GLOBALNI ( IZ KNJIGE) Od putnika do grand-turista Putovanje spada u najstarije pojave ljduskog života te je dio povijesti čovječanstva koje ga prati od najstarijih postojanja. Čovjek se prvo počeo seliti s jednog područja na drugo kako bi zadovoljio svoju potrebu za hranom, izbjegao određene opasnosti, pronašao bolje klimatske uvjete za život. Ve Većina teoretočara turizma smatra da se o povijesti povijesti putovanja može govoriti tek pojavo pojavom m prvih prvih civili civilizac zacija ija,, odn odnosn osnoo kada kada je čov čovjek jek poč počeo eo živjet živjetii u organi organizir ziran anim im zajednicama što se poklapa sa pojavom novca i razvojem trgovine oko !!!.g.p.n. za što su zaslužni "umerani#$abilon%. " obzirom da se njima pripisuje i otkriće novca, kotača, pisma slobodno se mogu smatrati najzaslužnijim za razvoj putovanja. &'gracije iz tog razdoblja nisu više motivirane samo egisten!ija"ni# potre$a#a. 'ako su bili česti ratni pogodi, javljaju se prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih znanj znanja, a, kultur kulturnim nim i zdravs zdravstve tvenim nim razloz razlozima ima.. Već u trećem trećem tisućl tisućljeć jećuu p.n.e. p.n.e.lju ljudi di iz tada tada poznatog svijeta posjećivali su (gipat u želji da vide piramide i dr.spomenike. dr.spomenike. )isano tragovi o putovanjima vezani su za $abilon, *sir i )erziju. +ahvaljujući trgovini razvili su se prometni pravci poput )uta svile od -ine do rnog mora/ 0antarskog puta od $altika do "redozemlja/ )uta soli od 1adramauta do *rabije i &ale *zije. )oznata )oznata su putovanja putovanja u *ntičko *ntičkojj 2rčkoj 2rčkoj motiviran motiviranaa sportskim sportskim doga događajim đajima34lim a34limpisjk pisjkee igre koje su se počele održavati 556.p.n.e. 7imljani su također održavali brojne priredbe u svom am8iteatru koji je mogao primiti 9! !!! ljudi. 7imljani su već u to doba bili u mogućnosti prijeći :;! km na dan zahvaljujući vrlo razgranatoj mreži cest urcus )ublicus. < mali *ziji za vrijeme vladavine *leksandra Ve Velikog koji je na vlast došao ==.g.p.e.(8ez nije bio poznat samo kao važan trgovački grad nego i po brojnim riredbama, akrobati, žobgleri, dreseri živptinja... 7azvoj 7azvoj putovanja putovanja zaustavlje zaustavljenn je propašću propašću +apadnog +apadnog 7imskog 7imskog arstva arstva 56.godin 56.godine. e. >ada >ada nastupa najmračnije doba u povijesti čovječanstva i traje skoro 9.stoljeća. ?akon dugotrajnih ratova, početkom srednjeg vijeka kada se počelo sve polako smirivati, oživljava prizvodnja a njome i trgovina. < :@.stoljeću ponocno se počinju koristiti kočije. )rva masovnija putovanja u srednjem vijeku vezena su za rkvu. 4rganizirala su se brojna hodočasnička putovanja u 7im, Aurd, "vetu +emlju.. 7azdoblje humanizma i renesanse je razdoblje duhovnog stvaralaštva i kulturnog procvata. Bire se naučni i kulturni obzori. Ajudi počinju putovati radi obrazovanja. >a >a putovana poznata su pod nazivom 2rand tour.
G%AN& 'O%-P%E'EA '%I*'IKi+ P'O,ANJA < radovima monogih turističkih teoretičara, grand tour se spominje ga poečetna 8aza turizma. -ompromisno riješenje o poajvi turizma je to da se razvitak turizma dijeli na dvije epohe
. epo/a epo/a turi turi#a #a privi privi"eg "egira irani/ ni/ k"as k"asaa 0. 0epo 0epo/a /a suvr suvre# e#en enog og turi turi#a #a 1
4no po čemu se grand tour razlikuje od putovanja u prošlostiC -
2rand tour je nastao kao proizvod tadašnjeg društvenog i ekonomskog okruženja ?a putovanja u većem broju kreću kreću putnici iz širih društvenoh društvenoh slojeva )utova )utovanja nja se odv odvija ijaju ju po ustalj ustaljeni enim m rutam rutamaa koja koja kreću kreću uglavn uglavnom om iz (ngle (ngleske ske,, uključuju Drancusku, Bvicarsku, 'taliju i ?jemačku )utovanja imaju sezonski karakter >okovi putovanja od sjevera prema jugu 7edovito je putovanje utjecalo na razvoj transpotnih sredstava )ojavljuju se organizirana putovanja (konomske promjene u mjestima gdje borave 2rand tursti. ijene usluga su bile znatno veće od uobičajnih.
>urističko >urističko putovanje je mlađa društveno ekonomska pojava čiji nastanak uvjetuje znanstveno3 tehnički i društveni napredak čovječanstva sredinom :E.st. >aj napredak je stvorio dva glavna uvjeta da se veći broj ljudi uključi u turističke migracije,a to suC sslobodno vrijeme i 8inancijska sredstva
. Za1e!i posredovanja kod organiiranja putovanja )otrebe za organiziranjem putovanja javljaju se samim početcima korištenja prijevoznih sredstava u prijevozu putnika. < srednjem vijeku nailazimo na organiziranje hodočasničkih putovanja u posebna posebna svetišta koja su vršili posebni posebni agenti. < Drancuskoj se pojavom poštanske prijvozne službe sredinom :;.stoljeća javljaju posebne agencije poštanskih ureda koje pored usluga prijevoza nude i neke druge usluge. preteča putničkim agencijama je ured za in8ormacije i posredovanje +latni pijetao. taj ured je osim davan davanja ja in8orm in8ormac acija ija,, organ organizi izirao rao i iznajm iznajmjiva jivaoo prijev prijevozn oznaa sredst sredstva va,, vršio vršio rezerv rezervac acije ije smještaja. < :9.st.raste broj posrednika, pogotovo u Drancuskoj, 'talji, ?jemačkoj i (ngleskoj. < :E.st. bio je brži razvoj ureda za organizaciju, organizaciju, a to možemo zahvaliti iseljavanju sstanivnika ' (urope u *meriku. >ada ne samo da su se pribalvljale karet za prijevoz nego i nego i putne isprave, potvrde i dokumenti. < (ngleskoj se :9@@.godine javlja rvi specijalizirani posrednik utovanja, koji se zvao 7obert "mart, organizirao je putovanja u različite luke $ristolskog kanala te u Fublin u 'rskoj. ?avedeni oblici organizacije organizacije u prošlosti mogu predstavljati odraz dosegnutog stupnja gospoda gos podarskog rskog,, tehničkog tehničkog i društveno društvenogg razvitka razvitka čovječan čovječanstva stva u promatran promatranim im vremensk vremenskim im razdobljima pa je stoga logično da se viši oblici organizacije putovanja vezuju uz razdoblje u kojem se javlja novi društveno ekonosmki 8enomen3turističko putovanje.
0. '/o#as 2ook-prvi organiator grupni/ turisti1kio/ putovanja 2
4no po čemu se grand tour razlikuje od putovanja u prošlostiC -
2rand tour je nastao kao proizvod tadašnjeg društvenog i ekonomskog okruženja ?a putovanja u većem broju kreću kreću putnici iz širih društvenoh društvenoh slojeva )utova )utovanja nja se odv odvija ijaju ju po ustalj ustaljeni enim m rutam rutamaa koja koja kreću kreću uglavn uglavnom om iz (ngle (ngleske ske,, uključuju Drancusku, Bvicarsku, 'taliju i ?jemačku )utovanja imaju sezonski karakter >okovi putovanja od sjevera prema jugu 7edovito je putovanje utjecalo na razvoj transpotnih sredstava )ojavljuju se organizirana putovanja (konomske promjene u mjestima gdje borave 2rand tursti. ijene usluga su bile znatno veće od uobičajnih.
>urističko >urističko putovanje je mlađa društveno ekonomska pojava čiji nastanak uvjetuje znanstveno3 tehnički i društveni napredak čovječanstva sredinom :E.st. >aj napredak je stvorio dva glavna uvjeta da se veći broj ljudi uključi u turističke migracije,a to suC sslobodno vrijeme i 8inancijska sredstva
. Za1e!i posredovanja kod organiiranja putovanja )otrebe za organiziranjem putovanja javljaju se samim početcima korištenja prijevoznih sredstava u prijevozu putnika. < srednjem vijeku nailazimo na organiziranje hodočasničkih putovanja u posebna posebna svetišta koja su vršili posebni posebni agenti. < Drancuskoj se pojavom poštanske prijvozne službe sredinom :;.stoljeća javljaju posebne agencije poštanskih ureda koje pored usluga prijevoza nude i neke druge usluge. preteča putničkim agencijama je ured za in8ormacije i posredovanje +latni pijetao. taj ured je osim davan davanja ja in8orm in8ormac acija ija,, organ organizi izirao rao i iznajm iznajmjiva jivaoo prijev prijevozn oznaa sredst sredstva va,, vršio vršio rezerv rezervac acije ije smještaja. < :9.st.raste broj posrednika, pogotovo u Drancuskoj, 'talji, ?jemačkoj i (ngleskoj. < :E.st. bio je brži razvoj ureda za organizaciju, organizaciju, a to možemo zahvaliti iseljavanju sstanivnika ' (urope u *meriku. >ada ne samo da su se pribalvljale karet za prijevoz nego i nego i putne isprave, potvrde i dokumenti. < (ngleskoj se :9@@.godine javlja rvi specijalizirani posrednik utovanja, koji se zvao 7obert "mart, organizirao je putovanja u različite luke $ristolskog kanala te u Fublin u 'rskoj. ?avedeni oblici organizacije organizacije u prošlosti mogu predstavljati odraz dosegnutog stupnja gospoda gos podarskog rskog,, tehničkog tehničkog i društveno društvenogg razvitka razvitka čovječan čovječanstva stva u promatran promatranim im vremensk vremenskim im razdobljima pa je stoga logično da se viši oblici organizacije putovanja vezuju uz razdoblje u kojem se javlja novi društveno ekonosmki 8enomen3turističko putovanje.
0. '/o#as 2ook-prvi organiator grupni/ turisti1kio/ putovanja 2
+ahvaljujući brojim pronalascima krajem :9.i početkom :E.st. naredak na svim područjima ljudske aktivnosti je revolucionirao roizvodnju, prometna sredstva, utovanja, životni standars i samim tim omogućio zadovoljavanje otreba i želja izvan domene egzistencijalnih potreba te je utjecao i na promjenenu onašanja ljudi. javlja se potreba za novom vrstom putovanja3 tuističkim utovanjem, a ono trači savršeniji oblik organizacije. ?a to je sasvim slučajno odgovorio '/o#as 2ook. 4n je 34.god organizirao grupno ptovanje za ;5! ljudi od Aeicestera do Aeughborougha. )ovod putovanja bio je kongres antia"ko/o"i1arskog dru5tva . $io je to izlet vlakom, iako je udaljenost bila oko @! milja, ali po izutetno povoljnoj cijeni. ook je sa željezničkom kompan kompanijo ijom m &idlan &idlandd ugo ugovor vorio io iznajm iznajmljiv ljivanj anjee cijele cijele kompoz kompozici icije je vlaka, vlaka, pri čemu čemu je kompanije dozvolila sniženje tari8e prijevoza. prij evoza. -
346.ook ponovno ponovno organiz organizira ira putovanje putovanje za roditelje roditelje i njihovu njihovu djecu na glasovitu glasovitu trku konja u FerbG. >ada je zabilježio 6!! sudionika :96 organizira prvo putovanje sa vodičem :9;:.organizirao :9;:.organizirao je posjet svjetskoj izložbi u Aondonu, gdje je došlo čak :6; !!! ljudi iz &inlanda i Horkshira. :9;6. :9; 6. organi organizir ziraa kon kontin tinent entaln alnoo putova putovanje nje po velik velikim im gradov gradovima ima u (ngle (nglesko skoj, j, ?0emačkoj, ?0emačkoj, 8rancuskoj.. 347. osnovao je svoju agenciju travel *gencG ook. >ada je dobio ugovor sa željezničkom kompanijeom kompanijeom &inland kojim se obvezao ribavljati putnike.
