Sveučilište u Mostaru
Ekonomski fakultet Preddiplomski studij Kolegij: Poduzetništvo
- Proizvodnja malina -
1. Vesna Martić, Poslovna ekonomija, 17106/10,
[email protected] 2. Danijela Pjevac, Poslovna ekonomija, 16942/10,
[email protected] Mostar, 28. prosinac 2011.
SADRŽAJ .....................................................................................................................................................1 SADRŽAJ...................................................................................................................................2 2. SAŽETAK - UVOD................................................................................................................3 7.2. PLAN OTPLATE KREDITA........................................................................................31 7.3. BILANCA STANJA......................................................................................................32 7.4. BILANCA USPJEHA – PROJEKCIJA PRIHODA I RASHODA ...............................................................................................................................................33 7.5. OCJENA UČINKOVITOSTI PROJEKTA...................................................................34 8. PRIVITAK........................................................................................................................35 SLIKA 8. – Kopija plana lokacije 9. LITERATURA .....................................................................................................................37
2
2. SAŽETAK - UVOD
OSNOVNI PODACI O POSLOVNOM PLANU/PODUZEĆU Naslov ideje Proizvodnja malina Naziv pravne osobe VEDA d.o.o (poduzeća) Oblik organiziranja Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Lokacija (adresa) Marka Marulića 6, Čapljina Početni kapital 50.000 KM Planirana struktura Vlastiti kapital Tuđi izvori investicije i izvora 10.000 KM 40.000 KM sredstava Investitori Vesna Martić Danijela Pjevac Vrijeme realizacije 5. godina projekta Tržište prodaje Europska Unija - Zemlje Zapadne Europe Planirani prihodi u 737.020,00 KM promatranom razdoblju Planirana neto dobit u 358.964,10 KM promatranom razdoblju Broj zaposlenih 15 stalnih, 20 sezonskih Predmet poslovnog plana (kratak opis) Osnovni ciljevi poslovnog plana (kratak opis)
Predmet poslovanja poduzeća je uzgoj i proizvodnja malina te njihova distribucija na inozemno tržište. U planiranih 5 godina postati vodeće poduzeće na tržištu regije u proizvodnji i distribuciji malina kao nedovoljno zastupljenog voća na ovim prostorima. Stvaranje prepoznatljivog imidža te vlastitog branda.
3
3. OPIS PODUZETNIČKE IDEJE 3.1. NASTANAK PODUZETNIČKE IDEJE Malina je kao voćna vrsta u našoj zemlji za mnoge proizvođače nova i još nedovoljno poznata kultura jer se u proizvodnju počela uvoditi tek prije tridesetak godina. Kao voćna kultura, malina ima veliki poljoprivredni značaj. Plodovi maline su pogodni i veoma traženi za raznovrsnu domaću i industrijsku preradu, duboko smrzavanje i za konzumaciju u svježem stanju. Međutim, sadašnje potrebe ne mogu se ni približno podmiriti jer je proizvodnja maline kod nas još uvijek nedovoljno zastupljena. Zato se nameće potreba za bržim uvođenjem i širenjem u proizvodnju što produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite maline.1 Brzo stupanje u rod, redovito i obilno rađanje, kvalitetan plod, laka realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine, čine malinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Pored toga, u našoj zemlji postoje povoljni prirodni uvjeti za proizvodnju maline na širokom prostoru, od ravničarskih do pretplaninskih predjela. Tako da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskorištavaju. Velika rentabilnost uzgoja maline utjecala je da posljednjih godina podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzima sve više maha i da je za njezin uzgoj zainteresiran velik broj proizvođača. Proizvodnja maline odabrana je zbog njezine biološke osobine kao voćne vrste, najbolje sorte koja bi se uključila u plantažu, način uzgoja, podizanje zasada i sadnog materijala kao i najnovija dostignuća u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodovima maline. Prilika je prepoznata u nedovoljnoj zastupljenosti maline kao voćne vrste na našem tržištu, a također i u velikoj potražnji za tom kulturom zemalja Zapadne Europe na čije tržište se kani i usmjeriti.
1
http://www.wikipedia.hr
4
3.2. CILJEVI KOJI SE KANE POSTIĆI U planiranih 5 godina proizvodnje plan je postati vodeće poduzeće na tržištu kako naše države tako i regije u proizvodnji i distribuciji voćnih sorti malina. Uz stvaranje prepoznatljivog imidža, vlastitog branda radit će se i na osuvremenjivanju vlastitih proizvodnih kapaciteta. Aktivnosti će biti usmjerene ka kreiranju vlastitog prepoznatljivog načina proizvodnje koji naposljetku dovodi do postizanja krajnjih ciljeva: rentabilnosti poslovanja, ostvarenja profita te na kraju i osobnog zadovoljstva. Sve se to namjerava steći sustavnim planiranjem svih poduzetničkih aktivnosti, blagovremenim informiranjem o svim kretanjima na tržištu, te ulaganjima u one projekte i ideje koje slove za vrlo isplative i korisne za poslovanje. Krenuvši od poduzetnika ulagača te preko stručnosti menadžera pa sve do običnih uposlenika, kreiran je tim koji će predanim radom te bez straha od poduzimanja rizika kao jedne od osnovnih komponenti uspješnosti svakog poduzeća, u planiranih 5 godina proizvodnje ostvariti izrazito povoljne rezultate na polju uzgoja i distribucije najkvalitetnijih sorti maline na tržište zemalja Zapadne Europe.
3.3. PREDNOSTI I NEDOSTACI POSLOVNE IDEJE Prednosti su vidljive u postojanju vrlo malo poduzeća koje se bave sličnom ili istom djelatnošću. Samim time, konkurencija je vrlo slaba, a u tome se ogleda i najveća prilika. Prednosti su također što je pri samom upuštanju u poslovni pothvat poduzeće upoznato s apsolutno svim kretanjima na tržištu, sve raspoložive snage i resursi odmah su usmjereni na traženje i iznalaženje ideja za pomoć u pokretanju procesa proizvodnje. Snage i prednosti ogledaju se i u izrazito povoljnom prirodnom okružju u kojem se kani zasaditi sadni materijal i započeti uzgoj najkvalitetnijih sorti malina. Tržište je za ovu djelatnost izrazito otvoreno zbog velike potražnje za ovom kulturom iz zemalja Europske Unije, pogotovo zemalja kao što su Njemačka, Francuska. Inače Njemačka godišnje uveze oko 9,5 do 10 tisuća tona svježih malina. To su sve zemlje s visokom razinom nacionalnog dohotka per capita te su istraživanja usmjerena upravo u tom smjeru. Problemi su mogući u vidu nekih prirodnih utjecaja u pogledu devastiranja nasada ili zemljišta te raznih bioloških faktora ili elementarnih nepogoda.
