VITAMINI I FITOHORMONI

GRAFIKI FAKULTET U KISELJAKU OPA KEMIJA

Seminarski rad

Tema: VITAMINI I FITOHORMONI

Student:Profesor: Azra Bai

Prof. dr sc. Salim Ibrahimefendi

Kiseljak, Decembar, 2010.

Sadraj VITAMINI I FITOHORMONI................................ ................................ ................................ .... 2 to bi trebali znati o vitaminima? ................................ ................................ ................................ ......... 5 Uinkovitost multivitamina ................................ ................................ ................................ .................. 9 Zablude o vitaminima................................ ................................ ................................ ......................... 11 Centrum vitamini ................................ ................................ ................................ ............................... 15

1

VITAMINI I FITOHORMONI Vitamini su prirodni organski spojevi i imaju razliitu hemijsku strukturu i sastav. Ne mogu se predstaviti opom fomulom. To su spojevi koji aktivno uestvuju u metabolizmu u ivim organizimima. Neophodni su za normalan razvoj i ivot ivih organizama. Imaju jako fizioloko djelovanje i po tome su slini hormonima. Dok hormone ivotinjski organizmi sami sintetiziraju (lijezde s unutranjim luenjem), dotle vitamine moraju unositi s hranom ili neke od njih sintetizirati od unesenih polaznih spojeva (prekurzori). Vitamini katalitiki djeluju u biohemijskim reakcijama, te ih mnogi autori svrstavaju u enzime. Usljed nedostatka vitamina, dolazi do poremeaja biohemijskih procesa, to se manifestira kao bolest organizma ± avitaminoza. Biljni oragnizmi sintetiziraju sve potrebne vitamine, tako da kod biljaka nisu zabiljeeni sluajevi avitaminoze. Meutim, po analogiji sa funkcijom u ivotinjskim organizmima, i u biljkama vitamini imaju katalitiku funkciju u metabolizmu. Uloga vitamina je mnogo detaljnije prouena s aspekta njihovog uticaja na ivotinjske organizme. Ime ovih spojeva je istorijskog porijekla i predloio ga je Kazimir Funk, jer je prvi vitamin izoliran iz rie, sadravao azot (NH2- grupu) i smatralo se da su svi vitamini amino ± spojevi, vani za ivot. Kasnija identifikacija vitamina je pokazala da ta postavka nije tana, jer u vitamine ulaze razliiti spojevi, ali je ime vitamin ostalo. Vitamini se iznaavaju velikim slovima ili imaju trivijalna imena. U sluaju kompleksa vitamina, pored slovne oznake se stavlja i numeriki indeks, npr B6, D2, itd. Za vitamine se moe openito rei: 1.

Vitamini su uglavnom biljnog porijekla,

2.

Potrebni su organizmima u malim dnevnim koliinama (mg),

3.

Poslije resorpcije u probavnom traktu, vitamini se deponiraju u razliitim organima

ivotinja (jetra, mlijeko, jaja). Vitamini se dijele na grupu vitamina topivih u vodi (B, C, H) i zovu se hidrosolubilni vitamini, te grupu vitamina topivih u mastima (A, D, E, K) i oni se zovu liposolubilni vitamini. 2

Vitamin A nije naen u biljnim organizmima, ali je njegov provitamin rairen u biljkama. Provitmin vitamina A je pigment karotin. Oksidacijskim cijepanjem -karotina u ivotinjskim oranizmima nastaju dvije molekule vitamina A:

