Mirza Smailhodzic Seminar Ski Rad- Globalizacija .. Nastanak, Faktori i Elementi

SEMINARSKI RAD

GLOBALIZACIJA – nastanak, faktori i elementi

Mentor: Prof.dr Mustafa Festić Mr. Namik Čolaković

Student: Mirza Smailhodžić, Br. Indexa: 837/10-V

Seminarski Rad: Globalizacija, nastanak, faktori i elementi, Mirza Smailhodžić, FMT

2011

Tuzla, Maj, 2011

|2


2011

SADRŽAJ

•

UVOD 1.

Str. 3 DEFINICIJA GLOBALIZACIJE 1.1.

Globalizacija – dimenzije

1.2.

Globalizacija – tipovi

Str. 4 Str. 5

Str. 6 2.

NASTANAK GLOBALIZACIJE

Str. 7

3.

FAKTORI GLOBALIZACIJE

Str. 9

3.1.

4.

Ekonomija kao faktor globalizacije

Str. 11

3.1.1. Ekonomska liberalizacija (neoliberalizam)

Str. 13

3.1.2. Ekonomska liberalizacija – refleksije na BIH

Str. 15

3.1.3. Ekonomska liberalizacija – refleksije na Balkan

Str. 17

ELEMENTI GLOBALIZACIJE

Str. 18

•

ZAKLJUČAK

Str. 20

•

LITERATURA

Str. 21

|3


2011

UVOD Globalizacija je termin koji se u današnjem svijetu sve češće koristi kao objašnjenje ukupnih tokova na našoj planeti, bilo da se radi o politici, tehnologiji, kulturi, modi, ekonomiji ili nekom drugom segmentu života. Poznato je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali i da svakako donosi značajne promjene. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktualne globalne okolnosti. Razvojem informatičke i komunikacijske tehnologije svijet je postao jedinstveni sistem, a veza između dva subjekta u različitim dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta. Kod definisanja pojma globalizacije korištena su mišljenja različitih stručnjaka, kao npr. Anton Ferenčić, Anthony Giddens, Urlich Beck i slični. Što se tice nastanka pojma smatra se da globalizacija ima korjene u dobu nastanka same civilizacije, mada je svoje pravo značenje dobila tek završetkom „Hladnog Rata“, odnosno padom zida u Berlinu, ranih 90-tih. Također, iako usvojen ranije (1947 g.), pomenut je značaj GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) na proces ekonomske globalizacije, kada je potpisan uopšteni ugovor o carinama i međudržavnoj trgovini. Nadalje, objašnjeni su faktori globalizacije, te sama ekonomska liberalizacija i ekonomija kao faktor globalizacije. Unutar ove teme data je i refleksija globalizacije na ekonomske tokove u Bosni i Hercegovini, a vezano za tržište rada, mogucnosti business process outsourcinga i temu „odljeva mozgova“ iz države. Korištenjem Biblioteke Američkog Kongresa objašnjeni su glavni elementi globalizacije sa ekonomskog aspekta. U radu sam pokušao pojam globalizacije promatrati kroz makroekonomsku perspektivu, što bi nas kao studente FMT-a trebalo najviše zanimati.

|4


2011

1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE Današnje doba, odnosno planet u novom dobu, reprezentuju: globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj. Globalizacija dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih firmi i globalne ekonomije. Na taj način svijet postaje jedinstveni sistem, a svjetsko tržište dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama širom svijeta mnoge mogućnosti. Upravo zahvaljujući tim mogućnostima mnoge su zemlje napredovale od „slabih“ do vrlo razvijenih, te mogu poslužiti kao dobar primjer drugim zemljama, pa tako i našoj Bosni i Hercegovini, koje tek kreću u osvajanje tržišta. Globalizacija nije isto što i globalna ekonomija. Ona je samo njegova nadgradnja; šira je od gospodarskih odnosa i sadrži mnogo elemenata politike, kulture i socijalnih odnosa. 1 Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje interakcija. Dolazi do procesa decentralizacije te ustupanja moći i suverenosti država nadnacionalnim tijelima. Globalizacija ubrzava te procese te oblikuje nove uvjete kojima se moraju prilagoditi svi koji žele uspjeti. Riječ globalizacija ima svoj korijen u latinskoj riječi globus, što u našem prevodu znači cjelokupan ili ukupan. Ona upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na cijeli planet, tj. planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije upravo zbog njene složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguče tumačiti kroz prizmu politike, sociologije, ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija skup prekograničnih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologijem koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa, a koji se odražava u socijalnom, političkom, kulturnom i drugim područjima sveukupnog života; dakle globalnog je, svjetskog značaja. 2 Prema Cambridge Dictionary Online do globalizacije dolazi “kada dostupna roba i uslube, te socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slični u cijelom svijetu”. Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih financijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se češće pod tim pojmom podrazumijeva "međunarodna integracija" dobara, tehnologija, rada i kapitala pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu. Anton Ferenčić globalizaciju je definirao “kao proces zbližavanja pojedinaca, država, regija u integralni sustav ljudske zajednice”. Neki autori globalizaciju definiraju kao “rast globalne, transkontinentalne međupovezanosti”. Globalizacija je dakle, gospodarsko, socijalno, političko djelovanje koje prijelazi granice nacionalnih država.