5
4. TRŽIŠNI PODACI PROJEKTA I MARKETING STRATEGIJA 4.1. ANALIZA DJELATNOSTI Uzgoj malina kao grana poljoprivredne djelatnosti usko je vezan i sa ostalim djelatnostima primarnog sektora. Dosadašnja kretanja grane ukazuju na veliku uspješnost ovog sektora, budući da je naša zemlja još uvijek slabije razvijena u pogledu suvremenijih tehnologija i naprednijih otkrića, poljoprivredne djelatnosti još uvijek su nam najzastupljenije i najisplativije. Što se legalnosti i legitimnosti djelatnosti tiče, ona je odobrena prema Pravilniku Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te spada i pod djelatnosti za koje je moguće ostvariti novčanu potporu na temelju čl. 12. i 13. stavak 4. Zakona o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/10), a u svezi sa člankom 28. Zakona o poljoprivredi ("Službene novine Federacije BiH", br. 88/07 i 4/10).2
4.1.1. ANALIZA PROIZVODA I PROIZVODNIH PROCESA Malina (lat - Rubus idaeus) je biljka porodice Rosaceae te je poznata od davnina kao ljekovita biljka. Višegodišnja je biljka i mali je žbun koji naraste do 200 cm. Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji te raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Plodovi su joj crveni, rjeđe bijeli i sočni, slični kupini i jagodi. Malina posjeduje i razna ljekovita svojstva. List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne šupljine. Sadrži tanin, flavonoid i organske kiseline. Često se koristi za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sustava. List maline može zamijeniti i neke čajeve. Ekstrakt ploda djeluje protiv virusa i snižava šećer u krvi aktivirajući pankreas na lučenje inzulina. Maline su dobra zaštita protiv malignih bolesti, a i spriječavaju razmnožavanje stanica raka. Izvor su fitokemikalija i elagične kiseline.
2
http://www.fmpvs.gov.ba
6
Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jačaju srce, te štite od visoke tjelesne temperature i infektivnih bolesti. Energetska vrijednost 100 g malina prikazana je u sljedećoj tablici:
100g malina sadrži: kcal 34
kJ
voda
142
84 g
masnoće 0,3 g
Kalij
Kalcij
170 mg
40 mg
magnezij
Vitamin C
30 mg
25 mg
TABLICA 1. – Energetska vrijednost 100 g malina
4.1.1.1. UZGOJ MALINA Maline se inače uzgajaju na parcelama koje ne prelaze 0,5 hektara i beru se ručno. No, ova proizvodnja se ne ograničava na tako mali prostor, nego svoje nasade postavlja na površinu od 5ha. Prosječan prinos po hektaru iznosi 6 tona, a branje malina počinje krajem lipnja i završava se u srpnju, ovisno o vremenskim uvjetima. Oko 90% proizvedenih malina zamrzava se u velikim skladištima, a samo 10% se dalje koristi za preradu ili prodaju u maloprodajnim objektima. Većina svježih malina se prodaje i konzumira tijekom ljetne sezone. Maline se zamrzavaju na temperaturi od -40 i skladište na temperaturi između -18 i -20. Svježe maline se čiste, pripremaju i skladište na temperaturi od 0 stupnjeva i transportiraju se u hladnjačama do svojih destinacija u roku od tri dana. Svježe maline se zatim koriste za dalju preradu, kojom se dobivaju sokovi i koncentrati. No ipak glavnina ove proizvodnje izvozit će se na zapadnoeuropsko tržište.
7
4.1.1.2. PRIPREMA ZEMLJIŠTA Malina najbolje uspijeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, opskrbljena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu izazvati vjetar i mraz. Promjenjive zimske i proljetne temperature prouzrokuju većinu oštećenja. Prednosti sadnje maline na sjevernim i sjeverno-istočnim stranama uglavnom pretežu u odnosu na ranije sazrijevanje maline zasađene na stranama okrenutim ka jugu. Slaba ventilacija i pojava „mraznih džepova“ također mogu prouzrokovati oštećenja cvjetova u proljeće. Dobra cirkulacija zraka u zasadu također umanjuje mogućnost pojave brojnih gljivičnih oboljenja. Slab protok zraka povećava vlažnost zraka oko plodova i izdanaka, što pogoduje razvoju bolesti izdanaka i truljenju izazvanog gljivicama. Međutim, prejak vjetar, posebno tijekom zime, može dovesti do lomljenja i isušivanja izdanaka. Ova oštećenja mogu se umanjiti postavljanjem vjetrobrana, mada je potrebno da oni budu dovoljno propustljivi, kako bi se ublažili udari vjetra. Vjetrobrani se postavljaju uz nagib, paralelno sa zasadom, kako se ne bi ometala ventilacija i povećavala opasnost od mrazeva, a služe za stvaranje zavjetrine. Divlja malina i kupina koje rastu oko parcele predviđene za postavljanje zasada također mogu predstavljati problem. One su dobro stanište za štetočine, a često predstavljaju izvor virusa i gljivičnih patogena te ih je potrebno eliminirati u krugu od 200 m oko nasada. Malina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (pjeskovitoj ili muljevitoj ilovači) koja sadrže visok stupanj organske materije (>3%) i čija se kiselost (pH) kreće između 5,5 – 6,5, kakvo prevladava upravo na odabranoj lokaciji. Oko 90% korijenovog sustava nalazi se na dubini do 50 cm površinskog sloja zemljišta iz koga korijen crpi vlagu i hranjive materije. U tijeku godine prije sadnje treba se izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalija u zemljištu. Kiselost zemljišta (pH) može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Priprema zemljišta važna je kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu ili eliminirali problemi sa korovom. Pojavu guščje trave (lat. Elytrigia repens) i druge višegodišnje korove trebalo bi suzbiti prije sadnje. Višegodišnji korovi mogu se suzbiti intenzivnijom obradom zemljišta, iako kemijska sredstva daju bolje rezultate. 8
