FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITET U SARAJEVU
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: OSNOVI TRANSPORTNIH I KOMUNIKACIJSKIH SISTEMA T-13 Historijski razvoj zračnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini
Predmetni nastavnik: Doc. Dr. Abidin Deljanin tehnologije
Student: Piknjač Adi Odsjek:
Komunikacijske
Broj indeksa: 6519
Sarajevo 2011. Oktobar 1
1. UVOD
Bosna i Hercegovina ima veoma dobre uslove za razvoj zrakoplovnog saobraćaja. Neki od najznačajnijih koridora nalaze se u zračnom prostoru iznad naše države. Historijski razvoj zračnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini tekao je fazama koje su stvorili događaji nametnuti višom silom, pa su za vrijeme ratova uslovi za razvoj zrakoplovnog saobraćaja bili ugroženi dok se za vrijeme Zimskih olimpijskih igara stvorila potreba za proširenjem aerodroma što je podrazumijevalo rekonstrukciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Početak i razvoj zrakoplovnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini odnosi se na završetak Prvog svjetskog rata,a tada se uspostavljaju linije za Beograd, Novi Sad, Skoplje, Niš, a poslije i za Sarajevo i Mostar. Nakon završetka Drugog svjetskog rata dolazi do proširivanja linija, a najznačajnije su Beograd - Sarajevo - Dubrovnik - Herceg Novi, zatim Sarajevo – Beograd i Beograd – Podgorica itd. Samom kandidaturom Sarajeva za XIV Zimske olimpijske igre dovela je do proširenja odnosno rekonstrukcije aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Radovi su zavrseni pred početak Olimpijskih igara. Time je aerodrom u Sarajevu svrstan u red najopremljenijih aerodroma u Evropi, a aerodrom u Mostaru je stekao status međunarodnog aerodroma. 1992. godine JNA aerodrom predaje paravojnim srpskim snagama koje su nakon toga preuzele radionavigacijsku opremu i odvode je u Beograd kao i veoma skupu aerodromsku opremu. U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Na osnovu toga da su aerodromske piste i terminali rekonstruisani zahvaljujući međunarodnoj zajednici možemo zaključiti da bi svi zahtjevi za zračnim saobraćajem mogli biti zadovoljeni u sljedećih dvadeset godina.
2
2. HISTORIJSKI RAZVOJ ZRAKOPLOVNOG SAOBRAĆAJA U BOSNI I HERCEGOVINI Početak i razvoj zrakoplovnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini odnosi se na završetak Prvog svjetskog rata, a tada se zahvaljujući odluci Kraljevine SHS uspostavljaju se linije za Beograd, Novi Sad, Skoplje, Niš, a poslije i za Sarajevo i Mostar. U februaru 1919. godine na međunarodnoj konferenciji za civilni zračni saobraćaj Kraljevina SHS, a samim tim i BiH prihvata sve uslove i garantuje nesmetan protok avio saobraćaja preko svoje teritorije. 17.06.1927. zvanični je datum osnivanja zračnog saobraćaja u bivšoj Jugoslaviji. Tada je u Beogradu osnovano akcionarsko društvo za zrakoplovni saobraćaj „Aeroput“. 1928 godine iz Beograda prema Zagrebu poletio je prvi putnički zrakoplov. 1Putnici „Poteza 29-2“, aviokompanije „Aeroput“ bili su direktor avio-kompanije i pet novinara. 1930. godine mreža se naglo širi prema Beču, Gracu, Skoplju, Solunu, Podgorici i Sarajevu. Otvara se linija i prema Sarajevu gdje se koristi vojni aerodrom u Rajlovcu. POTEZ 29 je bio opremljen sa pet putničkih sjedišta, a karte su bile veoma skupe jer je u to doba letjeti bio veliki luksuz. 1939. godine ukidaju se skoro sve linije zbog rata u Evropi. U maju 1941. godine „Aeroput“ prestaje sa radom, dok su njihovi avioni uništeni bombardovanjem hangara „Aeroput-a“ u Zemunu. 