GRAFIKI FAKULTET U KISELJAKU OPA KEMIJA
Seminarski rad
Tema: VITAMINI I FITOHORMONI
Student:Profesor: Azra Bai
Prof. dr sc. Salim Ibrahimefendi
Kiseljak, Decembar, 2010.
Sadraj VITAMINI I FITOHORMONI................................ ................................ ................................ .... 2 to bi trebali znati o vitaminima? ................................ ................................ ................................ ......... 5 Uinkovitost multivitamina ................................ ................................ ................................ .................. 9 Zablude o vitaminima................................ ................................ ................................ ......................... 11 Centrum vitamini ................................ ................................ ................................ ............................... 15
1
VITAMINI I FITOHORMONI Vitamini su prirodni organski spojevi i imaju razliitu hemijsku strukturu i sastav. Ne mogu se predstaviti opom fomulom. To su spojevi koji aktivno uestvuju u metabolizmu u ivim organizimima. Neophodni su za normalan razvoj i ivot ivih organizama. Imaju jako fizioloko djelovanje i po tome su slini hormonima. Dok hormone ivotinjski organizmi sami sintetiziraju (lijezde s unutranjim luenjem), dotle vitamine moraju unositi s hranom ili neke od njih sintetizirati od unesenih polaznih spojeva (prekurzori). Vitamini katalitiki djeluju u biohemijskim reakcijama, te ih mnogi autori svrstavaju u enzime. Usljed nedostatka vitamina, dolazi do poremeaja biohemijskih procesa, to se manifestira kao bolest organizma ± avitaminoza. Biljni oragnizmi sintetiziraju sve potrebne vitamine, tako da kod biljaka nisu zabiljeeni sluajevi avitaminoze. Meutim, po analogiji sa funkcijom u ivotinjskim organizmima, i u biljkama vitamini imaju katalitiku funkciju u metabolizmu. Uloga vitamina je mnogo detaljnije prouena s aspekta njihovog uticaja na ivotinjske organizme. Ime ovih spojeva je istorijskog porijekla i predloio ga je Kazimir Funk, jer je prvi vitamin izoliran iz rie, sadravao azot (NH2- grupu) i smatralo se da su svi vitamini amino ± spojevi, vani za ivot. Kasnija identifikacija vitamina je pokazala da ta postavka nije tana, jer u vitamine ulaze razliiti spojevi, ali je ime vitamin ostalo. Vitamini se iznaavaju velikim slovima ili imaju trivijalna imena. U sluaju kompleksa vitamina, pored slovne oznake se stavlja i numeriki indeks, npr B6, D2, itd. Za vitamine se moe openito rei: 1.
Vitamini su uglavnom biljnog porijekla,
2.
Potrebni su organizmima u malim dnevnim koliinama (mg),
3.
Poslije resorpcije u probavnom traktu, vitamini se deponiraju u razliitim organima
ivotinja (jetra, mlijeko, jaja). Vitamini se dijele na grupu vitamina topivih u vodi (B, C, H) i zovu se hidrosolubilni vitamini, te grupu vitamina topivih u mastima (A, D, E, K) i oni se zovu liposolubilni vitamini. 2
Vitamin A nije naen u biljnim organizmima, ali je njegov provitamin rairen u biljkama. Provitmin vitamina A je pigment karotin. Oksidacijskim cijepanjem -karotina u ivotinjskim oranizmima nastaju dvije molekule vitamina A:
vitamin A
Poto nastaje u ivotinjskim organizmima, ima ga u jajetu, maslacu, ribljem ulju. Nedostatak vitamina A dovodi do usporenog rasta, slabljenja vida, itd. Vitamina D nema takoe u biljkama. U biljkama je zastupljen provitamin vitamina D i zove se ergosrerol, koji prelazi u vitamin D pod djelovanjem UV svjetlosti. Po hemijskom sastavu spada u grupu sterola. U grupu vitamina D ulazi vie spojeva i najvaniji je vitamin D2 (kalciferol). Nedostatak ovog vitamina uzrokuje bolest rahitis (omekavanje kostiju i nepravilan razvoj mladih oragnizama). U kompleksu vitamina B ulazi grupa razliitih spojeva. Vitamina B1 (tiamin) ima najvie u riinim ljuskama i itnim klicama. Uestvuje u metabolizmu ugljikohidrata. U njegovu grau ulaze heterocikliki spojevi (primidin, tiazol). Vitamin B2 (riboflavin) je faktor rasta za ivotinjske organizme. Nalazi se u viim biljkama (kelj, graak, karfiol). U njegovoj strukturi uestvuje heterocikliki spoj ± pirazin. Vitamin B6 (piridoksin) uestvuje u metabolizmu ugljeninih hidrata. Ima ga u biljnim i ivotinjskim oragnizmima. Sastavni dio njegove
3
strukture je piridinski prsten. Vitamin B12 (cijankobalamin) je vaan u funkciji eritrocita. U njegov sastav ulazi kobalt. Vitamin PP (niacin) je po hemijskom sastavu nikotin-amid. Ulazi u sastav nekih enzima, koji kataliziraju biohemijske redoks-procese. Njegov nedostatak dovodi do dermatitisa (oboljenje koe) i pelagre. Kao lijek se daje i kod mentalne zaostalosti. Vitamin C (askorbinska kiselina) je takoe aktivni sudionik u biohemijskim redoks procesima. Njegov nedostatak izaziva bolest skorbut (ispadanje zuba, krvarenje desni). iroko je zastupljen u biljkama (limun, paprika, spana,itd).
L-askorbinska kiselina oksidacijom lako prelazi u dehidroaskorbinsku kiselinu. Redukcijom se ponovo formira askorbinska kiselina. Time je evidentno njeno uee u redoks-procesima. Do danas je izolirano oko 20 vitamina i ovdje su prezentirani najvaniji, s namjenom da se obuhvate i akcent dadne na vitamine biljnog porijekla. Za sve otkrivene vitamine je odreen hemijski sastav i sturktura, te identificirani simpotomi avitaminoze kod ivotinjskih organizama.
Fitohormoni Fitohormoni su spojevi jakog fiziolokog djelovanja na biljke, prvenstveno na rast biljaka. Usljed nedostatka fitohormona, rast biljaka se usporava i moe biti potpuno zaustavljen. Prema mjestu nastanka, dijele se na tkivne hormone (nastaju u tkivima) i citohormone
4
(nastaju i ostaju u eliji). U biljne hormone spadaju giberilini, citokinini i auksini. Auksini se nalaze u klicama i mladicama biljaka. U viim biljkama je zastupljen heteroauksin (-indolilsiretna kiselina). Utie na oivljavanje reznica, te se koristi u umskim rasadnicama i postie se 100% oivljavanje reznica. Proizvodi se sintetskim putem. Giberilini ubrzavaju rast elija, naroito u stablu, Pod djelovanjem ovih hormona, elije se izduuju i ubrzano dijele. Imaju i klijanje sjemena. Po hemijskoj strukturi pripadaju derivatima adenina.