Općenito govoreći, jesenja primjena herbicida na bazi glifosfata je efikasna. Lakše je suzbiti korov prije sadnje nego nakon osnivanja zasada. U svrhe borbe protiv raznih štetočina primjenjuje se fumigacija zemljišta, što uključuje korištenje kemikalija i specijalnu opreme. 4.1.1.3. IZBOR SADNOG MATERIJALA Veoma je važno da se osigura zdrav sadni materijal, dobre kvalitete. Zasad neće dati dobre rezultate ako se ovaj uvjet ne ispuni. Rizik od infekcije najmanji je kod sadnica dobivenih iz kulture tkiva, na drugom mjestu su one iz staklenika, dok sadnice proizvedene u poljskim uslovima nose najviši stupanj rizika. Biljke dobivene iz kulture tkiva nabavljaju se po višoj cijeni, ali se obično isplate kroz povećan rod i duži vijek eksploatacije zasada, što je i jedan od razloga što su baš ove vrste odabrane za sadnju. Sorta odabrana za sadnju jest jedna od najkvalitetnijih sorti malina, Willamette koje se naručuju od poduzeća „Prva Brazda“ d.o.o. Čelić po cijeni od 0,50 KM. Razvoj maline sorte Willamette tijekom prve i duge godine prikazan je na sljedećoj slici:
9
SLIKA 1. – Razvoj maline sorte Willamette tijekom prve i druge godine
Ova sorta rađa krupne, tamnocrvene i ukusne plodove od sredine pa sve do kasnog ljeta. Stabljika je dvogodišnja te najbolje uspijeva na jakom suncu s dosta vode te gnojenjem u vrijeme cvatnje. Sadnja se obavlja u redove u razmacima od po 3 metra, dok su u redu biljke odvojene jedna od druge oko 50 centimetara. 3 Ukupan broj potrebnih sadnica za sadnu površinu izračunava se pomoću obrasca: ukupna površina zasada podijeljeno brojem redova podijeljeno razmakom između sadnica. Na primjer, 10000 m2 (1 ha) podijeljeno sa 3,0 m između redova podijeljeno sa 0,5 m između sadnica jednako je 6,666 sadnica. Usto, potrebno je i vezivanje uz žicu radi bolje stabilnosti. Skica takvog jednog postupka prikazana je na slijedećoj slici:
3
Somogyi, L.P., Ramaswamy, H.S., Hui, Y.H. (1996) Processing Fruits: Science and Technology, Technomic Publishing Company, Lancaster
10
SLIKA 2. – Postupak vezivanja nasada malina
4.1.1.4. REZIDBA MALINA Rezidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u uzgoju malina i njome se regulira vegetativni rast i rodnost te održava sustav uzgoja. Najčešći sustav uzgoja malina jest uspravni niz uz žicu jer malina intenzivno tjera izdanke iz korijena. Prema rokovima rezidba može biti: - osnovna rezidba nakon berbe ili - rezidba na zeleno tijekom proljeća. Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa, tj. na oko 20-30 cm iznad tla. U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju. Ako su povoljni uvjeti, iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima. Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe: 11
1. rezidba od kolovoza do studenog, 2. rezidba u rano proljeće. 1. Dvogodišnje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz malinjaka i spaliti. Istodobno treba ukloniti slabije, oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke. Ostavljenim izdancima omogućena je bolja osvijetljenost, više hrane i više vlage. Time se postiže, povoljan učinak na obrastanje rodnim pupovima, sazrijevanje i otpornost prema mrazevima. 2. U rano proljeće odabiru se i prikraćuju jednogodišnji izdanci za rod. Za rod se ostavljaju izdanci debljine olovke. Na sadnom mjestu ostavljaju se 2 izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini, ukupno 20-25 pupova, koliko je prijeko potrebna za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa. Pri uzgojnom sustavu malina „uspravni niz uz žicu“ potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak, tj. ukupno 6-7 po metru. Treba obaviti prikraćivanje na 2 pupa iznad gornje žice, tj. na visinu od oko 170 cm i vezati ih za žicu. Osim prikraćivanja, treba prorijediti i prikratiti postrane grančice. Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka. Prvi izdanci razvijaju se iz najplićeg sloja tla. budući da su slabiji, uklanjaju se, i to tijekom proljeća pa sve do sredine svibnja. Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehanički ili kemijski. Uklanjaju se sve do osnove, tj. do tla, i prije nego odrvene. Za rod u idućoj godini najbolji su izdanci koji niču u svibnju. Oni se ne uklanjaju, nego se puštaju da se slobodno razvijaju.4 Kompletni postupak rezidbe prikazan je na sljedećim slikama:
4
http://www.agr.hr/hzpss/
12
SLIKA 3. Skraćivanje sadnica poslije sadnje
SLIKA 4. Rezidba uzgoja „uspravni niz uz žicu“
13
SLIKA 5. Malina nakon prve vegetacije
SLIKA 6. Uklanjanje prvih izdanaka 14
4.2. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA – POTENCIJALNI KUPCI Izvozne cijene maline se razlikuju u ovisnosti od kategorije kvalitete, s jedne strane, kao i od ponuđenih količina koje na jednom tržišnom segmentu, proizvođači nude sa druge strane. Posljednjih godina izvozne cijene sorte Willamette se kreću u relaciji od 3,0 do 3,2 KM za kilogram. Maline se na tržište plasiraju svježe u maloprodaju te smrznute na inozemno tržište. Kupci u ekonomski razvijenim zemljama spremni su platiti veću cijenu, uz potreban uvjet da proizvod zadovoljava sve performanse kvalitete, od zdravstvene ispravnosti, pa nadalje. Izvoznu cijenu maline ipak kreiraju inozemni uvoznici, odnosno distributeri, pa se često događa da strani posrednici dizanjem cijena maline, postižu mnogo više cijene od onih koje se ostvaruju na inozemnom tržištu. Zato se nameće prijedlog strategije o cijenama – kada se već ova malina prepoznaje kao vrhunska kvaliteta, da se cijene diferenciraju prema pojedinim zemljama uvoznicama, kao što je to bilo 2005.god., ali i da se ista prilagodi konkurenciji, jer jednom izgubljeno tržište teško se može vratiti. Izvozna cijena malina u odabranim zemljama kreće se u sljedećim relacijama: Njemačka 3,0 KM/kg, Velika Britanija 3,5 KM/kg i Austrija 2,5 KM/kg.5 Potencijalni kupac je kompanija Werner W. Plog GMBH (hr. d.o.o.) iz Reinbeka na sjeveru Njemačke. Ugovori su još u začetku te se do kraja postavljanja nasada očekuje njihova finalizacija.
