Seminar Ski Rad - Racunovodstvo Banaka

POSEBNE VRSTE KREDITA I NJIHOVA EVIDENTIRANJA Seminarski rad iz predmeta Računovodstvo banaka

Mentor:

Studenti:

Sarajevo, decembar 2010. godine

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

SADRŽAJ

POJMOVNIK POJMOVN IK............ ....................... ....................... ........................ ....................... ....................... ........................ ................... ............ .......... .......... .......... ..... 3 2. UVOD........... ....................... ........................ ....................... ....................... ........................ ....................... ....................... ........................ ................. ......... .... 4 3. KRATKOROČNI KREDITI............ KREDITI ....................... ....................... ........................ ....................... ....................... ...................... ............... ....... ..5 3.1. Lombardni kredit.......... ...................... ........................ ....................... ....................... ........................ .................. ........... .......... .......... ........ ... 6 3.2. Rambursni kredit ........... ....................... ....................... ....................... ........................ ....................... .................... .............. .......... .......... ..... 9 3.3. Revolving krediti........... krediti....................... ....................... ....................... ........................ ....................... ....................... ..................... ........... ..10 4. SREDNJOROČNI KREDITI........... KREDITI....................... ....................... ....................... ........................ ................. .......... .......... .......... .......... ..... 13 4.1. Potrošački krediti............ krediti....................... ....................... ........................ ....................... ....................... ...................... ............... .......... .......13 5. DUGOROČNI KREDITI........... KREDITI....................... ....................... ....................... ........................ ....................... ................... ............. .......... .......14 5.1. Hipotekarni Hipotekar ni kredit........... ...................... ....................... ........................ ....................... ....................... ........................ ................. ......... .... 14 5.2. Stambeni kredit ............ ........................ ....................... ....................... ........................ ....................... .................... .............. .......... ......... .... 16 5.3. Investicioni krediti........... krediti....................... ....................... ....................... ........................ .................... ............. .......... .......... .......... ........ ... 17 6. OSTALI SPECIFIČNI KREDITI........... KREDITI ...................... ....................... ........................ .................... ............. .......... .......... .......... ......... .... 18 7. ZAKLJUČAK

........................ ........... ......................... ........................ .............................................. .................................... ..19

8. LITERATURA ........... ...................... ....................... ........................ ....................... ....................... ........................ ....................... ................... .......... ..20

2


POJMOVNIK 

KREDIT - novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita (obično banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata.



KAMATA - cijena za prepuštanje kapitala na određeni rok, a obračunava se od dana dospijeća potraživanja.



KRATKOROČNI KREDITI - imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za finansiranje tekuće poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti



LOMBARDNI KREDIT - kratkoročni kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka.



RAMBURSNI KREDIT - kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni.



REVOLVING KREDIT - kratkoročni kredit za obrna sredstva koji se automatski po iskorištavanju obnavlja sve do iskorištenja ugovorenog maksimalnog iznosa u ugovorenom roku.



SREDNJOROČNI KREDITI - kredit s rokom od 2 do 5 godina. Dok je donja granica dosta čvrsta, gornja je promjenljiva.



POTROŠAČKI KREDIT - srednjoročni kredit daje se pojedincima (domaćinstvima) za kupovinu trajnih potrošnih dobara (automobila, namještaja, bijele tehnike itd.)



DUGOROČNI KREDITI - imaju rok dospijeća duži od pet godina, a služe za finansiranje većih investicija.



HIPOTREKARNI KREDIT - dugoročni kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini.

3


2. UVOD Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li uštedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su nam u "pomoć" došli krediti. Danas ne možemo ni jedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao svakidašnjica u današnjem vremenu, i većina ljudi danas vraća čak i više od jednog kredita. Želimo kupiti stan, kuću, novi automobil, započeti mali biznis, prvo što radimo jeste traženje sredstava za finansiranje, a njih većinom nalazimo u bankama uzimajući kredit, koji ćemo kasnije uz naknadu (kamatu) vraćati u jednakim mjesečnim ratama. Da bi dobili kredit, potrebno je i određeno osiguranje da ćemo mi taj kredit i vratiti, najčešće se kao osguranje javlja hipoteka i žirant. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci prije nego što se upustimo u kreditiranje. Cilj ovog seminarskog rada je istaći karakteristike i opisati posebne vrste kredita i njihova evidentiranja kod banke. Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cijena veća od naših mjesečnih primanja, kredit može da vam pomogne. Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Poslije odluke da su nam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijenimo koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo. U ovom radu ćemo detaljnije obraditi vrste najčešće korištenih specifičnih kredita sa aspekta ročnosti tj. otplate kredita.