1

Staničić, M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled M.Festić i N. Čolaković (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157 2

|5


2011

Sociolog Anthony Giddens definira globalizaciju kao prostorno i vremensko smanjivanje koje je povezano sa mogučnošću ubrzane komunikacije, što omogućuje ubrzanu razmjenu znanja i kulture. David Held i Anthony McGrew u svom uvodu za „Oxford Companion to Politics“ govore da se globalizacija može smatrati procesom (ili skupinom procesa) transformacije u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i transakcija izraženih u transkontinentalnim i interregionalnim kretanjima i mreži aktivnosti, interakcije i moći. 3

1.1. Globalizacija – dimenzije Godine 1996. u Montrealu, Kanada održan je svjetski kongres sociologa koji se bavio metodologijskim aspektima globalizacije. Christopher Chase-Dunn, Jeff Rey Hart, George Modelski, Richard Tardanico i Majid Tehranian neki su od autora koji su razmatrali i bavili se ovim temeljnim pojmom. Christopher Chase-Dunn je tom prilikom govorio o pet različitih dimenzija globalizacije, i to: • ekonomska globalizacija, • politička globalizacija, • ekološka globalizacija, • kulturna i • globalizacija komunikacija.

Jeffrey Hart sudionik pomenutog svjetskog sociološkog kongresa u Montrealu 1996 godine istaknuo je glavne aspekte koncepta globalizacije: 1. globalna infrastruktura; 2. Globalna harmonizacija ili konvergencija; 3. nestanak klasičnih granica; 4. globalna difuzija; 5. zemljopisna disperizija.

3

M.Festić i N. Čolaković (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija, str. 157.

|6


2011

Slika 1. Dimenzije i uzroci globalizacije 1.2. Globalizacija - tipovi Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina 20-tog vijeka Ronald Robertson. Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i svjetsko značenje. Osim Robertsona brojni autori govore o globalizaciji i pridaju joj različita značenja. Tako Urlich Beck piše o čak osam tipova globaliteta od kojih su najvažnija prva četiri. 4 Tipovi globaliteta: 1.

gospodarski tip

2.

tehnološki tip

3.

univerzalne vrijednosti

4.

globalna kulturna industrija

5.

policentrična svjetska politika

6. svjetsko osiromašenje

7.

globalno razaranje i uništavanje čovjekova okoliša

8.

transkulturalni konflikt

Prvi tip je gospodarsko zemljopisni, a odnosi se na djelovanje transnacionalnih korporacija, međunarodne trgovine i kolanja financijskog kapitala; drugi je informatičko tehnološki; treći tip globalizma očituje se u prepoznatljivim u univerzalnim vrijednostima kao što su ljudska prava i demokracija. Četvrti se očituje u uspješnoj globalnoj kulturnoj industriji. Peti u policentričnoj svjetskoj politici, u kojoj uz vlade djeluju i transnacionalni akteri; šesti je u globalnom svjetskom osiromašenju; sedmi ima ekološki smisao u globalnom razaranju i uništavanje čovjekove okolice; osmi u transkulturnom konflikt. 5

4

J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 91-104 5 Urlich Beck (1998): Was ist Globalisierung? Frankfurt, Suhrkamp, str.29.

|7


2011

2. NASTANAK GLOBALIZACIJE Historijski korijeni globalizacije predmet su neprestane debate. Postoje različita mišljenja stručnjaka oko nastanka samog pojma, te globalizacije uopšte. Neki poput Majida Tehraniana smatraju da je globalizacija proces koji je započeo čak prije 5.000 godina (demografska globalizacija). Ipak, mnogi, da ne kažemo većina, složiti će se kada kažemo da je taj termin započeo da se usvaja 1980-tih, a svoje puno značenje dobio tek raspadom Sovjetskog Saveza ranih 90-tih, odnosno punu formu dobio 1991 godine padom berlinskog zida. Većina ovih mišljenja svodi globalizaciju na procese koji se odvijaju u području svijetske privrede, a vremenski dakle smještaju u doba kasnih 80-tih i početka 90-tih. Ipak, globalizacija se odvija u mnogo životnih segmenata, a prva globalizacija se desila veoma davno i odvijala dugo, što znači da globalizacija nije nastala tokom našeg vremena. Ako je naime, tačna teza da se ljudska vrsta prvo pojavila na jednom mjestu tj. u jednom regionu i da se onda u talasima migracija raširila na još pet kontinenata, onda prvu globalizaciju u istoriji ljudskog roda predstavljaju upravo te migracije. •

Prva globalizacija je bila dakle demografska.

•

Druga u istoriji, a prva među novijim bila je saobraćajna globalizacija, a do nje je došlo kada je pronađeno plovilo koje je moglo ostvariti dugu plovidbu veliki jedrenjak. Saobraćajna globalizacija omogućila je globalizaciju u cijelom nizu drugih obliasti - trgovini, kulturi, tehnologiji, ali i globalizaciju mnogih zaraznih bolesti. •

Slijedeći značajan korak predstavljala je globalizacija u komunikacijama koju je omogućio pronalazak telegrafa, a kasnije: radia, telefona, televizije i kompjutera koji su istovremeno značili i informatičku globalizaciju. Ekonomski gledano, može se reći da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistički način proizvodnje, tehnološki napredak i međunarodna regulacija.6 Orginalnost globalizacije objašnjava se i argumentira u pravilu njezinom gotovo sudbinskom povezanošču sa tehnologijom. 7 Ipak, kao jedan od uzroka punog zamaha društvenog i ekonomsko-političkog aspekta globalizacije smatra se kraj Hladnog Rata, tokom koga je zbog netrepeljivosti izostajala puna saradnja među državama. Padom čelične zavjese 1989 godine kontakt i saradnja među državama je intenzivirana. One države koje su do tada bile dio sovjetskog bloka, napokon su se otvorile i izašle na svjetsko tržište. Time se sve više država okreće 6

