1. Ukratko opišite faze razvoja alatnih strojeva/sustava. Značajke suvremenih proizvonih sustava 2. Inteligentni obrani sustavi i automatsko upravljanje strojevima. Što je prethoilo njihovom nastanku i koji su ciljevi njihovog razvoja.
Prvi numerič numerički upravljani alatni stroj napravljen je u Americi poč po četkom 50.-tih godina uz pomoć pomoć znanstvenika MIT-a. JEDINICE u koju se program unosio preko bušene papirne vrpce. Tadašnja upravljač upravljačka jedinica je bila već ve ća od samog stroja. U odnosu na konvencionalne strojeve znač zna čajna je promjena bila uvonenje zasebnih istosmjernih motora za pogon glavnog vretena i suporta. U našoj zemlji tvornica «PRVOMAJSKA» iz Zagreba je prva nabavila numerič numeri čki upravljanu konzolnu glodalicu 1969. (SHARMANN FB100 s upravljač upravlja čkom jedinicom DEKAMAT), a sama je poč počela serijski proizvoditi numerič numeri čki upravljane strojeve od 1978. godine. Osnova je numerič numeri čkog upravljanja, upravljanje strojem pomoć pomo ću unaprijed definiranog programa. Prve upravljač upravlja čke jedinice bile su bez kompjutora i nosile su naziv NC upravlja čke jedinice (Numerical Control), a buduć budući da se program sastojao od brojaka i slova, otuda naziv Numerič Numeričko upravljanje. Današnje upravljačke upravljačke jedinice granene su na principu korištenja mikroprocesora, tj. malog elektronič elektroničkog računala računala koje se može programirati i time ostvariti proces numerič numeričkog upravljanja. Zbog toga se takove upravljač upravlja čke jedinice zovu CNC (Computer Numerical Control ) upravljač upravlja čke jedinice. Karakteristike CNC strojeva mogućnost mogućnost obrade najsloženijih strojnih dijelova visoka produktivnost velika brzina rada zbog povećanih pove ćanih režima rada robusnija konstrukcija stroja preciznošć u bolje vonenje (npr. kuglično kugli čno navojno vreteno), što rezultira većom preciznošću (0.001mm) obilno podmazivanje i hlanenje alata (do 100 l/min i više ) čime se produžuje produžuje vijek trajanja alata korištenje najkvalitetnijih alata sa reznim oštricama od tvrdih metala i keramike
Najnoviji strojevi su tzv. OBRADNI CENTRI koji obranuju radne predmete veoma složene geometrije s visokim stupnjem toč točnosti. Ovi strojevi omoguć omogu ćuju kompletnu obradu radnog predmeta uz automatsku izmjenu alata ( magazin sa mehanič mehani čkom rukom za izmjenu alata). Radni predmet ima mogućnost mogu ćnost zakretanja i pomicanja u više smjerova. Povezivanje više CNC strojeva čini čini tzv. FLEKSIBILNI OBRADNI CENTAR – sadrži CENTAR – sadrži nekoliko obradnih centara povezanih sistemom transporta. fleksi bilnih obradnih centara koje poslužuju roboti. Najnovije dostignuće dostignuće je povezivanje niza fleksibilnih To su «tvornice bez ljudi» potpuno automatizirane u kojima se postiže najveć a produktivnost. 3. Fleksibilnost i učinkovitost obranih sustava. Objasnite termine i načine ostvarenja. 4. Objasnite uvjete proizvonje u malim serijama. Zahtjevi ko takve proizvonje. Osvrnite se na troškove proizvodnje.
Na ta pitanja nešt muljate ....
5.Opišite očekivanja o suvremene proizvonje i značajke suvremenih proizvoa
Smanjenje vremena protoka proizvoa kroz proizvone procese,skradivanje roka izrae proi zvoa, povedanje proizvodnosti, smanjenje obrtnih sredstava za poluproizvode i sirovce, pouzdanije planiranje proizvodnje-JIT
proizvonja, smanjenje troškova oržavanja, smanjenje potrebnog proizvonog prostora, poboljšanje uvjeta rada.
6. Što porazumijevamo po pojmom rekonfigurabilnost strojeva? Pod pojmom rekonfigurabilnost strojeva podrazumijevamo da se ta j stroj može prilagoiti potrebama takvi strojevi moraju udovoljiti zahtjeve za brzim prilago dbama.
Rekonfigurabilni proizvoni sustav (RPS) obuhvada skup naprenih tehnologija. RPS omogudava ostvarivanje paraigme globalne proizvonje i povedava efekte po slovanja unutar paradigme masovne prilagodbe proizvoda približavajudi prouktivnost linijskih proizvonih sustava (LPS) prilagoljivosti fleksibilnih proizvonih sustava (FPS) voedi računa jenostavnosti materijalnih tokova i upravljivosti sustavom. Skradenica RMS. Osnovni cilj RMS-a je povedanje brzine ogovora na zahtjeve tržišta . Rekonfigurabilni obradni sustavi su fleksibilni ali u ograničenom opsegu. Njihova fleksibilnost je ograničena samo na proizvonju poroica izraaka. Proizvonja korištenjem RM S- a krede se o malih o vrlo velikih serija proizvoa.
Iealni RMS posjeuje šest osnovnih karakteristika: - moularnost; prestavlja razjeljivanje proizvonih funkcija na različite operacijske jeinice kako bi se njima moglo upravljati izmeĎu različitih proizvonih shema - integritet; prestavlja sposobnost brzog i preciznog integriranja različitih moula u skupove mehaničkih,
informacijskih ili upravljačkih sučelja - prilagoljivu fleksibilnost; omoguduje konstruiranje sustava za proizvonju f amilije dijelova, prije nego proizvodnju pojedinog dijela - raspon djelovanja; predstavlja sposobnost lake promjene proizvodnih kapaciteta sa prenamjenama komponenti
postojedeg proizvonog sustava - promjenjivost; je sposobnost promjene funkcionalnosti pos tojedeg sustava, strojeva i upravljačkih računala kako bi se zadovoljili novi proizvodni zahtjevi - ijagnosticiranje; je sposobnost automatskog uvia u trenutno stanje sustava i etekcije etekcije mogudih zastoja, te
pronalaska rješenja za njihovo otklanjanje Od specifičnih načina upravljanja proizvonjom potrebno je navesti: - irektno numeričko upravljanje ili DNC; -
fleksibilni obradni sustavi ili FMS
-
rekonfigurabilni proizvodni sustavi ili RMS
7. Što porazumijevamo po pojmom integracija obranih sustava. sustava. Po ovim sustavom porazumijevamo proces. Alat (proces = sučelje alata=obraak). Također porazumijevamo
projektiranje sustava,CAD po taj io također spaa prihvat alata i obratka, pogoni i prigoni (glavna i posmična gibanja), ostale komponenete sustava, simulacija, upravljanje procesom i sustavom,CAM, integracija, autonomnost, projektiranje , CAPP itd.
