Univerzitet u Novom Sadu
Fakultet tehničkih nauka Departman za građevinarstvo i geodeziju
Završni radovi i instalacije na objektima
SEMINARSKI RAD Izrada cementnih košuljica i estriha Kandidati:
Slavoljub Ilić, G5995 Aleksandar Maksimović, G599 8 Predmetni profesor:
prof. dr Željko Jakšić, dipl. inž. arh.
Novi Sad April, 2014.
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
SADRŽAJ 1. Uvod ………………………………………………………………… …………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………… ………………….. 2 2. Postavljanje cementne košuljice ............................................................................................................... 5 3. Tipovi cementnih košuljica ......................................................................................................................... 8 3.1 Gotov pod od cementne košuljice ……………………………………………………………………… .. 8 3.2 Cementna košuljica na tvrdoj podlozi – vezani estrih (kompozitna košuljica) ………. 8 3.3 Košuljica na razdvojnom sloju (klizna košuljica) .................................................................... 10 3.4 Košuljica na izolacionom sloju (plivajuća košuljica) .............................................................. 11 3.5 Košuljica koja se greje ......................................................................................................................... 13 3.6 Čvrste košuljice - košuljice izložene velikom opterećenju ………………………………… ... 14 3.7 Samorazlivajuća košuljica ………………………………………………………………………………… 15 3.8 Košuljice od gotovih elemenata ………………………………………………………………………… 18 3.9 Brzo sušeća košuljica ........................................................................................................................... 19 3.10 Oblikovane košuljice i košuljice u boji …………………………………………………………….. 20 4. Razdelice, plan razdelnica ……………………………………………………… ……………………………………………………………………………………… ……………………………… 22 5. Izrada i obrada, uključujući naknadnu obradu ………………………………………………………… 23 6. Počekat korišćenja i zrelost za polaganje obloga …………………………………………………… ... 24 Literatura ……………………………………………………………… ………………………………………………………………………………………………… …………………………………………………… ………………… 25
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, Maksimović, G5998 ;
1
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
1. Uvod Pod cementnom košuljicom (estrihom) podrazumeva se horizontalno izveden sloj cementnog maltera najčešće debljine 3-5cm. Ovaj sloj se izrađuje na nosivoj (najčešće betonskoj) podlozi ili preko sloja nekog izolacionog materijala.
U najvećem broju slučajeva cementna košuljica predstavlja podlogu za izradu završnih podnih obloga. Zavisno od eksploatacionih uslova, izvodi se sa ili bez armature, pri čemu se kao armatura primenjuju armaturne mreže ili, u novije vreme, tzv. mikroarmatura u vidu različitih vlakana (čeličnih, polipropilenskih i dr. ). Danas se cementna košuljica spravlja na klasičan način mešanjem komponentnih materijala na licu mesta ili primenom gotovih fabričkih mešavina koje se koriste saglasno uslovima propisanim od strane proizvođača. U klasičnom–tradicionalnom obliku cementna košuljica se najčešće spravlja u razmeri cement : pesak = 1 : 3, pri čemu se kod nas kao pesak najčešće koristi prva frakcija separisanog rečnog šljunka krupnoće zrna 0/4mm. Sadržaj vode u takvoj malterskoj mešavini se usvaja iskustveno, pri čemu količin a vode treba da je tolika da se sa tom količinom dobije konzistencija koja odgovara opisu „vlažno kao zemlja“. Ovaj uslov najčešće podrazumeva vodocementni faktor 0,37-0,38. Danas postoji oprema za mašinsko spravljanje i ugrađivanje cemente košuljice, a kod nas se mešanje materijala košuljice vrši i ručno, dok se ugrađivanje još uvek izvodi na sledeći
klasičan način: spravljena mešavina „vlažna kao zemlja“ lopatom i razgrtačem se razastire preko podloge, nakon čega se vrši njeno zbijanje lopatom (ili glač alicom, a ponekad i mistrijom), a zatim ravnanje površine letvom -ravnjačom. Poslednja faza takvog ručnog postupka izvođenja košuljice predstavlja završnu obradu njene površine glačalicom perdašicom.
Slika 1 – Mašinsko spravljanje
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
2
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 2 – Ručno spravljanje
Ovde treba posebno napomenuti da se u tehničkim uslovima za izvođenje cementne košuljice prema napred opisanom klasičnom postupku po pravilu definišu samosledeći uslovi:
debljina,
razmera mešanja cementa i peska,
armatura (eventualno), obrada gornje površine,
obaveza negovanja do očvršćavanja.
