Uloga HNB-A Na Monetarnu Politiku

SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE ODSJEK ZA RAČUNOVODSTVO I FINACIJE

ZAVRŠNI RAD

ULOGA HRVATSKE NARODNE BANKE U MONETARNOJ POLITICI

Zagreb, siječanj 2013. godine SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE ODSJEK ZA RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE

PREDMET: OSNOVE FINANCIJA

ZAVRŠNI RAD

KANDIDAT: Ana Fučkar TEMA ZAVRŠNOG RADA: Uloga Hrvatske narodne banke u monetarnoj politici MENTOR:

dr.sc. Tomislava Pavić-Kramarić

Zagreb, siječanj 2013. godine

Uloga Hrvatske narodne banke u monetarnoj politici

Ana Fučkar

Sadržaj Sadržaj ........................................................................................................................................I SAŽETAK..................................................................................................................................4 SUMMARY................................................................................................................................4 1. UVOD.....................................................................................................................................5 2. MONETARNA POLITIKA....................................................................................................8 2.1 Pojam monetarne politike.................................................................................................8 2.2 Uloga monetarne politike u jednoj zemlji.......................................................................12 2.3 Monetarna politika u Hrvatskoj......................................................................................14 3. HRVATSKA NARODNA BANKA.....................................................................................18 3.1 Osnivanje i položaj HNB-a.............................................................................................18 3.1.1 Osnivanje.................................................................................................................18 3.1.2 Položaj Hrvatske narodne banke..............................................................................20 3.2 Cilj i zadaci HNB-a.........................................................................................................21 3.3 Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom........................................................22 4. ULOGA HNB-A U KREIRANJU MONETARNE POLITIKE...........................................24 4.1 Trenutno stanje monetarne politike u Hrvatskoj.............................................................24 4.2 Uloga HNB-a u kreiranju u kreiranju monetarne politike..............................................27 4.2.2 Monetarna politika u Europskoj uniji i Hrvatskoj...................................................32 5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................37 POPIS SLIKA:..........................................................................................................................44 LITERATURA:........................................................................................................................45

I


Ana Fučkar

SAŽETAK Monetarnom politikom osigurava se optimalan odnos količine novca u optjecaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jednog nacionalnog gospodarstva. Ona se svodi na aktivnosti središnje banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz optjecaja u cilju osiguravanja adekvatne količine novca u nacionalnom gospodarstvu. U Hrvatskoj mehanizam koji upravlja monetarnim sustavom jest Hrvatska narodna banka. Koliku ulogu ona ima u monetarnoj politici jedne zemlje kao središnja banka i kako se Hrvatska prilagodila tom sustavu pokušat ću odgovoriti u mom završnom radu i koje će izmjene nastati kada Hrvatska postane članica Europske unije. Ključne riječi: novac, monetarna politika, Hrvatska narodna banka

SUMMARY Monetary policy provides the optimal ratio quantity of money in circulation and the quantitative of gross national product in one national economy. It comes down to the activities of the central. The main activity of central bank is emissions and withdrawal of currency from circulation in order to ensure an adequate amount of money in the national economy. In Croatia, monetary system is controlled by the Croatian National Bank. How big role does the Central bank has in the monetary policy of the country and how did our country adapted to this system. I will try to give you answers to that questions in my final paper and what will be the changes in monetary system when Croatia becomes a member of the European Union. Keywords: money, monetary policy, the Croatian National Bank

4


Ana Fučkar

1. UVOD Monetarna politika1 je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se regulira količina, struktura i dinamika novčane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno državnih ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i tečajna politika. Monetarna politika sa svojim mjerama i instrumentima ima snažan utjecaj i na fiskalnu (poreznu) poliku i uopće makroekonomsku politiku, ali vrijedi i obratno. Donositelj i provoditelj monetarne politike, odnosno monetarne vlasti su središnje banke. U Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka. Na svjetskoj razini, poradi usklađivanja monetarnih tokova i politika među državama i regijama to je Međunarodni monetarni fond (IMF) sa sjedištem u Washingtonu (SAD). Glavni cilj monetarnih vlasti jest održavanje stabilnosti cijena, odnosno prevencija i neposredne mjere i instrumenti u funkciji sprječavanja inflacije (porasta cijena) i deflacije (pada cijena ispod realnih vrijednosti). Spomenuti cilj odražava se na financijsku likvidnost, monetarnu ravnotežu i i stabilnost domaćeg novca i deviznog tečaja. Ostvarenje toga temeljnog cilja može imati i pozitivne, ali i negativne učinke na dinamiku i kakvoću nacionalne ekonomije, što se izražava kroz stopu zaposlenosti, BDP (bruto domaći proizvod), stopu rasta (ili pada) i cjenovnu stabilnost. Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novčane mase, smanjenje kamatnih stopa, povećanje ulaganja, povećanje BDP-a i proizvodnje i porast zaposlenosti. Restriktivna monetarna politika dovodi do smanjenja novčane mase, povećanje kamatnih stopa, smanjenje ulaganja i BDP i pad zaposlenosti.

1

Perišin, I.; Šokman, A.:Monetarno kreditna politika, Informator, Zagreb, 1992.god, str. 199.

5


Ana Fučkar

Monetarna vlast, monetarni sustav i monetarna politika su sastavnice jedinstva vlasti u RH. Ona zavezuje vrijednosno zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast u praksi života. Ona ne može biti otuđena i suprostavljena jedinstvu vlasti u sociologiji države. Neoliberalizam je pao, pa stoga posljedice ostaju. Monetarna politika proizlazi iz monetarnog sustava i monetarne vlasti Hrvatske. Ona ne može zamijeniti nepostojanje monetarne vlasti i monetarnog sustava RH. Pomoću nje se određuje i uređuje financijska i kreditna politika u RH spram gospodarstva i građanstva, tečajnom i kamatnom politikom. Jedno i drugo je okrenuto protiv hrvatskog gospodarstva i građana u korist stranih banaka u RH. Isto tako novčana masa i likvidnost u RH. Proračunski defi cit EU -27 u godini 2007. bio je manji od 1% BDP, a zbog fi nancijske se i gospodarske krize za godinu 2010. procjenjuje da će biti veći od 7%, s tendencijom smanjivanja od godine 2011. Javni dug EU-27 u godini 2007. bio je 59% BDP. Za godinu 2010. procjenjuje se da će preći 80%. I proračunski defi cit i javni dug Europske Unije i EMU prelaze ograničenja koja su postavljena Paktom o stabilnosti i razvoju. Snažno narušavanje principa i stabilnosti javnih financija posljedica su velikoga pada gospodarske aktivnosti i mjera fiskalne politike koje su poduzete da bi se financijska i ekonomska kriza zaustavile i da bi gospodarstvo krenulo putem oporavaka. Nadalje ću objasniti kakav je problem u Hrvatskoj. Maastrichtski ugovor utvrđuje da je jedan od kriterija za ulazak u Europsku Uniju, osim budžetskog deficita koji ne smije prijeći 3% BDP, i javni dug koji ne bi smio biti veći od 60% BDP. Proračunski je deficit tijek, a javni je dug stanje, tj. proračunski se deficit formira i mjeri u tijeku razdoblja, a veličina javnoga duga utvrđuje se na određeni dan. Javni je dug zbroj prošlih proračunskih deficita. Mjere fi skalne politike kojima je svrha zaustavljanje krize i gospodarski oporavak rezultirale su povećanjem fiskalnoga deficita u svim zemljama.2

2

Lj. Jurčić: Financijska kriza i fi skalna politika, Ekonomski pregled, 61 (5-6) , 2010.god., str. 317.-334.

6


Ana Fučkar

Imovina stranog bankarskog sustava u RH je veća za 50% od BDP-a Hrvatske. Monetarnofinancijska politika je podredila hrvatsku stvarnost i gospodarstvo stanju sve jačeg autizma, bez šanse da se ntko uzdigne izvan toga, pa i bilo koja domaća banka. Hrvatskoj je potrebna Središnja banka, guverner i monetarno financijsko kreditna politika u funkciji stvaralačke orijentacije te uspostave realnog tečaja kune, kaskadnom devalvacijom, ekvivalentnijom razmjenom sa svijetom, stimulacijom proizvodnje i izvoza, smanjenjem trgovinskog i platnog deficita, smanjenjem kamatnih stopa, ukidanjem raznih bankarskih naknade –nekamatne prihode (13 vrsta) stranih banaka koje su sve značajnije u strukturi prihoda i dobiti. Povrat

stranih

banaka

u

hrvatsko

vlasništvo

koje

su

predane

strancima

i

nerezidentima(podanicima) ili povrat naše akumulacije u domaće banke (sanacija štete od 12.5 mlrdeura) je nužno. To zahtjeva instituciju Središnje banke i guvernera u interesu RH za sanacijom tragičnog, za Hrvatsku podržavljenja hrvatskih banaka u vlasništvu drugih država. Vraćanje HNB kao središnje banke u funkciju RH, hrvatskog gospodarstva i stanovništva u skladu s Ustavom RH. Također zahtjeva bitnu promjenu uloge HNB (čl. 53 Ustava RH), monetarne vlasti, monetarnog sustava i monetarne politike u jedinstvo vlasti u sociologiji Hrvatske kao subjekta kulture i civilizacije prije uključivanja iste u novi civilizacijski ustroj –EU kao novu ekonomsku geografiju ili novu geografsku ekonomiju.3

3

Slavko Kulić, Interna predavanja, Zagreb, 2010.god.

7


Ana Fučkar

2. MONETARNA POLITIKA Monetarnom politikom osigurava se optimalan odnos količine novca u optjecaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz optjecaja u cilju obezbijeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U nastavku će biti riječi o mjerama i instrumentima kojima se u monetarnoj sferi društvene reprodukcije regulira nivo, struktura i dinamika novčane mase, kao i cirkulacija novca u prometnim kanalima reprodukcije.

