Sadržaj I. Uvod................. Uvod........................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ...................... .................................... ......................... 1
II. Reportaža..................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ................. ...... 3 III. Sportska reportaža ..................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... .......................... ............... 5 3.1. Referencijalna funkcija .................... .............................. ..................... ...................... ..................... ..................... ........................... ................ 5 3.2. Konativna funkcija .................... ............................... ..................... ..................... ...................... .......................................... ............................... 6 3.3. Estetska funkcija ..................... ............................... ..................... ...................... ..................... ..................... ..................... ....................... ............. 6 3.4. Metajezička funkcija .................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... .............................. ................... 7 3.. Ekspresivna funkcija .................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... .............................. ................... 7 3.!. 3.!. Stilske o"like sportske reportaže .............................................................................8 I#. $aključak ..................... ................................ ...................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ......................... ............... 9 Izvori%..................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ...................... ..................... ...................... ............ 10 &iteratura%.................... ............................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... ..................... .................. ........ 10
S'(R)SK* RE'(R)*+* I. Uvod 'u,licistički stil je je"an o" pet osnovni- funkcionalni- stilova. )o je stil javne kounikacije koji se ostvaruje u /ovorno i pisano e"iju. 'u,licistički stil ože ,iti i jest sve o" vijesti "o feljtona0 o" kakvo/ novinsko/ izvjetaja "o filske kritike ili poleike. jie se služe novinari i pu,licisti piuči tekstove za "nevne novine0 časopise i ostale tiskovine te vo"ei eisije na televiziji i ra"iju. ezik pu,licistike je0 ,ilo "a je riječ o nje/ovu pisano ili /ovorno očitovanju0 nužno posre"ovan e"ije. 'u,licistički stil je najsloženiji funkcionalni stil0 to je o"re5eno složenou i neje"noro"nou za"ataka koji stoje pre" pu,licistiko0 kao no/oo,razno pojavo sa njeni različiti funkcijaa i foraa 67arki0 28820 198:. (snovne funkcije ovo/ funkcionalno/ stila su% 1
2
referencijalna (funkcija saopćenja) konativna (ubjeđivačka) − − − − −
inforativna prosvjetiteljska vaspitna or/anizaciona za,avna
1 Čarkić, 2002, 180 2 Sili0 1<<=0 4
3
;unkcije novinarstva: − − − − − −
inforativna propa/an"na popularizatorska a/itativna pe"a/oka za,avna
inforativna konativna
Ka"a je u pitanju iz,or jezički- sre"stava0 pu,licistički stil koristi razna e5ustilska sre"stva0 o"nosno sre"stva koja >pripa"aju? "ru/i funkcionalni stilovia. Me5uti0 ono to /a čini pose,ni funkcionalni stilo jeste% inforaciona prezasienost0 konkretnost0 lakoničnost0 ekspresivnost. Ka"a je u pitanju po"jela pu,licističko/ stila na po"stilove i tu ia različiti- tuačenja. )ako 7arki razlikuje tri po"stila% informacioni, analitički i umjetničko-publicistički,
"ok Marina Katni@Aakari pu,licistički stil "ijeli na% publicistički u užem smislu, književno-publicistički, naučno-popularni, memoarski podstil.
$a razliku o" tra"icionalne po"jele funkcionalne stilistike na pet osnovni- funkcionalnistilistika0 Aakari razlikuje est priarni- funkcionalni- stilova 6naučni0 žurnalistički0 pu,licistički0 književnoujetnički0 a"inistrativni i raz/ovorni:. ovina je u toe to pu,licistički stil "ijeli na žurnalistički i pu,licistički. B vezi sa nave"eni0 Aakari u je"no slučaju reportaži "aje status analitičko/ žanra 6u okviru žurnalističko/ stila:0 "ok ju u "ru/o slučaju sjeta u književno@pu,licistički po"stil pu,licističko/ stila.
