1. URBANI TURIZAM kompaktno, veće, izgrađeno naselje, u čijim sekundarnim sekundarnim i GRAD je kompaktno, tercijarnim tercijarnim djelatnostima radi najveći dio stanovništva, kako kako za potrebe samoga grada, tako i za potrebe stanovništva okolice. 4 varijable pomoću kojih se određuje grad : 1. Kompakt paktn nost ost
-podrazumijeva se gustoća izgrađenosti, mjeri se brojem zgrada ili drugih urbanih sadržaja na jedinici površine. Ovu varijablu koristi anglosaksonska kultura !elika britanija, "rska#. 2. Veličina
-veli$ina grada izražava se brojem stanovnika, donja granica za određivanje veli$ine grada grada je %&& %&&&-' &-'&&& &&& za broj broj stanov stanovnik nika( a( takođe takođerr imamo imamo i ekstre ekstremne mne slu$a slu$ajev jevee !enezuela )&&& st. "talija i *urska )& &&& st.i +apan &&&& st.# 3. Grad Gradsk skii nač način in ivo ivota ta
-uzima se ono stanovništvo $iji život ovisi o tržištu, izražava se broj$ano, uzima se u obzir stanovništvo koje je aktivno u sekundarnom i tercijarnom sektoru. 4. !entral traliitet
-korektivna varijabla. od centralitetom podrazumijevamo koncentraciju centralnih unkcija unkcija u gradu. gradu. omoću omoću centralnih centralnih unkcija određuje određuje se gravitacij gravitacijsko sko podru$je podru$je grada. od centralnim unkcijama podrazumijeva se korištenje usluga. / pravilu ne koriste se nekad sve 0 varijable ili smo jedna varijabla, nego se kombiniraju. 1a određivanje veli$ine grada kod nas se koriste % varijable: veli$ina i gradski na$in život. rimjer: '&2 stanovništva 34 živi u gradu( 5' 2 gradskog stanovništva- 1imbabve( tkođer imamo i konurbaciju u +apanu naselja spojena u jedno# u kojoj živi 5 mil.ljudi. roces urbanizacije nije po$eo u isto vrijeme svugdje u svijetu i nisu bili istog intenziteta, pa je i sam odabir varijabli varijabli individualan.
nastanka i razvoja gradova (Babilon, Ur, URBANIZACIJA – proces nastanka Uruk, ipur – !""" g. pr. #r.$ % Antika& 'rčka i im
- Srednji vijek – rušenje gradova) za vrijeme *slama se gradi (orijentalne zemlje$. azvijeni +rednji vijek – ponovni razvoj gradova. ajveći broj današnji gradova -urope -urope nastao je između *. i ***. st. – gospodarski procvat -urope. azvojem poljoprivrede nastaju viškovi. 'radovi postaju središta trgovine i razmjene, razvoj obrta i poljoprivrede. poljoprivrede. % Renesansa i barok 1!"".-1#"". $%. /0ilj opravdava sredstvo/(1aciavell sredstvo/(1ac iavelli$ i$ 2elike apsolutističke apsolutis tičke monarije (vladari imaju vlast) 3uj *2., najveći apsolutistički vladar$ (4absburška
monarija, -ngleska, usija$ U baroku su glavni gradovi u centru pa5nje i u nji se ula5e. 'lavni grad je ujedno i najveći grad. U gradu se grade palače, trgovi, avenije, dr5avne građevine (upravne zgrade, knji5nice, vojarne...$ % Ind&strijsko ra'dob(je ( od 67"". g.$
(1ancester$
)*+,UTI*NI M+D), RAZ*+JA GRAD+*A 6. 8*199 *3* 8-:*:U+;*<+#9 =9>9 – stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom, gradovi su mali, ?zički su odvojeni od okolice (najčešće obrambenim sustavom$, udio gradskog stanovništva je 6" @. Ad početka industrijske revolucije svijet je bio u predindustrijskoj azi. C. +-#U:99 *3* *:U+;*<+#9 =9>9 – počinje s industrijskom revolucijom. uralni egzodus – masovno preseljavanje stanovništva iz sela u gradove. azvija se klasična industrija, obuvaćala je četiri grane& tekstilna, brodograđevna, metalurška i rudarstvo. >apošljavaju velik broj radnika. Udio gradskog stanovništva se povećava na CD!, u velikim gradovima do 6D! – E" @ današnji zemalja u ovoj azi. !. ;-0*<99 *3* 1-;A8A3*;9+#9 =9>9 – širenje grada u okolni prostor i spajanje s naseljima okolice. 'lavni poticaj ovom procesu dali su tercijarizacija i automobilizacija.