2.1 Pojam monetarne politike Kao što je globalizacija dio našeg života, tako je i funkcioniranje cjelokupnoga današnjeg svjetskog gospodarstva teško zamislivo bez novca. Novac se nalazi svagdje i svuda oko nas, u najrazličitijim oblicima. Različite vrste robe upotrebljavane su tijekom povijesti kao novac (stoka, duhan, srebro, zlato, obveznice pojedinaca). Jednako tako, novac je roba koja je ljudima služila za plaćanje i pojavljivao se u različitim oblicima: kao robni, kovani, papirni i knjižni. Kao i svako tržište, i novčano na jednoj strani obilježavaju značajke ponude, a na drugoj potražnje. Novčana se politika mijenja i te su promjene, naravno, zanimljivije ako se relativno mijenja ponuda novca u odnosu prema potražnji. Kako se monetarna politika bavi novcem kao sredstvom razmjene, kreditima i novčanokreditnim odnosima, ona proučava cijeli sklop novčanih odnosa, sve komponente novčane mase i uzroke njihove promjene. Temeljna zadaća svake monetarne politike kojusredišnja banka provodi, kao dio makroekonomske politike jest kontroliranje ponude novca u optjecaju, kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Glavni instrumenti kojima to središnja banka postiže jesu operacije na otvorenom tržištu (središnja banka kupuje/prodaje državne obveznice), promjene stope obveznih pričuva te promjene eskontne stope središnje banke.4

4

Ivo Perišin, Antun Šokman /Ivan Lovrinović, Monetarna politika, Interna predavanja, Pula, 2001.god., str. 456.

8


Ana Fučkar

Monetarna politika se sastoji od:5  emisijske  kreditne  devizne politike, Usko je vezana sa fiskalnom politikom u sklopu financijske, odnosno makroekonomske politike. Ona je dio opće ekonomske politike koja se sastoji od skupa mjera koje utječu na tok gospodarskog života stvaranjem, poništavanjem, raspodjelom i preraspodjelom kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj ekonomiji. Monetarnu politiku utvrđuje i provodi središnja banka. U Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka (HNB). U globalne ciljeve i zadatke monetarne politike spadaju: 

Podržavanje rasta proizvodnje i plasmana robe



Usklađivanje robno-novčanih odnosa putem reguliranja novčane mase



Podržavanje ciljeva u ovlasti ekonomskih odnosa sa inozemstvom

Specifičnost ciljeva:6  Rast novčane mase u skladu sa stopom rasta nominalnog društvenog proizvoda, s tim da se primarna emisija ograniči toliko da odgovara takvom porastu novčane mase, kako bi se mogli postići stabilizacijski ciljevi ekonomske politike,  Kvantitativno i kvalitativno usmjeravanje tokova emisije novca na osnovu operacija na otvorenom tržištu, monetarizacije, selektivnih podržavanja prioritetnih namjena, usmjeravanje kreditnog potencijala banaka za određene namjene i dr.,  Uvođenje racionalnih kriterija u radu banaka i uvođenje bonitetne kontrole banaka, afirmacija principa bankarskog poslovanja, likvidnosti, sigurnosti plasmana i efikasnosti poslovanja , a sve radi jačanja potencijala banaka.

5 6

Perišin, I.; Šokman, A., op. cit., str. 201. Ibidem, str. 203.

9


Ana Fučkar

Monetarna politika ima i svoje instrumente kao što su: 1. Eskontna stopa - stopa je po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova, 2. Obvezna rezerva - klasičan je instrument monetarno-kreditne politike. U uvjetima kada monetarna vlast raspolaže ograničenim brojem instrumenata obvezna rezerva obično ima, uz eskontnu stopu, vodeću ulogu. Značajna je uloga obvezne rezerve želi li se povećati ili smanjiti novčana masa upravo zbog svoje gotovo trenutačne učinkovitosti. Učinkovitost ovdje interpretiramo kao sposobnost instrumenta obvezne rezerve da u kratkom roku -gotovo trenutno - ostvari cilj monetrarnih vlasti u pravcu povećanja ili smanjenja sveukupne likvidnosti pri čemu cijena (troškovi) koju zbog toga trpe sudionici procesa reprodukcije - izravna i neizravna - može biti značajna. Povećanje stope obvezne rezerve ima sve veće troškove i sve manju učinkovitost promatraju li se učinci kojima se želi povećanjem obavezne rezerve ostvariti i troškove koji nastaju povećanjem obvezne rezerve. Kako obvezna rezerva ne pogađa sve depozitne institucije jednako možemo je ocjeniti kao selektivni porez. 3. Utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti - Visinu rezervi likvidnosti u pravilu određuje središnja banka u obliku stope rezerve likvidnosti, što je zapravo postotak od određenih depozita koji banke izdvajaju i dužne su držati na svom računu kod centralne banke. Visinom stope ove rezerve utječe se na multiplikaciju depozita i kreditnu ekspanziju banaka i to tako da što su propisane stope rezervi banaka više, to je mogućnost njihove kreditno-depozitne multiplikacije manja. U nekim zemljama politika rezervi likvidnosti banaka glavni je instrument monetarno-kreditne politike, a primjenjuje se linearno prema svim bankama. Hrvatska narodna banka u svojoj praksi također koristi ovaj instrument jer je djelotvoran, a željeni učinci se brzo postižu. Svako smanjenje stope ove rezerve, djeluje isto kao i novi priljev primarnog novca na žiro račun banaka, povisuje njihovu likvidnost i omogućuje dodatnu kreditnu aktivnost.

10


Ana Fučkar

Kreditna politika je dio ekonomske politike kojom se utvrđuje način kreiranja i usmjeravanja novčanih sredstava u kojem prevladava kreditni odnos i način usmjeravanja novčanih sredstava prema potrebama pojedinih grana subjekata u procesu reprodukcije. Kreditna politika služi i kao sredstvo za ostvarivanje ciljne funkcije monetarne politike, pošto se davanjem kredita stvara novac i vrši prerspoređivanje kupovnih snaga. Kreditna politika može znatno pridonijeti mobilizaciji nedovoljno korištenih faktora proizvodnje , kao i da utječe na regionalno usmjeravanje izvoza i uvoza i da, u određenoj mjeri, doprinosi smanjenju potrošnje na određenim područjima: opća potrošnja, osobna potrošnja i investicije. Pošto su monetarna i kreditna politika međusobno povezane, u praksi se najčešće koristi izraz „monetarno-kreditna politika“ 7. Temeljni cilj monetarne-kreditne politike je osigurati stalan ili što manje potresan gospodarski razvitak.

Slika 1: Shematski prikaz djelovanja monetarne politike

Izvor: http://www.nbs.rs/export/pics/grafikoni/MO-instrumenti_lat.gif [09.01.´13.]

7

Monetarno kreditna politika bavi se prvenstveno novčanom cirkulacijom, pa u centar pažnje stavlja novac kao cirkulirajuću kupovnu moć. S tim u svezi, ona proučava komponente novčanog opticaja i uzroke promjena njihove veličine, proučava novčanu stabilnost i odraz novčanih kretanja na gospodarski razvitak, pa stoga i regulaciju količine novca u opticaju.

11


Ana Fučkar

2.2 Uloga monetarne politike u jednoj zemlji Pod monetarnom politikom podrazumijeva se ovladavanje i svjesno usmjeravanje (odnosno kontrola) svih oblika i tokova novca u reprodukciji (likvidna, nelikvidna, devizna i druga sredstva), što u monetarnoj politici i teoriji predstavlja širi pojam. Kreditna politika predstavlja aktivno djelovanje bankarskog sustava u reguliranju kreditne mase i njene strukture u privredi. Aktivnim djelovanjem na jedan od osnovnih kanala stvaranja i poništavanja novčane mase i kreditnog volumena, kroz kreditnu politiku, sa najvećim djelom svjesno i planski regulira značajan dio mase ukupnog novca u privredi. Zbog toga se obično oba pojma integriraju pod zajedničkim nazivom monetarno-kreditna politika, jer se ne radi ni o samo čisto monetarnim niti o čisto kreditnim tokovima. Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane središnje banke, a sastoji se od politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata) i od politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata). Monetarna politika suvremenih država najuže je vezana za njenu kreditnu politiku, jer reguliranje novčanog opticaja ne može ograničiti samo na kontrolu gotovog novca, već prije svega na kontrolu i reguliranje depozitnog novca, quasi novca, oročenih i drugih ograničenih depozita. Dakle, ne radi se o kontroli i reguliranju samo novčane mase, već monetarnog volumena u cjelini. Sve veće značenje i uloga novca i kredita u privredi čini neophodnim zauzimanje najispravnije orijentacije monetarno-kreditne politike, kao nerazdvojnog dijela sistemskih i svjesnih napora, koji se ulažu da bi se što uspješnije riješili tekući problemi privrednog razvoja. Monetarna politika je dio opće ekonomske politike, dok je kreditna samo mehanizam za ostvarivanje ciljeva monetarne politike.