2
II. Reportaža Repotaža je najza-tjevnija i najsloženija novinarska vrsta koja "o/a5aje ili pojave "onosi kroz priču. B literaturi postoje o"re5ene razlike u "efinisanju poja reportaže i njene priarne funkcije. ajopenitija "efinicija jeste ona koja kaže "a je reportaža književna vrsta koja neki događaj, pitanje i sl. prikazuje novinarskim stilom tj. lako i zanimljivo . 6#ujaklija 1
eto konkretniju "efiniciju navo"i Sili0 koji satra "a je reportaža podstil novinarskoga funkcionalnog stila koji /ovori o stvarni "o/a5ajia tako "a se njia "očarava atosfera u
poje"inoj situaciji. Aavi se uvijek aktualni teaa0 sažeta je0 nastoji ,iti zaniljiva0 te "u-ovito prezentirati inforacije i stav autora o njia. 'rea iljenju Milosava 7arkia reportaža je forma novinarskog izražavanja kojo se opisuje je"an ili "ru/i "o/a5aj kroz nje/ovo neposre"no "oživljavanje o" strane reportera 6novinara:0 koji je očevi"ac ili učesnik u sao "o/a5aju. eki pak satraju "a reportaža spa"a u književno-publicistički podstil pu,licističko/ funkcionalno/ stila 6Katni@Aakari 1<<<0 !2:0 o"nosno u /rupu tzv. beletrističkih oblika novinarskog izražavanja 6Ceirovi0 28880 143:0 "ok "ru/i satraju "a reportaža nije
nikakav po"stil0 ne/o hibrid između književnoumjetničkog i novinarskog stila 6Saar"žija 1<<0 41:. (vakvo iljenje se javilo z,o/ to/a to reportaža izvjetava o "oživljajia0 "rutvenoj "jelatnosti ili priro"noj pojavi na način koji se ože u veoj ili anjoj jeri pi,ližiti ujetničko načinu izla/anja jer se za "očaravanje atosfere novinar služi opiso i "ijalo/o nalik opisu i "ijalo/u u književnoe "jelu. (snovno o,ilježje reportaže jeste postojanje estetske funkcije 6vi"ljiva u usjerenosti poruke na sau se,e u se,e0 na svoja izražajna sre"stva0 i u vi"ljivo stavu /ovornika prea poruci: kao je"ne o" ključni- funkcija. Bz nju0 svojstvena joj je i referencijalna 6inforativna0 "enotativna:0 zati konativna 6uvjerljivačka0 apelativna:0 metajezična 6sa"ržana u "efinicijaa i citatia: i nialo nevažna ekspresivna funkcija 6eotivna0 autoreferencijalna0 usjerena na eitenta poruke0 vi"ljiva u uzvicia0 lekseia ocjene0 eksklaativni rečenicaa0 uskličnoj intonaciji:.
$,o/ izrazite estetske uo,ličenosti0 aeričko novinarstvo je ,ilo potisnulo reportažu u "ru/i plan0 "ajui pre"nost inforativni o,licia0 o čeu /ovori i Ala/oje &azi% >Ipresionističko0 povrno pisanje pseu"oliterarno/ karaktera u koe stilske /ravure i i/re rečia "o,ijaju pre"nost na" činjenicaa0 na" z,ivanjia i na" nji-ovi sislo? 6Ceirovi0 28880 143:. (prečno iljenje "aje Ivo *n"ri za koje/a >"o,ar reporter ue "a poveže stvari sa razni- po"ručja i iz razni- epo-a u je"nu cjelinu0 koja uz,u5uje atu i po"stiče na raziljanje. Ao/atstvo0 selost i irina ,rzi- i tačni- asocijacija velike su "raži "o,ri- svetski- reporteraD one i "aju visoku vre"nost u to ra"u0 a poneka" i- uz"ižu "o trajniji- uetnički- "ela? 6Ceirovi0 28880 144:. Me5uti0 ono to o"vaja reportažu o" književni- "jela jeste njena "okuentarnost0 ona se ,avi stvarni ličnostia i "o/a5ajia0 "ok se literatura ,avi iziljeni ličnostia i "o/a5ajia. Cakle0 reportaža izvjetava o neko "oživljaju0 "o/a5aju0 "rutvenoj "jelatnosti ili priro"noj pojavi na način koji se ože u veoj ili anjoj jeri pri,ližiti ujetničko načinu izla/anja0 jer pisac reportaže izlaže i vlastiti po/le" na pre"et reportaže0 koristei se vlastiti "ojovia i životni iskustvia 6Solar0 1<=!0 222:.