T)RCIJARIZACIJA je razvoj uslu5ni djelatnosti. AUT+M+BI,IZACIJA – omogućila mobilnost stanovništva, dnevnu pokretljivost – CD! stanovništva 5ivi u gradovima, a više od polovice u velikim gradovima. +RMA,NI GRAD je grad unutar svoji administrativni granica. UNCI+NA,NI GRAD unutar svoji administrativni granica zajedno s okolnim naseljima tvori jednu unkcionalnu cjelinu (>agreb, +esvete, :ubrava$. T&ri'a/ 0re/a /jest& na koje/ se odvija
prirodna područja ruralni turizam gradovi (urbani turizam$
kulturni turizam
→
2. U,TURNI TURIZAM *mamo dva tipa de?nicije&
6. to su sva turistička kretanja prema gradovima izvan mjesta boravka, s motivom prikupljanja inormacija i iskustava radi zadovoljavanja kulturni potreba) (tzv. Uza de?nicija jer ukljucuje samo kretanje izvan maticne drzave$ C. sva turistička kretanja usmjerena prema određenim kulturnim atrakcijama. /rbani turizam6 shvaća se na % na$ina( u širem i užem smislu rije$i. " #irem smislu podrazumijeva se sav onaj turizam koji se odvija u urbanim naseljima ili
naseljima urbanog tipa( pa tu razlikujemo7nalazimo gotovo sve vrste turizma(kongresni, kulturni, vjerski, socijalni, kupališni, sportsko-rekreacijski, gastronomski... " uem smislu podrazumijevamo isklju$ivo one urbane atrakcije koje se koriste za tur.
razvoj( urbani turizam se poistovjećuje sa pojmom kulturnog turizma pa imamo pojam urbani kulturni turizam#.
8ulturni turizam deinira se na $etiri na$ina: ). "98/9*!;< 8O;=*/<>;<#- polazi od samog zna$enja.8oncentrira se na samo zna$enje pojam kulturni turizam, što je to kulturno, ponuda, kulturna atrakcija i gleda kojima je kultura razlog posjete. %. O3<*"!;< ?+3;+#- statisti$ki podaci tur mjerenja . */3"1?O>O@8< O;/A<#- koncentrirana isklju$ivo na ponudi 0. ?O*"!<="+98< O*3
kulturnim atrakcijama u urbanim sredinama s ciljem prikupljanja novih inormacija i iskustva radi zadovoljenja kulturnih potreba. 8od urbanog turizma razlikujemo: a. /nutarnji krug urbanog kulturnog turizma b. !anjski krug urbanog kulturnog turizma / unutrašnji krug urbanog kulturnog turizma ulazi baština spomenici, obi$aji, olklor...# i umjetnost. / vanjski krug urbanog kulturnog turizma ulaze:na$in života, kreativne industrije... /nutarnji krug ulazi u tradicionalnu turisti$ku ponudu, najdinami$niji razvoj turizma imaju gradovi koji razvijaju vanjski krug. / pravilu vanjski krug turizma nemaju svi gradovi, dok se kreativna industrija koristi sve više u svijetu. %rema shvaćanju unutra#njeg i vanjskog tipa naselja se dijele na&
).naselja ruralnog seoskog# tipa-koja nude baštinu, a moguće je i da nude umjetnost kao turisti$ku ponudu.
%.gradska naselja urbanog tipa#- oni imaju sve elemente unutrašnjeg kruga, s tim da mogu nuditi kreativne industrije ko oblik ponude. .veliki gradovi- imaju ponudu unutrašnjeg kruga baština, umjetnost# C kreativna industrija. 0.svjetske metropole- su one koje nude sve elemente ponude i unutrašnjeg i vanjskog kruga. ;a$in života je sve ono što je karakteristi$no za određenu destinaciju. 8reativne industrije: ilmska industrija, glazba, kazalište, umjetnost, moda...roblem na prostoru 34 je što nedostaje kvalitativne dimenzije ponude.