12


Ana Fučkar

Na toj liniji pojavljuju se razna mišljenja i koncepcije koje se mogu sistematizirati u tri osnovna stava:8 → Prva koncepcija naglašava monetarnu politiku i monetarne faktore uopće, kao primarne i odlučujuće u ekonomskom razvoju – MONETARIZAM. Orijentacija na ekspanzivnu ili restriktivnu kreditnu politiku nepogrešivo izaziva konjunkturu ili depresiju. Prema tome, privredni razvoj je primarno posljedica pravilne monetarne politike. Zanimljivo je da najugledniji monetarist Milton Friedman negira efikasnost monetarne politike kao instrumenta anticikličke politike s obzirom na dugotrajno oklijevanje. Stoga smatra, da je konstantan i ravnomjeran rast novčanog opticaja sigurniji način vođenja stabilizacijske politike, umjesto naglih i povremenih intervencija u područje novčanog reguliranja. Friedmanovi kritičari ističu znatno kraći period vremenske određenosti djelovanja monetarnih injekcija i prema tome dovoljnu efikasnost monetarne politike u suzbijanju ekonomske nestabilnosti.; → Druga koncepcija i orijentacija naglašava pasivni karakter monetarno-kreditne politike, koja se samo prilagođava potrebama društvene reprodukcije prometnog procesa – CENTRALISTIČKO UPRAVLJANJE PRIVREDOM. Življa ekonomska aktivnost pruža osnovu i življe bankarsko-kreditne aktivnosti i obratno, dok je novac obično oruđe privrednog plana.; → Treća koncepcija zauzima kompromisan stav, u stvari ističe primarnost ekonomskih, ali ne podcjenjuje ni ulogu monetarnih faktora – TRŽIŠNA GOSPODARSTVO. Monetarna politika može biti i podrška i smetnja pravilnom ekonomskom razvoju. Određeni nivo proizvodnje, cijena i prometa, zahtjeva određenu novčanu masu, koja bi se trebala osigurati kreditnom aktivnošću banaka, ali drugo je pitanje da li je pogođena prava mjera. Ako banke puste u opticaj veću masu novca od potrebne nastupa inflacija, a u protivnom deflacija. Kreditnomonetarna politika je uklopljena u opći privredni plan, ali dovoljno samostalna i elastična, da bi mogla pravovremeno i uspješno pružiti punu potporu svim korisnim naporima u privredi i intervenirati kada izbiju poremećaji, naročito ako je sigurana sinkronizirana akcija svih učesnika u proizvodnji i raspodjeli nacionalnog dohotka (počevši od centralnih organa do posljednje privredne organizacije).

8

Perišin, I.; Šokman, A., op. cit., str. 205.

13


Ana Fučkar

U teoriji je opće prihvaćeno stajalište da je osnovni smisao monetarne politike njeno djelovanje na nivou dinamike gospodarske aktivnosti i to reguliranjem obujma i strukture efektivne novčane potražnje – kroz adekvatno formiranje visine i strukture novčane mase. Tako monetarna politika postaje izuzetno aktivno sredstvo uz fiskalnu politiku (financijsku politiku koja korištenjem fiskalnih instrumenata – poreza, javnih rashoda i budžeta – utječe na zaposlenost, raspodjelu dohotka i ekonomski rast) u vođenju stabilizacijske politike. Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se regulira razina, struktura i dinamika novčane mase, kao i cirkulacija novca u prometnim kanalima reprodukcije. Sastoji se od skupa mjera koje utječu na tijek gospodarskog života stvaranjem, poništavanjem, raspodjelom i preraspodjelu kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj ekonomiji.

2.3 Monetarna politika u Hrvatskoj Kako se situacija dramatično mijenjala, tako se mijenjao i sadržaj, kao i percepcija onoga što HNB radi i zašto to radi. U razdoblju prije krize raspravom su dominirala pitanja brzog rasta inozemnog duga, kreditne ekspanzije u zemlji, visokog dvojnog deficita, rasta cijena na tržištima vrijednosnih papira i nekretnina, eksterne ranjivosti zemlje te rizika vanjskog šoka. Djelovanje središnje banke bilo je u takvim uvjetima obilježeno zaoštravanjem administrativnih mjera u funkciji smanjenja profitabilnosti inozemnih izvora sredstava i destimuliranja ekspanzivne ponude kredita iz tih sredstava. Izbijanjem krize ostvarili

su se spomenuti rizici (zaustavljanje priljeva kapitala, pad

inozemne potražnje), što je ugrozilo cijeli financijski sustav. Dominira pitanje kako spriječiti urušavanje tog sustava, u okviru čega posebno: kako održati eksternu likvidnost države (prijetnja moratorija), spriječiti kreditni slom u zemlji te zadržati stabilnost tečaja, ne samo zbog zaštite dužnika nego i zbog opasnosti odljeva štednje.

14


Ana Fučkar

HNB ukida ili bitno ublažava restriktivne mjere, čime se u sustav ubacuje dodatna likvidnost od oko 4,5 milijardi eura. Konsolidacijom financijskog sustava težište se prebacuje na pitanje podrške realnom sektoru, odnosno s pitanja ograničavanja potražnje prelazi se na pitanje poticanja ponude usklađenim djelovanjem monetarne i fiskalne politike. Nakon oštrog pada ekonomske aktivnosti tijekom 2009. i u prvoj polovini 2010. godine, ona je biva u fazi relativne stagnacije. Međutim, ta stagnacija nije stabilna. Posebno nepovoljan je daljnji pad industrijske proizvodnje. Jedini pozitivni impuls dolazi od rasta izvoza roba i usluga ali je on još nedostatan da pruži snažniji impuls ukupnom rastu. U posljednjem tromjesečju 2012. 9, prema raspoloživim mjesečnim podacima, ponovno bi mogao biti zabilježen pad gospodarske aktivnosti, nakon stagnacije u trećem tromjesečju. Tako su se tijekom listopada i studenoga nastavila negativna kretanja na tržištu rada, daljnje slabljenje povjerenja potrošača, pad trgovine na malo i slabljenje industrijske proizvodnje. Što se tiče pozitivnih rezultata, dinamizirao se izvoz, a u listopadu je zabilježen i porast aktivnosti u građevinarstvu. Monetarna kretanja obilježili su daljnja visoka likvidnost bankovnog sustava, pad plasmana i razduživanje banaka prema inozemstvu. Kod kumulativnih proračunskih prihoda i dalje se bilježi znatni rast, no ostvaren je i rast rashoda, suprotno originalnom proračunu. Nedavno sniženje rejtinga hrvatskih obveznica nije prouzročilo značajnije povećanje premije za rizik, no ona ostaje relativno visoka u odnosu na premije drugih zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi. S obzirom na neizvjesnost koja je i nadalje vidljiva u međunarodnom okružju, ukupna kretanja još ne upućuju na početak oporavka gospodarske aktivnosti. Rast ukupnoga robnog izvoza dinamizirao se tijekom listopada i studenoga (prema sezonski prilagođenim podacima porastao je za 8,2% u odnosu na treće tromjesečje) pod dominantnim utjecajem povećanog izvoza brodova.

9

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf [07.03.´13]

15


Ana Fučkar

Pad izvoza nafte i naftnih derivata 10 usporio se, a nastavio se oporavak izvoza ostale robe. Zamjetan pad uvoza ostale robe nepovoljno se odrazio na ukupan robni uvoz (smanjio se za 4,3% u odnosu na prethodno tromjesečje, prema sezonski prilagođenim podacima), dok se s druge strane povećao uvoz nafte i naftnih derivata te ostalih prije voznih sredstava. Negativna kretanja na tržištu rada dodatno su se intenzivirala tijekom listopada i studenoga, te se zaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati. Realne su se plaće također nastavile smanjivati. Anketna stopa nezaposlenosti u prva tri tromjesečja 2012. iznosila je 15,1%, što je snažno povećanje u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (13,3%). Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 4,8% u listopadu na 4,4% u studenome. Tome je, slično kao u listopadu, najviše pridonijelo usporavanje rasta cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda (osobito povrća) i energije (naftnih derivata). Temeljna se inflacija također usporila, s 2,3% na 2,2%. Referente kamatne stope na financijskim tržištima u eurozoni ostale su tijekom studenoga i prosinca 2012. na niskim razinama. Globalna sklonost riziku u promatranom se razdoblju pritom nije značajnije mijenjala, što je rezultiralo stabilizacijom premije za rizik u europskim zemljama s tržištima u nastajanju. Unatoč tome što je jedna agencija smanjila kreditni rejting Hrvatske na neinvesticijsku razinu, ni premija za rizik Hrvatske nije izrazitije porasla pa taj događaj, uz nešto povoljnije troškove financiranja banaka majki najvećih domaćih banaka, nije znatnije otežao pristup domaćih sektora inozemnom kapitalu. Tečaj kune prema euru u prosincu bio je stabilan i kretao se u uskom rasponu oko prosjeka od 7,53 EUR/HRK. Na kraju prosinca tečaj je iznosio 7,55 EUR/HRK pa je bio jednak tečaju na kraju prethodnog mjeseca, a nešto viši nego na kraju 2011., kada je iznosio 7,53 EUR/HRK. Likvidnost domaćega bankovnog sustava tijekom četvrtog je tromjesečja 2012. bila na vrlo visokoj razini pa su i kamatne stope na novčanom tržištu, nakon kratkoročnog porasta u kolovozu i početkom rujna, na kraju prosinca ponovno bile na razinama ispod 1%, na kojima su bile i tijekom prvog polugodišta 2012.

10


16


Ana Fučkar

Istodobno su se smanjili i prinosi na trezorske zapise. Povoljna likvidnost financijskog sustava pogodovala je stabiliziranju kamatnih stopa banaka nakon što su kratkotrajno i blago porasle u ljetnim mjesecima. Monetarna kretanja11 u studenome obilježili su nastavljanje trenda pada plasmana nebankarskom sektoru i razduživanja banaka prema inozemstvu. Ako se isključi utjecaj tečaja, plasmani banaka smanjili su se na mjesečnoj razini za 1,2 mlrd. kuna ili 0,5%. Smanjenje domaćih plasmana uz istodobni porast depozita omogućilo je bankama da u studenome smanje inozemnu pasivu za 2,6 mlrd. kuna, stoga se nastavio trend njihova razduživanja prema inozemstvu. Pritom su, zahvaljujući priljevu sredstava od obveznica koje je HEP d.d. izdao u inozemstvu, porasli devizni depoziti poduzeća, odnosno ukupna likvidna sredstva (M4). Neto inozemni dug domaćih sektora tijekom listopada 2012. nije se značajnije promijenio jer je pad bruto duga bio podjednak smanjenju potraživanja (0,4 mlrd. EUR). Padu bruto inozemnog duga ponajviše je pridonio nastavak razduživanja poslovnih banaka, dok su se inozemne obveze privatnih poduzeća povećale. Inozemni dug javnog sektora, koji se u prethodnom dijelu godine snažno povećao, u listopadu je ostao nepromijenjen. Prihodi konsolidirane središnje države tijekom prvih deset mjeseci 2012. godine bili su 2,1% viši u odnosu na isto razdoblje 2011. Rashodi su se pak povećali za 0,6% iako je proračunom za 2012. predviđeno njihovo značajno smanjenje. Stoga su u studenome doneseni rebalansi državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika, kojima su rashodi konsolidirane središnje države znatno povećani. Ukupan je fiskalni manjak smanjen za 1,2 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te je u razdoblju od siječnja do listopada 2012. iznosio 9,8 mlrd. kuna. Pritom je manjak uglavnom financiran novim zaduživanjima, pa je dug središnje države nastavio snažno rasti i dosegnuo je na kraju listopada 174,5 mlrd. kuna, što je povećanje od 20,5 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2011. Snažno povećanje državnog duga odražava i preuzimanje dugova brodogradilišta u dug države.

