M.Pranjii- N.Kujundiie - t. Biondii (priredili)
Uloga Katolicke crkve
u razvoju hrvatskog Skolstva
ULOGA KATOLIEKE CRKVE U RAZVOJU HRVATSKOG SKOLSTVA
BIBLIOTEKA
ACTA AEDUCATIVA CROATICA
1. M. Pranjii - N. KujundZii- I. Biondii (priredili) ULOGA KATOLIEKE CRKVE U RAZVOJUHRVATSKOGSKOLSTVA
M. Pranjid - N. Kujundilie -L Biondid (priredili)
ULOGAKATOLICKE CRKVE U RAZVOJU HRVATSKOC STOLSTVA
_-re=
W
Hrvatska akademijaodgojnih znanosti
ZAGREB 1994.
I
T I
I
(
I
I Urednik: Nedjeljko KujundZii Recenzenti: prof. dr. Valentin PuZevski mr. Ante Pavlovii Grafidko uredenje: Marijan Osman Jezidnalektura: lvo Zanii Slog, prijelom i korektura: Rafo Miianovii lzdaje: Hrvatska akademija odgojnih znanosti Tisak: "Kratis", Zagreb
SADRZAJ
PROSLOV
7
POZDRAVNARIJEC (Franjo KuhariC)
10
ULOGA KATOLIEKE CRKVE U STVARANJU ZAPADNOEUROPSKOG SKOISTVR (Markopranjii)
t2
PRINOSBENEDIKTINACA HRVATSKOJKULTURI r SKOLSTVU(NedjetjkoKujundiii)
3l
OBRAZOVNODJELOVANJEDOMINIKANACA U HRVATSKOJ(PetarRadelj) .
36
FRANJEVCIMEDU HRVATSKIM NARODOM I NJIHOVO PROSVJETITELJSKO DJELOVANJE(VickoKapitanovi() PAVLINI I RAZVITAK VISOKOGSTOISTVN U HRVATSKOJ(AnteSekulii)
49 67
ISUSOVAEKOPROSVJETITELISKODJELOVANJE U HRVATSKOI (Mijo Korade)
j3
DJELOVANJEZENSKIH CRKVENIH REDOVA NA RAZVOJHRVATSKOGSKOLSTyA(Natatijapatac)
85
ZPNSTa REALNA GIMNAZIJA SESTARAMILosRDNIcA U ZAGREBU (1921-1945)(DubravkaMiljkovii)
105
SALEZIJANCIU HRVATSKOJPROSVJETI I KULTURI (IvanMarijanovii) .
tt7
HRVATSKEPOEETNICEU BOSNII HERCEGOVINI U 19.STOLJECIJ(VladoPandfii)
125
DONMIHOVIL PAVLINOVId U BORBI ZA HRVATSKI JEZIKU SKOLI (Mirjana pivac)
I3g
POLOZAJVJERNIKA U ATEISTICKOJSKOLI (JosipMarinkovii) .
t44
BOLJSEVIEKAATEIZACIJA HRVATSKOG UEITELJSTYA(IVANBiONdii)
I4g
PODACIO AUTORIMA PRILOGA
t78
PR0Sr0v "Zbornik "uloga Katolitke crkve u razvoju hmatskog ikolstva" dijakronijska je retrospektiva trinaeststoljetnog razvoja hrvatskog ikolsna u ozraiju kriianske i kaioliike idej-e,retrospektiva koju, usporedo s isticanjem dostignuia hrvatikog ikolsna, obogaiuju prikazi redova Katoliike crkve koja je na hrvatskome prostoru rizvijala sve dimenziie hrvat skoga naci onalnog a b ii a. Kao religija koja je nadmaiila mitsku koncepciju duhovnosti, kriCansno je pruZilo iovjeiansnu sintezu srca i uma, onostranosti i ovostranosti, te u Platonovu metexisu traiilo i nailo smisao pojedinaine i zajedniike ljudske egzistencije. Nakon nekoliko stoljeta traienja krSfunske sintezepatristiiari su postavili temelje te povijesne sinteze za Europu, a kasnije i za najveii dio svijeta. Naime, na ruieviiama Rimskog carsuo i u anarhoidnom lutanju doseljenih plemena Europa je sve do svoje kr\funske konsolidacije traiila sebe, traZila novo proturobovlasniiko, humanistiiko i boZanskoodredenje. Ovu sintezu, kako je prikazano u zborniku, poiinje red benediktinaca, kome pripada najviia zasluga u stvaranju novog svijeta rada, moline i umjetnosti u Boijoj zaiednicl kriianskih naroda Europe. oni, naime, iz Monte cassina oiraiuju kriiansiom-idejom ryajprijeSredozemlje,a onda svoju sintezu iire i cijelom Europom, koju uljuduju i otkrivaju joj nove vrednote. Geslom " Ora et labora" benediktinci najprtje nadilaze robovtasniiki duh po komeje rad