01.04.1947. godine donosi se odluka o formiranju nove civilne kompanije, koja je do tada letjela samo za potrebe države i njenih tadašnjih rukovodilaca i imala je povremene veze sa Sarajevom preko aerodroma u Rajlovcu, u aviokompaniju JAT (Jugoslovenski aviotransport). Činilo je pet aviona „Daglas DC-3“ i tri aviona „Junkers- 3JU-52“. Tada se osnovala i „JUSTA“ (Jugoslovenska- Sovjetska aviokompanija) koja je u početku ugrožavala JAT i nastojala ga istisnuti zbog Ruske dominacije. 2Za svoje aktivnosti koristila je aerodrom u Butmiru, i ona uspostavlja redovni civilni zraćni promet prema Sarajevu, linijama izmedju Sarajeva, Beograda i Zagreba. Godine 1950. ova kompanija prestaje sa radom. Te godine se otvaraju i linije prema Cirihu, Minhenu, Frankfurtu, Solunu, Atini, Parizu... Nakon završetka Drugog svjetskog rata ponovo je uvedena linija Beograd - Sarajevo - Dubrovnik Herceg Novi. 3 Najznačajniji elementi razvoja zračnog saobraćaja šezdesetih godina nisu predstavljali avioni, već aerodromi. Početak zračnog putničkog prometa na ovim prostorima datira još od perioda pred Drugi svjetski rat, kada je Sarajevo imalo direktnu zrakoplovnu liniju sa Beogradom, uz upotrebu manjih putničkih letjelica koje su koristile vojni aerodrom u Rajlovcu. Nakon rata, 08.04.1946. je uvedena prva redovna linija zračnog saobraćaja u novoj Jugoslaviji, Sarajevo – Beograd i Beograd – Podgorica. U tom periodu se aerodrom Butmir koristio kao zvanični aerodrom u Sarajevu. Sve do 1969. Godine Butmir je jedini aerodrom koji ima konstantan saobracaj.
1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Portal:Zrakoplovstvo/Jeste_li_znali Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 10 3 Ekonomika u transportu i komunikacijama, Šefkija Čekić, strana 215 2
3
Imao je svakodnevnu liniju sa Beogradom, četiri puta sedmično sa Zagrebom, te sezonske letove za Dubrovnik, Split i Titograd.
GODINA 1956. 1957. 1958.
AVIONI 356 634 818
PUTNICI 9830 9634 12719
TERET (tone) 47 33 27
4
Od ukupnog zračnog saobraćaja u bivšoj Jugoslaviji, na sarajevski aerodrom otpada:
GODINA 1954. 1955. 1956. 1957. 1958.
AVIONI 10 % 9.6 % 5.6 % 4.4 % 5%
PUTNICI 8% 7.7 % 6% 4.5 % 5%
TERET(tone) 3% 3% 2.6 % 1.5 % 1.2 %
3. UTICAJ ZIMSKIH OLIMPIJSKIH IGARA U SARAJEVU NA ZRAČNI SAOBRAĆAJ 5
Kandidaturom Sarajeva za XIV Zimske olimpijske igre javila se potreba za proširenjem aerodroma što je podrazumijevalo produženje postojeće piste, izgradnju nove paralelne rulne staze, izradu proračuna za smanjenje operativnih minimuma za slijetanje i na kraju izgradnju potpuno novog terminala. Napravljena je dokumentacija i krenulo se u izvršavanje projekta. Radovi su završeni neposredno pred početak Olimpijskih igara. 6Pista je produžena za dodatnih 200 m, izgrađena je rulna staza radionavigacijska oprema za potrebe Službe kontrole letenja. Terminalna zgrada dobila je, instalirana kompletno nova svjetlosna signalizacija, postavljena nova sve sadržaje koji su uobičajeni na međunarodnim aerodromima, kao što su novi automatizovani "Check-in" šalteri, karusel trake za transport prtljaga, Duty Free Shop, Rent-a-car, prodavnice novina i ostalih sitnica. Ovim se aerodrom Sarajevo svrstao u red najopremljenijih aerodroma u Evropi. Za vrijeme Olimpijskih igara aerodrom je imao povećan broj avio operacija, koji se dnevno kretao od 50-70 letjelica svih vrsta. Tada je ostvaren i dnevni rekord otpremljenih putnika. 7Tada smo prvi put imali i slijetanje JAT-ovog najvećeg putničkog zrakoplova DC-10, na liniji direktno iz New Yorka. Naime, dan po završetku ZOI ostvaren je rekordni dnevni promet: oko 14.000 putnika otputovalo je sa Sarajevskog aerodroma.
