URBANI TURIZAM, predavanja
GRAD JE
gusto i održivo naselje, socijalno heterogenih individua na određenom relativno ograničenom prostoru. Prvotno utvrda i! "eudalnog do#a, $oja je služila !a stanovanje i o#ranu, a danas je naselje u $ojem je ve% e%in ina a stan stano ovni$ vni$a a !apo aposlen slena a u nepo nepolj ljo oprivr rivred edni nim m &ter erci cija jarrnim' im' djelatnostima( status grada na osnovu pravnih i ur#ano arhite$tons$ih $riterija.
URBANIZACIJA URBANIZACIJA je glo#alni proces ra!voja gradova unutar $ojih ljudi žive i tro)e. Gradovi Gradovi "un$cioniraju "un$cioniraju $ao prostori prostori unutar unutar $ojih $ojih postoji postoji relativna relativna $oncentra $oncentracija cija stanovni)tva &građana' te $ao prostori e$onoms$ih a$tivnosti lociranih u samom gradu gradu ili #ližoj #ližoj ur#anoj ur#anoj !oni, s ciljem omogu%a omogu%avan vanja ja proi! proi!vod vodnje nje i potro) potro)nje nje do#ara i usluga u s$lopu trži)nog sustava. *lijedom toga gradovi predstavljaju $onte$st !a #rojne i ra!ličite dru)tvene $ulturolo)$e $ulturolo)$e i e$onoms$e e$onoms$e a$tivnosti $ojima se #ave njihovi stanovnicigrađani. +lana$-p +lana$ -puto utovan vanjim jima a u veli$ veli$e e grado gradove ve uprih uprihođ ođeno eno je lani lani /0 /0 milij milijuna una E1R, E1R, tj. 23,4 23,4 milijuna E1R vi)e nego prethodne godine pa prema posljednjim podacima ur#ani turi!am čini čini /0 5 svih svih ino!em ino!emnih nih turist turistič$ ič$ih ih putova putovanja nja u Europ Europi. i. &Ruži &Ružica ca 6i$ači 6i$ači%, %, *lo#od *lo#odna na Dalmacija'
1R7A89 :1R9;A6 JE turi!am $oji se odvija u veli$im gradovima( to je pose#an o#li$ turistič$og putovanja, posjete i #orav$a u ur#anim i ur#a ur#ani ni!i !ira rani nim m sred sredin inam ama a $oje oje su tije tije$ $om povi povije jesn snih ih,, $ultu ulturrolo) olo)$i $ih h i civili!acijs$ih ra!voja #ile gospodars$e i prometne ras$rsnice te sredi)ta poli politi tič$ č$e, e, admi admini nist stra rati tivn vne, e, gosp gospod odar ars$ s$e, e, cr$v cr$ven ene e i $ultu ulturrne mo%i mo%i na regionalnom regionalnom ili nacionalnom planu &području'.
Okvirna Okv irna podjela jela pro prostora ora turi!a" 2. 4. <. /. . =. >.
u
fun unkc kcij ijii
ra ravoja voja
glavni glavni gradovi gradovi i glavni glavni $ultur $ulturni ni centri centri metropole metropole i povijesno povijesno utvrđeni utvrđeni gradovi gradovi &npr. &npr. Du#rovni$' Du#rovni$' povijesni povijesni gradovi gradovi &;adar, &;adar, :rog :rogir' ir' indust industrij rijs$i s$i grado gradovi vi unutar unutarnje nje grads$ grads$e e četvrti četvrti revitali revitali!iran !irane e o#alne i prio#al prio#alne ne grads$e grads$e !one !one mors$a mors$a ljetova ljetovali)ta li)ta i centri centri !ims$i !ims$ih h sportova sportova 2
?. integriran integrirana a hotels$a hotels$a i turistič$a turistič$a naselja &turistič &turistič$a $a geta' 3. turistič$o turistič$o !a#avni $omple$si $omple$si &npr. &npr. prije rata *aturnus' *aturnus' 20. 20. pose pose#n #nii &sp &spec eci@ i@čn čni' i' tur turis isti tič$ č$ii pros prosto tori ri &te &terrme me,, lj lječ ečil ili) i)ta ta,, vjer vjers$ s$a a odredi)ta'
1R7A8A :1R9*:9+A ;B8A &+E:CR:' je određena povr)ina sa jasno
de@n de@nir iran anim im gran granic icam ama a &npr &npr.. polu poluot oto$ o$ ;adr ;adra' a' unut unutar ar )ir )ireg grad grads$ s$og og područja $oja je $ara$teri!irana $ara$teri!irana $oncentracijom turista $oji se nala!e unutar !one, turistič$im a$tivnostima i #orav$om posjetitelja. 1r#ane turistič$e !one posjeduju jasno prepo!natljiv i!gled i $ara$ter, $oji proi proi!l !la! a!ii i! sa sadr drža žaja ja gosp gospod odar ars$ s$ih ih,, $ultu ulturrolo) olo)$i $ih h a$ti a$tivn vnos osti ti i nači načina na $ori)tenja prostora, $ao npr. $oličina restorana, atra$cija i no%ni život, a pose#no na osnovu dominiraju%e $oličine povijesnih građevina ili ve!a s određenom $ulturolos$om iili etnic$om pose#noscu unutar grada.
Okvirna podjela #radova ur$ano# turi!a 2. PBC9JE*89 PBC9JE*89 :1R9*:9+9 :1R9*:9+9 GRADBC9 GRADBC9 privlače turiste turiste radi svojih povijesnih, povijesnih, $ulturolo)$ih $ulturolo)$ih i arhite$turalnih arhite$turalnih atra$cija 4. :1R9 :1R9*: *:9+ 9+A A 1R7A 1R7A89 89;9 ;9R RA8A A8A PBDR PBDR1+ 1+JJA spec specij ijal ali! i!ir iran anii plan plans$ s$ii ili ili neplans$i $reirana turistič$a područja &8eum' <. RE*: RE*:R1 R1 :1R9 :1R9R RA89 A89 GRAD GRADB BC9 ur#a ur#ana na podr područ učja ja $oja oja su plan plans$ s$ii i in"rastru$turno in"rastru$turno prenamijenjena s ciljem privlačenja turista
4
?. integriran integrirana a hotels$a hotels$a i turistič$a turistič$a naselja &turistič &turistič$a $a geta' 3. turistič$o turistič$o !a#avni $omple$si $omple$si &npr. &npr. prije rata *aturnus' *aturnus' 20. 20. pose pose#n #nii &sp &spec eci@ i@čn čni' i' tur turis isti tič$ č$ii pros prosto tori ri &te &terrme me,, lj lječ ečil ili) i)ta ta,, vjer vjers$ s$a a odredi)ta'
1R7A8A :1R9*:9+A ;B8A &+E:CR:' je određena povr)ina sa jasno
de@n de@nir iran anim im gran granic icam ama a &npr &npr.. polu poluot oto$ o$ ;adr ;adra' a' unut unutar ar )ir )ireg grad grads$ s$og og područja $oja je $ara$teri!irana $ara$teri!irana $oncentracijom turista $oji se nala!e unutar !one, turistič$im a$tivnostima i #orav$om posjetitelja. 1r#ane turistič$e !one posjeduju jasno prepo!natljiv i!gled i $ara$ter, $oji proi proi!l !la! a!ii i! sa sadr drža žaja ja gosp gospod odar ars$ s$ih ih,, $ultu ulturrolo) olo)$i $ih h a$ti a$tivn vnos osti ti i nači načina na $ori)tenja prostora, $ao npr. $oličina restorana, atra$cija i no%ni život, a pose#no na osnovu dominiraju%e $oličine povijesnih građevina ili ve!a s određenom $ulturolos$om iili etnic$om pose#noscu unutar grada.