11


17


Ana Fučkar

3. HRVATSKA NARODNA BANKA Hrvatska narodna banka12, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 75 od 1. srpnja 2008.).

3.1 Osnivanje i položaj HNB-a 3.1.1 Osnivanje Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom. Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrđene i razrađene odgovornosti i funkcije središnje banke. Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja središnje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske središnje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.

12

http://www.hnb.hr/monetarna politika,, [07.01.´13]

18


Ana Fučkar

Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti članak 53. Ustava, koji sada glasi: Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. Položaj, prava i dužnosti Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.13 Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvrđeni su, između ostaloga, položaj, poslovi, vlasnički status, ovlaštenja i ustroj hrvatske središnje banke. Tim je zakonom ojačana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske središnje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati približen standardima Europske unije. Njime je određeno da je postizanje i održavanje stabilnosti cijena osnovni cilj djelovanja HNB-a. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u donesenim u prosincu 2006. godine dodatno je učvršćena neovisnost središnje banke i stvorene zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB). U srpnju 2008. godine na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci 14, kojim se pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno usklađuje s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti) i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

13 14

Narodne novine, stručni članak, br. 41/01 http://www.mfin.hr / Zakoni i propisi, [07.01.´13]

19


Ana Fučkar

Zakon o HNB-u, u pripremi kojeg su prihvaćene primjedbe Europske središnje banke i Europske komisije, uzima u obzir i očekivane promjene u ostalim nacionalnim propisima, primjerice uvođenje pojma kreditne institucije, pojma sustav za namiru platnih transakcija i dr., u opsegu koji proizlazi iz potreba ovoga Zakona, a sadrži i druge nužne prilagodbe koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i ESB-a i sekundarnih pravnih izvora Europske unije (uredaba, preporuka, smjernica i sl.).

3.1.2 Položaj Hrvatske narodne banke15 Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedište Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Pečat Hrvatske narodne banke sadržava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka neovisna je i u donošenju i provođenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne traži upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati, poništavati, odgađati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u područjima iz njezine nadležnosti.

15

http://www.hnb.hr/više o HNB-u, [07.01.´13]

20


Ana Fučkar

3.2 Cilj i zadaci HNB-a Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s načelima otvorenoga tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije. Zadaci Hrvatske narodne banke su:16 ♦

utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike,

♦

držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,

♦

izdavanje novčanica i kovanog novca,

♦

izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača,

♦

obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija,

♦

vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija,

♦

uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa,

♦

obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,

♦

donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti i obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

16


21


Ana Fučkar

3.3 Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom Savjet Hrvatske narodne banke čine guverner Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te najviše osam vanjskih članova. Savjet Hrvatske narodne banke nadležan je i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvršavanje zadataka Hrvatske narodne banke te utvrđuje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne banke. Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su:17 

utvrđivanje monetarne i devizne politike,



donošenje financijskog plana Hrvatske narodne banke,



donošenje financijskih izvješća HNB-a i izvješća o monetarnoj politici iz čl. 62. Zakona o HNB-u,



donošenje Statuta Hrvatske narodne banke,



utvrđivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama,



utvrđivanje kamatnih stopa Hrvatske narodne banke i naknada za usluge Hrvatske narodne banke,



utvrđivanje osnovice za obračunavanje obvezne pričuve i stope obvezne pričuve, kao i načina, uvjeta i rokova udovoljavanja obvezi izdvajanja i održavanja obvezne pričuve i uvjeta korištenja obveznom pričuvom,



izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske



utvrđivanje insolventnosti kreditnih institucija i odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnim institucijama ili o oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija,



davanje suglasnosti za pripajanje kreditnim institucijama i za stjecanje dionica kreditnih institucija u skladu sa zakonom koji regulira poslovanje kreditnih institucija,



davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava kreditnih institucija,



donošenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača,

17


22




Ana Fučkar

izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad sustava za namiru platnih transakcija i donošenje podzakonskih propisa kojima se propisuje način njihova rada,



odlučivanje o apoenima i obilježjima novčanica i kovanog novca i njihovu puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja,



određivanje strategije i politike upravljanja međunarodnim pričuvama,



odlučivanje o članstvu Hrvatske narodne banke u međunarodnim institucijama i organizacijama,



odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava Hrvatske narodne banke.



Guverner Hrvatske narodne banke odgovoran je za provođenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.

Njegovi zadaci:18 →

upravlja i rukovodi poslovanjem Hrvatske narodne banke,

→

organizira rad Hrvatske narodne banke,

→

predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku,

→

donosi rješenja u postupku supervizije i nadzora nad kreditnim institucijama,

→

donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Hrvatske narodne banke,

→

imenuje i razrješava osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima u Hrvatskoj narodnoj banci,

→

donosi opći akt o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Hrvatskoj narodnoj banci i opće akte kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti zaposlenika Hrvatske narodne banke, te ostale, zakonom utvrđene poslove.

18


23


Ana Fučkar

4. ULOGA HNB-A U KREIRANJU MONETARNE POLITIKE 4.1 Trenutno stanje monetarne politike u Hrvatskoj Pad priljeva inozemne štednje (s 9,8% BDP-a u 2008. na 5,0% u 2009. i na samo 0,8% u 2010.) i otuda pad domaćih investicija i finalne potrošnje doveli su do smanjenja uvoza, pa je deficit tekućeg računa platne bilance smanjen s 9,1% (2008.) na 5,5% (2009.) i 1,4% BDP-a (2010.). U takvoj situaciji u realnom sektoru te odnosima na tržištu kredita, HNB je krajem prošle godine ocijenio potrebnim dodatno povećati likvidnost financijskog sustava. To je oprezno najavljeno i na konferenciji Zagrebačke burze u listopadu (2011.godine), ali se nakon usvajanja Državnog proračuna za 2011. od toga moralo odustati. Zato je izabran drugi, izravniji način - spuštanje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 20% na 17% što bi trebalo djelovati na smanjenje kamatnih stopa te umanjenje averzije prema riziku, i na strani ponude i na strani potražnje za kreditima. Istodobno je, u istoj funkciji, smanjena i stopa renumeracije sa 0,5% na 0,25%, čime je smanjena i kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a. Ocjena dosadašnje politike i bivšeg guvernera Željka Rohatinski19 kaže kako je potrebno zadržati ili čak i osnažiti mehanizam ograničavanja zaduživanja banaka u inozemstvu i na taj način limitirati ponudu deviza iz tog izvora. “Solo igra” središnje banke, koja podrazumijeva akumuliranje deviznih rezervi permanentnim kupovinama na deviznom tržištu usmjerenim isključivo ka postizanju ciljane razine tečaja, uz sterilizaciju tako produciranog “viška” kunske likvidnosti blagajničkim zapisima. Nadalje govori kako kreiranjem dodatne kunske likvidnosti (npr. smanjenjem stope obvezne rezerve ili postotka devizne OR koji se izdvaja u kunama) kako bi se povećala potražnja za devizama u okviru tekućih transakcija platne bilance, odnosno kroz povećani uvoz. Te naravno, da se deprecijacija realizira kroz kapitalne transakcije u smislu supstitucije dijela inozemnog duga domaćim dugom. Tako će se dio javnog duga monetizirati, a država će dobivenim kunama kupovati potrebne devize. To će dovesti do deprecijacije tečaja koju HNB može dodatno kontrolirati na način da 19

Ž.Rohatinski: Monetarna politika, Ekonomski pregled, 55 (11-12), Opatija, 2004.god., str. 1018.-1023.

24


Ana Fučkar

dio potrebnih deviza izravno proda državi iz deviznih rezervi. Za taj će se dio poništiti prethodno emitirani novac, pa HNB može u svom djelovanju balansirati između monetarnih i tečajnih ciljeva. Znači postižemo kontroliranu deprecijaciju tečaja, smanjujemo potrebu inozemnog zaduživanja države i supstituiramo ga indirektnim zaduživanjem kod središnje banke, devizne rezerve stavljamo u funkciju razvoja, a aktivno upravljanje vrijednosnim papirima države koje središnja banka može držati do dospijeća uključuje HNB i u upravljanje javnim dugom.20 Sadašnje stanje monetarnih kretanja21 u Hrvatskoj kaže kako je u prosincu 2012. bilo razmjerno stabilno. Prosječni višak kunske likvidnosti na računima banaka kod središnje banke, uključujući i prekonoćne depozite, u prosincu je iznosio 3,9 mlrd. kuna, neznatno više nego u prethodnom mjesecu. Banke su se svakodnevno koristile mogućnošću prekonoćnog deponiranja viška sredstava kod HNB-a, a kamatne stope na novčanom tržištu bile su stabilne i na niskim razinama. Tijekom spomenutog razdoblja nije bilo deviznih intervencija ni promjena instrumenata monetarne politike. Postupno realiziranje kredita u sklopu programa razvoja gospodarstva nastavilo se i tijekom prosinca. HBOR je održao šestu aukciju i odobrio kreditne kvote u iznosu od 0,4 mlrd. kuna pa ukupan iznos odobrenih kreditnih kvota sada iznosi 2,8 mlrd. kuna ili nešto više od 80% sredstava predviđenih za kreditni program. Od spomenutog iznosa s računa HBOR-a kod HNB-a na račune banaka prelilo se 0,7 mlrd. kuna. Na temelju tih sredstava i 0,7 mlrd. kuna koje su osigurale poslovne banke poduzećima je u 2012. godini odobreno 1,4 mlrd. kuna kredita. Primarni novac (M0) na kraju 2012. godine iznosio je 61,3 mlrd. kuna, a njegov porast u prosincu bio je posljedica povećanja gotovog novca izvan banaka i smanjenja kunskog depozita države kod HNB-a. Na godišnjoj razini monetarni agregat M0 blago se smanjio, za 1,8%.