vitamin A

Poto nastaje u ivotinjskim organizmima, ima ga u jajetu, maslacu, ribljem ulju. Nedostatak  vitamina A dovodi do usporenog rasta, slabljenja vida, itd. Vitamina D nema takoe u biljkama. U biljkama je zastupljen provitamin vitamina D i zove se ergosrerol, koji prelazi u vitamin D pod djelovanjem UV svjetlosti. Po hemijskom sastavu spada u grupu sterola. U grupu vitamina D ulazi vie spojeva i najvaniji je vitamin D2 (kalciferol).  Nedostatak ovog vitamina uzrokuje bolest rahitis (omekavanje kostiju i nepravilan razvoj mladih oragnizama). U kompleksu vitamina B ulazi grupa razliitih spojeva. Vitamina B1 (tiamin) ima najvie u riinim ljuskama i itnim klicama. Uestvuje u metabolizmu ugljikohidrata. U njegovu grau ulaze heterocikliki spojevi (primidin, tiazol). Vitamin B2 (riboflavin) je faktor rasta za ivotinjske organizme. Nalazi se u viim biljkama (kelj, graak, karfiol). U njegovoj strukturi uestvuje heterocikliki spoj ± pirazin. Vitamin B6 (piridoksin) uestvuje u metabolizmu ugljeninih hidrata. Ima ga u biljnim i ivotinjskim oragnizmima. Sastavni dio njegove

3

strukture je piridinski prsten. Vitamin B12 (cijankobalamin) je vaan u funkciji eritrocita. U njegov sastav ulazi kobalt. Vitamin PP (niacin) je po hemijskom sastavu nikotin-amid. Ulazi u sastav nekih enzima, koji kataliziraju biohemijske redoks-procese. Njegov nedostatak dovodi do dermatitisa (oboljenje koe) i pelagre. Kao lijek se daje i kod mentalne zaostalosti. Vitamin C (askorbinska kiselina) je takoe aktivni sudionik u biohemijskim redoks procesima. Njegov nedostatak izaziva bolest skorbut (ispadanje zuba, krvarenje desni). iroko  je zastupljen u biljkama (limun, paprika, spana,itd).

L-askorbinska kiselina oksidacijom lako prelazi u dehidroaskorbinsku kiselinu. Redukcijom se ponovo formira askorbinska kiselina. Time je evidentno njeno uee u redoks-procesima. Do danas je izolirano oko 20 vitamina i ovdje su prezentirani najvaniji, s namjenom da se obuhvate i akcent dadne na vitamine biljnog porijekla. Za sve otkrivene vitamine je odreen hemijski sastav i sturktura, te identificirani simpotomi avitaminoze kod ivotinjskih organizama.

Fitohormoni Fitohormoni su spojevi jakog fiziolokog djelovanja na biljke, prvenstveno na rast biljaka. Usljed nedostatka fitohormona, rast biljaka se usporava i moe biti potpuno zaustavljen. Prema mjestu nastanka, dijele se na tkivne hormone (nastaju u tkivima) i citohormone

4

(nastaju i ostaju u eliji). U biljne hormone spadaju giberilini, citokinini i auksini. Auksini se nalaze u klicama i mladicama biljaka. U viim biljkama je zastupljen heteroauksin (-indolilsiretna kiselina). Utie na oivljavanje reznica, te se koristi u umskim rasadnicama i postie se 100% oivljavanje reznica. Proizvodi se sintetskim putem. Giberilini ubrzavaju rast elija, naroito u stablu, Pod djelovanjem ovih hormona, elije se izduuju i ubrzano dijele. Imaju i klijanje sjemena. Po hemijskoj strukturi pripadaju derivatima adenina.

to bi trebali znati o vitaminima? Vitamini su za ivot vani ili esencijalni kemijski spojevi koji u tijelu sudjeluju u mnogobrojnim metabolikim procesima. Esencijalni su oni kemijski spojevi ili nutrijenti koje ljudski organizam ne moe sintetizirat i stoga se moraju unijeti hranom. Vitamini nastaju u biljkama i/ili u bakterijama; a u nekim sluajevima mogu nastati u ljudskom ili ivotinjskom organizmu. Ukljuivanjem u kemijske reakcije upravo se vitamini kemijski mijenjaju i troe pa ih je potrebno stalno nadoknaivati. Pomanjkanje vitamina dovodi do tekih poremeaja metabolizma i funkcije pojedinih organa. Stoljeima je bilo poznato da neke bolesti nastaju zbog neprimjerene ili neuravnoteene  prehrane: skorbut je bilo mogue prevenirati unosom voa i povra; nono sljepilo lijeilo se konzumiranjem jetre. Beriberi je povezivan s jednolinom prehranom temeljenom na bijeloj ili poliranoj rii. Upravo je otkrie Christiana Eijkmana o tvari iz neljutene rie topljivoj u vodi koja prevenira beriberi dovelo do uzleta istraivanja spojeva koje danas nazivamo vitaminima. Poljski biokemiar Kazimir Funk (1911.) prvi je upotrebio naziv vitamin, otkrio je tiamin ili vitamin B1, koji je po kemijskoj strukturi amin (vita= ivot; amin= kemijski oblik). Kasnije je opisao jo 3 vitamina ± B2, C i D. Ve tada je znanstvenim metodama potvreno kako male koliine vitamina koji su prirodno prisutni u hrani mogu sprijeiti nastanak razliitih   poremeaja ili bolesti. Time je u nutricionizmu zapoela vitaminska era, koja obiljeila dvadeseto stoljee. Vitamini su redom dobivali imena po prvim slovima abecede. Kad je otkriveno da vitamin B nije jedinstveni spoj ve skupina, dodjeljivani su i brojani indeksi. 5