6. 8aktori i #otivi koji su utje!a"i na osnivanje turisti1ke agen!ije -
komplekosnost komplekosnost nove vrste putovanja tehničko tehničko usavršava usavršavanje nje rijevozni rijevoznihh sredstav sredstava#mog a#mogućčn ućčnost ost prijevoza prijevoza veće grue ljudi odjednom% masovnost putovanja mogućnost mogućnost ostvarenja zarade obavljanjem posredničke djelatnosti ove vrste
4. Povijesni presjek nastanka i ravitka turisti1ki/ agen!ija do kraja 0.svjetskog rata ook je svoje poslovanje poslovanje sve više više proširivao. tako je :95:.otvorio :95:.otvorio prvi inozemni ured u ?H, ta mreža ureda nezaustavljivo se širilia. :95E. ook osniva svoju poslovnu banku koja ima tri smjeraCturističko3agencijski, bankarski, i brodarski. :9E!. ook je raspolagao svojom 8lotom brodova na ?'lu, koja je broji :; parobro8a.
7. Predispoi!ije o#asov"jenja turisti1ki/ putovanja . gospodarsko i so!ija"ni napredak dru5tva te pove9anje #aterija"ni/ #ogu9nosti stanovni5tva
3
:E.st.naziva se stoljećem industrijske revolucije. >o je doba velikih pronalazaka koji su unijeli značajne promjene u područja ljudske djelatnosti, a svakako su utjecali i na razvoj putovanja te utemljenje suvremenih turističkih kretanja. -ada je započeo nagli razvoj industrijalizacije, započele su i velike migracije. "tanovništvo iz ruralnih odručja seli se u mjesto industrijske proizvodnje. -oncentracija radne snage u tim mjetima dovodi do pojave velikih gradova. >o je dovelo so socijalne strukture stanovništva koji se od ruralnog stanovništva sve više razlikuje po ostvarenju prihoda po glavi stanovnika. pojavljuju se nova zanimanja koja su više plaćena. tako da je sve veći broj onih koji zarađuju više nego što je potrebno za podmirenje egzistencijanih potreba iako su u :E.stoljeći tursitiča putovanja bila privilegija viših drutvenih slojeva buržoazije i aristokracije, ipak je to razdoblje kada i radnička klsa ostvaruje prava na godišnji odmor. >ada se javlja i prvi oblik turizma radničke klase. ?ovi uvjeti života i rada, gosodarske i socijalne promjene utjecale su na novo zakonsko uređenje društvenog života pa se tako stječe i pravo na korištenje slobodnog vremena.
0. 'e/ni1ke inova!ije i ravoj pro#eta >o je veoma važan 8aktor razvoja turizma. )utovanje u prošlosti bilo je jako teško.
307.izgrađena je prva željeznička pruga u (ngleskoj, koja je povezivala "tockton i Farlington. :9=!.uspostavlja se prva željeznička veza između &anchestera i Aiverpoola. )utovanje tada postaje ugodnije i brže, te su stvoreni uvjeti za masovni prijevoz putnika na velike udaljenosti po nižim cijenama. +ahvaljujući ugradnji parnog stroja u brod, uspostavlja se veza sa "j.*merikom i tada se povećao opseg vanjskotrgovinske razmjene između V.$ritanije i "j.*merije, ali stvoreni su i bolji uvjeti za prijevoz putnika. -osristeći se postignutim uspjesima u organizaciji u (ngleskoj i europi, zahvaljujući razvoju parobrodkog prijevoza ook :966. je oragnizirao prvo putovanje u *&(7'-< +* @; 4"4$*. :
[email protected] je putovanje oko svijeta koje je trajalo @@@ dana. Čovjekov sad da ostavri samopokretno vozilo koje će se vlastitim ogonom kretati cestama potječe još od Aeonarda da Vicia. -onstrukcija prvog dvotaktnog motora na benzinski pogon te prvog automobila pripisuju se arlu $ezu i 2ottliebu Faimleru #:996% :96@. Drancuski inžinjet *lphonse $ean de 7ochos izumio je četverotaktni oto motor. "va veličina tog izuma došla je do punog izražaja tek kad je proizvodnja automobila postala serijska. +asluga pripada 1enrGu Dordu. :E!9. godine 8ord je s tekuće vrpce pustio u prometprvi serijski automobi, &odel >, koji je postao znatno je8tiniji i pristuačniji širim slojevima stanovništva. 9 godina kasnije Dord je roizveo ;!! !!! automobila. Dorda ubro slijede proizođači u (uropi Diat, itroen, &orris...
4
< @!.st. ostvaren je još jedan veliki san. ?apredak nauke i tehnike omogućio je da čovjek poleti. :E!E.god.$erliot prelićeve Aa manches#neki otok u *tlanskom oceanu% )rvi svjetski rat zaustavio je turističa putovanja ali ubrzao proces usavršavanja zrakoplova koji su trebali odlučiti o ishodu rata. ..?akon prvog svjetskog rata u njemačkoj su već uspostavljene neke zrakoplovne linije.. ooka agencija nije dugo čekala da novo prijevozno sredstvo iskoristi u organizaciji putovanja. tako je prvo čarter putovanje avionom organizirao i ?H u hicago na boksački meč za titulu prvaka svijeta.. ?akon drugog svjetskog rata, kada se svjetska rivreda počela oporavljati, sve više je rasla želja ljudi da otputuju na odmor. ?a relativno brz opravak turističkih putovanja nakon drugog svjetskog rata utjecalo jeC -
?emogućnost dugogodišnjeg putovanja iz zadovoljstva zbog rata "loboda kretanja #ostvarena sloboda i pobjeda nad 8ašizmom% )rijevozna sredstva usavršena za vrijeme rata $rži razvoj zračnog prometa što znači mogućnost putavanja na udaljenije destinacije
:. Zra1ni prijevo-poti!aj ravoju turoperatora +račni prijevoz značajnu ulogu u turizmu dobio je tek nakon @.svjetskog rata. Fogađaj koji je ubrzao uključivanje zrakoplova u turističku organizaciju je prekid blokade između +apadnog $erlina i prestanak potrebe održavanja zračnog mosta. Veliki broj privatnih aviona koji su se koristili za održavanje tog zračnog mosta, postali su višak na tržištu, ali ne zadugo. -ada je usvojena preporuka britanske vlade da se privatni avioni mogu koristiti kao nadopuna zrakoplovnih kompanija u državnom vlasništvu, i privatne kompanije počele su se boriti za svoje mjesto. "pretni poduzetnici ubrzo su iskoristili novonastalu situaciju i počeli turističkim agencijama i drugim poduzećima nuditi svoje zrakoplove u najam. >ada se pojavljuje subjekt koji se razlikuje od turističke agencije. >o je subjekt koji organizira putovanja, u svoje ima i za svoj račun zakupljuje velike prijevozničke avio kapacitete, pridodaje im uslugu smještaja i još neke dodadtne usluge, te ih sjedinjuje u jednu paket uslugu. takav organizator putovanja postaje na tržisštu poznat pod imenom turoperator.
;. Pojava i ravoj organiatora putovanja u +rvatskoj ?a pojavu prve putničke agencije dugo se čekalo. :E::.Fruštvo za promet stranac u +agrebu pokrenulo je incijativu za osnivanje prve domaće putničke agencije, političke prilike i rat omeli su njezinu realizaciju. Fruštvo za promet stranaca obnovilo je svoju incijativu i :E:E.udareni su temelji za prvu turističku agenciju. :E@=. &inistarstvo za trgovinu i industriju izdao je odobrenje za početak rada prve utničke agencije na području tadašnje države#-raljevine "1"%. 7adilo se o društvu za saobraćaj i putnika i turista koje je nosilo ime )
' time 8ilijala u +agrebu gubi svoju samostalnost. @.svjetsi rat je obustavio razvoj agencije, ali nakon rata ponovno je počela sa radom. )ored ove agnecije počela su se otvarati i druga turistička poduzeća kao što su *tlas u Fubrovniku, centroturist... "ve do :E66.poslovanje hrvatskih agencija svodilo se na receptivne poslove. &eđutim, niske zarade navele su turističke agencije da se počnu baviti organizacijom aranžmana u svoje ime i za svoj račun. >ako je *tlas počeo nuditi aranžamne namijenjene masovnom domaćem tržištu. )roširenje poslovanja atlasa dovelo je do stvaranja prvog turpoperaora *tlas3airturs sa sjedištem u +agrebu
3. +rvatski turoeratori na inoe#ni# tr
uroperatori koji danas postojeC '.F.7iva to<7", osnovan je :EE i posjule na tržištima ?0emačke, ?izozemske i $elgije
=. Zna1enje turoperatora >uroperator se može de8inirati kao gosoarski subjekt koji objedinjujući usluge različotih ponuđača kreira i organizira paušalna putovanja na eliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kuce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor prihoda.
Osnovne ra"ike i#e>u turoperatora i turisti1ki/ agen!ija 'uroperatori? trgovac na veliko, poduzetnik i posrednik, kupuje usluge u vlastito ime i za svoj račun, kreira vlastiti roizvod, osnovni izvor prihoda je prodaja vlastitih proizvoda, snosi rizik za neprodane kapacitete, u pravilu nema izravan kontakt s klijentima, prodaju svojih proizvoda najčešće vrši preko posrednika, lokacija nije presudna za uspješno poslovanje, glavna 8unkcija je organizatorska, ima in8ormativno3savjetodavnu dunkciju, promocijka 8unkcija 6
'uristi1ka agen!ija? trgovac na malo, posrednička 8unkcija, prodaje usluge u svoje ime ali za tuđi račun, plasira na tržištu tuđe proizvode, osnovni izvor rihoda je provizija, ne snosi rizik za neprodane proizvode, ima izravni kontakt s klijentima, vrši izravnu prodaju usluga klijentima, lokacija vrlo bitna za uspjeh u poslovanju, glavna 8unkcija je posrednička, prevladava opća in8ormativno3savjetodavna 8unkcija, također vrlo izražena komercijalno propagandna 8unkcija. @. 8unk!ije turoperatora? -
8ormiranje turističkog paket aranžmana promocija paket aranžmana na tržištu prodaja paket aranžmana zaštita turističkih potrošača uloga koordinatora i realizatora interesa ponuđača te kosrinika turističkih proizvoda
)od pojmom paket putovanja podrazumjeva se unaprijed aranžirana kombinacija ovih elemenataC prijevoz, smještaj, ostale turističke usluge#izleti, iznajmljivanje vozila, usluga trans8era,iznajmljivanje opreme za skijanje%..
