Fakultet za poslovne studije
NAUTIČKI TURIZAM
Tema: Sportovi na vodi kao oblik nautičkog turizma
Profesor:
Student
Mr Marko Petričević
Sadržaj :
Uvod .............................................................................. 3 Klasifikacija ..................................................................... 4 Rafting .............................................................................. 4 Surfing, Kitesurfing ....................................................... 5 Parasailing ....................................................................... 6 Skijanje pomoću žičare .................................................. 6 Ronjenje sa bocom (Scuba diving) ................................ 7 Zaključak ......................................................................... 8 Literatura ........................................................................ 9
Sportovi na vodi kao oblik nautičkog turizma 1. Uvod Nautički turizam (brodarenje, maritimni turizam, zabavna navigacija, nautizam, naviturizam) fenomen je koji je u protekle tri decenije zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa poznatih u evropskoj privredi. Ekonomski prognostičari razvoja turizma slažu se da se nautički turizam nalazi u početnom razvojnom razdoblju i da se visoki rezultati tek očekivaju. Postoji čak i mišljenje da je razvoj nautičkog turizma sa naučnog aspekta nedovoljno zastupljen u turističkoj nauci. * Zakon o turizmu Crne Gore definiše nautički turizam kao : plovidbu i boravak turista-nautičara na plovnim objektima (jahta, brodić i sl.), kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije . ** Dakle, ova mlada disiplina u turizmu, sve se više nameće kao i najneophodnija za poručavanje i unaprijeđivanje kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Pogotovo ukoliko imamo na umu da je Crna Gora geografski i turistički mapirana na Mediteranu. Ovaj skup aktivnosti i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista–nautičara u lukama nautičkog turizma i plovidbom na vlastitim, iznajmljenim ili tuñim plovnim objektima radi rekreacije, sporta ili razonode je neophodna da bi sistem turizma mogao u potpunosti funkcionisati . *** Postoji nekoliko klasifikacija ove vrste turizma. Tako, nautički turizam se može podijeliti na 4 oblika: • Mala plovidba • Kruzeri • Sportovi na vodi • Biologija mora Dakle, pored dijela koji uključuje npr. iznajmljivanje prostora (vezova) za smještaj plovnih objekata i turista nautičara , iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, ili davanja različitih informacija nautičarima, i obezbjeđivanja službe spasavanja i pružanja hitne medicinske pomoći,
* Tihomir Luković, Nautical tourism ‘ Definitions and dilemma”, Split ** Zakon o turizmu , 11. mart. 2010. *** “Nautički turizam“ , Prof. dr Ilija Brčić, Doc. dr Radovan Orlandić
neizostavni dio nutičkog turizma (i u teoriji i praksi) su sadržaji koji su dopunskog karaktera, takozvane dopunske turističke usluge zabava, sport, rekreacija, sto obuhvataju gotovo sve ljudske potrebe i interesne sadržaje u potražnji nautičkog turizma . Upravo zato u ovoj tipologiji zastupljeni su i sportovi na vodi, jer se širenjem turističkog proizvoda i težnjom za postizanjem najvišeg stepena kvaliteta ponude i ovaj segment rapidno razvija. 2. Klasifikacija Elementi nautičkog turizma se mogu podijeliti na tri grupe: 1. grupa za zadovoljavanje potreba iz oblasti sportova na vodi 2. grupa za rekreaciju i zabavna grupa elemenata. I ovdje postoje različite tipologije: malog obima sa puno ekoturističkih elemenata , srednjeg obima , velikog obima sa aspektima masovnog turizma , dalje postoji podjela na: meki (aktivnosti sa malim nivoom rizika) i tvrdi (visok nivo rizika i za učesnika i provajdera usluge). Ovi sportovi pored svoje ekonosmke funkcije, imaju i neekonomske: zdravstvenu funkciju, rekreacijsku i zabavnu funkciju. Te ih i tako možemo podijeliti. Neki od ovih elemenata nautičkog turizma su : • Jedrenje • Surfing, • Rafting • Kitesurfing • Parasailing • Skijanje pomoću žičare • Ronjenje s bocom 3. Rafting