Za normalno funkcioniranje organizma potrebno je trinaest vitamina. S obzirom na crijevnu apsorpciju vitamina koja ovisi o njihovoj topljivosti, razlikujemo vitamine topljive u mastima (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6),  biotin (B7), folna kiselina (B9), kobalamin (B12), askorbinska kiseina (C). Vitamini pokazuju niz kemijskih i funkcionalnih slinosti, a djeluju kao koenzimi, antioksidansi (vitamini E i C) ili imaju hormonsku aktivnost (vitamini D i A). O topljivosti vitamina ovise njihova apsorpcija, transport, pohranjivanje i izluivanje. Vitamini topljivi u vodi nakon apsorpcije prelaze u krv, a vitamini topljivi u mastima, poput masti prelaze u krv iz limfe. Vitamini topljivi u vodi u krvi se nalaze slobodni, a vitamini topljivi u mastima trebaju proteinski nosa. Prije ulaska u kemijske procese u stanici, vitamini topljivi u vodi slobodno cirkuliraju u tjelesnim tekuinama, a vitamini topljivi u mastima u  priuvi su u masnom tkivu i jetri. Vitamin A obuhvaa skupinu povezanih prirodnih i sintetskih tvari koje pokazuju aktivnost slinu djelovanju hormona, sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta, rastu i reprodukciji. Vitamin E djeluje u organizmu kao antioksidans-»ista« slobodnih radikala nastalih u redoks reakcijama. Vitamin D u prirodi dolazi kao nedjelotvoran provitamin 7-dehidrokolesterol u ivotinjskom tkivu i ergosterol u biljkama koji ultravioletnim ozraivanjem prelaze u djelotvorni kolekalciferol (vitamin D3), odnosno kalciferol (D2). Glavne funkcije bioloki aktivnog oblika vitamina D /1,25-(OH)2-D/ jesu odravanje normalnih razina kalcija i fosfora u plazmi. Vitamina K1 u velikim koliinama ima u zelenom liu, a K2 sintetiziraju bakterije u crijevu. Vitamin K vaan se imbenik koagulacijske revnotee. Vitamin B1 sastoji se od  pirimidinskog i tiazolskog prstena, a sintetiziraju ga mikroorganizmi i biljke. Manjak tiamina nastaje zbog nedovoljnog unosa hranom uglavnom u slabije razvijenim zemljama, a u naprednijima je povezan uglavnom s kroninim alkoholizmom. Uloga tiamina osobito je vana u metabolizmu ugljikohidrata. Riboflavin ili vitamin B2 vaan je koenzim u brojnim metabolikim putevima. Folna kiselina i vitamin B12 imaju znaajnu ulogu u sintezi DNA. Askorbinska kiselina ili vitamin C sudjeluje u razliitim biosintetskim putovima, a s obzirom na svojstvo reverzibilne oksidacije i redukcije, u organizmu se nalaze u ravnotei reducirani i oksidirani oblik. U antioksidantnoj aktivnosti vitamin C djeluje sinergistiki s vitaminom E-

