UVOD U ARHITEKTURU Arhitektura je umjetnost koja zatvara i uokviruje jedan prostor tako da lepota i korisnost postaju jedno. Arhitektura je takodje kompromis kompromis materijala, funkcije, konstrukcije , i ostalih mogucih ogranicenja. Osim tehnickih zadovoljenja gradjevina mora da ima i ljepotu. Rijec ARHITEKTURA nastaje od grckog grckog “arhi” (prvo, pocetak, prvenstvo), i “tektonikos” (graditelj, konstruktor, konstruktor, neimar). ARHITEKTURA mora zadovoljiti 3 zahtjeva: -mora imati smisao tj. zadovoljiti funkciju ili svrhu postojanja. -mora iti tehnicki ojektivna u smislu materijalizacije -mora zadovoljiti estetske, moralne i kulturne kulturne norme drustva. Arhitektura Arhitektu ra se uci da i se !aucilo ! -u cemu je ideja kuce -kako se pravi plan za gradnju kuce (formalizacija (formalizacija prethodne ideje o kuci) -da se nauce faze i postupci pravljenja (nivo realizacije ideje) Razlozi uce!ja arh arh.-profesionalni, .-profesionalni, umjetnicki, kulturni " dr. #ovezana je za umjetnoscu, naukom i industrijom. "je#ota u "je#ota u arh predstavlja ispunjenje nekog smisla ne kao pitanje ukusa vec kao uniuerzalni smisao.$vaki ojekat je kominacija estetike i nauke. $misao gradnje $misao gradnje je stailnost,trajnost,udonost stailnost,trajnost,udonost i ljepota. %RO$"O$T %RO$"O$T ARHITEKTURE %lasi&kacija proslosti arhitekture! arhitekture! praistorija, 'gipat, esopotamija, rcka, *im, ranohriscanska arhitektura,+izantija, romanika, gotika, renesansa, arkok, neoklasicizam i romantizam, moderno moderno doa, islamska arhitektura, %ina, "ndija i apan, Amerika prije %olumovog otkrica, stari eksiko. svjetskih cuda starog vijeka su! . #iramide kod ize /. +iseci vavilonski vrtovi 0. Artemidin hram iz 'fesa 1. 2idijina statua 3evsa u Olimpiji 4. auzolejeva gronica u 5alikarnasu 5alikarnasu 6. 2aros, svetionik iz Aleksandrije . %olos sa *odosa %raistorija! %raistorija! 7ajstarija umijetnicka djela nalazimo nalazimo iz doa paleolita prije /8 888 g.p.n.e. 9o 9o su uglavnom pecinske pecinske slike slike posvecene raznim religijskim religijskim " magijskim oredima i ritualima. Altamira- $panija :askaus- 2rancuska 9assili 9assili- centralna $ahara 3a najstarije arhitektonsko arhitektonsko djelo smatraju se ostaci zidova erihonske kule (rani neolit 888-6888 p.n.e.)
E&i#at-zapocinje u eri $tarog carstva 0488g.p.n.e. ;ivilizacija stara preko 18 vjekova. #rvo ime jednog arhitekte u istoriji covjecanstva urezano je u stopi kamenog stua u $akari. 9o ime je "5O9'#A. Arhitektura 'eso#otamije nastala je na podruciju izmedju rijeka 9igra i 'ufrata. 9amo se razvijaju $umerska, %aldejska, +avilonska, Asirska i #ersijska kultura. %arakteristike! - zigure sa stepenika (zigurat) - najstariji i najveci ojekat je hram iz -#loca, krov, temelji i stepeniste> -#ortali, ulazi, vrata, prozori> -$vjetlost, sijenka i oja. A!aliza elemenata traa da ouhvati funkciju, formu i strukturu svakog elementa po na oso kao i njihovu povezanost u okviru cjeline jednog izgradjenog ojekta. +u!kcija eleme!ta ? svaki arhitektonski element necemu sluzi i to je funkcija ili namjena nekog zasenog elementa za see (namjena elementa kao jednog od djelova nekog arhitektonskog slopa- cjeline) 2unkcija u arhitekturi- svrha ili namjena jednog izgradjenog prostora. +orma (lat ? lik, olik) ? to je vid pojavljivanja, i vezuje se za spoljasnji izgled. $truktura (lat structum – slagati, sklapati, redjati) ojasnjava na koji su nacin sastavljeni djelovi neke cjeline. $truktura predstavlja sklop , sastav, ustrojstvo konstruktivnog sklopa. $truktura takodje predstavlja sastav ojekta, kuce po namjeni (funkciji).