8 Podjela obradnih sustava prema DIN 69651
Slika prikazuje opdeniti pregle obranih sustava prema DIN 69651 stanaru u kojemu su obrani centri i obrani sustavi izvojeni, a primjenjuju se ko obrae ovajanjem čestica *2+. U ovom rau su obuhvadeni samo obrani sustavi koji se najčešde primjenjuju u praksi, a to su sustavi za obrau tokarenjem, gloanjem, bušenjem i brušenjem. 9. Objasnite oblike numeričkog upravljanja.
NC (NU) – numeričko upravljanje- je mikroprocesorski baziran upravljački sustav koji prihvada set
programskih narebi, izlaznu upravljačku procesnu informaciju prema stroju, prihvada povratnu informaciju obivenu o senzora smještenog na stroju i baziran na oba vije narebe i povratnoj vezi, osiguravajudi a se operacija gibanja i brzina izvedu.
CNC (RNU) – računalno numeričko upravljanje – je samostalni NC sustav za jedan alatni stroj koji koristi
računalo za upravljanje raom stroja pomodu narebi pohranjenih u momoriji računala. Uloga računala je primjena svih ili svake pojeinačne NC narebe. – jeno računalo više strojeva DNC (DNU) – irektno numeričko upravljanje – jeno AC (AU) – adaptivno upravljanje ili automatsko upravljanje podrazumijeva projektiranje upravljanja (upravljačkih strategija) u cilju : unapređenja procesa proizvone, efekasnije potrošnje energije, ostvarivanje
neovisnog, naprednog i inteligentnog upravljanja.
FMS (FOS) – fleksibilni obradni sustav – to su specijalizirani proizvodni sustavi za proizvodnju vrlo malog
broja proizvoa koriste specijalizirane alate, teško se prebacuje na proizvonju novog proizvoa, sastoje se o više NS koji su međusobno spojeni. Integrirani upravljački sustav rai ostvarenja ekonomičnost i i dobri su a male serije.
CIM – računalom integrirana proizvona koncepcija- predstavlja povezani informacijski —tehnički sustav koji
koristi zajeničku bazu poataka znanja. Obuhvada usklađivanje povezivanje razvoja projektiranja, planiranja, obrade do ispitivanja i isporuke. tj. svih stupnjeva u procesu proizvodnje.
10.Ukratko opišite povijest numeričkog upravljanja 1959 –MIT – APT programski jezik danas se koristi 5 – 10 % 1960 –DNC – traka šalje izravno u stroj 1970 – CNC 11. Objasnite razliku NC, CNC i DNC sustava
Piše po 8 pitanjem. 12. Naveite i objasnite zahtijeve koji se postavljaju pri uvođenju NC.
istovremeno gruba i fina obrada
visoka statička i inamička krutost zaštita klizača i mjernih sustava izveba prijenosnika pomodnih kretanja na vrlo malim otporima zbog točnog povezivanja klizača
razvoj prijenosnog mehanizma za glavno kretanje: zahtjevi za konstantnim brzinama rezanja, zahtjev
za smanjenje imenzija, zahtjev za točno pozicioniranje alata koji su oveli o razvoja uređaja za mjerenje 13. Što je NC sustav, NC stroj. Ciljevi numeričkog upravljanja
NC sustav je sustav u kojem se kontrola pojeinih aktivnosti ostvaruje numeričkim poacima. Sustav treba automatski prevesti / pretvoriti najmanje jedan dio onih podataka. Podatci se pretvar aju u vije vrste upravljačkih signala:pulsevi električnih veličina: pozicioniranje pokretnih ijelova stroja te on/off upravljački signali:uključenje rotacija vretena, ovo SHIPA, izbor reznog alata, stop, stezanje i otpuštanje (alata/obratka). NC stroj obuhvada upravljački sustav saržan o mikroprocesorski baziranog harvera i softvera te servo sustava koji
uključuje pretvornike za mjerenje brzine , uređaje za postizanje oređenog gibanja i položaja te mehaničke i elektriničke komponente koje su nužne za specifične primjere. Jean NC stroj poslužuje se harverom, softverom i informacijama za izvršenje svih proizvonih funkcija. Ciljevi numeričkog upravljanja:Pozicioniranje – pozicija alata (rezna oštrica, ispitni senzor ili žica za zavarivanje; Gibanje- smjer i brzina alata su kontrolirani tako a je gibanje alata unaprije poznato. ; Pomodne funkcije. 14. Navedite prednosti prednosti i nedostatke CNC obrada Prednosti:
troškovi alata su smanjeni optimalnim izborom brzina i posmaka
smanjuje se broj hvataljki, stezaljki osobito onih za pozicioniranje
kompleksni ijelovi se mogu obrađivati kao i geometrije kaa je traka jenom pripremljena smanjuju se vremena poešavanja stroja i ciklusi skračuje se vrijeme izobrazbe.
Nedostaci:
veliki investicijski troškovi
smanjuje se fleksibilnost stroja
upravljački sustavi su skupi troškovi i oržavanje rastu s zahtjevima za upravljivost
15. Objasnite sustav i princip automatskog upravljanja. AC (AU) – aaptivno upravljanje ili automatsko upravljanje porazumijeva projektiranje upravljanja (upravljačkih
strategija) u cilju : unapređenja procesa proizvone, efekasnije potrošnje energije, ostvarivanje neovi snog, naprednog i inteligentnog upravljanja. Ulaz
Proces
Izlaz
16. Vrste (izvebe) sustava CNC upravljanja obzirom na tijek upravljačkih informacia.
Upravljanje u zatvorenoj petlji ( closed loop control) postoji povratna informacija sa senzora prema
upravljačkoj jeinici.Senzori za pozicioniranje –Resolveri – povratna veza s upravljačkom jeinicom, poatak o poziciji se uspoređuje s ciljanom vrijenosti , moguda korekcija greške pozicioniranja. Upravljanje u otvorenoj petlji ( open loop control) nema povratne informacije prema upravljačkoj jeinici. Upravljačka jeinica prihvada a je željena pozicija ostvarena. Nema mogudnosti kompenzacije pozicioniranja. Za pogon se koriste motori s malim moemntom. Manje složen sustav , jeftin, niži troškovi oržavan ja.
