HEGEL: Osnovne crte filozofije prava Hegel gradi enciklopedijski filozofski sistem koji ima dijalektičku građu: teza, antiteza, sinteza. Uz pomoć tog svevažećeg dijalektičkog zakona tijekom povijesti ljudi sve više spoznaju itak, sve do točke kada će ta spoznaja iti apsolutna, tj. kada će nestati otuđenost !jekta od "ujekta. " ujekta. "#ema sustava ide ovako: $. %ogika &. 'ilozofija prirode (. 'ilozofija du#a ) u ovoj sferi se nalazi ono što nas zanima: (.$. sujektivni du# (.&. ojektivni du# (.(. apsolutni du# od ova tri nas zanima ojektivni du#:
1. Koji su oblici objektivnog duha? (.&.$. apstraktno pravo *vlasništvo, ugovor, nepravo+ (.&.&. moralitet (.&.(. ćudorednost ili oičajnost *oitelj, građansko društvo, država+ 2. Što je princip prava !oraliteta i svake obi"ajnosti? rincip prava, moraliteta i oičajnosti je samosvijest koja see mišljenjem s#vaća kao it, tj. du# svjestan sam see, du# ! sei i - see/ 1. #$%&'#K&() $'#*) +vlasni,tvo ugovor nepravo. Što je apstraktno pravo? pstraktno pravo je formalna koncepcija prava, koja se ne tiče pojedinačni# interesa, već ono jednostavno daje dopuštenje djelovanja koje ne ugrožava prava drugi#. pstraktno pravo predstavlja izvanjski pritisak i izraženo je u oliku pravni# zarana. /. Što je pravo? ravo je slooda koja je formirana u pravnim zakonima i tako realizirana. ravni sistem je carstvo oziljene sloode ) pravo realizira sloodu, u tri stupnja realizacije: apstraktno pravo, moralnost i oičajnost. Hegel razlikuje prirodne i pravne zakone. ravni zakoni su nešto postavljeno, nešto što potječe od čovjeka, i što nastaje i razvija se ) u državi. 0. Što je sera prava? "fera prava je sfera sloode *a ne prirode+. . Što je 3akon? ) um stvari 4. Kakva je podjela 3akona? ostoje dvije vrste zakona:
a+ zakoni prirode ) oni su opći, točni i važe onakvi kakvi jesu0 mjerilo im je izvan nas, moramo i# spoznati + zakoni prava *pozitivni zakoni+ ) oni su postavljeni, potječu od čovjeka, stoga nisu apsolutni: imaju samo #istorijsku vrijednost, prolazne su prirode. 5. Što je pred!et prirodnog prava? ) umni pojam prava 1 6. Što je po3itivno pravo? ozitivno pravo je postavljeno pravo, koje potječe od čovjeka i stoga nije, poput prirodnog prava, apsolutno, nego je prolazno, ima samo #istorijsku vrijednost, tj. važi samo u nekoj državi u nekom vremenu. ravo je pozitivno po: a+ oliku ) ono što važi u nekoj državi, a temelj za njegovo poznavanje je pozitivna pravna znanost + sadržaju, po kojemu pravo doiva pozitivan element: posean nacionalni karakter, stupanj njegova povijesnog razvoja, nužnost da sustav zakonskog prava sadrži primjenu općeg pojma na posene slučajeve, posljednja određenja koja su potrena za odluku u zilji 17. Kakvi se seg!enti volje javljaju u apstraktno! pravu? Univerzalna volja, volja U sei, tj. slooda !2 nečega, čini sferu apstraktnog i formalnog prava. * sujektivna volja, slooda - nešto, tj. volja - see, koja omogućuje djelovanje, čini sferu moraliteta/ dok oičajnost3ćudorednost predstavlja jedinstvo univerzalne i sujektivne volje/ + 11. Što je supstancija prava? "upstancija prava je sloodna volja. "loodna volja je osnova i is#odište prava. 12. Što je pravni sustav? ravni sustav je carstvo oziljene sloode, svijet du#a proizveden iz njega samoga kao druga priroda.