Kao što se vidi iz svega napred rečenog, kod nas se u okviru klasičnog postupka izvođenja cementne košuljice ne propisuju neophodne fizičko -mehaničke karakteristike date malterske kompozicije. Međutim, te karakteristike mogu vrlo značajno da variraju uzavisnosti od upotrebljene količine vode (koja se usvajana bazi vizuelne ocene), ali još više, u funkciji ostvarene zbijenosti očvrslog materijala. Naime, postupak zbijanja lopatom (ili glačalicom, mistrijom i sl.), a posle toga i ravnanje letvom-ravnjačom, kao i ručna obrada površine, svakako ne garantuju strukturnu homogenost, odnosno kompaktnost očvrsle malterske kompozicije. Iskustvo pokazuje da, ukoliko se radi na opisani način, prihvatljiva strukturna homogenost i zbijenost postoji samo ugornjoj, površinskoj zoni košuljice debljine 1-2cm. Idući po dubini, strukturna homogenost i kompaktnost značajno se menjaju u negativnom smislu, tako da donje zone košuljice, one koje se „oslanjaju“ na podlogu, vrlo često karakterišu i izraziti strukturni defekti kao što su „gnezda“, kaverne i sl. Na osnovu toga proizilazi da se dovoljno visoke fizičko -mehaničke karakteristike košuljice, ukoliko se radi na klasičan način, mogu očekivati samo pri debljinama ≤3cm, dok veće d ebljine košuljice najčešće ne obezbeđuju potrebne fizičkomehaničke karakteristike, odnosno kvalitet košuljice. U vezi sa tim važi iskustveno pravilo da se u slučajevima košuljica sa debljinama preko 5cm, iste obavezno izvode u dva sloja približno istih deb ljina. Nizak Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
3
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
kvalitet košuljice nije od tolikog značaja kada se radi o podnim oblogama od parketa, kamenih ploča, keramičkih ploča i sl., pošto se kod takvih podova eventualna koncentrisana opterećenja na košuljucu po prirodi stvari prenose preko većih površina. Ali, i u takvim slučajevima nizak kvalitet košuljice može da ima negativne posledice u odnosu na nosivost i trajnost celokupnih podnih konstrukcija. [1] Granulacija zrna mora da odgovara standardu, a u deo finih čestica u agregatu treba da
iznosi ≤3% od mase. Najveće zrno treba izabrati što je moguće veće, ali ipak važi: - Debljina košuljice ≤ 40 mm: najveće zrno ≤ 8 mm - Debljina košuljice > 40 mm: najveće zrno ≤ 16 mm Kako bi se željene osobine sigurno postigle, cementne košuljice treba izraditi sa š to nižim vodocementnim odnosom. To znači da se - izuzimajući samorazlivajuće košuljice - ugrađuje kruta do plastična konzistencija. Kod krute konzistencije kod plivajućih košuljica mogu da nastupe poteškoće npr. u zgušnjavanju. Ovde pomaže primena aditiva koji će pospešiti tečljivost, i uz čiju pomoć se konzistencija maltera može podesiti da bude meka do razlivajuća. Međutim, košuljice ne treba podesiti tečnije nego što je to neophodno za stručnu nesmetanu ugradnju. Armatura nije nužno potrebna za košuljice. Ovo važi i za košuljice na izolacionim slojevima. Samo kod cementnih košuljica na izolacionim slojevima za prihvat kamenih i keramičkih podova postavljanje armature može da ima smisla.
Slika 3 – Rabic pletivo
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
4
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 4 – Mikrosintetič ka (polipropilenska) vlakna
Armatura ne može da spreči nastanak pukotina, ali može da ih smanji i da pomogne da se izbegnu razlike u visini. Armirane prostirke treba postaviti tako da na sastavu prelaze 10 cm i prekinuti ih na
području dilatacionih fuga. Polaganje se po pravilu vrši u poprečnom preseku košuljice. Dodatak vlakana (mikrosintetička vlakna od polipropilena , staklenih vlakana otpornih na alkalijeve soli, vlakana od plastičnih masa) može da smanji stvaranj kod direktno izložene košuljice. Efikasnost vlakana kod zadatih količina dodavanja i ravnomerne raspodele u cementnom malteru treba dokazati sertifikatom o ispitivanju. Treba voditi računa da
dodatak vlakana generalno snižava konzistenciju cementnog maltera i time otežava obradljivost. Ako se gubitak u konzistenciji izjednačava dodavanjem vode, smanjuje se čvrstoća košuljice. Povećanje sadržaja cementnog lepka u malteru opet doprinosi težnji košuljice ka skupljanju. [2]
2. Postavljanje cementne košuljice Ravnjajući sloj ili košuljica podrazumeva sloj maltera koji se nanosi za fino izravnjavanje, kao podloga parketu, pločicama, laminatu, itisonima itd. To je mešavina peska i cementa frakcije „1“ ili poznatiji kao „jedinica“ u razmeri 3:1. Prilikom mešanja dodaje se voda dok se ne dobije poluvlažna smesa koja se kao takva nanosi, zatim ravna i na kraju perdaši da bi bila glatka.
Košuljica se može nanositi direktno na beton, na hidroizolaciju koja je prethodno naneta na beton ili na termo ili zvučnu izolaciju u zavisnosti od potreba krajnjeg korisni ka. Ukoliko Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
5
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
se košuljica izrađuje preko zvučne ili termo izolacije neophodna je ugradnja i armaturne „Šulc“ mreže ili vlakna. Može se izrađivati mašinski i ručno. Mašinska izrada košuljice ubrzava i pojednostavljuje rad i postiže se bolja izglačanost dok je praksa pokazala da se ručnom izradom košuljice postiže za nijansu veća preciznost. Postupci operacija pri izradi cementne ko šuljice: 1. Nivelisanje prostorija – Određivanje visine takozvanog vagresa vrši se ili pomoću vagres-creva ili nivelacijskim laserom 2. Postavljanje izolacije – Ukoliko izrađujemo plivajući pod postavljamo termoizolaciju
i zvučnu izolaciju kao i obaveznu traku oko zidova . Kod vezanih podova nemamo izolaciju. 3. Spravljanje materijala, transport, razastiranje i ravnjanje – ove operacije mogu da se
izvode mašinski i ručno, pri čemu se prednost daje mašinskom načinu spravljanja, koji u isto vreme i uzima primat. 4. Sečenje diletacionih fugni 5. Nega [3]
Slika 5 – Vagres crevo
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
6
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 6 – Izgled mešavine za izradu cementne košuljice
Slika 7 – Helikopter, mašina za završnu obradu
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
7
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
3. Tipovi cementnih košuljica 3.1 Gotov pod od cementne košuljice Ukoliko nije predviđena druga vrsta izrade finalnog poda, radi se pod od cementne košuljice. Ovo se može izvesti istovremeno sa betonskom pločom (što je bolje), ili naknadno. Istovremena izrada poda vrši se dok beton još nije vezao posipanjem cementa u prahu (ili u suvo pomešanim sa peskom) u debljini od 2-3 mm i glačajem metalnom gletericom.
