VELEUČILIŠTE „NIKOLA TESLA“ U GOSPI ĆU PROMETNI ODJEL Stručni studij Cestovnog prometa
GLOBALIZACIJA Seminarski rad
Predmet: Državno i političko uređenje RH Mentor: dr. sc. Vlatka Ružić Student: Nikola Martinović Matični broj studenta: 2961000373/11
Gospić, svibanj 2014.
SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................... 3 2. GLOBALIZACIJA .................................................................................................................................... 4 2.1. POJAM I ZNAČAJKE GLOBALIZACIJE .............................................................................................. 4 2.2. UZROCI I POSLJEDICE GLOBALIZACIJE .......................................................................................... 4 2.3. POZITIVNI I NEGATIVNI UČINCI GLOBALIZACIJE ........................................................................... 5 2.4. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE ........................................................................................................... 5 3. Proc! "#o$%#&'%c&(.............................................................................................................................. ) 4. E*o+o,!*% "#o$%#&'%c&(% ...................................................................................................................... 5. GLOBALIZACIJA I ZAPOSLENOST .......................................................................................................... . GLOBALIZACIJA I NEZAPOSLENOST ..................................................................................................... / ). UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA PRODUKTIVNOST ................................................................................. 11 -. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 13 LITERATURA ........................................................................................................................................... 14
1. UVOD U ovom seminaru govori se o razvoju procesa globalizacije, samom zna čenju pojma kao i utjecajima globalizacije na svjetsko gospodarstvo, politiku i svjetsku zajednicu op ćenito. Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi značajne promjene. „Globalizacija je suviše kompliciran fenomen da bi ga se moglo tuma čiti samo pozitivno ili negativno
3
2. GLOBALIZACIJA 1
Globalizacija je svjetski proces koji nezaustavljivo napreduje a zemlje koje su mu se
pokušale oduprijeti imale su usporeni rast. Stvara se novi globalni ekonomski poredak, koji ruši negdašnje koncepcije “nacionalnog gospodarstva”, u kome su ekonomski ciljevi bili diktirani lokalnim kriterijima. Prilagodbe negdašnjih politika i strukture gospodarstva, koje su nastale na nacionalnom na čelima, sada se moraju prilagoditi sagledavanju novih globalnih komparativnih prednosti.
2.1. POJAM I ZNAČAJKE GLOBALIZACIJE Pojam globalizacije može se shvatiti i definirati na razli čite, ponekad i kontradiktorne na čine. Globalizacija je proces gospodarskog, politi čkog, socijalnog i kulturnog djelovanja na nadnacionalnom nivou, proces koji na globalnoj razini mijenja ustaljene politi čke, gospodarske, socijalne i kulturne odnose. Bitna determinanta ovog procesa je tehnološki razvoj koji omogućuje prostorno i vremensko smanjivanje svijeta. Globalizacija se ogledava kao: •Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko, politi čko i kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih informati čkih tehnologija. •Najveća ekonomska i društvena promjena još od industrijske revolucije •Ali je ujedno i proces porasta veza izme đu društava i problema te pokretanje snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država •Valja istaknuti i da je ona proces kojim se intenzivira konkurentnost na tržištu
2.2. UZROCI I POSLJEDICE GLOBALIZACIJE •Uzroci: tehnologija, troškovi transporta i brzina, kraj Hladnog rata, globalni problemi(klima, migracije,...) i liberalizacija. •Posljedice: «erozije nacionalne države», «društveni otpad», «jaz izme đu bogatih i siromašnih», uništavanje životne okoline. 1
http://www.utoronto.ca/cis/working_papers/2000O1.pdf
2.3. POZITIVNI I NEGATIVNI UČINCI GLOBALIZACIJE 2
Globalizacija garantira demokratsku kontrolu od strane gra đana, dopuštaju ći da na institucije
vrše utjecaj i oni koji nemaju ekonomsku mo ć te definira korištenje svjetskih prirodnih bogatstava vode ći računa o potrebama svih ljudi današnjice, a nadasve budu ćih generacija. Ona kao i svaki drugi proces ima svoje pozitivne i negativne učinke na pojedince, poduze ća, države i nadnacionalne institucije.