A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionalizacija, identitet, str. 2 7 J. Plevnik (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija međ. odnosa, str. 33

|8


2011

demokraciji i tržišnoj ekonomiji na širem nivou. S druge strane, primat, kao najjača kapitalistička zemlja u potpunosti preuzimaju SAD, koje i dan danas diktiraju i najviše utječu na globalne teme. Time se stvara novi svjetski poredak gdje vodeću ulogu preuzima SAD kao najnaprednija i najmočnija zemlja na svijetu, a koju zatim prate razvijena Zapadna Europa i Velika Britanija, Japan, Kanada i napose multinacionalne korporacije. Ovoj grupi pridodati treba i transnacionalne organizacije koje imaju snažan utjecaj na globalne tokove. Takvi su Svjetska Trgovinska Organizacija (WTO), Međunarodni Monetarni Fond (MMF), Ujedinjene Nacije (UN) i Svjetska Banka. Kada se govori o nastanku globalizacije svakako se mora spomenuti GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) i značenje što ga je imalo smanjenje trgovačkih carina među zemljama. GATT je osnovan 1947. i temeljio se na klauzuli o najvećim pogodnostima. Iz nje proizlaze tri temeljna načela: načelo recipročnosti, načelo liberalizacije i načelo nediskriminacije. Načelo recipročnosti odnosi se na to da trgovačke olakšice koje potpisnice GATT-a priznaju jedna drugoj, moraju biti jednake za obje strane. Kasnije je to načelo ublaženo u korist zemalja u razvoju. Načelo liberalizacije podrazumijeva postupno smanjivanje carina i drugih ograničenja, a načelo carinske nediskriminacije da se dvostruke carinske olakšice između dviju potpisnica moraju primijeniti na sve članice GATT-a. Carinske stope također se ne smiju jednostrano povećavati. U godini osnivanja GATT-u su pristupile 23 zemlje, a kasnije se taj broj neprestano povećavao. GATT je 8. prosinca 1994. preimenovan u WTO (World Trade Organization) na kraju urugvajskog kruga pregovora i ministarske konferencije u Marakeshu. WTO je počeo djelovati 1995., a financira se doprinosima potpisnica prema njihovu udjelu u trgovini među članicama. U članstvu su 134 države.8

Slika 2. Logotipi najvažnijih ekonomskih i drugih globalnih organizacija 9

8 9

J. Lončar (2005, Geoadria): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, str. 93 http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab=wi

|9


2011

3. FAKTORI GLOBALIZACIJE Danas se svijet nalazi u središtu revolucije koja se po svojim dometima i efektima može usporediti sa industrijskom revolucijom. Pojam globalizacija odnosi se na rastuću integraciju privreda čitavog svijeta, posebno putem trgovinskih i finansijskih tokova, ali takođe i na kretanje ideja i ljudi koje je olakšano revolucijom u oblasti telekomunikacija i prevoza. Globalizacija je neizbježna jer kada se ukusi ujednače, potrošači širom svijeta sve više zahtjevaju slične proizvode. Firme moraju da dolaze do djelova i komponenti iz bilo kojeg dijela svijeta ako su oni bolje ili jeftinije napravljeni i moraju da investiraju svoj kapital i tehnologiju na bilo kom mjestu gdje su produktivnije da bi zadržale svoju međunarodnu konkurentnost. Iz istih razloga firme moraju da dolaze do radnih usluga ili da zapošljavaju radnike u inozemstvu kad god je to jeftinije ili prikladnije. 10 Iako globalizacija utječe na današnji svjet kroz mnogo faktora, ovdje su obrađeni oni aspekti globalizacije koji su najdominantniji i konstantno mjenjaju svijet koji nas okružuje. 

Industrijski – rast cjelosvjetske proizvodnje, tržišta i šireg pristupa različitim stranim proizvodima, mušterijama (korisnicima) i kompanijama. U to spada kretanje materijala i dobara između i unutar nacionalnih granica. Na primjer, međunarodna trgovina prozivodima porasla je više od 100 puta (od $95 milijardi to 12 triliona) od 1955 godine. Nadalje, razmjena dobara između Kine i Afrike porasla je za sedam puta u periodu od 2000 do 2007 godine. 11



Finansijski – rast svjetskog finansijskog tržišta i lakši pristup vanjskom finansiranju potrošača kredita. Početkom ranog perioda 21-og vijeka više od $1.5 triliona u nacionalnim valutama je trgovano dnevno da bi se poduprli uvečani trgovinski tokovi i investicije. 12 Ekonomski – realizacija globalnog tržišta, baziranog na slobodi trgovine dobrom i kapitalom (vidi pod 3.1., opaska autora M.S.) Tržište radne snage – postalo je kompeticija na globalnom tržištu. U prošlosti, ekonomska vjera radnika vezala se za povjerenje u nacionalne ekonomije. Razvojem tehnologije i komunikacija, to više nije slučaj, jer radnici se sada utječu na globalnom tržištu, plate su sada manje ovisne o uspjehu ili padu individualnih nacionalnih ekonomija. Ovo je u velikoj mjeri utjecalo na plate i distribuciju profita.