6

askorbinska kiselina reciklira alfa-tokoferol poslije oksidacije kako bi pomogla odrati antioksidantnu aktivnost vitamina E. Upravo antioksidansi ili antioksidantni sustavi koji su heterogena skupina molekula imaju vano zajedniko svojstvo- sposobnost vezanja kisikovih radikala. Danas su vitamini gotovo   postali sinonim za antioksidanse molekule koje djeluju kao »istai« kisikovih radikala smanjujui oksidativni stres u organizmu. Slobodni radikali mogu nastati tijekom normalnih esencijalnih metabolikih procesa u organizmu ili iz izvora izvan organizma (dim cigareta, radijacija, UV zraenje). Radikali se u organizmu uklanjaju na dva mogua naina: ligandnim reakcijama s antioksidansima (vitamin E i C, karotenoidi) i enzimskim reakcijama (glutation peroksidaza, superoksid-dismutaza i katalaza). Otkako se od 1981. godine zna za tetno djelovanje slobodnih radikala u organizmu, istraivaima je vrlo privlana koncepcija o opoj zatiti organizma antioksidansima. Osobito se pokazala privlanom koncepcija primjene prirodnih antioksidansa, u prvom redu vitamina kako bi se samo pojaali ve prisutni fizioloki mehanizmi djelovanja antioksidantnih sustava. Poremeaje prometa vitamina dijelimo u dvije glavne skupine. Poremeaje uvjetovane manjkom vitamina u organizmu nazivamo hipovitaminozama, a vikom hipervitaminozama. Hipovitaminoze su uestalije nego to se kliniki prepoznaju jer su esto dio sindroma nedostatka vie hranjivih tvari nego izdvojeni poremeaji. Uzroci hipovitaminoza su manjak  vitamina u hrani, poremeaji funkcije probavnog sustava, poremeaji transporta i upotrebe te  povean gubitak vitamina iz organizma. Poveani utroak vitamina u organizmu zajedno s poveanim gubicima iz organizma u odnosu na unos vitamina uzrokuje negativnu ravnoteu u organizmu. Dovoljna koliina vitamina i popunjene zalihe u organizmu omoguavaju njegovu optimalnu funkciju. Inicijalni nedostatak vitamina potie kompenzatorne mehanizme poput pojaane apsorpcije iz crijeva i smanjene renalne ekskrecije. Ako ti mehanizmi ne funkcioniraju ili nisu mogui, nedostatak  ovih nutrijenata dovodi do poremeenih biokemijskih funkcija stanice poput smanjene intracelularne aktivnosti enzima i promjena u ekspresiji gena. Ovo stanje organizma u kojem 7

  jo nisu razvijeni klasini simptomi nedostatka vitamina naziva se stanje supklinike deficijencije. Koliko je potrebno vremena da bi se pojavili kliniki simptomi nedostatka vitamina ovisi o zalihama vitamina u organizmu. Openito, zalihe vitamina topljivih u vodi mnogo su manje od zaliha vitamina topljivih u mastima, stoga je pojava simptoma kod prvih znaajno bra. Kao primjer zalihe folne kiseline u organizmu iznose 5 -10 mg, od ega je polovica  pohranjena u jetri, a dovoljne su za 3- 6 mjeseci. Kod vitamina A smatra se da osobe uz normalno uzimanje hrane imaju dovoljno zaliha vitamina za uredno funkcioniranje organizma tijekom 6-12 mjeseci. Zaliha vitamina K u organizmu nije velika pa se deficit uz znaajnije smanjenu apsorpciju pojavljuje nakon samo tri tjedna. Razliita topljivost vitamina u vodi i u mastima uvjetuje i razliite uvjete za nastanak  hipervitaminoza. Vitamini topljivi u vodi bre se izluuju iz organizma pa se uglavnom ne nagomilavaju unato prevelikom unosu. Vitamini topljivi u mastima sporo se izluuju i tvore vee zalihe pa se prilikom poveana unosa razvijaju hipervitaminoze. Istraivanja uloge vitamina danas su osobito aktualna obzirom na visok znaaj koji se u   prevenciji, ali i lijeenju razliitih bolesti pripisuje nutritivnim intervencijama. Brojne animalne studije i in vitro eksperimenti kojima su istraivani mehanizmi djelovanja vitamina i antioksidansa na staninom i molekularnom nivou te neka epidemioloka istraivanja u ljudi  pokazala pozitivnu korelaciju njihove primjene i prevencije nastanka pojedinih poremeaja ili  bolesti.