17. Tehnike CNC programiranja. Navedite i objasnite prednosti i nedostatke. nedostatke .
Ručno programiranje (MPP- Manual port programing ) – programer pri ručnim programiranjem upisuje irektni program u jezik razumljiv upravljačkoj jeinici. Ko ručnog programiranja potreno je definirati orjentirani korinatni sustav, karakteristične točke obranog sustava ( nul točka stroja, referntna točka nosača alata , nul točka obratka, granična točka, geometrijske te tehnološke pologe). Računalom potpomognuto programiranje (poluautomatsko) – računalo obavlja obrau jenog ijela upravljačkih informacija iz plana obrae. CAD/CAM podpomognuto programiranje – pri automatiziranom programinranju tehnolog programer piše program u nekom jeziku čijom se obraom obije CLDA TA datoteka. Najpoznatiji sustavi su APT, EXAPT, COMPACT II, GLT,ELAN i sl. Format i jezik CL atoteka su odeniti te ih je u narenoj fazi potrebno prevesti u jezik koji ogovara oređena upravljačka jeinica.
18. Naveite i objasnite saržaj poataka koj i se nalaze u NC kodu
Struktura i saržaj programa efiniran je propisom DIN 66025. Svakom programu slobono se oabire naziv,pri čemu je pravilo a prva va znaka moraju biti slovo ili znak za povlačenje, a ostali znakovi mogu biti slova engleske ili programska rečenica. Blok abecede ili brojke ( najviše ukupno 24 znaka). Svaki reak programa naziva se BLOK se satoji o RIJEČI (npr. (npr. G90) , a riječ o ADRESE ADRESE i pripaajude brojčane vrijenosti. Za riječ često koristimo naziv funkcija programa. Blok može saržavati najviše o 512 znakova, uključujudi komentar i znak za kraj retka. Između riječi treba se nalaziti minimalno jeno prazno mjesto. Pri pisanju riječi nema razlike između velikih i malih slova. Ukratko: g kodovi, podaci o kordinatama, funkcije posma ka, pomodne funkcije, n -broj bloka programa, T-broj alata koji se koristi, S-naredba za vreteno (brzina).
19. Objasnite STEP_NC sustav i usporedite ga sa tradicionalnim programiranjem (G kode).
STEP_NC je jezik upravljačkih računala obranih strojeva koji proširuje ISO 10303 STEP stanare s moelom obrae u ISO 14649 stanar, oajudi poatke geometrijskih imenzija i tolerancija za provjeru. Naalje upravlja protokom STEP PDM moela za integraciju u širu primjenu. Njegovi kombinirani rezultati su st andardizirani kao ISO 10303-238. STEP NC je osmišljen osmišljen kao zamjena za za stanarni NC -kod sa suvremenim asocijativnim protokom, koji povezuje poatke CNC procesa s opisom konačne geometrije geometrije izratka ok je on u fazi obrae. STEP NC može koristiti velik opseg geometrijskih podataka, od onih step standarda za komunikaciju sa strojno neovisnim putanjama alata , do
onih korištenih ko cnc programa. On može opskrbiti cam sustav i upravljačka računala s opisanim operacijama i step ca geometrijama na način a obra dak, izradak, stezne naprave i oblici alata budu vizualno analizirani u kontekstu putanje alata.
Unos poataka u CNC upravljačko računalo u obliku stanarnog NC -koa je uvijek specifičan za oređeni stroj i ograničen narebama koje upravljaju osima. Na taj način alat koji vrši obrau ne posjeuje skoro nimalo informacija o željenim rezultatima obrae. STEP -NC omoguduje a mnogo više informacija o procesu obrae bue poslano u upravljačko računalo stroja i da nove informacije o obratku koji je u fazi izrade buu konstantno ostavljane. Neke o mogudnosti ovog načina programiranja su:
opis putanje alata koja je prenosiva i neovisna o geometriji stroja;
vizualno pradenje procesa, prikazujudi obrau u kontekstu stroja i obratka, simulacija direktno na zaslonu stroja, u svrhu kontrole kolizija i ostalih neželjenih ogađaja; pojenostavljena provjera zaanih tolerancija. Mogudnost ispitivanja planova obrae povezanih sa zadanim tolerancijama direktno na stroju;
optimizacija posmaka i brzine obrae korištenjem tolerancija i informacija dobivenih kroz poprečne presjeke i podatka pristiglih od senzora;
asocijativnost, tako a se povratna veza može m ože slati o obrae naza prema CAD moelu.
20. Razvoj NC i CNC strojeva. Stanje i zastupljenost NC strojeva u proizvodnji. 21. Utjecaj zahtijava tržišta na razvoj NC strojeva.
CNC strojevi se sve više razvijaju i u anašnjem svijetu su sve više zastupljeni petoosni strojevi i oni ljui koji konstruiraju strojevi i korisnici koji se njima služe stalno prate razvoj svih tih poručja. Stoga se u buudnosti može očekivati potreba za sve euciranijim karom za primjenu petoosne obrae i svih povezanih tehnologija opdenito. Također se anas sve više koristi i koristiit de se ruge suvremene tehnologije poput vizualne i igitalne proizvonje. Kao što je izraa komponenta iz 3D CAD CAD moeal iz računala it. it.
22. Što je to RS 274 D. Objasnite prenosti i neostatke .
RS-274D(ISO 6983 iz 1983) i STEP NC (rSO 10303-Ap 238 i ISo 14469) RS-274D- Trenutni NC-programi su temeljeni na ISO 6983 standardu nazvanom NC-kod ili G-kod, gdje su gibanja pomičnih dijelova stroja potrebna za obradu određena položajem i pomakom alata u odnosu na osi stroja. Nedostaci: CNC-u dostavlja ograničene informacije isključujući NC-kod nizak oblik upravljačkog jezika, koji CNC- NC-kod vrijedne podatke kao što su geometrija geom etrija dijela i plan obrade - Unatoč velikoj učinkovitosti CAD/CAM i CNC sustava upravljanja, njihovo međusobno neadekvatno sučelje koči predviđeni rast produktivnosti. NC-koda rezultira golemim programima koji su složeni za izvođenje, a korekcija grešaka i - Programiranje NC-koda upravljanje izvršenjem programa je ograničeno. - mnogo različitih jezika i različitih specifičnih dodataka od strane proizvođača na programski jezik, pa su programi za izradu komponenti komponenti nerazumljivi između različitih upravljačkih uređaja. uređaja. STEP NC STEP- NC NC je osmišljen kao zamjena zamjena za standardni NC-kod NC-kod sa suvremenim asocijativnim protokolom, koji povezuje podatke CNC CNC procesa s opisom konačne geometrije izratka dok je on u fazi fazi obrade. STEPSTEP- NC NC može koristiti velik opseg geometrijskih podataka, od onih STEP standarda za komunikaciju sa strojno neovisnim putanjama alata, do onih korištenih korištenih kod CNC programa. programa. On može opskrbiti opskrbiti CAM sustav i upravljačka upravljačka računala s opisanim operacijama i STEP CAD geometrijama na način da obradak, izradak, stezne naprave naprave i oblici alata budu vizualno analizirani u kontekstu putanja alata. AP 238 – je – je model podataka unutar STEP- NC standarda. Opisuje Opisuje „što“ uklanja materijal za za odvajanje, a ne „kako“ dobiti zadanu geometriju iz sirovog komada, tj. koji koraci mogu dovesti do d o nove geometrije. 23. CNC strojevi – glodalice. Podjela i izvedbe strojeva, broj i oznaka NC osi. Skica Glodalica je stroj koji koristi glodalo kao osnovni alat te ima
mogudnost rezanja pri istovremenom kretanju alata už najmanje dvije osi. Glodalice možemo razvrstati u tri osnovne skupine: prema broju osi, prema smjeru osi, prema načinu izmjene alata. Nutra- van horizontalne, Gore-dole vertikalne. Horizontalne i
vertikalne gloalice razlikuju se u tehnološkim karakteristikama. Horizonatalne glodalice imaju bolji pristup radnom prostoru tj.