Ukoliko se ne zahteva glatka površina, može se prevući valjkom koji ostavlja određeni otisak i orapavi površinu. Naknadno izvođenje poda od cementne košuljice ce biti obrađeno u tekstu koji sledi. Obračun radova se vrši po m 2 izvedene površine uz naznačenu debljinu. [4]
3.2 Cementna košuljica na tvrdoj podlozi – vezani estrih
(kompozitna košuljica)
Slika 8 – Kompozitna košuljica
Kompozitna košuljica je košuljica koja je vezana za noseć u betonsku podlogu. Kompozitna košuljica se može koristi neposredno nakon dostizanja potrebne čvrstoće bez obloge ili se može postaviti obloga. Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
8
Seminarski rad
Izrada cementnih košuljica i estriha
Prilikom planiranja trebalo bi razmisliti o tome da li naknadni nanos košulj ice na noseću betonsku podlogu ima smisla. Često se noseća betonska podloga može izraditi tako da površina bude završena, bez potreb e za kasnijim nanosom sloja košuljice. [2] Debljina
Debljina cementne košuljice je 20-30 mm, s tim što u manjim prostorijama (12 -15 m2) debljina moze biti manja. Razmera mešanja maltera je 1:3. Izuzetno, kod manjih debljina ili ako je u pitanju finalni pod, moze biti 1:2. [4]
Debljina kompozitne košuljice treba da bude najmanje tri puta veća od preč nika najvećeg zrna agretata upotrebljenog u malteru. Najmanja debljina kompozitne košuljice stoga iznosi 25 mm kod veličine zrn a 8 mm, odn. 45 mm kod veličine zrna 16 mm. Jednoslojne košuljice od preko 50 mm debljine ne bi trebalo izvoditi. [2] Ugradnja estriha
Obavezno je mašinsko mešanje u mešalicama. Prvo se vrši grubo ravnjanje drvenim letvama preko vođica kojima je regulisana debljina sloja. Poravnanje zbijenog estriha mora se vršiti uz kontrolu vođica koje se polažu u nabijeni estrih paralelno jedna sa drugom. Daskom se skida višak, a udoline se popunjavaju dodatnom smešom. Operacija se mora brižljivo izvesti da bi se izbegla talasavost podloge, nepravilni padovi i denivelacije. Površina estriha se gladi drvenom perdašicom ili gletalicom obloženom filcom. Dozvoljeno je i korišćenje rotacionih ploča (tzv. "helikoptera”). [4] Promene oblika usled očvršćavanja, promene temperature i isušivanja stvaraju napone zatezanja u košuljici i smičući napon u prijanjajućem s loju. Ova naprezanja mogu da dovodu do odvajanja od podloge. Zbog toga treba poštovati sledeće:
brižljiva priprema površine noseće beton ske podloge kako bi prijanjanje bilo dobro fuge u košuljici samo iznad fuga u noseć oj betonskoj podlozi modul elastičnosti košuljice podesiti što niže u odnosu na modul noseće betonske podloge, npr. dodavanjem disperzija od veštačkih smola košuljici brzo postizanje čvrstoće košuljice na savijanje (naknadna obrada, vrsta cementa).
Podloga na koju se polaže estrih mora biti čvrsta, ravna i čista. Preduslov za dobru adheziju je dovoljna hrapavost noseće betonske podloge. Podloga mora biti očišćena od prašine, ulja, lepkova, ostataka maltera, itd. Da bi površina noseće betonske podloge optimalno bila pripremljena nakon uklanja nja grube prljavštine metlom površinu treba očistiti vodenim mlazom ili je usisati. Nakon toga bi noseću betonsku podlogu trebalo kvasiti u toku 48 sati. Neposredno pre postavljanja košuljice betonska podloga ne bi smela da ima barice i trebalo bi da bude blago suva. [2]
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
9
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Nega estriha
Prvih 7 do 10 dana površina se mora ravnomerno kvasiti. Ne sme se polivati iz creva da ne bi došlo do mehaničkih oštećenja, hlađenja i ispiranja površine. Površina se mora obložiti mokrim krpama ili asurama. Pri tome nije d ozvoljena upotreba nikakvih sredstava za odvajanje (premazi, voskovi, emulzije, itd.) Gaženje se sme izvršiti tek tri dana nakon dana izrade. Posle 5 do 6 dana dozvoljeni su radovi montaze lakše opreme. Puno opterećenje se može izvršiti tek 21 dan nakon ug radnje. [4]
3.3 Košuljica na razdvojnom sloju (klizna košuljica) Košuljica na razdovojnom sloju je košuljica, koja je tankim, višeslojnim međuslojem odvojena od noseće podloge. Košuljice na razdvojnom sloju se izvode uglavnom onda kada se ne može ili se može teško postići adhezija sa nosećom betonskom podlogom. To može da bude slučaj kod konst rukcija kao što su kontinuirani plafoni ili površine, koje su usled nanetog sloja vodonepropusne. One bez prijanjanja leže na čvrstoj podlozi. Međutim, ona mora da bude toliko ravna kako pri promeni dužina ne bi nastala naprezanja.
Slika 9 – Košuljica na razdvojnom sloju
Podloga ne sme da ima tačkasta uzdignuća, nevezane sastojke, ostatke maltera ili cevi. Ukoliko kod podloge nisu ispunjene tolerancije za ravnomernost potreban je ravnajući sloj.