5
http://www.poljoprivreda.ba
15
4.3. ANALIZA KONKURENCIJE Što se konkurencije tiče, na prostoru naše države djeluje vrlo malo poduzeća koja se bavi sličnom djelatnošću. Jedno od takvih poduzeća jest Čolakcommerc d.o.o. iz ProzoraRame, tvrtka koja je nedavno potpisala ugovor s turskom firmom Kalkan Organik Tarim Urunleri o otkupu maline te su dogovorili i izvoz borovnice, te plantažne kupine na ovo veliko tržište. Prema procjenama, ukupan izvoz ovih proizvoda, bi trebao iznositi oko 500 tona na godinu. Posluje od 1996.godine, isključivo se bavi otkupom šumskih plodova i to: šumskih jagoda, borovnica, malina, kupina i sve vrste gljiva. U sezoni zapošljava 20 radnika na preradi i 50 radnika na otkupnim stanicama u cijeloj BiH te u budućnosti planira vršiti zamrzavanje i pakiranje šumskih plodova po 250 g za prodaju na domaćem i inozemnom tržištu. U ovoj godini za sve šumske plodove ima potpisane ugovore za prodaju na Švedskom tržištu. Firma Čolakcommerc d.o.o. upošljava veći broj radnika na općini Prozor Rama, a bavi se i trgovinskom djelatnošću te ima svoje prodajne lokacije: 1. Diskont Centar ul. Kralja Tomislava bb Prozor 2. Bijela Tehnika ul. Kralja Tomislava bb Prozor 3. Diskont br. 1. Mahala. 6 Također, još jedan od konkurenata jest i kompanija Frutti-Funghi d.o.o. iz Visokog koja se izvozom bobičastog voća bavi kao sporednom djelatnošću dok joj je primarna djelatnost izvoz gljiva na inozemno tržište. Kratka povijest poduzeća: - 1996. – 2001. Godina Početak rada u oblasti sakupljanja, otkupa i prodaje šumskih plodova i jagodičastog voća na teritoriji Bosne i Hercegovine. - 2001. Godina Realiziran prvi izvoz u Italiju. - 2005. Godina Izvršena preregistracija u privredni subjekt Frutti-Funghi d.o.o. Export-Import, od kada ova firma nastupa samostalno na domaćem i inozemnom tržištu, bez posrednika u trgovini. Poslovanje je prošireno i na otkup jagodičastog voća (malina, kupina, borovnica i jagoda), kako onog iz prirodnih populacija, tako i iz plantažnih zasada - 2005. – 2009. Godina 6
http://colakcommerc.com
16
Ostvaren kontinuiran izvoz u Austriju, Njemačku, Francusku, te Sloveniju, zahvaljujući stalnim ulaganjima u modernizaciju kompanije, povećanje broja zaposlenika i unapređenje njihove edukacije. - 2009. Godina Realiziran projekt plantažiranja američke borovnice na površini od 35 hektara. - 2011. Godina Dosegnut otkupni i prerađivački potencijal od oko 300 tona raznih vrsta gljiva, te oko 200 do 250 tona bobičastog voća.7 Usporedba ovih dvaju poduzeća prikazana je u sljedećoj tablici: NAZIV PODUZEĆA
ČOLAKCOMMERC
FRUTTI-FUNGHI
PRAVNI OBLIK
Društvo s ograničenom
Društvo s ograničenom
PODUZEĆA
odgovornošću
odgovornošću
SJEDIŠTE
Prozor – Rama
Visoko
VLASNIČKA
Kasim Čolak (CEO)
Edin Zukan (CEO)
GODINA UTEMELJENJA
1996.
2001.
BROJ ZAPOSLENIH
20 na preradi, 50 na
11 stalnih, 50 na otkupnim
otkupnim stanicama u BiH
stanicama
Otkup gljiva i šumskih
Gljive, zaleđeno ili suho
plodova
bobičasto voće
Kasim Čolak
Edin Zukan
STRUKTURA PODUZEĆA
PREDMET POSLOVANJA
ODGOVORNA OSOBA
TABLICA 2. – Usporedba dvaju konkurentskih poduzeća
7
http://www.frutti-funghi.com
17
4.4. SWOT ANALIZA
SNAGE (STRENGTHS)
SLABOSTI (WEAKNESSES)
Idealna lokacija za pokretanje poslovnog procesa
Prvi posao Novi u procesu proizvodnje
Kvalitetan proizvod Bez prethodnog iskustva u sličnim poslovima
Suvremena tehnologija koja osigurava najbolju kakvoću finalnog proizvoda
PRILIKE (OPPORTUNITIES)
PRIJETNJE (THREATS)
Izrazito velika potražnja za proizvodom
Elementarne nepogode
Poticanje poslovanja od strane nadležnih institucija
Velika ovisnost o prirodnom okruženju
TABLICA 3. – SWOT analiza SNAGE : - Budući da se cjelokupni nasadi te glavnina postrojenja nalaze na idealnoj lokaciji, kao rezultat se očekuje i dobar prinos. U ovom slučaju, izbor mikro lokacije pokazao se jako dobrom investicijom koja će zasigurno biti glavna komponenta budućeg napredovanja poduzeća. Pored toga, izbor nasada nije prepušten slučaju, sadnice potječu iz najkvalitetnijeg uzgoja te su preduvjet stvaranja kvalitetnog finalnog proizvoda. Potpomognut suvremenom tehnologijom, malinjak bi trebao donijeti velike prinose. SLABOSTI: - Poduzeće je relativno novo na tržištu i ovo je prvi posao s kojim se susreće. To mu zbog toga predstavlja najveću slabost koja bi mogla utjecati na proizvodnju. Proizvodni proces je složen i zahtjeva određeno iskustvo koje ovo poduzeće ne posjeduje ali upošljavanjem stručnih kadrova, rizik zbog nedovoljnog iskustva trebao bi se svesti na minimum.
18
PRILIKE: - Na tržištu, pogotovo zapadnoeuropskom na koje se i usmjeravamo, vlada velika potražnja za plodom maline. Godišnji uvoz npr. Njemačke iznosi nekoliko tisuća tona te u tome vidimo najveću priliku. Nadalje, nadležne institucije ove zemlje potiču proizvodnju te novčano potpomažu ovakav način poslovanja što je još jedan od povoljnih utjecaja iz okoline. PRIJETNJE: - Velika ovisnost o vremenskim uvjetima i prilikama najveća je prijetnja iz okoline. Budući da se radi o takvom proizvodu koji je u velikoj mjeri ovisan o prirodnim utjecajima, velika je važnost i te prirodne komponente. Malina, kao vrlo delikatan proizvod iziskuje i veliku zaštitu te veliku brigu oko nasada. Zbog toga, upošljavanjem stručnih kadrova te osoblja koje će na pravi način zaštititi malinjak, rizičnost te ovisnost o elementarnim nepogodama bi se trebala svesti na minimum.