to bi trebali znati o vitaminima? Vitamini su za ivot vani ili esencijalni kemijski spojevi koji u tijelu sudjeluju u mnogobrojnim metabolikim procesima. Esencijalni su oni kemijski spojevi ili nutrijenti koje ljudski organizam ne moe sintetizirat i stoga se moraju unijeti hranom. Vitamini nastaju u biljkama i/ili u bakterijama; a u nekim sluajevima mogu nastati u ljudskom ili ivotinjskom organizmu. Ukljuivanjem u kemijske reakcije upravo se vitamini kemijski mijenjaju i troe pa ih je potrebno stalno nadoknaivati. Pomanjkanje vitamina dovodi do tekih poremeaja metabolizma i funkcije pojedinih organa. Stoljeima je bilo poznato da neke bolesti nastaju zbog neprimjerene ili neuravnoteene prehrane: skorbut je bilo mogue prevenirati unosom voa i povra; nono sljepilo lijeilo se konzumiranjem jetre. Beriberi je povezivan s jednolinom prehranom temeljenom na bijeloj ili poliranoj rii. Upravo je otkrie Christiana Eijkmana o tvari iz neljutene rie topljivoj u vodi koja prevenira beriberi dovelo do uzleta istraivanja spojeva koje danas nazivamo vitaminima. Poljski biokemiar Kazimir Funk (1911.) prvi je upotrebio naziv vitamin, otkrio je tiamin ili vitamin B1, koji je po kemijskoj strukturi amin (vita= ivot; amin= kemijski oblik). Kasnije je opisao jo 3 vitamina ± B2, C i D. Ve tada je znanstvenim metodama potvreno kako male koliine vitamina koji su prirodno prisutni u hrani mogu sprijeiti nastanak razliitih poremeaja ili bolesti. Time je u nutricionizmu zapoela vitaminska era, koja obiljeila dvadeseto stoljee. Vitamini su redom dobivali imena po prvim slovima abecede. Kad je otkriveno da vitamin B nije jedinstveni spoj ve skupina, dodjeljivani su i brojani indeksi. 5
Za normalno funkcioniranje organizma potrebno je trinaest vitamina. S obzirom na crijevnu apsorpciju vitamina koja ovisi o njihovoj topljivosti, razlikujemo vitamine topljive u mastima (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6), biotin (B7), folna kiselina (B9), kobalamin (B12), askorbinska kiseina (C). Vitamini pokazuju niz kemijskih i funkcionalnih slinosti, a djeluju kao koenzimi, antioksidansi (vitamini E i C) ili imaju hormonsku aktivnost (vitamini D i A). O topljivosti vitamina ovise njihova apsorpcija, transport, pohranjivanje i izluivanje. Vitamini topljivi u vodi nakon apsorpcije prelaze u krv, a vitamini topljivi u mastima, poput masti prelaze u krv iz limfe. Vitamini topljivi u vodi u krvi se nalaze slobodni, a vitamini topljivi u mastima trebaju proteinski nosa. Prije ulaska u kemijske procese u stanici, vitamini topljivi u vodi slobodno cirkuliraju u tjelesnim tekuinama, a vitamini topljivi u mastima u priuvi su u masnom tkivu i jetri. Vitamin A obuhvaa skupinu povezanih prirodnih i sintetskih tvari koje pokazuju aktivnost slinu djelovanju hormona, sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta, rastu i reprodukciji. Vitamin E djeluje u organizmu kao antioksidans-»ista« slobodnih radikala nastalih u redoks reakcijama. Vitamin D u prirodi dolazi kao nedjelotvoran provitamin 7-dehidrokolesterol u ivotinjskom tkivu i ergosterol u biljkama koji ultravioletnim ozraivanjem prelaze u djelotvorni kolekalciferol (vitamin D3), odnosno kalciferol (D2). Glavne funkcije bioloki aktivnog oblika vitamina D /1,25-(OH)2-D/ jesu odravanje normalnih razina kalcija i fosfora u plazmi. Vitamina K1 u velikim koliinama ima u zelenom liu, a K2 sintetiziraju bakterije u crijevu. Vitamin K vaan se imbenik koagulacijske revnotee. Vitamin B1 sastoji se od pirimidinskog i tiazolskog prstena, a sintetiziraju ga mikroorganizmi i biljke. Manjak tiamina nastaje zbog nedovoljnog unosa hranom uglavnom u slabije razvijenim zemljama, a u naprednijima je povezan uglavnom s kroninim alkoholizmom. Uloga tiamina osobito je vana u metabolizmu ugljikohidrata. Riboflavin ili vitamin B2 vaan je koenzim u brojnim metabolikim putevima. Folna kiselina i vitamin B12 imaju znaajnu ulogu u sintezi DNA. Askorbinska kiselina ili vitamin C sudjeluje u razliitim biosintetskim putovima, a s obzirom na svojstvo reverzibilne oksidacije i redukcije, u organizmu se nalaze u ravnotei reducirani i oksidirani oblik. U antioksidantnoj aktivnosti vitamin C djeluje sinergistiki s vitaminom E-