Okvirna podjela #radova ur$ano# turi!a 2. PBC9JE*89 PBC9JE*89 :1R9*:9+9 :1R9*:9+9 GRADBC9 GRADBC9 privlače turiste turiste radi svojih povijesnih, povijesnih, $ulturolo)$ih $ulturolo)$ih i arhite$turalnih arhite$turalnih atra$cija 4. :1R9 :1R9*: *:9+ 9+A A 1R7A 1R7A89 89;9 ;9R RA8A A8A PBDR PBDR1+ 1+JJA spec specij ijal ali! i!ir iran anii plan plans$ s$ii ili ili neplans$i $reirana turistič$a područja &8eum' <. RE*: RE*:R1 R1 :1R9 :1R9R RA89 A89 GRAD GRADB BC9 ur#a ur#ana na podr područ učja ja $oja oja su plan plans$ s$ii i in"rastru$turno in"rastru$turno prenamijenjena s ciljem privlačenja turista
4
PB:RA8JA ;A 1R7A896 :1R9;6B6 :1R9*:9+ :1R9 *:9+A A PB:RA8JA P B:RA8JA
s$upina potencijalnih turista $oja svojim stavovima, navi$ama, željama, mogu%nostima određuje $oličine, $valitetu, cijene pojedinih ro#a i usluga. Bgraničena je e$onoms$im mogu%nostima $upaca #e! o#!ira na inten!itet njihovih potre#a. ara$teristi$e ara$teristi$e turistič$e turistič$e potražnje "a$tori elementi E$onoms$i
8ee$onoms$i
dislociranost ponude od potražnje heterogenost elastičnost mo#ilnost se!ons$i $ara$ter
prirodni am#ijent životna sredina sredina socijalna politi$a stupanj $ulture stil života života raspoloživo slo#odno vrijeme radna sredina F radno vrijeme nam ne do!voljava da #udemo turistič$i potro)ači prometna prometna ra!vijenost ra!vijenost promidž#a promidž#a moda tradicija stavovi i vrijednosti 8a turistič$u potražnju !a posjetu gradu utječu oso#ito stavovi, vrijednosti, preo$upacije preo$upacije 9 interesi
*:AC" stečena, relativno trajna sta#ilna organi!acija po!. i neg. emocija vrednovanja vrednovanja i reagiranja prema prema ne$om o#je$tu. o#je$tu. *tav se može mijenjati. *loženu stru$turu stava čine 2. ogni ogniti tivn vna a $ompo ompone nent nta a F sa sa!n !nan anja ja o o#je o#je$t $tu u stav stava, a, ster stereo eoti tip, p, lojalnost 4. Emocional Emocionalna na $ompo $omponenta nenta F osje%aj osje%ajii <. onativna ili a$ciona F spremnost na pona)anje, reagiranje prema o#je$tu stava
CR9JED8B*:9
F s$up op%ih uvjerenja i mi)ljenja o tome )to je ispravno, do#ro ili poželjno, $oji se "ormiraju $ro! proces socijali!acije &en$ulturacije'. &en$ulturacije'. Crijednosti odražavaju op%e i relativno trajne ciljeve $ojima pojedinci teže. Ra!li$ujemo
<
a' instrumentalne vrijednosti F upravljaju modalitetima pona)anja i mogu se promatrati $ao sredstvo !a ostvarenje cilja #' $onačne vrijednosti F pove!ane su sa željenim ciljem i stanjem
PREB1PA9JE !ao$upljenost,
!anesenost, o#u!etost s ne$om djelatno)%u, !animanjem, idejom, #rigom.
98:ERE*9
usmjerenost po!ornosti prema onome )to odgovara vlastitim potre#ama, težnjama, s$lonosti, navi$a, itd. ono )to je ne$ome važno
%A&TORI TURIZMU
'OTRA(NJ)
U
URBANOM
2
1 4. pol. 40.st. dola!i do pove%anog slo#odnog vremena, ali na poč.42.st. uočavamo tendenciju smanjivanja vremena do$olice( time PBCEHA8JE *IB7BD8BG CRE6E8A poormoneKrichvi)i srednji sloj, menadžeri, time poormoneK poor ne!aposlenostm, DBBI9E umirovljenič$i niži sloj
4
PBCEHA8JE D9*RE9J*BG DBLB:A, 8BCA ;A I1*1;81 PB:RBM8J1
<
6B79I8B*:
6ladi !aposleni i roditelji čija djeca su se osamostalila, lu$su!na potro)nja ima tendenciju #ržeg rasta od rasta realnog dohot$a &42 st', potro)nja mar$eting navodi na nju Putovanja su postala la$)a i je"tinija, long hall putovanjaN all inclusive pac$age tours, sijet postao glo#alno selo ali i glo#alno destinacijs$o odredi)te putni$a 42. st. Promjena u s"eri dominantnih motivatora $oji se od odmora i re$reacije o$re%u $a ispunjenju snova, istraživanja samog se#i i samoa$tuali!acije,
$ulturolo)$i motivatoripovijest i umjetnost te /
6B:9CA9JA
969D GRADBCA 1R7A8BG :1R9;6A 9DE8:9:E:
=
PB*IBC8A P1:BCA8JA 1 PB*IBC8E E8:RE PB*IBC89 :1R9;A6
upo!navanje i ra!umijevanje drugih $ultura i ur#anih sredina, hedonistič$i i se$sualni motivatori &shoping demonstracija, potro)nja, !a#ava, seO.is$ustva, no%ni $lu#ovi' ijevseO turi!am Ra!voj imagea gradova ur#anog turi!ma pored cijene i $valitete proi!voda i usluga, najvažniji je $od i!#ora destinacije. Gradovi $oji ulažu u ra!voj ur#anog turi!ma sustavno rade na $reiranju po!itivnog i prihvatljivog imagea $oji %e privu%i turiste i posjetitelja Poslovni putnici su #a!a F poslovni ra!log glavni ra!log posjeta !a se$tor ugostiteljstva i transporta( 9a$o čine samo 240 5 u$upnih posjetitelja gradova, radi njihove potro)nje oni su hight spenders F oni čine !načajnu stav$u !a /
>
PB*JE:9 RBD7989 9 PR9JA:EIJ96A CR &visiting "riends and relatives'
prihode * pojavom produženih vi$enda, je"tinijeg i #ržeg transporta te disper!ije o#itelji radi glo#ali!acijs$ih "a$tora u proi!vodnom poslovnom procesu, porastao je #roj posjeta grads$im poslovno $ulturnim centrima. Posjeti rod#ini i prijateljima pove!ani su s privatnim a$tivnostima &do$tor, odvjetni$, arhite$t' te uvjetovanje at$ra$tivnosti potencijalima grad &večere'
9DE8:9:E:NB6189A9JA Q96AGE &percepcija oče$ivanja vrijednosti' mentalna sli$a, predodž#a Lalo e"e$t F prvi dojam imagea
IMA*) *RA+OA" I- poitivan 2. živost druženja 4. u!#udljivost <. civili!iranost /. $o!mopoliti!am . #rojne prili$e i mogu%nosti !namenitosti i =. $ultura
>. prostor susreta, $omuni$acije i ?. prostor re$reacije, !a#ave, spe$ta$la 3. veli$i i!#or !a $upovinu 20. prostor !a !aradu i #oga%enje 22. arhite$tons$e ur#ane ljepote
II- Ne#ativan" 2. nečisto%a &prljavi gradovi', =. ne!dravost, 4. gužva&prenaseljenost', >. nesigurnost &nasilje, deli$vencija' <. prometna !a$rčenost, #etons$a džungla, /. ružno%a, ?. anonimnost &egocentričnost,us$ogrudnost' . #u$a, 3. nemoralnost &odsustvo %udoređa'
+)T)RMINANT) 'OZITINO* IMI+(A, i!a#e je uvjetovan ovi! faktori!a" 2. 4. <. /. . =.
am#ijentalnost i živost grads$e sredine $ulturno povijesno nasljeđe mu!eji turistič$e atra$cije $ulturne atra$cije sigurnost
>. javni prijevo! &tramvaji, pod!emna, auto#usi, taOi' ?. cijene 3. ugostiteljstvo &gastronoms$a ponuda' %A&TORI 'RI.A/)NJA U URBANOM TURIZMU 0pull faktori1
Op2i faktori Jedinstvenost i ani!ljivost puno !a vidjeti i raditi ,!animljivo mjesto, jedinstv.is$ustvo
&ulturne na!enitosti i ra#ledavanje po!nate !namenitosti i
spomenici, !animljivo lo$alno stanovni)tvo, !animljiva arhite$tura, dru)tvena $ultura i način života, !načajno povijesno nasljeđe, lo$alni o#ičaji i tradicija, i!vrsni mu!eji i galerije &rims$o do#ro, oživljavanje'
Za$ava 1!#udljiv no%ni život,!animljivi "estivali i mani"estacije',#ogata ponuda !a $upovinu , iva mu!i$a, $a!ali)ta i umjetnič$i život 3rana i s!je4taj $valitetni hotel &7astinon', Pro@njeni restorani &4 ri#ara, o)a' :ipična lo$alna $uhinja &ornat, *tomorica..' 7odK "ood F hrana !a tijelo, soul "ood Fhrana !a du)u
PB81DA 1R7A8BG :1R9;6A
&A:RA9JE
1 GRAD1'
Turisti5ka ponuda je $oličina ro#a i usluga $oja se nudi turistima na određenom turistič$om trži)tu u određeno vrijeme i po određenoj cijeni. 7ron@eld precincts ra!voj ur#anog turi!ma je"tinija
N green@eld precincts *$uplje područje !a investicije
Q cjeloviti !elena područja,
I- 'RIMARNI ).)M)NTI 'ONU+) *RA+A PRB*:BR A:9C8B*:9
A679JE8: DBBI9E
=
1I:1RBIBMA *:R1:1RA 6u!eji, galerije, turistič$e atra$cije, $a!ali)ta, $oncertne dvorane, $ina, $ongresni centri
9;9+9 EIE6E8:9 Povijesni ur#ani $onte$straspored uliga i trgova, !animljive građevine, $ulturno povijesni spomenici, statue, sa$ralne građevine, par$ovi i !elene povr)ine, lu$e, riječne i mors$e o#alne !one i )etali)ta
*:R1:1RA ;A *PBR: Canjs$a i unutarnja *:R1:1RA ;A ;A7AC1 8o%ni $lu#ovi, #arovi i dsi$ote$e, $a!ina, igraonice na sre%u, "estivali, mani"estacije
DR1M:CE8B 1I:1R8E ARA:ER9*:9E ivot prostora, je!i$, lo$alni o#ičaji i no)nja, tradicija nasljeđe, otvorenost, prija!nost i gostolju#ivost, sigurnost
II- 6)&UN+ARNI ).)M)NTI 'ONU+) 2. *6JEM:AJ8A 98RA*:R1:1RA hoteli, pansioni 4. GA*:RB PB81DA restorani, o#je$ti !a #r!u i sporu prehranu &#odK "ood vs. soul "ood' <. :R89E prodaja vo%a i povr%a, te ostalih se!ons$ih i lo$alnih
prehram#enih proi!voda /. :RGBCA+9 E8:R9 9 CEI9E *A6BPB*I1GE
III- +O+ATNI ).)M)NTI 'ONU+) *RA+A 2. PAR98G PRB*:BR9 i ostala in"rastru$tura $oja $ondicionira posjet 4. IBAI89 PR9JECB; auto#usi, taOi služ#a <. :9 &turistic$i in"ormativni centri' ur#ana turistič$a signali!acija, vodiči mape in"o #ro)ure
%UN&CIONA.NA 'O+RU/JA 7 &.A6T)RI 1I:1R89 GRAD 6u!eji i galerije, $a!ali)ta, $oncertne dvorane
GRAD ;A *LBBP98G Prodajni centri, !one !a $upovinu, restorani i $a@%i
>
TURI6TI/&A ATRA&CIJA je privlačan element u ne$oj turistič$oj destinaciji u o#li$u $ulturno povijesne #a)tine, •
prirodne cjeline ili pojave, prired#e ili događaja $oji motivira #udu%e turiste na dola!a$ ili predstavlja o$osnicu ra!voja turi!ma u destinaciji. •
•
9IJ8B *AGRASE8E
8A*IJESE8E
mu!eji galerije i!lož#eni prostori temats$i par$ovi
cr$ve i $atedrale povijesne građevine arheolo)$a nala!i)ta par$ovi i vrtovi
MODEL TURISTIČKI ATRAKCIJSKOG SISTEMA
Bso#a s turistič$im Generativni 8u$leus potre#ama mar$er Re$lamama #om#ardirana po#uđuje potre#u, iljano dovodi do tur. o!na$a, ra!glednica 6otivacije i po!itivnog oče$ivanja
Bdlu$a o turistič$om putovanju
ontinuirani mar$er
tran!itni mar$er, npr. svi u Primo)ten ⇒ oso#a je a$tivirana svojom tur. motivacijom da ostvari $onta$t i $reira is$usstvo s nucleusom
Bstali $au!alni uvjeti neophodni !a tur. putovanje slo#odno vrijeme i novac
TI'O.O*IJA 'OTRO8NJ) U TURIZMU 9IJ A9JE
*:R1:1R A A9JE
Akcije us!jerene pre!a o$jektu
Akcije koje su sa!e se$i cilj
Instru!entaln e akcije
Potro)nja $ao 9*1*:CB
Potro)nja $ao 98:EGRA9JA
?