4


Svaka banka ima svoje ponude koje mogu biti sezonske, a mogu biti i dugoročne ali specifične za tu banku: •

Kratkoročni krediti (LOMBARDNI, REVOLVING, RAMBURSNI KREDITI)

•

Srednjoročni krediti (POTROŠAČKI KREDITI)

•

Dugoročni krediti (HIPOTEKARNI KREDITI)

3. KRATKOROČNI KREDITI Kratkoročni bankarski krediti predstavljaju jedan od važnijih izvora finansiranja privrednih tokova, realizovanja monetarno-kreditne politike makro sistema i značajnu komponentu u strukturi aktive i plasmana banaka. Oni predstavljaju jedan od najvažnijih aktivnih bankarskih poslova. Banka odobrava kratkoročne kredite iz apsorbovanih i kod nje centralizovanih depozita po viđenju, kratkoročnih kredita koje ona koristi kod drugih banaka i finansijskih organizacija u zemlji i inostranstvu, kao i iz sredstava koja su nastala multiplikacijom depozita. Poseban izvor za kratkoročno kreditiranje potreba privrednih preduzeća predstavljaju i krediti koje bankama odobrava centralna banka. Kratkoročne kredite banke odobravaju za zadovoljavanje kratkoročnih potreba korisnika za obrtnim sredstvima, i to u prinicipu za povremene zalihe ili za pokriće potraživanja od kupaca, za sezonske potrebe, za pojedini posao i sl. U principu kratkoročni krediti dati za povremena obrtna sredstava imaju tretman samolikvidirajućih, jer se obično otplaćuju u momentu kada prestanu da postoje razlozi zbog kojih je kredit uzet tj. kad prestanu da postoje povremene zalihe ili se naplate potraživanja od kupaca. Skoro da nema preduzeća koje ne uživa kratkoročni bankarski kredit i nije moguće odrediti ukupan iznos potreba za kratkoročnim kreditom, jer on zavisi ne samo od stepena razvijenosti na kome se privreda nalazi, već i od konjukturnih prilika. U uslovima savremenih tržišnih struktura, kratkoročni krediti se ne koriste samo za finansiranje povremenih obrtnih sredstava nego se čak i dio trajnih obrtnih sredstava finansira iz kratkoročnih bankarskih kredita.