. 'ruroperator je poduzetnik u dijeli organizacije putovanja za veliku masu jos nepoznatih korisnika, rukovodio se idejom iniciranja i organiziranja putovanja po cijeni dostunoj što većem broju korisnika. >uroperator je trgovac na veliko, pa kapacitete#prijevoz,smještaj i dr.usluge% zakupljuje na veliko. 'ako turoperator ulaziu rizik zakupljujući velke kapacitete, on je upravo principom zakupa veceg broja kapaciteta postigao kod tog ponuđača nižu nabavnu cijenu. >emeljcijelog posla jest da se cijena 8ormira tako da zbroj rodajnih cijena o kojima bi klijent dobio pojedninačne usluge iz aranžmana, kada bi ih tražio izravno do njegovih izvršilaca ne smije biti manja od cijene turističkog aranžmana. " druge strane niža cijena u usporedbi s individualno organiziranim putovanje, daje mogućnost turoperatoru da naše klijente na tržištu kojima će moći prodati aranžman i na taj način smanjiti rizik do ulaska na zakup velikih kapaciteta.
8ILOZO8IJA PO*LO,ANJA '%OPE%A'O%A 'EELJI *E NA *LJE&ECI P%IN2IPIA? . prin!ip ve"iki/ $rojeva? 3zakup velikog broja različitih kapaciteta 3 kreiranje velikog broja aranžmana po povoljnim uvjetima 3masovna prodaja tako kreiranih aranžmana @. >uroperatorsko poslovanje orijenitirano je na proizvodnju paket aranžmana. )rodaju paket aranžmana uglavno vrše preko posrednika3tur.agencija. 7adni porces turoperatora konciiran je na principu serijske roizvodnj što omogućava turoperatoru sniženje cijene paket aranžmana. 7
=.>uroperatori stalno nastoje proširiti tržište potražnje, a samim tim i tržište ponude. . "talni pritisak na smanjenje troškova poslovanja, ali i na snižavanje cijena usluga nositelja tur ponude rezultira smanjenjem prodajne cijene aranžmana i pretpostavlja povećanje broja korisnika te se s time povaćava i pro8it turoperatora. ;. "talno pornalaženje novih elemenata učinit će paket aranžman potrošačima straktivnijim
0. 8AZE P%O2E* 8O%I%ANJA PAKE' A%ANDANA . 8aa pripre#e 'straživanje tržišta# potencijalnih potrošača, ponuđača, konkurencije% 4dređivanje ciljnog tržišta#domaće ili inozemno% 0. aa od"uke 4dluka o sadržaju aranžmana - postavljanje preliminarnog programa i grupa kalkulacija cijena 6. 8aa krea!ije 'zbor ponuđača usluge - pregovori i ugovaranje usluga sa dobavljačima kreiranje jezgre aranžmana de8iniranje svih elemenata sadržaja aranžmana 4dređivanje prodajne cijene aranžmana )riprema i tiskanje kataloga aranžmana 6. sadr
-
-
4rganizacijski elementi#buking, vrijeme odvijanja aranžmana. ciljna destinacije, prijevoz, smještaj. prehrana, turistički predstavnik, osiguranje, dodatne suluge, aktivnosti u destinaciji...% (konomski elementi#cijena aranžmana, odnos cijena i usluga, toršak bukinga, service card3kartice koje turporetaori daju svojim klijentima na osnovu kojih dobivaju neke povlastice, usputni trošak% )ravni elementi#uvjeti plaćanja, odredbe o promjeni bukinga, jamstva, garancije,odustajanje turoperatora od aranžmana% "ocijalni elementi#savjeti, imidž turističke destinacije, turoperatora, nositelje usluga, ...kontakt s domaćim stnovništvom%
4. Prosje1na struktura tro5kova paket avio-aran<#ana >roškovi avio rijevoza,trošak hrane i smještaja, trošak trans8era, trošak receptivne agencije i servisa, trošak turoperatora, provizija tur.agnciji. >o se struktura troškova koja je baza za određivanje cijene aranžmana. ijena baket aranžaman može se odreditina dva osnovna načinaC :. Fa se cijena bazira strogo na stvarnim troškovima paket aranžmana,a to znači da će cijena biti usmjerna prema ponudi, što zapravo znači troškovima koje ta ponuda ima u pripremi34"> $*"(F )7''?2
8
@. >emeljna cijena na kalkulaciji cijene koju je tržište spremno prihvaiti 3&*7(-> $*"(F )7''?2. < praksi se najčešće cijena određuje na osnovu sljedećih elemenataC :. @. =. .
prema ponudi prema potražnji prema konkurenciji prema imidzu proizvoda na tržištu
Pro#o!ija paket-aran<#ana na tr
Osnovni adatak turističke promocije je in8ormiranje potrošača o proizvodu i uvjeravanje na kupnju. )romocija paket3aranžmana turoperatora vremenski je ograničena jer se paket J aranžmani ne mogu uskladištiti. ?e uspije li turoperator svojim promocijskim aktivnostima na tržištu pravovremeno potaknuti kupca na kupnju, njegov paket3aranžman zauvijek će ostati ne prodan. )romocija u turizmu stavlja težište na sljedeće zadatkeC -
'n8ormiranje, uvjeravanje ili podsjećanje, odnosno utjecanje na potencijalnog klijenta, motiviranje na kretanje u određenom smjeru/ "tvaranje, osiguravanje ili održavanje pozitivnog imidža na turističkom tržištu
Pro#o!ija u turi#u i#a #nogo$rojne !i"jeve koji integrira i povezuje različite elemente marketing miIa u jednu jedinstvenu cjelinu. iljevi promocije su koncentrirani uglavnom na poticanje na kupnju paket3aranžman. +a turoperatora kajnji je cilj promocije pridobivanje potrošača na kupnju njegova proizvoda. Fa bi taj krajnji cilj postigli, turoperatori koriste promocijski miI kao ravnopravan dio marketing miIa kako biC -
)romocija u osnovi predstavlja proces komunikacije između prodavača i kupca, a pod tim pojmom u marketinškoj stručnoj literaturi najčešće se smatra splet sljedećih aktivnostiC -
)ropaganda
-
-riterij visine promotivnoh budžeta -riterij ciljne skupine kojoj je promocijska aktivnost usmjerena i spoznaja s kojim promocijskim elementom se na tu skupinu najbolje može djelovati -ognitivni kriterij, spoznaja o određenom proizvodu na tržištu -riterij vremena, odnosno razdoblje koje turoperatoru stoji na raspolaganju za određenu akciju -riterij ponašanja konkurencije
"chmoll navodi da turoperatori za promociju godišnje izdvajaju između :! do čak @!K neto ostvarenog iznosa od prodaje aranžmana što ovisi o tome uvodi li turoperator na tržište novi program, uključuje li neku novu destinaciju i sl. < usporedbi s drugim turističkim poduzećima izdvajanja turoperatora za promociju daleko su veća, npr, turističke agencije izdvajaju oko ;K, hoteli između @,; i ;K, a zrakoplovne kompanije između = i 5K.
Pro#o!ijski #i u ukupnoj pro#o!ijskoj aktivnosti turoperatora >uroperatori koriste promocijski miI respektirajući kriterije koji determiniraju najpogodniju varijantu udjela pojedinih elemenata promocije u ukupnoj promocijskoj aktivnosti turoperatora na tržištu. )rema "chmollu, treba razlučiti 4 osnovne #ete kojima se nositelj promotivnih aktivnosti obraća i koje determiniraju promotivne metode te utječu na odabir komunikacijskih kanalaC :. @. =. .
)otencijalni klijenti >uristička privreda )osjetiteljiLstvarni klijenti 4pći i stručni mediji
Vrlo je teško govoriti o nekoj općoj prosječnoj strukturi raspodjele promotivnoh budžeta turoperatora jer se ona razlikuje od turoperatora do turoperatora i ovisi o bezbroj 8aktoraC a% b% c% d%
4 tržištu na kojem turoperator djeluje i nakiama potrošača na tim tržištima 4 vrsti turoperatora 4 imidžu koji turoperator i njegov proizvod imaju na tržištu 4 tome koliko je neka ponuđena destinacija na tržištu trenutno u modi i td.
1ebestreit je došao do sljedeće strukture raspodjele promotivnog budžetaC -
-atalozi i brošure )ropaganda putem medija ?eposredna propaganda
10
>uroperatori danas smatraju brošuru, odnosno katalog aranžmana najvažnijim propagandnim sredstvom. >o je zbog toga što katalozi aranžmana imaju dvojaku 8unkciju, odnosno oni su istovremeno propagandne i prodajne edicije.
Kata"og aran<#ana F osnovna prodajno-propagandna edi!ija turoperatora -atalog se de8inira kao propagandno sredstvo koje sadržava detaljan pregled, program i plan cjelokupne proizvodnje poduzeća. -atalog aranžman turoperatoru služi u nekoliko svrhaC -
)ropagandno sredstvo 4snovna in8ormacija klijentu o turoperatoru i njegovu proizvodu "astavni dio ponude njegova proizvoda na tržištu &aterijalizacija njegova vlastitog rada )rodajno sredstvo
Kriteriji a idea"nu $ro5uru turoperatora treba uskladiti sljedeće vrste in8ormacijaC o turističkom mjestu, o smještajnom objektu te o kompaniji i cijenama. +a kreiranje kataloga aranžmana mora se unaprijed dobro isplaniratiC -
Vrijeme potrebno za izradu kataloga "adržaj kataloga 4dnos ilustrativnih i tekstualnih dionica kataloga ?aklada i troškovi izrade kataloga Fistibucija kataloga -ontrola uspješnosti kataloga na tržištu
-ad se govori o sadržaju kataloga aranžmana u teorijskoj turističkoj literaturi, najčešće nailazimo sljedeću podjeluC -
)retežno propagandni, odnosno animirajući dio )retežno in8ormativno3prodajni dio
< pretežno propagandni sadržaj katalolga aranžmana mogu se ubrojitiC -
-
?aslovna stranica čija je glavna 8unkcija privlačenje pažnje potencijalnog klijenta
-atalog mora biti tako koncipiran da se postigne maksimalno mogući sklad između slikovnog, gra8ičkog i tekstualnog dijela i treba maksimalno voditi računa o tome da tekst bude razumljiv, jednostavan i interesantan te da slijedi 8otogra8iju, odnosno crteže.
11
)rimjena nove tehnologije u zamjenu za tiskani katalog aranžman svakim danom sve više dobiva na značenju. 7azličiti F374&3ovi i online sustavi omogućavaju turoperatorima i turističkim agencijama da svojim klijentima na bolji način dočaraju atmos8eru na odmoru, kako slikom tako i akcijom, muzikom, animacijom i sl. Figitalni sustavi imaju prednost pred klasikatalogom zbog tehnički neograničenih mogućnosti. ?a kataloge aranžmana otpada blizu ;!K ukupnog promotivnog budžeta turoperatora.
Prodaja paket aran<#ana *pe!ii1nosti prodaje paket-aran<#ana 4snovne poteškoće vezane uz prodaju odnosno kupnju paket3aranžmana proizlaze iz potpuno oprečnih karakteristika tog proizvoda u relaciji na materijalne proizvode ili robu široke potrošnje te činjenice da se prodaja odnosno kupnja proizvoda obavlja u mjestu stalnog boravka turista, a proizvod se dobiva i konzumira na drugom mjestu i u neko drugo vrijeme.