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
10
Seminarski rad
Izrada cementnih košuljica i estriha
Razdvojne slojeve treba izvesti dvoslojno. Zaptivke i parne brane smatraju se jednim slojem razdvojnog sloja. Kod razdvojnih slojeva koriste se npr. polietilenske folije (najmanja debljina 0,1 mm), ter papir (površinska težina ≥100g/m2) ili stakleni flis (površinska težina ≥50g/m2). Razdvojni materijali ne smeju imati nabore. Na spojevima preklapanja treba da budu bar 8 cm i zalepljena lepljivom trakom.
Košuljice na razdovjnom sloju treba po mogućstvu podeliti na kvadratna polja. Rastojanja među fugama treba utvrditi prema debljini košuljice, ne treba da budu veća od 6 m. Fuge se usecaju (prividne fuge) ili se prave u obliku radnih fuga (presovanih fuga); površinu košuljice treba ivičnim fugama (dilataciona fuga) odvojiti od drugih građevinskih delova, koji su postavljeni iznad plafona. [2]
Klizne košuljice se upotrebljavaju pri velikom opterećenju, pritisku i manjim zahtevima za zvučnom izolacijom, te izolacijom od prenošenja udarnog zvuka. Područja upotrebe su podrum i garaža. [5]
3.4 Košuljica na izolacionom sloju (plivajuća košuljica) Košuljica na izolacionom sloju (plivajuća koš uljica) je slobodno pokretljiva, odnosno ne pokazuje nikakvu neposrednu vezu sa drugim gradjevinskim elementima. Zbog toga, kao ograničenje ivica, treba postaviti npr. p lastične trake uz zidove. [2]
Plivajuće košuljice su najmanje 10 mm debelim izolacionim slojem i izolacijom od vlage odvojeni od podloge, te s najmanje 4 mm debelom fugom (kod plivajućih košuljica s podnim grejanjem najmanje 10 mm debelom fugom) potpuno odvojena od drugih gradevinskih elemenata i ugradnih delova. [5]
Nominalne debljine za cementne košuljice na izolacionom sloju zavise od toga da li je pod sa grejanjem ili bez grejanja, sile opterećenja prilikom korišć enja, klase čvrstoće košuljice, kao i od vrste i debljine izolacionog sloja. Najmanja debljina za košuljice na izolacionom sloju ne smeju biti ispod 35 mm, a po potrebi ih treba povećati za spoljni prečnik cevi za grejanje, ako postoje.
Teret točkova preko 10 kN (odgovara viljuškaru do oko 2,5 t ukupne težine) kod plivajućih košuljica nije moguć. Preporučuje se da se predvidi klasa čvrstoće na pritisak 20 MPa.
Noseća podloga mora da bude suva i ravna kako bi mogla da prihvati plivajuću košuljicu. Ravnomernost i tolerancija uglova mora da odgovara standardu. Oscilacije u debljini koš uljice treba izbegavati. Ako postoje, cevi treba učvrstiti i ravnajućim slojem tako popuniti dok se ne dobije ravna površ ina koja bi prihvatila izolacioni sloj. Ako
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
11
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
se plivajuća košuljica izv odi na padinama, onda padina mora već da postoji na nosećoj podlozi kako bi se obezbedila ravnomerna debljina sloja.
Ukoliko se zidovi malterišu, malter mora da se nanese pre izvođ enja izolacionog sloja sve do osnove (slika 4). Kako bi se sprečilo prodiranje vode i cementnog lepka u izolacioni sloj, treba ga, pre izlivanja košuljice, prekriti polietilenskom folijom minimalne d ebljine 0,1 mm (kod košuljica koje se greju minimalno 0,15 mm), a na ivicama se postavlja ivična traka (smanjuje buku). Trake folija na sastavima moraju da nalež u bar 8 cm jedna preko druge. Izolacioni materijali za košuljice treba da služe kao izolacija buke od hodanja i kao toplotna izolacija. Kod izolacionih materijala treba navesti podatke o debljini u kojoj se isporučuje, o mogućnosti stiskanja i opterećenja pritiskom, toplotnoj provodljivosti i upijanju vode. Kao izolacioni materijali se koriste: epoksidna polistirol pena (EPS), ekstrudovana epoksidna polistirol pena (XPS), mineralna vlakna (kamena vuna ili staklena vuna) i drvene ploče mekih vlakana.
Ako je potrebno da se svež malter za košuljicu kolicima ili sl. dopremi na izolacioni sloj, onda treba postaviti drvene fosne kako bi se zaštit io izolacioni sloj. [2]
Slika 10 – Košuljica na izolacionom sloju, spoj sa zidom
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
12
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
3.5 Košuljica koja se greje Košuljica koja se greje jeste košuljica kroz koju prolaze cevi za grejanje sa toplom vodom ili žicama za grejanje, a po pravilu se izvodi na izolacionom sloju. Uobičajena su podna grejanja sa sistemom tople vode (max. 55°C u delu cevi) i električna podna grejanja (max. 55°C u području elemenata za grejanje). Kod podnog grejanja sa sistemom tople vode cevi za grejanje se nalaze ili
u košuljici iznad izolacionog sloja (način gradnje A), u izolacionom sloju is pod košuljice (način gradnje B) ili u ravnajućem sloju iznad izolacionog sloja (način gradnje C)
Slika 11 – Način gradnje kod košuljica koje se greju
Minimalne nominalne debljine i kl ase čvrstoće za košuljice koje se greju propisani su standardima.
Grejni krugovi i polja košuljice se moraju usaglasiti. Dilatacione fuge ne smeju biti uokvirene elementima za grejanje. Rubne trake moraju košuljici koja se greje da omoguće kretanje od najmanje 5 mm.