20

Ž. Rohatinski, dr. sc., rad je izlagao na 12. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, “Ekonomska politika Hrvatske u 2005.”,10.-12. XI. 2004. 21 http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf [07.03.´13]

25


Ana Fučkar

Što se tiče budućih kretanja, ističu se četiri pitanja: 1) Porast inflacije zahtijeva poseban oprez, posebno povezano s potencijalnim drugim krugom učinaka. Pri tome se prvenstveno misli na utjecaj inflacije na realne cijene faktora, kamatne stope i tečaj, ali i ograničenja u poticanju domaće potražnje monetarnim mjerama.; 2) Unatoč smanjenju deficita tekućeg računa, vanjska ranjivost zemlje je povećana jer disparitet između kretanja tečaja i domaćih troškova umanjuje konkurentsku sposobnost zemlje na međunarodnim tržištima. Zato treba pojačati napore na ograničavanju rasta plaća (nižim od rasta produktivnosti) i provođenju ostalih srednjoročnih i dugoročnih mjera za jačanje konkurentnosti; 3) Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nužne su za uspostavljanje održivog rasta. Ključna je provedba Programa gospodarskog oporavka i Zakona o fiskalnoj odgovornosti; 4) HNB i ostala tijela vlasti se ohrabruju da nastave napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima. Ona povećava kreditni rizik, dok veliki bilančni učinci onemogućuju upotrebu tečaja kao sredstva prilagodbe. To za HNB znači da zadrži visoke kapitalske zahtjeve po osnovi valutno induciranog kreditnog rizika i u uvjetima primjene Basela 3 - koji takav rizik ne uključuje u izračun adekvatnosti kapitala. Tako, kroz pojedinačna rješenja HNB efektivno povećava minimalnu stopu adekvatnosti kapitala banaka s 12% na 14%. Što se tiče eventualne zabrane primjene valutne klauzule na kredite, to je pitanje regulirano u članku 21. i 22. Zakona o obveznim odnosima i izvan je ingerencije HNB-a. Slične ocjene iznose i druge financijske institucije. Tako, primjerice, agencija Fitch ističe pet osnovnih problema hrvatske ekonomije: →

nedovoljna fiskalna konsolidacija bez koje nema smanjenja fiskalnog deficita

→

brzo rastući javni dug

→

ispodprosječni rast BDP-a

→

visoka devizna izloženost javnog i privatnog sektora

→

visoka inozemna zaduženost.

26


Ana Fučkar

Takve ocjene ne treba podcjenjivati, posebno ne u kontekstu činjenice da potrebe inozemnog financiranja iznose u ovoj godini 17,9 milijardi eura (38,4% BDP-a), što je za 2 milijarde eura više nego u 2010. godini, i da nepovoljan rejting zemlje može znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu.

4.2 Uloga HNB-a u kreiranju u kreiranju monetarne politike Jedan od zadataka Hrvatske narodne banke jest utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike u Republici Hrvatskoj. Radi ostvarivanja utvrđene monetarne i devizne politike HNB može odrediti mjere i instrumente koji su mu potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje količine novca u optjecaju te donositi mjere u svezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute. HNB je ovlašten donositi podzakonske propise i druge akte kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba, te obavlja kontrolu deviznog poslovanja u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom. Hrvatska narodna banka ovlaštena je utvrđivati metodu za određivanje vrijednosti kune prema drugim valutama. Radi provođenja utvrđene monetarne i devizne politike Hrvatska narodna banka može u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domaću ili stranu valutu te na financijskim tržištima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lako utrživih financijskih instrumenata kao i prava i obveze u vezi s njima. Hrvatska narodna banka može odobravati kredite solventnim bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na razdoblje ne dulje od šest mjeseci. Za osiguranje povrata tih kredita mogu se upotrijebiti: financijski instrumenti određeni Zakonom o HNB-u; zadužnice koje je izdala Hrvatska narodna banka ili Republika Hrvatska, koje su plative u Republici Hrvatskoj i koje čine dio javne emisije te zadužnice određene Zakonom o HNB-u. Hrvatska narodna banka utvrđuje posebnom odlukom kamatne stope na kreditne i diskontne poslove Hrvatske narodne banke. Također, Hrvatska narodna banka posebnom odlukom propisuje obvezu banaka da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na računu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom računu u Hrvatskoj narodnoj banci. Obvezna pričuva određuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ročnost, veličinu i povećanje depozita i drugih obveza banke.

27


Ana Fučkar

Odlukom o obveznoj pričuvi propisuje se i osnovica te način obračuna obvezne pričuve. Na izdvojena sredstva obvezne pričuve Hrvatska narodna banka može plaćati banci naknadu, a odluku o visini te naknade donosi Hrvatska narodna banka. 4.2.1 Osvrt na Zakon o HNB-u i njene uloge u monetarnoj politici Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovorna Hrvatskom saboru. HNB ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedište HNB je u Zagrebu. Njezin pečat sadržava prikaz grba Republike Hrvatske i ime HNB. Ona je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, koja jamči za obveze HNB. Zadužena je za kreiranje i provođenje monetarne politike, za osiguravanje domaće i međunarodne likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih banaka. Nadalje zakonom su definirana i sljedeća pravila koji se banka pridržava u provođenju monetarne politike. Pa tako, prema članku 10. Zakona o HNB-u, radi provođenja utvrđene monetarne i devizne politike, Hrvatska narodna banka može u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domaću ili stranu valutu te na financijskim tržištima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lakoutrživih financijskih instrumenata, kao i prava i obveza u vezi s istima. Treba istaknuti da članak 11. Zakona o HNB-u, radi podmirivanja redovitih potreba za likvidnošću kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka može odobravati kredite kreditnim institucijama uz odgovarajuće instrumente osiguranja, no prema članku 40. Zakona o HNBu22, Hrvatska narodna banka ne može odobravati kredite Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj ni društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dužničke instrumente.

Pravni

posao

koji

Hrvatska

narodna

banka

sklopi

s

Republikom

Hrvatskom,

izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne 22

http://www.mfin.hr/zakondavstvo, [09.01.´13.]

28


Ana Fučkar

(regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj ne može imati obilježja kredita. Niti se može upotrijebiti za odobravanje kredita Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj, društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, ni trećim osobama posredstvom kojih bi Republika Hrvatska bila krajnji korisnik kredita. Kod članka 17. Zakona o HNB-u23, Hrvatska narodna banka ima pravo trgovine devizama i efektivnim novcem na promptnom i terminskom tržištu, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja, u skladu sa člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona, čini međunarodne pričuve Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske. Međunarodne pričuve Republike Hrvatske čine dio bilance Hrvatske narodne banke. Pri odabiru ulaganja u pojedine oblike imovine iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka se u prvom redu rukovodi načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama na način koji je najbolje prilagođen monetarnoj i deviznoj politici i kojim se pridonosi nesmetanom ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema inozemstvu. Radi obavljanja zadataka utvrđenih ovim Zakonom i drugim propisima Hrvatska narodna banka može otvarati račune u inozemstvu prema članku 20. Zakona o HNB-u. Hrvatska narodna banka može prodavati i kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu i može obavljati sve vrste bankovnih i financijskih poslova s drugim središnjim bankama, kreditnim i financijskim institucijama sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, međunarodnim institucijama i organizacijama, uključujući davanje i uzimanje kredita.

23


29


Ana Fučkar

Uredbom o Hrvatskoj narodnoj banci od 8. listopada 1991. i Odlukomo zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima detaljnije su utvrđene i razrađene odgovornosti i funkcije središnje banke. Hrvatska kuna (koja se dijeli na stotinu lipa), kao trajno službeno platežno sredstvo u Hrvatskoj, uvedena je 30. svibnja 1994. godine. Hrvatska narodna banka može odrediti najniži apoen u prometu na koji se zaokružuju obračuni u gotovinskim i bezgotovinskim plaćanjima te u poslovnim knjigama što je određeno člankom 21. spomenutog zakona, te člankom 23. banka podzakonskim propisom utvrđuje nominalni iznos, mjere, težinu, izgled i ostala obilježja novčanica i kovanog novca koje izdaje. Hrvatska narodna banka na temelju posebnog zakona izdaje i oduzima odobrenja za pružanje usluga platnog prometa, izdaje i oduzima suglasnosti u vezi s pružanjem usluga platnog prometa, donosi podzakonske propise kojima se uređuje pružanje i obavljanje usluga platnog prometa, utvrđuje standarde u svrhu stabilnog i sigurnog obavljanja usluga platnog prometa te obavlja druge poslove koji su joj zakonom dani u nadležnost. Vodi račune kreditnih institucija te obavlja platni promet po tim računima. Kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužne su otvoriti račun u Hrvatskoj narodnoj banci ( članak 34. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.). Prema članaku 90. i 91.24 Hrvatska narodna banka može sudjelovati u radu međunarodnih monetarnih institucija samo uz suglasnost Europske središnje banke ( u daljnjem tekstu ESB). Hrvatska narodna banka kao sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (u daljnjem tekstu ESSB) sudjeluje u provođenju monetarne politike i provodi monetarnu kontrolu. Nadalje u tekstu navedeni su propisi kojih se HNB prema zakonu mora pridržavati kod provedbe monetarne politike ESB-a (prema čl.96,97), koji kažu da sudjelujući u provođenju monetarne politike, Hrvatska narodna banka je dužna postupati u skladu s odredbama propisa ESB-a i propisa drugih nadležnih tijela Europske unije. Radi osiguravanja nesmetane primjene propisa iz područja monetarne politike Hrvatska narodna banka može donijeti provedbene akte kojima se osigurava primjena propisa ovih članka, uz prethodno mišljenje ESB-a.