Interpersonal ne akcije
Potro)nja $ao 9GRA
Potro)nja $ao CAI99A9JA
A$cije usmjerene prema o#je$tu a$cije $oje su same se#i cilj 2. 'otro4nja kao iskustvo usmjerena je $a hedonistič$om traženju učin$a u ritualu i a$tivnostima $oje su antite!a uo#ičajenom životu, o$ruženju i eg!istenciji. o$usira se na individualne i emocionalne potre#e potro)ača prema o#je$tu potro)nje, ta$o je pored ostalih realnih i sim#oličnih o#li$a potro)nje i tur. putovanje čvrsto usađeno u dru)tveno $ulturolo)$e o$vire u $ojima žive potro)ači i unutar tih o$vira ima svoje !načenje i ulogu. Putovanja mladih na *ej)ele, 9#i!u, ;r%e F gdje se prepu)taju ra!nim o#licima e$spresivnih pona)anja, u #iti nije nimalo !načenjs$i ra!ličito od npr. o#iteljs$og o$upljanja !a 7oži% &pro)irena o#itelj'.
A$cije usmjerene prema o#je$tu instrumentalne a$cije 9- 'otro4nja kao inte#racija je o#li$ instrumenta. a$tivnosti putem $oje turisti $ao potro)ači integriraju se#e i o#je$t potro)nje. *mjer integracije je važan. 8pr. turist potro)ač može željeti da #ude identi@ciran sa određenom tur. odredi)tem &to su eg!isten. turist' ili ne$im speci". o#li$om turi!ma &odgovorni ili e$o turi!am'( promjenom načina odjevanja, a 4. smjer turisti žele prilagoditi se#e tur. odredi)tu ili tur. sceni pa odla!e na ;r%e, potro)nja avantur.programa, i!gu#iti se na Cele#itu . :a$o o#je$t potro)nje postaje $onstitutivan element identiteta potro)ača. 9ntegracija se može reali!irati ili na način da se $ara$ter. o#je$t potro)nje integrira u identitet turista potro)ača i u njegov stav o samom se#i ili da se stav o samome se#i adaptira i prilagodi dru)tveno de@niranom identitetu potro)nje.
9nterpersonalne a$cije a$cije $oje su same se#i cilj :- 'otro4nja kao i#ra o#ja)njava $ori)tenje o#je$ata potro)nje $ao i!vora $oji ola$)avaju intera$ciju s drugim turistima . :uri!am je poglavito dru)tvena
a$tivnost i is$ustvo dru)tvenosti. :ur. putovanje aranžman je način $oji omogu%ava la$)u socijali!aciju, druženje, $omuni$aciju i integr. s drugim individuama. :ur. potro)nja je is$ustvo $oje se dijeli sa drugima. :uristi tro)e $a$o #i #ili vi)e pose#ni, $a$o #i po#jegli od samih se#e i $a$o #i podijelili is$ustvo s
drugima.
9nterpersonalne a$cije instrumentalne a$cije ;- 'otro4nja kao kvali
identitet i status $ro! ra!ličite stilove potro)nje a ne $ro! vrijednost o#je$ata potro)nje. Ra!ličiti o#je$ti potro)nje imaju ra!ličite dru)tvene i $ult.vrijednosti te služe $ao mar$er u$usa i stila. 8pr. allegro... ova perspe$tiva upu%uje na ulogu turi!ma i na tur. potro)nju u "ormiranju identiteta i statusa. 8pr. cruising turi!am o#li$ elitnog turi!ma, danas pri#ližen srednjem sloju, danas je samo sim#ol statusa.
TI'O.O*IJA TURI6TI/&I3 MOTIATORA Bp%a tipologija turistič$ih motivatora 3
=- E6B9B8AI89 nostalgija, avantura, #ijeg, "anta!ija, duhovna puno%a, igramo se možemo ponovno #iti dijete
9- B*B789 &posjet rod#ini i prijateljima, stvaranje novih prijatelja' :- B*B789 RA;CBJ &učenje novih vje)tina' ;- 9;9+9 &rela$sacija, vjež#a, se$s, sunčanje, !dravlje' >- 6otivator PRE*:9A ?- *:A:1*89 &e$s$lu!ivnost, moda, do#ar program, #esplatan #orava$ je"tinije cijene !a vi$end'
TI'O.O*IJA &ORI6NI&A @'OTRO8A/A NAMJ)RNI &ORI6NICI ostaju duže i vi)e tro)e
2. dola!e i!van grada
F putnici i posjetitelji $oji #orave ili u samom gradu ili u
njegovoj o$olici(
vrlo često $ulturom motivirani turisti 4.oni i! grada F namjerni $orisnici $oji $oriste postoje%e re$reacijs$e i !a#avne proi!vode i usluge ili samo uživaju u povijesnim $ulturnim i ur#anim speci@čnostima grada( oni s re$reacijs$im potre#ama i motivima , &đir po alelargi...'