+bi(je3ja t&rista t&ri'/a% na &rbani/ 0odr&4ji/a
u spolnoj strukturi prevladaju 5ene, uglavnom visokoobrazovane i visokoobrazovani stručnjaci učestvuju sve dobne skupine (najzastupljenije C"%!" god.$) dobna skupina E"%EE god. posjećuje najviše atrakcija tijekom boravka u gradu (kulturno%povijesni spomenici, muzeji, priredbeF$ većina turista na prvo mjesto stavlja kulturu kao glavni motiv dolaska) kulturne priredbe imaju najmanju va5nost kao motivacijski čimbenik. >apravo kulturne priredbe su samo dopuna. a$glavni izvor inormacija je usmena preporuka prijatelja i obitelji b$ interne (trenutno ima najbrži rast $ prete5no se koristi zračni prijevoz i boravak u otelima) glavnu ulogu imaju kulturne prijestolnice, s tim da se u novije vrijeme opa5a sve veća posjećenost ostali gradova koji ne ulaze u tu kategoriju GGkultune prijestolniceGG (=rancuska najposjećenija % HI milijuna strani dolazaka$ novi trend, sve više domaći turista u međunarodnom turizmu novi trend odlazak na kraće udaljenosti i u novim tur regijama.
Geo$ra5ski ra'/je6taj destina7ija 6. -uropa je broj jedan u svijetu po pitanju kulturnog turizma (europska dominacija u destinacijama$ % glavne europske destinacije su srednja i zapadna -uropa, a =rancuska, jemačka i Ujedinjeno #raljevstvo su zemlje koje dominiraju i receptivno i
-mitivno, dok je sekundarno područje +redozemlje. :ok sredozemlje prednjači po broju međunarodni dolazaka turista, zapadna europa prevladava po priodima C. sjeverna i ju5na 9merika (milijunski gradovi sa dinamičnim načinom 5ivota$) !. paci?čka 9zija (* i <*$ najbr5e rastuće tr5ište urbanog turizma. #ina je trenutno na J.mjestu po posjećenosti u svijetu (sa samo 6"@ iskorištenosti zemlje u turizmu$) =rancuska iskorištava KK@ zemlje za turizam.
'uvremeni ra$voj i trendovi
%& 2 turista isti$u da im je urbani turizam kao glavni motivator. osjećivanje kulturnih znamenitosti u pravilu produžava boravak dobna skupina stariji od '' godina-najbrže raste#. "novacija je važan element inovativnost#- zasićenost turisti$kog tržišta. 8ulturni događajpriredbe, maniestacije# Dvažan atraktivan element, nastoji ih se što više organizirati. itanje autenti$nosti-zbog globalizacije, cilj ga je što više naglasiti...
+bi(je3ja k&(t&rno$ t&ri'/a
6. tradicionalizam (uloga tradicije u ponudi$ – to je slučaj kada je glavni oblik ponude kulturno%povijesni spomenici$ C. suvremeni oblik % uključuje osim kulturno%povijesni spomenika, kulturne ustanove (muzeji, kazališta, opere$, Llie stMleL (način 5ivota$, kreativne industrije, moda, cjelokupno ozračjeNatmoseru koja se osjeti u zraku.
+dnos k&(t&re i t&ri'/a i s&vre/ene tenden7ije
6. Asnovni cilj kulture nije pro?t, to je nešto što se smatra ljudskom djelatnošću poradi zadovoljenja ljudski psiološki potreba. ;urizam i
kultura ima svoj zaseban jezik i problem je nji staviti u jednu sinergiju. ;reba stvari povezati i osmisliti da bi privukle turiste. C. +vega 6DE (C"@$ turista u urbanim sredinama navodi kulturu kao jedini i isključivi motiv dolaska, a ostali navode druge razloge, što znači samo mali br. avodi kulturu kao motiv. !. U novije vrijeme sve veću ulogu ima dekor tj. 0ijeli ambijent (gradski ambijent$. % najva5nija u prvom redu je kulturna baština N povezano sa globalizacijom, svijet postaje sličan i kutlurne razlike se sve više gube, zato je bitno oluvati autentičnost. J. Inovacija ima ključnu ulogu u privlačenju i motiviranju turista na ponovni dolazak E. Arganizacija Omega%priredbiL (koncerti – 8ula, +pli i >agreb$ I. kreativnost – pojam GGkreativni radGG (proizvodi kreativne industrije$% ?lm, glazba, moda, aritektura, pa čak i građevinsarstvo (suvremeni trend$% locirane u velikim gradovima (
&(t&ra #ada se govori o kulturi, moderno svaćanje je da se sastoji od C segmenta& unutarnjeg i vanjskog kruga& a$ Unutarnji& baština i umjetnost. – kulturna baština&materijalna i nematerijalna baština b$ 2anjski krug se sastoji od C elementa& a$ način 5ivota – GGliestMleGG –gastronomija, razna vjerovanja, oblačenje npr. 1editeran je većinom 5ivot na otvorenom b$ kreativne industrije (modne, ?lmske, slikarskeF$
8odje(a k&(t&rni9 t&rista 0re/a /otivi/a& 6. d&boko /otivirani – kulturni turizam je isključivo jedini motiv, posjete gradova C. 0ovr6no /otivirani – kulturne atrakcije su samo jedan od motiva, zbog cega se posjecuju gradovi npr na
J. s(&4ajni t&rist – kojima posjeta gradova nije motiv, dozivljaj destinacije je plitak E. 0ovre/eni – koji se s vremena na virjeme ukljucuju u tur tokove
Tri ti0a 0on&de & k&(t&rno/ t&ri'/& 3uralna naselja
Eradov i
?ađunarodne sredine
?etropole
). baština
)
%
-
-
%. umjetnost
-
0
-
. kreativne industrije C baština C umjetnost
-
-
'
F
C
!