6
askorbinska kiselina reciklira alfa-tokoferol poslije oksidacije kako bi pomogla odrati antioksidantnu aktivnost vitamina E. Upravo antioksidansi ili antioksidantni sustavi koji su heterogena skupina molekula imaju vano zajedniko svojstvo- sposobnost vezanja kisikovih radikala. Danas su vitamini gotovo postali sinonim za antioksidanse molekule koje djeluju kao »istai« kisikovih radikala smanjujui oksidativni stres u organizmu. Slobodni radikali mogu nastati tijekom normalnih esencijalnih metabolikih procesa u organizmu ili iz izvora izvan organizma (dim cigareta, radijacija, UV zraenje). Radikali se u organizmu uklanjaju na dva mogua naina: ligandnim reakcijama s antioksidansima (vitamin E i C, karotenoidi) i enzimskim reakcijama (glutation peroksidaza, superoksid-dismutaza i katalaza). Otkako se od 1981. godine zna za tetno djelovanje slobodnih radikala u organizmu, istraivaima je vrlo privlana koncepcija o opoj zatiti organizma antioksidansima. Osobito se pokazala privlanom koncepcija primjene prirodnih antioksidansa, u prvom redu vitamina kako bi se samo pojaali ve prisutni fizioloki mehanizmi djelovanja antioksidantnih sustava. Poremeaje prometa vitamina dijelimo u dvije glavne skupine. Poremeaje uvjetovane manjkom vitamina u organizmu nazivamo hipovitaminozama, a vikom hipervitaminozama. Hipovitaminoze su uestalije nego to se kliniki prepoznaju jer su esto dio sindroma nedostatka vie hranjivih tvari nego izdvojeni poremeaji. Uzroci hipovitaminoza su manjak vitamina u hrani, poremeaji funkcije probavnog sustava, poremeaji transporta i upotrebe te povean gubitak vitamina iz organizma. Poveani utroak vitamina u organizmu zajedno s poveanim gubicima iz organizma u odnosu na unos vitamina uzrokuje negativnu ravnoteu u organizmu. Dovoljna koliina vitamina i popunjene zalihe u organizmu omoguavaju njegovu optimalnu funkciju. Inicijalni nedostatak vitamina potie kompenzatorne mehanizme poput pojaane apsorpcije iz crijeva i smanjene renalne ekskrecije. Ako ti mehanizmi ne funkcioniraju ili nisu mogui, nedostatak ovih nutrijenata dovodi do poremeenih biokemijskih funkcija stanice poput smanjene intracelularne aktivnosti enzima i promjena u ekspresiji gena. Ovo stanje organizma u kojem 7
jo nisu razvijeni klasini simptomi nedostatka vitamina naziva se stanje supklinike deficijencije. Koliko je potrebno vremena da bi se pojavili kliniki simptomi nedostatka vitamina ovisi o zalihama vitamina u organizmu. Openito, zalihe vitamina topljivih u vodi mnogo su manje od zaliha vitamina topljivih u mastima, stoga je pojava simptoma kod prvih znaajno bra. Kao primjer zalihe folne kiseline u organizmu iznose 5 -10 mg, od ega je polovica pohranjena u jetri, a dovoljne su za 3- 6 mjeseci. Kod vitamina A smatra se da osobe uz normalno uzimanje hrane imaju dovoljno zaliha vitamina za uredno funkcioniranje organizma tijekom 6-12 mjeseci. Zaliha vitamina K u organizmu nije velika pa se deficit uz znaajnije smanjenu apsorpciju pojavljuje nakon samo tri tjedna. Razliita topljivost vitamina u vodi i u mastima uvjetuje i razliite uvjete za nastanak hipervitaminoza. Vitamini topljivi u vodi bre se izluuju iz organizma pa se uglavnom ne nagomilavaju unato prevelikom unosu. Vitamini topljivi u mastima sporo se izluuju i tvore vee zalihe pa se prilikom poveana unosa razvijaju hipervitaminoze. Istraivanja uloge vitamina danas su osobito aktualna obzirom na visok znaaj koji se u prevenciji, ali i lijeenju razliitih bolesti pripisuje nutritivnim intervencijama. Brojne animalne studije i in vitro eksperimenti kojima su istraivani mehanizmi djelovanja vitamina i antioksidansa na staninom i molekularnom nivou te neka epidemioloka istraivanja u ljudi pokazala pozitivnu korelaciju njihove primjene i prevencije nastanka pojedinih poremeaja ili bolesti.