6.U/AJNI &ORI6NICI &concert, postaju slučajnim F oni $oji dođu ne$im poslom u grad pa pro)etaju alelargom do orgulja'
2.$oji dola!e i!van područja
grada F posjetitelji grada $oji dola!e motivirani na
osnovu poslovnih ili pro"esionalnih o#ave!a ili oni $oji su motivirani posjetama rod#ini i prijateljima 4. $oji dola!e s područja grada Fnaj#rojnija grupa $oja #oravi u gradu ur#anog turi!ma $oji su prisutni radi ra!nih motiva( nere$reacijs$i stanovnici
TI'O.O*IJA URBANI3 TURI6TA 2' PB*JE:E rod#ini i prijateljima 4' PB*IBC89 :1R9*:9 <' :1R9*:9 motivirani povije)%u i $ulturom /' :1R9*:9 6B:9C9RA89 B7RA;BCA8JE6 &ApoOiomen' ' REI9G9J*9 :1R9*:9LBDB+A*89 &susret mladih u ;adru' =' D8EC89 PB*JE:9:EIJ9 >' 69E 1+E*899
&meeting susreti, incentive, congress, event,eOhi#ition
i!lo!#e'
?' PB*JE:9:EIJ96B:9C9RA89 -6EGAT DBGASAJ96A &8atali ole, IadK Gaga...' 20
3' IE9*1RE PIEA*1RE PB:RBMA+9
ZON) TURI6TI/&O* 'O6.OANJA &-tourism #usiness districtT'
2 4 < / = > ? 3
;ona !a !a#avu Re$reacijs$a !ona ili sredi)nja !ona turistič$og poslovanja &npr. 7ori$' Prostori !a "estivale i mega događaje , & orum, Ci)njih, 6ala pjaca...' entri i !one !a $upovinu B#alna !ona ili ru#na četvrt u! more, rije$u, je!ero ;ona -crvenih svjetalaT ili -#oems$a četvrtT ;ona povijesnog nasljeđa ulturolo)$a !ona ;onačetvrt etnič$e pose#nosti &Romi, ine!i'
%unkcionalna TI'O.O*IJA ur$ani turisticki ona TURI6TI/&) ZON) !oe!no kate#oriirati kao" 2 Prostor predaha i odmora 4 Prostor orijentacije < ;one igre / ;ona udo#nosti i ugodnosti Bl"a$tivna !ona &o$usNmiris' = ;ona intimnosti Prostor sastajanja > &npr. mors$e orgulje, orum' ? ;ona autentičnosti 3 ;ona ra!ličitosti, ose#ujnosti, $ontrasta
;one turistic$og poslovanja oslanjaju se na modele $ori)tenja specijalnog ur#anog prostora &smisao i svrha'
O6NON) %UN&CIJ) TURI6TI/&I3 ZONA 189JA BIAMACA8JA odnosi se na ne$e osnovne potre#e $oje
turisti i posjetitelji imaju $ada se nađu na nepo!natom području mar$eri, smeđa signali!acija. :uristič$e !one su relativno prepo!natljive i "amilijarne !one grada i prostori susreta s drugim turistima $ao i prvih $onta$ata s lo$alnim stanovni)tvom. Bmogu%avaju početa$ ra!gledavanja i upo!navanja destinacije -$om#inirano is$ustvoT u slučaju $rat$og #orava$ u gradu, osiguravaju ugodna i !adovoljavaju%a is$ustva
9;CA8J*A 189JA @funkcija poveivanja prostora' Bdnosi
se na pomaganje turistima da uspostave smislenu ve!u sa )irim područjem te ra!umiju )iri prostor od onoga $ojeg @!ič$i posje%uju, u ovom $onte$stu, turistič$a !ona grada u!ima se $ao model !a ra!umijevanje cijelog grada, destinacije, regije, pa ča$ i cijele !emlje, tur. !one postaju 6ARER9 !a o!načavanje pose#nosti grada ilii regija
22
181:RAM8JA 189JA &funkcija e!ocija i raspoloenja"
Govori o tome na $oji način tu.!ona utječe na osje%aje i raspoloženje turista( Posje%uju%i tu.četvrt ne žele samo @!ič$i $onta$t s prostorom ve% nastoje osjetiti atmos"eru grada $ao i raspoloženje lo$alnog stanovni)tva( :ur.!ona osigurava mogu%nost susreta s lo$alnim stanovni)tvom u trenut$u $ada su oni opu)teni i u do$olici, da$le najvi)e autentični. Primjer postoje ulice i raspoloženja na njima jedno na alelargi, jedno na pijaci... atmos"eru čine duh i am#ijent prostora.
TI'O.O*IJA 'O6J)TIT).JA TURI6TI/&I3 ZONA @jednostavna tipolo#ija I6TRA(IA/I" Bni turisti $oji se žele $retati i!van turistič$e četvrti, $oji žele sami pronala!iti smjer i pravac $retanja po gradu te $oji žele ot$riti unutarnje $omple$snosti i $valitetu grada. 8jegova posjeta gradu nije strogo planirana, ve% je slučajna i opu)tena ovi turisti nastoje vidjeti )to je i!a sljede%eg ugla, oče$uju%i nagradu !a svoju rado!nalost i hra#rost
.)TIMI/NI 'O6J)TIT).JI oni turisti $oji se $re%u unutar turistič$e !one i !adovoljni su organi!iranim i do#ro o!načenim tur.ur#anim prostorima. oncentriraju se na grads$e najvidljivije atra$tivne elemente. 6.U/AJNI 'O6J)TIT).JI oni $ojima je posje%ena tur.četvrt samo jedan od postaja u seriji ra!gledavanja ur#anih tur. atra$cija( najče)%e su orijentirani na posjet speci@čnog turist.!namenitosti ili atra$ciji i ne po$u)avaju osjetiti atmos"eru tur. !one( ne žele se $retati van dogovorenog i sigurnog prostora &npr. samo u alelargi'
&U.TURNI TURIZAM &AO 6)*M)NT URBANO* TURIZMA &U.TURA je s$up ra!ličitih duhovnih, materijalnih, intele$tualnih i emocionalnih odli$a dru)tva ili dru)tvene grupe te o#uhva%a, u! umjetnosti i literaturu, stilove života, načine !ajednič$og življenja, sustave vrijednosti, tradiciju i vjerovanja &18E*B 4004' Početa$ $ulturne civili!acije $ada smo prestali i! prirode u!imati ono )to je dano i $ada smo počeli o#li$ovati, davati shva%anja, sim#oli
&U.TURNA BA8TINA predstavlja materijalni i nematerijalno nasljeđe određene grupe ljudi, etnič$e s$upine ili nacije &dru)tvo u cjelini' $oje čini ostav)tinu prethodnih generacija i $oje se čuva s namjerom da se ostavi na do#roti i $ori)tenje #udu%im generacijama. Predstavlja važan dru)tveni, $ulturni i e$onoms$i element u turi!mu određene !emlje. 24
NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINA
2. 4. <. /.
*tari gradovi &#urgovi', utvrde i $a)teli Dvorci i $urije &nastam#e srednje i nižeg staleža' :radicijs$o graditeljstvo ulturno povijesne cjeline
POKRETNA KULTURNA BAŠTINA
2. 4. <. /. . =. >.
arheolo)$i nala!i !#ir$e predmeta u mu!ejima, galerijama, $njižnicama cr$veni inventar i predmeti etnogra"s$i predmeti upora#ni predmeti &namje)taj, odje%a, oruđa, oružje, gla!#.instrumenti' arhivs$a građa, !apisi, do$umenti, pisma i do$umenti stare i rijet$e $njige i do$umenti
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA
2. ra!ni o#lici i pojave estets$og i duhovnog stvarala)tva 4. je!i$, dijale$ti, govori i toponimi$a, te usmena $njiževnost &vic,legende' <. "ol$lorno stvarala)tvo u području gla!#e, ples, predaje igara, o#reda o#ičaja /. tradicijs$o umije%e i o#rta i!rada čip$e, umije%e i!rade #unja 8ematerijalna $.#astina traži od nas apstrahiranje, imaginaciju, a o#uhva%a pra$se, predstave, i!ra!e, !nanje i vje)tine instrumente, predmete, ru$otvorine i $ulturne prostore $oji su pove!ani s tim, $oje pojedinci, s$upine, !ajednice i narodi prihva%aju i doživljavaju $ao dio svoje $ulturne #a)tine te oso#nog i $ole$tivnog identiteta. 8pr. magarac, danas Renault
N)O'I'.JIO NA6.J)D) @po UN)6C7u npr. )ljivovica BIIBR ili tradicion. i popularna $ultura predstavlja cjelo$upnost stvarala)tva ne$e $ulturne !ajednice $oje je temeljeno na tradiciji, i!raženo 2<
od grupe pojedinaca i prepo!nato $ao odra! o#li$ovanja !ajednice u toli$oj mjeri .
%UN&CIJ) &U.TUR) 2. B6189A9JA * BR1E8JE6 i *A *A696 *B7B6 tumačenje i interpretiranje te uno)enje !načenja u život
sim#olič$o
4. +1CA8JE *:E+E89L 98BR6A9JA, *PB;8AJA 9 DB*:9G81HA <. BDRACA8JE 6A:R9E &$ultura nam služi $ao *8AIAE8JE 1 1E6 AI9 9 GIB7AI8B6 BR1E8J1
matrica'
;A
%UN&CIJ) &U.TURN) 'ROIZO+NJ) *va$i novi proi!vod može #iti pridodan teretu civili!acije $ro! o#ilježavanje ne$og originala $ao modela vrijednog $opiranja ili važnog događaja i stanja u ra!voju dru)tva. reativni dio sva$i novi proi!vod može o#ilježavati ne$i novi pravac, ne$o novo ot$ri%e ili smjer u postoje%oj $ulturi te na taj način doprinjeti ra!voju dru)tva $ro! uspostavljanje novih logič$ih ve!a i!među postoje%ih $ulturnih elemenata &npr. E#oo$ reader, 7luetoothU'. Calja #iti o#je$tivan u istraživanju, unijeti dio se#e u stil života, #udite svoji jedinstveni, !animljivi )&6'.ICITNI ).)M)NTI &U.TUR) 2. Je!i$ <. o#ičaji 4. Govor /. tradicija JE;9 je sustav !na$ova $oji služi $ao $omuni$acijs$o sredstvo u $on$retnoj ljuds$oj !ajednici, ljudi.sposo#nost spora!umijevanja s pomo%u glasovnih !a$ova GBCBR je primjena je!i$a u $omuni$aciji, stvaranje glasov.cjelina &riječi i rečenica' $oje imaju !načenje, a služe spora!umijevanju. B79+AJ9 tradicijom utvrđeni o#lici pona)anja i djelovanja #ilo pojedinaca #ilo $ole$tiva u spec.situacijama unutar određene !ajednice. :RAD99JA #a)tina, predaja, o#ičaji ili s$up pravila $oji o#li$uju pona)anja a $oja se odnose sa jedne generacije na drugu.
Unutra4nji ele!enti kulture" 2. 4. <. /. . =. >.
spo!naje i vrijednosti stavovi vjerovanja norme i ta#ui legende i mitovi stereotipi i predrasude humor 2/
1I:1R89 :1R9;A6 o!načava tur.putovanje $oje je usmjereno prema posje%ivanju $ulturnih atra$cija i !namenitosti $oje se nala!e i!vo! uo#ičajenog mjesta pre#ivali)ta s namjerom s$lapanja novih in"ormacija, spo!naja i is$ustva s ciljem !adovoljenja $ult.potre#a. ulturom motiviran turi!am u određenoj ur#anoj sredini. V:B de@nicija ulturni turi!am o!načava $retanje oso#a na osnovu $ultur.motiva $ao )to su studijs$e ture, reprodu$cija umjetnosti i ostale $ulturne mani"estacije, posjeti !namenitostima i spomenicima, putovanja radi proučavanja prirode, "ol$lora, umjetnosti ili vjers$a putovanja.