19
4.5. STRATEGIJA 4P
PROIZVOD Osnovni proizvod je plod maline koji se distribuira u manjem postotku (10%) svjež u maloprodajne objekte, dok ostatak proizvodnje (90%) zamrznut odlazi u izvoz zemljama zapadne Europe (Njemačka, Francuska). Uporabni vremenski rok proizvoda u slučaju prodaje u maloprodajnim objektima je ne dulja od 5 dana jer se radi o vrlo delikatnom proizvodu koji se ne može skladištiti na dulje vrijeme ako nema potrebnih uvjeta. Dok, pri izvozu, malina se transportira hladnjačama na temperaturi od -40 stupnjeva te joj se tako i produžava uporabni rok. Proizvod je izrazito visoke kvalitete. Asortiman nije posebno širok jer je izvršena specijalizacija samo za jednu vrstu proizvodnje. Estetika se ogleda u ambalaži koja se pravi samo za proizvode koji idu u maloprodaju dok se oni za izvoza transportiraju u većim kutijama koje služe samo za transport. Ambalaži se onda posvećuju tamošnji kupci. Ambalaža za prodaju na malo sastoji se od kutija napravljenih suvremenom IML tehnologijom (In Mould Labeling) koja se upotrebljava na cjelokupni spektar ambalažnih proizvoda. Etiketa je napravljena iz istog materijala kao i ambalaža i ne sadrži prirodi štetnih ljepila. Ambalaža je napravljena od PP-a (Polipropilena) koji predstavlja tvrdi termoplastični polimer. Proizvodi od PP-a nisu štetni za okoliš i mogu se reciklirati.
CIJENA Cijena predodređena ugovorom za inozemne partnere je 3 KM/kg. dok je za prodaju na malo određena cijena od 4,5KM/kg. Pri određivanju cijena služilo se tržišnom metodom dakle u skladu s velikom potražnjom te metodom konkurencije koja isti proizvod prodaje po približnoj cijeni no s razlikom u kvaliteti. Ugovorima su određeni načini plaćanja, inozemnim kupcima po dospijeću šalje se faktura koju trebaju ispoštovati u dogovorenom vremenskom roku s mogućnošću produljenja roka na određeno vrijeme. Maloprodajni kupci robu plaćaju pouzećem također s mogućnošću kraće odgode
20
PROMOCIJA Promocija je jedna od glavnih komponenti koja pomaže poduzeću da njega ali i proizvod šira javnost prepozna i prihvati. Zbog toga se u promociju ulaže i puno resursa, kako ljudskih tako i materijalnih. Na primjeru ove firme vidjet će se kako se na jednostavan i financijski isplativ način u kratkom vremenskom roku etablirati na tržište kao novi ali pouzdani proizvođač. Oglašavanje predstavlja osnovni dio promocije. Pažnja će se posvetiti oglašavanju u tisku putem plaćenih oglasa, na televiziji i radiju reklamama upućenim osobno potrošačima. Organizirat će se i obilasci nasada malina za posjetitelje budući da se sam malinjak nalazi na izvrsnoj lokaciji te je prometno povezan s glavnom prometnicom. Tamo će se u specijaliziranoj prodaji moći naći vrhunska malina s posebnom cijenom i u posebnim ambalažama, sok i džem od malina napravljen isključivo za prodaju na tom mjestu.
DISTRIBUCIJA Distribucija i prodaja za osnovni zadatak imaju ponuditi pravi proizvod pravom kupcu na pravom mjestu u pravo vrijeme uz najniže troškove. U skladu s unutrašnjim čimbenicima poduzeća tj financijskim resursima i proizvodnim kapacitetima i čimbenicima tržišta odabran je najisplativiji distribucijski kanal za ovaj proizvod. U ovom slučaju to je plasman na inozemno tržište što je svakako najisplativije rješenje gledajući na stanje domaćeg tržišta. Distribucijski kanal će ići u dva smjera, maloprodajni i veleprodajni. U maloprodaju ide manji dio proizvodnje i tu se proizvod prodaje preko posrednika, trgovca na malo. Što se tiče izvoza, proizvod će se prodavati trgovcu na veliko koji onda taj proizvod koristi u vlastite svrhe, prerade, pakiranja u ambalaže za maloprodaju, preprodaje i slično.
21
4.6. PRORAČUN TROŠKOVA MARKETINGA
PRORAČUN TROŠKOVA MARKETINGA 1. Predviđena istraživanja 2. Izrada web stranice i održavanje 3. Troškovi promocije 3.1. Oglašavanje 3.1.1. Oglašavanje u tisku 3.1.2. Oglašavanje na televiziji 3.1.3. Oglašavanje na radiju 3.1.4. Oglašavanje na internetu
2.000,00 KM 1.000,00 KM
200,00 KM 100,00 KM 100,00 KM 100,00 KM
3.2. Troškovi unaprjeđenja prodaje 3.2.1. Besplatni primjerci 3.2.2. Sajmovi
250,00 KM 500,00 KM
3.3. Troškovi izravnog marketinga 3.3.1. Katalozi 3.3.2. Telemarketing 3.3.3. Telefaksiranje
150,00 KM 200,00 KM 100,00 KM
4. Izrada loga
500,00 KM
UKUPNO
5.200,00 KM TABLICA 4. – Proračun troškova marketinga
22
5. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKI OPIS PROJEKTA 5.1. IZBOR MIKRO I MAKRO LOKACIJE Uspješnost posla uvelike ovisi o izabranoj lokaciji. Za ovakvu vrstu posla, poljoprivredni sektor, možda je ona čak i najvažniji faktor. Sjedište tvrtke „VEDA d.o.o.“ registracijom na Općinskom sudu Čapljina utvrđeno na adresi Marka Marulića br. 6, Čapljina. Lokacija za podizanje nasada je odabrana na prostoru Općine Čapljina. Projekt je putem lokacije uklopljen u perspektivne planove regionalnog razvoja. Lokacija je prometno povezana s glavnom prometnicom te je tako osiguran i nesmetan transport. Na tom području uvjeti za podizanje nasada su idealni, konfiguracija zemljišta je takva da izrazito pogoduje razvoju malinjaka. Tlo je pjeskovito, propusno i osunčano, dakle ispunjava sve uvjete zašto je odabrano kao mikro lokacija. Površina od 5 hektara osigurat će dovoljno proizvodnih kapaciteta koji su namijenjeni izvozu i maloprodaji. U blizini je rijeke Neretve što će uvelike pripomoći i sustavu navodnjavanja. U blizini nema zone stanovanja što je još jedan od razloga koji ovu lokaciju čine idealnom. Prije uzimanja u zakup obavljene su sve protokolarne djelatnosti, lokacija i zemljište je ispitano, planirana djelatnost je odobrena. Što se zakonskih ograničenja tiče, ona su ispoštovana u potpunosti. Ekološki kriteriji su zadovoljeni s obzirom da se u malinjaku neće koristiti ni štetni plinovi ni štetne kemikalije koje bi mogle predstavljati opasnost za obližnje riječne tokove. Za poslovni pothvat angažirat će se radnici iz bliže okoline. Na prostoru Općine ne postoji nijedan više nasad malina te se time kani privući veći broj sezonskih radnika.