8
Uinkovitost multivitamina
Zato uzimate multivitamine? Veina ljudi e na ovo pitanje odgovoriti da se tako osjea zdravije ili pak vjeruje da e na taj nain sprijeiti razvoj kroninih bolesti, obinu prehladu ili gripu. Povijest i znanost pokazale su da vitamini i minerali igraju kljunu ulogu u naem zdravlju. Interes za prouavanjem djelovanja vitamina posebno se poveao nakon velikih otkria o ulozi vitamina C u prevenciji skorbuta ili primjerice tiamina (vitamina B skupine) i bolesti beri-beri. I posljednjih godina sve je vie studija koje nastoje rasvijetliti uinkovitost multivitaminskih pripravaka. Vitamini i minerali su prirodne supstance koje nae tijelo treba za rast, razvoj te normalno funkcioniranje. Nalaze se u hrani i teorijski bi uravnoteena prehrana trebala osigurati sve potrebne nutrijente. Meutim, postoje ivotna razdoblja (trudnoa, rast djeteta) tijekom kojih nae tijelo treba vie vitamina nego to je uobiajeno. Isto tako, tijekom odreenih bolesti i stanja nae tijelo ili ne moe uzeti ili ne moe uinkovito iskoristiti sve vitamine koje treba. Multivitamini se preporuuju osobama kojima je potreban dodatni unos pojedinih nutrijenata, onima koji ne mogu unijeti dovoljno hrane da osiguraju potrebne vitamine te onima koji ne mogu dobiti punu korist od nutrijenata koji se nalaze u hrani koju jedu. Multivitaminski pripravci postoje u obliku tableta, umeih tableta, tableta za vakanje, kapsula ili tekuina. Obino se uzimaju jednom dnevno, a treba ih uzimati tono kako je propisano, uz savjetovanje s lijenikom, ljekarnikom ili nutricionistom. Nove smjernice o uzimanju multivitaminskih pripravaka okreu se uincima multivitamina na prevenciju manjka pojedinih nutrijenata, odravanju dobrog zdravlja te naglaavaju optimalni
9
unos tih pripravaka u prevenciji bolesti srca, poremeaja tijekom trudnoe, odreenih oblika karcinoma te ostalih bolesti. Tako je primjerice poznata povezanost uzimanja folne kiseline tijekom trudnoe i prevencije oteenja ivanog sustava novoroeneta, zatim povezanost kalcija i vitamin D u prevenciji i lijeenju osteoporoze ili pak vitamina B skupine i spreavanja bolesti srca. Dokazano je i da multivitamini mogu smanjiti apetit u ena koje su na redukcijskoj dijeti, dok kod mukaraca pomau pri smanjenju tjelesne mase i udjela masnog tkiva. Naime, rezultati studija su pokazali da mukarci koji uzimaju vitaminske dodatke prehrani imaju niu tjelesnu masu, nii udio masnog tkiva i nii indeks tjelesne mase od onih koji to ne ine. Slini su rezultati utvreni i meu enama, no ene koje su uzimale dodatke prehrani su imale i slabiji apetit. Znanstvene studije takoer ukazuju da mnogi ljudi ne konzumiraju adekvatne koliine cinka, eljeza, magnezija, folne kiseline i kalcija te ostalih vitamina i minerala putem prehrane. ene su osobito ugroena skupina jer inae imaju nii prehrambeni unos od mukaraca. Koritenje multivitamina moe promovirati dobro zdravlje te pomoi u prevenciji bolesti i imati pozitivni uinak, od jaanja imunolokog sustava osoba koje se oporavljaju od bolesti ili operacija te starijih osoba, ali i znaajno smanjiti rizik od oteenja ploda u trudnoi. Godine istraivanja stoje iza injenica o korisnim uincima multivitamina i ostalih dodataka prehrani, ukljuujui antioksidanse (vitamin C i E, beta karoten i lutein), kalcij, omega 3 masne kiseline, vitamin D, vitamine B6 i B12 , folnu kiselinu... Mnogi multivitaminski pripravci dostupni su na tritu, ali pri odabiru valja biti na oprezu. Uputu o koliini i vrsti vitamina koja se nalazi u tom specifinom proizvodu treba itati paljivo. Uzmite u obzir svoje trenutno zdravstveno stanje i upitajte za savjet lijenika, ljekarnika ili nutricionista. Podsjednik: * multivitaminski pripravci nisu udotvorna sredstva za lijeenje bolesti * uzimanje velikih koliina vitamina moe biti i tetno * multivitaminski pripravci mogu pomoi u odravanju dobrog zdravlja i spreavanju bolesti, posebice ako je prehrana neadekvatna * djeci nisu potrebne velike koliine dodatnih vitamina i minerala. Mnoga hrana je obogaena vanim nutrijentima pa zato pratite preporuene doze.
