VINSKI TURIZAM

Sveučilište u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Smjer: Turizam i zaštita okoliša

STUDET: !u"i#a !agu"

$%S&% '(D!UM% ) Seminarski rad *

Mentor: dr+ s#+ ,ozo !ogoši

Mostar. siječanj /012+

S3D!43, :

1. VINSKI TURIZAM............................................................................................................... 3

U$(D

Vinski turizam jedan je od oblika agroturizma koji je poslijednjih godina zaživio i u Hercegovini. Vinske ceste Hercegovine jedan su od projekata koji teže unaprijeđenju toga oblika turizma. Vinske ceste imaju veliki značaj za razvoj ovoga kraja u gospodarskom i kulturnom smislu, posebno za promociju autohtonih sorta te njihovih pratećih sorta.

2

1+ $%S&% TU!%53M  Vinski turizam postaje sve više priznat kao važan dio turizma i jedan od najbrže rastućih oblika turizma u mnogim zemljama svijeta. amo u !rancuskoj postoji "### vinskih podruma otvorenih za turistički posjet, koje svake godine posjeti i po $," milijuna gostiju. %ako je vinski turizam u mnogim zemljama važna komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam počeo razvijati tek u posljednje dvije&tri godine i još uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti .%ako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve veći broj vinarija počeo razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje turističke ponude još uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje , a možda još više nerazumijevanje kako vino i turizam mogu pridonijeti jedno drugom i cijeloj regiji u kojoj koegzistiraju. Vinova loza uzgajala se u Hercegovini već u doba 'imljana, što dokazuju motivi loze i grožđa uklesani u iskopinama portala rimskog logora ()ogorjelo( kod *apljine+sagrađenog za vladavine cara ktavijana, -&/0.p.n.e.1.2o povijesnim zapisima vjerojatno su i 3aorsi, staro ilirsko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj uzgajali vinovu lozu davno prije nove ere . +)aletić, 4##5.1 2rvi izričit spomen hercegovačkog vina u srednjem vijeku po zapisima nađen je u *itlučkoj povelji bosanskog kralja 6vrtka , iz /". godine . kupacijom 7iH od strane 3

8ustrougarske dolazi već u prvim godinama do značajnijeg iskoraka u razvoju vinogradarstva i vinarstva te se odmah uviđa veliki potencijal dviju autohtonih sorti 9ilavke i 7latine. 2rvi kontigent Hercegovačkog vina izvezen je preko 6rsta u :uropu /55. godine u 8ustriju i druge europske zemlje, a prati ga analiza u kojoj se konstatira visok postotak alkohola i vrlo  povoljno zdravstveno stanje vina. 2roizvodnja vina na području Hercegovine do osnivanja modernijih vinarija +/;"0.g.1 tradicionalno se odvijala u malim vinarskim podrumima.  ondonu +/;#.1, 7udimpešti, 7arceloni i drugim svjetskim centrima. Hercegovački vinari i vinogradari dobili su u tim godinama 44 zlatne medalje , među njima neke i osobno iz ruku tadašnjih vladara&cara !ranje ?osipa , belgijskog kralja >eopolda , engleske kraljice Viktorije i drugih.  ()aletić, 4##5.1

/+$%S&3 6EST3 7E!6E8($%E

2rojekat Vinske ceste u Hercegovini realizirala je 6uristička zajednica H<@AH<9. Vinska cesta svim posjetiteljima omogućava upoznavanje sa Hercegovinom i njenim ljepotama, sa njenim vinogradima i autohtonim sortama 7latine i 9ilavke, obilaske brojnih hercegovačkih vinarija i vinskih podruma, kušanje domaćih vina i rakija, ali i bogatu restoransku ponudu sa autentičnom domaćom kuhinjom, kao i smještaj u velikom broju hotela i pansiona.6ako ćete putujući Vinskom cestom biti u prilici vidjeti i doživjeti hercegovačke znamenitosti kao što su vetište @raljice )ira u )eđugorju, tari )ost u )ostaru, jubuškog, kamene vinograde u *itluku, 2ark prirode Hutovo blato koji je jedan od 4

najbogatijih rezervata ptica u :uropi, itd. Vinsku cestu čini jedinstvenom jesu hercegovački vinari i proizvodi njihovog marljivog rada.
stolna s E2 kvalitetna vrhunska

F vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva regije .7ogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. toga povratak izvornom nije korak unazad, nego zaokret u percepciji načina i kulture življenja, ali i gospodarskog djelovanja. F sadašnjoj konkurenciji na turističkom tržištu, gdje postoji velika borba za turistička odredišta, pobjeđuje dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije sadržaje, odnosno one sadržaje koji se temelje  posebnim oblicima turizma. +)artinac, 4#//.1 'azvojna šansa bosanskohercegovačkog turizma je u diversi=ikaciji ponude prema  prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turističkih  proizvoda. F vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, to može biti turizam vina. n s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju stabilizirati. 6urizam vina de=inira se kao posjeti motivirani željom za jedinstvenim doživljajem životnog stila povezanog s uživanjem u vinu na mjestu njegova nastanka,uključujući vino i hranu, krajolik i kulturne aktivnosti. n obuhvaća posjete vinskim cestama,vinskim =estivalima i mani=estacijama te uživanje u prirodnim i kulturnim atrakcijama koje takvo područje pruža. 8 svima je znano što u kontekstu takve turističke  ponude znači imati )ostar, parkove prirode Hutovo blato i 7lidinje, slapove @ravice i @oćuše, špilju Vjetrenicu, 'adimlja ,7lagaj, 2očitelj. +)artinac, 4#//.1 6urizam je bez sumnje najjača GindustrijaG svijeta. a mnoge je zemlje značajan izvozni proizvod te generator zapošljavanja. tvarnost u 7iH je nešto drukčija. 6renutačno jest, međutim, da budućnost može i mora biti drukčija potvrđuju koraci koje  poduzima Vlada !ederacije operacionalizacijom nove i cjelovite gospodarske strategije utemeljene na načelima održivog razvoja. to znači da smo u procesu temeljitog usklađivanja različitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. +)aletić, 4##5.1

6

/+1+ &ameni vinogradi u 9lizan#ima

@rš, postojbina drače, smrike, vriska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna je domovina i žilavke.>okalitet 7lizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu. @lasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze ovdje su zamijenjene moćnim strojevima, riperima i buldožerima sa primjenom suvremenih ampelotehničkih metoda stvoren je supstrat a za sadnju vinove loze. vaj poduhvat u  početnim =azama podizanja vinograda sličio je na iluziju jer količina zemlje na ovom lokalitetu je zanemariva a =ragmentirani krečnjak čini preko $# I supstrata. +)aletić, 4##5.1

/+/+&ameni vinogradi-itluk 

Vinograd u kamenu&jedinstven vinograd u svijetu smješten je u južnom dijelu 7rotnja. ?edinstven je po tomu što je kamenu pustinju pretvorio u oazu obilje loze i grožđa. 2lantaža zauzima površinu od /##hektara.
/+;+ Tvrdoški podrum-Tre
F sklopu manastira nalazi se poznati 6vrdoški podrum, a u blizni i njegovi vinogradi. 2osjeta i degustacija vina u ovom podrumu moguća je, kako za pojedince tako i za organizirane skupine kroz cijelu godinu. 7ilježi višestoljetnu tradiciju u proizvodnji glasovitog tvrdoškog crnog vina. 6akođer bilježi oko /# ### posjetitelja godišnje. +)aletić, 4##5.1