Naj1e59e spo#injane karakteristike po kojima se turistički proizvod razlikuje od roba namijenjenih širokoj potrošnji suC neopipljivost, nedjeljivost proizvodnje od potrošnje, neuskladištivost i heterogenost. Na1ini organiiranja prodaje paket-aran<#ana 2lavni zadatak tržišno orijentiranih poduzeća, dakle i turoperatora, je prodati vlastiti proizvod. Fa bi do prodaje uopće došlo, nužno je proizvod distribuirati od proizvođača do potrošača. 'zbor kanala distribucije jedna je od glavnih strateških odluka turoperatora. ?užno je uzeti u obzir nekoliko 8aktora koji se temelje na sljedećim kriterijimaC -
-riterij poduzeća >ržišni kriterij -riterij ponude -riterij potražnje -riterij prometa -riterij konkurencije -riterij okoline
)ostoje dva osnovna načina distribucije ili prodaje paket3aranžmana na tržištuC :. 'zravna #direktna% distribucija, odnosno vlastita prodajaC tele8onom, poštom, terenskim prodajnim osobljem, teletekstom, internetom. @. ?eizravna #indirektna% distribucija, odnosno prodaja putem posrednikaC turističke agencije #nezavisne, u vlasništvu turoperatora%, drugi turoperatori, poduzeća izvan turističke struke. Fominantni i najorganiziraniji distributivni kanal za prodaju paket3aranžmana turoperatora su turističke agencije. )rednosti u korištenju turističke agencije ogledaju se u činjenici da su turističke agencije specijalizirana poduzeća s raspoloživim pro8esionalnim osobljem posebno osposobljenim za 12
obavljanje takve speci8ične vrste posla, da su locirane na mjestima potencijalne klijentele turoperatora i da najbolje poznaju želje svojih klijenata što sve značajno utječe na povećanje prodaje paket3aranžmana turoperatora na tržištu.
%a"ikuje#o 0 osnovna tipa turisti1ki/ agen!ija? :. ?ezavisne, samostalne turističke agencije koje nisu u vlasništvu niti su na bilo koji drugi način čvrsto veznae uz određenog turoperatora @. +avisne turističke agencije u vlastištvu turoperatora ili su s njima 8ranšisno povezane.
%ak"ika i#e>u navedeni/ tipova agen!ija je u ograničenjima koja turoperator postavlja prema poslovnom partneru J turističkoj agenciji, a ta su ograničenja najveća kod agencija u vlasništvu turoperatora. ?ajbrojnije turističke agencije na tržištu predstavljaju upravo nezavisne, odnosno samostalne turističke agencije. *uvre#enu distri$u!ijsku po"itiku u turizmu karakteriziraju sve više integracijski i kooperacijski odnosi u poslovanju. laude -aspar razloge tome vidi u povećanom broju distribucijskih odnosno prodajnih kanala na jednoj strani, te rastućeg broja nositelja turističke ponude kao i nositelja potražnje na drugoj strani. )rednosti zbog kojih turoperatori osnivaju vlastite lance turističkih agencija ogledaju se između ostalog u sljedećemC -
&ogućnost centralnog rukovođenja distribucijom 0edinstvne poslovna politika i marketinški planovi 0edinstveni 7"3i s direktnim ulazom u baze podataka 0ačanje položaja i utjecaja na tržištu &ogućnost bržeg reagiranja na tržišne promjene &ogućnost diktiranja prioriteta u prodaji &ogućnost ostvarenja bolje popunjenosti zakuljenih kapaciteta
Organia!ija odvijanja prodaje paket-aran<#ana )od organizacijom odvijanja prodaje paket3 aranžmana misli se na samu tehniku prodaje koja se danas uglavnom vrši putem različitih komputorskih rezervacijskih i in8ormacijskih sustava, elektronske obrade podataka i $tI ili teletekst sustava. -opjutorski rezervacijski sustavi omogućavaju da se u relativno vrlo kratkom vremenu provjeri mogućnost rezervacije konkretnog paket3aranžmana. 4mogućavaju da se na brz, lak i jednostavan način prati popunjenost kapaciteta što turoperatoru omogućava da u suradnji s posredničkom agencijom usmjerava buking prema prioritetima koje sam utvrđuje.
2%* sustavi omogućuju brzi uvid u cijene, tari8e, daju pregled popunjenosti kapaciteta, nude alternative, vrše rezervacije letova, hotelskih soba, iznajmljivanja vozila, turističkih apartmana, osiguranja putovanja, a sve se to izravno unosi u računala nositelja turističkih usluga. "redinom :EE;.god na njemačkom se tržištu pojavio posebni in8ormacijski sustav poznat pod nazivom Bistro. 4vaj sustav omogućava usporedbu oko :9! kataloga aranžmana čak stotinu 13
turoperatora, uključujući i one najveće ><' i ?eckermann, pa se tako u vrlo kratkom vremenu sada mogu usporediti ponude raznih turoperatora u svim najvažnijim elementima te se na ekranu pojavljuje za klijenta najpovoljnija varijanta. Fanas su na tržištu najpoznatiji sljedeći kompjutorski rezervacijski sustaviC *madeus, 2alileo 'nternational, "abre i Morldspan.
*ustav *'A%' u ?jemačkoj se ubraja u jedan od najvećih rezervacijskijh sustava u (uropi. ">*7> spaja preko :!! različitih turističkih nositelja s više od :;.!!! distributivnih mjesta. < sustavu ">*7>* izuzetno se brzo razvija i videotekst3tehnologija, poznatija pod nazivom $tI. ijeli sustav 8unkcionira na način da turoperatori, odnosno turističke agencije šalju in8ormacije interesantne za turističke potrošače putem televizijskog ekrana. 4no što nikakva tehnologija nikad neće moći zamijeniti je osobni kontakt koji turistička agencija ima sa svojim klijentima. 4sobni kontakt klijenta i osoblja turističke agencije predstavlja budućnost turističke agencije. ?ajvažnije je da se turoperatori i turističke agencije ne bore protiv primjene nove tehnologije u vlastitom poslovanju, već da pronalaze način korištenja svih pogodnosti koje im pruža nova tehnologija kako bi usluga klijentima bila što kvalitetnija i na visokoj pro8esionalnoj razini.
Za5tita turisti1ki/ potro5a1a *pe!ii1nost a5tite turisti1ki/ potro5a1a "peci8ičnost zaštite turističkih potrošača ogleda se prije svega u speci8ičnosti i kompleksnosti proizvoda turoperatora u usporedbi s materijalnim proizvodama, robama namijenjenih širokoj potrošnji. >uroperatori su dužni maksimalno brinuto o interesima i željama svojih kupaca te na taj način štititi njihove interese. "tupanj zadovoljstva klijenta može se de8inirati kao razlika između očekivanog i ostvarenog. >uroperator je ispunio svoju obavezu prema klijentu ako je stupanj ostvarena zadovoljstva klijenta veći ili jednak sutpnju očekivana zadovoljstva. 0edan od najvažnijih i najtežih zadataka turoperatora je da potrošačima predstavi svoj proizvod tako da oni stvore realnu predodžbu o tome što na odmoru mogu očekivati i na kakvu kvalitetu usluge računati. )otrošač će moći ocijeniti kvalitetu tog proizvoda tek tijekom korištenja usluga iz paketa. )rema tome može se govoriti o dvjema razinama na kojima je potrebno zaštititi potrošača, odnosno korisnika paket3aranžmana na tržištuC :. ?akon kupovine aranžmana do početka korištenja aranžmana zaštita uplaćenog novca @. < tijeku korištenja aranžmana za neispunjenje usluga za manjkavo ispunjene za uskraćeno zadovoljstvo za slučaj bankrota turoperatora 14
%avoj sustava a5tite turisti1ki/ potro5a1a na tr
4pipljivi elementi )ouzdanost u pružanju usluge 7azumijevanje -ompletnost onih koji pružaju usluge "igurnost )ristup -omunikacija s korisnicima 7azumijevanje potreba korisnika
)ostupak u zaštiti turističkih potrošača u pojedinim zemljamaC -
-
< djelokrugu države, putem državne legislative i organa za zaštitu potrošača < djelokrugu same turoperatorske struke, posebnim propisima za zaštitu potrošača, garancija kvalitete za pružene usluge, odnosno kodeksa ponašanja koje donose sami turoperatori, članovi određene turoperatorske strukovne udruge < djelokrugu samih potrošača, putem udruženja potrošača i posebnih rubrika u sredstvima javnog in8ormiranja.
*#jerni!e E i a5tita turisti1ki/ potro5a1a ilj "mjernica je da se podigne kvaliteta usluga u svim segmentima turističke ponude i organizaciji turističkih putovanja, te da se postrože zahtjevi prema turoperatorima u svezi s provođenjem ugovora o prodaji paket3aranžmana i pružanjem 8inancijske garancije o vraćanju uplaćena novca klijentima i njihovoj repatrijaciji u slučaju insolventnosti turoperatora. >uroperatori se smatraju odgovornim zaC -
&anjkav odmor Dizičke ozljede svojih klijenata na putovanju ili u tijeku provođenja odmora 4štećenje imovine klijenta
8rankurtska ta$e"a $udući da Fržavni sud u Drank8urtu dobiva najveći broj tužbi vezanih uz putovanja u paket3 aranžmanima, rukovođen sudskom praksom u rješavanju sporova između turoperatora i klijenata, urpavo je taj sud objavio vrlo opsežnu listu najčešćih manjkavosti u izvršenju ugovora i postotak naknade koju je u takvim slučajevima turoperator dužan isplatiti klijentu u odnosu na visinu cijene plaćena paket3aranžmana. >a je lista poznata pod nazivom Drank8urtska tabela. )ostotak naknade uključujeC -
odštetu, a to je naknada u visini razlike plaćene i primljene usluge naknadu štete za izgubljeno zadovoljstvo jer klijent nije dobio ono što je platio i zbog toga mu je uskraćeno očekivano zadovoljstvo 15
"oga koordinatora i rea"iatora interesa ponu>a1a i korisnika turisti1kog proivoda a je uloga turoperatora na tržištu podjednako važna za turističke potrošače kao i za turističku ponudu. Bto se koordiniranja i realiziranja želja i interesa turističkih potrošača tiče, turoperatori snose veliku odgovornost jer pridobivši povjerenje u preuzimanju cjelokupne brige oko organizacije i provođenja odmora, preuzeli su na sebe i obavezu ispunjenja svih očekivanja klijenata u svezi s odmorom. >uroperatori moraju vodoti računa o zaštiti interesa svojih potrošača barem iz dva osnovna razlogaC :. ?ezadovoljni klijenti okreću se konkurenciji i šire negativni imidž o turoperatoru čiji su paket3aranžman kupili @. &ehanizam zaštite turističkih potrošača na najvećim emitivnim turističkim tržištima vrlo je dobro organiziran, pa su sankcije za nepro8esionalni odnos turoperatora prema potrošačima vrlo rigorozne.
,rste turoperatora Kriterij podje"e )rocjenjuje se da danas na svjetskom turističkom tržištu djeluje oko desetak tisuća turoperatora. 4ni se međusobno razlikuju i u praksi se najčešće govori o velikim, srednjim i malim turoperatorima te o turoperatorima specijalistima.