prostor izna ranog stola je sloboan što omogudava obrau ijelova vedih imenzija i masa. Također se koriste za obrau prizmatičnih ijelova ( blokova motora).Portalne gloalice imaju tri osi , vedi stupanj fleksibilnosti ima gloalica s više osi. U upotrebi su također izrazi va i pol (2 ½) osni strojevi ili il i tri i pol osni strojevi.
24. Izvedbe prihvata alata na glodalicama. Prednosti i nedostatci CAT, BT,SK,HSK ; CAT je najstarija izvedba nastala u SAD. Poboljšanje ove izvebe je BT izveba ,a razvijena je u
Japanu. Obje izvebe imaju ržač s konusom 7:24. U Europi je razvijena SK izveba , a u Njemačkoj je izveba KSH s konusom 1:10.ISO 7388/1 SK
imenzija konusa ržada 7:24 velika masa ržača i velika je užina konusa aksijalna točnost sustava ovisi o aksijalnoj sili stezanja alata
smanjena ja raijalna i aksijalna točnost sustava ko vedih učestalosti vrtnje
nije pogodan za VBO (visoko brzinska obrada) ISO 40, ISO 50...
konus ne smije biti samokočan
HSK držaći alata o o o o o o o o
o
oblik A ima prijenos okretnog momenta preko utora na kraju konusa Oblik B ima prijenos okretnog momenta preko utora na prirubnici
B namjenjen za teže uvjete obrae (uz iste imenzije) imenzija konusa ržada 1:10 mala je masa ržada jer je šupliji i krada je užina konusa ne smije biti samokočan kratki je ho ko izvlačenja iz glavnog vretena velika aksijalna i raijalna točnost sustava, jer ržač nasjea u konus i na čelo GV AS visoka statička i inamička krutost sustava
sustav je pogodan za VBO premještanje alata o
unaprijed (prije obrade)
izmjeriti oređenu imenziju oštrice alata postaviti oštricu alata na oređenu imenziju
izmjerene dimenzije ponjeti u NU AS,tj. uneti u NU AS prednamještanje prednamještanje alata
1) na uređaj za prenamještanje alata u službi alata (sklaište), više NU AS 2) na samom alatnom stroju pomodu ticala (jean jeini stroj)
Spremište alata prema obliku može biti: kružno lančano
GOC
kazetno regalno revolverska glava – TOC, NU TOC
Alati u spremištu mogu biti postavljeni:
redosljedno – po redosljedu odvijanja operacija
nasumične – koirani su ržači alata
25. Objasnite razliku u poslovima i naležnostima koje obavlja CNC operater i CNC programer. CNC operater je osoba koja na stroju nadzire i upravlja postupkom izrade predme ta na osnovu tehnološke
okumentacije obivene o CNC programera.Mora znati rukovati upravljačkom jeinicom stroja čitati tehničku dokumentaciju izmjeriti i odrediti korekcije, itd. CNC programer je osoba koja ima veliku odgovornost. On je odgovoran za pravilan odabir tehnologije obrade, alata i
slijea zahvata kao i za mogude probleme vezane za operacije izrae na CNC stroju. On je također ogovoran za kvalitetu izrae proizvoa. Zaataka CNC programera je izraiti kompletnu tehnološku okumentaciju na os novu koje de operater na CNC stroju izraiti premet. 26. Koje faze i okumente saržava postupak izrae tehnologije obrae na CNC strojevima.
Sarži faze :
analize crteža i izratka i pripremka oabira tehnološkog postupka (plan rezanja)
definiranja plana stezanja
oabir strojeva i alata za obrau, tehnoloških parametara obrae, geometerije izratka prilagođene izrai
programa.
Taa se obije upravljački program (CAM) efiniran oređenim programskim jezikom (ISO 6983 ili DIN 66024) kako bi ih upravljačka jeinica stroja mogla učitati i obraiti. 27.Objasnite razliku IGES; STEP i SET. Na radnoj stanici CAD/CNC programira se na temelju informacija preuzetih iz CAD/CAM baze podataka koje vidljiva
na ekranu. Interaktivni softver CNC obavlja sve potrebne proraču ne za putanje alata te izvesti potrebne korekcije. Nakon efiniranja pozicije i kretanja alata, unošenjem programskih sekvenci, automatski se generira CNC program. Obraa informacija izvoi se u CNC procesoru, ok se u CNC postprocesoru izvoi prilagođavanje obrađenih informacija oređenom upravljačkom sustavu CNC stroja. Sve informacije mogu se pohraniti u CAD/CAM bazu. Prijenos potrebnih poataka za izrau NC programa iz CAD sustava obavlja se sučeljem za izmjenu poataka :
IGES - Initial Graphic Exchange Specification, USA, STEP - Standard for the Exchange of Product Model Data, USA
SET – Standard d Echange et de Transfert, Francuska.
'
Značajka integriranih CAD/CAM sustava je a CAD sustav ima integrirani univerzalni upravljački postprocesor koji omoguduje prilagobu upravljačkoj jeinici NC/CNC stroja. Raznolikost postojedih sustava CATIA, EDS (I -DEAS, Unigraphics), Pro/ENGINEER, CADAM, CADTOOL, MASTERCAM i sl. smanjuje standardizaciju i kompatibilnost postojedih sustava.