A8AI9:9+E *ERE 1I:1R8BG :1R9;6A 2. turi!am ve!an !a nasljeđe 4. povijesni turi!am oživljavanja povijesnih trenuta$a <. turi!am ve!an !a umjetnost &modernija epoha'
TI'OI TURI6TA &s o#!irom na privlačnu snagu $ultur.motivatora' 2. !otivirani kulturo! s$upina #olje o#ra!ovanih turista $oji su motivirani putovati is$ljučivo radi $ulturolo)$ih is$ustva #e! o#!ira na to radi li se oo viso$oj $ulturi &$a!ali)te, mu!eji, galerije', o popularnoj $ulturi &gastronomija, o#rti, sport i arhite$tura, "ol$lor' ili multi$ulturi!mu 4. turisti inspirirani kulturo! oni $oji su na ne$i način priučeni parti$ularnom $ulturnom atra$cijom &npr. *v.Donat', ovi turiti žele vidjeti i is$usiti )to je vi)e mogu%e u njihovom prostor vrem. o$viru, ali to ujedno !nači i smanjenu mogu%nost potro)nje. <. turisti privu5eni kulturo! F oni $oje $ulturne atra$cije slučajno privu$u najče)%e svojim $ontinuiranim mar$erima( najmanje su podložni utjecaju $ulturolo)$ih motivatora, oni ipa$ mogu pridonijeti pove%anju posje%enosti i prometa u gradu, !a ove turiste je od pose#n. !načaja promocija na licu mjesta u o$viru op%e mar$etin)$e strategije
MUZ)JI 2
6u!ej je ustanova i !grada u $ojoj se čuvaju proučavaju i po određenom sustavu &pravilima' i!lažu starine, umjetnine, $ultpovijes., etnogra"s$i, prirodno!nanstveni i drugi predmeti.
rste" 2. !nanstveni 4. umjetnič$i &grad.loža $ao i!lož#eni prostor' +etaljnija podjela !ueja" 2. arheolo)$i . prirodoslovni 4. povijesni =. tehnič$i <. etnogra"s$i >. umjetnič$i mu!eji i galerije /. !avičajni
Muejska djelatnost (NN broj 142/96; čl. 5): o#uhva%a sa$upljanje, čuvanje i istraživanje civil., $ulture i prirodnih do#ara te njihovu stručnu i !nanstvenu o#radu i sistemati!aciju u !#ir$e $ao i trajno !a)ti%ivanje mu!ejs$e građe, mu!ej.do$umentacije, mu!ej.lo$aliteta i nala!i)ta. 8jihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih i!loža#a te o#javljivanje podata$a i spo!naja o mu!ej. građi, mu!j.do$umtaciji putem stručnih, !nanstvenih i dr. o#avijesti Osnovi raloi a posjet !ueju" 2. o#ra!ovanje na ležeran način 4. !a#ava )etnjom <. dru)tveni događaj &sa članom o#itelji se ide ili prijateljima' /. životni ci$lus &a$o su nas roditelji vodili mi vodimo djecu' . pra$tični ra!lo!i &!#og $i)e, dan otvorenih vrataU' Na5ini ila#anja u !ueji!a" 2. repre!entacije F estets$o e predstavljanje o#je$ata s ciljem re$onstru$cije cjelovite situacije, uvije$ se traži pri$a! na način $a$o #i ne)to i!gledalo u originalnom $onte$stu( !a cilj imaju omogu%iti posjetitelju uvid u autentičnu $opiju totalne situacije te na taj način repre!entacije postaju do#ra prili$a !a identi@$aciju. reprod.su uo#ičajene u povijesnim i prirodnjač$im mu!ejima
2=
4. $ole$cije F su #a!irane na ideji sa$upljanja te $atalogi!iranja ra!ličitih primjera$a određenog tipa o#je$ta $ult.pov.nasljeđa, !ahtjevaju od mu!eja angažman, umjet.aranžiranje i!lož#enih e$sponata $oji svojim estet.$omponentom s$ladno pove!uju ra!ličite i ra!dvojene o#je$te u novo smisleno jedinstvo, $oje %e na estets$i !animljiv i edu$ativan način is$ustveno o#ogatiti posjetitelje
TURI6TI/&I O+I/I @kulturni $rokeria! 7RBER licencirana oso#a $oja djeluje $ao posredni$ u transa$cijama s imovinom &vrijednosni papiri i!među $upaca i prodavača. &ulturolo4ki $roker je oso#a $oja se #avi transa$cijama i!među ponude i potražnje. 7ro$er u $ulturi potražuje proi!vode i usluge u $ulturnom turi!mu. :ransa$cije - materijalna $ultura - nematerijalna $ultura - is$ustvo, emocije &!nanje, novostvorene vrijednosti'
TURI6TI/&I O+I/ je građanin $oji ima odo#renje i! član$a <0. ;a$ona o tur.djelatnosti, $oji može pružati turistima usluge po$a!ivanja i stručnog o#ja)njavanja prirodnih ljepota i rijet$osti $ulturno povijesnih spomeni$a umjetnič$ih djela etnogra"s$ih i drugih !namenitosti povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima gospodarstvene i politič$e tije$ove i !#ivanja 1IBGA turistič$og vodiča je da vodi ino!emne ili doma%e posjetitelje &grupe ili pojedince' govore%i je!i$ po i!#oru posjetitelja te interpretira
2>
&o#ja)njava, tumači prenosi' prirodno i $ulturno nasljeđe područja !a $oju posjeduje $vali@$aciju. < EIE6E8:A $a$o se postaje turistič$i vodič
2. tečaj 4. oso#no is$ustvo <. nove spo!naje i vje)tine &cijeloživotno o#ra!ovanje' 9.
tehnič$a priprema vođenja
2. Bdlu$a o prihva%anju posla do#ro je ra!misliti o ponuđenom poslu, no% donosi savjet, ra!misli #arem 20 min, procjena o i!vedivosti itinerara, mogu%nosti $ore$cije itinerara, dogovor o honoraru 4. 9n"ormacije o itineraru i putovanju i potre#ita do$umentacija F $ronolo)$i tije$ vođenja &hodogram' !a vi)ednevno putovanje u pisanom o#li$u i printano( pretpostaviti potencijalne varijante programa u$oli$o dođe do potre#e !a to( in"ormacije o prijevo!nom sredstvu i vo!aču, in"ormacije o smje)tajnim o#je$tima i lo$acijama !a posjete i ra!gledavanje, preu!eti sredstva !a pla%anje( vaučeri i gotovina <. Bso#ne stvari potre#ne !a uspje)no vođenje oso#ni do$umenti, $reditne $artice i novac, is$a!nica, #lo$ !a !a#ilje)$e, audio vi!ualna sredstva &nosači !vu$a', mo#itel, $omplet !a prvu pomo% F u#od pčela, $i)o#ran 99. pri$upljanje in"ormacija 9n"ormacija Q $rajnji re!ultat sa$upljanja o#rade, manipulacije i organi!acije podata$a na način $oji dodaje !nanje i $orist primatelju( 9nterni i!vori in"ormacija oso#no !nanje, oso#no is$ustvo, oso#na arhiva in"ormacija, te$stova, $njiga itd.. sa$upljanje cijeli život. E$sterni i!vori in"ormacija poslodavac, 9nternet, $olege vodiči, grads$e $njižnice, časopisi i novine, DDCDU( 8e postoje o#je$tivne granice !nanja Područja $vali@ciranosti grad, županija, regija &ur#ano područje vs. ruralno'( specijalni tur.aranžmani &npr. gastro ture, o#ila!a$ vinograda, ra"ting, clim#ing, planinarenje, ronjenje, tre$ing, nac. par$ovi, promatranje ptica, endema ili lje$ovitog #ilja'
Bsnovni o#lici angažmana tur. vodiča 2. od samih turista &preporu$a, 9nternet' 4. od turistič$ih agencija &posredni$a' <. od udruge tur.vodiča Fcjenovno ne$on$urentni, vrlo rijet$o /. od turoperatora 6ože #iti angažiran na 2. RA;GIED GRADA 4. RA;GIED 1I:1R8B PBC9JE*:89L 9 ARLEBIBM9L JEI98A &4< sata' <. PBI1D8EC89 9I9 JEIBD8EC89 9;IE: &8in, *alona, :rogir i! *plita, *lapovi r$e i! Mi'
/. CBSE8JE :1RA 1 :RAJA8J1 &=24 dana najpro@ta#ilnije 00=00 $n po danu N tro)$ovi , ture dijelom pretvaraju tur.vodiče u tur.pratitelje, engles$i i!ra!i pro"essional tour manager, tour director, tour leader'( Iista !a)ti%enih spomeni$a F mogu voditi samo licencirani vodiči
CAI9:E:A8 :1R9*:9+9 CBD9+ proi!la!i i! 4 osnovna principa $valiteta vodica 2?