4
III. Sportska reportaža a početku je ,itno spoenuti "a su oso,ine reportaže nužno uvjetovane njezini e"ije. 'riro"a e"ija ,itno o"re5uje foru jer0 uz jezička sre"stva0 i sa e"ij prenosi inforacije i "oja. Slično je i sa žanro sportske reportaže0 koji se razlikuje s o,ziro na to "a li se ostvaruje u ra"io ili televizijsko pro/rau jer na ra"iju nea vizuelne koponente0 te reporter 6koentator: ora to vjernije prenijeti svaki "etalj sportsko/ takičenja. B novinaa0 kao pan"an ovi žanrovia "olazi članak kao postfaktu koentar sportskiz,ivanja 6 Aakari0 1<<<0 <:. B ovo ra"u pažnja e ,iti posveena sportskoj reportaži ostvarenoj u novinaa. #e so spoenuli "a su osnovne reportažne funkcije referencijalna0 konativna0 etajezična0 ekspresivna i estetska.
3.1. Referencijalna funkcija Referencijalna funkcija je "oinantna oso,ina /otovo svi- funkcionalni- stilova. $a"atak ove funkcije jeste "onoenje novi- inforacija0 tj. to o,jektivnije0 tačnije inforacije o referentu. Karakteriziraju je neutralna jezička sre"stva0 o,jektivnost0 o"sutnost eocionalno@ ekspresivni- eleenata0 "oiniraju fore tree/ lica0 te ,ezlične i pasivne konstrukcije 6Aakari0 1<<<0 2:. Sportska reportaža ostvaruje referencijalnu funkciju o,ilje inforacija o onoe o čeu /ovori0 o klu,ovia i i/račia0 nji-ovoj konkretnoj i/ri i i/ri u protekloe perio"u0 atosferi na sta"ionu i svi "o/a5ajia vezania uz konkretna z,ivanjaD Selektor našeg državnog tima Safet Suši, kojem sadašnja ugovorna obaveza sa !"#S$i% važi do &'.decembra( )iparski prvak *poel je kolo prije kraja grupne faze +ige prvaka osigurao plasman osmine finala( *ragon je u špansku elitu ušao .godine, prošlu sezonu završio je na šestom mjestu, a najvei evropski uspjeh ostvario je u sezoni /"0( !a ovom takmičenju učestvovalo je 1 takmičara iz ' zemalja( 2ladi reprezentativac $i% ljetos je obukao dres mostarskog 3rinjskog( !ogometaši 4iteza danas su, u okviru '. kola 5rve lige !S # $i%, ugostili sastav )rajišnika iz 4elike )laduše( !a tribinama 6radskog stadiona u
4itezu i danas se okupilo gotovo posjetitelja( 7eprezentacija $osne i %ercegovine večeras je na 8stadio de +uzu u +isabonu doživjela debakl od 5ortugala /- i tako ostala bez plasmana na 8uro( 9va gola koja su igrači $i% postigli bili su jedan iz penala, a drugi iz čistog ofsajda.
3.2. Konativna funkcija (va funkcija ia za cilj "a "jeluje na priaoca poruke0 "a >apelira? na nje/ove isli i osjeanja i "a izazove o"re5enu reakciju. )ipična jezička sre"stva ove funkcije su vokativ0 "ru/o lice je"nine ili nožine0 iperativ0 te retorička pitanja 6Aakari0 1<<<0 3:. Konativna funkcija je vie zastupljena u televizijski i ra"io reportažaa0 kao npr. sigurno se pitate gdje su prilike $a:era( ;ma li što slađe nego zabiti svojim izbacivačima, pogledajte kako je to izgledalo na jubilarnom stotom izdanju
je riječ o reportaži u novinaa0 uočeno je "a se konativna funkcija u/lavno ostvaruje kroz naslove 6 5ape, odvedi nas u $razil( 5objeda imperativ( Samo se nemojte osramotiti, sve ostalo je premija= čie se želi skrenuti pozornost čitatelja na sa"ržaj teksta. 'risutni su i
slučajevi ka"a jesto naslova popunjava retoričko pitanje D 8vropsko Sarajevo>
3.3. Estetska funkcija (snovno o,ilježje svi- žanrova književno@pu,licističko/ po"stila jeste postojanje estetske funkcije0 i to kao je"ne o" /lavni- funkcija. Sa estetsko funkcijo susreeo se tao /"je se ver,alna koponenta oneo,ičava0 /"je su jezička sre"stva anje pre"vi"ljiva0 sai ti stilistički inforativnija 6Aakari0 1<<<0 =2:. *utor ne po"ražava svijet na "irektan način0 ne/o preko tvoračko/ sistea. *utor ,ira0 ko,inuje0 "opunjava i o,je"injuje faktore života u zavisnosti o" svo/a po/le"a na svijet 67arki0 28820 1:. ajkarakterističnije su stilske fi/ure zajene etaforičko/ tipa0 uspore",e0 kontrasti0 oksioroni0 frazei i sl. •
Metafora!etoni!ija: Spuštena je zavjesa na terenima ?mladinsk lige @ Aentar(
#udbaleri s )oševa( zatresti mrežu( hoe li Slavija jednom nogom ve biti u nižem rangu( $orac je u prošlom kolu produžio crnu seriju( klub iz prodavnice bombona( plavi su prišli lideru Birokom $rijegu na samo bod( prosuti bodovi( pred praznim tribinama(C3ebreC su •
prošetale 5ionirom( prvi reket svijeta "oređenje: njihovi dueli su, inače, izgledali kao scene iz nekog stripa ili filma.