5


3.1. Lombardni kredit Lombard je stari aktivan bankarski posao. Njega su prvo praktikovali bankari iz Lombardije koji su ga prenijeli u Englesku i po tome je i dobio današnje ime. Lombardni kredit(kredit na zalogu) je kratkoročni bankarski kredit koji preduzće može dobiti na bazi založenih pokretnih realnih vrijednosti kao što je zlato i druge dragocjneosti, hartije od vrijednosti, trgovačka roba i druga pokretna dobra koja su lako i brzo utrživa – kotiraju na finansijskom tržištu. Osnovna karakteristika lombardnog kredita je što odlučujuću ulogu ima bonitet zaloga, dok je lična kreditna sposobnost preduzeća skoro sporedna. Lombardni kredit se angažuje za pribavljanje transakcionog novca za tekuću proizvodnju ili promet radi osiguranja tekuće likvidnosti. Preduzeće zalaže sredstva koja su momentalno van proizvodne funkcije i dobivenim kreditom ih aktivira, učini ih mobilnim i funkcionalnim a da ih pri tome ne otuđi – proda. Založeni kredit za preduzeće debitora ima dobru stranu što mu daje mogućnost da svojim finansijskim obavezama tačno i na vrijeme odgovara, a da nije primoran da hartije od vrijednosti ili robu prodaje u nevrijeme ili kada su tržišne prilike nepovoljne. Putem zalaganja on se zaštićuje od potencijalnih gubitaka koji bi mogli nastati ako bi se roba morala prodati hitno i po svaku cijenu. Tržišna vrijednost imovine koja se zalaže odnosno vrijednost koja se kotira je osnova za dobijanje kredita. Od iznosa založene vrijednosti zavisi i iznos lombardnog kredita. Hartije od vrijednosti se procjenjuju po tržišnoj vrijednosti, ali se lombardni kredit odobrava ispot te vrijednosti, ne prelazeći 60-75% odnosno tri četvrtine dnevne vrijednosti zaloga. Jedino je izuzetak zlato na čijoj se vrijednosti dobija kredit u 100% iznosu. Lombardni kredit se može realizovati tek nakon potpisivanja ugovora o lombardnom kreditu gdje su utvrđeni uslovi(rok i kamata, nominalni iznos kredita) i kada se zalog preda banci. Banka je dužna da čuva zalog i da vrši sve radnje povezane sa zalogom. Uobičajni rok zaloga iznosi tri mjeseca. Kad se zalaže roba najširu primjenu ima skladišnica ili varant i konomsman. Knjiženje lombardnih kredita je veoma jednostavno. Za iznos odobrenog lombardnog kredita zadužuje se račun „Lombardni krediti“ a odobravaju se račun „Gotovina“ za neto iznos datog kredita, račun „Prihodi od kamata“ za iznos kamate i račun „Prihodi od provizije i drugih nadoknada“ za iznos provizije i troškova. U momentu otplate lombardnog kredita o roku dospjelosti zadužuje se račun „Gotovina“ a odobrava se račun „Lombardni krediti“ za bruto iznos datog kredita. U vanbilansnoj evidenciji kod lombardnih kredita za procjenjenu vrijednost zaloga zadužuje se račun „Ostava na čuvanje“ a odobrava se račun „Ostavljači ostava na čuvanje“. Ovi računi se gase suprotnim knjiženjem u momentu otplate lombarnih kredita o roku dospjelosti.

6


U cilju ilustracije knjiženja lombardnih kredita pretpostavimo da je banka odobrila lombardni kredit fizičkom licu N.N. u iznosu 50.000 KM. Kao zalog lice je položilo robu u vrijednosti od 70.000 KM. Rok dospjeća datog kredita je 4 mjeseca, kamata iznosi 1500 KM, provizija 1%, a troškovi su 40 KM(mjeseci se računuju po 30 dana). Otplata lombardnog kredita je izvršena o roku. Prema datim podacima lombardni račun izgleda ovako : Bruto iznos lombardnog kredita

50.000

Kamata

1.500

Provizija

500

Troškovi

40

Neto iznos lombardnog kredita

47.960

U dnevniku data kreditna transakcija će se proknjižiti na sljedeći način :

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OPIS Naknade za usluge Naknade za bankarske usluge Obračun provizije i troškova Gotovina Naknade za usluge Za naplaćenu proviziju i troškove Lombardni kredit Gotovina Za odobreni lombardni kredit Ostali vanbilansni računi Ostali vanbilansni računi Za vanbilansnu evidenciju zaloga Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 1. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaćenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 2. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaćenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata

KONTO DUGUJE 182 540 960 200 182

POTRAŽUJE 540

540 540

169 200

50.000

994 999

70.000

180 950

375

200 180

375

180 950

375

200 180

375

180 950

375

50.000 70.000 375 375 375 375 375

7


10. 11. 12. 13. 14.

Za obračunate kamate za 3. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaćenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 4. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaćenu kamatu za 4. mjesec Gotovina Lombardni kredit Za povrat kredita Ostali vanbilansni računi Ostali vanbilansni računi Isknjižavanje zaloga iz vanbilansne evidencije

200 180

375

180 950

375

200 180

375

200 169

50.000

999 994

70.000

375 375 375 50.000 70.000

:1

Osnovne karakteristike lombardnog kredita ponude

Iznos kredita: od 1.000 do 100.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS Valuta: EUR Nominalna kamatna stopa: 7,00% god. (EKS od 7,67%) Rok otplate: od 12 do 60 meseci Bez žiranta Obezbeđenje: 100% garantni depozit Jednokratna naknada za obradu kredita : 1,00% Prevremena delimična ili konačna otplata: 2% Refinansiranje kredita sredstvima druge banke: 4% Naknada za obradu zahteva za izmenu kolaterala : 2.000,00 RSD Naknada za odustajanje od ugovora bez saglasnosti banke: 0,5% Prikaz mjesečnih anuiteta u EUR Rok otplate 12 mjeseci 7% Kamatna stopa Mjesečni anuitet Iznos 1.000 86,53 4.326,34 50.000 8.652,67 100.000

60 mjeseci 7% Mjesečni anuitet 19,80 990,06 1.980,12

Napomena: Kamate su izražene na godišnjem nivou i podložne su promenama. Uslovi pod kojima se odobravaju krediti podložni su izmenama.