2. Pri!navanje i po)tivanje turista $ao predstavni$a njihove $ulture i tradicije 4. Pri!navanje i po)tivanje povijesti i sada)njosti domicilne županije i !emlje 1*PJEL :1R9*:9+BG CBD9+A proi!la!i i! < "a$tora 2. ;nanje <. umije%e govorenja stranih je!i$a 4. umije%e vođenja &us$lađena ver#alna i never#alna $omuni$acija' PRBE*9B8AI9;A6 :1R9*:9+BG CBD9+A proi!la!i 2. ;nanje i vje)tine 4. sposo#nost snalaženje u novim nepredviđenim situacijama <. is$ustvo vođenja /. unutra)nja savjest i svijest o ulo!i - $ontinuirano pro"esionalno usavr)avanje - originalnostdisciplina - elastičnost, osjetljivost, prilagodljivost - inteligencijapovjerljivost, etičnosti B*8BC8E B6PB8E8:E 1IBGE :1R9*:9+BG CBD9+A 1smjereno prema vani 1smjereno prema unutra 1loga vođe
98*:R16E8:AI8A B6PB8E8:A
1loga medijatora &mentora'
98:ERA9B8AR8A B6PB8E8:A
DR1M:CE8A B6PB8E8:A B6189A:9C8A B6PB8E8:A
Ulo#a voEe 2. 9nstrumentalna $omponenta odnosi se na o#ve!u vodiča da na ugodan i !animljiv način o#avi ra!gled, oso#ito je važno unutar ove $omponente a' prostorno i vremens$o usmjeravanje !nati prona%i naj#rži i najla$)i prola! od 2 do 4. toč$e( upravljanje vremenom #' pristup osigurava upravo vodič, on o tome odlučuje c' $ontrola grupne dinami$e, $apiteliU. 8e smiju se dirati ru$ama.. 4. Dru)tvena $omponenta odnosi se na do o#ve!a tu.vodiča $oje su usmjerene na prava čuvanja i osiguranja grupne $ohe!ije i po!itivnog morala grupe !a vrijeme ra!gleda iili ture 23
a' #' c' d'
upravljanje napetostima integracija unutar grupe moral najve%i neprijatelj animacija
Ulo#a !edijatora podijeljena je u 4 s"ere 2. 9ntera$cijs$a $omponenta odnosi se na položaj tur.vodiča $ao posredni$a i!među grupe turista $ojima je na čelu i lo$alnog stanovni)tva turista i tur. Atra$cija i !namenitosti i i!među turista i tur.in"rastru$ture a' repre!entacija se#e #' organi!acija 4. omuni$ativna $omponenta odnosi se na po!iciju tur.vodiča $ao $ulturolo)$og #ro$era i!među grupe turista i posje%ene atra$cije :o je ona osnovna uloga tu.vodiča $ao interpretatora i tumača onoga )to se vidi i posje%uje. Bvdje su od pose#ne važnosti ver#alne, paraver#alne i never#alne $om. vje)tine a' oda#ir )to re%i i )to ne c' interpretacija #' in"ormiranje d' i!mi)ljanje D98A69A RA;CBJA 1IBGE :1R9*:9+9L CBD9+A 1smjereno prema van 1smjereno prema unutra Domena vođe
Domena medijatora
Briginalan turistič$i vodič &instrument.elementi' :uristič$i pratitelj &intera$cijs$i elementi'
Animator &dru)tveni elementi' Pro"es.tur.vodič &$omuni$ativni elementi'
M)NA+(M)NT RAZOJA URBANO* TURIZMA )&ONOM6&A @N) O'RA+ANO6T 6E8AD6E8: planiranje, organi!iranje, vođenje i motiviranje, upravljanje ljuds$im materijalnim i @nancijs$im sredstvima, $ontroliranje. Ra!voj ur#anog turi!ma složen je i dugotrajan proces prijela!a na $valitetniju dru)tvenu, gospodars$u i $ulturnu ra!inu, ne samo učesni$a u turistič$om poslovanju na nivou grada, ve% cjelo$upne ur#ane populacije s $onačnim ciljem osiguranja održive $on$urents$e prednosti na glo#alnoj ra!ini. ;a 40
menadžere i!a!ov predstavlja i%i i!nad tan$e povr)ine smje)$a recepcionera ili i!gleda mar$e, i osigurati one neuhvatljivu $valitetu usluge $oju želi sve vi)e i vi)e $upaca i $oju sve vi)e njih oče$uje. Pra%enje ra!voja ur#anog turi!ma a' mi$ro i ma$ro ra!ina #' pra%enje $rat$oročnih i dugoročnih posljedica Elementarna pitanja $oja su ve!ana !a pra%enje posljedica ra!voja ur#anog turi!ma - #roj posjetitelja i #roj ostvarenih no%enja u gradu - stru$tura i opseg potro)nje posjetitelja i turista - $oličina radnih mjesta u se$toru ur#anog turi!ma - vrste radnih mjesta u segmentu ur#anog turi!ma - utjecaj turi!ma na održavanje in"rastru$ture u gradu - utjecaj turi!ma na o#novu grada - utjecaj turi!ma na promjene imidža grada - utjecaj turi!ma na privlačenje investicija $a$o u samom segmentu turistič$e ponude, ta$o i op%enito na području grada - utjecaj turistič$og ra!voja na u$upne promjene u gradu
Najna5ajnije poitivne ekono!ske posljedice plansko# ravoja ur$ano# turi!a =- rast do!a2e# $ruto proivoda te su$ladno tome , rast dootka $a$o pravih i @!ič$ih čim#eni$a $oji predstavljaju segment turistič$e ponude, ta$o i po !ultiplikativnoj matrici, rast dohot$a u ostalim gospodars$im granama &trgovina, graditeljstvo, poljoprivreda, ri#arstvo', 9- rast prioda od ivoa na licu !jesta lo$alnih i nacionalnih proi!voda i usluga :- 'orast aktivnosti us!jereni pre!a prena!jeni neiskori4teni resursa u smjeru njihovog plasiranja u turistič$i sector, ;- 'orast kapitalni ula#anja $a$o privatnih, ta$o i javnih te porast strani direktni investicija na područja grada >- 'orast apo4ljavanja u segmentu ur#anog turi!ma, a i indire$tno $ao posljedica restru$turiranja privrednih a$tivnosti u!ro$ovanih ra!vojem ur#anog turi!ma ?- 'orast op2e# re#ionalno# rasta i ravoja #a!iranog na rastu javnih prihoda na temelju @nancijs$ih sredstva pri$upljenih od pore!a, #oravi)ne pristoj#e i turistič$e članarine F- 'orast ivotno# standarda i op%eg nivoa !adovoljstva građana, odnosno lo$alnog stanovni)tva Najna5ajnije N)*ATIN) ekono!ske posljedice N)7plansko# ravoja ur$ano# turi!a 42
=- :uristič$a seonalnost" ef e$t $oncentracije u vremenu i prostoru F &samo =? mjeseci u godini, )to vodi u porastu stope ne!aposlenosti u periodu van se!one' te usmjerenost na samo ne$e dijelove grada. 9- 6eonska aprecijacija &porast vrijednosti nacionalne valute tije$om turistič$e se!one' i seonska inGacija op%i porast cijena i usluga u gradu. :- 'orast rasoda i odljev - Niak doodak per capita na području grada. ?- 'reko!jerna i op2a ovisnost o turisti5ko! sektoru $oja onda nei!ostavno dovodi do e"e$ta negativnog natjecanja F- 6pora i niska stopa povrata na invensticije u ra!voju ur#anog turi!ma. H- 'orast javni tro4kova $oji se dijele na sve stanovni$e grada F pove%anje tro)$ova !#rinjavanja otpada, vi!ualno, !vučno, svjetlosno i @!ič$o !agađenje prostora. - 'orast ne#ativno# i!ida #rada 8AJ;8A+AJ89JE 'OZITIN) +RU8T)N) PB*IJED9E PIA8*BG RA;CBJA 1R7A8BG :1R9;6A 2. Po#olj)anje op%eg standarda i $valitete života lo$alnog stanovni)tva 4. Po#olj)anje dru)tvene uloge i po!icije žena <. Po#olj)anje demogra"s$e stru$ture grads$e !ajednice F porast mlađeg stanovni)tva na području grada /. Porast po!itivnog imidža grada
2. 4. <. /. . =. >. ?.