J
E
I
Gerlin
Gamberg
Gasel
Gukurešt
Garcelona
"stanbul
Gern
GaHreuth
Ge$
>ondon
=anterburH
Gologna
dinbourgh
GruJelles
?adrid
=ordoba
Gratislava
ElasgoI
Gudimpešta
ariz
Aeli
Grugges
4amburg
Aublin
3im
Eranada
Kirenza
4elsinki
8openhagen
4eidelberg
Eent
rag
>isabon
>uJemburg
8rakoI
orto
>Hon
?onako
>jubljana
3iga
?ilano
;icosia
Oslo
3oterdam
?unchen
OJord
9antiago de =ompostela
9alzburg
;apulj
isa
9oia
9evilla
9tockholm
9ienna
*alin
!aršava
>a !aletta
!enecija
Lork
!ilnius 1agreb
=. )UR+8S) T)ND)NCIJ) RAZ*+JA TURIZMA
% -uropa ima najveći broj međunarodni koristi s tim da se suočava s konkurencijom
> bitna do$a;aja 6. godine 6K7K. – pad Berlinskog zida (pad komunističkog sustava$ C. tradicionalni gradovi do5ivljavaju pad jer nisu proširili svoju ponudu (nisu unijeli inovacije$ !. liberalizacija zračnog prijevoza – aerodromske takse su dosta skupe, zato carter letove koriste mali aerodromi N easM jet – 3ondon – 3jubljana (novi gradovi koji su postali turistički va5ni$ J. 8roširenje -uropske Unije (ulazak novi 6" europski zemalja proširuje interes i olakšava kretanje$ N ;alin (glavni grad -stonije$ na obali Baltičkog mora postaje turistički atraktivan. % ;rend u -uropi – puno je veća ponuda nego potra5nja. % 2eliko otvaranje -urope – radi čega se ne mogu posjetiti sve destinacije. % -ekt radoznalosti – padom Berlinskog zida javlja se velika radoznalost što je to tamo u komunističkim zemljama ( jer se u te zemlje prije nije moglo ući$ N on je sada već pri kraju % činjenica je da sada u -uropi moderne turiste najviše privlače gradovi koji imaju razvijen i unutarnji i vanjski krug (unutarnji krug& kulturni spomenici i slično) vanjski krug& moda, gastronomija i slično$
(rendovi u europskom turi$mu
)."zrazita konkurencija gradova koji se žele proilirati, gradovi 9rednje i "sto$ne urope ;jema$ka nakon pada Gerlinskog zida, završetak 4ladnog rata#. %.gradovi koji svoju ponudu temelje na tradicionalnim vrijednostima kult.spomenici, stagnacija, pad br.turista.# .razvoj prometa-zra$nog nisko-tarini prijevoznici#
%P )&ro0ski
trendovi
%te5ište turizma seli se na istok % E"@ porioda u međunarodnomturizmu u -U %velika konkurencija i ona će rasti % projekti urbanog turizma propali zbog konkurencije
Ra'(o'i te3i6ta t&ri'/a 0re/a istok& • • •
•
Atvaranje novi destinacija nakon pada Berlinskog zida 8roblem prevelike usmjerneosti na unutrašnji krug ponude evolucija u zračnom prijevozu koja je otvorila nove destinacije zavlajujući niskotarinim prijevoznicima Qirenje -U koje ima pozitivan turistički eekt na članice
8rob(e/ re$&(iranja broja t&rista % Ad 6KK". europski gradovi bilje5e nagli porast turista i taj rast se očekuje i naredni godina. % U pravilu, gradske vlast orabruju rast broja turista bez obzira što to predstavlja velike probleme. 6. ;ipični problem je 1AA#U3;U9 (tj. kad turizam postaje glavni ili čak jedini izvor zarade$ C. '-;A*>90*<9 – zatvaranje turista u određene dijelove grada npr. turistička naselja koja su ograđena 5icama u kojima turisti borave (npr. u >imbabveu turisti nemaju nikakvog dodira sa lokalnim stanovništvom, tako je i u 9ntaliji u ;urskoj$. =unkcionalna neravnmote5a u gradu% neki pojedini dijelovi postaju prezasićeni turistima dok u drugim turista uopće nema. +tvara se jedna izrazita neravnote5a&