24


30


Ana Fučkar

Svi provedbeni akti Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga članka moraju u cijelosti biti u skladu s pravnim aktima ESB-a. Guverner Hrvatske narodne banke član je Upravnog vijeća ESB-a. U skladu s odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Statuta ESSB-a i ESB-a Hrvatska narodna banka može: 1) uspostaviti odnose sa središnjim bankama i financijskim institucijama u drugim državama i, ako je to primjereno, s međunarodnim organizacijama, 2) kupovati i prodavati (promptno i na rok) te na drugi način stjecati sve oblike imovine 25 u stranoj valuti i plemenite kovine, 3) držati i upravljati imovinom iz prethodne točke ovoga stavka te 4) obavljati sve druge oblike bankovnih transakcija u odnosima s trećim državama i međunarodnim organizacijama uključujući poslove davanja i uzimanja zajma. Slika 2: Shema uloge HNB-a u provođenju monetarne politike

Izvor: Dr. sc. Manuel Benazić , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.8

25

Pojam imovine u stranoj valuti iz ovog stavka navedenog članka uključuje vrijednosne papire i svu drugu imovinu u bilo kojoj stranoj valuti ili obračunskoj jedinici neovisno o obliku u kojem se drži.

31


Ana Fučkar

4.2.2 Monetarna politika u Europskoj uniji i Hrvatskoj Članice Europske unije čine Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Osim toga, obveza je svih država članica smatrati ekonomsku politiku zajedničkim interesom i stalno međusobno koordinirati nacionalne ekonomske politike, kao i ostvariti uravnoteženi nacionalni proračun. Usklađivanje ekonomskih politika podrazumijeva i zajedničko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta, osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline na globalnoj razini. Euro je u gotovinskom obliku uveden prije devet godina te se potvrdio kao snažna i stabilna valuta – uz američki dolar vodeća je međunarodna valuta u globalnoj ekonomiji. Zajednička valuta postala je simbol Europske unije, a za građane Eurozone to je jedan od najvažnijih rezultata europske integracije. Jedinstvena monetarna politika, koja podrazumijeva zajedničku valutu, pridonijela je smanjenju prosječne stope inflacije i inflatornih očekivanja u dugom roku, potakla je daljnju integraciju tržišta, dodatno ubrzala integraciju financijskog tržišta te time omogućila relativno sniženje kamatnih stopa. Za zajedničku monetarnu politiku zadužena je Europska središnja banka (ESB) sa sjedištem u Frankfurtu, zajedno s nacionalnim središnjim bankama država članica Eurozone. Cilj ESB-a je održavanje stabilnosti cijena koja se definira kao prosječna godišnja stopa inflacije niža od, ali blizu 2%. Države koje se koriste zajedničkom valutom, eurom, čine Eurozonu, a trenutačno je 17 država članica. Od starih članica to su: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija, Finska, Irska, Španjolska, Portugal i Grčka, dok euro nije uveden u Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Danskoj. Od novih članica Unije dosad su euro uvele Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka i Estonija. Važno je naglasiti da uvođenje eura ne slijedi automatski pristupanjem Europskoj uniji. Uvođenju eura kao nacionalne valute prethodi, naime, zadovoljavanje jasno određenih kriterija postavljenih Ugovorom iz Maastrichta.

32


Ana Fučkar

Radi se o sljedećim uvjetima: stopa inflacije ne viša od prosjeka triju zemalja Europske unije s najnižom inflacijom uvećanog za 1,5 postotnih bodova, manjak proračuna opće države ne viši od 3% BDP-a, javni dug ne viši od 60% BDP-a; sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) tijekom najmanje dvije godine bez značajnih oscilacija tečaja nacionalne valute prema euru, dugoročna kamatna stopa ne viša od prosjeka triju zemalja članica Unije s najnižom inflacijom uvećanom za 2 postotna boda. Isto kao i u Hrvtskoj tako i Europska unija ima svoj upravljački mehanizam za monetarnu politiku a to je Europska središnja banka (ESB). Tako su upravljačka tijela ESB-a:26 I.

Savjet guvernera: prihvaća smjernice, provodi odluke za ostvarenje zadataka i ciljeva Euro sustava, formulira monetarnu politiku eurozone;

II.

Izvršni odbor: implementira monetarnu politiku, odgovoran za poslovanje ESB-a i provođenje regulatornih odluka;

III.

Generalni savjet: doprinosi sustavu nadzora i koordinacije ESB-a pomaže kod pripremi proširenja eurozone.

Primarni cilj monetarne politike ESB-a je održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku što znači stabilnost cijena (znači nisku stopu inflacije -cca. 2%). Prati se HICP (harmonizirani indeks potrošačkih cijena), uz to, ESSB (Eurosustav) dužan je podupirati gospodarsku politiku Unije. Monetarna politika Eu-a koristi politiku “stabilnih cijena” što donosi stabilnost tj.znači izbjegavanje inflacije i deflacije, te doprinosi gospodarskoj aktivnosti i visokoj zaposlenosti. Što na kraju rezultira prepoznavanjem promjena relativnih cijena (između dobara, utječe na odluke o potrošnji i investicijama), izbjegavanjem inflacijske riziko premije u kamatnoj stopi (realna kamata i vjerovnici), izbjegavanjem nepotrebnih aktivnosti s ciljem zaštite od inflacije (ušteda vremena, produktivna uporaba resursa), smanjenjem negativnih učinaka inflacije i deflacije na poreznu i socijalnu politiku, te sprečavanjem redistribucije blagostanja i dohotka.

26

Dr. sc. Manuel Benazić , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.10

33


Ana Fučkar

ESB ima isključivo pravo emisije banknota i bankarskih rezervi -monetarne baze, M0. Time postavlja uvjete zaduživanja banaka kod ESB-a i banaka međusobno te utječe na uvjete na novčanom tržištu. Promjena kamatne stope na tržištu novca od strane ESB-a utječe na gospodarske subjekte što dalje utječe na proizvodnju i cijene (transmisija). Nakon prilagodbe gospodarstva, promjena novčane mase utjecati će samo na cijene, ali ne i na realne varijable poput proizvodnje i zaposlenosti. Strategija monetarne politike EU određuje razinu kamatne stope na tržištu novca koja je potrebna da bi se održala stabilnost cijenau srednjem roku. Strategiju čine:27 •

ekonomska analiza

•

monetarna analiza

Kad Hrvatska postane članicom Europske unije, Hrvatska narodna banka (HNB) postat će dio Europskog sustava središnjih banaka, koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne banke svih država članica, ali će i dalje provoditi samostalnu monetarnu politiku, a njezin primarni cilj – održavanje stabilnosti cijena – ostat će nepromijenjen. Za uspješno funkcioniranje Ekonomske i monetarne unije ključna je neovisnost Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka. Istovrsna neovisnost je niz godina svojstvena i Hrvatskoj narodnoj banci, koja je u potpunosti samostalna i neovisna u svom radu što doprinosi ostvarenju njezinog primarnog cilja. Hrvatska će biti obvezna voditi fiskalnu politiku u skladu s načelima i pravilima koja se primjenjuju u Europskoj uniji; izvještavat će o stanju proračunskog deficita i javnog duga, te će sudjelovati u višestranom nadzoru javnih financija zemalja članica Unije i koordinaciji ekonomskih politika. Kada budu ispunjeni kriteriji za uvođenje eura, HNB će provoditi zajedničku monetarnu politiku zajedno s ESB-om i ostalim središnjim bankama Eurozone. Taj korak podrazumijeva i uvođenje eura kao nacionalne valute.

Može se očekivati da će koristi od pozitivnih učinaka europske Ekonomske i monetarne unije imati i Hrvatska, pogotovo nakon što uvede euro. Budući da Hrvatska već ostvaruje više od 27

Dr. sc. Manuel Benazić , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god., str.12

34


Ana Fučkar

60% vanjsko-trgovinske razmjene sa zemljama Europske unije, samo pristupanje Europskoj uniji, a posebno kasnije uvođenje eura, olakšat će poslovanje našim poduzećima. Uvođenjem eura nestat će troškovi konverzije valute, olakšat će se usporedba cijena na tržištu, a to će pozitivno utjecati na razvoj konkurencije. Posebno važna korist uvođenja eura u Hrvatskoj je eliminacija valutnog rizika, koji je vrlo izražen i svojstven hrvatskom gospodarstvu. To će pak značajno pridonijeti ukupnoj makrofinancijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, omogućiti bržu konvergenciju kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u zemljama Eurozone te potaknuti dinamičniji gospodarski rast. U pogledu neovisnosti Hrvatske narodne banke (HNB), EU sa zadovoljstvom prima na znanje da je Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci izmijenjen i dopunjen u srpnju 2008., čime su riješena sva otvorena pitanja koja utječu na neovisnost središnje banke. EU također prima na znanje da je izmijenjen i dopunjen Statut HNB-a, tako da je u potpunosti sukladan neovisnosti HNBa. Nadalje, novi Zakon o HNB-u jasno navodi da se odredbe utvrđene u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, koje su se smatrale nesukladnima s neovisnošću HNB-a, ne primjenjuju na odluke koje donosi HNB. EU naglašava potrebu da Hrvatska, prije pristupanja i u sklopu predviđene reforme Ustava preispita postojeći tekst Ustava (članak 53.) te da ga na odgovarajući način prilagodi. EU pozdravlja jačanje financijske neovisnosti HNB-a i osiguravanje poštivanja zabrane monetarnog financiranja javnog sektora u skladu s člankom 101. Ugovora o osnivanju Europske Zajednice, te ukidanje odredbi o mogućem pokriću manjka između prihoda i rashoda HNB-a javnim dužničkim vrijednosnim papirima.