Houe" s#atra da se ve9ina turoperatora #o
>uroperatori za masovno tržište >uroperatori specijalisti >uroperatori orijentirani na domaće tržište 'ncoming turoperatori
+o""oa vr5i 6 skupine turoperatora? -
>uroperatori za masovno tržište >uroperatori specijalisti >uroperatori za daleka putovanja
"am termin turoperatori za masovno tržište, čini se neprihvatljivim s obzirom na činjenicu da su svi turoperatori okrenuti masi turističkih potrošača na tržištu, s razlikom što su turoperatori specijalisti okrenuti jednom užem segmentu potražnje na tržištu, a ostali najširem krugu turistikih potrošača. "toga je ispravnije termin turoperatori za masovno tržište zamijeniti terminom univerzalni turoperatori #generalisti%.
,rste turoperatora? (#is"i# da je to jedina $itna podje"a) . Pre#a o$u/vatu tr
univerzalni specijalistiC kriterij sadržaja proizvodaC specijalisti s obzirom na aktivnost na odmoru geogra8ski kriterijC specijalisti za određenu destinaciju sociodemogra8ksi kriterijC specijalisti za određene dobne skupine 0. Pre#a !i"jno# tr
• • •
'uroperatori orijentirani na odre>ena !i"jna trakvih turoperatora nema puno jer turoperatori zbog samog karaktera turoperatorskog poslovanja nastoje uvijek biti osobno prisutni na emitivnom turističkom tržištu koje na taj način mogu najbolje kontrolirati i adekvanto mu se prilagođavati.
'uroperatori pre#a o$u/vatu tr<', ?<7, A><, >homson, -uoni, 1otelplan, osmos...
'uroperatori spe!ija"isti
17
4snovna je karakteristika turoperatora specijalista da su orijentirani na uži tržišni segment potražnje homogen s obzirom na poseban interes klijentele za koju turoperator specijalist kreira svoje paket3aranžmane. 2lavno težište poslovanja na specijaliziranim, selektivnim programima je nastojeći udovoljiti potrebama potrošača s točno određenim zahtjevima u pogledu provođenja njihova odmora. 7obert Fazer ih dijeli naC -
specijaliste generaliste #turoperatori koji na tržištu nude široku paletu proizvoda% prave specijaliste #oni turoperatori koji su se ograničili na jedan jedini prizvod%
>uroperatori specijalisti se međusobno mogu grupirati barem prema trima osnovnim kriterijamaC :. prema sadržaju proizvoda #specijalisti za ponudu aktivnosti na odmoru% @. primjenjujući geogra8ski kriterij #specijalisti za određenu turističku destinaciju% =. prema sociodemogra8skom kriteriju #specijalisti za određene dobne skupine% ?ajpoznatiji i najveći turoperator specijalist je 8rancuski turoperator specijalist za ponudu aktivnih odmora u tzv. klubovima odmora, lub &editerranee. &ože se svrstati u skupinu specijalista generalista. 4n vodi brigu o speci8ičnim zahtjevima klijentele zainteresirane za aktivni odmor u klubovima. 4n sada izdaje posebne kataloge s ponudom aktivnog odmora za roditelje s djecom, poseban program za samce, parove, ljubitelje gol8a, ljubitelje odmora u egzotičnim krajevima... )rednosti turoperatora specijalista za određenu turističku destinaicju u odnosu na druge turoperatore suC -
-
bolje poznavanje destinacije što daje prednost u plasmanu proizvoda koncentracija prometa na jednu destinaciju omogućuje bolju organizaciju, racionalnost, kvalitetu ponude, čvršće i sigurnije veze s partnerima kao i osiguravanje mnogo bolje kontrole kvalitete pruženih usluga i rješavanje problema u svezi s mogućim reklamacijama klijenti imaju više povjerenja u poslovanje turoperatora specijalista jer vjeruju i pretpostavljaju da najbolje poznaje zamlju za koju je specijalist, da je 8ormirao najbolji proivzod, odabrao najbolje poslovne partnere u toj destinaciji i da će s njima najbolje moći riješiti probleme i reklamacije ukoliko do njih dođe.
O%GANIZA2IJ*KA *'%K'%A ,O&ECI+ E%OP*KI+ '%OPE%A'O%A I IN'EG%A2IJ*KI P%O2E*I Neke ajedni1ke karakteristike organia!ijske strukture turoperatora >uroperatori se moraju prilagođavati speci8ičnim uvjetima poslovanja na turističkom tržištu, zato svoju organizacijsku strukturu mijenjaju i prilagođavaju shodno kretanjima na tržištu, ali i vlastitim ciljevima te zadacima zacrtanim u strategiji poslovanja. ?ajvažnije je pri tome da 18
takva organizacija poslovanja ni u jednom trenutku ne koči izvršenje osnovnih 8unkcija turoperatora na tržištu, odnosno da postoji maksimalna koordinacija svih organizacijskih jedinica cjelokupnog turoperatorskog organizma i točno de8inirana hijerarhija odlučivanja. &ožemo naići na dva osnovna principa organizacijske strukture turoperatora vođenih načelimaC :. 4dvijanja različitih aktivnosti #procesno orijentirana organizacija% @. 4dvijanja dominantne aktivnosti #proizvodno orijentirana organizacija% )rocesno orijentiranu organizacijsku strukturu primjenjuje npr. ><'#najveći europski turoperator%. ?jena je koordinacija vrlo razgranata i ima složen sustav poslovanja koje je maksimalno orijentirano prema klijentima. ?ešto jednostavnija organizacijska struktura je proizvodno orijentirana. )rimjer 'mholzL>ravac. Većina turoperatora u praksi svoju organizacijsku strukturu raščlanjuje na organizacijske jedinice grupirane prema srodnim poslovima koji se odvajaju unutar tih jedinica, a u sklopu cjelovitog turoperatorskog poslovanja.
O$"i!i i osnovni #otivi kon!entra!ija u turi#u -ad se govori o koncentracijama na turističkom tržištu, onda mislimo na kompleksan proces koji u praksi ima brojne oblike/ međutim, obično govorimo o dva osnovna oblikaC :. 1orizontalna integracija#spajanje ili pripajanje poduzeća unutar iste privredne grane ili djelatnosti% @. Vertikalna integracija #međusobno povezivanje poduzeća različitih privrednih grana ili djelatnosti% &otivi i ciljevi integracijskih procesa suC • • • • •
0ačanje konkurentske sposobnosti na tržištu $olja organizacija rada, smanjenje troškova poslovanja &ogućnost bržeg razvoja i ostvarenje boljeg pro8ita $olja kontrola poslovanja u svim 8azama 0ačanje poslovnog ugleda stvaranjem veće ekonomske moći
)ojavni oblici horizontalnih integracija na tur. tržištu suC • • • •
)ovezivanje turističke agencije s turističkom agencijom )ovezivanje turoperatora s turoperatorom )ovezivanje turoperatora s turističkom agencijom )ovezivanje zrakoplovne tvrtke sa zrakoplovnom tvrtkom
)ojavni oblici vertikalnih integracija na turističkom tržištuC • • •
>uroperator iLili turistička agencija sa zrakoplovnom kompanijom i obrnuto +rakoplovne kompanije sa hotelskim tvrtkama i obrnuto >uroperator iLili turistička agencija s brodskom kompanijom i obrnuto 19
•
+rakoplovne kompanije s rent3a3car organizacijom i obrnuto N
Integra!ije unutar turoperatorske struke )raksa turoperatorskog poslovanja pokazala je da najveći rizik u poslovanju turoperatora predstavlja nekoliko čimbenikaC • • • • • • • • •
)opunjenost zakupljenih kapaciteta 'mage turoperatora -upovna moć turoperatora 4ptimalizacija marketing miIa &aksimalizacija prihoda (liminacija rizika promjene tečaja valute )rimjena suvremene tehnologije
Nje#a1ko turisti1ko tr<', ?<7, A><. ?jemački turoperatori se vežu uz veće ili manje hotelske lance u receptivnim destinacijama. 2lavni razlozi takve orijentacije suC • • •
"igurnost u osiguravanju smještajnih kapaciteta u određenoj destinaciji >ežnja za postizanjem optimalne kvalitete u pružanju usluge smještaja 0ači utjecaj na kontrolu kvalitete pruženih usluga.
Britansko trhomson >ravel 2roup, *irtours, Dirst hoice.
8ran!usko tr
*kandinavsko tru djeluju britanski turoperatori *irtours i >homson 7esor. ?a cjelokupnom tržištu djelule i švedska turoperatorska grupacija ?7> ?ordisk koju čineC zrakoplovna kompanija "terling *irOaGs, turoperator ?7> ?ordisk, ?7> $uss, $enett >ravel 2roup.
Nioe#sko i Be"gijsko tr
$elgijski turoperatoriC *ll *ir.
'a"ijansko tr
,LA*NIKA *'%K'%A E%OP*KI+ '%OPE%A'O%A *#jerovi kretanja kapita"a europski/ turisti1ki/ kon!erna )romjene u vlasničkoj strukturi vodećih europskih turoperatora su vrlo česte. Vlasnici turoperatora su vrlo različiti subjekti čije glavno područje često nema neke uže veze sa turizmom. +a kretanje kapitala u suvremenom turizmu karakteristično je sljedećeC • •
•
7aznovrsna vlasnička struktura )ovezivanje istih ili srodnih struka #radi smanjenja rizika poslovanja, ostvarenja većeg pro8ita% )articipiranje u stvaranju pro8ita u što većem broju različitih sastavnih segmenata cjelovitog turističkog proizvoda # podjela rizika i potpunija kontrola proizvoda u svim 8azama izvođenja%
0ačanjem procesa horizontalne i vertikalne integracije na tržištu sve se više otežava pristup novim turoperatorima.
8NK2IJE I O%GANIZA2IJ*KA *'%K'%A +%,A'*KI+ '%OPE%A'O%A G"avne ada9e /rvatski/ turoperatora na inoe#ni# truroperatori zapravo moraju udovoljiti promijenjenim zahtjevima klijentele, moraju zapravo doprinositi razvijanju turističke ponude 1rvatske na inozemnim tržištima, pomagati obogaćivanju sadržaja boravka turista te utjecati na podizanje standarda kvalitete pružanih usluga na svim razinama.
LOGA '%OPE%A'O%A *,JE'*KO '%I*'IKO P%OE' I NJI+O, 'JE2AJ NA '%I*'IK PON& I PO'%ADNJ Osnovni pokaate"ji i ana"ie ostvarenog #e>unarodnog turisti1kog pro#eta *vjetski turisti1ki trendovi Finamika rasta međunarodnog turističkog prometa od :E;!.godine do danas pokazuje da je neslućenja masovnost glavna karakteristika suvremenog turizma. 7elativno veliki rast međunarodnih turističkih kretanja u razdoblju :E5!.godine do danas se pripisuje procvatu turoperatorskog poslovanja na vodećim emitivnim tržištima. < razdoblju od :E5!.3 :EE5.godine, međunarodni turistički promet je porastao više od tri i pol puta, a prihodi su porasli za @; puta.
21
G"avne tenden!ije u prostornoj distri$u!iji svjetskog turisti1kog pro#eta < prošlosti i danas imamo vrlo izraženu koncentraciju međunarodnih dolazaka, ali i ostvarenih prihoda na osnovi međunarodnog turizma na samo dvije turističke regijeC (uropu i *meriku. 2odine :E;!. gotovo sav međunarodni turistički promet je bio usredotočen na (uropu i *meriku#E6,:K%, dok je na ostale regije svijeta otpadalo tek =,EK. :E;!.godine od :; najposjećenijih zemalja :: njih je bilo europskih. :EE!. godine u skupinu :; najvećih receptivnih zemalja svijeta prema broju međunarodnih posjetitelja ulaze -ina i &alezija,te &eIico. ihog oceana. 7azloge eksplozije njihovog turizma treba prije svega tražiti u razvoju općih ekonomskih prilika u svijetu. ?e treba nimalo čuditi da se investicijski kapital u turizmu okreće prema tržištima u kojima se vidi bolja budućnost, odnosno kraće vrijeme vraćanja uložene investicije i ostvarenje veće zarade.