7

/+2+ 'odrum iz do
2odrum je izgrađen /5;0.godine. F njemu su se čuvala i točila hercegovačka vina od kojih su se neka slala i na bečki dvor. ovaj podrum posjeti oko /# ### gostiju kroz godinu,a nalazi se /4 km od 6rebinja u mjestu >astva. +)artinac, 4#//.1

lika /. D 2odrum iz doba 8ustrougarske&6rebinje

%zvor DhttpDAAJJJ.vinskacesta.ba +/". lipnja 4#/4.1

/+=+ $inski muzej 8radnii-itluk 

F župi Eradnići, nalazi se i najstariji sačuvani vinski podrum u 7iH. 2otpuno pod zemljom sagradio ga je davne /5"". godine =ra 2etar 7akula. 2odrum je obnovljen i pretvoren u muzej. 3anas podrum služi kao muzej i u njemu se nalazi vinoteka u kojoj su izložena sva  broćanska vina. tradicija mu je /"#godina,sagrađen je /5"". kroz godinu biljezi posjete oko 4 ### gostiju. nalazi se na lokaciji Eradnići&*itluk. +)artinac, 4#//.1

8

lika 4.D Vinski muzej u Eradnićima

%zvorD http://www.vin!"#$t".%" + /".lipnja 4#/4.1

;+ 4%>3$&3

 podrijetlu imena 9ilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizira =ine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, =ormirala karakteristike, prilagodila se i  poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom Hercegovine. d kultivira 9ilavka proizvode se kvalitetna, a s probranih položaja +vinograda1 vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do /" I @rkošije i 7ene, također autohtonih kultiviranih sorti Hercegovine. Vino 9ilavka svatko  ponaosob doživljava na svoj način. no privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i osebujnošću, speci=ičnim mirisom, zaobljenošću, snagom karakterističnom za južna vina. 9ilavka nosi pečat Hercegovine. +)artinac, 4#//.1 3ivna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, speci=ična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt K izdvajaju 9ilavku iznad drugih vina. 9ilavka je jako vino s /4 K /0 &

vol. I alkohola, " & - gAl ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 4# do 4$ gAl. voju pravu  punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji. Hercegovci je piju uz  janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim uz jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz LmišineL +mijeha1 i pršut. 2osluživati je obvezno rashlađenu na temperaturi /#&/4 MN . +)artinac, 4#//.1

;+1+ 'ratee sorte 4ilavke

9ena je bijela vinska sorta grožđa.
&rkošija sazrijeva u trećoj epohi kao i 9ilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave anomalija u građi cvijeta. 6ežina grozda varira od /## do 4## g. dgovara joj kratka rezidba te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima 7rotnja, 3ubrava i oko >jubuškog. labije podnosi sušu i neplodna tla.
Smedervka  je bijela vinska sorta koja je dobila ime po mederevu u rbiji. F Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući 1'

vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. bog niske alkoholnosti +/# do // I1, kiselkasta okusa te svoje slamnato žute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima tržište obiluje. +)artinac, 4#//.1

6hardonna? je vinska sorta bijelog grožđa. Fža joj je domovina pokrajina Nhampagne i 7urgundija. tporna je na sivu plijesan. bog svoje stalne rodnosti i zbog kakvoće vina dobivenog preradom njenog grožđa, proširila se manje&više po svim kontinentima. bog snažna rasta odgovara joj dugi rez. 7obice su joj ugodno kisele i pune soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vini=icirane. Vina chardonnaO su izvrsna osnova za proizvodnju pjenušca. +)artinac, 4#//.1

2+ 9>3T%3

7latina je autohtoni kultivar +sorta1 Hercegovine. na ima =unkcionalno ženski cvijet +autosterilan1 zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima +sortama1 kao što su 8llicante bouschet +@ambuša1,1 )erlot i 6rnjak koji su ujedno i oprašivači 7latine. bog kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, pa je nazivaju PpraznobačvomL 7latina je kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno +crno1 vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa uz dodatak do /" I sorti oprašivača. 6o je snažno i svježe suho, crveno vino s /4&/." vol. I alkohola, "&$ gAl ukupnih kiselina, 4"&4 gAl ekstrakta. 7oje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. @ao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. a vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim  bačvama, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti. 2reporuča ga se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje  paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta. 2ije se polako, čisto, temperirano /5&4# MN iz lijepo oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. *uvajte se njezine snageQ F njoj  je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovačka ljetna žega. +)artinac, 4#//.1

