1. Dozvoljena koncentracija štetnih jamskih plinova Ako je u jamskoj prostoriji koncentracija jamskih gasova u jamskom vazduhu veća od dozvoljene koncentracije -
-
ugljen-monoksida (CO) – 0,005 % (V/V), sumpor-dioksida (SO2)-0,0004 % (V/V), sumpor-vodonik (H2S)-0,000 7%, azotnih gasova-0,0005 %,
-
ugljen-dioksida (CO2)-1,00 %,
-
rad ljudi i opreme u toj prostoriji nije dozvoljen,osim rada ventilatora za provjetravanje radilišta. Izuzetno,od odredbe stava 1. ovog člana,rad ljudi i opreme je dozvoljen ako je količina ugljendioksida do 1,5 %,pod uslovom da jamski vazduh sadrži najmanje 19 % kiseonika.
2. Maksimalne i minimalne brzine vazduha u pojedinim jamskim prostorijama Brzina protoka vazduha na radnim mjestima i u profilima jamskih prostorija ( bez suženja profila ) (m/s) iznosi: Vrsta prostorije • •
najmanje
prostorije za redovan polaz ........................................................... 0,25 prostorije za povremen polaz .............................................................0,25 • ulazni i izlazni hodnici otkopa..............................................................0,5 • prostorije sa elektro vučom pomoću žice u metanskim jamama..............1,0 • pomoćne i druge pristupačne prostorije u metanskim uslovima...............0,2 • separatno provjetravanje radilišta u metanskim uslovima: - hodnici i niskopi................................................................................0,15 - uskopi..............................................................................................0,20 u nemetanskim uslovima: - hodnici niskopi i uskopi..................................................................... 0,10 - separatno provjetravanje radilišta.......................................................0,15 - silazno vođenje vazduha ...................................................................0,50
najviše 8 10 8
Radi kontrole brzine protoka vazduha na separatnom radilištu , u metansku jamu se ugrađuju kontrolnici ventilacije.
3. Sastav jamskog vazduha Jamski vazduh Sadržaj kiseonika u jamskom vazduhu kojimse provjetravaju radilište i jamske prostorije iznosi najmanje 19%(V/V). Sadržaj ostalih gasova u jamskom vazduhu ne sme preći maksimalno dozvoljenu koncentraciju štetnih gasova i para u atmosferi jamskih prostorija i radilišta
3. Smještaj eksplozivnih srestava Eksplozivna sredstva smještaju se i čuvaju u za tu svrhu izrađenim i uređenim jamskim magacinima , u količinama određenim odobrenjem za upotrbu magacina. Količine eksplozivnih sredstava za potrbe najviše do tri dana za jedno ili više radilišta mogu se čuvati na sigurnom mjestu u pomoćnim skladištu. Manje količine za potrbe jednog ili više radilišta u jednoj smjeni mogu se držati u priručnim spremištima. Magacini, pomoćna skladištai priručna spremišta na površini zemlje grade se prema propisima nadležnog organa. U jednoj komori jamskog magacina smije se držati :
-
do 2500 kg plastičnih ili 5000 kg amonijumnitratnih metanskih ili drugih praškastih eksploziva, ili do 7000 kg kameksa ili nitrola - do 20 000 komada kapisli odnosno električnih upaljača sa kapislama Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti smještena u posebnoj komori , a razni tipovi jedne vrste eksplozivnih sredstava moraju u jednoj komori biti odvojeno složeni. Ako za smještaj kapisla i oštrih električnih upaljača nema posebne komore , oni se mogu smjestiti i u udubljenju u pristupnom hodniku , koja se moraju zatvarati gvozdenim vratima.
4. Pomoćna spremišta eksplozivnih sredstava U pomoćnim skladištima mogu se držati eksplozivna sredstva za potrebe miniranja najviše do 7 dana, ali najviše od 2000 kg eksploziva, kao i odgovarajuće količine inicijalnih sredstava . Razne vrste ekspl.sredstava moraju biti posebno smještene kao i u jamskom magacinu.
5. Dozvoljena količina eksplozivnih sredstava u pojedinoj komori jamskog magacina U jednoj komori jamskog magacina smije se držati : - Do 2500 kg nitroglicerinskih amonijum-nitratnih plastičnih eksploziva ili do 5000 kg amonijumnitratnih metanskih ili drugih praškastih eksploziva ili do 7000 kg smiješa amonijum-nitratnog goriva kao i za vodoplastične eksplozive koji nisu osjetljivi na detonatorsku kapislu br. 8. Do 20 000 komada detonatorskih kapisli odnosno el. Detonatora Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti smještena u posebnu komoru, a razni tipovi jedne vrste eksploziva moraju biti odvojeno složeni u jednoj komori. Ukupna količina eksploziva u magacinu ne smije biti veća od 50 t.
6. Dozvoljena količina eksplozivnih sredstava u pomoćnom skladištu i priručnom spremištu U pomoćnim skladištima mogu se držati eksplozivna sredstva za potrebe miniranja najviše do 7 dana, ali ne više od 2000 kg eksploziva, kao i odgovarajuća količina inicijalnih sredstava za taj eksploziv.Razne vrste eksplozivnih sredstava moraju biti posebno smještene. Za potrebe jednog ili više obližnjih radilišta u toku jedne smjene , eksplozivna sredstva se smiju smještati i u priručnom spremištu. U priručnom spremištu izgrađenom u vidu udubljenja smije se držati do 150 kg eksploziva bilo koje vrste ili odgovarajuća količina detonatorskih kapisli odnosno el. detonatora.U priručnom spremištu u vidu sanduka smije se držati do 50 kg eksploziva bilo koje vrste ili odgovarajuća količina detonatorskih kapisli ili el. detonatora.