1. Koje su ko!ponente apstraktnog prava? a+ posjed i vlasništvo *zaposjedanje, upotrea stvari, otuđivanje vlasništva+ + ugovor c+ nepravo ili povreda prava #$%&'#K&() $'#*) 8 *L#%(9Š&*) +3aposjedanje upotreba stvari otuivanje vlasni,tva1/. ) vlasni,tvu? 4lasništvo je odnos osoe i stvari. 4lasništvo, smatra Hegel, osoi podaruje sloodu *a onda i egzistenciju+/ 4lasništvo je prvo određenje sloode čovjeka: ja postajem ja kao osoa tek putem vlasništva, jer tu aktualiziram svoju volju stavljajući ju u stvari, i tako one postaju moje. 5ek u vlasništvu osoa opstoji kao um. %judi su jednaki kao osoe, ali vlasništvo pojedinaca ne trea iti jednako. 4lasništvo poliže određujemo kao: -aposjedanje *može se desiti tjelesnim zauzimanjem, označavanjem ili korištenjem+
Upotrea stvari !tuđivanje vlasništva *ja se svojeg vlasništva mogu odreći samo ako je ono nešto izvanjsko, dakle ne mogu otuđiti svoju ličnost, svoju sloodnu volju, oičajnost, religiju/+ 5ek pravo od posjeda čini vlasništvo. osjed postaje vlasništvom tek uzajamnim priznavanjem da je nešto nečije, a ta uzajamnost moguća je samo na tlu države.
#$%&'#K&() $'#*) 8 ;G)*)' 10. ) ugovoru? Ugovor je odnos dviju volja kao jedne zajedničke. !ni koji sklapaju ugovor se moraju međusono priznati kao osoe i vlasnici, te tada vlasništvo jendog može preći u vlasništvo drugoga zajedničkom voljom. od pojam ugovora se ne može podvesti rak *Hegel se tu razlikuje od 6anta+, a ni priroda države ne leži u ugovornom odnosu *7 različito od kontraktualista 6anta, 8ousseaua, %ockea+. ko se ugovor ne izvršava, dolazi do neprava. #$%&'#K&() $'#*) 8 (E$'#*) 9L9 $)*'E<# $'#*# 1. ) nepravu +povredi prava- i 3lo"inu? U odnosima među osoama, dešava se povreda prava kada se posena volja suprotstavlja općoj volji. 6riminalac krši zakon koji je opći, i izvan njega. 9in zločina je negacija prava, i nakon zločina slijedi kazna kao negacija negacije. 6azna je različita od osvete ) osveta je čin sujektivne volje i zog toga predstavlja nov prekršaj/
2. =)'#L9&E& +nau! i odgovornost na!jera i dobrobit dobro i savjest14. Što je !oralitet? oralitet je antiteza prava, izvanjskog pritiska0 to je samoodređenje sloodne volje, tj. unutrašnja upotrea sloode. ;i država, ni zakon ne smiju prodrijeti u tu sferu sujektivnosti. "ujektivna volja, koja čini sferu moraliteta, je volja - see, slooda - nešto, koja dakle omogućuje djelovanje. ravo moralne volje ima tri aspekta: a+ naum i odgovornost ) volja ima pravo da djeluje, te da kao svoje akcije prepoznaje samo one koje je svjesno provodila + namjera i doroit ) u djelovanju trea iti svjestan posljedica tog djelovanja na druge, jer nam uvijek cilj trea iti doroit sviju0 međutim, pravo i doroit sviju često dolaze u suko. 5o se prevladava u: c+ doro i savjest ) tu volja prepoznaje
oralnim ljudskim djelovanjem se realizira ideja dora u svijetu ) njeno ostvarenje je samo sei svr#om.