4 5
6 7
http://www.sarajevo-x.com/bih/ Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 14
http://www.sarajevo-airport.ba/?otvori=citaj&id=6&lang=bos Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 17
4
8
Period nakon XIV ZOI, aerodrom se vraća u normalan obim prometa koji nije zadovoljavao mogućnosti i kapacitete kojima je raspolagao. Promet putnika i zrakoplova 1986. i 1987. godine je bio sljedeći: 1986. DOMAĆI MEĐUNARODNI
AVIONI 3.261 754
PUTNICI 305.373 24.074
1987. DOMAĆI MEĐUNARODNI
AVIONI 3.205 624
PUTNICI 338.300 21.128
9
Jedan od većih organizacijskih poduhvata za Aerodrom Sarajevo poslije ZOI, je bio odlazak hodočasnika na hadž 1990. i 1991. godine. Do tada su odlasci hadžija organizirani iz Beograda i Dubrovnika. Zbog činjenice da je trebalo u kratkom vremenu prihvatiti veliki broj hodočasnika, osigurati im sve potrebne uvjete i najpogodniji način da stignu do odredišta, ti su događaji veoma značajni za nas.
4.
RAZVOJ ZRAČNOG SAOBRAĆAJA ZA VRIJEME I POSLIJE RATA
Pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu stvorene su dvije aviokompanije privatnog karaktera: „Air Commerce“ i „Bosna Air“. Pred početak agresije na BiH povećao se broj čarter letova koje je obavljala domaća aviokompanija "Air Commerce". 10
Nešto prije same agresije, na Aerodrom dolaze jedinice UNPROFOR-a, tzv. mirovnjaci. Agresija na BiH praktično počinje okupacijom aerodroma od strane JNA u noći između 4. i 5. aprila 1992. godine. Stoga dolazi do prekida redovnog zračnog prometa. Tokom aprila i početkom maja 1992. godine bivša JNA je avionom tipa B-707 vršila prevoz agresora za Beograd. Prema broju izvršenih letova tokom ova dva mjeseca bivša JNA u realizaciji etničkog čišćenja grada izvršila je prevoz na relaciji Sarajevo – Beograd između 40.000 do 50.000 ljudi.
U ratnim danima teritorija aerodroma je imala veliki značaj, jer je to bio jedini način da se uđe ili izađe iz grada. Preko ove teritorije je stizala hrana, oružje, ali uvijek praćena velikim brojem ranjenih i poginulih ljudi. Prelazak preko piste je bio način da se ostvari kontakt sa ostalim dijelom teritorije.
8
Uvod u saobraćaj I i II, Doktor Milan Adamović, strana 184 Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 19 10 Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 20 9
5
11
U cilju što bezbjednijeg prelaska ljudi preko ovog dijela aerodroma, 1. marta 1993. godine počela je izgradnja tunela čije je kopanje vršeno ručno, sa krampama i lopatama. Probijanje tunela je završeno 30. jula 1993. godine. Dužina tunela je bila 800m, širina 1m, a prosječna visina 1,5m. Polazio je iza Sarajevskog naselja Dobrinja i završavao je na Butmiru. Izgradnjom objekta DB (tunel) ispod piste sarajevskog aerodroma, on je ušao u historiju ratovanja kao veliki poduhvat i nadljudski napor graditelja da omoguće fizički opstanak stanovnicima Sarajeva. Tunel se koristi do kraja rata kada biva zatvoren. 12
Sarajevski aerodrom upisan je u historiju zrakoplovstva zbog dugotrajne, uspješne uspostave zračnog mosta zahvaljujući kojem su UNHCR i ostale humanitarne organizacije dopremale hranu u opkoljeni grad. 13
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna odbrana nastali su u vrlo složenim uvjetima općenarodnog otpora agresiji, kao i ostali rodovi i vidovi Armije BiH. Uglavnom, jezgro su činili zrakoplovci koji su napustili bivšu JNA. Odbijajući ratovati protiv vlastitog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, odlazili su sa aerodroma u Mostaru, Bihaću, Tuzli, Sarajevu, Zadru, Splitu, Titogradu itd. U nedostatku letjelica, mnogi su otišli u kopnenu vojsku, ali su se ubrzo, sa formiranjem Komande RZ PZO, te zrakoplovnih baza u Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću, vratili svojoj profesiji. Tako započinje razvoj našeg ratnog zrakoplovstva.
Nakon završetka rata razaranja aerodroma Sarajevo su bila do te mjere da je aerodrom bio na minimumu svoje upotrebne vrijednosti.