7. Dozvoljena količina za nošenje eksplozivnih sredstava Jedan radnik može smije nositi najviše 30 kg eksploziva u originalnom pakovanju , stim što se radnici kreću na međusobnom rastojanju od 10 m . Ako je pakovanje eksploziva teže od 30 kg onda jedan paket nose dva radnika na razmaku od 20 m.
8. Prevoz eksplozivnih sredstava u jamu izvoznim oknima Eksplozivna sredstva se , po pravilu , moraju prevoziti u zatvorenoj orginalnoj ambalaži.Sanduci kutije ili omoti koji su otvoreni radi uzimanja uzoraka za kontolnoispitivanje moraju biti zatvoreni na odgovarajući način.
Eksplozivna sredstva se ne mogu prevoziti oknom istovremeno sa prevoženjem ljudi i materijala. Pri prevozu oknom eksplozivi se ne smiju spuštati ujamu sa detonatorskim kapislama el.detonatorima i det.štapinom.Eksplozivna sredstva prevoze se u jamu , po pravilu , u posebno za to uređenim vagonetima.
9. Prenos eksploziva i detonatora sa površine u jamu i kroz jamu Eksplozivna sredstva sa površine u jamu prenose palioci mina odnosno odnosno druga ovlašćena lica koji moraju biti koji moraju biti poučeni u rukovanju eksplozivnim sredstvima i to prenose eksplozive odvojeno od inicijatora eksplozije.Sporogoreći štapini i el. upaljači bez kapisla mogu se prenositi zajedno sa eksplozivom. Sa primljenim eksplozivom palilac mina mora ići direktno kuda prenose eksplozivna sredstva ne zadržavajući se nigdje i mimoilazeći grupe ljudi.Ako eksplozivna sredstva prenosi više ljudi između pojedinaca pri kretanju mora postojati udaljenost od najmanje 10 m. Prenošenje eksplozivnih sredstava ne smije se vršiti za vrijeme redovnog ulaska i izlaska u
jamu. Radnici na putevima kojima se prenose eksplozivna sredstva moraju prekinuti rad dok se pored njih prenose eksplozivna sredstva i moraju se skloniti u stranu. 10.
Ko može biti palioc mina
Poslove miniranja vrše palioci mina koje tehnički rukovodilac pogona za to odredi. Palioci mina mogu biti samo lica koja znaju čitati , pisati i računati , koja su radila najmanje tri godine kao kopači u pogonima koja je stručna komisija rudarske organizacije na ispitu ocjenila da su sposobna za samostalno vršenje poslova miniranja.Palioci mina moraju prije početka vršenja ove dužnosti kao i svake godine bar jedanput biti ljekarski pregledani radi utvrđivanja da li su fizički i duševno zdravi i sposobni za vršenje dužnosti palioca mina.
Lica koja ne shvataju ozbiljno svoj posao ili su sklona alkoholu ne mogu biti palioci mina.O paliocima mina rudarska organizacija vodi evidenciju u koju se unose podaci o njihovoj stručnoj spremi , ljekarskim pregledima i prekršajima u radu. Palioci mina mogu biti i rudarski tehničari i inžinjeri koji su po školskom programu stekli teoretsko znanje o ekspl. sredstvima i miniranju i koji su najmanje 7 dana obavljali poslove miniranja u prisustvu lica osposobljenog za poslove miniranja.
11.
Postupak palioca mina prilikom miniranja
Prije punjenja minske rupe eksplozivom palilac mina ili drugo lice koje vrši poslove miniranjamora postaviti straže na prilazima radilišta na kome će se minirati.Ako za obezbjeđenje prilaza nema na raspolaganju dovoljno ljudi palilac mina mora prilaze bez straže označiti unakrsnim letvama i postaviti table sa natpisom Ne prilazi miniranje! Miniranje se smije vršiti tek pošto se objavi odnosno signalizira.Obavještenje o miniranju daje palilac mina.Prije početka paljenja uzvikom Vatra mora se dati upozorenje da počinje paljenje mina. Poslije završenog miniranja uzvikom Gotovo palilac mina objavljuje da je miniranje završeno, pa se opozivaju straže odnosno uklanjaju table sa upozorenjem.