. )>9#@()%& AB;<)'E<()%& +obitelj graansko dru,tvo drCava15. Što je obi"ajnost? !ičajnost je jedinstvo univerzalne, opće volje *ojektivno dorog+ i sujektivne, pojedinačne volje pojedinca. >tička volja individue je tu svjesna ojektivni# dužnosti *za razliku od moralne volje, koja nije svjesna dužnosti+0 ćudorednost se ziva kada djelujemo po dužnosti. 2akle, oičajnost je ideja sloode ostvarena u realnome, postojećem svijetu, kroz institucije. "toga su tri stupnja ćudorednosti tri postojeće institucije: oitelj *čovjek+ građansko društvo *građanin, ourgeois+ država *državljanin, cito?en+
B;<)'E<()%& 8 )>9&EL@ +brak vlasni,tvo i dobro obitelji odgoj djece i ra3rje,enje obitelji!itelj je etički um3oičajni du# u svojoj prirodnoj fazi i karakterizira ga ljuav i osjećaj zajedništva. 16. Koja je osnova obitelji? !snova oitelji je ljuav i osjećaj zajedništva. 27. Koje su strane obitelji? !itelj ima ( strane: a+ rak ) monogamna veza muškarca i žene koja nastaje iz nji#ove ljuavi i to sloodnim pristankom oje osoe da napuste svoju pojedinačnu ličnost i da uđu u zajednicu. + vlasništvo i doro oitelji ) oiteljsko vlasništvo je zajedničko svim članovima, a njime upravlja muž kao glava oitelji. c+ odgoj djece i razrješenje oitelji ) odgoj djece ima dva cilja: usađivanje etički#, oičajnosni# principa u nji#, te uzdizanje iz instinktivnog nivoa do toga da postanu sloodne samostalne ličnosti spremne da napuste oitelj. !itelj se razrješuje ili odlaskom djece, ili razvodom roditelja, ili pak smrću roditelja.
B;<)'E<()%& 8 G'#D#(%K) <';Š&*) +siste! potreba 3a,tita vlasni,tva pravosue! policija i korporacija@rađansko društvo je poveznica oitelji i države, tj. itna pretpostavka države. 5o je veza članova kao samostalni# pojedinaca koji idu za zadovoljenjem svoji# potrea, za stjecanjem vlasništva, za priključivanjem korporacijama.
-og ti# partikularni# interesa, pojedinci su u građanskom društvu u antagonističkim odnosima, jer im se interesi često suprotstavljaju: građansko društvo je antagonističko. -ato država nastaje iz potrea građanskog društva ) država ojedinjuje te pojedince, u svakome od nji# nalazi ono opće na temelju čega se oni mogu povezati i surađivati, i tako omogućuje opstanak građanskog društva. 2akle, antagonizmi partikularni# interesa privatni# vlasnika, koji postoje u građanskom društvu, se pacificiraju u državi.
21. Koja su !o!enta graanskog dru,tva? 5ri momenta građanskog društva su: sistem potrea zaštita vlasništva pravosuđem i policija i korporacija. a+ sistem potrea 22. Koja je osnova graanskog dru,tva? @rađansko društvo počiva na sistemu potrea. -a razliku od životinja, ljudi imaju uvijek nove i sve veće potree. otrea je svijest o nedostatku0 potrea se zadovoljava radom. U zadovoljavanju potrea su ljudi upućeni jedni na druge, jer svatko radi nešto drugo čime se zadovoljava neka od potrea ) pa se uspostavio sistem međusone zavisnosti *ja pečem kru#, ti kopaš u vrtu, on čuva djecu+. + zaštita vlasništva pravosuđem "vatko ima pravo na privatno vlasništvo. rivatnom vlasništvu validitet daju zakoni. -akoni, da i ili važeći, moraju iti opće ojelodanjeni, oavezni i ovezujući. ;ji#ovo kršenje dovodi do kazne. c+ policija i korporacija oliciju Hegel vidi kao javnu služu u građanskom društvu ) osim ore protiv zločina, ona djeluje i kao vrsta socijalne služe, nadzire trgovinu, orazovanje, organizira pomoć siromašnima. 6orporacija pak je poseno itna za zanatlijski stalež, jer ona povezuje interese različiti# osoa, te svoje članove štiti i podupire. 2. Kako se prela3i i3 dru,tva u drCavu? Az društva se u državu prelazi putem policije i korporacija *društveni# udruženja+ ) cilj im je zaštita članova društva *kao i staleškom arlamentu u državi/+. 2.a ; ,to se pretvara korporacija u drCavi? U državi se korporacija pretvara u staleški arlament/
B;<)'E<()%& 8 <'#*# +unutarnje drCavno pravo ili ustav vanjsko drCavno pravo svjetska povijest2/. Što je drCava?
