Veleučilište u Slavonskom Brodu Stručni studij Menadžment
Seminarski rad Kolegij: MEĐUNAROPDNA EKONOMIJA Tema: GLOBALIZACIJA
Profesori: Dr.sc. B. Bolfek Prof.dr.sc. G. Marijanović
Student: Bojan Dujmić
1
SADRŽAJ:
1. Uvod........................................................3 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Pjam globalizacije...................................4 Ekonomska globalizacija........................5 Globalizacija u Hrvatskoj.......................6 Teškoće u procesu globalizacije.............7 Građani o globalizaciji...........................8 Zaključak................................................9 Literatura................................................10
2
UVOD
Razlog sto sam se odlučio na ovu temu je zbog toga sto je globalizacija fenomen koji je prisutan u cijelom svijetu, odnosno zahvatio je sve zemlje svijeta, od zemalja G7 do nesvrstanih, odnosno do zemalja trećeg (nerazvijenog) svijeta. Hrvatska je svakako unutar tog procesa, pa je izrazito važno analizirati kako su se te promjene kojima se neminovno mora prilagoditi odrazile na njezin sociokulturni život, politiku, gospodarstvo, znanost. U kakvoj se startnoj poziciji nalazi Hrvatska u odnosu na druge zemlje u tranziciji, koji su njeni nedostaci a koje prednosti? Koji se nedostaci moraju ispraviti, na što se treba usmjeriti pažnja da bi približili visokorazvijenim zemjama? Hrvatska posjeduje određeni kapital, prirodni i sociokulturni, sada samo ostaje na njoj da to upotrijebi u prave svrhe.
3
POJAM GLOBALIZACIJE Pojam globalizacije nije lako definirati. Sama riječ upućuje nas na nešto globalno, planetarno, zaokruženo, nešto što se odnosi na čitav planet. Globalizacija je posljednji stadij u neprestanom procesu društvene promjene. Sam izraz počeo se upotrebljavati prije dvadesetak i više godina za objašnjenje novog vala promjena u gospodarstvu, tehnologiji i društvu. Većina autora se slaže da globalizacija nije ništa novo. Radi se o procesu koji je započeo prije stotinu i više godina (Hirsh i Thompson, 1999), točnije u kasnom 18. stoljeću kada Europu zahvaća val društvenih promjena. To se prvenstveno odnosi na razdoblje kada kapitalizam i industrijalizacija postaju glavnim društvenim snagama koje oblikuju društva. Globalizacija označava ekonimski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta.
4
EKONOMSKA GLOBALIZACIJA
Ekonomska globalizacija je proces rasta međunarodnih tokova roba, usluga, kapitala i ljudi (i sa njima neizbježno i tehnologije), a danas, još i proces globalizacije tržišne privrede, tj. širenja kapitalizma na one sfere i one zemlje u kojima još uvijek nije dominantan sistem. Taj proces karakteriše eliminisanje međunacionalnih barijera radi neometanog i brzog protoka proizvoda, usluga i faktora proizvodnje. Radi se o formiranju jedinstvenog, odnosno integrisanog svetskog tržišta, cijim stvaranjem bi se znacajno snizili transakcioni troškovi i ubrzao proces medunarodne razmene. Za razliku od međunarodne ekonomije, ovaj proces se ne odvija između nekoliko država, već su njime obuhvaćene gotovo sve svetske države, na globalnom tržištu koje nastaje kao novi ekonomski fenomen. Nosilac i glavni subjekt globalne ekonomije su multinacionalne kompanije koje su u stanju da planiraju i obavljaju poslovanje na globalnom nivou. Proces globalizacije se jasno očituje kroz duplo brži rast svjetske trgovine od proizvodnje. rzina ekonomske globalizacije zavisi od niza činilaca (od tehnologije do ideologije), ali, praktično gledano, ponajviše od brzine liberalizacije međunarodnih ekonomskih odnosa. U odnosu pak na liberalizaciju ekonomskog života odavno se vode žive rasprave šta je bolje: prepustiti tržištu da ono u što većoj mjeri regulira ekonomski život (liberalistička škola) ili državnom intervencijom ograničavati, usmjeravati, a gdje je to potrebno, supstituirati djelovanje tržišnih mehanizama (protekcionistička, intervencionistička, ili, neokonzervativna škola mišljenja). Kao regulatori globalne ekonomije javljaju se mešunarodne ekonomske, odnosno finansijske institucije: • WTO (Svijetska trgovinska organizacija), nastala iz GATT-a 1994. godine • IMF (Međunarodni monetarni fond), nastao Bertonvudskim sporazumom 1944. godine • WB (Svijetska banka), osnovana paralelno sa Međunarodnim monetarnim fondom. Danas svijetsku banku čine: Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), Međunarodna finansijska kooperacija (IFC), Multilateralnaagencija za garantovanje invasticija (MIGA) i Međunarodni centar z uspostavljanje međunarodne koordinacije (ICSID).