Pozitivni učinci globalizacije: •Lakši pristup i dostupnost «svijeta» u najširem smislu te rije či •Lakši pristup informacijama, znanjima, zemljama, kulturama, tehnologijama •Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja
Negativni učinci globalizacije: •Uniformiranje ukusa, obi čaja, navika, •pa i svojevrsna «op ća amerikanizacija» lokalnih i nacionalnih kultura •produbljenje razlika izme đu bogatih i siromašnih
2.4. DIMENZIJE GLOBALIZACIJE Različite dimenzije prave presjeke razli čitih veličina s "globalizacijom". Veoma je bitno da se utvrdi što sve spada u globalizaciju i da ekonomski procesi nisu jedini. Dimenzije globalizacije:
•Gospodarska •Tehnološka •Informacijska •Politička •Kulturna •Demografska
Gospodarska dimenzija
2
http://www.diskrepancija.org/casopis/2br/radovi/domisljanovic.html
5
Porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija financijskog tržišta, integrirana proizvodnja, transnacionalna poduze ća, kraj nacionalnih ekonomija. Globalizacija je donijela ubrzanje gospodarskog razvoja svijeta. Svijet se u drugoj polovici 20. stolje ća razvijao brže nego ikad u svojoj povijesti. Svjetski proizvod pove ćao se izme đu 1950. i 1980. godine za 4 puta (što daje godišnju stopu rasta od 3,9%)
Tehnološka dimenzija Tehnološke dimenzije globalizacije relativiziraju prostor i vrijeme, proizvode uz fizi čki i virtualni prostor. Tranzicija od «hijerarhije prema mreži». Uz prostor mjesta stvara se prostor tijekova odnosno mrežni prostor.
Kulturalna dimenzija Produkcije iz Hollywooda se mogu vidjeti širom svijeta, prisutna je "amerikanizacija" kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture.
Politička dimenzija Politika koja je i dalje organizirana teritorijalno u okviru nacionalnih država povlaci se pred porastom globalno organizirane ekonomije.
Informacijska dimenzija Podrazumijeva slobodan tok informacija od izvora do odredišta, te efikasno korištenje i upravljanje istima. U današnjici su upravo one glavni izvor konkurentske prednosti i vodstva.
Demografska dimenzija Demografsku dimenziju trendove.
čine
migracije, starenje stanovništva te op ćenito populacijske
3. Proc! "#o$%#&'%c&( Proces globalizacije po činje industrijskom revolucijom i kapitalisti čkim načinom proizvodnje, čiji
je cilj stjecanje i pove ćanje profita. Profit se može pove ćati uz brz rast proizvodnje od
troškova za isti nivo proizvodnje. Industrijska revolucija i tehnološki napredak smanjivali su troškove proizvodnje i omogu ćavali stvaranje novih proizvoda, prije potpuno nepoznatih. Proces globalizacije potaknut je osobito tehnološkim napretkom u telekomunikacijama i transportu, a kraj 20Otog stolje ća donio je informati čku tehnologiju. Ekonomski gledano, može se re ći da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalisti čki način proizvodnje, tehnološki napredak i me đunarodna regulacija. U globalnoj se privredi faktori proizvodnje, prirod ni resursi, kapital, tehnologija, rad, informacija kao i dobra i usluge slobodno kre ću svijetom. Špekulanti zarađuju prebacujući navedene faktore s mjesta gdje su jeftinija na mjesta gdje su skuplja, a proizvo đači lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije u nerazvijene zemlje. Domaće tržište više ne postoji, ono je dio jedinstvenog globalnog tržišta. Globalizaciju karakterizira sve ve ća međuovisnost nacionalnih ekonomija sa svjetskom privredom. Zemlje u svijetu su povezane u multidimenzionalnu mrežu ekonomskih, socijalnih, i politi čkih veza. Osnovni cilj globalizacije je profit, zatim osvajanje novih tržišta, pronalazak novih tržišta, pronalazak novih i jeftinijih sirovina, smanjenje rizika u poslovanju, uklanjanje ili ograničavanje konkurencije i dominacije svjetskom razmjenom od strane nerazvijenih svjetskih zemalja. Pretpostavka svjetske povezanost i se zasniva na tezi koju su nametnule razvijene zemlje da se dalji racionalni razvoj privrede može ostvariti na osnovu oštrijih kriterija poslovanja i gdje su velike multinacionalne kompanije osnova i nosioci povezivanja. Uslov za globalizaciju je internacionalizacija svjetske proizvodnje i trgovine. Povezanost velikog biznisa, vlada, regionalnih i me đunarodnih institucija u stvaranju povoljnih okolnosti za globalizaciju nije slu čajnost. Ono ima povijesne korijene u kolonijalizaciji, otuda su dominantne snage bazirane na Zapadu. Ipak, bilo bi pogrešno današnju globalizaciju opisati kao repliku zapadnog kolonijalnog iskustva, jer je jedan od centara moći u Japanu. Izrastaju i drugi centri kontrole u sjeveroisto čnoj i jugoistočnoj Aziji.