5.2. POTREBNA STALNA SREDSTVA Zemljište odabrano za podizanje nasada je primljeno u zakup od strane Općine Čapljina na razdoblje od 5 godina s mogućnošću produljenja ugovora čiju originalnu presliku kao i originalnu presliku lokacije iz izvoda katastarskog sustava donosimo u privitku. Na samoj lokaciji malinjaka izgradit će se nekretnina – hladnjača u svrhu skladištenja maline dok ne dođe do transporta. Tvornički nacrt izgradnje objekta također donosimo u privitku ovog plana. 23
5.3. POTREBNA OPREMA
UREDSKA OPREMA
POTREBNA OPREMA Stolci, stolovi, ormari za arhiviranje spisa, razni uredski
ALATI
materijal Razni alati potrebni za održavanja nasada, navodnjavanje,
POGONSKI NAMJEŠTAJ STROJEVI I POSTROJENJA TRANSPORTNA SREDSTVA OSTALA VRIJEDNA
rezidbu Paneli Motori za hladnjače, kompresori, agregat za hlađenje Kamion, transportna hladnjača Kolci za vezivanje nasada, mreža i žica za zaštitu sadnica
OPREMA TABLICA 5. – Popis potrebne opreme
5.4. MATERIJALNI RESURSI ZA RAD Najosnovniji materijalni resursi neophodni za početak poslovanja su same sadnice maline. Sadnice se naručuju iz najkvalitetnijeg uzgoja, od po 0,50KM za komad. Služeći se računicom postavljanja nasada iz točke 4.1.1.3. Izbor sadnog materijala, došli smo do računice od cca. 30,000 sadnica potrebnih za podizanje nasada. Pored toga, poduzeće se mora osigurati sigurnosnim zalihama od cca 3,000 dodatnih sadnica u slučaju bilo kakvog uništavanja postojećih. Plan transporta izgleda ovako: Pouzećem sadnica i izmirenjem obveza prema dobavljaču, sadni materijal se transportira prijevoznim sredstvima (kamionima) do mjesta sadnje gdje se zatim skladišti na kratko vrijeme dok ne počne sam proces sadnje.
24
6. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PROJEKTOM 6.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA Poduzeće je organizirano na osnovu funkcijske organizacijske strukture te je izvršena podjela rada na funkcionalnom načelu. Organizacijske jedinice formirane su oko sljedećih funkcija:
25
SLIKA 7. – Funkcijska organizacijska struktura poduzeća
Da bi se izbjeglo nastajanje nesporazuma i organizacijskih gubitaka, potrebno je točno definirati tko što radi i koja je čija funkcija tj. krug djelovanja. Istraživanje i razvoj – Služba radnika koji rade na istraživanju samog proizvodnog procesa, na uvođenju noviteta u proizvodnju i distribuciju, razvoj postojeće tehnologije po najnovijim standardima Nabava – Osoblje zaduženo za nabavu sadnog materijala, opreme za sadnju, održavanje, navodnjavanje, berbu i rezidbu 26
Prodaja – Komercijalisti koji se posvećuju promociji i prodaji proizvoda, obavljaju razne marketinške djelatnosti s ciljem promocije poduzeća Proizvodnja – Radnici na nasadima, radnici u pogonu za utovar i istovar malina iz skladišta, vozači koji malinu transportiraju do odredišta Financije – Odjel stručnih kadrova koji se brinu o plaćanjima faktura, o ispostavljanju istih, o obvezama plaćanja kredita, isplate plaća svim djelatnicima i sl. Računovodstvo – Računovođe koji vode kompletne knjige poduzeća, brinu se o legalnosti svih obveza, npr podmirenju PDV-a državi i sl. Tijela upravljanja : – Vlasnička struktura - 2 vlasnika koji čine Nadzorni Odbor s najvećim ovlastima u poduzeću, obveza sastajanja jednom u periodu od 2 mjeseca u svrhu rezimiranja stanja firme te donošenja potrebnih odluka - Upravni odbor sastavljen od menadžera i direktora financijskog i informacijskog odjela s ovlastima razrješenja djelatnika i osoblja u slučaju neproduktivnog rada.
27
6.2. ORGANIZACIJA ZAPOSLENIH POPIS RADNIH MJESTA I POTREBNIH KARAKTERISTIKA ZAPOSLENIKA R. br. 1.
Naziv radnog mjesta Menadžer, voditelj poslovanja
2.
Voditelj odjela financija
3.
Voditelj IT odjela
Magistar računalstva/ diplomirani inženjer računalstva
1
Radno iskustvo u informatičkoj tehnologiji
4.
Upravitelj nasada
1
5.
Voditelj servisa
Magistar agronomije/ diplomirani inženjer agronomije Srednja elektrotehnička škola
6.
Komercijalist
1
7. 8.
Vozači Stalni radnici na održavanju nasada Sezonski radnici
Srednja ekonomska škola – smjer komercijalizacija SSS Bez posebnih zahtjeva
3 6
Radno iskustvo na sličnom polju Radno iskustvo na servisu strojeva Radno iskustvo na tom polju, timski rad Bez posebnih zahtjeva Bez posebnih zahtjeva
Bez posebnih zahtjeva
20
Bez posebnih zahtjeva
9.