2ržava je politička zajednica u kojoj pojedinci nadilaze razinu svoji# privatni# želja *tj. sujektivni du#, partikularnu volju+, te ivaju ojedinjeni i pomireni ) antagonizmi partikularni# interesa privatni# vlasnika, koji postoje u građanskom društvu, tu su dokinuti. 2ržava tako predstavlja sintezu principa koji vladaju u pret#odnim stupnjevima razvoja du#a: ona spaja općost *osjećaj općeg dora+ i partikularnost *sloodu pojedinačni# interesa+. 2ržava omogućuje oziljenje ideja ćudorednosti i sloode. 6roz ideju sloode u državi se oziljuje ojektivni du# u procesu svjetske povijesti/ 2ržava nastaje kao rezultat povijesti, a kako je povijesni razvoj itno uman, tako je i država ) umna. "toga Hegel ne želi izgraditi neku idealnu državu, nego onoviti stvarnu državu time što će pokazati da je umna. !no što se čini neumnim u samoj državi nesvjesno radi prema pojedi umnoga, pa će se ono što se čini proturječnim na posljetku uskladiti u potpuno razvijenom političkom poretku. 2ržava je utjelovljenje, aktualizacija, oziljenje ožanskoga *apsoluta, uma, du#a, sloode+ na zemlji. "vr#a države jest u tome da ona oziljuje um3apsolut. ;o, državom se utjelovljenje apsoluta ne iscrpljuje ) ona omogućuje umjetnost, religiju i filozofiju koje na neki način transcendiraju državu. 2ržava je najviša svr#a za pojedinca koji u njoj nalazi istinu svoje egzistencije, svoju dužnost i svoje zadovoljstvo. 2ržava nastaje iz sukoa: svaki čovjek želi da ga drugi priznaje, a da on njega zauzvrat ne priznaje, što uzrokuje oru za priznanje. 5a ora završava nejednakošću: iz nje se izlazi ili kao gospodar ili kao ro, jer će jedan od dvojice, potaknut stra#om od nasilne smrti, priznati drugoga, ne tražeći da ovaj prizna njega. Uloga države je da razriješi taj suko gospodara i roa. 2akle, ona postiže da gospodar i ro jedan drugoga priznaju. 20. Gdje opstoji ideja slobode? Adeja sloode opstoji u državi. 2. Fa kakav se oblik vladavine Hegel 3alaCe? Hegel se zalaže konstitucionalnu *ustavnu+ monar#iju/// BA5;!/
24. Koji su !o!enti ideje drCave? Adeja države ima tri momenta: unutarnje državno pravo ili ustav vanjsko državno pravo svjetska povijest. a+ unutrašnje državno pravo ili ustav 25. Što je unutra,nje drCavno pravo? Kakav je ustav? Unutrašnje državno pravo, to je ) ustav. Ustav je temelj javne sloode, razvijena i oziljena umnost i čvrsta aza države. Ustav nije nešto stvoreno, već je iće po sei i za see, ono ožansko i postojano, stoji iznad sfere stvorenog.