10
* multivitaminski pripravci se preporuuju trudnicama i dojiljama, osobama koje konzumiraju znatne koliine alkohola, starijim osobama te kod bilo kojih drugih stanja kada postoji sumnja na nedostatak nutrijenata u prehrani. Zablude
o vitaminima
Istraivanja o prehrambenim navikama u dananjem razvijenom svijetu pokazuju da vie od 60% osoba ne unosi dovoljne koliine voa i povra. Takoer, mnogi ljudi vode stresan ivot, ive u zagaenim gradovima, pue i piju znatne koliine alkohola ± a sve to poveava njihove potrebe za vitaminima. Postoje mnoge zablude o vitaminima te uincima koje oni imaju. Suprotno popularnom vjerovanju, vitamini nisu udotvorni lijekovi. Vitamini su spojevi koji su potrebni naem tijelu za normalan rast, razvoj i zdravlje. Neophodni su jer se ili ne mogu sintetizirati u tijelu ili se ne stvaraju u dovoljnim koliina koje su tijelu potrebne. Popularnost vitamina je u neprestanom porastu jo od 1905. godine kad je William Fletcher zakljuio da ti Äposebni imbenici³ (koje je 1911. godine poljski znanstvenik Casimir Funk nazvao vitamini) imaju veliki utjecaj na zdravlje i bolest. Bez obzira to su nebrojeni radovi objavljeni o njima i gotovo da nema osobe koja nije konzumirala neki vitaminski pripravak tijekom nekog perioda svojeg ivota, jo uvijek postoji barem nekoliko zabluda o vitaminima, osobito o vitaminima u obliku pripravaka. Upravo zbog toga, krenimo istraiti neke od mitova i istina o vitaminima kako bi mogli donijeti to bolju odluku o naem zdravlju kad su vitamini u pitanju. MIT br. 1: Äto vee doze to jai uinak³ Uvjereni smo da su megadoze vitamina neophodne za nae zdravlje, no znanstvenici su dokazali posve suprotno. Uzmimo primjer vitamina A kojeg prirodno nalazimo u obliku retinola i beta-karotena. Hrana bogata karotenoidima koji se u tijelu pretvaraju u vitamin A ne dovodi do nikakve toksinosti. No s druge strane prevelike doze vitamina A u obliku dodataka prehrani mogu biti toksine ako se uzimaju tijekom dueg vremenskog perioda.