8

Uinkovitost multivitamina

Zato uzimate multivitamine? Veina ljudi e na ovo pitanje odgovoriti da se tako osjea zdravije ili pak vjeruje da e na taj nain sprijeiti razvoj kroninih bolesti, obinu prehladu ili gripu. Povijest i znanost pokazale su da vitamini i minerali igraju kljunu ulogu u naem zdravlju. Interes za prouavanjem djelovanja vitamina posebno se poveao nakon velikih otkria o ulozi vitamina C u prevenciji skorbuta ili primjerice tiamina (vitamina B skupine) i bolesti   beri-beri. I posljednjih godina sve je vie studija koje nastoje rasvijetliti uinkovitost multivitaminskih pripravaka. Vitamini i minerali su prirodne supstance koje nae tijelo treba za rast, razvoj te normalno funkcioniranje. Nalaze se u hrani i teorijski bi uravnoteena prehrana trebala osigurati sve  potrebne nutrijente. Meutim, postoje ivotna razdoblja (trudnoa, rast djeteta) tijekom kojih nae tijelo treba vie vitamina nego to je uobiajeno. Isto tako, tijekom odreenih bolesti i stanja nae tijelo ili ne moe uzeti ili ne moe uinkovito iskoristiti sve vitamine koje treba. Multivitamini se preporuuju osobama kojima je potreban dodatni unos pojedinih nutrijenata, onima koji ne mogu unijeti dovoljno hrane da osiguraju potrebne vitamine te onima koji ne mogu dobiti punu korist od nutrijenata koji se nalaze u hrani koju jedu. Multivitaminski pripravci postoje u obliku tableta, umeih tableta, tableta za vakanje, kapsula ili tekuina. Obino se uzimaju jednom dnevno, a treba ih uzimati tono kako je  propisano, uz savjetovanje s lijenikom, ljekarnikom ili nutricionistom.  Nove smjernice o uzimanju multivitaminskih pripravaka okreu se uincima multivitamina na  prevenciju manjka pojedinih nutrijenata, odravanju dobrog zdravlja te naglaavaju optimalni

9

unos tih pripravaka u prevenciji bolesti srca, poremeaja tijekom trudnoe, odreenih oblika karcinoma te ostalih bolesti. Tako je primjerice poznata povezanost uzimanja folne kiseline tijekom trudnoe i  prevencije oteenja ivanog sustava novoroeneta, zatim povezanost kalcija i vitamin D u  prevenciji i lijeenju osteoporoze ili pak vitamina B skupine i spreavanja bolesti srca. Dokazano je i da multivitamini mogu smanjiti apetit u ena koje su na redukcijskoj dijeti, dok  kod mukaraca pomau pri smanjenju tjelesne mase i udjela masnog tkiva. Naime, rezultati studija su pokazali da mukarci koji uzimaju vitaminske dodatke prehrani imaju niu tjelesnu masu, nii udio masnog tkiva i nii indeks tjelesne mase od onih koji to ne ine. Slini su rezultati utvreni i meu enama, no ene koje su uzimale dodatke prehrani su imale i slabiji apetit. Znanstvene studije takoer ukazuju da mnogi ljudi ne konzumiraju adekvatne koliine cinka, eljeza, magnezija, folne kiseline i kalcija te ostalih vitamina i minerala putem prehrane. ene su osobito ugroena skupina jer inae imaju nii prehrambeni unos od mukaraca. Koritenje multivitamina moe promovirati dobro zdravlje te pomoi u prevenciji bolesti i imati pozitivni uinak, od jaanja imunolokog sustava osoba koje se oporavljaju od bolesti ili operacija te starijih osoba, ali i znaajno smanjiti rizik od oteenja ploda u trudnoi. Godine istraivanja stoje iza injenica o korisnim uincima multivitamina i ostalih dodataka prehrani, ukljuujui antioksidanse (vitamin C i E, beta karoten i lutein), kalcij, omega 3 masne kiseline, vitamin D, vitamine B6 i B12 , folnu kiselinu... Mnogi multivitaminski pripravci dostupni su na tritu, ali pri odabiru valja biti na oprezu. Uputu o koliini i vrsti vitamina koja se nalazi u tom specifinom proizvodu treba itati   paljivo. Uzmite u obzir svoje trenutno zdravstveno stanje i upitajte za savjet lijenika, ljekarnika ili nutricionista. Podsjednik: * multivitaminski pripravci nisu udotvorna sredstva za lijeenje bolesti * uzimanje velikih koliina vitamina moe biti i tetno * multivitaminski pripravci mogu pomoi u odravanju dobrog zdravlja i spreavanju  bolesti, posebice ako je prehrana neadekvatna * djeci nisu potrebne velike koliine dodatnih vitamina i minerala. Mnoga hrana je obogaena vanim nutrijentima pa zato pratite preporuene doze.