12. Sredstva za paljenje mina Za paljenje mina koriste se sljedeća sredstva: Članovi 72
Minerska šibica Sporogoreći štapin Minerska detonatorska kapisla br.8. Detonirajući štapin Pojačivači (busteri) Konektori Sredstva za električno paljenje mina ( mašine za el. paljenje , upaljači,žica itd.) do 100 (ekspl.sredstva)
¸
10. Mjesto odakle se vrši miniranje i koga određuje
Prije punjenja minske rupe eksplozivom moraju se lica koja nemaju posla u vezi sa miniranjem skloniti na sigurno mjesto.Na redovnim radilištima nadzornik određuje mjesto na koje treba da se skloni radna grupa radilišta kad se vrši miniranje , radi zaštite od mehaničkih povreda i gasova nastalih pri eksploziji mina.Nadzornik određuje i mjesto sa koga će palilac mina pri el. paljenju paliti mine.Pri vanrednim pojedinačnim miniranjima ova mjesta određuje palilac mina ako nije prisutan nadzornik. Poslije paljenja mina radnici moraju čekati u svojim skloništima onoliko vremena koliko je potrebno da se gasovi idim od mina ne razrijede do te mjere da ne budu štetni po zdravlje radnika.Pri tome radnici mogu ići na radilište tek pošto palilac mina pregleda radilište.
11. Vođenje evidencije o zatajenim minama Ako se utvrdi da pojedine mine nisu eksplodirale one se moraju na uočljiv način obilježiti i moraju se odmah preduzeti potrebne mjere da se unište.O svakoj neeksplodiranoj mini mora se voditi evidencija sve dok se mina ne uništi. Zatajene neeksplodirane mine smiju se uklanjati novom minom zapunjenom u minskoj bušotini paralelno izbušenoj na rastojanju najmanje osmostruke vrijednosti prečnika minske bušotine čije punjenje nije eksplodiralo.Radi utvrđivanja smjera minske bušotine sa zatajenim eksplozivnim punjenjem iz iz nje se mora izvaditi čep do dubine od 10 cm mjereno od ušća bušotine.
13. Poništavanje zatajenih mina Ako se utvrdi da pojedine mine nisu eksplodirale one se moraju na uočljiv način obilježiti i moraju se odmah preduzeti potrebne mjere da se unište.O svakoj neeksplodiranoj mini mora se voditi evidencija sve dok se mina ne uništi. Zatajene neeksplodirane mine smiju se uklanjati novom minom zapunjenom u minskoj bušotini paralelno izbušenoj na rastojanju najmanje osmostruke vrijednosti prečnika minske bušotine čije punjenje nije eksplodiralo.Radi utvrđivanja smjera minske bušotine sa zatajenim eksplozivnim punjenjem iz iz nje se mora izvaditi čep do dubine od 10 cm mjereno od ušća bušotine.
14. Uništavanje eksplozivnih srestava Pokvarena odnosno neupotrebljiva eksplozivna sredstva koja nisu vraćena isporučiocu moraju se uništiti prema uputstvima njihovih proizvođača. Uništavanje eksplozivnih sredstava mogu vršiti samo lica ovlašćena za vršenje poslova miniranja i to u prisustvu odgovornog rukovaoca magacina.Ova lica određuje tehnički rukovodilac organizacije odnosno tehnički rukovodilac samostalnog pogona. Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti zasebno uništena. O svakom uništenju eksplozivnih sredstava mora se sastaviti zapisnik, koji potpisuju sva lica koja su učestvovala u uništavanju. U zapisnik moraju biti označeni vrsta i količina eksplozivnih sredstava kao i razlozi , način, vrijeme i mjesto uništavanja.Eksplozivna sredstva koja su pokvarena ili su
postala neupotrebljiva za vrijeme miniranja uništavaju se prema uputstvu za uništavanje tih eksplozivnih sredstava.
15.
Koliki broj el. detonatora se smije upotrebljavati pri jednom miniranju u metanskoj jami
Na radilištima gdje se pojavljuje metan ili razvija opasna ugljena prašina i u njihovoj bližoj okolini smiju se upotrebljavati samo metanski eksplozivi prečnika do 42mm. Eksploziv se smije paliti samo elek. putem ,i to trenutnim i milisekundnim upaljačima izrađenim za metanske jame. Vremenska razlika paljenja između pojedinih neposrednih rednih brojeva metanskih milisekundnih upaljača ne smije biti veća od 34 milisekunde , sa tolerancijom ±45%.Paliti se smije odjednom toliko milisekundnih upaljača da zbir razlike vremena svih brojeva u seriji na smije biti veći od 136ms na radilištima u uglju , a 204 ms na radilištima u jalovini sa pojavama metana.
16. Kada se mine moraju paliti el. putem Mine se moraju paliti električnim putem : -
u jamama sa metanom i opasnom ugljenom prašinom na mjestima na kojima je zabranjena upotrba otvorenih svjetiljki na mjestima gdj se pali toliko mina da se paljenjem sporogorećim štapinom ne može postići potrebna sigurnost svuda gdje se pri miniranju ljudstvo ne može blagovremeno skloniti na sigurno mjesto
Kao izvori struje za paljenje mina smiju se koristiti ručni i stacionarni uređaji za paljenje mina.
17. Temperatura izduvnih plinova kod dizel – elektromotora i dozvoljeni sadržaj CO Temperatura izduvnih plinova pri izlasku u atmosferu ne smije biti viša od 70°C ni sadržina CO veća od 0,12% (V/V).Površinska temperatura ni na jednom mjestu na motoru ne smije biti viša od 150° C pri trajnom opterećenju koje je predviđeno za lokomotivu.
18.