 



10 11 12

Politički – neki koriste „globalizaciju“ da objasne kreiranje svjetske vlade koja regulira odnose između nacionalnih vlada i garantuje prava koja proizilaze iz socijalne i ekonomske globalizacije. Politčki rečeno, SAD su uživale poziciju velesile među ostalim djelimično i zbog toga što imaju jaku ekonomiju. Utjecajem

D. Salvatore (2009, NY): International Economics, str 13 (Izazovi globalizacije) http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation

| 10


2011

globalizacije i uz pomoć same ekonomije SAD-a, narod Kine iskusio je ogroman rast u prošloj dekadi. Ako Kina nastavi da raste po onom kako se projecira, veoma je moguće da u narednih 20 godina dođe do velikih promjena u vodećim svjetskim silama. Kina će imati dovoljno bogatstva, industrije i tehnologije da se takmici za poziciju vodečeg sa SAD. 13 Pored ovih, treba spomenuti da postoje faktori koji dolaze iz područja socijalnog, religijskog, kulturnog i ekološkog domena, a čija važnost i utjecaj su također bitni za proces globalizacije. •

Informacijski – povečanje u količini informacija koje se razmjenjuju između geografski udaljenih lokacija. Ovo je tehnološka promjena koja je došla sa primjenom optičkih vlakana u komunikacijama, satelita te povečane dostupnosti telefona i interneta. Na Tabeli 1. je prikazana statistika korištenja interneta po kontinentima u poređenju sa brojem stanovništva, a prema www.internetworldstats.com koji se bavi pračenjem statističkih kretanja na globalnom nivou.

Tabela 1. Statistika korištenja interneta po kontinentima u poređenju sa populacijom •

•

13

Jezički – Najpopularniji „drugi“ jezik je bez sumnje engleski, što predstavlja tzv „lingua franca“ globalizaciju, a ogleda se u sljedećim faktima: –

35% svjetske pošte i telefaksa je na engleskom

–

40% svjetskih radio programa je na engleskom

–

engleski je dominantan na internetu

Ekološki – dolazak globalnih promjena u okolišu koje mogu biti rješene uz međunarodnu suradnju, kao što su promjene klime, zagađenje zraka, prekomjerno ribaranje u okeanu, itd. Pošto je mnogo tvornica napravljeno u tranzicijskim

http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation (Effects summary)

| 11


2011

zemljama u kojima postoji manje regulacija iz područja okoliša, globalizam i slobodna trgovina mogu povečati zagađenost i utjecati na količinu izvora dragocjene friške vode. S druge strane, ekonomski razvoj gledajuci historijski zahtjevao je „prljavo“ industrijsko razdoblje, i diskusija traje da zemlje u razvoju ne bi trebale imati manje prava za povečanje svog standarda života. 14 •

Kulturološki – Tu spadaju razvoj među-kulturoloških kontakata; dolazak novih kategorija savjesti i identita koji stvaraju kulturne difuzije, želja da se standard života pojedinca poveča uz korištenje i uživanje stranih proizvoda i ideja, prihvatanje novih tehnologija i prakse, kao i učešće u „svjetskoj kulturi“. 15 Važan segment prestavlja i međunarodni turizam. Organizacija WHO procjenjuje da u svakom trenutku ima 500.000 ljudi koji lete avionima. U 2008 godini, bilo je preko 922 miliona međunarodnih turističkih posjeta od strane turista koji dolaze iz vana, sa rastom od 1.9% u poređenju sa 2007 godinom. Zatim tu je i segment sve veće imigracije, uključujući ilegalnu imigraciju. Trenutno je preklo 200 miliona migranat u zemljama našeg planeta. Tu su još i širenje lokalnih proizvoda poput hrane, koji se usvajaju i prihvačaju u drugim zemljama te tako postaju dio njihove kulture, te popularne kulture kakvi su npr. Pokemon, Sudoku, Numa Numa, Origami, Youtube, Facebook i MySpace, koji su dostupni samo onima koji imaju TV i Internet. Zatim, velike svjetske manifestacije sporta u koje se ubrajaju FIFA svjetski šampionat u fudbalu i Olimpijske igre.

•

Sociološki – u šta spada razvoj sistema ne-vladinih organizacija kao glavnih agenata globalne javne podrške u koju se uključuje humanitarni rad i razvojni programi

•

Tehnički – razvoj globalnih informacionih sistema, globalnih telekomunikacijskih infrastruktura i veca razmjena podataka, što je omogucio internet, sateliti, mobiteli i slično.

•

Legalno-Etički – Kreacija internacionalnog suda pravde i ostali međunarodni pravni pokreti. Sve više se podiže svjest o globalnoj borbi protiv kriminala, te samim tim međunarodna kooperacija. Tu ubrajamo i globalne administrativne zakone

•

Religiozni – Raširenost i povečana interrelacija različitih vjerskih grupa, ideja i prakse kao i njihove ideje o značenju i vrijednostima pojedinih prostora. 16

14

A.Y. Hoekstra i A.Chapagain (2008): Globalizacija vode: Korištenje izvora friške vode na planeti zemlji 15 Shehzad Nadeem (2009): Kulturalna Sociologija, http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/ 16 McAlister, Elizabeth (2005): "Globalizacija i Religija" Žurnal naučne studije o Religiji, Str. 249–255.