Položaj cevi za toplu vodu i žica za grejanje treba fiksirati pre izlivanja košuljice. Kod košuljica koje se greju posebnu pažnju treba pokloniti planu fuga. Vrst u fuga, putanju fuga i razmake fuga utvrđuje planer, a u zavisnosti od grejnih krugova, obloge, geometrije tla i debljine košuljice. Veličine polja od 40 m2 do 65 m2 su shodno karakteristikama materijala obloga eventualno moguće. Prevremeno zagrevanje i previsoke temperature proizvode oštećenja u košuljici. Grejanje se, po pravilu, pušta u rad tek tri nedelje nakon izlivanja košuljice. [2] Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
13
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 12 – Cevi za grejanje sa toplom vodom
3.6 Čvrste košuljice - košuljice izložene velikom opterećenju Čvrste košuljice predstavlju cementne košuljice od čvrstih materijala (definiše DIN 1100), koje se uglavnom nanose na industrijske podove, izložene velikom opterećenju. Sastoje se ili samo iz čvrstog sloja ili iz dva sloja, gornjeg čvstog s loja i prelaznog sloja koji se nalazi ispod.
Čvrste košuljice se po pravilu izrađuju kao jednoslojna kompozitna košuljica (čvrsti sloj) “sveže na sveže” sa najmanjom debljinom od 4 mm na noseću betonsku podlogu.
Čvrsti sloj može, kao čvrsta košuljica, da se nanese i na očvrslu noseću betonsku podlogu kada je površina noseće betonske podloge dovoljno ravna, hrapava i č ista (po potrebi podlogu obraditi frezovanjem ili peskiranjem). Noseća betonska podloga bi u tom slučaju trebalo da poseduje klasu čvrstoće ≥C25/30 i površinsku čvrstoću na zatezanje od ≥ 1,5 N/mm2. Nominalne debljine u zavisnosti od vrste opterećenja definisane se standardom DIN 18560-7. Dvoslojna čvrsta košuljica vezana za noseću betonsku podlogu se ugrađuje onda kada bi
jednoslojna čvrsta košuljica bila predebela. U tim slučajevima se na očvrslu noseću Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
14
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
betonsku podlogu prvo nanosi prelazni sloj (bez čvrstih agregata), na ko ju se postavlja čvrsti sloj. Prelazni sloj mora da ima debljinu od najmanje 25 mm i da odgovara klasi čvrstoće C30 ili većoj. Kod čvrstih košuljica na razdvojnim ili izolacionim slojevima uvek su potrebni prelazni slojevi. Debljina prelaznog sloja mora da iznosi najmanje 80 mm i da odgovara klasi čvrstoće C35 - F5. U zavisnosti od vrste i debljine izolacionog sloja, kao i od opterećenja
saobraćajem može se javiti potreba za većim debljinama prelaznog sloja. Čvrsti sloj se postavlja „sveže na sveže“ na prelazni sloj. Za prelazni i čvrsti sloj treba kor istiti cement iste vrste i iste klase čvrstoće. Čvrste košuljice se nakon nanošenja po pravilu glačaju, a zatim se obrađuju helikopterkama. Zbog svog visokog sadržaja cementa, čvrste košuljice treba veoma pažljivo naknadno obrađivati. [2]
Slika 13 – Nanošenje čvrste košuljice sveže na sveže
3.7 Samorazlivajuća košuljica Cementom vezana samorazlivajuća košuljica jeste malter, koji je ili samoravnajući ili zahteva veoma malo angažovanja oko ugrađivanja. Od komponentnih materijala kod samorazlivajućih košuljica zahteva se posebno velika ujednačenost. Ovo prvenstveno važi za kvalitet i sastav upotrebljene granulacije zrna. Fabrički mešanom malteru treba dati prednost. Kao najveće zrno uobičajeno je ono veličine 4 mm do 8 mm. Primena aditiva tipa plastifikatora i CEM II cementa (Portland kompozitni cementi) pozitivno utiče na ugradljivost i obradljivost košuljice. Njihovom primenom omogućena je upotreba manje količine vode uz istu obradljivost maltera za košuljicu.
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
15
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 14 – Ugrađivanje samorazlivajuće košuljice
Potrebno je obratiti pažnju na dobru pripremu podloge, pažljivu ugradnju i oprezno rukovanje mladom košuljicom. Samorazlivajuća košuljica se zbog gušće strukture uvek sporije isušuje nego obična cementna košuljica. Mladu košuljicu treba zaštiti od promaje i
direktnih sunčevih zraka. Samorazlivajuća košuljica sledećim radovima sme da se optereti najranije nakon sedam dana. [2] Primer: Samorazlivajuća cementna košuljica ViskoChape, proizvođača Sika Karakteristike:
tečan vlaknasti malter dobijena kombinacijom aditiva, Portland cementa i dodataka proizvodi se po specijalno izrađenoj recepturi gotov proizvod - homogena samorazlivajuća masa bez grudvica, sive boje zapreminska masa gotovog proizvoda: 2200 ± 50 kg/m3 potrošnja: 1m3 gotovog proizvoda daje 20 m2 košuljice debljine 5 cm
razlikuje se od tradicionalnih cementnih košuljica po svojoj viskoznosti omogućava završne radove samo uz pomoć letve za ravnjanje izbegnuta je komplikovana priprema materijala na gradilištu, teško ravnanje slojeva košuljice, angažovanje velike radne snage, upotreba rotacionih gladilica i intenzivno negovanje
Prednosti u odnosu na klasične košuljice:
spravlja se u fabrikama betona isporučuje se kamionima-mikserima ugrađuje se pumpanjem omogućava izostavljanje armature
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
16
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
dozvoljava veće površine bez prekida
kompatibilna je sa podnim grejanjem