Dime!zija ja mjera pruzanja nekog ojekta ili predmeta. < vecini zemalja je u upotrei internacionalni decimalni (metarski) sistem mjera, iako je u nekim zemljama jos u upotrei anglosaksonski sitem. =imenzionisanje u arhitekturi je ustvari proracunavanje i predvidjanje tacne potrene mjere nekog prostora, soe, prolaza ili trga. $tu je sloodni vertikalni noseci element koji u najvecoj mjeri omogucava osloadjanje prostora u arhitekturi. 7jegova funkcija je da nosi neke druge elemente (grede, lukove, svodove). =jelovi stua su sto#a/ stalo i ka#itel (lat. capitulum ? glava). 7azivi stuova su! $AA;, %O:O7A=A, =+O7" $9<@, 2A$A=7", #O9#O*7" $9<@, #":A$9A*. 1 glavna stilska olika stua! dorski/ jo!ski/ kori!tski i kom#ozit!i. 0reda ili arhitrav (lat.arhitrav ? glavna greda) ? horizontalni konstruktivni (noseci) element koji pociva na stuovima. 2unkcija grede je da prenese optrerecenje od konstrukcije na stuove, da premosti neko rastojanje i time da omoguci pokrivanje izgradjene povrsine. ,id je vertikalni poduzni konstruktivni element u arhitekturi koji prenosi opterecenje gornjih slojeva na tlo i zatvara, pregradjuje prostor. On nosi i dijeli prostore. 7azivi zidova! $#O:7", 2A$A=7", 7O$';", #*'*A=7", 3A9" =+O$:O7", +"$'$:O7", #O9#O*7", a za zavrsni slijepi zid koji je orijentisan prema susjedu kaze se 3A@A97" ili %A:%A7$%". +eliki kineski zid, 3id ploca u erusalimu, @erlinski zid %loca je povrsinski element u arhitekturi koji formira podlogu za hodanje i raspored namjestaja. 2unkcija ploce je da formira veliku nosecu " korisnu povrsinu. #loca nosi i namjestaj i druge upotrene premete i svu tezinu, koja se naziva BCkorisno opterecenjeCC ili teret, prenosi na grede, potom na stuove a preko njih na zemlju. Krov je pokrivni element u arhitekturi. "ma funkciju da stiti kucu od vremenskih nepogoda! kise, snijega, sunca itd < arhitektonskoj analizi susrecu se razliciti sklopovi! jednovodni, dvovodni, cetvorovodni, testerasti, mansardni, slozeni (sa zasjekom), poluolicasti, krovna kupola. $truktura krova sastoji se od krovne konstrukcije (koja nosi) i krovnog pokrivaca (koji stiti). Osnovni elementi krova! krovna konstrukcija, krovna stolica, sljeme, sljemenjaca, vjencanica, streha, krovna kupola i krovni pokrivac. Temelj je podzemni element u arhitekturi na kojem leze zidovi ili stuovi koji nose kucu. 7jegova funkcija je da prenese opterecenje cijele kuce na zemlju. $te#e!ista i li1tovi sluze za savladavanje visinske razlike ili “vertikalno kominiciranje” izmedju spratova. =imenzije stepenista! /8 cm (za stamene zgrade), 88 cm (za porodicne, ne ispod D8cmE)F G/D cm (visinaG sirina) ili za luksuznije namjene 6G08 cm. Ulazi i vrata su otvor u zidu koji omogucavaju ulazak u kucu ili prolazak izmedju pojedinih prostorija u nekom ojektu.
#rema namjeni razlikuje se nekoliko vrsta vrata! ulaz!a/ so!a/ alko!ska/ #odrumska/ &araz!a/ aste!ska/ sveca!a i s#ored!a vrata2 +rata se postavljaju u zid pomocu BCdovratnikaCC, nad njima je BCnadvratnikCC ili BCarhitravCC (greda), a pokretni dio se zove BCkriloCC vrata. < zavisnosti od smjera otvaranja, razlikuju se BClijevaCC i BCdesnaCC vrata. $irina vrata! - %upatila i sporedne prostorije 68, 8 cm /88 cm. - $oe H8, D8 cm -
%rozor je mjesto izmene pogleda i artikulacije prostora izmedju IIspoljaII i IIunutraII. 7jihova funkcija je da kroz njih svjetlost prodire u ojekat. %od prozora se razlikuje nekoliko djelova! BCdoprozornikCC ili dio ( oicno drveni ili metalni) koji sluzi da se prozorska konstrukcija veze za zid ili stu, i sam prozor koji moze iti jednokrilni, dvokrilni, trokrilni #rozori se oicno postavljaju iznad BCparapetaCC ? ozidanog donjeg dijela koji sluzi kao zastita za tijelo. $je!ka je kontrapunkt svetlosti. $vetlost i senka zajedno simolizuju nazimenicne vrednosti istog ciklusa.