%unkcija stanovanja u starim gradovima opada %negativna reakcija lokalnog stanovnistva %?zička degradacija okoliša% prekomjerna turistička aktivnost dovodi do toga, zagađenje zraka, vode, zbrinjavanje otpada.. %?zičko narušavanje kulturno% povijesni spomenika !. ezadovoljstvo domaćeg stanovništva. % >bog velikog broja turista javljaju se problemi s gradovima& prenapučenost, velike gu5ve u prometu, ulice su prenapučene, pretrpane N ne mo5e se šetati.. N ti problemi rezultiraju negostoljubivost) dolazi do ?zičkog oštećenja kulturno% povijesni spomenika.
*ISIT+R M)NAGM)NT – upravljanje posjetiteljima i prostorom% postoje vremenska i prostorna dimenzija opterećenja& • •
vremenska% izra5ena sezonalnost, većina koristi odmor tijekom ljeta usmjeravanje prostorom% otvaranje dodatni sadr5aja
% U gradovima koji imaju veliki broj turista imaju slu5be koje upućuju turiste (organiziraju, planiraju broj turista$) % Qvicarska se usmjerila na elitni turizam dok se 9ustrija usmjerila na masovni turizam koji donosi veću zaradu) Qvicarska cijenama regulira broj turista, ne 5eli preći 7 milijuna turista, ne 5eli dozvoliti prevelik broj turista jer bi to dovelo do zagađenja. 6. turističke karte – nešto kao kreditne kartice, kupovinom ti turistički karata) kartica ima ulaz u određene muzeje, galerije, korištenje gradskog prijevoza, pojedine kazališne predstave. C. a$ 8rostorna disperzija (raspršivanje$ – to znači da se turiste usmjerava u pojedine dijelove grada ( da se turisti ne trpaju u jedan dio grada nego da se rasporede po različitim dijelovima$ b$ vremenska disperzija – turiste se nastoji privući i izvan sezone.
> 0rob(e/a 'a re$&(iranje broja t&rista (prilikom regulacije br turista treba znati odg na sljed pitanja$ 6. 8otrebno je ocijeniti u kojem trenutku dolazi do zasićenja broja turista, C. što je potrebno poduzeti kako bi i turisti i lokalno stanovništvo bilo zadovoljno, !. treba de?nirati koji tip turista grad 5eli privući (svaka grupa ima svoje zatjeve& dob, plativa moć..$, J. treba de?nirati razdoblja izvan glavne sezone u kojima grad 5eli privući dodatne turiste.
8rob(e/ /arketin$a % 1arketing danas ima sve veću ulogu zbog konkurencije na tr5ištu. 2a5ne stvari marketinga& 6. 8ro/oviranje 0&te/ /edija a$ masovni mediji imaju sve veću ulogu (iako često daju netočne ili polutočne inormacije$ % *nternet ima sve veću ulogu za davanje inormacija, osim slu5beni stranica postoje i druge na kojima se mogu prikupiti inormacije) bitna stvar je da se mo5e dobiti i povratna inormacija % grad se promovira s popularnom kulturom %danas su mediji sveprisutni i imaju veliku va5nost. ;o pokazuje njiov današnji utjecaj, koji je dosta relevantan. +uradnja između grada i ?lmske industrije dosta je povezana, ?lmovi prezentiraju pojedine gradove. =ilmska industrija se koristi za promociju uz minimalna ulaganja, a time grad postaje prepoznatljiv širom svijeta u kratkom vrmeenu (npr. gradovi u +9:%u otimaju se za snimanje ?lmovi kao 3os 9ngeles, #anada% 2ancouver$.