pruža humanije uslove za rad znatno umanjuje utrošak radne snage u jednom radnom danu moguće je uraditi nekoliko puta veće površine
Priprema podloge: Priprema podloge je jednostavna i sastoji se u postavljanju razdvojnog sloja - polietilenske folije debljine od najmanje 150 μm. Na obodnom delu folija mora da viri oko 10 cm
iznad gornjeg nivoa završene košuljice. Tolerancije:
Ravnost površine koja se dobija Sika ViscoChape samorazlivajuæom cementnom košuljicom pokazuje odstupanja manja od 3 mm ispod merne letve od 2 m, odnosno manje od 1 mm ispod merne letve od 20 cm, što je izuzetno visok kriterijum za ravnost podnih površina. [6]
Slika 15 – Radne oper acije pri ugrađivanju samorazlivajuće košuljice
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
17
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
3.8 Košuljice od gotovih elemenata
Slika 16 – Gotova košuljica od cementnih ploča
Za izradu košuljica mogu se koristiti i prethodno napravljene cementom vezane ploče (Suvi građevinski radovi, DIN 18340). U prilog njihovoj primeni ide sledeće:
jednostavno i brzo postavljanje neosetljivost na pukotine
nema vremena sušenja, potpuno suv postupak pogodno za uobičajene završne obloge
mala visina konstrukcije
mala težia (idealno za sanacije) dobra zvučna i termo izolacija
vatrootpornost [8]
Ove košuljice se postavljaju na suvom nasipu, kamenoj vuni ili stiroporu. Kao tehnike polaganja se pretežno koriste tehnike “utor i pero”. Za izjednač avanje neravnih podloga uglavnom se koristi suvo posipanje (npr. škriljac). Debljine koš uljice po pravilu mogu da budu između 15 mm i 30 mm. U zavisnosti od zahteva prema nosivosti i zvučnoj izolaciji mogu se postaviti kao jednoslojne ili dvoslojne. Kod dvoslojnog postavljanja se uglavnom vrši spajanje vijcima i/ili leplj enje gornjeg i donjeg sloja ploče.
Košuljice od gotovih elemeata se koriste ili sa ili bez obloga. Košuljice od got ovih elemenata mogu da se postave i na izolacioni sloj i da se upotrebe i kao košuljice koje se greju. U zavisnosti od proizvođača imaju čvrstoć e na pritisak do 50 N/mm 2 i čvrstoće na istezanje do oko 11 N/mm2, te su pogodne kako za stambene i komercijalne površ ine, tako i za industrijske podove. Zbog male debljine i male težine njihovo polaganje je moguće i na međuspratne konstrukcije od drvenih greda, što može da bude od koristi pri sanacijama. [2]
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
18
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 17 – Košuljica od cementnih ploča (Knauf)
3.9 Brzo sušeća košuljica Industrijski zamešan, specijalni suvi beton. Na takav beton, po pravilu već posle 36 sati, možete položiti drugu podnu oblogu, npr. pločice. [5] Estrih na bazi brzosušećih/brzovezujućih veziva je u osnovi sastavljen od tri osnovne komponente:
-
hidrauličkog veziva sa dodatkom hemijskih reaktivnih sastojaka koji ubrzavaju njihovo vezivanje i sušenje; agregata odgovarajuće granulacije u skladu sa standardizovanim zahtevima i preporukama proizvođača veziva; potrebne količine vode u mešavini koja omogućava odgovarajuću konzistenciju mešavine pogodne za njenu ugradnju.
Odabir i kvalitet specijalnih hidrauličkih veziva koja su prisutna na tržištu znatno utiče na vreme sušenja i vezivanja. Pri tome treba upozoriti da mešanje različitih vrsta specijalnih hidrauličkih veziva međusobno ili sa portland cementom nije dozvoljeno. Pri izboru agregata, najbolji rezultati se postižu upotrebom rečnog pranog agregata granulacije 0 do 8 mm, a bitna stavka je i čistoća agregata, odnosno prisustvo raznih primesa (mulj, drvo, ugalj, ...).
Mešavinu za mašinske košuljice na bazi specijalnih hidrauličkih veziva je moguće kvalitetno pripremiti samo mašinskim postupkom, korišćenjem mašina za mešanje. Priprema u mešalicama za beton dolazi u obzir samo u izuzetnim slučajevima i na odgovarajući način, dok se ručno mešanje apsolutno odbacuje. Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
19
Seminarski rad
Izrada cementnih košuljica i estriha
Za površinsku obradu se koriste mašine (tzv. helikopteri) ili se površina obrađuje ručno pomoću gladilica. Posebno bismo želeli da upozorimo da navlaživanje površine vodom radi lakšeg zaglađivanja nije dozvoljeno, a to se u praksi često može uočiti. Takođe nije dozvoljeno suvo posipanje veziva po obrađenoj površini košuljice. Korišćenjem ovih nedozvoljenih postupaka izvođač radova olakšava rad u smislu vizuelno lepše obrađene, glatke i čvršće površine, ali nije svestan da je time bitno usporio izlazak suvišne vode koja ostaje u estrihu (zaostala vlaga) i tek sa vremenom iz njega izlazi.
U slučaju da je potrebna nega površine košuljice na bazi specijalnih hidrauličkih veziva (visoke temperature, direktan uticaj sunca, promaja i sl.) nikada ne treba koristiti tzv. mokru negu, navlaživanje površine vodom, a kad je estrih prohodan treba ga prekriti polietilenskom folijom. [7]
3.10 Oblikovane košuljice i košuljice u boji Postoji potreba, a i želja, da se podovi obrađivanjem i bojenjem ulepš aju i da se koriste bez dodatne obloge. U tom smislu, naročito su populatni teraco podovi, a povoljnija alternativa teracu su cementne košuljice, koje su obrađene postupcima bojenja i/ili brušenja, odn. nanosom sloja cementom vezanog razlivajućeg finog maltera.