35


Ana Fučkar

Što se tiče integracije HNB-a u Europski sustav središnjih banaka, EU prima na znanje da novi zakon o HNB-u potpuno usklađuje odredbe o integraciji s pravnom stečevinom koja će stupiti na snagu od datuma uvođenja eura u Hrvatsku. Imajući u vidu gore navedena razmatranja, EU smatra da je Hrvatska zadovoljila zahtjeve mjerila za zatvaranje, kako je utvrđeno u Zajedničkom stajalištu EU-a (CONF-HR 15/06). Što se tiče zabrane monetarnoga financiranja javnoga sektora, EU prima na znanje da je Hrvatska proširila opseg zabrana u Zakonu o HNB-u kako bi se osim države uključila i tijela regionalne i lokalne samouprave, kao i druga javna tijela. Što se tiče zabrane povlaštenoga pristupa javnoga sektora financijskim institucijama, EU prima na znanje da je Hrvatska izmijenila i dopunila nekoliko zakona, te time ukinula odredbe koje nisu sukladne s pravnom stečevinom, najkasnije od datuma pristupanja EU. EU prima na znanje da Hrvatska namjerava izmijeniti i dopuniti i jedini preostali zakon koji omogućava povlašteni pristup javnog sektora financijskim institucijama . EU poziva Hrvatsku da nastavi redovito pružati informacije o napretku u ovome području. Iz svih prethodno navedenih razloga nužne su reforme monetarnog sustava i monetarne politike koja bi u novom redefiniranom modelu ekonomske politike trebala igrati podređenu ali aktivnu ulogu usmjerenu na rast BDP-a, zapošljavanja i izvoza. Naravno, smatramo da bi se stručne rasprave trebale voditi oko šire grupe problema, konkretno oko sedam najčešće spominjanih teza o ekonomskoj i monetarnoj politici u Hrvatskoj.28 Navedene teze detaljnije ću objasniti u zaključku ovog rada.

28

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) prošloga je tjedna predstavila zbornik radova “Iz krize u depresiju”. Prilikom predstavljanja zbornika kratko je izlaganje imao i prof.dr.sc Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a u kojem je izrazio svoje mišljenje o sedam teza koje se pojavljuju u javnosti, a odnose na ekonomsku politiku u RH.

36


Ana Fučkar

5. ZAKLJUČAK Poznati britanski ekonomist Frank H. Hahn, pišući o novcu, ironično je priznao «... da je najozbiljniji izazov, koji postojanje novca postavlja pred teoretičare ovaj: najrazvijeniji model gospodarstva ne može naći mjesta za novac»29 Odnosi vrijednosti elemenata gospodarskog procesa preko novčanih veličina stalno se mijenjaju, kao što se mijenjaju i njihove funkcije (kapital u sredstva proizvodnje i rad, proizvodnja u novčani prihod, rad u nadnice, nadnice u potrošnju i td). Očekivati da se taj kružni proces može reproducirati u istim veličinama nije realno. Monetarna stabilnost može biti samo teorijska pretpostavka zatvorenog mehaničkog modela ravnoteže, a ako se preslikava na realne procesa otvorenog tržišnog gospodarstva, može više zbunjivati nego pomoći. Monetarni sustav Hrvatske je prividno neovisan, a u stvari duboko ovisan i određen inozemnim čimbenicima. Stvaranje domaćeg primarnog novca nije vezano za domaću proizvodnju gdje bi se proizvodnja roba i usluga zakonito zatvarala stvaranjem novca u čemu bi krediti banaka, odnosno i diskontni poslovi imali veliku ulogu. Zbog svega toga naš je model monetarne politike čitavo vrijeme bio deformiran i kao takav nije mogao dati drugačije rezultate. Njegova odvojenost od realne ekonomije ogleda se u izuzetno dobroj likvidnosti financijskog sektora i velikoj nelikvidnosti u ostalim sektorima. Kao što sam navela prije postoji sedam teza o ekonomskoj monetarnoj politici u Hrvatskoj koje će objasniti smjer reforme monetarne politike.

29

Frank H. Hahn, Money and inflation, London, 1982.god, str. 1

37


Ana Fučkar

To su:30 1. Devalvacija je neprihvatljiva Niti jedan ozbiljni ekonomist u Hrvatskoj ne zalaže se za devalvaciju pa je ovo pitanje do krajnjih granica banalizirano glede složenog mehanizma upravljanja deviznim tečajem. Ono je postalo prvorazredni način zastrašivanja javnosti i samozavaravanja vladajućih struktura da devizni tečaj može dugo ostati nepromjenjiv posebice u ambijentu teško bolesne ekonomije kakva je naša. Tečajna politika se ne vodi kroz medije, a ako se to čini onda obrana tečaja kune postaje stvar ideologije a ne realnih ekonomskih zakonitosti. No, zalažu se za ukidanje valutne klauzule jer je protuustavna, grubo ruši monetarni suverenitet, onemogućava bankama tržišno upravljanje valutnim rizikom, vjerovnike i dužnike stavlja u potpuno neravnopravan položaj. Valutna klauzula se može zamijeniti klauzulom stope inflacije što i dužnika i vjerovnika stavlja u ravnopravan položaj. Tendencija je u hrvatskom gospodarstvu da će se tečaj kune sam urušiti zbog bitno snažnijeg rasta potražnje za devizama o njihove ponude. Upravo će to dovesti do stvarne devalvacije a da je nitko više ne treba tražiti. Vođenje pogrešne politike deviznog tečaja skoro 17 godina doslovno je slomilo kralježnicu hrvatskom izvozu jer je čitavo to vrijeme zanemarivana promjena odnosa između domaćih i inozemnih relativnih cijena. Izvoznici su time ostali sapeti u čvrstoj mreži koja ne dopušta da stvarni rast troškova, odnosno cijena zakonito mijenja devizni tečaj manje efikasnog gospodarstva kakvo je naše. To je, kao što nedavno reče Skidelsky, kao kada termometar zaustavite na 10 stupnjeva Celzija a vani je ljeto i stvarna temperatura 35 stupnjeva.

30

Ivan Lovrinović, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god.,str. 239.

38


Ana Fučkar

2. HNB treba sačuvati stabilnost kune i značajno sniziti kamatne stope Upravo se ovo traži od novoga guvernera, ali budimo iskreni tražilo se i od staroga. Ako HNB krene putem snižavanja kamatnih stopa nužno mora povećati količinu novca u optjecaju a upravo to vrši pritisak na slabljenje kune. Prema tome, ekonomska politika Vlade treba u prvi plan staviti model ciljane inflacije za provođenje svoje makroekonomske politike i u njenoj provedbi okrenuti se politici kamatne stope kao posrednom cilju ostvarenja ovoga koncepta. Veliki broj zemalja s uspjehom provodi ovakav koncept monetarne politike, a među njima i Europska središnja banka. Monetarna politika ne može u isto vrijeme osigurati stabilna tečaj i snižavanje kamatnih stopa. Uz ovako visoke kamatne stope monetarni intervencionizam nije moguć niti uspostava unutrašnje ravnoteže. Vlada se odlučila unutrašnju ravnotežu postići fiskalnom politikom ali to neće biti dovoljno, pa je ekspanzivnija monetarna politika nužna. 3. Nije problem u novcu kojega ima dosta u bankama već u tome što nema kvalitetnih projekata Hrvatska nije izoliran slučaj da u uvjetima recesije ima problema sa poticanjem investicija. Banke zbog rasta rizičnosti poslovanja izbjegavaju gospodarstvo ali sve više i građane a preferiraju kreditiranje države kakva god ona bila jer propada zadnja. No, ova papagajski ponavljana teza je licemjerna jer svi oni koji ju izgovaraju znaju dobro da poduzetnici ne mogu u uvjetima kakvi jesu ići u nove investicije kada je kamatna stopa na kredite previsoka, a država službenom makroekonomskom politikom onemogućava rast potrošnje i potražnje. Prema tome, treba pokrenuti investicijske projekte iz područja koje su i stara i nova vlada naznačile, ali sa potpuno drugačijim pristupom financiranju. Velike projekte javnih poduzeća treba financirati projektnim obveznicama koje će emitirati država a kupovati prije svega HNB ali i drugi zainteresirani investitori (mirovinski fondovi, građani itd). Zabluda je očekivati da će se investicijski val moći financirati sve nedostupnijim inozemnim kapitalom ili domaćim skupim bankarskim kreditima, te iscrpljenim internim fondovima javnih poduzeća. Ne treba puno pametovati već vidjeti kako se to već godinama radi u EU kamo mi težimo.