Temperatura komprimiranog vazduha u kompresorima
Temperatura komprimiranog vazduha ne smije biti veća od 140oC.Izuzetno,temperatura vazduha može iznositi i do 160oC,tim da će se voditi računa o prilikama na licu mjesta,kao i da ulje upotrijebljeno za podmazivanje , ima odgovarajuće veće plamište .Ako je neophodno potrebno,treba urediti signaliziranje kad temperatura pređe najvišu doz. Radnu temperaturu ili ugraditi dopunski hladnjak.
19.
Uslovi koje mora ispunjavati lampara
Lampare moraju biti smještene na površini i sagrađene od nesagorivog materijala . Vrata i prozori lampara moraju se lako otvarati u polje . Na prozorima ne smiju biti rešetke. Uređaji za osvjetljavanje radnih prostorija u lamparama moraju odgovarati odredbama propisa za električna postrojenja u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Lampare se mogu zagrijavati grejnim tijelima čija temperatura ne smije preći 70oC ili ubacivanjem toplog vazduha. U lampare je zabranjeno unositi otvoren plamen i u njima je zabranjeno pušiti.Ova zabrana mora biti vidno istaknuta na ulazu u lamparu. U lampari se moraju nalaziti sredstva za brzo gašenje požara.Radni stolovi moraju biti od metala ili pokriveni limom. Lampara mora biti provjetravana vazdušnom strujom tako da vazduh prolazi najnižim i najvišim mjestima prostorija . Naročito mora biti obezbijeđeno strujanje vazduha iznad stolova na kojima se rasklapaju,čiste i pune benzinske sigurnosne svjetiljke. U lampari mora biti istaknuto upustvo za rad u lampari.
20. Vrijeme korištenja užeta izvoznog postrojenja Okrugla izvozna užad smiju se po pravilu upotrebljavati za prevoz ljudi dvije godine a pljosnata izvozna užad-jednu godinu.Ako se okrugla izvozna užad upotrebljavaju samo za prevoz materijala, mogu se koristiti najviše tri godine., pod uslovom da ispunjavaju sve ostale uslove u pogledu sigurnosti. U vrijeme korištenja užeta uračunava se i vrijeme mirovanja izvoznog postrojenja. Novo neupotrebljavano obično donje uže smije se upotrebljavati najviše tri godine, a ako se koristi upotrebljavano uže kao donje onda se u vrijeme njegovog korištenja uračunava i vrijeme za koje je uže ranije bilo u upotrebi. Za izvoznu užad na sistemu Kooepe može se rok upotrebe produžiti najviše šest mjeseci uz prethodna ispitivanja.To ispitivanje treba vršiti pomoću deteskopa.
21. Potrebna oprema za glavno provjetravanje metanske i nemetanske jame Jama se provjetrava pomoću jednog ili više ventilacionih postrojenja na površini zemlje . Metanska jama se provjetrava depresionim dejstvom glavnih ventilatora , a nemetanska
jama –depresionim, kompresionim i kombinovanim dejstvom glavnih ventilatora. 22.
Uslovi koje moraju ispunjavati indikatori metana
Indikatori metana moraju ispunjavati slijedeće uslove: -
Pokazivati tačan sadržaj metana jamskom vazduhu sa tačnošću od 0,2 %
-
23.
Biti sigurni od prenosa eksplozije iz unutrašnjosti indikatora Da se mogu koristiti 2 sata duže od jedne smjene ( misli se na baterije)
Mjere zaštite od opasne ugljene prašine
Pri otvaranju, razradi,pripremanju,otkopavanju ležišta i prevozu uglja u jami mora se spriječiti stvaranje lebdeće ugljene prašine.Ugljena prašina skupljena na podu,krovu,bokovima ili podgradi jamske prostorije odstranjuje se ili neutrališe. Opasnost od eksplozije ugljene prašine otklanja se vlaženjem vodom, posipanjem kamenom prašinom ili drugim odgovarajućim sredstvima. Ako se primjenjuje voda radilište i njegova okolina vlaže se na udaljenosti do 20m od čela radilišta odnosno na udaljenosti do 30m u smjeru kretanja vazdušne struje.Radilište se stalno vlaži, a obavezno prije iposlije miniranja uglja i kad su mašine za dobijanje uglja u radu. Prenošenje eksplozije iz jednog samostalnog ventilacionog odjeljenja jame u drugo sprečava se postavljanjem vodene brane.Glavna vodena brana postavlja se u ulaznoj i izlaznoj vazdušnoj struji.Sporedna vodena brana stavlja se ispred i iznad otkopnog radilišta.Glavna vodena brana sadrži 200 litara vode,a sporedna 100 litara vode na 1m2 presjeka jamske prostorije. Opasnost od eksplozije ugljene prašine otklanja se zaprašivanjem suhom kamenom prašinom koja ima takvu granulaciju da lebdi kao i ugljena prašina.Najmanje jedanput mjesečno se vrši kontrola sadržaja ugljene prašine.
24.