Za bojenje košuljica mogu da se koriste različiti pigmenti . U praksi se koriste u obliku praha, tečne boje ili granulata. Uobičajena doziranja (do 5% mase) imaju samo mali uticaj na čvrstoću košuljice. Primenom belog cementa dobijaju se izuzetno jasne i jarke boje. Boja i oblik zrna granulata dolaze do izražaja brušenjem površine cementnog kamen. Paleta boja zrna agregata pruža se od bele (mermer, krečnjak) preko žute, crvene, plave i zelene do crne (bazalt). Brušenje cementnih košuljica se vrši dijamatskim uređajima za brušenje, najčešće u tri nivoa : grubo brušenje, brušenje srednje finoće i fino brušenje. Što je brušenje finije, to je intenzivnija boja zrna agr egata. Brušeni podovi su manje podložni i stvaranju pukotina na površini. Sa aspekta estetike, svaki brušeni pod predstavlja unikat. Obrada površine brušenih košuljica u svrhu zaštite od prljavštine i nege u vidu zaptivanja, konzervacije ili impregnacije se preporučuje i trebalo bi je izvesti shodno tehničkim ili optičkim zahtevima. U tu svrhu koriste se različiti voskovi i kamena ulja, silani, siloksani, silikoni, akrilati, epoksidne smole, odn. moguće je izvršiti kristalizaciju, silifikaciju ili flotaciju. Kada su u pitanju cementom vezani fini malteri za premazivanje košuljice, reč je o samoravnajućim malterima, koji se sa jedne strane koriste za izravnavanje neravnina, a sa druge strane, svojom pigmentacijom mogu, naročito kod malih površina košuljice (do 100 m2), da stvore jarke i ravnomerne boje.
Druge mogućnosti oblikovanja mogu se postići različitim tehnikama gletovanja i struganja površine svežih cementnih košuljica (stvaranje zamagljenosti i “oblaka”, dezen mermera). Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
20
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Moguće su i tehnike “pečata” u cilju nanšenja određene strukture na površinu sveže košuljice. [2]
Slika 18 – Brušenje košuljic e
Slika 19 – Izgled brušene košuljice
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
21
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
Slika 20 - Cementna košuljica, nebrušena i
brušena različitog intenziteta
4. Razdelnice, plan razdelnica Razlikujemo: dilatacione fuge (razdelnice) prividne fuge (razdelnice) radne fuge (razdelnice)
Dilatacione fuge razdvajaju polja košuljice međusobnopreko čitave njihove de bljine. Omogućavaju deformacije pojedinačnih košuljica bez prisile, usled skupljanja, dejstva temperature ili opterećenja. Dilatacione razdelnice se izvode preko razdelica u nosećoj betonskoj podlozi. Širina fuga zavisi od očekivanih deformacija i ne bi trebalo da bude ispod 8 do 10mm. Ivične fuge (kod zidova) trebalo bi da omoguće deformacije od najmanje 5 mm. Prividne fuge predstavljaju mesta gde bi trebalo da dođe do pucanja, u cilju kontrolisanog stvaranja pukotina, usled skupljanja košuljice. Prividne fuge se izvode do polovine debljine košuljice (kod košuljica koje se greju najviše do 1/3 debljine košuljice) . Formiraju se ili usecanjem košuljice (mašinski) ili se kod samora zlivajućih košuljica ugrade profili, koji će oslabiti poprečni presek košuljic e. Prividne fuge se ispunjavaju npr. reakcionom smolom, a ukoliko prividne fuge delimično preuzimaju funkciju dilatacione fuge (npr. u prolazima sa vratima ispod keramičkih obloga) fuge ostaju neispunjene. Urezivanjem prividnih fuga po mogućstvu treba obrazovati polja dimenzija 6 x 6 m. Kod košuljica na razdvojnom ili izolacionom sloju, koje se ne greju, polja košuljice ne treba da Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
22
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
budu veća od 30 m2. Kod košuljica na izolacionom sloju koje se greju, a imajući u vidu karakteristike materijala obloge, moguća su polja košuljice veličine 40 m 2 uz rastojanje
između fuga do 8 m. Odnos strana maksimalno može da iznosi 1 : 2. Radne fuge nastaju na kraju jednog radnog segmenta, kada se npr. postigne dnevni učinak na velikim površinama ili se npr. prvo ugrađuje košuljica u stambene prostorije, a potom se ugrađuje u hodniku. Radne fuge se izvode ili kao pr esovane fuge ili kao dilatacione fuge. Kod kompozitnih košuljica, pogrešno je pored razdelnica u nosecoj betonskoj podlozi urezivati dodatne razdelnice. (Srazmerno tanka) kompozitna košuljica svoj zadatak može da ispuni samo kada se postigne snažno vezivanje između košuljice i noseće betonske podloge. Dodatne razdelnice mogu da oslabe dejstvo ovog spoja. [2]
Slika 21 – Izgled razdelnice u cementnoj košuljici
5. Izrada i obrada, uključujući naknadnu obradu Pre izrade košuljice treba stvoriti sve preduslove za njeno nesmetano izlivanje. Tu pre svega spada sprečavanje promaje i mere protiv prodiranja padavina. Noseća podloga ne sme da sadrži tačkasta uzdignuća, cevi i slično, koji bi mogli da imaju za posledicu zvučne mostove i/ili oscilacije u debljini košuljice. Temperatura maltera ne sme da bude ispod +5°C, a trebalo bi da bar tri dana zadrži ovu vrednost. Sa druge strane, temperature u objektu u toku najmanje 7 dana ne bi trebalo da iznose više od +15°C. Visoke unutrašnje temperature, kao i brze i velike temp eraturne promene znatno povećavaju opasnost od pukotina. Niske temeprature usporavaju razvoj čvrstoće maltera košuljice, a u ekstremnom slučaju kod smrzavanja usled loseg vezivanja zbog smrznut e vode u očvrslom malteru košuljice dolazi do uništavanja sveže postavljene
košuljice. Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
23
Seminarski rad
Izrada cementnih košuljica i estriha
Malter za košuljicu se mora mešati mašinski. Ako se malter za košuljicu probno meša bez čvrsto određenog sastava, trebalo bi prvo dodati deo agregata, zatim cement i vodu u propisanom odnosu i na kraju toliko agregata sve dok se ne dobije smeša koja se može ugraditi. Malter za košuljicu mora se ugraditi odmah nakon mešanja, odn. u navedenom roku za ugrađivanje. Nakon postavljanja pribora za tačno obeležavanje i merenje visine
malter se izliva, skida do određene visine i pažljivo ravna. Nakon toga, pristupa se glačanju površine. Strukturisana površina, npr. radi poboljšanja hrapavosti, može se proizvesti u obliku "traga metle" ili rebrastim valjkom.
