UNIVERZITET U BIHAĆU PRAVNI FAKULTET BIHAĆ
ESEJSKI RAD IZ PREDMETA : MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE TEMA : GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA
STUDENT : SEBINA TUTIĆ
PROF : NEDŽAD BAŠIĆ
BIHAĆ, 31. OKTOBAR 2010. GOD.
SADRŽAJ
SADRŽAJ.................................. SADRŽAJ......................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ............................1 .....1 UVOD..................................... UVOD............................................................ .............................................. .............................................. .............................................. ...............................2 ........2 GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA....................................... DOBA..................................................3 ...........3 ZAKLJUČAK............................. ZAKLJUČAK.................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ...........................7 ....7 LITERATURA............................... LITERATURA...................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ........................8 .8
2
UVOD
Ono što čini i oblikuje savremeni svjetski poredak je revolucija koja je zahvatila svaku poru našeg planeta, a kao fokus svega toga je proces globalizacije kao vodeća karika. Termin globalizacija je novijeg doba, koja dovodi do širenja tržišta, razvoja korporacija, tehnike, tehnologije, genetskog inžinjeringa i čega sve ne. Globalizacija svoje korijene pušta u sistemu slobodne trgovine u Britanskom Carstvu XIX. st. koji nastaje za vrijeme I svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma protekcionizma u odnosu na zemlje koje su osiromašene velikim silama. Često se posmatra sa gledišta gledišta ekonomije, gdje gdje se razmatra njen uticaj na tržište. Međutim, Međutim, ovaj proces obuhvata vrlo široke aspekte društvenog sistema. Međutim, kako sve ima i jednu i drugu stranu, tako i globalizacija ima svoje prednosti i nedostatke.
3
Globalizacija kao proces savremenog doba
Pojavu globalizacije pogodovala je situacija nakon II. svjetskog rata, naročito u Europi. Evropske zemlje gdje su neke od njih u potpunosti razorene, bivaju potpomognute od strane SAD, gdje tim počinje proces suradnje i povezivanja. Jedan od osnovnih ciljeva povezivanja je prestanak neprijateljstava neprijateljstava i stvaranje jedinstvene jedinstvene Europe. Europe. Takva politika je pokretač pokretač svih ostalih procesa koji će uslijediti u daljnjoj budućnosti. Kao jedna značajna karika u nizu ostalih procesa globalizacije je proizvodnja. Prelazak sa faktora zemljišta na kapital, znanje i rad kao faktore novog doba dovode do enormne proizvodnje koja raste mnogo brže u odnosu na broj stanovnika. Nedostatak kapitala je kočnica koja onemogućuje razvoj tehnologije i uopšte poboljšanja na nacionalnom nivou. Prema tome, često jedna zapreka dovodi do druge što sve to dovodi do začaranog kruga siromaštva. Pozitivna slika svega toga jeste da preuzimajući znanje znanje i tehnologiju razvijenih razvijenih zemalja i prilagođavajući prilagođavajući ih sopstvenim prilikama zemlje u razvoju razvoju mogu često napredovati znatno znatno brže nego što je to mogla Engleska Engleska ili Zapadna Europa 18. ili 19. St. Ukoliko jedna zemlja uloži kapital na adekvatan način, unaprijedi zdravstvo, socijalno osiguranje, i poboljša kvalificiranost, tada se prekida krug siromaštva i potiče ekonomski razvoj. Put prema visokoj produktivnosti se ostvaruje putem tržišne razmjene, te otvaranjem prema zamislima najrazvijenijih zemalja gdje su znanje i informacije ključni faktori procesa globalizacije. 1“Network efekt kreira novo globalno okruženje u kojem jedan događaj u jednom mjestu sa jednom dimenzijom može imati katalizatorski efekat na ekonomske, socijalne, ili vojne procese u drugim mjestima.“ 2