Rafting, ili splavarenje je spuštanje po manje ili više divljim rijekama u gumenom čamcu koji se naziva raft. Raft * može biti drveni, napravljen od balvana poveyanih u splav, a može biti i gumeni čamac. Rafting se može upražnjavati takmičarski ili rekreativno. Splavarenje divljim vodama ima sve više pristalica i zbog toga što za aktivno učešće , nije neophodno biti ni sportista ni dobar veslač. * * * raft- splav, čamac , Morton Benson, 1985, Tiskarna Ljubljana
** http://www.cem-gorskestaze.co.me Rafting izleti su pogodni za svakoga. Osim što je sport i rekreacija, rafting je i pokret za očuvanje rijeka i prirode uopšte. Rafting turizam u Crnoj Gori bazira se na entuzijazmu i prirodnim ljepotama i, nažalost, još uvijek nema neku širu podršku. Ova vrsta turizma svake godine postaje sve atraktivnija iako nema adekvatnu valorizaciju u strateškim dokumentima koji definišu turizam u Crnoj Gori, gdje je rafting definisan kao sporedna vrste sporta koja može biti dopuna drugim sportskim aktivnostima u sklopu turističke ponude na planini. * S toga je Vlada Crne Gore u najskorijim naporima (oktobar, 2011.) uradila Nacrt Zakona o raftingu koji je u skupštinskoj proceduri. Ovim bi Zakonom trebalo da se na adekvatniji način reguliše ovaj vid nautičkog turizma. ** Kod nas rafting uzima sve više maha pa se pored čuvenog raftinga rijekom Tarom, splavovi voze i Limom. Kanjon rijeke Tare je dubok 1333 m, što ga čini najdubljjim u Evropi , a drugim u svijetu, posle kanjona rijeke Kolorado. Таra - јеdna оd nајljеpsih i najatraktivnijih rijeka u Evropi.Na svom 145 km dugom putu od Komova , Таra je gotovo 100 km dug i do 1,3 km dubok kanjon. Nalazi se u zivopisnom planinskom dijelu Crne Gore,ispod najvisih planina. Kanjon Tare je pod zaštitom UNESCO-a ***. Potez od Brštanice do Šćepan polja je posebno atrativan za raftere. Obično se estremnim raftingom smatraju poduhvati Tarom u proljeće i ranu jesen, dok se adrenalinskim smatra rafting u maju , junu, maju kada je vodostaj visok, dok je turistički onaj rafting koji se vozi u julu i avgustu, kada učesnici mogu laganim spuštanjem niz bukove i brzake posmatrati prirodu i uživati u njoj. 4. Surfing, Kitesurfing Surfovanje, kao jedan estremnih sportova se praktikuje pomoću daske za surfovanje, sa kojom se skija po brijegu talasa uz pomoć brzine i snage talasa, uz posjedovanje određenih surferskih vještina. Surfovanje, kao tip nautičkog turizma, postaje sve popularniji sport
na vodi i svojevrstan izazov za nautičke turiste. Kod nas bi se surfovanje, kao oblik turističke ponude, moglo osmisliti na području Velike ulcinjske plaže.Taj dio južnog Jadrana posjeduje sve potrebne geografske i meteorološke elemente za razvoj ovog elementa nautičkog turizma. * * “Nautički turizam“ , Prof. dr Ilija Brčić, Doc. dr Radovan Orlandić ** Rasprava o Predlogu zakona o raftingu završena, 25. oktobra.2011. Skupština Crne Gore *** UNESCO- Organizacija za Obrazovanje, Nauku i Kulturu Ujedinjenih Nacija