Pregledi izvoznog postrojenja
Pregled i održavanje izvoznih postrojenja sastoji se od: -pregled i održavanje -pregled i održavanje -pregled i održavanje -pregled i održavanje -pregled i održavanje -pregled i održavanje -pregled i održavanje Član93 do 103.
okna i njegove opreme izvoznog tornja i njegovih uređaja izvozne mašine i njenih uređaja i sigurnosnih uređaja izvoznih posuda hvataljki izvozne posude spojnog pribora izvozne posude sa užadima izvoznih užadi
25. Svjetiljke koje se upotrebljavaju pri podzemnim rudarskim radovima U metanskim jamama i jamama sa opasnom ugljenom prašinom smiju se za osvjeljenje upotrebljavati samo električne akumulatorske svjetiljke koje imaju atest da su eksplozivno sigurne. U ostalim jamama smiju se upotrebljavati svjetiljke sa otvorenim plamenom . Broj raspoloživih ispravnih svjetiljki u rudarskoj organizaciji mora biti najmanje za 10% veći od broja zaposlenih lica koja se tim svjetiljkama služe. U jamama smiju se upotrebljavati samo svjetiljke nabavljene od rudarske organizacije.Te svjetiljke moraju imati odgovarajući ataest.
Svaka svjetiljka mora imati svoj broj pod kojim je u lampari upisano i ime licazaposlenog u jami,koje, po pravilu,jedinop smije koristiti svjetiljku sa brojem pod kojim je upisano njegovo ime. O svjetiljkama koje se izdaju licima koja nisu zaposlena u jami,mora se voditi posebna evidencija.
26. Obavezni rezervni dijelovi izvoznog postrojenja Svako izvozno postrojenje za prevoz ljudi i materijala mora imati rezervne uređaje i dijelove i to: -
jedan užetni kotur za svaki tip konstrukcije jedan izvozni koš ili skip jedan rezervni protuteg jedan kompletni spojni pribor koša ili skipa sa izvoznim užetom jedan kompletni spojni pribor izvozne posude sa donjim užetom ako je ono u upotrebi jedno izvozno uže za svaku izvoznu mašinu dva rezervna užeta za izvozna postrojenja sa više užadi dovoljan broj i količinu rezervnih dijelova za mehaničku i električnu opremu koji se brzo troše
27. Plan odbrane i spasavanje od potencijalnih opasnosti Za svaku jamu mora biti izrađen plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti i udesa (u daljem tekstu:plan odbrane) koji mogu nastati u jami . Planom odbrane određuje se i postupak u slučaju opasnosti i udesa. Za izradu plana odbrane odgovoran je tehnički rukovodilac pogona i on ga predlaže na odobrenje.Plan odbrane odobrava glavni tehnički rukovodilac rudarske organizacije,u sporazumu sa službom zaštite na radu preduzeća. Tehnički rukovodilac pogona odgovoran je da se pri svakoj bitnoj izmjeni šeme jamskih radova i šeme provjetravanja i izlaznih puteva plan odbrane odmah ažurira i predloži tehničkom rukovodiocu rudarske organizacije na odobrenje. Po jedan primjerak ažurnog plana odbrane mora imati glavni tehnički rukovodilac rudarske organizacije,tehnički rukovodilac pogona,stariješina čete za spasavanje odnosno dežurni član četeako u četi postoji stalno dežurstvo,i služba zaštite na radu rudarske organizacije. Na svim važnijim raskrsnicama jamskih puteva mora biti vidno strelicom označen određeni put normalnog izlaza iz jame . U planu odbrane treba odrediti način označavanja u jami puteva i pravaca povlačenja u slučaju skupne opasnosti . Tehnički rukovodilac pogona odgovoran je da sve tehničko nadzorno osoblje , uključujući i palioce mina i članove čete za spasavanje , bude upoznato sa planom odbrane i putevima za povlačenje, kao i sa postupkom u slučaju opasnosti i udesa .
Tehnički rukovodilac pogona odgovoran je da se dvaput godišnje i posle svake značajnije promene puteva za povlačenje održe u jami odgovarajuće vježbe sa osobljem navedenim u stavu 2 . ovog člana, da bi se ono što bolje upoznalo sa praktičnom primenom plana odbrane .
28. Podjela podzemnih rudarskih prostorija prema propisima Pod rudarskim prostorijama podrazumijevaju se prostorije koje služe za istraživanje, otvaranje, razradu, pripremanje i otkopavanje ležišta uglja ispod površine zemlje. Prema položaju prostorije mogu biti horizontalne, kose i vertikalne. Horizontalne prostorije imaju nagib manji od 50. Kose prostorije podrazumijevaju blago nagnute prostorije čiji je nagib od 50 do 250, strme od 250 do 450 i izrazito strme veći od 450. Pod vertikalnim prostorijama podrazumijevaju se prostorije čija uzdužna osa čini prav ugao u odnosu na horizontalnu ravan. Prema namjeni prostorije se dijele na: - Glavne ( vertikalna i kosa okna, niskopi, uskopi, potkopi ) - Pomoćne ( navozišta, magacini, radionice, trafostanice ) - Ostale prostorije koje služe za istraživanje, otvaranje, razradu, pripremanje i otkopavanje ležišta.
29. Širina i visina prolaza pored transportera u glavnim i ostalim jamskim prostorijama Širina odjeljenja za prolaz ljudi glavnim i ostalim jamskim prostorijama pored transportera iznosi najmanje 0,7m a visina 1,8m a u ostalim 0,5m.