„ Primjer takvih zemalja je Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja i druge novoindustrijalizirane zemlje koje su uspjele dostići čak i dohotke visoko razvijenih zemalja. Dakle, država ne mora biti velika da bi bila uspješna.“ Drugi ali ali ne manje važan važan aspekat globalizacije globalizacije je pitanje političko – pravnog pravnog sistema. Ovaj aspekt aspekt se tiče narušavanja narušavanja suvereniteta suvereniteta države kao rezultat rezultat globalnog upravljanja koji ograničava moć države i udara temelje stvaranja nove nadnacionalne nadnacionalne države. Slabljenje suvereniteta je naročito izraženo na polju finansija. Iduće područje koje je obuhvaćeno globalizacijom globalizacijom je polje kulture. kulture. Rezultat toga je uvođenje zajedničkog svjetskog svjetskog jezika, ali to nije Esperanto, kako su to neki očekivali, već je riječ r iječ o engleskom jeziku. Savremeni čovjek je svjedok pozapadnjenja i stvaranja jedinstvene globalne kulture, što nažalost, dovodi do gubljenja mnogih kulturnih zanimljivosti i posebnosti na zemlji. U procesima procesima globalizacije sve više više do izražaja dolazi dolazi snaga multinacionalnih korporacija. Mnoge države koje posjeduju takve korporacije a posebno one male i siromašne, zbog vrlo visokih financijskih sredstava koje ostvaruju nerijetko se vode kao njihove podružnice. Bruto nacionalni proizvod tih zemalja nemože se ni mjeriti sa profitom koji ostvaruju te korporacije. korporacije. One su te koje utječu i šire svoju svoju moć na sve ostale države.
1 2
( N. Bašić. Peter Stoett., 2003. God. Str.57 ) ( J. Lončar. 2005. God. Str.101 )
4
3
„ Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj razini, prenoseći kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utječući na ( ne ) zaposlenost miliona ljudi i stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim državama.“U savremeno doba postoje moćna sredstva koja će i te kako doprinjeti razvoju i širenju procesa globalizacije. Jedno od tih moćnih sredstava je globalna mreža – internet. Toliko raširen medij, primamljiv i prigodan za svakog, koji treba da se koristi na pravi način u cilju prikupljanja i slanja informacija radi okupljanja ljudi oko određene ideje u smislu obavljanja određenog posla, profesije i sl. Prilikom korištenja interneta malo ko može da sebe ograniči u istraživanju tih bezbrojnih informacija. Svako to radi na svoj način, ali su svi načini u biti pogrešni. Neko troši vrijeme na besmisleno četovanje i upoznavanje, dok neko istražuje informacije koje mu nikada neće biti od koristi. Način na koji se gubi vrijeme i opravdanja opravdanja nisu bitna, bitno je da se čovjekova čovjekova svijest sve više više zamagljuje i gubi svoj prirodni izgled. Drugo moćno sredstvo globalizacije su mediji. Tvrdnja da je otvaranje novih medijskih kuća rezultat r ezultat demokratije je pogrešna. Otvaranje novih TV stanica, radio stanica, razvoj štampe proizvod je tehnološkog napretka koji je omogućio lakši, brži i jeftiniji prenos informacija. informacija. 