Exchan ge Specification IGES je skraćenica za: Initial Graphics Exchange Temeljne odrednice za razmjenu grafike (IGES) (izgovara se oku-Jess ) je format datoteke koja definira dobavljača neutralni format podataka koja omogućuje digitalnu razmjenu informacija među projektiranje s pomoću računala (CAD) sustava. Službeni naziv IGES je digitalni prikaz za komunikacije opisa definicije podataka , prvi put objavljena u siječnju 1980 od strane US National Bureau of Standards kao NBSIR 80-1978 . Mnogi dokumenti (poput ranih verzija Obrana norme MIL-PRF-28000 IGES verziju 1.0.
[1]
i MIL-STD-1840
[2]
) iz njega kao i ASME Y14.26M i oznaka ANSI odbora koji je odobrio
Korištenje IGES, CAD korisnik može razmjenjivati modela podataka proizvoda u obliku shemama i ova tj i plošne ili krutih modeliranja predstavljanja . Prijave podržava IGES uključivati tradicionalnu inženjerske crteže , modele za analizu i druge proizvodne funkcije.
ISO 10303 ILI STEP je ISO standard za računalno -protumačiva zastupanje i razmjenu od proizvoda za proizvodnju informacija . Njegov službeni naziv je: automatizacije i integracija - Proizvod Prikaz i razmjena podataka . Poznato je neformalno kao "korak", koja se zalaže za "Standard za razmjenu podataka modela proizvoda". Međunarodna norma ima za cilj osigurati mehanizam koji je sposoban za opisivanje podataka o proizvodu tijekom životnog ciklusa proizvoda , neovisno od bilo kojeg sustava. Priroda ovog opisa čini pogodnim ne samo za razmjenu datoteka neutralne, ali i kao temelj za provedbu i dijeljenje proizvoda baze podataka i arhiviranje.
Set (sažetak (sažetak vrsta podataka) U računalnoj znanosti , skup je sažetak struktura podataka koja može pohraniti određene vrijednosti, bez određenog reda , a ne ponavlja vrijednosti. To je računalo implementacija matematičkog pojma konačan skup . Za razliku od većine drugih vrsta prikupljanja, umjesto preuzimanja određeni element iz skupa, jedna obično testira vrijednost za članstvo u setu. Neki set strukture podataka su dizajnirani za
statične
ili smrznuto skupova koje se ne mijenjaju nakon što su
izgrađeni. Statička setovi omogućuju samo upita operacije na svojim elemenat a - kao što je provjeravanje da li je zadana vrijednost je u setu ili nabrajanja vrijednosti u nekom proizvoljnom redoslijedu. Ostale varijante, nazivaju
dinamički
ili promjenjiv seta , dopuštaju i umetanje i / ili brisanje elemenata iz skupa.
Skup može se provesti na više načina. Na primjer, može se koristiti popis , ignorirajući redoslijed elemenata i brigu kako bi se izbjeglo ponovljenih vrijednosti. Postavlja s e često provodi korištenjem različitih okusa drveća i pokušava , ili hash tablica . Skup se može vidjeti, a provodi, kao (djelomično) asocijativnog niza , u kojem je vrijednost svakog ključ-vrijednost ključ-vrijednost par ima jedinicom .
28. Što je to upravljačka jeinica stroja i o čega se sastoji .
Svakim CNC strojem upravlja se pomodu posebnog softvera ( programa ) i upravlačke jei nice. Mi se koristimo upravljačkom jeinicom SINUMERIK 840 D. Postoje i ruge vrste upravljačkih jeinica kao što su HAAS, Fanuc, Fagor, Okuma,Yasnac it. Upravljačka jeinica se sastoji o aresno brajčanog ijela koji služi za pisanje i ispravljanje programa. te o strojnog ijela koji služi za upravljanje posmacima, alatima, načinom raa, pomicanju alata, zaustavljanju straja taj io služi isključivo za kuminikaciju sa strojem. 29.Što je to CLDATA (DIN 66215) i čemu služi postprocesiranje?
Datotetka (CLDATA) (CLDATA) sadrži programske programske kodove geometrijskih i tehnoloških tehnoloških informacija informacija PTP. Ti podaci se ne mogu primijeniti za upravljanje CNC stroja. Prilagodba ovih podataka određenoj vrsti UJ stroja obavlja se posebnim programskim paketom (postprocesorom) koji najćešće definira proizvođač stroja. postprocesiranje – osnovni zadatak CL datoteku prilagoditi numerički upravljanom stroju -upravljačkoj jedinici (UJ). (UJ).
30. Značajke CNC stroja.. Objasnite složenost zamjene „čovjekovih osjetila“ senzorima i uvođenje numeričkog upravljanja.
Značajke cnc stroja su : točnost, ponovljivost, snaga pogonskog elektro motora na vretenu i motora za pogon osi , broj upravljačkih osi- simultanih i /ili neovisnih neovisnih , radni prostor –veličina x,y,z- ruge značajke stroja i kontrolera.
31. Objasnite razvoj strukture strukture od CNC stroja do do FOS. FMS (FOS) – fleksibilni obradni sustav – to su specijalizirani proizvodni sustavi za proizvodnju vrlo malog broja
proizvoa koriste specijalizirane alate, teško se prebacuje na proizvonju novog proizvoa, sastoje se o više NS koji su međusobno spojeni. Integrirani upravljački sustav rai ostvarenja ekonomičnosti i obri su a male serije. Zašto se uveo FOS : jer omogudava ra i roku, povedava iskorištenje stroja, smanjuje broj prolaza, smanjuje wip (aktivnost u tijeku workin progress), mogu se raiti prizmatični i rotacijski ijelovi, koriste se horizontalni obrani centri (HMC) 9 HEAD INDEXERS (HI), imaju magazine alata i sustave za automatsku izmjenu alata. Svojstva : široki spektar dijelova, dijel ovi se prepoznaju po šifri, mnogo različitih strojeva, mali FOS postaje fleksibilna čelija. Po čemu ih prepoznajemo : automatski reprogramibilni strojevi, automatska dostava i izmjena alata, automatsko rukovanje materijalom, upravljanje s jednog mjesta. Komponente FOS-a : proizvodna oprema – strojevi, oprema za rukovanje,
transport i sklaištenje, o prema za upravljanje- računalo 32.Nabava CNC stroja. Koja se pitanje i ileme postavljaju prije onošenja oluke ? Muljajte nekaj nemam trenutno inspiracije. 33.Ob jasnite razliku r azliku između broja osi i broj osi numeričko upravljanih na obranom stroju. Koja je razlika 2 ½ i 3D upravljanja.