1

www.hypo-alpe-adria.ba 8


3.2. Rambursni kredit Rambursni kredit je vrsta kratkoročnog kredita kojeg preduzeća koriste isključivo u međunarodnoj razmjeni kako pri izvozu tako i pri uvozu. Kredit kojim se vrši plaćanje „prekomorskog uvoza ili izvoza putem bankarskog(mjeničnog) akcepta, osiguranog robnim dokumentima“. To je ustvari akceptni kredit koji banka otvara uvozniku uz pokriće na njeno ime prenesenih robnih dokumenata(konosman, teretnice, polise osiguranja i sl.) stavljajući ga na raspolaganje izvozniku. Kod ovog kredita kupac-uvoznik i prodavac-izvoznik ugovorom se obavezuje da će se plaćanje izvršiti akceptom rambursne banke, koji će prodavac eskontovati kod svoje banke ili ga dalje koristiti za svoja plaćanja ili ga prodati na finansijskom tržištu. Akceptiranje mjenice kojom se obavlja plaćanje uvoza robe u rambursnom kreditu može izvršiti domaća banka uvoznika, banka izvoznika ili neka treća prvoklasna banka u trećoj zemlji. Rambursni kredit je najčešći, najsigurniji i najjeftiniji spoljno-trgovinski kredit. Nedostatak je u tome što ga mogu odobravati samo međunarodno priznate i poznate banke pa su preduzeća iz nerazvijenih zemalja upućena na posredništvo stranih banaka.

Shema: Rambursni kredit

9


Prethodna shema pokazuje detaljno postupak odvijanja davanja i korištenja rambusnog kredita u međunarodnoj trgovini. Koraci su slijedeći: 1. kupoprodajni ugovor 2. zahtjev za akcept mjenice kod ugled. banke 3. izvještava da će akceptirati mjenicu 4. o tome izvještava izvoznika 5. isporuka robe 6. ispostavlja mjenicu koju sa otpremnim dokumentima dostavlja svojoj posl.banci 7. dostavlja mjenicu i otpremne dokumente 8. akceptira mjenicu i vraća je izvozniku, a dokumente šalje banci uvoznika i tereti je za proviziju, 9. dostavlja dokumente i tereti za proviziju 10. preuzima robu 11. podnošenje mjenice na isplatu 12. iskup mjenice 13. i 14. zahtjev za isplatu i plaćanje

3.3. Revolving krediti Revolving krediti su takvi kratkoročni krediti za obrna sredstva koji se automatski po iskorištavanju obnavljaju – sve do iskorištenja ugovorenog maksimalnog iznosa u ugovorenom roku. Oni omogućuju korisnicima datih kredita da povlače novčana sredstva u skladu sa dinamikom svoih potreba (za obrtnim sredstvima) i da ih otplaćuju prema svojim finansijskim mogućnostima u okviru ugovorenog roka. Banke kao davaoci revolving kredita moraju s obzirom na to da drže raspoloživa novčana sredstva u pripravnosti, od korisnika ovih kredita tražiti plaćanje, pored redovne kamate i proviziju na neiskorišteni iznos odobrenog kredita. Revolving krediti koji su formalno kratkoročni a efektivno srednjoročni sa rokom dospijeća od 1 do 3 godine su pokriveni(realni) krediti (uglavnom zalihama i potraživanjima od kupaca). Oni imaju inače posebnu primjenu kod međunarodnih dokumentarnih akreditiva, kod kojih se akreditivni iznos, poslije iscrpljenja, ponovo obnavlja sve do ugovorenog maksimalnog (ukupnog) iznosa ili broj puta u ugovorenom roku. Praktikuju se kod dužih isporuka kako bi se skratio postupak oko ponovnog otvaranja i postigle određene uštede u bankarskoj proviziji kao trošak za korisnika datog kredita (prihod za banku kao davaoca odnosnog kredita).