Stupanj obrazovanja Magistar ekonomske struke/diplomirani ekonomist – smjer menadžment Magistar ekonomske struke/ diplomirani ekonomist
Broj zaposlenih 1 1
1
Posebni zahtjevi Prethodno radno iskustvo na sličnom polju Radno iskustvo u računovodstvu
TABLICA 6. – Popis radnih mjesta i potrebnih karakteristika zaposlenika
28
7. FINANCIJSKI PODACI 7.1. PROJEKCIJA VRIJEDNOSTI ULAGANJA
STAVKA
VRIJEDNOST ULAGANJA STRUKTURA U %
UKUPNA STALNA SREDSTVA
69.250,00
56,64%
ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKI OBJEKTI VIŠEGODIŠNJI NASADI RAČUNALO SOFTVER TRAKTOR TRANSPORTNI KAMION OSTALA POTREBNA OPREMA
5.000,00 15.000,00 15.500,00 1.000,00 750,00 10.000,00 15.000,00 7.000,00
4,08% 12,26% 12,67% 0,81% 0,61% 8,17% 12,26% 5,72%
UKUPNA TRAJNA OBRTNA SREDSTVA
53.000,00
43,36%
SIROVINE I MATERIJALI I SL. ENERGENTI ULAGANJE U ZAPOSLENE
20.500,00 7.500,00 27.000,00
16,76% 6,13% 22,08%
UKUPNA ULAGANJA
122.250,00
100%
TABLICA 7. – Projekcija ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva
29
STAVKA
VRIJEDNOST ULAGANJA STRUKTURA U %
VLASTITI IZVORI - UKUPNO
51.750,00
56,40%
VLASTITO RAČUNALO VLASTITI SOFTVER VLASTITI TRAKTOR VLASTITI TRANSPORTNI KAMION NOVAC (GOTOVINA)
1.000,00 750,00 10.000,00 15.000,00 25.000,00
1,08% 0,82% 10,89% 16,35% 27,25%
VANJSKI IZVORI - UKUPNO
40.000,00
43,60%
KREDIT
40.000,00
43,60%
UKUPNI IZVORI
91.750,00
100%
TABLICA 8. – Projekcija izvora za financiranje planiranih ulaganja
30
7.2. PLAN OTPLATE KREDITA RAZDOBLJE
ANUITET
OTPLATA KAMATE
OTPLATA GLAVNICE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 24 36 48 60
792 792 792 792 792 792 792 792 792 792 792 792 9504 9504 9504 9504
233 230 227 223 220 217 213 210 207 203 200 196 2079 1544 968 351
559 562 565 569 572 575 579 582 585 589 592 596 7425 7961 8545 9145
UKUPNO
47.523
7.523
40.000
STANJE GLAVNICE 40.000 39.441 38.879 38.314 37.746 37.174 36.598 36.020 35.438 34.853 34.264 33.672 33.076 25.651 17.690 9145 0
TABLICA 9. - Plan otplate kredita
31
7.3. BILANCA STANJA BILANCA STANJA U PRVOJ GODINI POSLOVANJA AKTIVA A. STALNA SREDSTVA I. Stalna nematerijalna sredstva II. Nekretnine, postrojenja i oprema III. Biološka imovina IV. Ostala stalna materijalna sredstva V. Potraživanja B. TEKUĆA SREDSTVA I. Zalihe II. Novac i novčani ekvivalenti UKUPNA AKTIVA (A+B) PASIVA (KAPITAL I OBVEZE) A. KAPITAL B. DUGOROČNE OBVEZE C. KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNO PASIVA (A+B+C)
5.000,00 48.750,00 15.500,00 40.000,00 10.000,00 119.250,00 39.250,00 40.000,00 40.000,00 119.250,00
TABLICA 10. - Projekcija bilance stanja za prvu godinu poslovanja
32
7.4. BILANCA USPJEHA – PROJEKCIJA PRIHODA I RASHODA PLANIRANI PRIHODI PO GOD. REALIZACIJE PROJEKTA UKUPNO I GOD II GOD III GOD IV GOD V GOD MALINA MALOPRODAJA 5.000,00 6.500,00 7.000,00 7.200,00 7.500,00 33.200,00 MALINA VELEPRODAJA 100.000,00 104.900,00 107.600,00 109.300,00 111.000,00 532.800,00 MALINOVO VINO 9.000,00 11.000,00 12.200,00 13.000,00 13.600,00 58.800,00 DŽEM OD MALINA 12.500,00 13.800,00 14.500,00 15.500,00 16.700,00 73.000,00 KOMPOT OD MALINA 5.000,00 6.420,00 7.300,00 8.500,00 12.000,00 39.220,00 UKUPNI PRIHODI 131.500,00 142.620,00 148.600,00 153.500,00 160.800,00 737.020,00 STAVKE PRIHODA
TABLICA 11. – Dinamička projekcija prihoda
STAVKE RASHODA
PLANIRANI RASHODI PO GOD. REALIZACIJE PROJEKTA I GOD II GOD III GOD IV GOD V GOD
UKUPNO
TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA TROŠKOVI OSOBLJA
37.500,00 27.000,00
5.000,00 27.000,00
6.200,00 27.000,00
7.100,00 27.000,00
7.350,00 27.000,00
63.150,00 135.000,00
TROŠKOVI RAČUNO VODSTVA KAMATE NA KREDIT ENERGENTI UKUPNI RASHODI
1.500,00 2.579,00 25.000,00 93.579,00
1.500,00 2.079,00 25.000,00 60.579,00
1.500,00 1.544,00 25.000,00 61.244,00
1.500,00 968,00 25.000,00 61.568,00
1.500,00 351,00 25.000,00 61.201,00
7.500,00 7.523,00 125.000,00 338.173,00
TABLICA 12. – Dinamička projekcija rashoda RAČUN DOBITI I GUBITKA (PRIHODI – RASHODI= DOBIT/GUBITAK)
STAVKE UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI UKUPNA DOBIT/GUBITAK POREZ NA DOBIT (10%) NETO DOBIT/GUBITAK
I 131.500,00 93.579,00 37.921,00 3.792,10 34.128,90
GODINE II III IV 142.620,0 148.600,0 0 0 153.500,00 60.579,00 61.244,00 61.568,00
160.800,00 737.020,00 61.201,00 338.173,00
82.041,00 87.356,00
99.599,00
8.204,10
8.735,60
73.836,90 78.620,40
91.932,00
V
9.193,20 9.959,90 82.738,80
UKUPNO
398.849,00 39.884,90
89.639,10 358.964,10
33
TABLICA 13. - Projekcija računa dobiti i gubitka
7.5. OCJENA UČINKOVITOSTI PROJEKTA EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA UKUPNI PRIHODI 737.020,00 UKUPNI RASHODI 338.173,00 VRIJEDNOST 2.179417044 TABLICA 14. - Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja na kraju promatranog razdoblja Ekonomičnost ukupnog poslovanja na kraju pete godine iznosi 2.179417044.