6
•
#ontrast: stvorili smo pet ili šest odličnih prilika, ali ih nismo iskoristili( bliže odlasku,
nego ostanku •
$ksi!oronD loša srea( novi-stari trener.
•
'ore" neutralni- i ekspresivni-0 za reportažu su karakteristična i izražajna sre"stva koja su inicijalno ,ila ekspresivna0 ali su se z,o/ česte i stalne upotre,e prestala "oživljavati kao o,ilježena. )o su tzv. s%e!ati&irani i&ra&i' upisati se u strijelce( u redovima momčadi(
•
zatresti mrežu( čuvar mrež( van terena( strateg na čelu(aktuelni prvak. (so,ito su kreativni u tvor,i ori/inalni- polusloženica' penal-lutrija( het-trik.
3.4. Metajezička funkcija Reportaža sa"rži i etatekstualne eleente% citatnost i referiranje na poznate tekstovne o,rasceD ne sanjajui da e se E godina poslije njihovom projektu diviti cijela 8vropa kao 9avidu koji je u +igi prvaka ukrotio fudbalske golijate.
3.. Ekspresivna funkcija •
Reportaža ora ,iti to inforativnija pa su z,o/ to/a za nju važna neutralna jezična sre"stva kojia se točno i o,jektivno prenose vijesti i inforacije. Me5uti0 reportaža tako5er teži prenijeti u/o5aj z,ivanja o kojia /ovori0 pa se u njoj iplicitno ili eksplicitno vi"i stav novinara o "o/a5ajia. $,o/ to/a je ova funkcija "oinantna u porukaa u 1.licu je"nine0 u iskazia sa e!ocionalnoekspresivni! sredstvi!a D uistinu je prava šteta da je nastupila pauza, jer su naši nogometaši napravili uistinu niz odličnih rezultata( za očekivati je kako e drugi dio sezone posjeta još porasti s obzirom na odličnu igru koju prezentiraju domai igrači( zaista su imali šta vidjeti( svojim dobrim odbranama doveo je )rajišnik u četvrtfinale( i za kraj, očekivanja su što se tiče rezultata vrlo mala.
•
Ekspresivna funkcija se vi"i u ironiji% Suši je trenutno bliže odlasku, nego ostanku, na čelu reprezentacije $i% iz više razloga @ od godišnje plae oko /. eura i činjenice da mu porodica živi u 5arizu( 2eđutim, glavni sudac susreta je, vjerovatno jedini od svih aktera susreta i publike vidio prekršaj te poništio zgoditak Smrike( 9ok su navukli kopačke, u mreži su ve imali četiri gola, i u ocjenjivački! atributi!a' plejmejker Sam 6rece( sjajni golman.
•
'otre,a reportera "a sveu pri"a veliko značenje i zaniljivost uslovljava upotre,u %iperbole i superlativa: 7eal je mogao masakrirati 9inamo( impozantna serija mečeva,
sjajni golman je bio nesavladiva prepreka( izvanredan gost( nemaju namjeru gostima ostaviti ni najmanju šansu za iznenađenje( najskromniji su bili plaeni selektori Sjeverne )oreje( najvei i najjači plivački klub( velemajstor.