11
Mnogi ljudi grijee vjerujui da ako su male koliine vitamina dobre za nas da su onda velike koliine jo bolje. U sluaju vitamina bolje se drati pravila Ämanje je vie³. Vitamini A, D, E i K topljivi su u mastima to znai da se mogu skladititi u naem tijelu. Velike doze tih vitamina tijekom dueg perioda, bez postojeeg klinikog nedostatka pojedinog vitamina mogu rezultirati tetnim razinama tih vitamina u tijelu. Neki vitamini topljivi u vodi takoer mogu uzrokovati neeljene uinke u visokim dozama. Npr. vitamin B6 povezuje se s ivanim oteenjem kad se uzima u velikim koliinama. Za zdrave osobe vrijedi pravilo, ukoliko se uzimaju pripravci vitamina, dnevne doze trebaju biti u skladu s preporuenim dnevnim vrijednostima. Visokodozirani pripravci vitamina ne bi se trebali uzimati, osim ako ih ne savjetuje lijenik i ako se uzimaju pod lijenikim nadzorom. MIT br. 2: ÄVitamin C je razliit od ostalih vitamina pa ga vjerojatno i trebamo vie³ Veina ivotinja treba vitamine i minerale u relativno malim koliinama ± od nekoliko mikrograma do 50 mg, dok se vitamin C iz ivotinjske perspektive ne ini tek obinim vitaminom. Naime, veina ivotinja ima sposobnost proizvodnje vitamina C, i to u velikim koliinama. Primjerice, ivotinja teka 75 kg dnevno proizvede 4000 do 13000 mg vitamina C. Tek rijetke ivotinje i ljudi nemaju mogunost sinteze vitamina C, a znanstvenici smatraju da se prije 25 milijuna godina dogodila genetika pogreka i stoga smo izgubili svojstvo sinteze ovoga snanog antioksidansa. Miljenje da je vitamin C drugaiji od ostalih vitamina i da ga trebamo u velikim koliinama potjee jo od ezdesetih godina prologa stoljea. Primjerice, nai bioloki srodnici gorile dnevno unesu ak 4g vitamina C. Iako se tijekom proteklih nekoliko desetljea polagalo puno nade u velike moi visokih doza vitamina C, ipak jo nije dokazana njegova uinkovitost u prevenciji i terapiji bolesti u visokim dozama.
12
Poznato je da vitamin C smanjuje simptome i trajanje prahlade, ali ne utjee na njenu uestalost. Manjak vitamina C povezan je sa skorbutom, a povezanost je prvi puta zamijeena u prolosti meu mornarima na dugim putovanjima kojima nije bilo dostupno svjee voe pa su tijekom vremena poeli patiti od oteenih i krvareih desni, ispadanja zubi te poveane osjetljivosti na infekcije. Budui da nae tijelo ne stvara i ne skladiti vitamin C, vano je unositi dovoljne koliine vitamina C prehranom. Malo je vjerojatno da e previe vitamina C iz prehrane tetiti, no megadoze vitamina C u obliku dodataka prehrani mogu uzrokovati muninu, proljev, bubrene kamence te gastritis. MIT br. 3: ÄVitamini su zamjena za uravnoteenu prehranu³ Mnogi ljudi smatraju da su vitamini zamjena za prehranu pa svaki dan uzmu multivitamin i zaboravljaju na pravilnu prehranu. To je velika pogreka. Vitamini ne mogu djelovati bez energije koju nae tijelo dobiva od sloenih ugljikohidrata, masti, proteina. Zato je neobino vano konzumirati raznoliku hranu koja e opskrbiti nae tijelo energijom te prirodno vitaminima. Ukoliko manjak pojedinog vitamina postoji, dodaci prehrani u pravilnom obliku te u kombinacijama mogu kompenzirati taj nedostatak. Jedete li 5 obroka voa i povra dnevno, ili ste osoba koja preskoi salatu ili voku i radije uzme vitaminski pripravak? Jedete li veinom u fast food restoranima, ali se trudite za sebe i svoje zdravlje tako to uzimate dodatke vitamina? Dodaci vitamina i minerala svakako imaju svoje mjesto no oni nisu i ne mogu biti zamjena za uravnoteenu prehranu. Umjesto da se trudimo vitaminskim pripravcima kompenzirati ono to radimo loe, trebamo to je vie mogue jesti pravilnije. Ako ste zabrinuti da vam je prehrana loa, obratite se lijeniku i nutricionistu i savjetujte se s njima da li bi pripravci pojedinih vitamina bili dobra opcija za vas.