10

* multivitaminski pripravci se preporuuju trudnicama i dojiljama, osobama koje konzumiraju znatne koliine alkohola, starijim osobama te kod bilo kojih drugih stanja kada  postoji sumnja na nedostatak nutrijenata u prehrani. Zablude

o vitaminima

Istraivanja o prehrambenim navikama u dananjem razvijenom svijetu pokazuju da vie od 60% osoba ne unosi dovoljne koliine voa i povra. Takoer, mnogi ljudi vode stresan ivot, ive u zagaenim gradovima, pue i piju znatne koliine alkohola ± a sve to poveava njihove  potrebe za vitaminima. Postoje mnoge zablude o vitaminima te uincima koje oni imaju. Suprotno popularnom vjerovanju, vitamini nisu udotvorni lijekovi. Vitamini su spojevi koji su potrebni naem tijelu za normalan rast, razvoj i zdravlje. Neophodni su jer se ili ne mogu sintetizirati u tijelu ili se ne stvaraju u dovoljnim koliina koje su tijelu potrebne. Popularnost vitamina je u neprestanom porastu jo od 1905. godine kad je William Fletcher  zakljuio da ti Äposebni imbenici³ (koje je 1911. godine poljski znanstvenik Casimir Funk  nazvao vitamini) imaju veliki utjecaj na zdravlje i bolest. Bez obzira to su nebrojeni radovi objavljeni o njima i gotovo da nema osobe koja nije konzumirala neki vitaminski pripravak  tijekom nekog perioda svojeg ivota, jo uvijek postoji barem nekoliko zabluda o vitaminima, osobito o vitaminima u obliku pripravaka. Upravo zbog toga, krenimo istraiti neke od mitova i istina o vitaminima kako bi mogli donijeti to bolju odluku o naem zdravlju kad su vitamini u pitanju. MIT br. 1: Äto vee doze to jai uinak³ Uvjereni smo da su megadoze vitamina neophodne za nae zdravlje, no znanstvenici su dokazali posve suprotno. Uzmimo primjer vitamina A kojeg prirodno nalazimo u obliku retinola i beta-karotena. Hrana bogata karotenoidima koji se u tijelu pretvaraju u vitamin A ne dovodi do nikakve toksinosti. No s druge strane prevelike doze vitamina A u obliku dodataka  prehrani mogu biti toksine ako se uzimaju tijekom dueg vremenskog perioda.