2ržava je racionalna ako ima podjelu vlasti na tri dijela: zakonodavna, upravna i kneževska vlast. ) zakonodavna vlast -akonodavna vlast uspostavlja ono univerzalno, kroz donošenje zakona. U zakonodavnoj vlasti sudjeluje mnoštvo: zakone donosi narod, organiziran u staleški parlament koji ima dva doma: @ornji dom čine zemljoradnici, najneovisniji i najstailniji stalež, koji stoga posreduje između kneza i građanskog društva0 2onji dom čine zanatlije i opći stalež, i to samo preko predstavnika, koje ne iraju općim pravom glasa ) Hegel naime smatra da mase nemaju dovoljno iskustva niti političkog orazovanja za glasovanje+ ) upravna vlast U upravnoj vlasti sudjeluju neki: upravna vlast sastavljena je od općeg staleža, koji je inteligentan i doro orazovan. Upravna vlast provodi odluke koje je, formalno, donio knez i to tako da supsumira pojedinačne slučajeve pod opće, pod zakone. ) kneževska vlast 26. Kakvu ulogu i!a kne3 u ilo3oiji apsoluta? 6nez ili monar# je jedan i on predstavlja državu ) u njemu su različite vlasti ou#vaćene u individualno jedinstvo, on je moment cjeline koji apsolutno odlučuje. ostavlja ga Bog i on je najliži psolutu *1+ !n je taj koji ojavljuje rat, potpisuje zakone, imenuje svoje savjetnike ) on uvijek ima dužnost odluke, ali ne i konkretnu zadaću upravljanja *7 upravnu vlast ima opći stalež/+. 7. Kakav !onarh treba biti? onar# ne smije iti #iroviti despot ) on mora funkcionirati kao lice države, vodeći se savjetima i odlukama savjetnika, te zakonima koje donosi narod. U doro organiziranoj državi on, kao osoa koja predstavlja državu, služi samo tome da potvrdi odluku koja je donesena zakonom.
+ vanjsko državno pravo 4anjsko državno pravo proizlazi iz odnosa među autonomnim državama. !ne nisu poput osoa u građanskom društvu, koje idu svaka za svojim partikularnim interesom u kontekstu opće međuzavisnosti0 one su sasvim autonomne, nezavisne, no ipak imaju neke odnose međusono. c+ svjetska povijest 1. Što se ostvaruje nakon drCave? Što je kona"ni cilj tj. u ,to prela3i drCava? 2ržava prelazi u svjetsku povijest. "vjetska povijest postupno i linearno, kroz različite države, državna uređenja, narode i vremena, vodi do realizacije ljudske sloode, tj. do toga da du# postaje sve svjesniji sam see. U povijesti svijeta ima nekoliko itni# etapa razvoja samosvijesti du#a, tj. ostvarenja ljudske sloode: orijentalna etapa predstavlja djetinjstvo du#a, kada je postojala svijest da je samo jedan sloodan, i taj je onda despot0 u antičkoj epo#i su samo neki sloodni,
a do svijesti o tome da je čovjek kao čovjek sloodan došlo se tek sa razvojem kršćanstva, u germanskim zemljama, gdje su po prvi puta svi ljudi izjednačeni i sloodni.
2. Gdje je i3raCena ideja svjetskog ra3voja? Adeja svjetskog razvoja izražena je u modernoj državi kao ostvarenju sloode svi#. 5ek u modernoj državi se oziljuje slooda, i to kao slooda sviju *prije toga su postojale druge faze povijesti, koje izražavaju različite stupnjeve svijesti ljudi o sloodi: istočnjaci smatraju da je samo jedan sloodan ) i taj jedan je despot0 kod @rka i 8imljana znalo se da su samo neki sloodni, a ne čovjek kao takav0 tek su germanske nacije u kršćanstvu došle do svijesti da je čovjek kao čovjek sloodan/+ . Kakav je kod Hegela parla!ent? arlament je kod Hegela staleški. /. Što su staleCi? "taleži su način zadovoljavanja različiti# ljudski# potrea koje postoje u građanskom društvu ) svaki stalež avi se svojom specifičnom djelatnošću i tako se osigurava zadovoljenje potrea. 0. Koji su staleCi? Hegel razlikuje tri staleža: a+ zemljoposjednici: supstancijalni ili neposredni stalež koji je patrijar#alan, ne)misaon, te orijentiran najviše na oitelj i oiteljske djelatnosti oko zemlje. 5aj je stalež najstailniji i najneovisniji, stoga je najpogodniji za @ornji dom staleškog parlamenta, iz kojeg posreduju između kneza i građanskog društva. + zanatlije: refleksivni ili formalni stalež koji se avi proizvodnjom i trgovinom, i toga je u stalnoj mijeni, najnestailniji stalež, pa u politiku može ući samo preko predstavnika. c+ opći stalež iliti stalež građanski# sluga: visokoorazovani stalež, većinom iz srednje klase, koji ima u vidu opće interese društva, i stoga se iz tog staleža na temelju zasluga iraju ljudi za položaje u vladi. ripadnici tog staleža ne moraju raditi fizički posao, jer i# plaća država. . (avedi princip obi"ajnog suprotstavljanja. Unutar oičajnosti postoje dva međusono suprotstavljena elementa: opća volja i pojedinačna volja, koje dolaze u jedinstvo u trećem, sintetskom momentu oičajnosti, u državi. U državi pojedinci nadilaze razinu svoji# privatni# želja *tj. sujektivni du#, partikularnu volju+, te ivaju ojedinjeni i pomireni ) antagonizmi partikularni# interesa privatni# vlasnika, koji postoje u građanskom društvu, tu su dokinuti.