3.! . Stilske o"like sportske reportaže Ka"a so /ovorili o funkcijaa reportaže spoenuli so o"re5ene stilske o"re"nice poou koji- se nave"ene funkcije ostvaruju. B ovo "ijelu eo /ovoriti o oni stilski sre"stvia koja nisu spoenuta. a stilsko planu reportažu karakterizira o/unost o"a,ira jezički- je"inica iz svi- slojeva jezika. Me5uti0 postoji alo riječi0 izraza i konstrukcija koje se upotre,ljavaju sao u pu,licistici žurnali&!i. &eksički žurnalizi0 ,ez o,zira na nji/ovu uočljivu o,ilježenost0 nisu "u/ovječni. Ka"a žurnalizi postaju "io ope upotre,e0 on"a /u,e svoju specifičnu ,oju i tie postaju novinski klieiD ostala bez plasmana( zatresti mrežu( lider( upisati se u strijelce( plasman( doping(
Bpotre,a riječi iz tu5i- jezika sasvi je priro"na pojava. Svi jezici se u/le"aju je"ni na "ru/e i pozajljuju riječi je"ni "ru/ia. Razlikujeo "va slučaja upotre,e strani% riječi: 1. Ka"a ujesto tu5e riječi neao svoju 2. Ka"a ujesto tu5e riječi iao svoju. B prvo slučaju neao iz,ora0 pa orao upotrije,iti tu5u riječ% het-trik( dopinška pravila( grenslem titula. S "ru/e strane0 ka"a ujesto svoje "oae riječi upotre,ljavao stranu riječ satra se /reko 6Ciitrijevi0 1
astojanje na ekonoičnosti i ,rzoj pro"ukciji reportažni- tekstova "ovo"i "o upotre,e leksike ra&ovorno stila . (va leksika se upotre,ljava ka"a reporter prenosi neku
8
inforaciju >naro"ski?0 >laički?0 >svoji riječia?4% Bpanac 9avid #erer pomeo je Fokovia( 9emerkant razbio 2ontepaski( uskočio umjesto 8ndija 2ereja(
I*. +aključak Sportska reportaža je o,lik novinarsko/ izražavanja kojo se javnost upoznaje sa aktuelno činjenico0 pri čeu joj se ora prii na ori/inalan0 in"ivi"ualan i istraživački način0 a ostvaruje se u pisanoe i /ovornoe e"iju. (na ia za cilj "a operativno0 sa puno neo,ični- "etalja0 u veoa izražajnoj fori saopi o najznačajniji i najinteresantniji poje"inostia. a ovaj način se čitatelju oo/uava "a se u potpunosti uživi u sa sa"ržaj "o/a5aja0 kao "a je prisutan u sveu toe. Reportaža spa"a u književno@pu,licistički po"stil pu,licističko/ stila0 a njeno osnovno o,ilježje je postojanje i estetske funkcije0 pore" referentne0 konativne i ekspresivne. Iako reportaža ora ,iti inforativna i to o,jektivnija0 autor reportaže unosi svoj su,jektivni stav. $,o/ to/a to je autorski stav jasno vi"ljiv0 kao i z,o/ svijesti autora o vlastitoj jezičnokreatorskoj ulozi0 jezično@ekspresivna sre"stva u reportaži prevla"avaju na" neutralnia. *utori reportaže nastoje na ori/inalnosti i zaniljivosti. Me5uti0 i pore" to/a0 jezična su sre"stva vrlo pre"vi"ljiva0 poneka" autoatizirana0 to oo/uuje ,rzu pro"ukciju novinski- tekstova.
4 Bakaršić, 1999, 34.
I&vori:
• • •
Sport0 ,r. 1!4=0 Sarajevo0 petak0 2. nove,arFstu"eni 2811. Cnevni avaz0 ,r. 930 Sarajevo0 petak0 2. nove,arFstu"eni 2811. GGG.vitez.infoFsportFvijesti@iz@sportaFvitezF3!4!@foto@nastavljen@velicanstveni@niz@ no/oetasa@viteza
•
www.sport.ba/tekst/18/55062
,iteratura:
• • • • • •
7arki0 Milosav0
10