| 12


2011

3.1. Ekonomija kao faktor globalizacije Od II svjetskog rata tj. od polovice 20-tog vijeka, europske zemlje počele su se više okretati jedne drugima. Porast međusobne saradnje u Europi započeo je osnivanjem Europskog udruženja za ugljen i čelik, a onda i Europske ekonomske zajednice (EEZ), Europske zajednice (EZ) i naposljetku Europske unije (EU) Ti događaji potaknuli su i druge dijelove svijeta da se integriraju. Da nije osnovano zajedničko europsko tržište, ne bi bilo ni Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) niti njemu sličnih sporazuma. EU je, dakle, mnogima bila nadahnuće za vlastito udruživanje. Može se reći da su regionalni trgovački blokovi zapravo stepenica prema globalnoj privredi. Današnje gospodarstvo razvija se u tri pola – Zapadnoj Europi, SAD-u i Istočnoj Aziji, prije svega Japanu. Takav razvoj gospodarstva može se stoga nazvati i trijadizacijom. Postojanje tri pola jasno je vidljivo u međunarodnim odnosima, osobito u proizvodnji skupe komunikacijske i informatičke opreme koja se ponajprije odvija na relaciji Sjeverna Amerika – Europa – Istočna Azija. Kao primjer može poslužiti i robna razmjena EU sa SAD-om i Japanom. Zbog visokih troškova potrebnih za razvoj te opreme, zanemareni su mnogi ostali dijelovi svijeta. Međuovisnost SAD-a, Zapadne Europe i Istočne Azije vrlo je jaka i očito da je tu jezgra globalne ekonomije. Njihova razmjena proizvoda i usluga iznosi milijarde dolara. Koncentracija moći i bogatstva još je veća u jezgri tog sistema, tj. članicama grupe G-8. Te zemlje drže preko 90% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu i globalne računalne moći, a ujedno su i najveći ulagači u istraživanje i razvoj.17 S druge strane, u zemljama srednje i istočne Europe na djelu je trend re-modernizacije i re-racionalizacije društva po uzoru na Zapadni model. Ove zemlje nakon sloma komunisitičkog sustava pokušavaju kroz proces tranzicije postati slične zapadnoeuropskim društvima, što je proklamirani preduvjet za konačno ujedinjenje (globaliziranje) europskog kontinenta. No kako je ovaj proces preobrazbe naišao na teškoće slične onima u zemljama Trećega svijeta - poput osiromašenja širokih slojeva društva, korumpiranosti političkih elita i sloma socijalne države - iznova se postavilo pitanje o primjenjivosti Zapadnog modela razvoja na zemlje u razvitku, ovoga puta Srednje i Istočne Europe. Jednostavno rečeno, globalizacijski procesi u gospodarstvu razlikuju se od klasičnih modernizacijskih procesa. Visoka tehnologija ne nalazi se više samo u središtu, već se koristi ondje gdje zarađuje najviše novca. Rad se na sličan način kreće prema mjestima gdje su nadnice najviše. U tom procesu cijene, rente, nadnice, kamate i dividende postaju ujendačenije. Nadnice rastu u zemljama s niskim nadnicama i padaju u zemljama s visokim nadnicama - proces koji ekonomisti poznaju kao “ujednačavanje faktora”. 17

J. Lončar (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja, 10/1, 97-99

| 13


2011

(Thurow, 1997). Stoga se čini da bi upravo nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju trebale, dugoročno gledano, imati više koristi od globalizacije gospodarstva negoli bogate zemlje. Da je tomu tako svjedoče brojni politički potezi i odluke Europske zajednice koji pokazuju da se ona iznutra integrira, a prema van zatvara. Pritiješnjena s jedne strane ujednačavajućim trendovima globalizacije u gospodarskoj sferi i s druge strane globalizacijom, odnosno amerikanizacijom kulture, Europska zajendica sve je manje ekonomska, a sve više politička. Ona strukturira prostor srednje i istočne Europe postavljajući političke zahtjeve kako bi troškove treće modernizacije srednje Europe prebacila na račun tranzicijskih zemalja. Kao najveće tržište na svijetu, Europska zajednica može kreirati pravila gospodarske igre što će ih morati prihvatiti i njezin najveći gospodarski suparnik, SAD. (Takva pravila već su i nametnuta zemljama koje se žele pojaviti na europskom tržištu, primjerice standard ISO 9000). Tako je, primjerice, kompanija Asea Brown Bovery otkrila jednako kvalitetnu radnu snagu u istočnoj Europi koja je spremna raditi za 2,58 dolara po satu, dok u Njemačkoj cijena radnog sata iznosi 30,33 dolara. Ta je kompanija zatvorila tisuće radnih mjesta u zapadnoj Europi, ali je pritom otvorila 21.150 radnih mjesta u istočnoj Europi. Mercedes Benz je zorno prikazao što je to globalna ekonomija i bez ikakvog domoljublja otvorio tvornice u Alabami. Protivno prirodi kapitalizma bilo bi da ne iskoristi konjukture i ostvari profit što u konačnici vodi “ujednačavanju cijena faktora.” Za globalno gospodarstvo, kao i za nacionalno, vrijedi pravilo da niske nadnice moraju rasti a visoke padati, dok se kapital seli kroz “globalno selo” u potrazi za profitom u procesu stvaralačkog razaranja. Čini se da navedene činjenice potvr|uju tezu o nastajanju globalnog tržišnog poretka uz istodobno slamanje polutržišnog hijerarhijskog poretka temeljenog i na vojnoj moći. No pritom treba imati na umu da slobodno tržište nikada nije, čak ni na razini nacionalne ekonomije, razvilo sve svoje stvaralačko – modernizacijske pretpostavke. Oduvijek je bilo, možda s pravom, ograničavano carinama, samovoljnim političkim odlukama i strategijskim interesima vladajućih elita. Takve mjere bile su oduvijek u suprotnosti s proklamiranim načelima kapitalističkih društava - načelima slobodnog protoka rada, roba i kapitala. S tog se stanovištva i stvaranje Europske zajednice može promatrati kao još jedan sveobuhvatni pokušaj “krojenja” od ljudske volje neovisnih, ali ujednačavajućih načela tržišne ekonomije. 18 U razvijenim zemljama privreda se preobražava iz industrijskog, temeljenog na čeliku, automobilima i cestama u privredu koje nastaje na siliciju, računalima i mrežama. Rašireno je mišljenje da se radi o promjeni u privrednim i ekonomskim odnosima koja je jednako značajna kao svojedobna smjena ere poljodjelstva industrijskom erom. Na djelu je nova dinamika, nova pravila igre i novi pokretaci napretka.