14
Zahvaljujući izuzetnom angažmanu grupe entuzijasta - ranijih radnika aerodroma, 16. augusta 1996. godine, sarajevski aerodrom ponovo je otvoren za civilni promet, uz uvjete koje je u tom trenutku diktirao IFOR/NATO. „Aerodrom Sarajevo“ svečano su otvorili gospođa Waren Cristopher, državni sekretar SAD i Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, uz prisustvo predstavnika IFOR-a, te ambasadora SAD-a, Francuske i Turske. Aerodrom je započeo rad sa poklonjenom opremom koja je, iako se radilo o rabljenoj, omogućila bezbjedan rad. Prve letove obavila je hrvatska aviokompanija Croatia Airlines na liniji Zagreb – Sarajevo – Zagreb, te „Top Air“- turska čarter aviokompanija u kooperaciji sa „Air Bosnom“, na liniji Istanbul – Sarajevo – Istanbul. Poslije rata izlazi prva generacija kontrolora neba Republike Bosne i Hercegovine. Kada se stanje u državi stabilizovalo javlja se veliki broj kompanija koje su zainteresovane za saobraćaj na aerodromu Sarajevo. Neke od tih kompanija su: 15 Lufthansa, Austria Airlines, Turkish Airlines, Adria Airways, Croatia Airlines, Malev, Germanwings, Swiss Air, i dr.
11
12
Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 60
http://www.sarajevo-airport.ba/?otvori=citaj&id=6&lang=bos
13
http://www.armijabih.com/index-RV.html
14
http://www.sarajevo-airport.ba/?otvori=citaj&id=6&lang=bos
15
Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 28
6
16
Nakon ovog značajnog datuma, počeo je da raste interes međunarodnih avio prevoznika što se može vidjeti u slijedećoj tabeli:
GODINA 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
PUTNICI 25.000 139.193 261.246 307.379 354.995
Nakon toga došlo je do malog pada u odnosu na 2000. godinu. Međutim taj broj putnika je opet počeo da raste 2003. godine što možemo zaključiti na osnovu slijedećih podataka:
GODINA 2001. 2002. 2003. 2004.
PUTNICI 319.033 313.125 331.711 397.000
Broj prevezenih putnika i aerodromskih operacija, BiH, 2005 - 2009.
17
Broj prevezenih putnika Broj aerodromskih operacija
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
469.747
486.089
513.636
531.724
549.170
7.165
8.745
8.142
8.985
8.790
U posljednjih pet godina broj prevezenih putnika stalno raste, što našoj zemlji omogućava znatno brži razvoj zračnog saobraćaja.
Na osnovu dvije sljedeće tabele možemo vidjeti razvoj odnosno promet zračnog saobraćaja u našoj državi u posljednjih mjesec dana. 16
http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.html
17
http://www.bhas.ba/Arhiva/2010/sao/TRA_2005-2009_001_01-bh.pdf
7
Statistički podaci o zrakoplovnom saobraćaju za oktobar 2010. godine.
18
Aerodrom Sarajevo Putnici Teret (u tonama)
Broj Pošta (u tonama) aerodromskih operacija Ukrcani Iskrcani Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Ukupni zračni prevoz 580 27.001 24.136 51.137 52 113 165 9 20 29 Međunarodni prevoz 488 26.318 23.661 49.979 20 107 127 9 20 29 (redovni+neredovni) Domaći prevoz 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Teret/Pošta 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Sve ostale operacije 92 683 475 1.158 32 6 38 0 0 0 Aerodrom Banja Luka Broj Putnici Teret (u tonama) Pošta (u tonama) Opis aerodromskih operacija Ukrcani Iskrcani Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Ukupni zračni prevoz 78 218 214 432 0 0 0 0 0 0 Međunarodni prevoz 23 153 146 299 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Domaći prevoz 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Teret/Pošta 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Sve ostale operacije 55 65 68 133 0 0 0 0 0 0 Opis
18
http://test.bhdca.gov.ba/site/index.php? option=com_content&view=frontpage&Itemid=39&lang=hr
8
Aerodrom Tuzla Putnici Teret (u tonama)
Broj Pošta (u tonama) Opis aerodromskih operacija Ukrcani Iskrcani Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Ukupni zračni prevoz 8 0 47 47 4,5 0 4,5 0 0 0 Međunarodni prevoz 7 0 47 47 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Domaći prevoz 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Teret/Pošta 0 0 0 0 4,5 0 4,5 0 0 0 Sve ostale operacije 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Aerodrom Mostar Broj Putnici Teret (u tonama) Pošta (u tonama) Opis aerodromskih operacija Ukrcani Iskrcani Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Utovareno Istovareno Ukupno Ukupni zračni prevoz 58 840 1.039 1.879 0 0 0 0 0 0 Međunarodni prevoz 43 809 1.008 1.817 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Domaći prevoz 11 31 31 62 0 0 0 0 0 0 (redovni+neredovni) Teret/Pošta 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Sve ostale operacije 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 UKUPNO 724 28.059 25.436 53.495 56,5 113 169,5 9 20 29 (SA+BL+TZ+MO)
5.