Ugrađena košuljica se najmanje 7 dana mora čuvati od promaje i sunčevih zraka, kao i od opterećenja skelom i građevinskim materijalima. Kao zaštita od prebrzog sušenja mogu se postaviti plastične folije ili - ako nije planirano premazivanje k ošuljice ili obloga koja bi se lepila - može se naprskati sredstvo za naknadnu obradu. Na otvorenom, kod ekstremnih temperatura ili velikih temepraturnih promena treba koristiti folije ili prostirke za zaštitu od toplote.
Brašnaste, prašnjave ili peskovit e površine po pravilu su posledica nedovoljne nege. Fine pukotine na površini, kao što su kapilarna cepanja (mikropukotine) uglavnom potiču od promaje ili previsokih temperatura košuljice. Duboke pukotine mogu se zatvoriti reakcionim smolama, po potrebi uz dodatno oplemenjivanje. Ovaj postupak ima smisla samo ako pukotine ograničavaju upotrebljivost i trajnost košuljice. Zatvaranje ili punjenje pukotine reakcionim smolama pogoršava optički izgled površine. [2]
6. Početak korišćenja i zrelost za polaganje obloga Ako nisu preduzete posebne mere, po cementnim košuljicama se može hodati nakon otprilike 2 do 3 dana. Potpuno opterećenje je moguć e posle otprilike 10 dana. Cementne košuljice se mogu oblagati samo kada su dovoljno suve. Vreme sušenja košuljica uglavnom određuju klimatski uslovi na gradilištu. Temperatura, vlažnost vazduha i vazdusna strujanja su određujući fakt ori. Kod nepovoljnih vremenskih prilika sušenje mož e da bude sprečeno. U ekstremnim slučajevima (visoke temperature uz relativno visoku vlažnost vazduha) može da dođe čak i do povećanja vlažnosti u košuljici usled kondenzacije. Zbog toga se gore navedena zrelost za polaganje obloga mora potvrditi merenjem vlage. Kod većih debljina košuljica mogu biti potrebne posebne mere kao što su grejanje ili izvlačenje vlage uz pomoć kondenzacionih suš ilica i sl.
Upotrebom brzovezujućih cemenata ili dodavanjem aditiva i evetnualno vlakana, moguće je znatno smanjiti vremenske rokove za hodanje po košuljici i dostizanje zrelosti za postavljanje obloga. Brzo dostizanje zrelosti za polaganje obloga se uglavnom postiže smanjenjem količine vode za pripremu maltera za koš uljicu. [2]
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
24
Izrada cementnih košuljica i estriha
Seminarski rad
LITERATURA [1] http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%268401&page=4&sort=8&s type=0&backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D8401 [2] http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf [3] http://www.postavljanjeplocica.rs/srpski/postavljanje-kouljice [4] Izvođenje radova u visokogradnji – Dušanka Đorđević, Beograd, 2005. [5] http://www.minko85.co.rs/ibercug.html [6] www.sika.rs [7] http://www.podovi.org/parketi-i-laminati/vlaga-u-cementnoj-kosuljici [8] www.knauf.rs
Izvori slika - Slika 1 - http://beodom.com/en/news/entries/making-the-final-sand-and-cement-
floor-screed Slika 2 - http://i1.ytimg.com/vi/uuHs9w7WBtg/hqdefault.jpg Slika 3 - http://www.halooglasi.com/upload/thumbs/images/oglasi/2013-0303/1_1362319763_source_662x497.jpg Slika 4 - http://www.podovi.org/industrijski-podovi/prednosti-mikroarmiranja Slika 5 - http://www.svetionicar.rs/kuca/recnik/vagres.jpg Slika 6 - http://beodom.com/en/news/entries/making-the-final-sand-and-cementfloor-screed Slika 7 - http://beodom.com/en/news/entries/making-the-final-sand-and-cementfloor-screed Slika 8 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 9 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 10 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 11- http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 12 - http://www.podovi.org/parketi-i-laminati/vlaga-u-cementnoj-kosuljici Slika 13 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 14 - http://srb.sika.com/sr/solutions_products/downloadcenter/brochures/ concrete.html Slika 15 - http://srb.sika.com/sr/solutions_products/downloadcenter/brochures/ concrete.html Slika 16 – http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
25
Seminarski rad
Izrada cementnih košuljica i estriha
- Slika 17 – http://www.knaufinsulation.rs/sites/rs.knaufinsulation.com/files/_Knauf-
Akademija-Podni-sistemi.pdf Slika 18 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 19 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 20 - http://betoncom.biz/cementni_estrih_-_bukvar.pdf Slika 21 - http://www.betoncom.biz/galerija.php
Slavoljub Ilic, G5995; Aleksandar Maksimović, G5998 ;
26