30. Dozvoljena temperatura jamskog vazduha na suhom i vlažnom termometru Provjetravanje jame treba urediti tako da temperatura vazduha koji se dovodi na radna mesta ne prelazi na vlažnom termometru 23 oC , a na suvom termometru 28oC .Radilišta na kojima je temperatura veća od normalne temperature u toj jami , moraju se posebno nadzirati a njihova temperatura ima se jedanput nedeljno mjeriti .Ako je temperatura vazduha na suvom termometru veća od 26oC, mjerenje temperature treba se vršiti svakog dana . Na radilištima na kojima se temperatura vazduha mjerena na vlažnom termometru kreće od 23oC do 26oC,a na suvom termometru – od 28oC do 31oC radnici mogu rditi samo 6 časova dnevno. Kad temperatura vazduha na radilištu prelazi granicu iz stava 1. ovog člana radnici mogu raditi samo ako postoji krajnja potreba ili radi otklanjanja većih opasnosti . Pri takvom radu potreban broj radnika mora biti udvostručen , radi češćeg
međusobnog smenjivanja . Brzina vazdušne struje na radilištu nesmije da bude manja od 0,5 m/s .
31. Razvrstavanje jamskih prostorija po stepenu opasnosti od metana Samostalna ventilaciona odjeljenja i prostorije metanske jame razvrstavaju se u prvi i drugi stepen opasnosti od metana .U prvi stepen opasnosti od metana razvrstavaju se samostalna ventilaciona odjeljenja , prostorije sa protočnim provjetravanjem i ostale pomoćne prostorije sa difuznim provjetravanjem,čija dužina nije veća od 10m i u kojima koncentracija metana ne prelazi 0,5% (V/V).
32. Podjela jamskih plinova po štetnosti Gasovi se po štetnosti dijele na :
-
Zagušljive (CO2) Otrovne gasove (CO, SiO2, H2S, nitrozni gasovi itd.) Eksplozivne (CH4(5÷15%), H2 (4÷74), CO (13÷70%), itd. (provjeriti ))
33. Kad se u ventilacione pregrade mogu ugraditi vrata Objekti izolacije vazdušnih struja mogu biti sa vratima ili bez vrata.Kod objekata sa vratima konstrukcionim ili drugim rješenjem obezbjeđuje se da vrata ne mogu ostati otvorena.U ventilacione pregrade se ugrađuju vrata ukoliko je to predviđeno ventilacionim proračunom , a prostorija se koristi za redovan prolaz ili je prostorija predviđena za povremen prolaz u skladu sa planom odbrane u slučaju opasnosti.Broj objekata izolacije vazdušnih struja bez obzira na razliku vazdušnih pritisaka ne smiju biti manja od dva
34. Kontrola metana (ko i kada ) Kontrolu metana mora da vrši odgovorni (prvi) kopač na radilištu i to na :na početku smjene, neposredno prije i poslije svakog miniranja, poslije svakog zastoja u radu , kao i prije napuštanja radnog mjesta na završetku smjene. Palilac mina dužan je vršiti kontrolu metana neposredno prije punjenja mina, neposredno prije paljenja mina, kao i pri dolasku na radilište poslije svakog miniranja. Kontrolu metana mora vršiti inadzornik vjetrenja i nadzornik smjene, prilikom pregleda radilišta i to najmanje jedanput u toku smjene. Kontrola metana mora se vršiti na svim radilištima , kao i na ostalim mjestima na kojima bi se metan mogao pojaviti ili skupljati.
35. Pregled ispravnosti puteva za kretanje ljudi u jami
Ispravnost redovnih puteva mora kontrolisati najmanje jedanput nedjeljno lice za to određeno od tehničkog rukovodioca pogona, koji može odrediti i češći pregled. Puteve kojima se radnici mogu kretati za slučaj opasnosti ili zbog nužnog posla ovo lice mora pregledati jedanput mjesečno.Nedostaci utvrđeni na putevima moraju se odmah otkloniti, a nalazi pri pregledima upisati u knjigu pregleda puteva za kretanje radnika.
36. Sredstva za prevoz ljudi u jami Prevoz ljudi je dozvoljen sredstvima za prevoz ljudi u jami koji su konstruisani za prevoz ljudi i koji imaju odgovarajuće uređaje i zaštitna sredstva .(izvozni koševi, žičare , transportne trake ,jamski vozovi itd.)
37. Kategorizacija jame po stepenu opasnosti od metana i prašine Jama se kategoriše po stepenu opasnosti od metana kao metanska ili nemetanska,a po stepenu opasnosti od ugljene prašine opasnom i bezopasnom od eksplozije ugljene prašine. Ako se u bilo kojoj protočno i separatno provjetravanoj jamskoj prostoriji utvrdi koncentracija metana veća od 0,1% jama se proglašava metanskom , a ako je koncentracija manja provjetravanje se obustavlja 24 sahata i pnovo se mjeri koncentracija metana . Ako se u bilo kojoj jamskoj prostoriji utvrdi koncentracija metana veća od 1% jama se proglašava metanskom.U protivnom jama se proglašava metanskom. Za kategorizaciju jame po stepenu opasnosti od ugljene opasnosti od ugljene prašine uzimaju se uzorci od ugljene prašine iz svih jamskih odjeljenja posebno . Uzorci se uzimaju u 6.pojasa tako što se pokupi sva prašina sa poda,bokova i stropa prostorije.Izračuna se zapremina svih pojasa.Sakupljena količina prašine podijeli se sa zapreminom i dobiva se zaprašenost jamske prostorije.Zatim se izvrši hemijska analiza,odnosno utvrdi donja granica eksplozivnosti.Ako je u bilo kojem dijelu jame zaprašenost veća od DGE jama se proglašava opasnom od eksplozije ugljene prašine.U protivnom jama se proglašava bezopasnom od eksplozije ugljene prašine.