NASTANAK I RAZVOJ AERODROMA U BOSNI I HERCEGOVINI
U BiH postoje četiri međunarodna aerodroma: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla.
5.1 Aerodrom Sarajevo Sama gradnja počela je krajem 1965. i trajala je nešto više od tri godine. Izgrađena je potrebna aerodromska infrastruktura: pista, rulne staze, platforma, skromna terminalna i upravna zgrada. Kontrolni toranj bio je također u sklopu aerodromske zgrade. Radionavigacijska (R/NAV) oprema na aerodromu omogućavala je prihvat svih vrsta zrakoplova, zaključno s kategorijom C, i u prilikama noćnog letenja i složenih meteo uvjeta (VFR i IFR letova). Napokon, 2. juna 1969. godine Aerodrom Sarajevo-Ilidža, kako se tada zvanično naziva, svečano je otvoren za civilni zračni promet. Aerodrom je osposobljen za prihvat letjelica na mlazni pogon, što je predstavljalo vidan pomak u pružanju usluga zračnog prometa. Novi sarajevski aerodrom raspolagao je pistom dužine 2400 m, skromnom pristanišnom zgradom, platformom i dvjema kratkim rulnim stazama. Radio-navigaciona oprema omogućavala je prihvat svih tipova letjelica. 19
MUP SRBiH formira helikoptersku jedinicu sa pet letjelica i baza ove jedinice je sarajevski aerodrom. Promet putnika i zrakoplova u ovom se razdoblju povećavao postepeno tokom svake godine, ali je sarajevski aerodrom i dalje imao ulogu „feeding airport“ tj. ulogu aerodroma koji je osiguravao putnike aerodromima u Beogradu i Zagrebu.
19
Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 14
9
20
Aerodrom Sarajevo je imao međunarodne čarter letove generalne avijacije, ali JAT odlučuje početkom 1970. godine da uspostavi prvu međunarodnu redovnu putničku liniju Beograd – Sarajevo – Frankfurt . Slovenačka kompanija Adria Airways otvara let preko Sarajeva za Istanbul i promovira jedan svoj avion DC-9 u Sarajevu dajući mu ime „Sarajevo“ i to je bio prvi avion sa cargo vratima tipa DC-9 u bivšoj Jugoslaviji. 21
Infrastruktura Sarajevskog aerodroma
Dužina poletno slijetne staze (m) Međunarodni aerodrom Sarajevo
Širina poletno slijetne staze (m)
2.600
45
Površina rulne staze i platforme (m²)
Površina zaštitnog pojasa poletno- slijetne staze (m²)
Ostale površine
86.015
419.900
591.389
5.2 Aerodrom Banja Luka Aktivnosti na izgradnji Aerodroma Banja Luka otpočele su 1978. godine, nakon potpisivanja društvenog dogovora o finansiranju izgradnje aerodroma i zaključivanjem ugovora sa tadašnjim Saveznim Sekretarijatom za Narodnu Odbranu. Dogovorom je predviđeno da se aerodrom Banja Luka osposobi samo za ljetni saobraćaj te je u skladu s tim izvršena izgradnja pristanišne zgrade i nabavljena je potrebna aerodromska oprema za prihvat aviona grupe B. Postojale su poteškoće oko finansiranja kao i dobijanja upotrebne dozvole za opreme i uređaje sve do samog otvaranja aerodroma. Izgradnja je završena 1986. godine ali se civilni zračni saobraćaj nije uspio uspostaviti. Aerodrom je tada nazvan Aleksandrovac a danas se zove Mahovljanin. Aerodrom je korišten isključivo za vojne svrhe, a za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je u službi agresora. Po završetku rata uspostavljen je civilni zračni saobraćaj prvo prema Beogradu, a kasnije i za neke druge gradove u Evropi. Aerodrom Banja Luka je otvoren za civilni vazdušni saobraćaj od 18. novembra 1997. godine, simboličnim presjecanjem vrpce koje je izvršio visoki predstavnik OHR-a, gospodin Carlos Westendorp. Dužina polijetno-slijetne staze iznosi 2.460m, dok njena širina iznosi 45m. 22
Od 02. marta 1998. godine, kada je Jugoslovenski aviotransport obavio prvi promotivni let sa Aerodroma Banja Luka, ovaj aerodrom je u isključivoj funkciji međunarodnog prevoza putnika. 23
Infrastruktura aerodroma Banja Luka
Dužina Širina poletno slijetne staze poletno slijetne (m) staze
Površina rulne staze i platforme
Površina zaštitnog pojasa poletno- slijetne staze (m²)
20
http://www.sarajevo-airport.ba/?otvori=citaj&id=6&lang=bos
21
http://www.bhas.ba/Arhiva/2010/sao/TRA_2005-2009_001_01-bh.pdf
22 23
Ostale površine
http://www.komorars.ba/a2/index.php/pg/1994.html http://www.bhas.ba/Arhiva/2010/sao/TRA_2005-2009_001_01-bh.pdf
10
(m)
Međunarodni aerodrom Banja Luka
(m²)
45
2400
22.000