Razlika je u tome što ako ima više osi stroj može na više načina vršiti oređene operaicije, što više osi to bolje , ali to i znači što više osi to skuplji stroj. stroj. Ovaj prvi je va i pol osni stroja i ima mogučnosti u x,y osi a u z osi ima ograničene mogučnosti, ok 3D upravljanja mi možemo izraiti program na stroju,zatim možemo napraviti simulaciju tih obraa u 3D i zatim možemo kren ut u izradu tog obratka. 34. Objasnite izvedbe revolverskih glava na obradnim strojevima i prednosti njihove primjene.
Alati se smještaju u revolver glavu prema planu alata. Revolver glava može imati 6,8,12 mjesta za smještaj alata. Svako mjesto označeno je ogovarajudim brojem. S obzirom na os rotacije revolverske glave u onosu prema osi rotacije obratka razlikuju se tri vrste revolverskih glava:
revolverska glava paralelna s osi rotacije ( zauzima manji prostor, ali uključuje mogučnost suara) revolverska glava kojoj je os rotacije okomita na os ranog komaa (zauzima vedi prostor,suar izbjegnut) revolverska glava s koso postavljenom osi rotacije (kompromisno rješenje)
35. Definirajte postupak oabira i zaavanja alata. Što se postiže prepoešavanjem, a što korekcijom alata. Kako se one definiraju u NC programu.
Plan alata je okument koji omogudava operateru na stroju a izvrši prepoešavanje alata te obrau s točno oređenim lalatima, reoslijeom i načinom kako je previšeno u planu. On sarži poa tke: naziv, tip i oznaka alata, vrstu i oznaku ržača alata, imenzije alata, broj mjesta gje se smješta alat u magazin alata ili revolver glavi, broj, značenje i način oređivanja pojeine korekcije alata, za obrae koje ugo trajaju treba osigurati potr ebnu dokumentaciju za alate.
36.Naveite i objasnite sustave za automatsku izmjenu i zmjenu alata. Naveite najčešde izvebe i broj alata u magazinu. Izmjena alata mora biti napravljena zbog visokog stupnja automatizacije CNC stroja Glodalice i obradni centri koriste vedi broj alata pa su ovje ominanta spremišta alata (magazini):
isk nosača alata (12-36 alata) prstenasti nosač alata (36-60 alata) lončani nosač alata (60-80 alata) kazetni (80 i više alata) regalni nosač alata (o 180 alata)
37. Što je to moularna izmjena alata i što su to gonjeni alati. Gonjeni alati - svi alati rotiraju i imaju glavno gibanje (gloala, svrla, brusne ploče) obradak miruje ili ima C- os , glavno gibanje je rotacija alata ,alat ima posmično gibanje (X,Y,Z)
Modularna izmjena alata ??
38.Naveite i objasnite značaj višenamjenskih alata.. / 39. Stezanje rotacijskih alata, radijalni udar alata i duljina prepusta alata. Koji su uvjeti i kako se kontrolira. / 40. Objasnite toplinsko stezanje rotacijskih alata na obradne strojeve . TOPLINSKO STEZANJE-zasniva se na poporcionalnom širenju materijala porai zagrijavanja. Držač alata se zag.na tem
300 stupnjeva o 340 pri čemu se povečava unutarnji promjer. Alat se stavlja u zagrijani i prošireni ržad na točnu oređenu uljinu. Pri hlađenju na sobnu tem ržač se skuplja te se ostvaruje čvrsti stezni spoj alat -ržad alata. Zagrijavanje traje 5 do 10 sekundi lokalno na mjestu gdje se ostvaruje spoj pa je prijelaz topline na ostale dijelove
alata malen. Kako su ržadi izrađeni o posebno specijalno tolninskog otpornog čelika postupak je moguče ponoviti i više o 5000 puta a a se ne izgubi visoka elastičnost materijala i centričnost spoja. 41. Objasnite Welon prihvate alata. Koliki je raijalni uar i površina stezanja ? /
42. Koje geometrijske sustave razlikujemo na NC strojevima i koja je veza između njih (referentna i nul točka).
43. Koje referentne točke poznajete na stroju (ne nul točke) i čemu one služe? CNC strojevi imaju tri međusobno neovisna geometrijska sustava: geometrijski sustav stroja, geometrijski sustav izratka, geometrijski sustav alata. Svaki o tih sustava ima proizvoljno (ogovoreno) oabranu referentnu (nul) točku. Da bi vođenje oštrice alata bilo mogude, potrebno je precizno efinirati matematičku vezu među pojeinim referentnim točkama. Sve referentne točke efiniraju se s obzirom na strojni koorinatni sustav. M- strojna nultočka – oređuje ju proizvođač cnc stroja i ne može se mijenjati. Ona je ishoište strojnog
koorinatnog sustava i o nje se računaju svi pomaci alata. W- nultočka izratka- proizvoljno oabrana točka na obratku. S obzirom na tu točku programiraju se sve koorinate točaka putanje alata u apsolutnom koorinatnom sustavu A- privremena nultočka obratka - smješta se na čelo stezne glave ,a postavlja se funkcija G54 N-referentna točka alata – početna točka o koje se mjere svi alati. Leži na osi ržada alata. Oređuje ju proizvođač stroja i ne može se mijenjati R- referentna točka stroja- točka u ranom poručju stroja koja je oređena krajnjim prekiačima. Služi za kalibriranje mjernog sustava.Pri uključenju stroja, a prije početka izrae, alat moramo ovesti u točku R po
svim osima. B- početna točka alata- o te točke prvi alat počinje s obraom i u njoj se obavlja izmjena alata. Ne mora
biti neophodno definirana. 44. Navedite i objasnite izvedbe pogona NC osi ? Prema vrstama primjene, pogoni se dijele:
na posmične pogone za sve NC-osi (npr. X,Y,Z)
na pogon glavnog vretena (npr. vreteno glodala obradnog centra, vreteno tokarskog stroja ili pogon brusilice)
na pomodne pogone (npr. za izmjenu alata, izmjenu paleta ili rotacijskog stola)
Pogon glavnog ranog vretena alatnog stroja mora pružiti ovoljno snage za obrau ovajanjem č estice te osvisno o izvebi za pokrivanje gubitaka izazvanih trenjem među mehaničkim komponentama u pogonskom lancu.Glavni pogon može biti izveen kao irektni pogon ili elektromehanički pogon. Posmični
pogoni pružaju mehaničku energiju potrebnu za gibanja NC osi i ispunjavaju višestruke namjene prijenosa i pozicioniranja unutar proizvodne
jeinke. Visokobrzinska obraa popradena je visokim posmičnim brzinama koje zahtijevaju velika ubrzanja i usporavanja izvršnih elemenata ovoedi o značajnih promjena uvjeta rezanja.Bitne komponente posmičnog pogona su : motor, mehanički ijelovi osi sa sustavom mjerenja pozicije, upravljački io sastavljen od energetskog i regulacijskog dijela.