3.1.1. Ekonomska liberizacija (neoliberalizam)

18

A. Milardović, Đ. Njavro i A. Vukić (1999): Globalizacija, nacionalne države, regionaliz., identitet, str. 6-8

| 14


2011

Bivši savjetnik o globalizaciji pri UN-u, gospodin Jagdish Bhagwati, smatra da iako postoje očigledni problemi sa prekomjernim razvojem, globalizacija je veoma pozitivna snaga koja diže zemlje iz siromaštva. Prema njegovom mišljenju, globalizacija kreira čestit ekonomski krug koji je asociran bržim ekonomskim razvojem. Radi globalizacijskih promjena, radnici u zemljama u razvoju sada imaju više izbora za zapošljenje nego ranije. Obrazovani radnici u tim zemljama sada mogu da se takmice za radna mjesta koja su bolje plačena. Radnici u proizvodnji koji dolaze iz zemalja u razvoju sada nisu samo tu da se takmice, nego čak imaju i prednost u odnosu na radnike iz razvijenih industrijskih zemalja. Ovo se može prevesti kao povečana mogučnost. Radnici imaju sada šansu da emigriraju i prezmu posao u industrijski razvijenim zemljama ili da ostanu u zemljama gdje je konkurencija puno veća. Globalizacija je stvorila značajnu međunarodnu diskusiju oko zabrinutosti da je ona povečala nejednakost i degradaciju okoliša. U zemljama srednjeg zapada SAD-a, pao je standard života zbog pada konkurentnosti industrije i poljoprivrede u tom području. Neki također vide utjecaj globalizacije na kulturu kao rastuci problem. Uz globalizaciju ekonomije i trgovine, primjetan je veliki utjecaj na kulturu koja je uvožena i izvožena. Zabrinutost je utoliko veča jer zemlje poput SAD-a mogu u doglednoj budučnosti u potpunosti prevaziči kulturu tzv. Malih država, što bi dovelo da se običaju i vrijednosti malih zemalja u potpunosti izbrišu. Ovaj proces se ponegdje več naziva Amerikanizacijom ili McDonaldizacijom. 19 –

Radna mjesta: globalizacija tržišta radne snage je imala negativne konsekvence i u razvijenim zemljama. „Edukovani radnici“ kakvi su inžinjeri, advokati, naučnici, profesori, novinari, konsultanti i slični su u mogučnosti da se uspješno nametnu na svjetskom tržištu i da diktiraju visinu svoje plate. Nasuprot tome, proizvodni radnici i servis radnici u razvijenim industrijskim zemljama nisu u mogučnosti da se ravnopravno takmiče za posao sa radnicima koji dolaze iz tzv. „zemalja u tranziciji“.

– Business process outsourcing: (engl. – vanjski izvor biznis procesa, MS)

predstavlja proces premještanja nekih funkcija preduzeca na neko vanjsko preduzece, odnosno prebacivanje dijela poslovanja na drugi ekonomski subjekat. Najveci razlog za ovu pojavu je smanjenje troškova. U bogatim zemljama, BPO (business process outsourcing, je kao i mnogi ostali faktori globalizacije predstavljao mač sa dvije oštrice. On omogučava jeftinije usluge i krajnji proizvod biva konkurentnij, ali prebacuje radna mjesta izvan matične firme, te loše djeluje na ekonomiju same socijalne okoline odakle privredni subjekat dolazi. Sa druge strane, u siromašnim zemljama u koje je poslovanje prebačeno korist je ogromna. Na primjer, u Indiji, ova grana industrije predstavlja glavnu pokretačku snagu 19

Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY Steerling Publishing

| 15


2011

razvoja zemlje, koja naširoko doprinosi GDP rastu, povečanju zaposlenja i prevazilaženju siromaštva. 20 Prema Everest Research Institute (neovisni institut za istraživanja u području outsourcinga) koji svoja istraživanja objavljuje na stranici www.everestresearchinstitute.com „vanjski izvori“ u biznisu tokom 2004 godine, predstavljaju tržište vrijedno 362 milijarde američkih dolara, od čega čak $233 milijarde pripadaju ITO (outsourcing u kompjuterskoj industriji). Na slici dole je prikazan detaljan flowchart kao rezultat istraživanja Everest instituta iz 2004 godine.

Slika 3. Prikaz svjetskog outsourcing tržišta iz 2004 godine 21

-

Odliv mozgova: prilike u bogatim zemljama odvode talente daleko iz siromašnih zemalja, što dovodi do tzv. Odliva mozgova. Odliv mozgova je koštao Afrički kontinent preko $4.1 milijardi pri zapošljavanju 150.000 stranih profesionalnih radnika godišnje. Prema podacima Ujedinjene Trgovinske Komore (ASSOCHAM) odliv mozgova Indijskih studenata košta Indiju oko $10 milijardi godišnje. 22

3.1.2. Ekonomska liberalizacija – refleksije na BIH Javna je tajna da je situacija na Balkanu također vrlo nepovoljna kada se govori o odlasku mladih i školovanih ljudi u druge zemlje. 20