*)L@# 4. Što je volja? Što sadrCi volja u sebi? 4olja u sei sadrži: a+ apsolutnu mogućnost apstra#iranja od svakog određenja, od svi# poseni# sadržaja #tijenja, tj. okretanje volje samoj sei0 to je prazna općenitost #tijućeg Ca *#oću naprosto+ + usmjerenost na nešto, oposeljavanje Ca ) diferenciranje, određivanje, volja koja #oće nešto određeno *#oću nešto+
4olja je jedinstvo ta dva elementa *ona je sama see svjesna i u #tijenju nečeg drugog uvijek ostaje pri samoj sei+ i u tom jedinstvu opstoji njezina slooda, njena mogućnost samoodređenja/ 4olja je posean način mišljenja: mišljenje koje see prevodi u postojanje. 6. Koja je ra3lika i3!eu !i,ljenja i volje? 8azlika između mišljenja i volje je razlika između teorijskog i praktičkog držanja *ali to nisu & različite sposonosti+. /7. Što je apsolutno objektivna volja? psolutno ojektivna volja je volja ukoliko samu see ima kao svoje određenje i ukoliko je tako primjerena svom pojmu i istinita. /1. Što je objektivitet? !jektivitet je neposrednost opstanka kao vanjska egzistencija: volja postaje sei u tom smislu ojektivna tek izvođenjem svoji# svr#a. !no ojektivno je sve što sei pravimo predmetom koji sei stavljamo nasuprot, ali i neposrednost postojanja, u kojem se trea realizirati svr#a. /2. Što je objektivna volja? !jektivna volja je ona u kojoj je istina *volja oga, ćudoredna volja, je ojektivna+, kao i ona koja je posve utonula u svoj ojekt *dječja volja, roovska volja+, dakle, svaka volja koja djeluje vođena stranim autoritetom i još nije ostvarila eskonačni povratak u see, volja ez sujektivne sloode. /. Što je subjektivitet? "ujektivitet je volja kao slooda koja u sei itkuje0 njen sujektivitet je konačnost, u suprotnosti prema ojektivitetu. //. Što sadrCi pravo subjektivne volje? /0. Kakva je volja po stupnjevitosti ra3voja ideje po sebi i 3a sebe slobodne volje? "loodna volja razvija se u sferi apstraktnog ili formalnog prava, u sferi moraliteta i u sferi oičajnosti0 tek na kraju je sloodna volja u svojoj o sei i za see općenitoj egzistenciji. "loodna se volja dakle razvija u ova tri stupnja: $+ Univerzalna volja, volja U sei, tj. slooda !2 nečega ) ona čini sferu apstraktnog i formalnog prava. &+ "ujektivna volja, volja - see, slooda - nešto ) ona omogućuje djelovanje, i čini sferu moraliteta. (+ Cedinstvo univerzalne i sujektivne volje nalazi se pak u oičajnosti3ćudorednosti. -avršni stadiji razvoja sloodne volje su u oitelji i građanskom društvu, da i se aktualizacija sloodne volje konačno desila u ) državi. /. Što je apstraktna slobodna volja? ) osoba: apstraktnost sloode u pravu počiva na tome da je sloodan čovjek osoa koja sei daje vanjsku sferu svoje sloode, te tako svoju pravu realnost ima u izvanjskoj stvari /4. Što je pojedinac kao slobodna volja? /5. Što je po sebi i 3a sebe slobodna volja? ) pojedinačna volja nekog sujekta0 ona je spram realiteta svoja negativna ziljnost "loodna volja je osnova i is#odište prava/ /6. Što je neposredna ili prirodna volja? 07. Kakva !oCe biti prirodna +neposredna- volja? ) to je samo tek po sei sloodna volja ) njen neposredno opstojeći sadržaj su nagoni, želje, sklonosti