NETO MARŽA PROFITA NETO DOBIT 358.964,10 UKUPNI PRIHOD 737.020,00 VRIJEDNOST 0,487047977 TABLICA 15. - Pokazatelj neto marže profita na kraju promatranog razdoblja Poduzeću na raspolaganju po slobodnoj volji ostalo je 0,487047977 dijelova prihoda. POVRAT NA UKUPNI KAPITAL NETO DOBIT 358.964,10 UKUPNA AKTIVA 119.250,00 VRIJEDNOST 3,010181132 TABLICA 16. - Pokazatelj povrata na ukupni kapital Na jednu novčanu jedinicu uloženu u aktivu poduzeće ostvaruje 3,010181132 novčanih jedinica.
34
8. PRIVITAK UGOVOR o zakupu zemljišta
zaključen dana 28.prosinca 2011.godine godine u Čapljini između: ZAKUPODAVATELJA:
„VEDA“ d.o.o.Čapljina iz Čapljine, zastupane po Direktoru Danijela Pjevac
i ZAKUPOPRIMATELJA: Općina Čapljina zastupana po , Općinskom javnom pravobranitelju Anita Perić
Članak 1. Zakupodavatelj daje u zakup zakupoprimatelju, a zakupoprimatelj uzima u zakup od zakupodavatelja počevši od 01.siječnja 2012. godine na vrijeme od pet godina zemljište označeno kao k.č.4193/1 zv. „Sjekavice“, njiva površine 50072 m2 K.O. Čapljina radi poljoprivredne obrade – podizanja plantaže malina. Sastavni dio ovog ugovora je kopija plana sa ucrtanom lokacijom. Članak 2. Zakupoprimatelj će plaćati godišnju zakupninu u visini od 1.000,00 KM na žiro račun zakupoprimatelja. Godišnja zakupnina za zemljište je određena u minimalnom iznosu, obzirom da Općina Čapljina ima interes za razvoj i poticaj poljoprivredne proizvodnje Zakupoprimatelj se obvezuje godišnji iznos zakupnine uplaćivati zakupodavatelju do 15.01. za prethodnu godinu. Zakupoprimatelj je dužan, nakon isteka ovog ugovora ili kod prijevremenog raskida predati zemljište. Članak 3. Ovaj ugovor se može produžiti na određeno vrijeme o čemu se zaključuje aneks ovom ugovoru najmanje dvadeset dana prije isteka ovog ugovora. Zakupodavatelj može otkazati ovaj ugovor prije isteka ugovorenog roka ukoliko zakupoprimatelj: - koristi zemljište na način kako nije predviđeno ovim ugovorom, - zaostaje sa plaćanjem zakupnine. Zakupodavatelj je u prethodno navedenim slučajevima dužan pisanom izjavom o otkazu obavijestiti drugu stranu najmanje 30 dana prije dana prestanka zakupnog odnosa. 35
Članak 4. Ovaj ugovor je sastavljen u četiri istovjetna primjerka od kojih dva primjerka zadržava zakupoprimatelj, a dva zakupodavatelj. Članak 5. U slučaju spora ugovorne strane za rješavanje spora određuju mjesno nadležni sud, Općinski sud u Čapljini.
ZAKUPODAVATELJ: Općina Čapljina, po punomoćniku
ZAKUPOPRIMATELJ: „VEDA“ d.o.o.Čapljina
36
SLIKA 8. – Kopija plana lokacije
37
9. LITERATURA
1. Somogyi, L.P., Ramaswamy, H.S., Hui, Y.H. (1996) Processing Fruits: Science and Technology, Technomic Publishing Company, Lancaster. 2. Salunke, D.K., Kadam, S.S. (1995) Handbook of Fruit Science and Technology, Marcel Dekker, New York. 3. Jongen, W. (2002) Fruit and vegetable processing, CRC Press, New York. 4. Smith, D.S., Cash, J.N., Wai-Kit Nip, Hui, Y.H. (1998) Processing Vegetables, Technomic Publishing Company, Lancaster. 5. Nagy, S., Chin Shu Chem, Shaw, P.E. (1993) Fruit Juice Processing and Technology and Science Inc. Auburndale, Florida, 1993. 6. http://www.wikipedia.hr, (21.12.2011.,13:00h) 7. http://www.poljoprivreda.ba, (21.12.2011.,14:15h) 8. http://http://www.fmpvs.gov.ba, (22.12.2011.,19:05h) 9. http://www.agr.hr/hzpss/, (7.1.2012.,16:00h) 10. http://colakcommerc.com, (7.1.2012.,18:00h) 11. http://www.frutti-funghi.com, (8.1.2012.,13:00h)
38
10. POPIS TABLICA TABLICA 1. - Energetska vrijednost 100 g malina; str. 7.; izvor: http://www.wikipedia.hr TABLICA 2. - Usporedba dvaju konkurentskih poduzeća; str. 16. TABLICA 3. - SWOT analiza; str. 17. TABLICA 4. - Proračun troškova marketinga; str. 21. TABLICA 5. - Popis potrebne opreme; str. 23. TABLICA 6. - Popis radnih mjesta i potrebnih karakteristika zaposlenika; str. 26. TABLICA 7. - Projekcija ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstva; str. 27. TABLICA 8. - Projekcija izvora za financiranje planiranih ulaganja; str. 28. TABLICA 9. - Plan otplate kredita; str.29. TABLICA 10. - Projekcija bilance stanja za prvu godinu poslovanja:str. 30. TABLICA 11. - Dinamička projekcija prihoda; str. 31. TABLICA 12. - Dinamička projekcija rashoda; str.31 TABLICA 13. - Projekcija računa dobiti i gubitka;str. 31. TABLICA 14. - Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja na kraju promatranog razdoblja;str. 32. TABLICA 15. - Pokazatelj neto marže profita na kraju promatranog razdoblja;str. 32. TABLICA 16. - Pokazatelj povrata na ukupni kapital; str. 32.
39
11. ZAKLJUČAK Projekt je primjenjiv u praksi i praćenjem točaka predstavljenim u ovom planu moguće je pokrenuti jedno uspješno poduzeće koje bi u predviđenom vremenskom roku od 5 godina ostvarilo određene profite.
40