11

Mnogi ljudi grijee vjerujui da ako su male koliine vitamina dobre za nas da su onda velike koliine jo bolje. U sluaju vitamina bolje se drati pravila Ämanje je vie³. Vitamini A, D, E i K topljivi su u mastima to znai da se mogu skladititi u naem tijelu. Velike doze tih vitamina tijekom dueg perioda, bez postojeeg klinikog nedostatka   pojedinog vitamina mogu rezultirati tetnim razinama tih vitamina u tijelu. Neki vitamini topljivi u vodi takoer mogu uzrokovati neeljene uinke u visokim dozama. Npr. vitamin B6  povezuje se s ivanim oteenjem kad se uzima u velikim koliinama. Za zdrave osobe vrijedi pravilo, ukoliko se uzimaju pripravci vitamina, dnevne doze trebaju  biti u skladu s preporuenim dnevnim vrijednostima. Visokodozirani pripravci vitamina ne bi se trebali uzimati, osim ako ih ne savjetuje lijenik i ako se uzimaju pod lijenikim nadzorom. MIT br. 2: ÄVitamin C je razliit od ostalih vitamina pa ga vjerojatno i trebamo vie³ Veina ivotinja treba vitamine i minerale u relativno malim koliinama ± od nekoliko mikrograma do 50 mg, dok se vitamin C iz ivotinjske perspektive ne ini tek obinim vitaminom.  Naime, veina ivotinja ima sposobnost proizvodnje vitamina C, i to u velikim koliinama. Primjerice, ivotinja teka 75 kg dnevno proizvede 4000 do 13000 mg vitamina C. Tek rijetke ivotinje i ljudi nemaju mogunost sinteze vitamina C, a znanstvenici smatraju da se prije 25 milijuna godina dogodila genetika pogreka i stoga smo izgubili svojstvo sinteze ovoga snanog antioksidansa. Miljenje da je vitamin C drugaiji od ostalih vitamina i da ga trebamo u velikim koliinama   potjee jo od ezdesetih godina prologa stoljea. Primjerice, nai bioloki srodnici gorile dnevno unesu ak  4g vitamina C. Iako se tijekom proteklih nekoliko desetljea polagalo puno nade u velike moi visokih doza vitamina C, ipak jo nije dokazana njegova uinkovitost u prevenciji i terapiji bolesti u visokim dozama.

12

Poznato je da vitamin C smanjuje simptome i trajanje prahlade, ali ne utjee na njenu uestalost. Manjak vitamina C povezan je sa skorbutom, a povezanost je prvi puta zamijeena u prolosti meu mornarima na dugim putovanjima kojima nije bilo dostupno svjee voe pa su tijekom vremena poeli patiti od oteenih i krvareih desni, ispadanja zubi te poveane osjetljivosti na infekcije. Budui da nae tijelo ne stvara i ne skladiti vitamin C, vano je unositi dovoljne koliine vitamina C prehranom. Malo je vjerojatno da e previe vitamina C iz prehrane tetiti, no megadoze vitamina C u obliku dodataka prehrani mogu uzrokovati muninu, proljev,  bubrene kamence te gastritis. MIT br. 3: ÄVitamini su zamjena za uravnoteenu prehranu³ Mnogi ljudi smatraju da su vitamini zamjena za prehranu pa svaki dan uzmu multivitamin i zaboravljaju na pravilnu prehranu. To je velika pogreka. Vitamini ne mogu djelovati bez energije koju nae tijelo dobiva od sloenih ugljikohidrata, masti, proteina. Zato je neobino vano konzumirati raznoliku hranu koja e opskrbiti nae tijelo energijom te prirodno vitaminima. Ukoliko manjak pojedinog vitamina postoji, dodaci prehrani u pravilnom obliku te u kombinacijama mogu kompenzirati taj nedostatak. Jedete li 5 obroka voa i povra dnevno, ili ste osoba koja preskoi salatu ili voku i radije uzme vitaminski pripravak? Jedete li veinom u fast food restoranima, ali se trudite za sebe i svoje zdravlje tako to uzimate dodatke vitamina? Dodaci vitamina i minerala svakako imaju svoje mjesto no oni nisu i ne mogu biti zamjena za uravnoteenu prehranu. Umjesto da se trudimo vitaminskim pripravcima kompenzirati ono to radimo loe, trebamo to je vie mogue jesti pravilnije. Ako ste zabrinuti da vam je prehrana loa, obratite se lijeniku i nutricionistu i savjetujte se s njima da li bi pripravci pojedinih vitamina bili dobra opcija za vas.