)
4. E)o*o+!)% "#o$%#&'%c&(% 3
Pod djelovanjem tržišnih zakona, me đunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova, te
međunarodnih multinacionalnih kompanija, sa snažnim poticajima kroz razvoj tehnologije u oblasti informatike i komunikacija, provodi se ekonomska globalizacija kao jedan prirodan i nužan proces rasta me đunarodnih tokova roba i kapitala. Ako ekonomsku globalizaciju shvatimo u najužem smislu tj. kao ''rastu ću privrednu međuovisnost država širom svijeta'' i tada moramo biti svjesni da nije dovoljno da privredne veze prelaze granice država ili regija, već je potrebno da se uspostavljaju sa velikim brojem zemalja i da imaju tendenciju da obuhvate cijeli svijet, tj. da postanu globalne i da su tek tada sastavni dio procesa ekonomske globalizacije Zna čajan događaj koji je ozna čio ne samo po četak već i veliki skok u procesu svestrane a posebno ekonomske globalizacije je pad Berlinskog zida. Davno smo pou čeni da na potrebama i njihovom rastu, gledano sa razlike doma će potrošnje i proizvodnje, te investicija i štednje, a prema njihovim ekonomskim politikama, po čivaju glavni tokovi ekonomskih integracija: me đunarodni tokovi roba, me đunarodnih tokovi kapitala i njihov rast Ekonomska globalizacija prirodan je, tj. nužan proces i proizvod je djelovanja tržišnih zakona, međunarodnih ekonomski politika, država i me đunarodnih ekonomskih ustanova i organizacija kao i transnacionalnih i multinacionalnih kompanija. U tom proces posebno poticajnu ulogu igra razvoj tehnologije u oblastima informatike i komunikacija
,. GLOBALIZACIJA I ZAPOSLENOST 4
Globalizacija ima utjecaja na ljude u svim zemljama. Radnici u zemljama u razvoju često se
susreću sa strogom i krutom politikom Me đunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Sa kontinuiranim porastom investicija multinacionalnih kompanija i porastom u udjelu svjetske trgovine, globalizacija suo čava ljude s globalnom ekonomijom preko njihovih radnih mjesta. Globalizacija ima utjecaja i na pla će i na radne uvjete zaposlenika. Globalizacija je već ubrzala interne promjene u poduze ćima mijenjajući organizaciju rada na na čin da se smanjuje broj nivoa nadre đenih rukovoditelja , a izvršenje radnih zadataka temelji se na radnim timovima. Potreba za bržim odgovorom promjenama na tržištima dovodi do izdvajanja (outsourcing) tj. prodavanja dijelova poduze ća koja nisu temelj poslovanja (core 3
0."oo"#.0r!%rc060#70r897"#o$%#&'%c&(%8,%78%97:8o97"#o$%#&'% 0.o%#or%#.0r%r&c#.06%r&c#;&<7212-/)
4
business). Pojava digitalne globalizacije ubrzava te procese. Poduze ća se oslanjaju na kreativnost, znanje i sposobnost stjecanja klju čnih zaposlenika. Ljudi rade i ku ći (teleworking) što ima svoje prednosti, ali i mane jer se ljudi socijalno izoliraju i može biti usporen napredak u karijeri. Potražnja za stru čnom radnom snagom raste kao posljedica globalizacije i zbog tehnoloških promjena te promjena u organizaciji rada. Zbog toga države trebaju investirati u obrazovanje, dodatnu edukaciju tj. Prekvalifikaciju radnika. Ja ča uloga servisnog sektora te malih i mikro poduze ća. Rad kod kuće se može okarakterizirati kao povremeni rad ili rad na odre đeno vrijeme. Takav se način rada također popularizirao zadnjih dvadesetak godina 20.st. Ugovori o zapošljavanju na neodređeno vrijeme postaju prošlost zbog dinamike promjena na tržištu rada. Razvoj tehnologije i potreba za stalnim usvajanjem znanja samo su neki od razloga zašto je radna snaga postala tako lako zamjenjiva.