38. Glavno provjetravanje jame Svaka jama mora imati najmanje jednu ulaznu i jednu izlaznu vazdušnu struju.Glavno jamsko provjetravanje vrši se protočnom vazdušnom strujom kroz jamske prostorije od ulaza do izlaza vazdušnih struja .Glavno jamsko provjetravanje može se vršiti korištenjem prirodne depresije ili mehanički putem pomoćnih ventilatora i to kompresiono ili depresiono . Rudnici uglja bez obzira na veličinu prirodne depresije moraju imati postrojenje za vještačko provjetravanje . Provjetravanje metanskih jama i jama sa opasnom ugljenom prašinom ora se vršiti neprekidno i to vještački sisanjem vazduha (depresiono). Glavno jamsko provjetravanje vještačkim načinom vrši se pomoću glavnih pomoćnih i dopunskih ventilatora.
39. Putevi za kretanja ljudi u jami Kretanje ljudi u jami dozvoljeno je samo putevima određenim za prolazak pri dolasku na posao i odlasku sa posla.Kretanje radnika van ovih puteva zabranjeno je osim u slučaju opasnosti
kad se radnici povlače iz jame po za to određenim i obilježenim putevima. Nadzorno osoblje i lica kojima to nadzorno osoblje odredi ili odobri smiju se kretati i drugim putevima koji su u području njihovog nadzora.
40. Regulacija toka vazdušne struje u jami Regulacija vazduha za provjetravanje u sistemu razvođenja određuje se na osnovu potrebnih količina vazduha za provjetravanje i prikazuje se na šemi ventilacione mreže. Regulacija količine vazduha za provjetravanje vrši se ugradnjom regulatora protoka vazduha u ograncima ventilacione mreže.Regulatori protoka vazduha ugrađuju se po pravilu u prostorije ulazne vazdušne struje na način određen proračunom ventilacije.Izuzetno , ako se u prostorijama ulazne vazdušne struje prevozi ugalj i materijal ili pri sanaciji požara, regulatori protoka vazduha mogu se ugrađivati i u prostorije izlazne vazdušne struje. Otvor regulatora protoka vazduha dimenzioniše se na osnovu odgovarajućeg proračuna.
41. Plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti Za svaku jamu mora biti izrađen plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti i udesa koji mogu nastati u jami.Planom odbrane određuje se i postupak u slučaju opasnosti.Za izradu plana odbrane odgovoran je tehnički rukovodilac pogona i on ga predlaže na odobrenje.Plan odbrane odobrava glavni tehnički rukovodilac rudarske organizacije u sporazumu sa službom zaštite na radu preduzeća. Tehnički rukovodilac pogona odgovoran je da se pri svakoj bitnoj izmjeni šeme jamskih radova i šeme provjetravanja i izlaznih puteva plan odbrane odmah ažurira i predloži tehničkom rukovodiocu rud. organizacije na odobrenje. Po jedan primjerak ažurnog plana odbrane mora imati glavni tehnički rukovodilac rudarske organizacije, tehnički rukovodilac pogona, starješina čete za spasavanje odnosno dežurni čete i služba zaštite na radu rudarske organizacije.U planu odbrane treba odrediti način označavanja u jami puteva i pravaca povlačenja u slučaju skupne opasnosti.
42. Dozvoljene dužine seperatnog provjetravanja u metanskim i nemetanskim jamama Pri posebnom provjetravanju sisanjem, vjetrene cijevi treba po mogućnosti dovoditi što bliže čelu radilišta, tako da ono bude dovoljno provjetreno, a upotrebljeni vazduh sprovoditi u izlaznu zračnu struju.Pri posebnom provjetravanju duvanjem vjetrene cijevi treba dovoditi najmanje 10 m od čela radilišta, a vazduh uzimati iz svježe ulazne zračne struje. U jamama sa metanom, drugim opasnim gasovima ili sa opasnom ugljenom prašinom posebno provjetravanje dopušteno je po pravilu u hodnicima i niskopima do udaljenosti od 300 m , u uskopima do 150 m, a u slijepim oknima do 100 m od svježe vazdušne struje.Tehnički rukovodilac rudarske organizacije može u saglasnosti sa službom zaštite na radu odobriti posebno provjetravane i na većim udaljenostima od dozvoljenih uz odgovarajuće mjere zaštite. Provjetravanje difuzijomdozvoljeno je u horizontalnim prostorijama ( do 50 )do udaljenosti od 50 m , u kosim prostorijama do 20 m , a u prostorijama u kojima se pojavljuje metan do udaljenosti od 10 m od mjesta protočne zračne struje.
43. Dužina puta kočenja kod prijevoza ljudi i materijala jamskom lokomotivskom vučom
Lokomotiva mora imati sigurnosnu kočnicu kojom mašinovođa može rukovati sa svo sjedišta. Put kočenja voza na najvećem nagibu pruge pri prevozu materijala ne treba da bude duži od 40 m, a pri prevozu ljudi ne duži od 20 materijal.