45. Što je to PLC i što čini njegovu strukturu? PLC je program logic controler . Funkcije mogu biti automatske a to su : pokretanje ili zaustavljanje glavnog vretena,
upravljanje brzinama, pozicioniranje alata, upravljanje posmičnim brzinama, izmjena alata u vretenu. Osnovni dijelovi PLC-a su : ulazni dio (digitalni, analogni ulazi), izlazni dio (digitalni analogni izlazi), CPU tj. centralna procesna
jeinica, memorijski blok za program i poatke, mrežni io sa napajanjem te komunikacijskim sučeljem, mouli za proširenje. 46. Dijagramski objasnite objasnite utjecaj veličine ijelova (gabariti) i veličine serija(broj serija(broj komaa) na oabir obranog stroja/sustava. Ukratko opišite posebnost i mogudnosti obranog centra (OC) važne ko oabira stroja. Kojoj grupi strojeva OC pripaaju: pojeinačni, prilagoljivi , neprilagoljivi? Obradni centri su numerički upravljani alatni strojevi čija je karakteristika više različitih operacija u jenom stezanju
sirovca. To omoguduje automatsa izmjena alata te spremište alata. Operater izmjenjuje izratke i sirovce, a može se izmjena vršiti i pomodu okretnog stola s paletama ili izmjenjivačima paleta. Obrani centri mogu biti izveeni kao samostalni ili kao obradni moduli prilagođeni fleksibilnom obranom centru. Obradni centri pripadaju grupi pojeinačni strojeva oni su karakteristični po niskoj proizvosti, velikom asortimanu, malom veličinom serije i visokom fleksibilnošdu. Ko izbora obranih sustava treba uzeti u obzir zahtjeve postavljene na oređenu proizvonju. Ovisno o uvjetima proizvonje, mogu se pojaviti sljeede kombinacije:
NEPOVEZANI NUMERIČKI UPRAVLJANI STROJEVI – upotrebljavaju se za proizvodnju istovrsnih izradaka sa srednjim do relativno velikim velikim brojem komada.
NEPOVEZANI OBRADNI CENTRI- koriste se ko obrae različitih vrsta izraaka u srenjim serijama a zahtjevi
za točnost ne ozvoljavaju vedi broj stezanja.
FLEKSIBILNE OBRADNE PROSTORNE STRUKTURE- koriste se u slučaju obrae velikog broja različitih obraaka,
tj. kaa je potrebna velika protočnost.
47. Pogonski sustavi obradnih strojeva (navedite izvedbe prema namjeni gibanja i funkcija). Prednosti i nedostatci. Objasnite: a) pogonski sustav direktnog pogona glavnog vretena (skicirajte osnovne elemente u nizu) i b) motorvretena.
Pogonski sustavi se ijele na sustave za glavno i pomodno gibanje. Pogonski sustavi za glavno gib anje daju momente i brzine rezanja kojima se ostvaruje proces obrae. o brae. Sastoje se o pogonskog elektromotora, prigona i vreteništa za glavno kružno gibanje. Pogonski sustav za glavno translacijsko gibanje čine pogonski elektromotor, prigon te mehanizam za pretvaranje rotacije u translaciju. t ranslaciju.
Pogonski sustavi pomodnog gibanja aju momente i brzine gibanja kojima se oržava proces obrae. Prigoni alatnih strojeva predstavljaju jedan od osnovnih elemenata konstrukcije i dijele se na prigone za glavno i pomoćno gibanje.
Obje vrste prigona izranuju se tako a omoguduju rotacijsko i translacijsko gibanje.
Motovreteno je karakteristično po tome jer se u njemu nalaze i glavno vreteno i AC ili DC motor. Rotor elektromotora je u tom slučaju ujeno i glavno vreteno a kudište glavnog vretena je stator elektromotora . Prenosti motovretena su : kompaktnost, velika preciznost te jenostavna ugranja, međutim neostatak je nepovoljno nepovoljno toplinsko djelovanje. Primjenjuje se kod visokobrzinskih obrada. 48. Mjerni sustavi na obranim strojevima. Pojela sustava. Mogudnosti mjerenja. Način mjerenja, oblik signala, princip,..
Premet mjerenja na obranim strojevima je položaj alata ili obratka (irektno i inirektno ) te stanje alata (istrošenost). Mjerni sustav čini : 1. Senzor (element koji prikuplja poatke o mjerenoj veličini ) , te 2. element za prijenos poataka o mjerenoj veličini TRANSDUCER TRANSDUCER (pretvorba) i TRANSMITER (prijenos). Senzor je komponenta koja prikuplja i prenosi informacije bitne za proizvodni proces. Senzor je primarni osjetilni element koji pretvara fizikalnu
veličinu u elektronički oblik, te on vrši prvo pretvaranje fizikalne veličine u vise pretvaranja. Sustavi za mjerenja na NU strojevima : Oblik mjerenja:direktni , indirektni ; Princip mjerenja: apsolutni, relativni . 49. Objasnite i skicirajte indukcijske mjerne sustave za pravocrtnu i rotacijsku os.
50. Usporeite tri tehnike ispitivanja točnosti pozicioniranja. Laserski iterfometri - laserski iferometar je sposoban mjeriti pet pet od šest stupnjeva sloboe : linearno pozicioniranje,
horizontalnu pravucrtnost ,vertikalnu pravocrtnost, nagib i skretanje, kao i okomitost između vije osi. – je optički uređaj za ustanovljavanje malih vrijenosti kuta s velikom točnošču. U žarišnoj ravnini Autokoliator – je kolimacione lede smještena je mjerna skala koja se prosvjetljava izvorom svjetla. Slika skale preslika se u beskonačnost. Ako se na put paralelnog svjetlosnog snopa stavi oglealo te ukoliko ono ne stoji okomito na os autokolimatora , u okula ru koji sarži ciljnu marku olazi o pomaka reflektirane slike skala prema ciljnoj marci u ovisnosti od nagiba ogledala po zakonu refleksije.
referentne linije o reference prema kojoj kojoj se Lineali- je materijalni prestavnik za anu točnost, pravocrtne referentne odstupanja o pravocrtnosti ili ravnosti zaane površine mogu oreiti. 51. Namjena transportnih sustava i sustava rukovanja. Namjena transportni sustava i sustava rukavanja je za transport alata, transport obratka, transport paleta.