R. Kuruvilla (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: slučaj industrije outsourcinga Indije". Industrial & Labor Relations Review, izdanje 1 - broj magazina 62. 21 http://www.everestresearchinstitute.com/ 22 http://www.thaindian.com/newsportal/business/students-exodus-costs-india-forexoutflow-of-10-bn-assocham_100147339.html

| 16


2011

BiH nalazi se na "zavidnom" drugom mjestu po "odlivu mozgova", a u goroj situaciji, kada je riječ o odlasku mladih talenata, jedino je Kirgistan, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma za 2010/2011. godinu. BiH je, po broju natprosječno obrazovanih i nadarenih ljudi, koji napuštaju zemlju jer u drugim državama vide spas, smještena među deset najgorih zemalja, među kojima se nalazi još i države Mauritanija, Lesoto, Burundi i druge, pišu "Nezavisne novine". Predstavnica BiH u Bolonjskoj grupi Lamija Tanović smatra da ovako strašni podaci sigurno neće nikoga iznenaditi, jer ljudi u BiH znaju koliko je teška ukupna situacija u njihovoj zemlji. Prema njenim riječima, ekonomija BiH ne može da zadrži ljude, a pogotovo ne ljude koji se smatraju "mozgovima". Prema posljednjim istraživanjima, oko 64% mladih u BiH razmišlja o odlasku iz zemlje, jer su nezadovoljni postojećom vlašću, korupcijom, lošim obrazovnim sistemom i najviše nemogućnošću zaposlenja.23 Nažalost situacija je loša i kod primjene BPO najviše zbog činjenice da smo i dalje nesigurna zemlja u koju malo investitora želi ulagati i u kojoj je spremno razviti poslovanje. Odgovornost za takvu situaciju naravno leži na političarima koji ne stvaraju povoljne uvjete za poslovanje, a samim tim i BPO. Ipak, postoje neke strane kompanije koje već jesu ušle na naše tržište. Tu prije svega smatramo njemačke „Customer Service“ firme koje otvaraju takozvane „Call Centre“ u Tuzli i Sarajevu, odakle omladina koja dobro govori njemački jezik obavlja poslove prodaje putem telefona za austrijsko i njemačko tržište. Takav primjer je kompanija GCall koja svoje kancelarije ima na Stupu, Sarajevo, odakle lokalni stručni kadar obavlja poslove za njemačkog partnera. Također kao dobar potez može se smatrati i organiziranje „Job Fair 2010“ koga je u Sarajevu organizirala studentska organizacija EESTEC LC Sarajevo. Naime, na ovom sajmu studenti su bili u mogučnosti ponuditi svoje CV-je potencijalnim domaćim, a u vecini stranim privrednim subjektima. Generalni pokrovitelj ovog sajma bio je CompuSight sa sjedištem u Seattleu, Washington, a globalni partner je BH Telecom. Rezultati rada ovoga sajma vidjeti će se u bliskoj buducnosti.

23

http://www.rtvtk.ba, D. Škondrić, web komentar na temu „Odliv Mozgova“

| 17


2011

Slika 4. Reklamni logotip JobFair-a održanog u Sarajevu tokom Decembra 2010 24

24

http://www.jobfair.ba

| 18


2011

3.1.3. Ekonomska liberalizacija – refleksije na Balkan Situacija na cijelom Balkanu je također loša što se tiće i odliva mozgova, te iskorištenosti potencijala za BPO-a. Anketa studentske unije Srbije na primjer rezulitrala je poraznim podatkom da skoro 28% studenata planira napustiti zemlju nakon završenog studija. Na tabelarnom prikazu dole vidljiv je rezultat ove ankete. A na slici odmah ispod može se vidjeti kako jedan privatni univerzitet reklamira svoje usluge sa parolom „završi fakultet i pali....“

Tabela 2. Anketa Unije Studenata Srbije

Slika 5. Reklamni pano privatnog univerziteta u Beogradu

Prema podacima Svjetske banke iz Bosne i Hercegovine 28,6% visokoobrazovane emigracije otišlo je u inostranstvo u potrazi za poslom i boljim životom, slijedi Makedonija sa 20,9%, Albanija sa 20%, Srbija sa 17,4% odlazaka visokoškolovanih,...... Slovačka sa 15,3% i Rumunija sa 14,1%. 25 Što se tiće našeg zapadnog susjeda, iako se znalo da su proteklih godina mnogi građani napustili ovu zemlju do sada se u Hrvatskoj nisu mogli dobiti precizniji podaci o migraciji stanovništva, posebno o odlasku visokoobrazovanog kadra.

25

http://www.vesti.rs

| 19


2011

4. ELEMENTI GLOBALIZACIJE Prema web stranici Biblioteke Američkog Kongresa koja se odnosi na ekonomska pitanja, BERA (Business and Economics Research Advisor), postoji 5 glavnih elemenata globalizacije i to: „Trade Agreements“, odnosno ugovori o trgovini – bilateralni, regionalni ili multilateralni ekonomski sporazumi koji su dizajnirani da smanje ili eliminišu trgovinske barijere 1.

„Capital Flow“ – odnosno kretanja kapitala, što se ogleda u mjerenjima i pračenju rasta ili smanjenja nacionalnih, domačih ili stranih sredstava. 2.

„Migration Patterns“ – u prevodu migracijski modeli – što predstavlja utjecaj tržišta radne snage na cijenu proizvodnje kroz gubitak (emigracija) i dobitak (imigracija) potencijalnih radnika, pogotovo onih koji posjeduju specijalizirane radne vještine. 3.

„Information Transfer“ – odnosno protok informacija, predstavlja trend u komunikacijama koji omogučava olakšavanje i uproštavanje nesimetričnog funkcioniranja tržišta i ekonomije u globalu. 4.

„Spread of Technology“ – u prevodu raširenost tehnologije, predstavlja ubrzano širenje sredstava, načina i metoda proizvodnje roba i usluga između udaljenih privrednih subjekata. 26 5.