-. GLOBALIZACIJA I NEZAPOSLENOST Uzroci globalne nezaposlenosti: •tehnologija izbacuje ljudski rad • nedostatak potrebnih kompetencija • liberalizacija trgovine = uvozni proizvodi izbacuju doma će • mala geografska mobilnost radne snage • “zamka nezaposlenosti” . 5
Kompjuterizirani procesi proizvodnje i strojevi brži su, ekonomi čniji i efikasniji te kao takvi
zamjenjuju ljudski rad. Ukoliko je ljudski rad i potreban u tom kompjuteriziranom procesu, javlja se potreba za odgovaraju ćim kompetencijama, što ponovno postaje uzrokom nezaposlenosti jer ljudi još uvijek nisu uo čili potrebu tržišta da je potrebna radna snaga čije će obrazovanje biti konstantno i svakodnevno jer ipak,nije lako pratiti dinamiku tržišta. Liberalizacija trgovine podrazumijeva ja čanje konkurencije na doma ćim tržištima. No, većina tvrtki teško podnosi novu konkurentsku klimu i teško se prilago đava promjenama. Uvozni 5
02:/.-5.12/.132!%rc0697c%c0&r;)EB*1JUJ0rc%*.!rc.0r=-12>GLOBALIZACIJA>POJAM?>NAST ANAK>I>TRENDOVI>RAZVOJA8c<7180#70r8c7c#+*8"#70r
/
proizvodi obi čno bivaju jeftiniji od doma ćih, domaće tvrtke slabe na tržištu, zatvaraju se, što sa sobom povla či i otpuštanja radnika. Najbolji primjer male mobilnosti radne snage svakako je EU, koja uz ostvarenje svojih četiriju sloboda, među kojima je i slobodno kretanje radnika, bilježi tek 2% radne snage koja se preselila zbog posla. Zamka zaposlenosti je problem zemalja koje nezaposlenima daju relativno pristojnu socijalnu pomo ć. Problem se stvara u činjenici
da će ljudi radije ništa ne raditi, zna či, biti kod kuće i dobivati socijalnu pomo ć nego
za nešto više novca raditi neki posao. U pogledu nezaposlenosti Europa je u ozbiljnoj konkurenciji s Amerikom. Ako Europa želi održati postoje ću jednakost i socijalnu pravdu, cijena je masovna nezaposlenost. Ako ne bude sklona prihvatiti ameri čku deregulaciju u socijalnom podru č ju, to će neizbježno zna čiti veću nezaposlenost i ve će nejednakosti. Socijalna država proizvodi previše zaštite tamo gdje je potrebna fleksibilnost, te previše jednakosti ondje gdje je nejednakost dnevni poredak. Na djelu su procesi deindustrijalizacije i ekonomije usluga, koji poti ču masovnu nezaposlenost te stagniraju će zarade. Izgleda da nalazimo u situaciji kada jedan cilj trebamo žrtvovati za drugi. Ako želimo punu zaposlenost, moramo smanjiti socijalna prava gra đana i prava koja su povezana s radom. Ako želimo uvesti punu zaposlenost, moramo prihvatiti razinu nejednakosti. Globalizacija je nezaustavljiv proces i njeno djelovanje će se još više širiti i produbljivati a sa sobom će u budućnosti će donijeti: •opasnost isklju čenja dijela svjetske populacije • probleme pove ćanja stope nezaposlenosti • promjene kod podjele nacionalnog dohotka • daljnje povećanje raskoraka izme đu bogatih i siromašnih
. UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA PRODUKTIVNOST Dinamika promjena uop će i tehnoloških promjena vjerojatno je dominantna karakteristika globalizacije. Navedena dinamika je pra ćena kreiranjem super aktivnih razvojnih strategija i odgovarajućih aktivnosti za njihovu realizaciju, koje se zasnivaju na shva ćanju progresa kao permanentnog transformacijskog procesa, pra ćenog formiranjem sasvim novih struktura društva i firmi. U dinamičnom procesu globalizacije promjene uti ču na zna čajno poboljšanje performansi firmi, a samim tim i na stvaranje konkurentskih prednosti i kompetencija. Nove tehnologije stvaraju nove šanse, uklanjaju barijere za me đunarodnu trgovinu i investiranje, povećavaju transparentnost poslovanja zahvaljuju ći razvoju informacijskih 6
tehnologija, itd. Inovativna oraganizacija po čiva na stalnom u čenju, tj. usavršavanju