52.Nabrojite najčešde izvebe transportnih sustava. Posebno objasnite transportni sustav sa automatski vođenim kolicima (AGV). Izvedbe transportnih sustava : Pokretna traka- riječ je o konvejerima koji transportiraju obratke pomodu palate ili
pojeinačne rane premete uzuž tra nsporte linije. Automatski vođena koliza – u ovu kategoriju transportnih sustava svrstavamo različite vrste kolica sa vlastitim pogonom. S aspekta fleksibilnosti, onosno mogudnosti različitih različiti h kretanja. Komponente: transportna oprema, upravljački uređaji , oatna i pomodna oprema za rukovanje transportiranim materijalom , transportni putovi i ljudi.
Oprema za neprekinuti tok materijala : trakasti transporteri,valjčani transporteri, lančani transporteri, vertikalne podizne teretne platforme, ostala transportna sredstva.
61. Tipovi uređaja za izmjenu paleta za obrane centre i FOS. 'tip A'', je uzdužno pomični nosač paleta na uređaju za izmjenu paleta, a koristi se kad radni stol nema uzdužno kretanje, ''tip B'', je uzdužno nepomični nosač paleta uređaja za izmjenu paleta, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje, ''tip C'', je uređaj za izmjnu paleta s pokretnim stolom oko vertikalneose, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje, ''tip D'', je uređaj za izmjenu paleta sa stolom okrenutim okohorizontalne ose, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje
60. Izvedbe i dimenzije paleta koje se koriste u paletnim paletnim sustavima
320x320; 320x400; 400x400; 400x500; 500x500; 500x630; 630x630;630x800
59.Sustav za automatsku izmjenu paleta. Prednosti i nedostatci.
Najviše se skraćuje pomoćno vrijeme, ako se ulaganje i odlaganjeobradaka s palete vrši za vrijeme dok mašina radi, te ako paleta čeka umeđufaznom skladištu, kako bi u veoma kratkom vremenu od 6 do 15sekundi bila zamijenjena.Upotreba paleta pri automatskoj izmjeni obradaka prikladana je za svevrste obradaka prizmatičnih oblika, te plošnog oblika s dosta obradnihpovršina. Takvim načinom ponekad se rješava i izmjena malih prizmatičnihdijelova, na način da ih se više steže na spravi palete. Kod malih i srednjihobradaka rotacionog i nepravilnog oblika izmjena se vrši posredstvomraznih manipulatora i robota. Karakteristike i tehničke prednosti paletizacije: -pozicioniranje bez posmaka za vrijeme procesa obrade -tačno određivanje pozicije palete na nosaču palete -visoka ponovljiva tačnost pozicioniranja (<0,005 mm) -dovoljno dobro određivanje središta paleta i stola kod prihvata naokretni stol, robokolica ili skladišta -mala odstupanja kod temperaturne razlike -simetričnost, radi uvođenja paleta s obje strane -sve površine toplotno su obrađene radi trajnosti -čišćenje svih referentnih površina zrakom -referentne tačke pod T utorima -nedeformisanje kod pritezanja -velika krutost priteznog sistema kod djelovanja promjenljivih sila -pozicioniranje preko konusnogzatika konusnog zatika -kontrole tačnosti postavljanja palete
58.Kazetna sklaišta alata, primjena i posluživanje u skalištu- manipulatori. Kasete se pune s alatima nasumice, postave u spremište kaseta, a uređaj za manipulaciju očita IC čipove i tako upravljačka jeinica obiva informacije o položaju svakog alata. Kasete s istrošenim ili polomljenimalatima mogu se mjenjati, dok stroj radi. 57. Izvedbe magazina (spremnika) alata na obradnim centrima (OC). s revolverskom glavom (radijalnom ili aksijalnom)
sa sklaištem alata oblika: -diska, -valjka, -lanca, -polukugle, -regalno, jednostrano ili dvostrano, -kasetno.
mogu biti smještena: smještena: -nad strojem, -sa strane stroja, -pored stroja 56.Objasnite rad i razlog primjene sustava za automatsku izmejnu alata.
Obradni centri, fleksibilne ćelije i fleksibilni obradni sistemi opskrbljeni suskladištem alata i manipulatorom za automatsku izmjenu alata.Automatskom alata.Auto matskom izmjenom alata (AIA) postiže se: -koncentracija operacija, operacija, koje se mogu obaviti u jednom stezanju obratka -skraćenje pomoćnog vremena obrade -automatizirani rad alatnih strojeva -fleksibilnost alatnoih mašina
55.Transport unutar fleksibilnih obradnih sustava (FOS). Problemi transporta u pogonu 54.Izvedbe transportnih sustava za neprekidni tok materijala - transporteri- pokretne trake (viseči,pneumatski,lančani,),elevator,klizne staze, 53. Osnovni elementi (komponente) transportnog sustava
Komponente (elementi) transportnog sustava u industriji i skladištenju roba su:
transportna oprema,
upravljački uređaji,
dodatna i pomoćna oprema za rukovanje transportiranim materijalom,
transportni putevi i ljudi.
52. Nabrojite najčešde izvebe transportnih sustava. Posebno objasnite transportni sustav sa automatski vođenim kolicima (AGV).
Najčešde izvebe:
-vučna vozila -vozila pojeinačnog tereta -vozila za montažu -paletna vozila -viličari
AGV su inustrijska vozila bez vozača obično pogonjena baterijama i električnim motorima.Težine tereta koje mogu preuzeti se kradu o vrlo malih(lakih) premeta o velikih premeta (100 t) 51.Namjena transportnih sustava i sustava rukovanja. Namjena transportnih sustava je dopremanje materi jala strojeva na kojima se vrši obrae u cilju postizanja veče
efikasnosti i ekonomičnosti sustava proizvonje. 1. Rukovane materijalom uzrokuje troškove koji nisu posljeica povečanja vrijenosti materijala. Njega treba minimizirati u procesu. Automatizacija ne smanjuje troškove
Troškovi se smanjuju: a) skračenjem transportnih puteva – razmještaj opreme b)uvođenjem obranih sustava se utječe na trans. puteve c) uvođenjem nove tehnologije smanjuju se transportni putevi 2. ručno rukovanje zamjeniti mehaničkim gje je to moguče (humaniziranje raa ) . To se mora izvesti u sljeedim slučajevima : a) M>30 kg muški , M>15 kg b) ualjenost veča o 15 m c) ako se isti transport obavlja
nevno više o 30 min. 3. najlošije rješenje olaganja materijala je izravno na po jer po jer zahtjeva ručno rukovanje 4. obavezna je primjena jeiničnih tereta u R.M. što omogučava automatizaciju te smanjenje troškova 5. iealno rješenje R.M. je kada materijal nikada ne miruje 6. pravocrtni transport ; putevi su najbolje rješenje 7. logistički način rješavanja rukovanja materijalom je najbolji →minimalni ukupni troškovi