13

MIT br. 4: ÄVitamini lijee bolesti³ Vitamini nisu udotvorni lijekovi. Neki vitamini pomau kod pojaanog umora, psihikih i tjelesnih napora, kod pretjerane izloenosti stresu, za bolje pamenje, pravilan rad probavnog sustava. Preporuuju se enama u reproduktivnoj dobi, puaima, ljudima na restriktivnim dijetama, osobama koje se oporavljaju nakon tekih bolesti ili operacija. Bez obzira u kojem ih obliku uzimali, vitamini nee sami sprijeiti razvoj bolesti ukoliko ne drite pod kontrolom ostale imbenike rizika. Npr. dodatno uzimanje vitamina C, E i D , koji se u nekim istraivanjima povezuju sa smanjenjem rizika za razvoj bolesti srca, nee imati uinka ako se i dalje nepravilno hranimo, ne kreemo se, puimo, pijemo. MIT br. 5: ³Prirodni vitamini su bolji od sintetskih³   Nutrijenti porijeklom iz hrane najbolji su odabir jer su tada «upakirani» u svoje prirodne komplekse koji se najbolje apsorbiraju i iskoritavaju u naem organizmu. Kada govorimo o  pripravcima - bilo da su vitamini sintetizirani u laboratoriju ili u biljkama ili ivotinjama, vae ih tijelo koristi na isti nain. Razliku osjea jedino va novanik. MIT br. 6: ÄOd vitamina B kompleksa se debljamo³ Vitamini B skupine igraju vanu ulogu u izmjeni tvari, odnosno pridobivanju energije iz hrane. Stoga se esto razmatraju kao Äpojaivai apetita³. injenica je da u osoba koje su imale manjak vitamina B kompleksa moe doi do poticanja apetita, meutim, imamo li kontrolu nad koliinom hrane koju unesemo u organizam, neemo se debljati samo zbog unosa vitamina B kompleksa.

14

Centrum

vitamini

Za pravilno funkcioniranje naeg organizma potrebno je preko 60 vitamina i minerala.  Nalazimo ih u kostima, zubima, miia, ivanih stanica, hormona i krvi. Ako elimo zadrati zdravlje moramo osigurati naem organizmu dovoljne koliine vitamina i minerala. Veinu vitamina i minerala tijelo ne moe samo sintetizirati, zato ih moramo unositi s hranom. Osim redovne, uravnoteene i raznovrsne prehrane dodatci prehrani su neizostavan dio modernog ivota, koji nadomjetaju manjak vitamina i minerala u tijelu. Multivitaminski dodatak prehrani Centrum sadri potpuni sastav vitamina i minerala i elemenata u tragovima koje treba ljudski organizam. * Centrum od A do  + lutein je dodatak prehrani koji zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminima i mineralima koje organizam s uobiajenim obrocima radi suvremenih metoda   proizvodnje, obrade i ouvanja hrane ne dobiva u dovoljnoj mjeri. Centrum od A do  s luteinom osim vitamina i minerala sadri takoer antioksidans lutein koji sprjeava slabljenje vida. Vitamini, minerali i lutein ine pobjedniku kombinaciju za va organizam. * Centrum Materna je dodatak prehrani za ene koje ele ostati trudne, trudnice i dojilje. Folna kiselina, eljezo i kalcij su nuno potrebni za rast stanica, pravilno razvijanje ploda i razvoj kosti te poveane potrebe stanica za kisikom. Vitamini i minerali u dodatku prehrani Centrum Materna su u posebno izabranim koliinama i uravnoteeni s obzirom na to to tijelo ene tijekom trudnoe treba. * Centrum Silver je jedinstveni multivitaminski pripravak, namijenjen osobama starijima od 59 godina. Kod starijih osoba potreba za kalorijama je manja, to nije sluaj za vitamine i minerale. Centrum Silver sadri 27 vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Njegov sastav  je prilagoen potrebama osobama u zreloj ivotnoj dobi. Lutein ima vanu ulogu u pravilnom radu one mrenice i pomae pri zatiti katarakte i senilne degeneracije makule. * Centrum Junior je dodatak prehrani namijenjen za djecu od

4

do 14 godina. Kako se

djeji organizam naglo razvija i raste, a djeca se ne hrane uvijek na pravilan nain, sastav 15

Centrum Juniora je posebno prilagoen da bi mogao pratiti zahtjeve organizma za ubrzanim rastom.

16