1. Topologija kod 3D modela predstavlja povezanost povezanost pojedninih geometrijskih geometrijskih dijelova.Topoloski uvjeti kod 3D modeliranja su:pravilno spajanje cvorova,bridova i stranica.U topologiji kod 3D modeliranja moze postojati samo jedno vidjenje i prostor moze popunjavati samo jedan objekat. 2. Funkcionalnosti PDM sistema -klasifikacija -upravljanje dokumentima -struktura proizvoda -prava pristupa korisniku -razvojna stanja dokumenata i proizvoda -pregledno pohranjivanje -kontrolni tok podataka -projektno vodjenje -potrazivanje i arhiviranje dokumenata -poboljsana komunikacija izmedju korisnika Dakle,PDM sostemi su sistemi za upravljanje podacima koji su se razvili u informacione sisteme a zanacajnu ulogu imaju kod kod uredjenog pohranjivanja znanja i iskustva iskustva preduzeca. 3. Koraci u postupku r azvoja proizvoda
• izbor ieja za novi proizvo, • koncept razvoja novog proizvoa, • stajling, onosno inustrijski izajn, • inženjerski izajn (izajn prema američkim izvorima), • izraa konstrukcijske okumentacije, • izraa tehnološke okumentacije, • realizacija inženjerskih simulacija, • razvoj i izraa alata, • izraa prototipa, ako je to previđeno, • realizacija nulte serije, ako je to previđeno, • provođenje potrebnih izmjena na tehničko-tehnološkom okumentacijom, • proizvonja. 4. Simultarni/istovremeni Simultarni/istovremeni razvoj Definicija simultanog/istovremenog razvoja:
Simultani razvoj je sistematičan pristup, pristup, koji uzima u obzir sve kriterije iz cijelog cijelog životnog ciklusa proizvoa o zamisli o uništenja, uključujudi kvalitet, troškove, planiranje i zahtjeve korisnika. Karakterišu ga tri značajke: mješovite razvojne skupine, računarom poržani "alati" CAD, CAM, PDM i primjena različitih metoa za z a optimizaciju proizvoa i procesa. Simultani razvoj je integriran i ntegriran razvoj proizvoa, koji osigurava ispunjenje očekivanja kupca. Naglašava sarađivanje razvojne skupine i povjerenje, tako a primanje oluka teče paralelno i u okrilju cijelog životnog ciklusa proizvoa.
5. Veza izmedju PDM i ERP
PDM i ERP obavljaju integraciju poataka na nivou cijelog preuzeda. Tehnički ili inženjerski informacioni sistem (PDM) skrbi za centralno upravljanje poacima o proizvoima i poržava proces razvoja proizvoa. Tehnički i poslovno-proizvodni informacioni sistem (ERP) se dijelom prekrivaju i potrebno ih je među sobom povezati na ogovarajudi način. PDM -kreatori podataka o proizvodu ERP - korisnici podataka Dakle,mozemo zakljuciti da ERP zavisi od PDM-a. 6. Prenosenje fileova iz catie u solid
Razmjena poataka se može riješiti na tri načina: • osiguranjem razmjene poataka istim CAD sistemima • međusobnom konverzijom poataka između različitih CAD sistema • primjenom neutralnog moela za razmjenu Najbolji rezultati razmjene se mogu ostvariti u prvom slučaju, kaa svi učesnici imaju isti CAD sistem ali je to tesko obazbjediti .
Razmjena poataka konverzijom omogudava obro međusobno prilagođavanje pojeinih CAD sistema, uz mali gubitak saržaja i iskrivljenja pri interpretaciji a otezavaju i veliki troskovi. Razmjena poataka pomodu neutralnog moela je rješenje koje se gotovo isključivo koristi. Ovaj koncept se zasniva na principu a svaki CAD sistem ima softversko rješenje koje interni računarski model proizvoda preslikava u model za razmjenu. Drugi CAD sistem mora imati softver koji
učitava i prevoi moel za razmjenu u njegov interni računarski moel proizvoa.
7. Upotreba 3D modela -provjera tacnosti diejlova koji cine slop -formiranje modela za numericke analize -analiza mehanizama i simulacije njihovog rada -proracun,tezine,tezista,momenta inercije -formiranje tehnickih crteza -unosenje promjena koje se automatski azuriraju -kreiranje koda za CNC masinu 8. Sest nacina konstruiranja 3D modela •instances or parametrize shapes (parametarsko modeliranje)
• cell ecomposition(stanicno rasipanje) • sweep representations(fasetni modeli) • Constructive Soli Geometry (puni/zapreminski modeli) • Bounary representation (povrsinski) • wireframe representation(zicani modeli ) 9. Inzinjerski model proizvoda Inzinjerski model proizvoda sadrzi sve podatke koji definisu neki proizvod,koji nastaju kroz cijeli zivotni ciklus proizvoda od narudzbe,modeliranja,osnivanja,2D-3D modeliranja tehnologije izrade...pa do proizvodnje,prodaje,upotrebe i na kraju unistenja ili recikliranja.