750.000
292.000
5.3 Aerodrom Mostar Zračna luka Mostar je otvorena za civilni zračni saobraćaj 1965. godine, isključivo za domaće letove. Zrakoplovna kompanija „Pan Adria“ koja se pojavljuje 1967. godine, šest puta sedmično je letjela na relaciji Zagreb – Split – Mostar – Dubrovnik i obrnuto. Godine 1984, Zračna luka Mostar je proglašena alternativnom zračnom lukom za Međunarodnu Zračnu luku Sarajevo tokom Olimpijskih igara time stičući status međunarodne zračne luke. Kasnije se ovaj novi status pozitivno primjenio na rastući interes domaćih i međunarodnih prijevoznika za Zračnom lukom Mostar, uzimajući u obzir činjenicu da je selo Međugorje svjetski poznato svetište, smješteno samo 20 km zapadno od Mostara, a zračni put sigurno najbrži i najučinkovitiji način dolaska. Rekordni broj od 86.000 putnika u predratnom periodu je bio 1990 godine. Bilo je opravdano očekivati da će 1991 godina donijeti povećani broj od 100.000 putnika, no nažalost počeli su oružani sukobi i s tim je prekinut i civilni zračni saobraćaj s zadnjim letom izvršenim u novembru 1991. Zračna luka Mostar je ponovno otvorena za zračni promet 07. jula 1998. godine. Spaljena i devastirana zgrada terminala s kompletnom infrastrukturom je u potpunosti renovirana financiranjem Europske zajednice. Danas je za očekivati porast zainteresiranosti turističkih operatera i avio-prijevoznika za organiziranje čarter letova za Zračnu Luku Mostar. Dobra opremljenost i stručno osoblje Zračne luke Mostar se brine da u svakom trenutku promet zrakoplova, putnika, prtljage i robe bude siguran, na najvišem nivou i prema standardima ICAO-a. Zračna luka je sposobna i opremljena prihvatiti sve zrakoplove do kategorije "C" uključivo (najveća take-off težina do 200 tona). Dužina polijetno-slijetne staze je 2.400m, a njena širina iznosi 48m. Ovaj aerodrom održava vezu sa aviokompanijom „Croatia Airlines“ linijom Zagreb – Mostar – Zagreb (tri puta sedmično), te ima čarter linije sa Libanom, Irskom i Italijom kao veza za Međugorje. 24
Infrastruktura Mostarskog aerodroma
Dužina poletno slijetne staze (m)
24
Širina poletno slijetne staze (m)
Površina rulne staze i platforme (m²)
Površina zaštitnog pojasa poletnoslijetne staze (m²)
Ostale površine
http://www.bhas.ba/Arhiva/2010.html
11
Međunarodni aerodrom Mostar
2400
49
45.000
756.000
21.984
5.4 Aerodrom Tuzla 25
JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine. Na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma i Memoranduma o Razumijevanju potpisanog između Vijeća Ministara BiH i mirovnih snaga IFOR – a, iste godine aerodrom je otvoren za civilni zračni promet i služio je kao zajednički vojno / civilni aerodrom. U periodu od 10.10.1998 do 01.12.2006 godine, JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je tri puta zatvaran za civilni zračni promet od strane međunarodnih vojnih mirovnih snaga koje su zračnu bazu Dubrave prioritetno koristile za vlastite zračne operacije. 01.12.2006 godine međunarodne mirovne vojne snage su u potpunosti napustile zračnu bazu Dubrave. Nakon odlaska međunarodnih mirovnih vojnih snaga, JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osigurao tehničke uslove za ispunjavanje ICAO (Međunarodna Organizacija za Civilnu Avijaciju) standarda i 05.06.2008. godine stekao privremeni Certifikat za Javnu Upotrebu aerodroma u međunarodnom zračnom prometu u trajanju od godinu dana. Sticanjem ovog Certifikata aerodrom je otvoren za civilni zračni promet. Provedbom inspekcijskog nadzora ovlaštenih institucija za civilnu avijaciju BiH, 05.06.2009. JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je stekao Certifikat za javnu upotrebu u međunarodnom zračnom prometu na neograničeni period trajanja. Dužina polijetno-slijetne staze iznosi 2.480m, a širina 46m. Kolovozna konstrukcija je dimenzionisana za kritični zrakoplov DC-9-32. Međutim, ovaj aerodrom ima problema sa platformom za parkiranje aviona i u toku su projektni planovi za proširenje ove platforme. Aerodrom Tuzla obavlja čarter linije sa Cirihom i Istanbulom, a rukovodstvo se nada veoma brzoj saradnji sa kompanijama „Austrian Airlines“ i „Malev Airlines“ za otvaranje novih linija ka Beču i Budimpešti. 26