10


Kratkoročni krediti za obrtna sredstva se po pravilu otplaćuju zajedno sa pripadajućom kamatom odjednom o roku dospijeća. Oni se kod banke kao davaoca datih kredita knjiže tako što se u momentu odobrenja i iskorištenja zadužuje račun „Kratkoročni krediti za obrtna sredstva“ a odobrava se račun „Žiro-račun“ (ili neki drugi) za iznos odobrenog i iskorištenog kredita. Prilikom otplate zajedno sa kamatom zadužuje se račun „Žiro-račun“ za iznos glavnice i račun „Prihodi od kamata“ za iznos kamate po osnovu datih kredita. Revolving kreditna kartica je kartica s odobrenim osobnim limitom potrošnje koji predstavlja revolving, odnosno "samoobnavljajući“ kredit. Klijent sukladno svojim željama sam odlučuje o iznosu kredita koji će koristiti, o načinu te o tempu vraćanja kredita. Ako klijent ne želi troškove platiti odjednom, tada nepodmireni troškovi postaju iskorišteni dio odobrenog kredita na koji klijent plaća kamatu. Banka kao izdavatelj kartice utvrđuje minimalni postotak iskorištenog kredita koji se mora plaćati mjesečno, na primjer 5 ili 10 % iskorištenog kredita. Kreditna kartica se kao i debitna, može koristiti za podizanje gotovine na bankomatu te za plaćanja u trgovačko-uslužnoj mreži.

Primjer knjiženja kroz dnevnik : Banka je odobrila komitentu kratkoročni kredit za obrtna sredstva u iznosu od 15.000 KM, sa rokom dospjeća od 5 mjeseci, uz kamatu od 13 %. Odobreni dati kredit je u potpunosti iskorišten i u roku vraćen zajedno sa pripadajućom kamatom.

R.br. OPIS Kratkoročni krediti iza obrtna sredstva 1. (revolving kredit) Žiro račun Za odobreni kratkoročni kredit Kamate po datim kreditima 2. Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 1. mjesec Žiro račun 3. Kamate po datim kreditima Za naplaćenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datim kreditima 4. Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 2. mjesec Žiro račun 5. Kamate po datim kreditima Za naplaćenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datim kreditima 6. Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 3. mjesec

KONTO 121

DUGUJE 15.000

204

POTRAŽUJE 15.000

180 950

162.50

204 180

162,5

180 950

162.50

204 180

162,5

180 950

162.50

162,50 162,5 162,50 162,5 162,50 11


7. 8. 9.

10. 11. 12.

Žiro račun Kamate po datim kreditima Za naplaćenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 4. mjesec Žiro račun Kamate po datim kreditima Za naplaćenu kamatu za 4. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obračunate kamate za 5. mjesec Žiro račun Kamate po datim kreditima Za naplaćenu kamatu za 5. mjesec Žiro-račun Kratkoročni krediti iza obrtna sredstva (revolving kredit) Povrat kredita

204 180

162,5

180 950

162.50

204 180

162,5

180 950

162.50

204 180

162,5

204 121

15.000

162,5 162,50 162,5

162,50 162,5 15.000

Karakteristike revolving kredita ponude :2 Iznos kredita: U zavisnosti od svrhe finansiranja, finansijskog stanja klijenta, datih instrumenata obezbjeđenja i ostalih pokazatelja prema odluci Banke Rok otplate: do 36 mjeseci (uz obavezu povrata cjelokupnog kreditnog iznosa svakih 12 mjeseci) Način otplate: Klijent po potrebi povlači i vraća odobrena sredstva. Ukupni iznos mora biti otplaćen po isteku roka kredita Kamata: - Fiksna kamatna stopa - Varijabilna kamatna stopa sa klauzulom o promjenjivosti - Varijabilna kamatna stopa vezana za EURIBOR - Kamata se obračunava i naplaćuje mjesečno ili kvartalno Obezbjeđenje: Mjenice firme i lične mjenice vlasnika Mjenice firme ili firmi garanata Zalog na nekretnine i pokretnu imovinu (pojedinačno ili u kombinaciji)