'*ERE I %RO%ORI*E 'jera je relacija izmedju jedne velicine u poredjenju sa nekom drugom velicinom istog roda pri cemu postoji u svijetu uspostavljeno mjerno jedinstvo koje proizilazi iz medjunarodne konvencije o metru. A!tro#ometrija ? mjere u projektovanju koje proizilaze iz relacije izmedju gradjenih struktura i zdravog ljudskog tijela. %ro#orcija (lat. pro ? unaprijed, portio ? deo, udeo, razmjera). #roporcija je najcesce vezana za funkciju i predstavlja medjusoni odnos djelova jedne cjeline i njihov odnos prema cijeloj gradjevini (de&nicija prema +itruviju). #roporcionalan ? srazmjeran, doro odmjeren. Dva sistema #ro#orcio!isa!ja! ;O'7$A9<*' ? $istem proporcija sa mjerama (dimenzijama)> "7;O'7$A9<*' ? $istem proporcija u kome nema dimenzija, vec samo odnosi duzina. ,lat!i #resjek oznacava harmonicnu i kontinualnu (neprekidnu) proporciju koja rezultira iz odnosa dva dijela jedne duzi, pri cemu se kraci dio odnosi prema duzem kao duzi prema cjelini (m! J ! (mK)). $erijom proporcija 3latnog #resjeka u pozitivnom smjeru doija se uvecanje, a u negativnom umanjenje koje moze da ide u oa smjera do eskonacnosti. $imetrija ? ravnomjernost, skladnost, koncept reda u nekoj cjelini> Euritmija ? pravilna i lijepa srazmjernost jedne cjeline, sklad cijelog . 'odular!a koordi!acija
#rojektantski modul omogucava da se uspostavi jasnoca i racionalnost arhitektonskog plana ili kompozicije, cime se postize i olaksana primjena tipizacije gradjevinskih elemenata koja u velikoj mjeri vodi ka ekonomicnijoj izgradnji. 'odul - osnovna jedinicna mjera koja se usvaja za izgradnju odredjenog ojekta- 68L68 cm 7ajcesci modul u projektovanju je 68cm L 68cm ili /8cm L /8cm, ali je upotreljiv i i modul od 88cm L 88cm. 3a velike ojekte osnovni modul se moze povecati i nekoliko desetina puta. 3a sportske, izlozene sale i slicno, gdje ima velikih praznih povrsina osnovni modul ice prilagodjen rasteru nosecih elemenata, a to se u projektantskoj praksi najcesce zove ko!struktiv!i modul i on je uvjek odraz precizno proracunatih vrijednosti. %ada se modul postavi preko citave projektovane povrsine to se naziva ko!ti!ual!a mreza . 3a razliku od nje postoji i disko!ti!uala!a mreza koja se doije kada se noseci elementi (zidovi i stuovi) izostave iz modularnog rastera. #rojektantski modul ne mora iti kvadratnog ili pravougaonog olika.
'odulor 2rancuski arhitekta :e ;orusier je D4. godine iznio predlog sistema mjera zvani O=<:O*, koji se azira na principima 3latnog #resjeka. < oduloru je uzet covjek od 6 stopa visine (.H/H m), sto proizilazi iz mjera covjeka prema +itruviju. $a izduzenom rukom uvis takav covjek moze da se upise u pravougaonik (polukvadrat) dimenzija 0cm L //6cm. $imetrija i asimetrija $imetrija (grc. sMm ? sa, metron ? mjera) je ravnomjernost, pravi razmjer, skladnost, ravnomjeran odnos pojedinih djelova jedne cjeline. %od asimetricnih arhitektonskih kompozicija posmatrac teze postize razumijevanje ojekta nego kod simetricnih. ARHITEKTO($KA A(A"I,A
Dime!zio!al!a a!aliza #od dimenzionalnom analizom u arhitektonskom projektovanju podrazumjeva se detaljno proucavanje jednog prostora i upotrenih predmeta koji se koriste u tom prostoru. ;ovjekovo tijelo (68cm sirina) je posluzilo za odredjivanje gotovo svih dimenzija koje se koriste u arhitektonskoj analizi. #rije usvajanja internacionalnog sistema mjera u upotrei su ile mjerne jedinice vezane za djelove ljudskog tijela! stopa, lakat, palac itd. %roz dimenzionalnu analizu odredjuju se duzina, sirina i visina. D!ev!i oravak je najefektivniji dio doma uz kuhinju i kupatilo. %oriste ga svi ukucani tako da trea prilikom njegovoh uredjenja trea voditi racuna o potreama svih ukucana. 9rosjed! /8 (duzina)G D8 (sirina)G D8 (visina) cm =vosjed! 48G D8G D8 cm 2otelja! D8G D8G D8 cm $to! /8 (N)G 68G 48 (N)
%omoda za tv! /88cm (N)G 68G 68( ili visocije)
Tr#ezarija: Roditeljska %revet! H8%revetac!
soa: /88G /88G 8G 18G
88 duzina)G
#lakar! H888 (min. 68G /88 7ocni stocic! 48G 18G 9oaletni sto! /8G 14G 4K 4(za ogledalo)J48cm Djecija soa:
%revet! D8G/88G $to za ucenje! /8, 48G 68G 4 Ku#atilo! :avao! 68G 14G H4 Pc solja! 04G 48G @ide! 04G 48G %ada! 68-H8G 4-H8G 68 +es masina! 68G 68G H4 9us kaina! H8-D8-88G H8-D8-88G Q//8