10. Nauka o konstruiranju Proces konstruiranja je slozen proces koji podrazumijeva konstantno sticanje novih znanja i paralelno po ugledu na postojeca dolazi do konstrukcionog rijesenja. Odvija se primjenom ogovarajude metoike efinisane reoslijeom i strukturom operacija. Operacije se izvode na
osnovu efinisanih tokova informacija, na osnovu onesenih oluka i slično. Na izučavanju tih procesa zasnovana je nova disciplina – Teorija konstruiranja ili Nauka o konstruiranju Današnja istraživanja u okviru nauke o konstruiranju pokušavaju ogovoriti na slijeeda pitanja:
1. postoji li skup formalnih teorija kojima se može opisati fenomen konstruiranja, 2. šta u konstruiranju razumijemo toliko obro a to može biti algoritmizirano, 3. šta je cilj primjene metoa vještačke inteligencije u konstruiranju. Dakle,nauka o konstruitanju je zasnovana na osnovu definisanog redosljeda i strukture operacija,definisanih tokova,donesenih odluka i sl. Prakticna primjena nauke o konstruiranju nazvana je metodicko konstruiranje.Ono podrazumijeva: - efiniranje postupaka kojima se utvrđuje proces konstruiranja - oređivanje poataka koji su potrebni procesu - razvijanje procesa po fazama Cilj metodickog konstruiranja je da se konstruiranje svati kao proces u kojem se jednakim postupcima mogu rjesavati razliciti zadaci. Proces konstruiranja u svojoj osnovi je informacioni proces.Koristi se i obradjuje velika kolicina podataka pa je zbog toga ovo podrucje pogodno za primjenu racunara.Ono podrazumijeva: 1. Raščišdavanje zahtjeva 2. Koncipiranje 3. Projektiranje 4. Konstrukcijska razrada 11. Nivoi konstruiranja -konstruiranje na novo -inovativno konstruiranje -varijantno konstruiranje -prilagodno konstruiranje Konstruiranje na novo predstavlja konstruiranje proizvoda koji ima potpuno nov radni princip. Inovativno konstruiranje pretstavlja konstruiranje proizvoda kod koga je vec opredjeljena upotreba odredjenog fizickog zakona. 12. Fizicki efekat
Gotovo sve funkcije u mašinogranji mogu se ostvariti fizičkim efektima. Fizički efekti se mogu prikazati na razne načine: riječima, crtežima, moelima, matematičkim moelima i fizičkim zakonima. Fizički zakoni se izražavaju formulama koje utvrđuju međusobne onose fizičkih veličina i pojava, onosno efekata. Sve to omogudava a se fizički efekti u mašinskim sistemima algoritmiraju i rješavaju matematički, onosno pomodu računara.
13. Jezik EXPRESS je namijenjen modeliranju informacija neovisno od strojne i programske opreme. U njegovom razvoju je bio postavljen
cilj a se izrai jezik koji de biti primjeren za analize uz poršku računara i koji de biti razumljiv čovjeku. Informacijski moel je nevosmislen ogovor o načinu zapisa i interpretaciji poataka, s namjenom a se omogudi razmjena informacija. ENTITY TYPE CONSTANT FUNCTION PROCEDURE
RULE SHEMA SHEMA INTERFAC TYPE HIERARCHY EXPRESSION
14. Step standard
ISO 10303 ili STEP stanar je međunaroni stanar, namijenjen za računaru i čovjeku razumljivo prestavljanje poataka o proizvoima kroz cijeli životni ciklus. Standard ne propisuje samo neutralni format za prenos datoteka, nego nui takođe osnovu za dijeljen dostup do baza podataka o proizvodima.
STEP je moularno i višenivojski građen, što omogudava ovlaavanje kompleksnim sistemima. Jedinstven opis podataka o proizvodima kroz faze razvoja otvara vrata
Integra.STEP je izgrađen na posebnom jeziku koji može formalno opisati strukturu i uslove korektnosti bilo koje inženjerske informacije koju je potrebno razmijeniti.ciji u proizvodnim kompanijama.