Upravo koristeći prednosti Ulcinja i Velike plaže u prethodnih nekoliko godina kitesurfing je može se reći sport koji uzima primat na tom području. Kitesurfing * (kite - surfing) je kombinacija običnog surfinga i letjenja zmajem. i prilično je mlad sport s obzirom da se njegovi počeći vezuju za 1998. godinu. Kitesurferi koriste snagu velikog zmaja koji je visoko u vazduhu i koji surfera vuče po površini vode, dok surfer upravlja daskom za surf. Ovaj ekstremni sport omogućava razne akrobacije – nakon poletanja surfer provodi mnogo vremena u vazduhu, a zatim se spušta u vodu uz akrobatske skokove. Za kitesurfing je potreban, konstantan , stabilan vjetar. U Ulcinju poznatiji klubovi kitesurfinga (“Dolcinium”, “Sandbox”…) organizuju skole kitesurfinga te tako rade na popularizaciji ovog sporta. Zainteresovanima su na raspolaganju oprema za iznajmljivanje, instruktori, i svi prateći sadržaji. 5. Parasailing Poslednjih godina sve popularniji i zastupljeniji sport u Crnoj-Gori. Podrazumijeva koriscenje padobrana, koji se podiže do 30 m iznad mora, a kojeg vuce gliser predvidjen za to. Dobri vremenski uslovi su neophodni za bavljenjem ove vrste sporta ,kako vjetar ne bi promjenio pravac kretanja i doveo do nezeljenih posledica. 6. Skijanje pomoću žičare Do pojave žičara na vodi, skijanje na vodi je bio sport dostupan malom broju ljudi. Popularizaciji sporta doprineo je i Bruno Riksen , pronalazač iz
Minhena, koji je napravio prvi prototip žičare. Svojim konceptom, žičare na vodi su ovaj fenomenalan sport učinile da bude dostupan svima. U Crnoj Gori , jedna takva žićara se nalazi i u Budvi, na bečićkoj plaži, na njenom zapadnom kraju a u godini u kojoj je otvorena proglašena za najljepše skijalište na svijetu. Za ovaj vid sporta neophodna je infrastruktura koja je dovoljno sigurna, te izgrađena po najvišim standardima, da bi se ispoštovali svi zahtjevi bezbijednosti za korisnike. Zbog svoje sigurnosti, prilagodljivosti brzina, načina polaska sa platforme i korišćenja raznovrsne opreme ova žičara pruža mogućnost rekreacije i zabave svim uzrastima, a u isto vrijeme ih mogu koristiti i vrhunski sportisti. * kite- zmaj (od papira) , Morton Benson, 1985, Tiskarna Ljubljana
7. Ronjenje s bocom (Scuba diving) Ronjenje sa bocom je ronjenje sa opremom za disanje pod vodom. Skuba dajving (Scuba diving) je akronim od engleskog izraza Self Contained Underwater Breathing Apparatus i taj termin su prvi put upotrebile američke vojne službe za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ronjenje predstavlja ronjenje sa kompresovanim vazduhom ili drugim gasnim mješavinama (npr. sa manje azota i više kiseonika ili helijuma, te smjese se zovu nitroks i trimiks) koje nosi sam ronilac. Postoje dva osnovna tipa ronilačkih aparata: sa otvorenim i sa zatvorenim krugom. Otvoreni krug ispušta sav izdahnuti vazduh u vodu i koristi se u rekreacionom ronjenju. Ronjenje nije nikad tek tehnički prodor u podmorje. To nije samo zadatak koji treba obaviti, strast je uvijek dio svakog ronjenja. * Crnogorsko primorje bogato je lokalitetima za ronjenje sa bocom. Isto tako turistička ponuda ubraja sijaset ronilačkih klubova duž cijele Crnogorske obale. U priobalna podrucju dubina mora uglavnom se krece do 35 m odakle prelazi u pjeskovito dno. Podvodno stijenje je bogato florom; kolonija magorgonija i korala , dok su pjeskovite padine prekrivene posidanijom. Roniocima se ta kodje pruža prilika da fotografišu jata zubataca ,orada , kantora ,cipola i druge ribe , dok su veoma cesti primjeri velkih kernji, ugora , moruna , golubova , raža i jastoga . Ljetnja temperatura mora uglavnom se krece od 21- 25° C , što omogucava ugodno ronje nje , dok se temperatura mora u zimskim mjesecima rijetko
spušta ispod 13°C . Salinitet mora iznosi 36 promila , a vidljivost od 1535m.Toplo i prijatno more , bogata flora i fauna, pozicionirali su Budvu i Boku Kotorsku kao omiljenu destinaciju ronilaca . Ne samo profesionalci, u ronjenu se mogu okušati i oni koji to nika da nije su cinili, dovoljna je ispravna oprema i prisustvo instruktora, lica koji imaju dozvolu za praćenje neiskusnih u ovim poduhvatima.