13
MIT br. 4: ÄVitamini lijee bolesti³ Vitamini nisu udotvorni lijekovi. Neki vitamini pomau kod pojaanog umora, psihikih i tjelesnih napora, kod pretjerane izloenosti stresu, za bolje pamenje, pravilan rad probavnog sustava. Preporuuju se enama u reproduktivnoj dobi, puaima, ljudima na restriktivnim dijetama, osobama koje se oporavljaju nakon tekih bolesti ili operacija. Bez obzira u kojem ih obliku uzimali, vitamini nee sami sprijeiti razvoj bolesti ukoliko ne drite pod kontrolom ostale imbenike rizika. Npr. dodatno uzimanje vitamina C, E i D , koji se u nekim istraivanjima povezuju sa smanjenjem rizika za razvoj bolesti srca, nee imati uinka ako se i dalje nepravilno hranimo, ne kreemo se, puimo, pijemo. MIT br. 5: ³Prirodni vitamini su bolji od sintetskih³ Nutrijenti porijeklom iz hrane najbolji su odabir jer su tada «upakirani» u svoje prirodne komplekse koji se najbolje apsorbiraju i iskoritavaju u naem organizmu. Kada govorimo o pripravcima - bilo da su vitamini sintetizirani u laboratoriju ili u biljkama ili ivotinjama, vae ih tijelo koristi na isti nain. Razliku osjea jedino va novanik. MIT br. 6: ÄOd vitamina B kompleksa se debljamo³ Vitamini B skupine igraju vanu ulogu u izmjeni tvari, odnosno pridobivanju energije iz hrane. Stoga se esto razmatraju kao Äpojaivai apetita³. injenica je da u osoba koje su imale manjak vitamina B kompleksa moe doi do poticanja apetita, meutim, imamo li kontrolu nad koliinom hrane koju unesemo u organizam, neemo se debljati samo zbog unosa vitamina B kompleksa.
14
Centrum
vitamini
Za pravilno funkcioniranje naeg organizma potrebno je preko 60 vitamina i minerala. Nalazimo ih u kostima, zubima, miia, ivanih stanica, hormona i krvi. Ako elimo zadrati zdravlje moramo osigurati naem organizmu dovoljne koliine vitamina i minerala. Veinu vitamina i minerala tijelo ne moe samo sintetizirati, zato ih moramo unositi s hranom. Osim redovne, uravnoteene i raznovrsne prehrane dodatci prehrani su neizostavan dio modernog ivota, koji nadomjetaju manjak vitamina i minerala u tijelu. Multivitaminski dodatak prehrani Centrum sadri potpuni sastav vitamina i minerala i elemenata u tragovima koje treba ljudski organizam. * Centrum od A do + lutein je dodatak prehrani koji zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminima i mineralima koje organizam s uobiajenim obrocima radi suvremenih metoda proizvodnje, obrade i ouvanja hrane ne dobiva u dovoljnoj mjeri. Centrum od A do s luteinom osim vitamina i minerala sadri takoer antioksidans lutein koji sprjeava slabljenje vida. Vitamini, minerali i lutein ine pobjedniku kombinaciju za va organizam. * Centrum Materna je dodatak prehrani za ene koje ele ostati trudne, trudnice i dojilje. Folna kiselina, eljezo i kalcij su nuno potrebni za rast stanica, pravilno razvijanje ploda i razvoj kosti te poveane potrebe stanica za kisikom. Vitamini i minerali u dodatku prehrani Centrum Materna su u posebno izabranim koliinama i uravnoteeni s obzirom na to to tijelo ene tijekom trudnoe treba. * Centrum Silver je jedinstveni multivitaminski pripravak, namijenjen osobama starijima od 59 godina. Kod starijih osoba potreba za kalorijama je manja, to nije sluaj za vitamine i minerale. Centrum Silver sadri 27 vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Njegov sastav je prilagoen potrebama osobama u zreloj ivotnoj dobi. Lutein ima vanu ulogu u pravilnom radu one mrenice i pomae pri zatiti katarakte i senilne degeneracije makule. * Centrum Junior je dodatak prehrani namijenjen za djecu od
4
do 14 godina. Kako se
djeji organizam naglo razvija i raste, a djeca se ne hrane uvijek na pravilan nain, sastav 15
Centrum Juniora je posebno prilagoen da bi mogao pratiti zahtjeve organizma za ubrzanim rastom.
16