,ode9a e#itivna turisti1ka tr
%avojne ae turoperatora >uroperatorsko poslovanje može se vezati samo uz 8azu suvremenog turizma, bolje rečeno onog nakon :E;!. godine. < svijetu, ali i kod nas, teoretičari su se turizma bavili pitanjem periodizacije povijesnog razvoja turizma.
22
>ako je &iossec de8inirao ; razvojnih 8aza kroz koje je turizam do sada prošao, ali je već )earce taj model označio nerealnim jer se u njemu uopće ne respektira prostorna komponenta. +atim tu su još modeli 1illsa i Aundgrena, pa $utlera i 2ormsena, ali nijedan od njih ne polazi od vremenske podjele tih razvojnih 8aza. >uristički teoretičari razlikuju se u određivanju početka i kraja pojedinih 8aza dosadašnjeg razvoja turizma što je i logično jer problemu pristupaju različito služeći se različitim kriterijima. >o odgovara Driedmanovoj tezi da svaki razvoj ima vlastitu strukturu i da svatko, tko se njome bavi, ima vlastite ideje kako tu strukturu razvijati. ?pr. $urkart i &edlik govore o tri razvojna razdoblja kroz koje je prošao turizamC prvo razdoblje počinje pojavom željeznice i traje do :9!. 2odine, drugo traje od :9!. Fo :E:, a treće koje autori nazivaju razdoblje modernog svijeta, počinje :E@!. 2odine. '.*."essa ekspanziju Pmodernog turizmaQ razmatra u tri 8azeC '. 8aza započinje ranih godina R'R. "toljeća i traje do početka )rvog svjetskog rata, ''. )redstavlja razdoblje između dva rata, a '''. +apočinje završetkom Frugog svjetskog rata i traje do danas. ?a sličnu podjelu možemo naići i kod DreGeraC '. )očetna 8aza #die *n8angsphase% od :9;!. Fo :E:, ''. 7azvojna 8aza #die (ntOicklungsphase% od :E:. Fo :E;, '''. Visoka 8aza #die 1ochphase% od :E;. 2odine na ovamo. 4d domaćih autora najrazrađenija je podjela '. *ntunca, bazirana na razvoju stručne i teoretsko3naučne obrade turizma. )rimjenjujući navedene principe i kriterije moguće je utvrditi sljedeće razvojne 8aze turoperatoraC 8azu uvođenja turoperatora u turistički sustav, 8azu uzleta, zrelu 8azu i 8azu masovne potrošnje. ?ovi poduzetnički duh pojavljuje se najprije na tržištu Velike $ritanije :E;!. 2odine s već ranije spomenutim imenom turoperatora P1orizon 1olidaGsQ pa se ta zemlja s pravom naziva Pkolijevkom turoperatoraQ te, kao što ističu $urkart i &edlik, $ritanci su razvoju putovanja u paket3aranžmanima dali najveći doprinos. < razdoblju od :E;!.3:E5!. 2odine, koje će se ovdje označiti kao aa uvo>enja turoperatora u turisti1ki sustav , turoperatorsko poslovanje proširilo se i u ostale industrijski razvijene zemlje (urope, prije svega u Drancusku, skandinavske zemlje, +apadnu ?jemačku, *ustriju, ?izozemsku, $elgiju. 2odine :E;!. 4snovan je Plub &editerraneeQ J Drancuska, nedugo zatim P>ijaereborgQ J Fanska/ P1otelplanQ J Bvicarska J :E;!.L;:.g. organizira svoj prvi aviočarter3aranžman, P"aga 2roupQ J Velika $ritanija djeluje na tržištu od :E;:. 2odine, P*lpitourQ J 'talija počinje turoperatorskim poslovanjem :E6!. 2odine, :E6=. 2odine osniva se P?eckermannQ J ?jemačka, :E6;. Aord >homson #kanadski biznismen% kupuje PoursQ, P$ritaniu *irOaGsQ i P7ivieru 1olidaGsQ stavrajući temelje danas vodećem turoperatoru na britanskom tržištu P>homson >ravel 2roupQ, :E69. 2odine osniva se ><' J ?jemačka, a :E5!. P"un 'nternationalQ J $elgija, itd. >uroperatori na vodećim emitivnim turističkim tržištima u svijetu počinju s međusobnim sjedinjavanjem u turističke koncerne u čijem sastavu nalazimo, bilo zrakoplovne kompanije, bilo hotele u receptivnim turističkim destinacijama. 0edan od primjera takvog sjedinjavanja već je spomenut slučaj britanskog turoperatora P>homson >ravelQ, a na njemačkom tržištu to se dogodilo sjedinjavanjem turoperatora P>ouropeQ, P"charnoOaQ, P1ummelaQ i P Fr. >iggesaQ koji su osnovali ><' J P>ouristik
&ruga ravojna aa turoperatora koju akav razvoj situacije na tržištu utjecao je na promjenu strukture ponude turoperatora, a sve više utječe i na potrebu uvođenja novih oblika predstavljanja i distribucije paket3aranžmana na tržištu gdje se pojavljuju i novi turoperatori, specijalisti za Plast minute aranžmaneQ. >o je razdoblje u kojem se turoperatori ubrzano prilagođavaju planiranju raznolikosti turističke potražnje na što ih prisiljava trend individualizacije u turističkim putovanjima.
,ode9a trenja turoperatora :E6=. godine iz Velike je $ritanije u čarter3aviopaket.aranžmanu na odmor u europske turističke destinacije putovalo 6=! !!! turista, a :E6;. 2odine već oko : milijun. < :E5!. 2odini čarter3zrakoplovne kompanije u Velikoj $ritaniji prevezle su na odmor organizirano ukupno ,E milijuna turista od ukupno ;,5; milijuna $ritanaca koji su te godine putovali na odmo u inozemstvo. -rajem :E6!3ih godina britanskim tržištem već dominiraju turoperatori koji bi se veličinom tada zakupljenih zrakoplovnih kapaciteta i danas mogli uvrstiti u skupinu velikih turoperatora. Četiri tada vodeća turoperatora PlarksonsQ, P>homsonQ, P1orizonQ, i PosmosQ zakupili su za :E5!. 2odinu :.@E.:;9 aviosjedišta, odnosno ! K ukupno zakupljenih aviokapaciteta #=.:;:.5E9% svih turoperatora na tržištu. ?jemačko tržište paket3 aranžmana također se razvijalo vrlo ubrzano. >ko je P"charnoOQ :E6@. 2odine organizirao 24
prve paket3aranžmane bazirane na čarter3zrakoplovnom prijevozu za &allorku, ostu del "ol i >unis. < 8azi uvođenja turoperatora u turistički sustav ubrzano se osnivaju i razvijaju prve zrakoplovne čarter3kompanije, poput PondoraQ u ?jemačkoj #:E;6.% i P$ritannia *irOaGsaQ u Velikoj $ritaniji #:E6@.%. PondorQ je :E;6. 2odine prevezao ;!!! putnika, a :E6;. Već =@! !!!, a :E5!. 2odine gotovo : milijun.
*arijevanje $ritanskog trhomson 1olidaGsuQ :[email protected] @. $ankrot PlarksonsaQ :E5. 2odine i stupanje P>homsonaQ na mjesto vodećeg turoperatora =. P>homson 1olidaGsQ kupuje :E99. 2odine trećeg po veličini britanskog turoperatora P1orizon 1olidaGsQ što je do tada najveći kupoprodajni ugovor takve vrste ikad potpisan u Velikoj $ritaniji. . $orba za osvajanje što većeg udjela na tržištu paket3aranžmana između P>homsonaQ i 'A23a stajala je :E9E. 2odine P>homsonaQ velikog gubitka jer je kod nekih aranžmana kalkulirao ostvarenjem pro8ita i ispod : 8unte. 'pak je P>homsonQ pobijedio jer je :EE!. 'A2 bankrotirao i tako se >homson riješio najjačeg konkurenta na tržištu. Fok je krajem šezdesetih godina glavna receptivna turistička destinacija za putovanje $ritanaca na odmor bila Drancuska s @6 postotnim udjelom u ukupnim putovanjima u inozemstvo, Bpanjolska je bila na drugom mjestu s udjelom od @= K.
Prerastanje nje#a1kog tr
Parti!ipa!ija turoperatora u svjetsko# turi#u "vjetska turistička organizacija procjenjuje da turoperatori danas ostvaruju otprilike @; postotni udio u međunarodnom turističkom prometu što znači da godišnje preko :;! milijuna ljudi putuje u inozemstvo u paket3aranžmanima turoperatora. "amo s obzirom na njemačko turističko tržište kao najjače emitivno turističko tržište svijeta gdje dominira osobni automobil kao glavno prijevozno sredstvo za putovanje na odmor, a tu je još i tipično PmotoriziranoQ tržište ?izozemske, jasno je da je veličina europskog tržišta paket3aranžmana znatno podcijenjena. ?ajveći turoperatorski koncerni razvili su se na najjačim europskim emitivnim turističkim tržištima, dakle, u ?jemačkoj i Velikoj $ritaniji. Valja naglasiti da broj stanovnika neke zemlje nije jedini niti odlučujući čimbenik za nastanak velikih turoperatorskih kompanija. +animljivo je primijetiti da je na ljestvici najuspješnijih europskih turoperatora :EE!3ih godina jedino ><' uspio trajno zadržati svoju vodeću poziciju. 'z analize podataka iznijetih u tablici moguće je govoriti o sljedećim karakteristikama europskog turističkog tržišta paket3aranžmanaC :. (uropskim tržištem paket3aranžmana dominiraju njemački turoperatori. ?jih je četvero po ostvarenom 8inancijskom prometu među prvih deset, a čvrsto drže i prva dva mjesta. Čak : njemačkih turoperatora nalazi se među ;! najvećih turoperatora na europskom turističkom tržištu. @. ?ajjači njemački turoperator ><' ostvario je :EE;.LE6. )oslovnoj godini :,6 puta veći 8inancijski promet od vodećeg britanskog turoperatora P>homsonaQ iako je P>homsonQimao tek oko @,= K manji broj putnika nego ><'. =. $ritanski turoperatori u usporedbi s drugim europskim turoperatorima ostvaruju u prosjeku najniži prihod po putniku. . "indrom stimuliranja potražnje snižavanjem cijena paket3aranžmana ostavlja na turoperatorskom poslovanju u (uropi sve teže posljedice. 'ako je većina od @!! najznačajnijih europskih turoperatora iz @! zemalja u :EE;. 2odini uspjela ostvariti veći ukupni prihod u usporedbi s prethodnim godinama, samo su rijetki istovremeno ostvarili i veći pro8it.