J. Di'ajn – bitno je kako proizvod izgleda. 1o5emo govoriti o dizajnu samoga grada – aritekturi. ;alijani su broj 6 u svijetu po dizajnu.+vejtski centar dizajna% 1ilano, u kojem je dizajn kao neka vrsta tradicionalne rane, a u novije vrijeme javljaju se =rancuski i 9<, dizajnirani su u smislu da liče na sve osim na otel – predstavljaju poseban do5ivljaj. , unutarnjim izgledom podsjećaju na povijenso razdoblje ili na neku grograsku lokaciju. ema modernog namještaja, ističe se autentičnost ambijenta,a u tom najviše prednjače Britanci (npr. 2iktorijanska zgrada iz 6K. +t.$ E. ori6tenje s&0k&(t&re % je ono što se razvija unutar dominantne kulture. ajpoznatija je sur?ng kultura% jaanje na valovima, koju pojedini gradov i dobro iskorištavaju (4aTai$.a
SIG)T – (mađarski – otok$ +iget u 1ađarskoj – veliki estival na otoku na rijeci :unav) glazbeni, ?lmski, sportski, sportske maniestacije (Alimpijske igre$, karnevali % Alimpijske igre i Alimpijada nije isto % A* se odr5avaju svake J godine, a Alimpijada je razdoblje od J godine između dvije A*.
"loga mani)esta*ija $a ra$voj gradova
Eradovi se nastoje što bolje pozicionirati s obzirom na maniestacije. *ipovi maniestacije: kulturne, sportske, stru$ne...
9portske maniestacije su najproitabilnije ali moraju imati odgovarajuću inrastrukturu. / novije doba prevladavaju kulturne maniestacije koncerti#...njih mogu razvijati velika gradska središta. Kestivali: Jit-;ovi 9ad u razdoblju tur.sezone#..estivalski centri:Garcelona 1apadna uropa, 9plit... ;ovi trend: znanstveno i stru$no savjetovanje-kongresni turizam:organiziranje znanstvenih i stru$nih priredbi, postaje sve zanimljivije, donosi veće prihode i potreba za većom koncentracijom znanstvenog kadra.
'uradnja i$među kulturnog i turističkog sektora
9vjet kulture i turisti$ki sektor su % razli$ita svijeta, govore o raznolikim segmentima društva i gospodarstva. 34-sukob kulturnog i tur.sektora. 8ultura: zarada i zadovoljstvo turista, ekologija u drugom planu(sukladno tome javljaju se problemi.
>. 8R+B,)MI SURADNJ) IZM)@U U,TURN+G I TURISTI+G S)T+RA Metode 6. vre/enski 5aktor – potrebno je unaprijed izdvojiti vrijeme tijekom koji se organiziraju savjetovanja i seminari – istovremeno sjede i turistički i kulturni djelatnici (traju po nekoliko mjeseci$ C. jasno denirati 7i(jeve – 5eli se povećati broj turista, neko gradovi 5ele postići kvalitetu, a ne broj (treba de?nirati što se zapravo 5eli$ !. U'eti & ob'ir tj. to(erirati sit&a7ij& i 7i(jeve dr&$o$ sektora J. odrediti na4ine ko/&nika7ije – određuju se medijatori – osobe koje su ili radile ili rade i u jednom i u drugom sektoru, te znaju kako oba unkcioniraju. E. voditi ra4&na da je &rbani k&(t&rni t&ri'a/ re'&(tat s&radnje dvaj& sektora I. ra'voj 0ro/otivni9 aktivnosti % promocija destinacije u medijima
H. 0otrebna je s&radnja na na7in da se svaki sektor s0e7ija(i'ira 'a svoje aktivnosti 7.*oditi ra4&na o 0(ansko/ ra'voj& t&ri'/a (tipično za :ubrovnik, E kruzera u danu$ 3ondon, -dinburg, Bruelles – primjeri K.&k(j&4iti (j&de koji i/aj& isk&stva & rad& & oba sektora ( kulturni i turisticki sektor$ i inovatore %ove$ivanje pojedinih gradova kao kulturnih destina*ija
;ovi trend:pojedini gradovi se povezuju s obzirom na temu tematski#. "mamo % tipa povezivanja gradova: • •
ovezivanje gradova koji imaju razli$it tip ponude ovezivanje gradova koji imaju sli$an tip ponude
!eću važnost pokazuje ).tip povezivanja gradova. ovezivanje sli$nih atrakcija- "talija povezivanje renesansnih ;jema$kasrednjovjekovni gradovi#, barokni gradovi ;izozemske.