15. INTERAKTIVNA RAČUNARSKA GRAFIKA
Pojam interaktivnosti u računarskoj grafici porazumijeva interakciju između korisnika i sistema, na način a korisnik upravlja saržajem, strukturom i pojavom objekta i njegovih preočenih slika, upotrebom ulaznih uređaja (tastatura, miš, ekran osjetljiv na dodir...). Grafička interakcija s upotrebom grafičkih terminala s rasterskim ekranima je zamijenila tekstualne
interakcije s upotrebom alfanumeričkih terminala. Ona omogudava: • širokopojasnu vosmjernu komunikaciju korisnika s računarom, • razumijevanje poataka i uočavanje trenova, • preočavanje stvarnih i imaginarnih objekata 16. Open GL
OpenGL prestavlja primarno okruženje za razvoj interaktivnih 2D i 3D grafičkih aplikacija. OpenGL prestavlja najčešde korišdeni grafički API koji je onio na hiljade aplikacija za sve vrste računarskih platformi. Satoji se o nekoliko stotina različitih narebi kojima se navoe objekti i operacije potrebni za izradu interaktivnih 3D aplikacija. Nezavisan je od hardwarea ili operacionog sistema radi implementac ije na različitim platformama. Zbog toga ne sarži narebe za rad sa prozorima ili prikupljanje podataka od korisnika
17. Bezirove krive
Bezierove krivulje efinirane su sljeedim geometrijskim uvjetima: vije krajnje tačke P1 i P2. vije kontrolne točke P3 i P4 koje oređuju vektore smjera u krajnjim točkama R1 i R4. Pomodu viju kontrolnih tačaka posreno su efinirani vektori smjera t angenti R1 i R4 u dvjema
krajnjim tačkama. Vektor smjera tangente u početnoj tački ogovara erivaciji krivulje Q(t) za vrijenost parametra t=0, ok vektor smjera tangente u krajnjoj tački ogovara erivaciji krivulje Q(t) za vrijednost parametra t=1: R1 = Q’(0) = 3(P2-P1) R4 = Q’(1) = 3(P4-P3)
18. Rekapitulacija
Kreirani 3D moeli, između ostalog, omogudavaju: • provjeru tačnosti ijelova koji čine sklop • formiranje moela za provebu numeričkih analiza • analizu mehanizama i simulaciju njihovog raa • proračun težine, težišta, momenta inercije i rugih karakteristika mašinskih ijelova, • obivanje ortogonalnih projekcija, na osnovu kojih se formiraju tehnički crteži • unošenje promjena koje se automatski ažuriraju na svim projekcijama crteža.
19. Sta je CAD i koji su zadaci CAD-a CAD-Computer Aided Design(racunarom podrzano konstruiranje). Kratica CAD se ne upotrebljava samo za racunarom podrzano crtanje i modeliranje,nego pojam obuhvaca takodjer konstrukcijski proces kao cjelinu odnosno obuhvata cjelokupan razvoj proizvoda. Zadaci CAD-a -razvoj proizvoda -izrada tehnicke dokumentacije -izrada konstrukcijske dokumentacije -izrada protutipa -izrada tehnickih postupaka -teoretska istrazivanja -eksperimentalna istrazivanja 20. Bitne skracenice CAM (Computer Aided Manufacturing) označava primjenu računara
u proizvonji (izraa pomodu računara) i upravljanju proizvonjom. Tehnološke oparacije se izvoe na mašinama kojima upravlja računar. Sva priprema elemenata tehnološkog procesa izvoi se takođe pomodu računara CIM (Computer Integrate Manufacturing) znači integrirano uključenje računara u cjelokupnom proizvonom procesu o ieje, razvoja, konstrukcije, planiranja proizvodnje i upravljanja istom, do same proizvodnje, kontrole kvaliteta i isporuke.
CAE (Computer Aie Engineering) prestavlja zajenički termin za
primjenu računara u svim inženjerskim aktivnostima: razvoju i konstrukciji, pripremi proizvodnje i samoj proizvodnji. CAP (Computer Aided Planning) – planiranje proizvonje pomodu
računara. CAQ (Computer Aided Quality Assurance) – primjena računara u planiranju i osiguranju kvaliteta proizvoda. CAMRP (Computer Aided Material Requirements Planning) – upravljanje materijalom (sirovinama, poluproizvodima, proizvodima) uz
poršku računara.
21. Graficki standardi Pojam standard odnosi se na pisanu specifikaciju koja je slobodno dostupna u cjelosti.postoji niz organizacija a na podrucju racunarske grafike posebno je vazna uloga medjunarodne organizacije ISO. API-Application Standard Interface,uloga mu je omogucavanje programskog pristupa grafickom sistemu putem jedinstvenog dobro definisanog interfejsa. Prvi medjunarodni standard za racunarsku grafiku je GKS,a najvise koristen danas je Open GL. 22. Nivoi STEP standarda -aplikativni ili korisnicki nivo u kome je definiran konceptualni model aplikacija -logicki nivo u kome su odredjuje znacenje svih podataka -fizicki nivo na kome su odredjeni nacini zapisa podataka,forme datoteka i baza podataka
Zivotni ciklus proizvoda