26

BERA (Business and Economics Research Advisor), Izdanje 1, Ljeto 2004,

http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html

| 20


2011

Slika 6. Internet stranica Biblioteke Kongresa SAD-a za pitanja iz oblasti ekonomije

Prema UNESCO Chair in Heritage Studies izdatom 2009 godine, elementi globalizacije pripadaju sljedečim područjima: -

Ekonomsko područje u koje spadaju međunarodne kompanije poput McDonaldsa, Coca Cole, Microsofta, DHL-a, itd, te dogovori i međunarodni sporazumi kakvi su GATT, Free World Trade, WTO i slični

-

Sociološko područje kome pripadaju globalna mreža tržišta radne snage, mreže zdravstvenog osiguranja te osiguranja uopšte, itd.

-

Političko područje, u koje ubrajamo organizacije poput UN-ovih sekcija kakve su UNESCO-a, UNDP, te vladinih i nevladinig organizacija kakve su EU, Svjetska Banka, ILO, WHO, itd

-

Tehničko područje, sadrži elemente kakvi su internet, mobilna telefonija, proizvodni centri, pozivni centri, itd

-

Kulturološko područje ubraja jezik, životne stilove, 2005 konvenciju i slično

-

Ekološko u koje spadaju međunarodni ugovori i sporazumi o zaštiti životne okoline, globalno zagrijavanje itd.

-

| 21


2011

Slika 7. Isječci iz studije u organizaciji UNESCO-a o elementima globalizacije 27

27

http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/200905-12-2.pdf

| 22


2011

ZAKLJUČAK Iz rada se da zaključiti kako je globalizacija širok pojam oko koga mnogi raspravljaju i pokušavaju ustvrditi da li se radi o pozitivnom ili negativnom trendu. U svojoj biti globalizacija je pozitivan proces koji bi u konačnici trebao rezultirati boljim i lakšim životom za sve, međutim trenutni pokazatelji govore u prilog suprotnoj tvrdnji gdje se bogati još više bogate, a siromašni postaju siromašnijim. Globalizacija je proces u kome padaju sve granice i limiti koji su stojali na putu ranijeg ujedinjenja planete. U svakom pogledu, tendencija je takva bila i ostaje, da razvojem tehnologije i komunikacija, sve više ljudi ima jednake interese cime se potvrđuje definicija globalizacije prema kojoj je globalizacija ona situacija kada “dostupna roba i usluge, te socijalni ili kulturni utjecaji, postepeno postaju slični u cijelom svijetu”. Prema nekim razmišljanima globalizacija je nastala s prvim migracijama stanovništva, čak prije 5,000 godina, dok neki smatraju GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) prvim korakom ka ekonomskoj globalizaciji, međutim večina će se složiti kada kažemo da je svoj pravi smisao riječ globalizacija dobila krajem Hladnog Rata i padom zida u Berlinu, kada se komunističke - istočne zemlje polako otvaraju prema zapadnom tržištu. Što se tiće faktora i elemenata globalizacije smatra se da su glavni aspekti oni koji potpadaju pod područja industrijskog, finansijskog, ekonomskog, političkog, informacijskog, kulturološkog, sociološkog, religijskog i ekološkog pojma, što je i bila tema ovog rada. Pod ekonomskim aspektom globalizacije važne su teme odliva mozgova te takozvanog business process outsourcinga koje utječu na lokalna i regionalna ekonomska pitanja regije Balkana, s posebnim osvrtom na BiH, gdje dosadašnji podaci nisu zadovoljavajući, te se tek očekuju pozitivni pomaci u privredi i poslovanju u Bosni i Hercegovini. Ta kretanja imaju za zadatak zaustaviti odlazak stručnog kadra iz zemlje, a s tim u vezi iskoristiti priliku popularnog outsourcinga, gdje će velike svjetske kompanije otvaranjem svojih ispostava u našoj zemlji uvesti Bosnu i Hercegovinu u globalne ekonomske tokove.

| 23


2011

LITERATURA KNJIGE: 1. Beck U. (Suhrkamp, Frankfurt, 1998): Šta je to globalizacija?

2. Festić M. i Čolaković N. (FMT, Falcon, Sarajevo, 2010): Makroekonomija, hrestomatija 3. Hoekstra A.Y. i Chapagain A. (2008): Globalizacija vode: Korištenje izvora friške vode

na planeti zemlji 4. Kuruvilla R. (2008): Razvojne ekonomske strategije i macro i mirko nivo kadrovske politike: slučaj industrije outsourcinga Indije 5. Lončar J. (Geoadria, 2005): Globalizacija – pojam, nastanak i trendovi razvoja 6. Manfred B. Steger (2009): Globalizacija, pogled unutra, Oxford University Books, NY

Steerling Publishing 7. McAlister E. (2005): Globalizacija i Religija 8. Milardović A., Njavro Đ. i Vukić A. (1999): Globalizacija, nacionalne države,

regionalizacija, identitet 9. Nadeem S. (2009): Kulturalna Sociologija

10.Plevnik J. (Golden, Zagreb, 2003): Iza globalizacije, Geoekonomija međ. odnosa 11. Salvatore D. (2009, NY): Međunarodna ekonomija - izazovi globalizacije 12. Staničić M. (2000.): Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled

INTERNET: •

http://nadeem.commons.gc.cuny.edu/files/

•

http://en.wikipedia.org/wiki/Globalisation

• http://www.everestresearchinstitute.com/ •

http://www.thaindian.com/newsportal/business/

•

http://www.rtvtk.ba

•

http://www.jobfair.ba

•

http://www.vesti.rs

•

http://www.loc.gov/rr/business/BERA/issue1/elements.html

•

http://www.tu-cottbus.de/interkulturalitaet/lecture_material/ss09/intmaneng/

•

http://www.google.ba/imghp?hl=bs&tab | 24

Mirza Smailhodzic Seminar Ski Rad- Globalizacija .. Nastanak, Faktori i Elementi

Recommend Documents