2

www.sparkasse.ba 12


4. SREDNJOROČNI KREDITI Srednjoročni krediti su posebna vrsta kredita koja zauzima mjesto između kratkoročnih i dugoročnih. Tamo gdje nije „demerkaciona“ linija ošto izdvojila kratkoročne i dugoročne kredite, gdje se precizno ne mogu svrstati u jednu od ove dvije globalne grupacije između njih se interpoliraju srednjoročni krediti. To je jedna posebna vrsta kredita koja je, obzirom na faktor vrijeme, negdje na sredini između dugoročnog i kratkoročnog koji se daje na „srednji rok“. Rok koji je duži od godine dana, a ne prelazi pet godina. Namjene za koje se koriste srednjoročni krediti su dosta brojne, a najčešće se koriste za kreditiranje stanovništva za potrošna dobra i stambene kredite, kao i za finansiranje preduzeća za razne svrhe do pet godina.

4.1. Potrošački krediti Potrošački krediti daju se pojedincima (domaćinstvima) za kupovinu trajnih potrošnih dobara (automobila, namještaja, bijele tehnike itd.). Dospijevajući, po pravilu u roku od 1-5 godina, a isplaćuju se u mjesečnim ratama. Kod ovih kredita primjenjuje se uprošćena procedura i obično se traže najosnovnije informacije o debitoru kako bi se ograničio rizik kreditne delikvencije. Da bi se utvrdila kreditna sposbnost potencijalnih korisnika potrošačkih kredita najčešće se traže sljedeće informacije: lične informacije i karakter lica, kako je riješio stambeno pitanje, da li je zaposlen, posjeduje li štednju itd. Nakon toga slijedi kreditna ocjena o prihvatanju (ili neprihvatanju) kreditnog zahtjeva, određivanje obima kredita, utvrđivanje perioda reistraživanja kreditne sposbnosti, bilans njegovog dohotka, mogućnost plaćanja mjesečnih rata i zaključivanje ugovora.

Primjer knjiženja kroz dnevnik : Banka je izvršila gotovinsku isplatu potrošačkog kredita fizičkom licu u iznosu od 5.000 KM. Za izvršene usluge banka je naplatila proviziju u iznosu od 50 KM.

R.br. OPIS Potrošački kredit 1. Gotovina Za isplatu potrošačkog kredita Gotovina 2. Naknade za bankarske usluge Naplata provizije

KONTO 169 200 200 960

DUGUJE 5.000

POTRAŽUJE 5.000

50 50

13


5. DUGOROČNI KREDITI Dugoročni krediti imaju rok dospijeća dulji od pet godina, a služe za financiranje većih investicija. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl..

5.1. Hipotekarni kredit Hipotekarni krediti su dugoročni krediti odobreni na bazi realnog imovinskog pokrića građanima ili preduzećima za finansiranje nekretnina (izgradnje stanova, poslovnih zgrada, trgovinskih centara, parkinga, itd.), koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini. Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije) vraćanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjižbe založnoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaćena potraživanja može namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili poslovni prostor, zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad kojima se založno pravo stiče upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stiče nad kojima se založno pravo stiče upisom u registar brodova i registar zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da hipotekarni zalog bude izložen javnoj prodaji, tj. dražbi. Sticanjem hipoteke vjerovnik nema pravo posjeda zaloga, već založno dobro ostaje na raspolaganju dužniku i može biti predmetom kupoprodaje. Dužnik je pritom obvezan voditi brigu o očuvanju vrijednosti založene nekretnine. Budući da sigurnost naplate potraživanja leži u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u pravilu se odobrava u visini do 70% promjene ili procijenjene vrijednosti nekretnine, r ok na koji se odobravaju hipotekarni krediti je uglavnom do 30 godina. Ovi krediti se obično otplaćuju u periodičnim vremenskim razmacima(mjesečno), u jednakim otplatim ratama(anuitetima), na bazi amortizacionog plana(amortizaciona hipoteka). Otplata se može izvršiti odjednom na kraju otplatnog perioda(fiksna hipoteka). Odoborenju hipotekarnog kredita prethodi rigorozni sistem provjeravanja finansijski situacije(kreditne sposobnosti) korisnika i mogućnosti mjesečne otplate datog kredita.