2+1+ 'ratee sorte 9latine

11

$rana#  je najpoznatija crnogorska crna vinska sorta koja je raširena i u Hercegovini, 3almaciji i )akedoniji. Erozd je velik valjkastog oblika, rastersit i duge peteljke. 7obice su velike i okrugle a kožica je tamno plava, jako obojena, tanka i glatka. 2rosječna težina grozda  je /"# K "# g. vo je sorta dobre i redovite rodnosti i grožđe nakupi visok sadržaj sladora od 44 K 4" I i kiselinama oko - gAl, tako da vino dobiveno od ove sorte sadrži od /4 K /,"  posto alkohola i ugodna je okusa. +)artinac, 4#//.1

Merlot&ahvaljujući jako dobroj rodnosti i otpornosti na niske zimske temperature te napadima gljivičnih oboljenja ova je =rancuska sorta dosta raširena u svijetu . rednje je  bujnosti, mladice su srednje debele, internodiji su dugački i smeđe crvenkaste boje. Nvijet je herma=roditan, grozd je srednje velik, rastresit i piramidalnog oblika. Vina ove sorte su bogata alkoholom, ukupnim kiselinama, boja je rubinskocrvena s aromom šumske maline. +)artinac, 4#//.1

6a
&am
'lava# mali&%ako u malim količinama, plavac mali uspijeva i u Hercegovini. 'odnost mu je redovita i dobra. tporna je na gljivične bolesti. 7obica plavca malog ima debelu kožicu, čvrste je građe i ima puno sladora i svojstveno joj je kasno zrijenje. avisno od 12

lokaliteta, alkoholnost joj je obično od /4 do /," vol.I, blago je kiselo i kreće se od 0," do "," gAl. Eusto je i stasito i ima visok sadržaj suhog ekstrakta +do 4- gAl1. 2lavci su izrazito  južnjačka vina, gorkasta su i suhog okusa. 7oja im je ljubičasto tamno&crvena s modrim re=leksima a sortna aroma ne naglašena, diskretna i ugodna. @roz povijest, to je bilo piće težaka, ali i ukras najluksuznijem stolu. +)artinac, 4#//.1

=+ (ST3>% '!(%5$(@3% $%3- '(D!UM% % $%(TE&E

•

>,U9UA&% : 2odrum 7egić. Vinarija Hepok, Vinarija Ckegro. 2odrum sušacR

•

M(ST3!  D 8luminij, podrum 'ozićR

•

%T>U&  D 8E )eđugorje, Hercegovina 2rodukt, podrum 7rkić, podrum 8ndrija,  podrum 7untić, )onako 4 ###, podrum 2rskalo, Vitai, podrum ivrić, vinarija tankela, podrum tojić, vinarija *itlukR

•

ST(>36 D tolački podrumiR

•

T!E9%,E D 2odrum VukojaR +)artinac, 4#//.1

13

B+ D3% 9E!9E 8!(4@3

)ani=estacija 3ani berbe grožđaG najstarija je mani=estacija u 7osni i Hercegovini. na je najvažniji kulturno&gospodarski događaj u 7rotnju, a cilj joj je na prikladan način  prikazati dostignuća u proizvodnji grožđa i vina. Bvake godine, uz nastup brojnih kulturno& umjetničkih društava, nastupaju i poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne umjetnosti.
14

53&>,U3& 

F vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije kulture vina i vinarstva regije. 7ogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. 'azvojna šansa bosanskohercegovačkog turizma je u diversi=ikaciji ponude prema prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turističkih proizvoda.. %ako je vinski turizam u mnogim zemljama važna komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam počeo razvijati tek u posljednje dvije&tri godine i još uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao  biti. %ako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve veći broj vinarija počeo razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje turističke ponude još uvijek kod mnogih  postoji nepovjerenje.
15

>%TE!3TU!3

•

)aletić, :di @aroglan @ontić, ?asminka 2ejić,+4##5.1 Vinova loza , Ckolska knjiga, agreb

•

7ranimir )artinac,+4#//.1 Hercegovina zemlja vina, Ealerija SS)artinoSS, )ostar 

•

7ošnjaković, +4#//.1 Velika knjiga o vinu, 2ro=il knjiga

16

17