Po"ouristik <' koji je u :EE5. 2odini samo na njemačkom tržištu prodao ;.:9@.!! paket3aranžmana. Frugi po veličini u ?jemačkoj, a od :EE. 2odine i drugi u (uropi, P?eckermannQ za ><'3em zaostaje sa preko :.!.!!! paket3 aranžmana što je više od ukupne prodaje paket3aranžmana petog po veličini njemačkog turoperatora 3 '>"3a. 0edino ><' i A>< ostvaruju udio u ukupnom prihodu veći nego što ga imaju u broju prodanih paket3aranžmana na njemačkom tržištu. ?ajveće receptivno tržište paket3aranžmana za ?ijemce je Bpanjolska, a s prilično velikim odstojanjem slijede >urska, 26
2rčka i 'talija. "amo je ><' u :EE6. 2odini u Bpanjolsku odveo :.6@=.:!! njemačkih turista,dakle = K svoje ukupne prodaje paket3aranžmana na njemačkom tržištu. ?a britanskom tržištu paket3aranžmana registrirano je preko :.!!! turoperatora. ?a vodeća tri turoperatora P>homsonQ, P*irtoursQ i PDirst hoiceQ otpada gotovo 5! K ukupne prodaje. < :EE6. 2odini veličina britanskog tržišta paket3aranžmana procijenjena je na oko : milijuna turista što odgovara prihodima od oko ; milijardi 8unti, donosno oko :; milijardi F(&. 7azvojne strategije vodećih britanskih turoperatora podosta se razlikuju. P*irtoursQ se godinama borio za kredibilitet u turoperatorstvu na britanskom tržištu želeći dostići i prestići P>homsonQ. "trategija razvoja P*irtoursaQ danas ide u @ smjeraC ekspanzija i jačanje pozicije u turoperatorstvu i ritejlerstvu u Velikoj $ritaniji te agresivna ekspanzija kupovinom turoperatora na inozemnim tržištima. P>homsonQ se nasuprot ocjenjuje kao turoperator s naglaskom na kvaliteti usluga pa stoga u prosjeku prima i znatno manji broj žalbi klijenata. >uroperatorsko poslovanje na 8rancuskom tržištu otežava nekoliko činjenicaC 3Drancusko turističko tržište je tipično individualno što znači da usprkos relativno velikom broju stanovništva mali je broj onih koji putuju u paket3aranžmanu. 4d ukupno ;9 milijuna Drancuza samo njih ! K putuje na odmor od čega 9:,; K svoj odmor provodi u vlastitoj zemlji, a samo :9 K putuje na odmor u inozemstvo. 3o se prije svega odnosi na Plub &editerraneeQ, P?ouvelles DrontieresQ i PDrantourQ. "kandinavsko tržište paket3 aranžmana uvelike sliči britanskom tržištu. 4sim toga, skandinavsko tržište karakterizira visok postotak stanovništva koji u inozemstvo putuju organizirano. Veličina organiziranih putovanja na skandinavskom tržištu u :EE6. 2odini procijenjena je na cca ,:;! milijuna putnika. "toga nije čudno da su britanski turoperatori zagospodarili tim tržištem i danas diktiraju uvjete poslovanja na tržištu paket3aranžmana. ?a nizozemskom turističkom tržištu postoji vrlo izražena potražnja za putovanjima u inozemstvo. < :EE. 2odini =@ K ?izozemaca starijih od :9 godina nije putovalo na godišnji odmor. 4dmor u nekoj od destinacija u vlastitoj zemlji provelo je =6,5 K ?izozemaca a čak 6=,= K putovalo je na odmor u inozemstvo, odnosno ukupno 9,: ,milijun ?izozemaca. Fevedesetih godina na nizozemskom turističkom tržištu počeo se bilježiti značajniji interes ?izozemaca za organizirana putovanja. >uroperatorsko poslovanje na nizozemskom tržištu uglavnom je koncentrirano na tri vodeća turoperatora P><' ?ederlandQ, ?$$" i 4*F koji pokrivaju preko ;! K ukupne prodaje paket3aranžmana. 2lavna receptivna tržišta paket3 aranžmana za ?izozemce su Bpanjolska, Drancuska, 2rčka, a slijede )ortugal, >urska i 'talija. < :EE6. 2odini Bvicarci su ostvarili ukupno E milijuna putovanja što znači da je učestalost putovanja u inozemstvo kod Bvicaraca vrlo izražena. < :EE6. 2odini prema podacima $D"3a, 27
Bvicarci su na putovanja u inozemstvo potrošili E,= milijardi 8ranaka pa su na rang3ljestvici M>43a preuzeli :. &jesto najvećih turističkih potrošača. "toga nije čudno što se upravo na švicarskom tržištu razvio jedan od najjačih europskih turoperatora P-uoniQ. >alijansko tržište tipično je tržište individualnih turističkih putovanja pa u usporedbi s drugim emitivnim tržištima (urope predstavlja relativno malo tržište za organizirana putovanja. ?ajpopularnije destinacije za odmor talijanskih turista su Drancuska i Bpanjolska u koje putuje više od :L= >alijana. ?aročito visoke stope rasta posljednjih nekoliko godina bilježe daleke destinacije poput &alezije , ?ovog +elanda i Drancuske )olinezije. +a razliku od ostalih europskih emitivnih turističkih tržišta turoperatori na talijanskom tržištu ostvaruju znatno više prosječne prodajne cijene paket3aranžmana. 'ako u "*F3u postoji @.!!! turoperatora, svega njih =;! organizira prodaju paket3aranžmana za inozemstvo, s ;! najvećih ostvaruje 9! K ukupne prodaje. ?ajveći turoperatori u5 "F*3u su P*merican (IpressQ, P>homas ookQ, Paravan >oursQ i P2ateOaG 1olidaGsQ dok su u -anadi to Panadian )aci8icQ i P>our &ontroGalQ. 4d ukupnog broja 0apanaca koji su :EE=. 2odine putovali u inozemstvo, 55,@ K njih učinilo je to organizirano u paket3aranžmanima. 2lavni turoperatori u 0apanu suC P0apan >ravel $ordQ, P>aipan reative >oursQ i P?ippon (IpressQ.2lavne destinacije inozemnih putovanja 0apanaca su *zija #,:K%, a slijede područja "jeverne *merike#==K% pa tek onda (urope#:@,@K%.
tje!aj turoperatora na karakteristike strukturu i tokove turisti1ke potrauroperatori počinju sve više uvažavati želje i interese svojih klijenata, pa su promjene na tržištu potražnje sve više rezultat međusobnog utjecaja turoperatora na turističke potrošače i turističkih potrošača na turoperatore. 4va promjena u pristupu klijentima zasigurno ima korijene u općem sustavu konkurentnosti na turističkom tržištu o čemu piše 0.>omatis razlikujući dvije strategije konkurentske borbe. >o su strategija masovnosti i strategija di8erencijacije. "trategija masovnosti temelji se na kriteriju udjela na tržištu kod kojeg 8izički obujam prometa determinira cijenu pa stoga postoje vrlo male mogućnosti za di8erencijaciju proizvoda. "trategija di8erencijacije pak vodi valorizaciji proizvoda i temelji se na pronalaženju tržišnog segmenta strateški održivu na dulje razdoblje. Vidljivo je da se najvažniji uvjeti za kvalitetan odmor ne odnose na klasične elemente turističke ponude #veličina sobe, luksuzna oprema itd.%, nego su najveću važnost dobile čistoća, ugodna atmos8era i gostoljubivost. >uristi postaju znatiželjniji, ljepota krajolika i očuvana priroda sve su važniji čimbenici u donošenja odluke o mjestu provođenja odmora. ?eki su turoperatori na europskom turističkom tržištu počeli primjenjivati novu razvojnu strategiju koja će označiti poslovanje turoperatora u trećem tisućljeću. >o je strategija tzv. Ptarget marketingaQ koja znači da turoperatori razvijaju proizvode i cjelokupni Pmarketing miIQ krojen prema posebno odabranom segmentu potrošača na tržištu. Bpanjolska je već početkom sedamdesetih godina bila vodeća europska receptivna turistička destinacija po ostvarenom deviznom priljevu od međunarodnog turizma, a u svijetu odmah iza "*F3a te je iza sebe potisnula klasične turističke zemlje poput 'talije i Drancuske. ?oviji primjer utjecaja turoperatora na usmjeravanje turističkih tokova prema destinaciji 28
interesantnoj za inozemni kapital razvoj je turizma u >urskoj. "tvaranjem pravnih pretpostavki >urska je privukla strani kapital, naročito njemački, što joj je omogućilo da u relativno kratku razdoblju postigne visoke stope rasta međunarodnog turističkog prometa. Vodeći njemački turoperatori, ali i novoosnovani nacionalni turoperatori specijalisti za >ursku, osnaživali su prodaju paket3aranžmana za tu destinaciju i tako je >urska od ;E5.9=! inozemnih turista koji su tu destinaciju posjetili u :E5E. 2odini, samo deset godina kasnije dosegla brojku od @.9;;.;!! inozemnih turista, a u :EE5. 2odini taj se broj popeo na preko E milijuna. >uroperatori su stvorili generaciju iskusnih turista. +bog svoje sigurnosti i samopouzdanja kupac može danas tražiti 8leksibilnije aranžmane s djelomičnim paketom usluga ili svoje putovanje na odmor samostalno organizirati. >uroperatori imaju kod donošenja odluka o putovanju velik utjecaj na ukupno emitivno turističko tržište jer svojim objavljenim programima putovanja u katalozima utječu na stvaranje Pmode putovanjaQ, Ppa se vlastiti i individualni itinerer donosi na osnovi agencijskih #turoperatorskih% prijedlogaQ. Vodeći britanski turoperator P>homsonQ povećao je svoj program za zimu :EE5.LE9. 2odine prema dalekim destinacijama čak 6! K u usporedbi s godinom ranije. -ako je ?jemačka najjače emitivno turističko tržište svijeta, kretanje turističkog prometa iz ?jemačke prema određenim destinacijama u svijetu može poslužiti kao dobar pokazatelj kretanja ukupnog turističkog prometa prema tim zemljama. )utovanja u daleke destinacije na njemačkom tržištu porasla su @! K. )utovanja na odmor u daleke destinacije zabilježila su osobito visoke stope rasta potkraj 8aze uzleta turoperatora, dakle u razdoblju između :E9;. ' :E9E. 2odine što je očita posljedica deregulacije zračnog prometa.
tje!aj turoperatona na pona5anje turista P1omo turisticusQ ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe koje turoperatori stalno prate i prilagođavaju se njihovim zahtjevima, ali i sami utječu na promjene i nove trendove ponašanja. >ako npr. turoperatori su ponudili je8tinije i atraktivnije aranžmane i nagnali turiste da svoj godišnji odmor provode u toku ljetnih mjeseci u sunčanim, morskim destinacijama koje su tada postale glavne turističke destinacije za odmor. < zimskim mjesecima također spuštanjem cijena izvan glavne sezone potaknuli su turiste treće dobi da svoje slobodno vrijeme i slobodni novac troše na putovanja u ovo doba godine. 4sim na spomenutu vremensku i prostornu komponentu korištenja godišnjih odmora turoperatori su utjecali i na promjenu ponašanja svojih klijenata u sadržaju aktivnosti tijekom boravka na odmoru. < svoje paket3aranžmane počeli su unositi neke nove sadržaje i tako potakli turiste za aktivnijim stilom provođenja odmora. >o je rezultiralo boljoj 8izičkoj i psihičkoj relaksaciji turista, a takve aktivnosti na odmoru postale su i glavni motivi odlaska na odmor. >uroperatori su utjecali i na organizaciju putovanja, pa tako turisti počinju koristiti npr.usluge trans8era, tur.predstavnika tijekom cijelog vremena boravka i korištenja odmora što turistima daje poseban osjećaj sigurnosti i zbrinutosti. +bog niskih cijena paket3aranžmana, turoperatori su svojim turistima oslobodili dio sredstava, 29
predviđenih i odvojenih za potrebe godišnjeg odmora koje sada mogu trošiti za kupovinu različite robe u samoj turističkoj destinaciji. >uoperatori također stvaraju svijest turistima o sigurnosti određene tur.destinacije, izbjegavajući takve i slične rizike, pa i nestavljaju ponudu takvih zemalja u svoje paket3 aranžmane #porast terorizma, kriminala i sl.%. ?eke od negativnih strana jest neiskorištenost određenih velikih kapaciteta izvan tur.sezone, koji postaju teret u toj destinaciji/ također i negativan utjecaj na lokalno stanovništvo #porast cijena, buka, zagađenje stres i sl.%/ brojne klimatske promjene, smanjena insolacija, ozonske rupe naveli su turiste da razmišljaju na drugačiji način #budi se svijest prema prirodi i vlastitom zdravlju%.