14


Hipotekarni krediti se knjiže tako što se zadužuje račun „Hipotekarni krediti“ a odobrava se račun „Žiro-račun“ (ili neki drugi). Otplata se knjiži tako što se za iznos dospjelog anuiteta zadužuje račun „Žiro-račun“ a odobrava se račun „Hipotekarni krediti“ za iznos glavnice i račun „Prihodi od kamata“ za iznos kamate. Vanbilansno se evidnitra hipoteka. U slučaju da dužnik ne otplaćuje hipotekarni kredit o roku dospijeća, on se naplaćuje iz prodajne vrijednosti hipoteke, pri čemu ostvarena razlika pripada njemu.

Primjer knjiženja kroz dnevnik: Banka je odobrila M.J. na njegov zahtjev hipotekarni kredit za kupovinu stana u iznosu od 600.000 KM, sa rokom dospjeća od 16 godina, uz učešće 20% i kamatu 15%. Prema amortizacionom planu dospjeli prvi mjesečni anuitet iznosi 35.000 KM od toga se odnosi na glavnicu 30.000 KM a na kamatu 5.000 KM.

R.br. OPIS Hipotekarni kredit 1. Žiro račun Odobrenje hipotekarnog kredita po odbitku gotovinskog učešća (600.000 –(600.000 *20*)) Dugoročni kredit stanovništvu za 2. stambene potrebe/analitika

3. 4.

Anuitet dospio na naplatu Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Obračun kamata za I anuitet Žiro-račun Dugoročni kredit st. za stamb. pot. Kamate po datim kreditima Naplata I anuiteta

KONTO 360 204

DUGUJE 480.000

360a 360

30.000

180 950

5.000

204 360a 180

35.000

POTRAŽUJE 480.000

30.000

5.000 30.000 5.000

15


5.2. Stambeni kredit Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga otplaćujemo, banke nude različite uslove korišćenja ove usluge. Pri realizaciji stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita osim same kupovine može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora. Stambeni kredit je na rok do 30 godina, iznos kredita je u skladu sa kreditnom sposobnošću, a kamate su od 6,5 % - 10 %. Veliki oprez se navodi na kamatu kada su stambeni krediti u pitanju, obavezno se nalaže provjeravanje fiksnu kamatu! Za vrijeme financijske krize, vrlo se često dešava da banke počnu dizati kamate za stambene kredite sa promjenjivom kamatom što je jako nezgodno po osobne finanasije. Za razliku od promjenjive fiksna kamata omogućuje da za vrijeme trajanja otplate kredita uvijek je ista rata kredita, osim kada varira kurs valute za koju je vezan kredit.

Karakteristike stambenog kredita ponude

:3

Stambeni krediti koji nisu osigurani kod NKOSK Naziv kredita : od 10.000 do 200.000€ Iznos kredita : Evrima Indeksiran u : Kamata (EKS): 10.71 % Kamata (EKS za Klijente): 10.71 % 10.00 % Učešće: 0.00 % Depozit: Rok otplate: 72 - 360 meseci Ostale informacije: Data kamatna stopa je minimalna.

3

www.raiffeisenbank.ba 16


5.3. Investicioni krediti Banke se nerado prihvataju dugoročnog kreditiranja iz sopstvenih izvora. Za banku je najosjetljive područje poslovanja investiciono kreditiranje. Radi se o kreditimaa koji više ili manje potpuno nadoknađuju sopstvena sredstava preduzeća. Zato se često nazivaju i kapitalni krediti. Razlikujemo : •

Investicione kredite za osnovna sredstva

•

Investicino kredite za obrtna sredstva.

Krediti za izgradnju i nabavku osnovnih sredstava koriste se prije svega za podizanje novih građevinskih objekata kao i za rekonstrukciju postojećih, za izgradnju i nabavku opreme sa troškovima montaže, remonta i velikih opravki, za nabavku i podizanje stoke, sadnica, pošumljavanje i slično, kao i pribavljanje industrijskih prava (patenanta i licenci). Krediti za stalna obrtna sredstva koriste se za obnavljanje sirovina i materijala za redovno poslovanje, nedovršenu proizvodnju i poluproizvode, gotove proizvode i određeni nivo novčanih sredstava i potraživanja trajno vezanih u procesu normalnog odvijanja procesa rada za sve vrijeme dok taj proces traje. Neophodna dugoročnost investicionih kredita za osnovna sredstva takođe dokazuje zašto je odobravnje tih kredita kod banaka nepopularno. To su krediti koji se ppraktično najsporije obrću, a cilj banke je što kraći otplatni rokovi, odnosno što brže obrtanje kapitala. Bržim obrtanjem investicionih kredita banka povećava ponudu novčanog kapitala. Takva, na izgled racionalna investiciona kreditna politika banaka je za preduzeće upravo tragična.