Infrastruktura aerodroma Tuzla
Dužina poletno slijetne staze (m)
Međunarodni aerodrom Tuzla
25 26
2485
Širina poletno slijetne staze (m) 45
Površina rulne staze i platforme (m²)
Površina zaštitnog pojasa poletno- slijetne staze (m²)
Ostale površine
12.296
111.825
1.698
http://www.tuzla-airport.ba/istorijat.html http://www.bhas.ba/Arhiva/2010/sao/TRA_2005-2009_001_01-bh.pdf
12
5.5 Aerodrom Bihać Vojni aerodrom Željava, najveći podzemni aerodrom i nekadašnja baza Jugoslavenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, poznatiji je kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine kad je uništen aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA. U toku rata aerodrom u Bihaću je okupiran od strane agresora i korišten u svrhe agresije na Republiku Hrvatsku. Nakon povlačenja vojske aerodrom je doživio ogromna razaranja i granatiranja te ni do danas nema upotrebnu vrijednost u smislu zraćnog saobraćaja. Da bi se aerodrom Bihać rekonstruisao, neophodno je riješiti problem kome pripada ovaj aerodrom jer se pola aerodroma nalazi na teritoriji BiH, a pola na teritoriji Hrvatske. U Bihaću također postoji manji sportski aerodrom sa travnatom pistom, na kojem se mladi ljudi školuju i treniraju tokom ljetnih mjeseci.
6. RAZVOJ ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA U BIH
27
U ovih četrdeset godina, nezaobilazan dio priče o našim aerodromima svakako su i aviokompanije, bez čije osnovne djelatnosti, prevoza putnika, robe i pošte, ne bi bilo ni potrebe za aerodromom. Od šezdesetih godina surađivalo se sa brojnim kompanijama. Neke od njih su sa nama od samog početka. U godinama koje slijede, na sarajevskoj pisti pojavljuju se i zrakoplovi kompanija poput Aviogenexa, Inex-Adrie i Pan-Adrie, koja je osnovana kao avioprijevoznik jugoslavenskog PTT-a, ali se, osim prijevoza pošte i carga, bavila i putničkim transportom. Neposredno pred ratna zbivanja u BiH, u usponu je jedina bh. Kompanija Air Commerce, ali će njen uspon, kao i uspon Aerodroma Sarajevo, prekinuti rat. U oviru priprema za ZOI 84, sarajevska kompanija UNIS ulazi u aranžman sa slovenačkim avioprevoznikom „Adria Airwayes“ i zajedničkim sredstvima kupuju dva zrakoplovna tipa DASH7 sa 40 sjedišta. U tom periodu su postojali početni uslovi da se osnuje prvi bosanskohercegovački avioprevoznik. Međutim, zbog mnogobrojnih problema nije došlo do realizacije ove ideje. Godine 1991. startuje sa radom prva bosanskohercegovačka kompanija28 „Air Commerce“. Ova aviokompanija je radila sa iznajmljenim zrakoplovima BOEING 727-200. Do početka agresije, Air Commerce je prevezla više od 40.000 putnika što je u tom momentu bilo veoma značajno. 1994. godine zajedničkom akcijom Vlade RBiH i Energo Air-a preduzeća u sastavu Energoinvest-Holdinga, 29formira se 12. augusta 27
Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, strana 146 i 147 Uvod u saobraćaj I i II, Doktor Milan Adamović, strana 149 29 http://bs.wikipedia.org/wiki/B&H_Airlines 28
13
1994. godine Javno preduzeće Air Bosna sa sjedištem u Sarajevu. Kompanija je prekinula operacije u jesen 2003. godine zbog velikih dugova koji više nisu mogli biti otplaćeni. Sa letovima opet počinje u junu 2005. godine sa današnjim nazivom B&H Airlines. Dva ATR-72-212 aviona su kupljena od francuske firme Avions de Transport Régional. B&H Airlines je u zajedničkom vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (50,93%), Turkish Airlines-a INC Istanbul (49%) i Energoinvesta (0,07%) Dana 29. oktobra 2008. Turkish Airlines je kupio B&H uz obećanje da će obnoviti flotu sa dva mlazna aviona tipa Boeing 737. i pokriti dugove kompanije. Od samog otvaranja poslije rekonstrukcije, ovdje posluju: Croatia Airlines, Top Air, Adria Airways, Austrian Airlines, Malev, Turkish Airlines i naravno Air Bosna. Početak je bio respektabilan, a potom se impresivan kvalitet aerodroma potvrđuje uspostavom saradnje sa nizom kompanija: Lufthansa, British Airways, Alitalia, JAT Airways, Czesh Airlines (CSA), Aeroflight, Deutsche BA (DBA), Ghadames, Icar Air, Trade Air, SAS, FlyNordic, LTU, Scan Jet itd. Neke od kompanija više nisu prisutne, a neke treba da dođu.