* Otvoreno more“, časopis br. 143 , 16. 09. 2011., Slobodna Dalmacija
8. Zaključak Nautički turizam kao nova pojava u ekonomiji otkriva nove, sadržajnije ponude turističkog života a uz niz djelatnosti koje su posredno ili neposredno povezane sa cjelokupnom turističkom ponudom otvara prostor da , posebno u našoj zemlji postane jedan od unosnijih oblika turizma. Tome pogoduje blagonaklona geografska konstalacija koja je omogucila da se na malom porstoru od 13 812 km2, smjesti veliko bogatstvo planina mora rijeka i jezera. Crna Gora kao mala država oslanja svoj ekonomski rast i razvoj, i direktno zavisi od turističke privrede. Iako se smatra da je ovo atraktivna turistička destinacija, svakako ne treba prenabregnuti činjenicu da je ovdje turizam u redu veličine savremenih shvatanja ove privredne grane, tek u povoju. Potreban je određeni vremenski period, ljudski resursi, infrastruktura, i nadasve mnoštvo dobrih strategija koje bi obuhvatile pravce razvoja turisma u Crnoj Gori, uz imperativno ostajanje u okviru koncepta održivog razvoja. Kao glavna prepreka navodi se sezonski krakter turizma u Crnoj Gori, upravo tu se treba tražiti prilika za otvaranje novih sadržaja, i popularizovanje postojećih. Turisti, nosioci funkcije potrošnje u turističkoj djelatnosti dugi niz godina imaju već ustaljene trendove- prema moru, planinskim centrima. Dakle, sadržaje treba upotpuniti, prilagoditi ih što dužem vremenskom periodu, kako ne bi turistička sezona, a samim tim i privredni rast ovog malog sistema
ekonomije, u potpunosti zavisila od količine sniježnog pokrivača i broja sunčanih dana. Tako rafting u proljećnim i zimskim mjesecima mora biti popularniji, tako se jedrenje na primjer, lijepim zimskim danima mora isticati u našim turističkim brošurama. Da ne govorimo o ronilačkim ekspedicijama ... Uz sve to portrebna je savremenija, adekvatna infrastruktura , da bi se pružila što bolja usluga. Uz sve to neizostavna mora biti i ideja održivosti, i ekološke savjesnosti kao glavnih vodilja turističke privrede.
Literatura : 1. “Nautički turizam“ , Prof. dr Ilija Brčić, Doc. dr Radovan Orlandić,
Fakultet za mediteranske poslovne studije, Tivat 2. “Nautical tourism Definitions and dilemma” , Tihomir Luković, Split 3. Zakon o turizmu, 11. mart. 2010.(www.skupština.me) 4. „Otvoreno more“, časopis br. 143 , 16. 09. 2011., Slobodna Dalmacija 5. Geografija Crne Gore, www.geografija.net 6. www.dolcinium.me 7. www.besplatansport.me 8. www.wikipedia.com 9. http://www.cem-gorskestaze.co.me 10. Englesko- srpsko-hrvatski rečnik, Morton Benson,1985,Tiskarna Ljubljana