90 ih godina nametnuta nametnuta su nam mišljenja mišljenja da se demokratija demokratija razvija putem medija. Što više televizije, radija i novina to više demokratije, takva je tvrdnja postojala. Međutim, Međutim, u stvarnosti je potpuno potpuno drukčija situacija. Npr. Npr. možemo imati sto televizija, ali je velika mogućnost da će sve one zastupati identičan ili sličan politički stav. Što je još važnije od toga, ukoliko je jedna jedna država stvarno demokratska onda onda će biti potreban samo jedan jedini kanal koji će promovisati cjelokupna aktuelna stanovništva jedne države. Vrlo je bitno istražiti šta je j e rezultat postojanja tolikog broja medija i kako sve to utiče na nas. Priroda čovjeka je radoznala i svako želi da vidi šta se to dešava na svim mogućim kanalima. Na taj način svako svako od nas doživi doživi pravo bombardovanje bombardovanje informacijama koje koje su uglavnom uvijek bespotrebne. Prema tome, čovjek gubi moć koncentracije i pamćenja za ono što je bitno. Iz svega toga čovjek biva biva opterećen gomilom gomilom nevažnih informacija, informacija, gdje iz toga on nema vremena ni pažnje da se posveti bilo čemu, svijest previše luta za bilo šta ozbiljno. Dakle, mediji kao oružje globalizacije je dalekosežna dalekosežna prednost ali isto tako pogubno oružje ukoliko se ne koristi na adekvatan način i u odgovarajućim granicama. Posljedica globalizacije dovela je također i do krupnih problema koji iziskuju rješenje na globalnom nivou. Globalna sigurnost je narušena pojavom međunarodnog terorizma. Riječ je o širokom socijalnom, vjerskom, etničkom ili rasnom pokretu, koji s obzirom na svoj inferiorni status pronalaze legitimnost legitimnost svoga djelovanja. djelovanja. Posljedica njihovih njihovih aktivnosti je rezultat rezultat ponašanja postojećih političkih političkih lidera i uopšte stanja stanja zemlje, gdje oni ne žele žele izgraditi vlastitu političku političku moć, već moć društvene grupe iza koje stoje. Pored terorizma druga karika u pogoršanju slike globalizacije je pojava međunarodnog kriminala. 4“Trgovina drogom, pranje novca, trgovina ljudima, trgovina oružjem, organiziranje masovne prostitucije, ucjene, otmice i brojne druge kriminalne aktivnosti koje se provode u organizaciji i pod zaštitom velikih međunarodnih kriminalnih kartela nužno se povezuju u široku međunarodnu mrežu koja sve efektnije kontrolira ekonomske, pravne i političke aktivnosti država, posebno onih država gdje su demokratske institucije slabe i čije su su vlade sklone korupciji.“ korupciji.“
3 4
( M. Dragičević. 1996. God. Str. 160 ) ( N. Bašić. 2003. God. Str. 98 )
5
Fantastičan razvoj tehnologije doveo je do mogućnosti vrlo pogodnog kretanja ogromnog broja ljudi sa jednog jednog na drugi kraj svijeta, svijeta, gdje se na taj taj način pojavljuje mogućnost mogućnost novih i prenosivih zaraznih zaraznih bolesti. Uz to, tu je i razvoj medicine koja koja nastoji da prati korak bolesti savremenog savremenog doba. Pored svih navedenih problema koji se na neki načim mogu i rješiti, postoji specifičan problem kojeg će biti vrlo teško rješiti u bliskoj budućnosti. Dakle, riječ je o globalnom zagrijavanju koji dovodi do sve većeg povećanja nivoa mora i odmrzavanja velikog broja virusa i bakterija do tada neviđenih koje će biti vrlo teško eliminisati.
6
ZAKLJUČAK
Globalizacija je rezultat opštih dugogodišnjih promjena koja se desila kao neminovnost svega toga. Proces koji omogućuje dostupnost svega onoga što čini naš svakodnevni svakodnevni život. Međutim, ovom pojavom treba pažljivo rukovati i pozorno upravljati kako nebi zavladale pogubne posljedice posljedice za sve nas, nas, koje se ipak ipak koliko toliko za sada sada suzbijaju. Smatram Smatram da proces globalizacije globalizacije više ima prednosti, prednosti, gdje je u svemu svemu tome neke stvari stvari potrebno zadržati zadržati u svom prirodnom izgledu. Dakle, nije sve potrebno u potpunosti globalizirati i pod svaku cijenu. Kao što je npr. kultura, jezik, tradicija i slično.
7
KORIŠTENA LITERATURA
1.Bašić. N., P. Stoett. ( 2003 )., Sigurnosne studije u tranziciji., Univerzitet u Bihaću., Bihać 2.Dragičević. M. ( 1996 )., Ekonomija i novi razvoj., Alinea, Zagreb. 3. Lončar. J. ( 2005 )., Pregledni članak., Zadar .
8