17


6. OSTALI SPECIFIČNI KREDITI „Penzionerski krediti - su tipično kratkoročni krediti na manje iznose koji se nude isključivo penzionerskoj populaciji. Poljoprivredni krediti - služe za finansiranje obrtnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji, a daju se poljoprivrednicima najčešće pod posebnim uslovima vraćanja, gdje se iznos kredita vraća tek na isteku roka kredita, dok se kamata plaća mjesečno. Studentski krediti - je namijenjen samo i isključivo studentima i koristi se za finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaćanja smještaja i hrane u studentskim domovima A ukoliko se odlučimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo u mogućnosti da isplaćujemo kredit, jedno od mogućih rješenja je i refinansiranje tih obaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja naših obaveza kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje dobijamo mogućnost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim zaduženjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaćanje ili ne. U ovom slučaju dobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira što vam novi kredit može umanjiti visinu mjesečne rate, produženjem roka otplate ukupni troškovi mogu da se uvećaju. Zdravstveni krediti - su jedna specifična vrsta kredita koja služi za ispomoć finansiranja troškova za zdravstvene potrebe. Web krediti U posljednje vrijeme postali su popularni takozvani web krediti, koji se odobravaju za jedan dan, i to preko interneta. Web-Krediti su najbrži, najjednostavniji, i najmoderniji način kreditiranja. Najbrži su jer se odobravaju istog dana, najjednostavniji su jer su neophodna samo dva dokumenta (zahtjev i lična karta), najmoderniji - bez odlaska u banku, elektronska komunikacija putem web-a.“ 4

4

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit 18


7. ZAKLJUČAK „Ako dugujete banci 100 $, to je vaš problem. Ako dugujete banci 100 miliona $, to je problem banke.“ 5 Odobravanje zajmova poslovnim kompanijama, vladama država i pojedincima sigurno je jedna od najvažnijih usluga koje banke i njihovi najsličniji konkurenti pružaju javnosti, ali takođe i jedna od najrizičnijih usluga. Kredit je dužničko - povjerilački posao u kome banka kao povjerilac stavlja na raspolaganje određenu količinu finansijskih sredstava klijentu - dužniku, u formi koja, pored ostalog,

uključuje definisanje kao najvažnijih uslova: kamate, načina otplate, vremena otplate, garancija i sl. Bitna karakteristika kreditnog posla je povratnost, što znači da postoji obaveza dužnika da plasirana sredstva vrati, uvećana za ugovorenu kamatu. Povjerenje između banke, kao povjerioca, i klijenta, kao dužnika, od presudne je važnosti u međusobnim odnosima, naročito kod kreditnih poslova. Prema različitim kriterijumima krediti se mogu razvrstati, prema obliku u kojem se daju (Naturalni, Robno-novčani, Novčani krediti), prema namjeni, odnosno prema upotrebi (Potrošački i Proizvođački krediti), prema kriteriju ročnosti (Kratkoročni, Srednjoročni i Dugoročni krediti) itd.. U ovom radu su obrađeni samo neki od specifičnih kredita kao i način njihovog evidentiranja. Koji od njih će korisnik izabrati zavisi od potrebe i ispunjavanja uzlova uzimanja kredita kod izabrane banke.

Slika br.1 5

J. Paul Getty (nekada najbogatiji čovjek na svijetu) 19


8. LITERATURA Knjige: 

Radojko Lukić, “Bankarsko računovodstvo”



Prof. Dr. Mehmed Jahić,Mr. Hrvoje Šapina, Mr. Haris Jahić, “Računovodstvo finansijskih institucija”

Internet stranice: 

www.raiffeisenbank.ba



www.hypo-alpe-adria.ba



www.sparkasse.ba



http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

20

Seminar Ski Rad - Racunovodstvo Banaka

Recommend Documents