5
GLOBALIZACIJA U HRVATSKOJ
Globalizacija nije sve zemlje zahvaćala jednakom brzinom. Brže su se mijenjale one naprednije, modernije, dok su tradicionalnije zemlje u taj proces ulazile puno sporije .No gdje je Hrvatska u svemu tome? Hrvatska nažalost spada u onu skupinu zemalja koje je proces globalizacije zahvatio kasnije jer nije bila dovoljno razvijena da se nosi s izazovima globalizacije. Postsocijalističko društvo Hrvatske teže se uspijeva prilagoditi standardima kapitalizma koje globalizacija nameće. No ipak polako uspijeva hvatati korak s velikim zemljama. Hrvatska ovaj nagli pokušaj prijelaza u kapitalizam nije dobro podnijela. Što se vrlo često opisuje kao razaranje srednje klase, tajkunizacija, kapitalizam za sto obitelji. Jezikom ulice govorilo se o neviđenoj pljački društvene imovine koja je bila namijenjena samo odabranima. Socijalna sigurnost postala je vrlo upitnom. Gubljenje radnih mjesta, stečajni postupci i zatvaranje poduzeća, neredovitost plaća i mirovina, goleme razlike u plaćama rukovodeće strukture i radnika-sve je to rezultiralo bijedom većinske populacije hrvatskog društva.
6
TEŠKOĆE U PROCESU GLOBALIZACIJE
Male zemlje imaju specifične probleme u procesu globalizacije. Temeljni problem je u tome kako se one prilagođavaju promjenjivom vanjskom okružju i kojom brzinom to uspijevaju. Za zemlje u tranziciji taj problem je kompleksniji, jer usporedno s pronalaženjem svog mjesta u globalizacijskim tokovima one moraju dovršiti reforme. Za male tranzicijske zemlje taj je problem još složeniji. U jednu ruku takve zemlje mogu lakše iskoristiti svoje kompetitivne prednosti da nađu tržišnu nišu ali su izloženije rizicima koji su time povezani. Kao mala zemlja u tranziciji Hrvatska je morala proći tipični put reformi uključujući brzo restrukturiranje tržišnog sektora s namjerom da se poveća konkurentnost na međunarodnom tržištu. Gotovo je nepotrebno spominjati da je Hrvatska imala priliku za ubrzanu tranziciju u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji. No Hrvatska tu priliku nije iskoristila. Mnogo je razloga za taj propust. Dva najvažnija su političke i gospodarske opcije. Što se tiče gospodarskih opcija, jedan od lošijih poteza bio je izbor privatizacijskog modela i nedostatak transparentnosti u njegovim implementiranju. Taj je model dozvolio subjektivne odluke temeljene na nepotizmu, sa slabom kontrolom, što je profitabilna poduzeća pretvorilo u gubitaše kojima je imovina rasprodana ili opljačkana.
7
GRAĐANI O GLOBALIZACIJI Puls d.o.o. je u suradnji s Gallup International Association proveo istraživanje javnog mnijenja "Glas naroda" ("Voice of the People"). Na taj način Hrvatska je sudjelovala u velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 58 000 ispitanika u 64 zemlje diljem svijeta koje je provedeno tijekom srpnja i kolovoza 2006. godine. Građani Hrvatske također imaju češće negativno stajalište prema stranim ulaganjima u Hrvatskoj, tj. polovica ispitanika smatra da su strana ulaganja opasna. Među svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju Hrvatska ima najviši postotak ispitanika koji ne podržavaju strana ulaganja. Ovaj trend još je izražen u Argentini i SAD-u. Ispitanici iz Afrike ponovno izražavaju najveći optimizam te ih gotovo ¾ smatra da su strana ulaganja u njihove zemlje nužna i pozitivna. Prema mišljenju većine građana svijeta globalizacija prvenstveno koristi bogatima. Dio građana, njih 20%, ističe kako od globalizacije imaju koristi podjednako i bogati i siromašni, dok vrlo mali broj građana diljem svijeta navodi kako globalizacija prvenstveno pomaže siromašnima.
Izvor: Encarta Encyclopedia, The Imge Works/Steven Rubin 8
ZAKLJUČAK Globalizacija je kompleksan proces koji zahvaća bogate i siromašne, velike i male, razvijene i nerazvijene. Smatram da taj proces treba prihvatiti jer opiranje mislim da nije ni moguće. Globalizacija može ponuditi ekonomski razvoj, rast i blagostanje raznim poduzećima koje se uključe na svjetsko tržište ali isto tako tu su i negativni aspekti tog procesa poput uništavanja lokalnih kultura, prosperiteta pojedinaca. Mišljenja sam da nam globalizacija može pružiti mnogo dobroga ako se negativni aspekti minimaliziraju a iz pozitivnih izvuče maksimum. Pri tome je jedan od ključnih preduvjeta svijest ljudi koji bi trebali razmišljati u smislu „Razmišljaj i globalno i lokalno, djeluj i lokalno i globalno!“
9
LITERATURA • Fred W.Riggs –Henry Teune –Anđelko Milardović, Mali leksikon globalizacije, Pan liber, Zagreb 2001. • Jelena Lončar, Globalizacija pojam, nastanak i trendovi razvoja, Geografski odsjek PMF Zagreb 2005. •
Dr Predrag M. Bjelić, Ekonomika međunarodnih odnosa, Prometej, Beograd
2006. •
Wikipedija
•
http://www.puls.hr/artman/uploads/vop_globalization.pdf
10