8AJ;8A+AJ89JE N)*ATIN) +RU8T)N) PB*IJED9E 8EPIA8*BG RA;CBJA 1R7A8BG :1R9;6A Porast $riminaliteta Porast prostitucije Demogra"s$i e"e$ti &to je $ad ih opona)amo u svemu' 8egativni utjecaj turi!ma na religiju 8egativan utjecaj turi!ma na je!i$ lo$alnog stanovni)tva Porast a$ulturacije i $ulturolo)$e homogeni!acije *manjenje standarda i životnih oče$ivanja Gu#ita$ identiteta i am#ijentalnosti prostora
44
STRATEGIJA URBANOG TURI!A." #$%&'r& #l'$
)RBA.NA, 'ARA)RBA.NA I N))RBA.NA &OMUNI&ACIJA &poslovanje u turistič$im agencijama u gradu, strategije i tehni$e, je!i$ turi!ma' B6189A9JA ispunjava osnovnu ljuds$u potre#u, potre#u da #udemo u $onta$tu s drugim ljudima. 6BDEI 98:ERPER*B8AI8E B6189A9JE po)iljateljver#alna poru$a Fprimatelj F"eed#ac$ Fprimatelj
+IJ).OI &OMUNI&ACIJ)" Cer#alna paraver#alna never#alna Mto je rečeno $a$o je rečeno )to je pravilno $omuni$. ara$teristi$e $a$o je na)e tijelo popratilo ono )to i ono $a$o je ne)to rečeno 9straživanja 8ever#alna $omuni$acija, govor tijela 5, glas 5
+I6TORZIJ) U &OMUNI&ACIJI I-
*$ra%ivanje poru$e
9!o)travanje pam%enje samo upam%enih određenih dijelova poru$e
asimiliranje $om#iniranje dijelova u novu poru$u 9!mijenjena poru$a
II-
Prosuđivanje do#rolose
Re"erentni o$vir, pola!imo od predrasude Clastitog gledista
8epovjerenje Pristranosti u $omuni$aciji
*ele$tivno slu)anje&cujemo sto !elimo cuti'
@ltriranje
)RBA.NA &OMUNI&ACIJA Riječi mogu i!a!vati ra!ličite emocije, tre#a pažljivo #irati riječi da ne i!a!ovu nepoželjne emocije, istina se može $a!ati na lijep i ružan način &*.reud'. Pogre)an i!#or riječi može i!a!vati pro#leme u ra!umijevanju a' tehnič$i žargonstručni i!ra!i #' dvosmisleni i!ra!i NA/).A )RBA.N) &OMUNI&ACIJ) ;načenje je u ljudima ;načenje je $ulturalno uvjetovano Ce!ano je u! $onte$st • • •
4<
• •
Riječi imaju denotativno i $onotativno !načenje Cer#alne riječi mogu #iti dire$tne ili indire$tne
'ARA)RBA.NA &OMUNI&ACIJA , čine ju -
#r!ina ritam
jačina glasa arti$ulacija jasno%a #oja glasa melodija smijanje i dr.glasovi
BR9M:E8JE GIA*A R9:A6 RECE89JA GIA*8BHA *:A8E
BR9*:9:9 *por Promjenjiv *por na počet$u Padaju%a Promijenjiva Primjerena Promjenjiva 9)%e$ivanje Bsvrt Provjera ra!umijevanja
9;7JEGACA:9 Pre#r! prespor Ciso$a monotona Pove%ana u ljutnji Presla#a *talno ista Preduge Prečeste 8edovoljno česte
N))RBA.NA &OMUNI&ACIJA &je!i$ tijela' 8ever#alno pona)anje se $oristi !a - i!ražavanje emocija, po$a!ivanje stavova, odražavanje oso#ina ličnosti, poticanje ili mijenjanje ver#alne $omuni$acije 8ačin na $oji ljudi $omuniciraju #e! riječi, #ilo namjerno, #ilo nenamjerno &često je nenamjerno'. 8ijedan never#alni !na$ nema univer!alno !načenje stoga tre#a #iti pažljiv pri interpretaciji. :re#a se usmjeriti na vi)e 8C !na$ova $a$o #i se vidjelo slažu li se međuso#no. :re#a pratiti i ono )to ljudi govore i ono )to po$a!uju, a$o ljudi govore jedno, a rade drugo, 8 !na$ je o#ično točniji, jer nad njim imamo sla#iju $ontrolu :re#a voditi računa o situaciji i $onte$stu, žene su #olje od mu)$araca i u $odiranju i u de$odiranju 8, a$o ljudi govore istinu &žens$a intuicij', mu)$arci su #olji u ot$rivanju laži
8ever#alnu $omuni$aciju čine -
položaj glave Fnormalan, ne pognut $onta$t očima F#arem pri upo!navanju i $od opra)tanja ( sunčane naočale s$inuti o#ave!no, na suncu da, u hladu ne osmijeh F usta i oči se smiju personili!irati pristojan i cjelovit gesti$ulacija &ru$ama, ramenima, glavom mimi$a $olutanje očima prostor mora postojati ra!ma$ dodirivanje odje%a, o#u%a stav tijela ru$ovanje, tele"oniranje, pu)enje 4/
Carles +arin je vjerovao da je ljud. i!ražavanje emocija univer!alno F da svi ljudi na isti način i!ražavaju i tumače emocije i!ra!ima lica. ? je #lavni e!ocionalni ekspresija" 2. ljutnja 4. sre%a <. i!nenađenje /. strah . gađenje =. tuga B*69JEL najpoželjniji !a $omuniciranje, može se $oristiti i !a s$rivanje drugih emocija &strah, emocija' R1BCA8JE uvije$ u istoj po!iciji, vrijednosti ru$ovanja su !adovoljstvo $lijenta, povjerenje, $valiteta, odgovornost, partnerstvo, suradnja, e"e$tivnost GE*:Eili po$reti ru$ama F ola$)avaju $omuni$aciju, prostor $retanja ru$u u )irinu ramena i i!među A67IE69 su never#alne geste $oje !amjenjuju ver#alne poru$e, mogu se $oristiti samostalno, imaju do#ro po!nato !načenje unutar određene $ulture, ali među $ulturama mogu i!a!vati pro#lem 9I1*:RA:BR9 ista gesta u ra!ličitim $ulturama DBD9R po$a!uje na$lonost, #lis$ost, ugodnost, pone$a dominiranje ali i "rustraciju, a određen je s < "a$tora - stupanj sviđanja i privlačnosti - stupanj po!nanstva i #lis$osti - mo%i i statuom ulture se ra!li$uju u pri$ladnosti $ori)tenja dodira u $omuni$aciji BR9M:E8JE B*B78BG PRB*:BRA, varira među $ulturama - intimna !ona do / cm - oso#na !ona do 2.40 m - socijalna 2.40 do < m - javna vi)e od < m B8:A: B+96A 9 PBGIED mo%ni never#alni !na$ovi ( Mirom otvorene oči i pro)irene !jenice F po$a!atelj !ainteresiranosti. *mje)taj i duljina pogleda u$a!uju na interes i emocije i pomaže nam u us$lađivanju $omuni$acije s drugim oso#ama. *$rivanje pogleda često je !na$ neis$renosti ili neugode, svr#i nos, diže rame, ru$om prema ustimaQlaž B:CBRE8B*: je We$si#ilan otvoren stav, ( Btvorene ru$e &olov$a u ruci !na$ nesigurnosti Po$a!uju%i dlanovi ili !ape)%a( Primicanje #liže oso#i( 8epre$rižene ru$e i noge( Bsmijeh ( onta$t pogledom( limanje glavom B7RA8A 1$očenost ;atvoreni stav Ru$e i noge čvrsto pre$rižene
DB*ADA lup$anje prstima glava naslonjena na ru$e mahanje nogom 4
Pogled uperen u stranu 6inimalni $onta$t očima 7e! osmijeha i!la! *tisnute )a$e, glava dolje *tisnute usnice Ravni to glasa
či)%enje ili čup$anje odje%e,stola tijelo o$renuto prema i!la!u stalno gledanje na sat, na
RAC8BD1M8B*: odsustvo intele$tualne i emocionalne angažiranosti - na#rano i namr)teno čelo - #e!i!ražajan pogled - namje)teno $imanje glavom i osmijeh - lagano podignuta o#rva - usiljen glas - govoriti shva%am i gledati uo$olo - ne!ainteresiranost E8:1;9JA;A6 - lagani osmijeh - uspravno tijelo - ramena i ru$e otvorene i o$renute prema va - oči otvorene, živahan hod - i!ražajan i do#ro moduliran glas
*:RE* - namje)ten osmijeh - u$očen stav, ru$e u$očene sa strane - i!nenadni pomaci očiju gore dolje, lijevo desno - nervo!no lup$anje - i!nenadne promjene raspoloženje - #e!#ojan govor ili tih ili preglasan
RA+ NA 8A.T)RU A*)NCIJ) &"ront des$ management'
Xou ill never get a second chance to ma$e a @rst impression 1reds$i prostor)alter
1vije$ mora #iti popunjen oso#ljem &voditeljem ili djelatni$om poslovnice' *i na!očni djelatnici poslovnice moraju #iti raspoloženi uredni, čisti i jasni u i!ražavanju &pravilo < s smile, shoe, sleep'( *vi turisti$lijenti $oji uđu u poslovnicu moraju #iti srdačno i toplo po!dravljeni s osmijehom na licu i $onta$tom očima. Coditelj poslovnice mora osigurati na vrijeme če$anje $lijenta turista Fne da če$a duže od /= min. :ele"ons$i po!ivi neodgovoreni tel. po!ivi govore vi)e o vama. :re#a odgovoriti u ro$u od < !vučna signala, u$oli$o se ne mogu odmah javiti, tre#a dogovoriti povratni po!iv, i njega reali!irati u naj$ra%em ro$u. 8a$on prvog $onta$ta i upo!navanja, voditelj poslovnice tre#a ohra#riti $lijenta na $ori)tenje imena u oslovljavanju jer to $od $lijenta stvara dojam da imaju C9P status, do#ili smo goste, oti)li na i!let, auto mu i!najmili, morate se o#ra%ati sa Ci. Poslovnica turistič$e agencija uvije$ mora #iti čista, uredna i pro!račna, prili$om odlas$a sva$og $lijenta ugodno po!draviti i !ahvaliti na povjerenju, !a poslovnicu 40 m4, 2=m4 je minimumN c /= m4 !a sva$og djelatni$a