39


Ana Fučkar

4. Tečajne korekcije nemaju smisla jer nemamo skoro ništa izvoziti Ovo je jedna od većih podvala koja se kontinuirano ponavlja i podsjeća na jahača koji je duže vrijeme pothranjivao svoga konja za kojega sada kaže da je loš jer iz njemu nepoznatih razloga ne može trčati i vuči. Dovoljno je da uzmemo vanjskotrgovačku bilancu Hrvatske pa ćemo vidjeti da, kao nikada prije, uvozimo hrane i imamo ogroman deficit u segmentu poljoprivrednih proizvoda. Tu je i drvna industrija i neki drugi oblici prerađivačke industrije. A tek turizam u kojemu se redovito prije glavne sezone, gle čuda, dešava aprecijacija kune. S jedne strane imamo silne napore za podizanjem kvalitete usluga u turizmu i njegovoj promociji. Koliko je upravo brodogradnja, u kojoj usput rečeno ima svega i svačega, izgubila zbog nerealnog tečaja kune. 5. Poboljšati suradnju HNB-a i Vlade Suradnja je moguća onda kada Vlada zna čemu joj služi monetarna politika, odnosno da je zna upotrijebiti za ostvarenje ciljeva makroekonomske politike. Kada Vlada to ne zna, što je do sada dugo vremena bio slučaj, onda se monetarna politika nameće ekonomskoj politici i Vladi kao što je to pokazivao svako malo dr. Rohatinski držeći lekcije Vladi, miješajući se povremeno i javno u ekonomsku politiku i pri tome ismijavajući (najčešće s pravom), monetarnoj politici nedorasle ministre financija i premijere. Suradnja Vlade i HNB prije svega znači koordinaciju fiskalne i monetarne politike. Ako je fiskalna politika određena biti restriktivnom, kao što sada jest, onda po nijednoj teoriji nije moguće voditi u isto vrijeme restriktivnu monetarnu politiku i očekivati izlazak iz recesije. Prema teorijama opće ravnoteže, a posebice postizanja unutrašnje ravnoteže, restriktivnost jedne politike mora biti nadograđena ekspanzivnošću druge. Prema tome, ako sadašnja Vlada odbaci monetarnu politiku kao moćnu politiku stimuliranja rasta gospodarstva, što je nažalost istina, tada HNB i ne može raditi ništa drugo nego čuvati ono što se ne može sačuvati stabilnim.

40


Ana Fučkar

6. Kunu treba što prije zamijeniti eurom Ova teza se čini toliko logičnom i prihvatljivom pa se čini da se o tome nema što niti raspravljati. S aspekta pojedinca to i jeste čisto tehničko pitanje. Imati u džepu 100 kuna ili 15 eura je potpuno svejedno, pa čak je i bolje imati eure ako putuješ diljem EU jer ne moraš nigdje ništa mijenjati i strepiti hoće li te mjenjači usput prevariti. No, s pozicije ukupnog gospodarstva i ekonomske politike to je sve drugo od jednostavnog i tehničkog problema. Nezavisna monetarna politika uz kvalitetnu politiku deviznog tečaja domaće valute moćan je instrument ekonomske politike do onoga vremena kada se Hrvatska po svemu ne približi standardima Eurozone. Naravno, ima i takvih ekonomista koji ovakav pristup nazivaju običnom glupošću, a takve mnogošta nervira kada je riječ općenito o suverenosti. Da je tome tako vidimo danas na primjeru Grčke koja se susreće s fenomenom „zarobljene države“ jer ne može ništa samostalno učiniti da bi napravila proboj iz obruča dužničkog ropstva. Stručnije rečeno, Grčka nema mehanizme prilagođavanja kojima bi mogla sama eliminirati postojeće neravnoteže pa je prepuštena skrbi Eurozone koja je načisto s tim da Grčkoj nema spasa. EU ne prihvaća nužnost novčanih transfera i pomoći da bi se južnoj klonuloj ekonomiji vratila vitalnost već se šalju edukativne poruke o tome što sve treba dodatno učiniti Grčka da bi joj bilo bolje. Istina, puno toga ima što Grci moraju učiniti i promijeniti u svojim životima, navikama i načinu poslovanja. Jedno je sigurno, Grčka će morati napustiti euro i vratiti se drahmi jer će samoj sebi morati pokazati da može stati samo iza onoga novca koji odražava biće toga naroda i gospodarstva. Zbog sve toga, Hrvatska treba slijediti primjere Danske, Švedske, Češke i Poljske te V. Britanije u svojoj politici i brzini monetarnog integriranja. Uostalom, to je primarni cilj same Eurozone jer je morala shvatiti da je opasno ugrožavaju članice koje su nespremne preuzele euro a sada su postale glavni generatori njegove destrukcije iznutra.

41


Ana Fučkar

7. Monetarna politika je nemoćna u ovakvoj situaciji i jedini pravi potezi su u strukturnim reformama, internoj devalvaciji i smanjenju državnog proračuna U Hrvatskoj su nažalost još uvijek dominantni zagovornici klasične ekonomske teorije u novijim varijantama a svode se na zahtjeve za većom fleksibilnosti tržišta rada i automatizma uspostave ravnoteže u ekonomiji. Taj novi liberalizam u zahtjevima da se treba isključivo osloniti na automatske sile tržišta u njegovoj samoregulaciji još jedino čvrsto živi u ovom dijelu Europe. S druge strane, nikome od ključnih ljudi u vladajućim strukturama nije jasno da monetarna politika nije neutralna i da je novac u jedinstvu sa svijetom roba i usluga i neodvojiv od njega. Ako je u Hrvatskoj posljednje tri godine količina transakcijskog novca za potrebe gospodarstva i građana manja od količine primarnog novca koji proizvodi HNB tada je svakom studentu ekonomije jasno da je gospodarstvo oslabilo .Odatle dijelom potječe i nelikvidnost, nerazumno visoke kamatne, nerealan tečaj, pad agregatne potražnje itd. U našem slučaju imamo klasični primjer podijeljenosti pri čemu je realni sektor odvojen od financijskog, pri čemu ovaj drugi još uvijek profitabilno posluje ali se dramatično povećava nenaplativost kredita koja je osjetno veća od službenih pokazatelja, a kvaliteta bankarske aktive također je narušena padom cijena nekretnina. Takva podijeljenost ne može i neće dugo trajati. Monetarni intervencionizam u Hrvatskoj mora se odvijati paralelno sa procesom restrukturiranja u proizvodnom sektoru gospodarstva snižavanjem kamatne stope, poticanjem investicija, novih tehnologija i uvažavanja tržišnih načela poslovanja kao kriterija selekcija. Dakle, interna devalvacija neće dati potrebne rezultate, restrukturiranje državnog proračuna je nužno ali ne i njegovo smanjenje jer se mora investirati u kapitalna dobra i projekte javnog sektora. Monetarni intervencionizam usklađen s restrukturiranjem zasigurno bi dao dobre rezultate. Sve drugo je pokušano i nije dalo rezultate a promjenu monetarne politike ne treba shvaćati kao igranje vatrom.

42


Ana Fučkar

Uostalom, dok točite gorivo u auto, nije li to igranje vatrom? No, ako ste pažljivi taj zapaljivi materijal je uvjet vašeg kretanja. Dakle, u Hrvatskoj je monetarna politika nadređena svemu. Umjesto ustavne regulacije, uloge i pozicije Središnje banke –institucije monetarne vlasti, monetarnog sustava, te monetarno-financijske i kreditne politike uvedena je samoregulacija vlasti s izvršnom vlašću u RH. Proračun Središnje banke u drugim državama određuje Vlada i ministarstvo financija, to nije slučaj s proračunom Središnje banke u RH. Isto tako umjesto da središnja banka, guverner i savjet za monetarna pitanja poveća monetarnu masu i rješava probleme nelikvidnosti (32 mlrd kn), radi se na sužavanju likvidnosti, otpušta obvezne rezerve sa 17% na 13%. Suspendirani novac Središnja banka i guverner sa Savjetom prodaju državi bez rezervacija. Time se je izišlo u susret stranim državnim bankama u RH, a ne hrvatskom gospodarstvu i RH. Središnja je banka odgovorna za bankovni sustav 31, sustav poslovnih banaka u RH (90%). Središnja banka u RH s upravnom strukturom ima neograničenu financijsku moć, koja graniči sa zlouporabom te moći i neograničenih vlasti spram hrvatskog društva i gospodarstva. HNB se mora vratiti u funkciju interesa države i gospodarstva što zahtijeva duboku rekonstrukciju sustava u kojem funkcionira. Ne zbog toga što je to odredio HNB već zbog toga što su prethodne vlade i bile nesposobne shvatiti da je monetarna politika samo jedna izuzetno važna karika u ukupnoj ekonomskoj politici koja mora biti u funkciji ostvarivanja njenih ključnih ciljeva. Ona je do sada više ličila na model javno-privatnog partnerstva pri čemu je autonomija bila samo dobar omot za kutiju u kojoj se nije mogao vidjeti pravi sadržaj. Je li moguće očekivati da će i sadašnja vlada nasjesti staroj priči o stabilnosti koja to nikada u stvari nije niti bila.

31

Ivan Lovrinović, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god.,str. 213.

43


POPIS SLIKA: 1. Slika 1: Shematski prikaz djelovanja monetarne politike................................................11 2. Slika 2: Shema uloge HNB-a u provođenju monetarne politike.....................................31

44

Ana Fučkar


Ana Fučkar

LITERATURA: Knjige: 1. Dr. sc. Manuel Benazić , Interna predavanja, Zagreb, 2010.god. 2. Perišin, I.; Šokman, A.:Monetarno kreditna politika, Informator, Zagreb, 1992.god. 3. Perišin I., Antun Šokman /Ivan Lovrinović, Monetarna politika, Interna predavanja, Pula, 2001.god 4. Slavko Kulić, Interna predavanja, Zagreb, 2010.god. Članci: 1. Frank H. Hahn, Money and inflation, London, 1982.god. 2. Lj. Jurčić: Financijska kriza i fi skalna politika, Ekonomski pregled, 61 (5-6) , 2010.god. 3. Ivan Lovrinović, Marijana Ivanov, Monetarna politika, RRIF-plus, Zagreb, 2010.god. 4. Ž.Rohatinski: Monetarna politika, Ekonomski pregled, 55 (11-12), Opatija, 2004.god

Internetski izvori: 1. http://www.hnb.hr/monetarna politika 2. http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf 3. http://www.mfin.hr/zakondavstvo 4. http://www.nbs.rs/export/pics/grafikoni/MO-instrumenti_lat.gif

45

Uloga HNB-A Na Monetarnu Politiku

Recommend Documents