7. ZAKLJUČAK
Razvoj zrakoplovnog saobraćaja od svog nastanka 1918. godine pa do danas imao je svojih uspona i padova. Jedan od najvećih uspona zrakoplovni saobraćaj je doživio za vrijeme Olimpijade u Bosni i Hercegovini, jer je samim tim bilo obezbjeđeno renoviranje aerodroma Sarajevo. Statistički podaci govore da je u tom periodu zabilježen stalni rast prometa, veći čak i od prognoza ICAO-a koje se odnose na rast civilnog zračnog prometa u svijetu.Tada je aerodrom imao povećan broj avio operacija, koji se dnevno kretao od 50-70 letjelica svih vrsta. Ratovi su jedan od najvećih razarača zrakoplovnog saobraćaja. 1941. godine je došlo do zatvaranja postojećih aviokompanija, dok je za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu došlo do uništenja avio opreme koja se nalazila na Sarajevskom aerodromu. Nakon završetka rata razaranja aerodroma Sarajevo su bila do te mjere da je aerodrom bio na minimumu svoje upotrebne vrijednosti. Naše aerodromske piste i terminali su obnovljeni zahvaljujući međunarodnoj zajednici čija očekivanja i zahtjevi su ispunjeni proteklih godina. Dokaz tome su i stalne posjete inspekcije, ali i pozitivne ocjene dobivene po okončanju svake od njih. Zbog kvalitete rada, bezbjednosti putnika, sigurnosti letjelica aerodrom Sarajevo proglašen je jednim od najboljih aerodroma u Evropi sa prometom do milion putnika godišnje. Veliku zainteresovanost za naše aerodrome pokazale su i mnoge aviokompanije, bez čije osnovne djelatnosti, prevoza putnika, robe i pošte, ne bi bilo ni potrebe za aerodromom. Nekada su to bile: „Aviogenex“, „Inex-Adria“ i „Pan-Adria“, a sada tu spadaju neke od velikih aviokompanija: „Croatia Airlines“, „Top Air“, „Adria Airways“, „Austrian Airlines“, „Malev“, „Turkish Airlines“ i naravno „Air Bosna“.
14
Prema tome možemo biti zadovoljni razvojem zračnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini uprkos svim negativnim periodima kroz koje je prošla i koji su spriječili još veći razvoj zračnog saobraćaja u našoj državi.
9. LITERATURA
♦
♦
♦
♦
♦
♦
♦ ♦ ♦ ♦
Monografija 40 godina Aerodroma Sarajevo, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, Sarajevo 2009. Ekonomika u transportu i komunikacijama, Šefkija Čekić, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo 2005. Uvod u saobraćaj I i II, Doktor Milan Adamović, Univerzitet u Beogradu, Saobraćajni fakultet, Beograd 1999. http://www.sarajevo-x.com/bih/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Portal:Zrakoplovstvo/Jeste_li_znali
http://www.sarajevo-airport.ba/? otvori=citaj&id=6&lang=bos http://www.bhdani.com/print.asp?kat=fok&broj_id=643&tekst_rb=2 http://www.komorars.ba/a2/index.php/pg/1994.html http://www.mostar-airport.ba/onama.asp http://www.tuzla-airport.ba/istorijat.html http://bs.wikipedia.org/wiki/B&H_Airlines
15
16