gradova#,
+.
roblem:previše sli$ne atrakcije-ne daju veće rezultate...
8artnerstvo & or$ani'a7iji k&(t&rno$ t&ri'/a
1isli se na partnerstvo javnog sektora i privatni poslovni subjekata s ciljem razvoja kulturnog turizma, npr. oteli, ugostiteljski objekti, trgovački sektor, prijevoznici, turoperatori$. :e?nira se cilj i zatim se sve organizacije uključuju u realizaciji tog cilja (najbolji primjer ;urska – rezultira obliku tematskog kulturnog turizma. 2iše gradova se mo5e uključivati tj. azviti suradnju određene kulturne teme, npr. jemačka (6" gradova$ i izozemska.
*A,ITATI*N) M)T+D) U ANA,IZI TURISTI+G RAZ*+JA GRAD+*A Qvedska gotovo ima međunarodni turista kao i jedan Brazil. >emlje koje i nisu prije provodile turistički statistiku sad je provode i razvila se na velikoj razini. S;A%specijalizirana agencija U%a za turizam. Ani publiciraju velike knjige za svaku godinu, to je prije bilo dostupno na internetu, ali danas je to ograničeno i više%manje mjeri se naplaćuje. +tatistički se mo5e analizirati npr. koje se riječi u govoru najviše koriste kako bi se mogle učiti%tzv. brzi tečajevi. ;o pokazuje da je statistika ušla u sve segmente. neke najva5nije kvalitativne metode su& 6$ *;->*;-; ;U*+;*V#A' 8A1-;9 (*;8$% mo5e se računati na ! načina&
I. na4in& *;8 N ;i%ukupan br. turistički dolazaka 8i%ukupan br. st. u destinaciji :99+ +- ;-B9 #A*+*;* 9>*2 BA< ;U*+;*V#*4 :A39>9#9, 9 - ;U*+;9, <- <-:9 ;U*+; 1AW- A+;29*;* 2*Q- AX-<9YYYYY
II. na4in& *;8N i%ukupan br. turistički noćenja 8i%ukupan br. st. u turističkoj destinaciji
III. na4in& *;8N i%ukupan br. turistički noćenja 9i%ukupna pov.turističke destinacije (iako je teško doći do ovog podatka$
Urugvajska statistička slu5ba sve podatke daje na *nternet, a mi još uvijek nismo doseli tu razinu. Avaj pokazatelj pokazuje opseg turističkog prometa i koristi se za analizu opterećenosti prostora.
2%
+)ICIJ)NT
IS+RIT)N+STI
A8ACIT)TA
I%-
ekono/ski 0oka'ate(j #*#N it%ukupan br. ostvareni noćenja 3it% ukupan br. turistički postelja Avaj pokazatelj nastao je još u doba
=% +)ICIJ)NT TURISTI) GUST+) TG%-tako;er se ra4&na na = na4ina.
) B#A#%br. kreveta u osnovnim kapacitetima
Asnovni turistički kapaciteti%oteli i njima slični objekti. 4oteli su najva5niji sa stajališta ?nanciranja, jer oni integriraju. 2elike od polovice turistički zarada ostvaruje *starski poluotok, razlog tome je blizina, blizu je emitivni regija #omplementarni turistički kapaciteti% sve osim otela (kampovi, smještaj u sobi, odmarališta, nautičke luke$.
>% +8T)R)TNI A8ACIT)T TURISTIIE R)SURSA
Vesto se ovaj pokazatelj smatra najva5nijim iako se nije pokazao kao mnogo bolji od drugi. Vesto se naglašava sa stajališta daljnje gradnje. An pokazuje samo izgrađenost prostora turističkim sadr5ajima.
!% 8R+SJ)NI B+RA*A TURISTA % koristi.
ovaj pokazatelj se najčešće