je4tine voditelja poslovnice 9. GBCBRE8JE 4=
9nterpersonalne govornič$e vje)tine po!dravljanje i predstavljanje, pro"esionalni i opu)teni govor, ostavljanje $rat$ih poru$a, dogovor ili ot$a!ivanje sastana$a i aranžmana, $a!ivanje i ili prihva%anje ispri$a ili žal#i, odgovoriti na prigovore i $onWi$tne situacije, odgovoriti i umiriti $lijente u stresnim situacijama - upravljanje grupnim ra!govorom &sastanci, t$o %e )to o#aviti, je li jasno )to smo se dogovorili'
99. *I1MA8JE
2. vje)tine a$tivnog slu)anja potvrđivanje da je poru$a poslana od strane turista$lijenta primljena s ra!umijevanjem 4. ra!umijevanje do#ivenih instru$cija i !adanih procedura i postupa$a F uvije$ pitati a$o ne)to nije jasno, <. primanje ra!umijevanje i apstrahiranje #itnih in"ormacija &ra!li$a #itnog od ne#itnog'
999. +9:A8JE
+itati sporo i 4O Primanje i anali!a in"ormacija do#ivenih i! pisanih do$umenata, pisama i e maila +itanje s ra!umijevanjem svih instru$cija ve!anih !a tehnič$u opremu poslovanja +itanje tre#a o#aviti prije F pisanih in"ormacija i! tur.#ro)ura, $ataloga, programa i pa$et aranžmana, čitanje in"ormativinih te$stova &net, mapa, dijagrami i gra@$oni'
999. P9*A8JE Cje)tina pisanja pisama, dopisa, emaila( *poso#nost ispunjavanja "ormulara &žal#e, prigovori, re!ervacije i potvrde, vaučeri'( Pisanje @nancijs$ih i!vje)%a ori)tenje memoranduma( Pisanje speci@$acija ili mjesečnih i!vje)taja
U'RA.JANJ) RA+NIM A&TINO6TIMA @u poslovnici turisti5ke a#encije RA;JAM8JE8JE PB*IA F o#ostrano ra!umijevanje i!među voditelja poslovnice i doprinos #oljem tro)enju vremena radni$a( npr. 2. možemo se $oncentrirati na ciljeve i prioritete 4. i!#jegavamo dupliranje i pre$lapanje a$tivnosti Ra!umijevanje o prirodi i sadržaju radnog !adat$a, o tome na $oji način je radni !adata$ u relaciji sa drugim poslovnim !adacima RA;RJEME8JE PB*IA JE i $ontinuirani proces $oji održava promjene u radni$u i radnim a$tivnostima i! $ojih se dola!i do ra!rje)enja ciljeva rada BDRES9CA8JE PR9BR9:E:A 6oraju se donijeti ne$e odlu$e 2. redoslijed o#avljanja radnji 4. $oličina vremena potre#na !a ne$u radnju uo#ičajene pogre)$e 2. nesposo#nost ra!li$ovanja i!među hitnih i važnih !adata$a 4. rad na stvarima $oje su vam draga &ga)enje požara, a ne prevencija požara' L9:89 PB*IBC9 2. nemaju uvje$ najve%i re!ultat &nagradu' 4>
4. često do#iju prioritet u odnosu na važne poslove <. često su neplanirane CA89 F oni $oji omogu%avaju reali!aciju generalnih ciljeva i !adata$a
U'RA.JANJ) 6 N)'R)+ID)NIM 1vije$ se događaju i mogu negativno utjecati na tije$ i na reali!aciju planiranog C A 8 B * : 89*A L 9 : 8 B * :
89*A C9*BA
C9*BA
8emojte raditi
1radite $asnije
1pitajte ne$og drugog da to uradi
1radite oso#no i odmah
AB *E BRGA89;9RA:9 2. $reirati tjedni plan da si omogu%imo dovoljno vremena !a glavne !adat$e i o#ve!e 4. da #i do#ili cjelovitu sli$u $oja %e nam pomo%i u$oli$o i $ada nastanu potre#e !a i!mjenama Bvo prevesti u D8EC89 PIA8 - $ategori!iraj a$tivnosti na hitne i važne( i misaono u $ategorije svrstati po prioritetu - #udite realni u sve!i limita i mogu%nosti - tije$om dana vi)e puta pregledati listu o#ve!a - upitajte se !a)to jaY 6ože li to net$o drugi uraditiY - Grupirajte srodne a$tivnosti $a$o #iste se mogli $oncentrirati - 8apor - *va$i dan na $ljučnim o#ve!ama "o$usirati se na isplativo a ne na hitno PRB9JE8J9CA8JE CRE6E8A 4?
;a)toY - jer ne !namo uvije$ $oli$o %e vremena #iti potre#no !a reali!aciju određenog posla, do$ se ne prihvatimo posla - jer često može do%i do nepredviđenog pre$ida - !ato )to nas mogu i!nevjeriti ljudi na $oje se oslanjamo - !ato )to je vrijeme određeno od strane drugih &turista, $lijenta, )e"ova, itd' ;A:B PB1MAJ:E - #iti realni u svojim procjenama potre#nog vremena &)to vam $aže is$ustvo' - pratiti )to se događa u va)em o$ruženju - #iti pedantni u planiranju PRE1;96A8JE B8:RBIE 1pravljanje vremenom u$ljučuje i preu!imanje $ontrole nad dnevnim a$tivnostima &a time i nad va)im životom' 6eđutim, tije$om va)eg radnog dana, mnoge stvari nisu pod na)om $ontrolom, $ao )to su potražnja i upiti od strane $lijenata *astanci sa!vani od strane drugih oso#a *uradnici $oji odla!e na odsustva nesre%e, ne!gode, hitni slučajevi, slom &nervni', #olest vremens$i uvjeti i nepogode promet( 7ožja volja oličina vremena s $ojom raspolažemo najče)%e ovisi o CAME6 PB*I1 F dan %e #iti pun pre$ida( a$o smo !aduženi !a pružanje usluga $lijentima ili odgovaramo na njihove upite CA6A F a$o želite #iti svačiji prijatelj tada %ete neminovno dati va)e vrijeme onima $oji #utu to tražili, a a$o uistinu želite preu!eti $ontrolu nad va)im životom, tada 2. vodite dnevni$ proto$a dnevnog vremena o o#avljenim a$tivnostima 4. naučite $a!ati ne ne preu!imajte dio !adat$a $olega jer time preu!imate i odgovornost <. počnite rje)avati pre$ide /. naučite upravljati i $ontrolirati stresnim situacijama . naučite delegirati F od nas se traži sve vi)e a resursa je sve manje ;AM:B DEIEG9RA:9Y 2. da #i osigurali dovoljno vremena !a rje)avanje važnih o#ave!a 4. da #iste ra!vijali i motivirali va)e oso#lje <. jer drugi mogu #iti vje)tiji od nas M:B CA* *PR9JE+ACAY 2. niste sposo#ni ili ne želite prepustiti stvari drugima 4. ne želite &drago vam je $ada odajete utisa$ da ste preoptere%eni' <. strah &drugi %e napraviti gre)$e ili %e vas odati' 43
/. volite raditi . delegiranje nam odu!ima vrijeme često je la$)e $ada sami odradimo posao M:B DEIEG9RA:9Y DA
8E
Rutins$e !adat$e i njima pripadaju%e odlučivanje jelovite !adat$e $a$o #i osigurali osje%aj postignu%a ;adat$e $oje #i drugi mogli uraditi #olje, a vjerojatno je"tinije &moja dnevnica, tuđa dnevnica'
$onačnu odgovornost !a $onačni učina$ !adat$e #e! jasno%e i uputa neugodne !adat$e $oji su pod va)om odgovorno)%u
AB DEIEG9RA:9Y 2. napravite listu o#ave!a, poslova i a$tivnosti $oje se mogu delegirati 4. oda#rati oso#lje $oje je sposo#no, željno raditi i !ainteresirano <. o#jasnite ra!loge delegiranja i oče$ivane re!ultate /. prepustite dio autoriteta, ali !atražite odgovornost . dopustite oso#lju da odredi prioritete, a vi odredite ro$ove =. pratite rje)avanje !adata$a >. #udite spremni pomo%i, ani nemojte )pijunirati ?. #udite spremni uložiti vrijeme u o#ja)njenja i po$a!ivanja, pratite !avr)avanje poslova, nemojte prihva%ati pro#leme, tražite rje)enja pro#lema &)to ti misli) o tomeY' 3. uvije$ pohvalite do#ar rad &samo @nancijs$o nagrađivanje nije do#ro ve% tre#a nagraditi psiholo)$i' 20. pametni ljudi uče prvenstveno na tuđim, a ne na svojim gre)$ama DA I9 *:E *IB89 BDGASA:9Y - dosadni i rutins$i !adaci - Prete)$i !adaci ili tele"ons$i po!ivi - 8ovi proje$t ili posao gdje niste sigurni $a$o i gdje !apočeti - *uočavate se s te)$om i pro#lematičnom oso#om, $oja vam život pretvara u moru
'RO&RA6TINACIJA navika od#aEanja &lat. ProQ!a, erasQsutra' o#li$ pona)anja !a $oji je $ara$teristično odgađanje !adat$a !a $asnije. :o je $ada !namo da je ne)to naj#olje napraviti ili !apočeti sada, ali to ipa$ ne učinimo. Bna može dovesti do stresa, osje%aja $rivice i gu#it$a produ$tivnosti M:B 1RAD9:9Y 8e)to, #ilo )to, samo da po$renete slijed a$tivnosti <0