) može iti sujektivna i ojektivna 01. Što je proi3voljnost? ) volja kao proturječje
02. Što je u!no? Umno je samo ono opće, univerzalno *a nikad ne ono pojedinačno+. 0/. Koji je cilj ilo3oije? Dilj i zadaća filozofije nije da poučava kakav i svijet treao iti, već da pojmi ono što jest: da pojmi um, koji se pak utjelovljuje u državi, tj. da državu misli kao zilju uma. ) ostvariti u sistemu svjetsku povijest *1+ 00. Što je li"nostAliceAosoba? ) sujekt koji je sloodan za see i sei daje postojanje u stvarima0 slooda u apstraktnom i formalnom pravu ) volja koja postaje pojedinačna volja, a apstraktni identitet je ono što sačinjava određenost ) osoa je volja koja postoji za see ili apstraktna volja ) ona je itno različita od sujekta, jer je sujekt samo mogućnost personalnosti ) osoa je pojedinačnost sloode u čistom itku za see 0. Koja je uloga 3adatak apstraktne li"nosti +osobe-? 04. Što je opost? ) supstancijalnost 05. Što je privatnost? 06. Kako se !oCe ostvariti dobro? 7. Što je sloboda? "looda je temeljno određenje volje. 4lasništvo je to koje osoi podaruje sloodu ) vlasništvo je prvo određenje sloode čovjeka ) ja poslajem ja kao osoa 5>6 putem vlasništva, jer ja tu aktualiziram svoju volju stavljajući je u stvari *koje time postaju moje navlastite+. ;ajveću sloodu čovjek može postići tek u državi, kada se svatko odriče svoje individualne volje u njenoj posenosti, te se odlučuje za ojektivnu i opću volju. 5ek u državi tako čovjek dolazi do umne egzistencije. 1. Kako sebe 3na sa!osvijest? ) kao nešto općenito ) kao mogućnost da apstra#ira od samog određenja ) kao posenost s određenim predmetom, sadržajem 2. Što i!a "ovjek u prirodi? 9ovjek u prirodi ima nagon za pravom, za vlasništvom, za moralitetom, za spolnom ljuavi, za druževnošću itd. ) on nalazi u sei kao činjenicu svijesti da on #oće pravo, vlasništvo, državu. itd. . Što je potreba? otrea je svijest o nedostatku.
/. Što je interes? Anteres je svijest o potreama, racionalna razmjena ) osnova modernog društva *vezani smo interesima, a ne osjećajima+, jer danas nema neposredni# odnosa, već vlada impersonalnost. 0. Što je dru,tvo? 2ruštvo je sfera zrinjavanja potrea, sfera rada i interesa. 'a3lika KantAHegel: Hegel kritizira 6antovu ideju vječnoga mira, smatrajući da su ratovi korisni, jer oni služe du#u da ostvari svoj naum, a isto tako oni doprinose svetom jedinstvu države ušutkavajući podjele i posene interese: u ratu su svi združeni domoljuljem za zajedničko doro. 8atovi su dozvoljen način, po Hegelu, da razvijeni narodi podvrgnu nerazvijene svojoj vlasti, i oni će postojati dok god sve države ne udu potpuno razvijene. 8at nestaje oziljenjem potpuno umne države/