44. Protiv požarni aparati u jami Za gašenje požara upotrebljavaju se : -
-
aparat sa vodom – za gašenje svih požara, osim požara električnih uređaja i tečnih gasova aparat sa pjenom – za gašenje svih požara aparat sa CO2 – za gašenje svih požara aparat sa prahom – za gašenje svih požara azot u tečnom ili gasovitom stanju vazdušna pjena – za gašenje svih požara pri isključenju el. struje hemijska sredstva koje prouzrokuju gašenje požara
Upotreba aparata sa prahom za gašenje požara el. uređaja sa rotirajućim dijelovima nije dozvoljena.
45. Kontrola manometra u kompresorima U kompresoru najviši dozvoljeni radni pritisak mora biti od strane isporučioca označen na fabričkoj tablici kompresora i crvenom crtom obilježen na manometru.Kod višestepenih klipnih kompresora isporučilac treba za svaki stepen kompresije da navede najviši dozvoljeni radni pritisak i obilježi ga crvenom bojom na svakom odnosnom manometru, koji mora biti ugrađen na pogodnom mjestu kod svakog stepena kompresije. Svaki manometar mora se najmanje jedanput tromjesečno ispitati kontrolnim manometrom i rezultat tog ispitivanja upisati u knjigu pregleda kompresora.Neispravni manometar se odmah mora zamijeniti ispravnim.
46. Šta sadrži odobrenje za varenje u jami Odobrenje za varenje sadrži: -
Ko kada i gdje će obavljati varenje Ko će nadzirati varenje Potrebne mjere zaštite na radu , mjere zaštite od požara Potrbne mjere koje treba poduzeti nakon varenja.
47.
Mjere protiv požarne zaštite u jami
Projekti otvaranja i eksploatacije ležišta mineralnih sirovina moraju radi zaštite od požara sadržati sve potrebne zaštitne mjere na površini rudnika , u krugu otvora jame i u jamskim prostorijama. Plan požarne preventivne zaštite obuhvata : -
građevinsko tehničke mjere zaštite od požara
-
mjere radi otklanjanja opasnosti od požara do koga može doći upoznavanje radnika sa opasnostima od požara i mjerama zaštite od požara ostale mjere radi otklanjanja opasnosti od požara
47. Zaštita jame od požara na površini Izvozni tornjevi i zgrade iznad otvora jama sa ulaznom zračnom strujom, kao i građevine do udaljenosti od 20 m od takvih otvora moraju biti građeni od negorivog materijala. Ako su ti tornjevi , zgrade ili građevine kod postojećih jama od gorivog materijala moraju se redovno premazivati materijalom otpornim prema vatri. Prostorije za smještaj benzina, maziva i drugog zapaljivog materijala na površini moraju biti najmanje 60 m udaljene od otvora jame sa ulaznom zračnom strujom. Depoi uglja i jalovišta sa otpacima uglja treba da budu udaljeni najmanje 80 m od otvora jame sa ulaznom zračnom strujom. Seperacije moraju biti postavljeni daleko od otvora jame, tako da ugljena prašina ne može doći u ulaznu zračnu struju.
48. Kapacitet pumpi i vodosabirnika u jami Sabirnik vode u jami mora imati kapacitet za najmanje osmočasovni priliv jamske vode.Ako se sabirnik puni vodom za manje od osam sati preduzimaju se dodatne tehničke mjere, s tim da nivo nataloženog mulja u sabirniku vode u jami ne smije biti veći od 15 % od ukupnog nivoa vode. Kapacitet uređaja za crpljenje vode iz jame je dvostruko veći od normalnog dotoka vode u jamu.
49. Konstrukcija i način postavljanja vrata na ventilacionim pregradama Konstrukcija i način postavljanja vrata moraju ispunjavati sljedeće uslove : - vrata se otvaraju protivno zračnoj struji - vrata se iz svakog položaja sama zatvaraju - vrata omogućuju prolaz širne najmanje 0,70 m i visine 1,20 m - vrata sa jedne ili druge strane može otvoriti jedan čovjek bez alata - vrata nemaju sredstvo za zaključavanje vrata su dovoljno otporna u normalnim uslovima jamskog rada Vrata se izrađuju od željeza ili drveta.Vrata i pregrade moraju se redovno kontrolisati iodržavati.
50. Oprema stanice za spasavanje U stanici za spasavanje moraju se uvijek nalaziti : - određeni broj aparata za disanje u ispravnom stanju - potreban broj rezervnih dijelova aparata za disanje - rezervna oprema za svaki aparat za disanje i to najmanje 4 upijača CO2 i 3 rezervne boce sa kiseonikom, kao i uređaj za pretakanje kiseonika - najmanje dvaput veći broj električnih akumulatorskih svjetiljki od određenog broja aparata za disanje - uređaj za ispitivanje nepropusnosti i ispravnosti aparata za disanje - dva termometra za jamu, hidrometar, štoperica - potrban alat, pribor i materijal za hitno uspostavljanje ili promjenu režima
U stanici za
provjetravanja potreban broj torbica sa sanitetskim materijalom za pružanje prve pomoći indikatori za ispitivanje gasova dvaput veći broj samospasilaca od broja aparata za disanje spasavanje mora se nalaziti knjiga o radu službe spasavanja.