'uroperatori kao induktoriM turisti1kog ravoja >uroperatori su postali sinonim za masovni turizam od svojeg pojavljivanja na tržištu i svojom ponudom paket3aranžmana. < početku se to smatralo pozitivnim, no kasnije je taj pojam počeo dobivati sve negativnije značenje. -ao protuteža takvom masovnom turizmu javlja se alternativni turizam J turizam koji nas oslobađa od mase i turoperatora koji ga generiraju. $rojni primjeri ukazuju na pozitivnu praksu turoperatora jer utječu na razvoj i unapređenje turističke destinacije, kao i upotpunjavanje sadržaja i njezine kvalitete. < početnoj 8azi turoperatori su najviše utjecali na izgradnju smještajnih objekata, a kasnije i na izgradnju različitih dopunskih sadržaja, te podizanje i poboljšanje standarda kvalitete usluge #npr. uključili su u svoje programe kulturne, zdravstveno3rekreacijske, odgojno3 obrazovne i druge sadržaje%, što bih turistima pružilo zanimljiviji i bogatiji odmor. Fa bi neka destinacija postala tur.destinacijom mora imati snagu da privuče turiste, a prije toga mora zadovoljiti osnovne preduvjete za razvoj turizma, tj da raspolaže barem s minimalnim kapacitetima ponude, te prometnom in8rastrukturom. )ošto su turoperatori većinom u vlasništvu banaka, osiguravajućih društava ili drugih velikih multinacionalnih korporacija one i ulažu kapital u nova turistička tržišta. < većini slučajeva glavna i izravna uloga turoperatora u razvoju novih receptivnih tur.destinacija ogleda se u agresivnoj promocijsko3prodajnoj kampanji na emitinvom tržištu. )a tako turoperatori imaju 8unkciju širenja tržišta potražnje putem studijskih putovanja, medija,>V3a ili radioreportaže, članaka, da bi privukli turiste u željenu destinaciju. 7azvoj turizma, što su ga potakli turoperatori izazvao je velike promjene u ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj s8eri receptivnih zemalja. >uroperatori imaju značajnu ulogu jer oni odlučuju koja će se destinacija naći u njihovom programu ponude.
Kriteriji i #jeri"a utje!aja turoperatora na tur. ponudu :.
30
4visno o intenzitetu navedenih utjecaja i u jednom i u drugom slučaju možemo govoriti o izravnom i neizravnom utjecaju turoperatora na razvoj tur.ponudeC 3izravni utjecajC aktivno uključivanje turoperatora u izgradnju i unapređenje tur.ponude određene destinacije vlastitim kapitalom 3neizravni utjecajC prilagođanje nositelja tur.ponude određene destinacije zahtjevima i standardima turoperatora, ali bez njihove izravne 8inancijske potpore. &jerila za utvrđivanje veličine utjecaja na razvoj mogu biti različitaC :. (konomski učinci J moguće je izraziti ih npr. u igrađenoj tur. ' drugoj in8rastrukturi, u ostvarenom broju turista koji dolaze u destinaciju posredstvom turoperatora, u ostvarenom prihodu, broju zaposlenih i sl. @. "ocio3kulturni učinci J izražavamo ih u demogra8skim pokazateljima #promjene u demogra8skoj strukturi stanovništva%, odgojno3obrazovnim pokazateljima #pismenost stan., znanje stranih jezika, kultura ponašanja, kultura življenja, higijenski uvjeti, zdravstveni uvjeti%, sociokulturnim promjenama #novi društveni slojevi i sl%. =. )rostorni J s kojima su povezani i ekološki učinci J izražavaju se u kriterijima PcarrGing capacitGaQ koji pokazuje odnos između korištenja i zaštite određenog prostora npr. stupanj izgrađenosti odr.destinacije, kvaliteti okupiranog prostora, stupnju polucije...
tje!aj turoperatora na pro#jene u prostoru -ada se govori o utjecaju turoperatora na promjene u prostoru receptivnih tur.zemalja, misli se na njihov utjecaj na izgradnju potrebne in8rastrukture za boravak turista, smještajnih i drugih vrsta popratnih objekata i sadržaja koji omogućuju dolazak turista u odr. >ur. Festinaciju, njihov smještaj i sadržajan boravak, komunalnu in8rastrukturu, a sve to utječe na prirodnu okolinu. < lipnju :EE@. ?a kolokviju ministara zaduženih za prostorno planiranje #(&*>% problemi okoliša u receptivnim tur.destinacijama na području "redozemlja podijeljeni su u ; točakaC 3zagađenost mora 3pritisak na poljoprivredno zemljište izazvan masovnom urbanizacijom određenog područja 3promjena lokalne mor8ologije Pnovoizgrađenim okolišemQ 3prezasićenost izgradnjom smještajnih objekata 3PčepoviQ u prometu, buka i zagađenost zraka "ve je to rezultiralo smanjenjem zanimanja tur.potrošača za takve destinacije, a riješenje takvih problema spalo je na receptivne zemlje koje to nisu mogle same riješiti. "toga se početkom E!3ih god javlja &eđunarodna 8ederacija turoperatora #'D>4%. Činjenica da turizam dodiruje najzanimljivije, najatraktivnije i najvrijednije dijelove prirode, što zbog intenzivnog razvoja modernog, masovnog turizma dovodi do ekoloških posljedica. )ovećanje svijesti tur.potrošača o nužnosti zaštite čovjekova okoliša rezultiralo je pojavom tzv. ekoturizma, koji sa sobom nosi nova pravila ponašanja u prostoru, u izgradnji objekata, 31
sustavu odvodnjavanja, riješavanju pitanja otpada, štednje energije i sl. >ako i turoperatori svjesni da su turisti postali samosvjesniji i oni se okreću na razini cijele tur.destinacije uvoditi mjere za zaštitu okoliša.
'uroperatori kao kreatori turisti1ke ku"tureM " negativne strane, ponuda turoperatora je selekcionirana i podijeljena u @ osnovne skupineC 3jednu čine potrošači koji sebi ne mogu priuštiti drugo osim je8tinog i sadržajem skromnijeg paket3aranžmana 3drugu čine oni koji cijenom plaćenom za određeni paket3aranžman#obogaćen nizom sadržaja%, pokazuju svoj društveni ugled. >uroperatorima se ne zamjera što u putovanja uključuje ljude niže kulturne i ekonomske razine, već činjenica da ne nastoje podići njihov kulturni nivo na veću razinu, nego im često nude lažne vrijednosti, odnosno iskrivljenu sliku tur.doživljaja. ' među turistima postoje velike razlike u ponašanju, ohen razlikuje tipa turistaC organizirane masovne turiste, individualne masovne turiste, istraživače i lutalice. 4rganizirajući dodatne sadržaje boravka turista u receptivnim tur.destinacijama turoperatori vrše utjecaj i na lokalno stanovništvo sugerirajući da se autentične kulturne mani8estacije, rituali i ponašanje prilagode željama turista. >uristima se nastoji pokazati ono što im se sviđa, a modi8icirati ono što im se baš i ne sviđa.
32
Bilanca koristi i šteta u razvoju turizma pod utjecajem turoperatora
33
'rendovi pre#a stvaranju g"o$a"nog turisti1kog proivoda Vodeću ulogu u globalizaciji poslovanja preuzeli su najjači europski turistički koncerni, pto je i razumljivo zbog toga što je turoperatorsko poslovanje nastalo i razvilo se na tlu (urope. "talni porast međunarodnih turističkih putovanja i uključivanje sve većeg broja ljudi u svjetske turističke tokove postepeno utječe i na stvaranje svjetskog stila življenja.
E je u pos"jednji/ neko"iko godina iradi"a i donije"a neko"iko preporuka g"ede turi#a u koji#a se isti1u trendovi koji utje1u na or#iranje turisti1ke potra
Od"u1uju9i aktori na koji#a se danas te#e"je suvre#eni turisti1ki tokovi su s"jede9i? -
(kologija i ukupni ambijent u kojem turist putuje ili se odmara -ultura "igurnost u tijeku boravka i putovanja +dravlje J koje uključuje sve veću svijest o brizi za vlastito zdravlje
Preduvjeti a ravoj g"o$a"nog turisti1kog proivoda GA'* F sporazum koji ne regulira samo prekogranično kretanje usluga već utječe na poslovanje u jelini pa je otuda njegovo značenje veće. 2lavne prednosti 2*>"3a za turizam ogledaju se u liberalizaciji međunarodne razmjene usluga. GA'* stvara okvir a to C a% )roširenje pružanja turističkih usluga b% 4lakšano kretanje ljudi vezanih uz spomenute usluge c% 2lobalni turistički razvoj
34
&einiranje integra!ije i g"o$a"ia!ije tre$a pro#atrati s $are# tri aspekta? a% >urista b% >urizma općenito c% >urističke politike vladinih organa )osebni uvjeti za turističku integraciju vrijednosti i karakteristike pojedinih destinacija koje privlače turiste i turoperatore suC prirodni, kulturni, ekonomski, društveno okruženje, kvalitetni turistički sadržaji, turistički sadržaji, blagonaklonost vlasti i ponuđača uslua prema turizmu, turistima i stanovništvu u cjelini.
Za sada turoperatori jo5 uvijek ne #ogu kreirati g"o$a"ni proivod a sva tr
>uristički potrošači na različitim turističkim tržištima s nejednakim stupnjem stečena iskustva na putovanju 7azličitost stupnja obrazovanja 7azličitost kulturnih razina ?jegovanje različite tradicije 1eterogenost prioriteta na odmoru
tje!aj turoperatora na turisti1ka kretanja u $udu9nosti Perspektive ravoja turoperatora )rije više od @! godina predviđalo se da će srednji i niži kvalitet ponude ubrzano nestajati s tržišta, a time i je8tiniji turistički paket3aranžmani. >o se nije dogodilo.
i#$eni!i koji paket-aran<#ane turoperatora i da"je drunarodne turisti1ke potra
?iske cijene u usporedbi s individualnim aranžmanima za putovanje i odmor )rilagođavanje turoperatora diverzi8ikaciji tur.potražnje i uvvođenje novih proizvoda i sadržaja u programe putovanja i odmora
7azvoj turoperatorskog poslovanja u budoućnosti će se kretati od međunarodnog i multinacionalnog poslovanja ka globalnom. "ljedeću dekadu razvoja karakterizirati će koncentraija snaga u turizmu #horizontalne i vertikalne integracije% i stvaranje Pglobalnog turističko businessaQ #proširenje poslovanja turoperatora na više zemalja. 35