postojećih znanja i stjecanju novih, koje su u funkciji primjene i/ili kreacije novih tehnologija. Bez stalnog u čenja i inoviranja, promjene imaju kozmeti čki karakter i kratkog su vijeka. Za razvoj su neophodne stalne inovacije, evolucijske i revolucijske (radikalne). Brzine promjena se eksponencijalno pove ćava, pa je zato tehnološko obnavljanje potrebno svakoj organizaciji koja teži ostvarenju uspjeha, opstanka i rasta. U literaturi se spominju tzv. „ virtualne organizacije “ kao mogu ći tip poslovanja kojem pripada budu ćnost u 21.st. Radi se o mreži koju čini nekoliko nezavisnih firmi, koje mogu biti rivali, kupci, dobavlja či, instituti i druge zainteresirane organizacije i sl. Mrežna povezanost se zasniva na visoko sofisticiranim informacijskim sistemima koji omogu ćuju brzi dogovor i usaglašavanje oko podjele znanja, troškova, rizika i pristupa pojedinim tržištima, iako nemaju zajedni čki organizaciju i menadžment. Komunikacija izme đu partnera je ne samo brza, nego i potpuna, otvorena, bez procedura, uz veliko povjerenje i ulaganje top specijalnosti i sposobnosti za efikasno obavljanje pojedinih poslova. Umrežena ekonomija (omogu ćena digitalizacijom) formira realne organizacijske i tehni čke uslove za deregulaciju na svim upravlja čkim nivoima. Tripolarnost svijeta je tako đer obilježje globalizacije a ogleda se kao koncentracija globalizacijskog procesa u trima središtima – SAD, EU i Azija. Brze tehnološke promjene, pra ćene organizacijskim usavršavanjem, ekonomskom i pravnom fleksibilnošću i financijskom virtualnoš ću, radikalno su promijenile:
02:/.-5.12/.132!%rc0697c%c0VTDSCG@2%!J=%*@#.='".0ro#&&c*%O,&!%oD%%Sor%"Ar&c#! 55.<=>G#o$%#&'%c&(%>&>o#&&C4-D*%>!r%"&(%8c<7380#70r8c7c#+*8"#70r
11
a) oblike i načine konkurencije u globalnim relacijama (intregranska razmjena, strategijske alijanse i dr.) b) tradicionalnu sheme faktora proizvodnje (rad, kapital, zemlja – radnike zamjenjuju automatizirani roboti, informacije postaju resurs isl.) c) način proizvodnje (dominacija informacija, revolucionarni napredak sredstava za rad, mrežna organizacija) d) strukturu proizvodnje e) motivaciju zaposlenih (širenje ekonomskih i drugih motiva) f) usavršavanja obrazovanja zaposlenih i potrebe stalnog u čenja. Povećanje produktivnosti je ve će što je veći stupanj globalizacije i konkurencije me đu proizvođačima.
/. ZAKLJUČAK Globalizacija je proces kojeg karakteriziraju dinami čne i nepredvidive promjene koje djeluju dvojako ujedinjujući ali i razdvajajući svijet, stvarajući nove prednosti i nove nedostatke tržišta, a jedini način da se uklopimo u globalno okruženje jest da svoje djelovanje usmjerava ka znanju, informacijama, inovacijama i informati čkim tehnologijama koje su temelj globalnog djelovanja. Globalizacija dovodi do stvaranja novih radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima. Iako globalizacija može dovesti do pada potražnje za odre đenim vrstama znanja, ona tako đer uglavnom briše rigidnosti na tržištima rada koje gutaju radna mjesta. Pozitivni učinci globalizacije nadmašuju one negativne. Proces globalizacije se ne odnosi samo na ekonomsku globalizaciju, on mijenja naše životne okolnosti. To je na čin na koji danas živimo. Opirati se ekonomskoj globalizaciji bila bi jednako promašena taktika i za bogate i za siromašne zemlje. Pesimisti čni pogled na globalizaciju smatra da ona uništava lokalne kulture, širi svjetske nejednakosti i u veliko pogoršava živote siromašnih. Zemlje gube dio svoje ekonomske mo ći koji su nekada posjedovale. Neovisno o svim negativnim aspektima globalizacije, njenu pojavu treba prihvatiti kao izazov za mogu ćnosti koje ona nudi u ekonomskom razvoju, rastu i blagostanju. Protiv globalizacije se ne treba boriti, nego joj se treba prilagoditi i iskoristiti je.
13
LITERATURA [1]http://www.utoronto.ca/cis/working_papers/2000O1.pdf [2]http://www.diskrepancija.org/casopis/2br/radovi/domisljanovic.html [3]http://www.google.hr/search?hl=hr&q=globalizacija&meta=&aq=0&oq=globaliza [4] http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=212897 [5]http://209.85.129.132/search?q=cache:ir_7EBk1wJUJ:hrcak.srce.hr/file/14812+GLOBALI ZACIJA+POJAM,+NASTANAK+I+TRENDOVI+RAZVOJA&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr [6]http://209.85.129.132/search?q=cache:VeTDSCGu2asJ:fakultet.fpzg.hr/politickaOmisao/D ataStorage/Articles/556.pdf+Globalizacija+i+politi%C4%8Dka+strategija&cd=3&hl=hr&ct= clnk&gl=hr