sramota za slobodna iovjeka te time udaraju temelje afirmaciji rada koji je kasnije Europu uzdigao iznad svih kontinenata, a u naiem vremenu pbstao i op1eplanetarnomvrijednoicu. Dakako, da su ostali samo na afirmaciji rada, benediktinci ne bi osnarili sintezu duha i tijela. zato je i drugi dio njihova gesla, ora, pokazao kako ioviek ne moZei ne smije Zivjeti samo kako bi imao ito viie stvari nego rad valja shvatiti kao sredstvoza postizanje konaine svrhe: ostvarivanja onostrane bibliistceporuke da je i-ovjekod Boga i za Boga stvoren. Poleze1i od trinitetske sinteze neba-i zemlje, te Duha svetoga kao spojnice i promisli koja ravna te polutke u jednu kozmitki simfoniju, ben.ediktinci pose,bnupaZnju obraiaju odgoju. Jer, dok se onostranostprenosila u mttskoi svijesti neposredno (sudjelovanjem u orakulima i socijaliaacijom), oni razvijaju koncepcijusveopieg odgoja ioujeka. Benediktinskapedagoikafilozofija ostvaruje Platonovu misaou iedinstvu uma, djela i euvstvo. S polaziSta te nove koncepcije benediktinci razvijaju originalnan nauk o jedinsnu moline, rada i umjetnosti, i to je prva nova pedagoika doktrinakoja je Europi osigurala prvo mjesto u svijetu. Njihov ikolski program, sadizan u Regulamasv. Benedikta, objedinjuje znansvene i nostavne discipline i poznatoj koncepciji septemartes liberales, uvjeravanje stavlja na ielo cjelokupnog ikolskog uienja, rad afirmira do toga stupnja da mu daje posebno mjesto u pouiavanju iniernista i eksternistate posebnupaznju obraca na njegovanjepravilnih odnosa medi liudima. Benediktincisu s tom novom koncepcijom zaranctdoili i u Hrvatsku, kojbj su podarili prvi organizirani ikolski sustav. Kako povijest biljeZi, oni su utemeljitelji hrvatskog Skolsna, jer su u Riiinicama 852. godine u okvirima svoga samostana razvili prvu hrvatsku ilolu u koioj su se odgaiali sveienici (schola interior) i svjetovnjaci (schoTaexterior), a do kraia narodne dinastije svojim su ikolama pokrili gotovo cijelu Hrvatsku. Hrvatsko ikolsno i kultura, kao i katolicizam koji se u Hrvatskoj afirmirao, nalaze teme,ljeu benediktinskojprosvjetnoj akciji. Tnhvaljujuii tome, Hrttaiska je medu prvim ze.mliamanove Europe razviiala ikolski sustav. Pod tim utjecajem u Hrvatskoj bujaju obr.tii umjetnosti,grade se crkve i raTvijaju gradovi, a pod utjeiajem drugoga irkvinog reda- dominikanace- raTvijaju se i katedralne ikole kao preteie kasnijoj gimnaTiji. Kao
UloeaKu!91i49!4y9,.- l2 uien red, dominikanci u joS veCojmjeri sintetiziraju vjersku i znanstvenuspoznaju' Brojni hrvatski dominikanci sudietuiu ne samo u gradnji katedralnih Skola u Hrvatskoi nego daju i nemali prinos razvoju visokog ikolswa u Europi. Kao'ito je benediktlnskn ikota u Rilinicama bila uzor za organizaciiu svih lkola u doba narodie dinastije, tako uzorna katedralns Skolabiskupa Augustina KaZotifu postaie nisu tvorci samo prototip 'srednjih modernih siednjih ikola u Hrvatskoj. Medutim, dominikanci 1396. dieluje studium veC 14. lipnia 7adru u Naime, viiokih ikola. nego i viiih i soleine (sieiani sudij) kao prvo visoko ueiliite u Hrvatskoj, a na stupanj europskih studia ge'neralia, sq svim sveiiitiinim pravima i povlasticama, uzdignuto je 8._kolovoza 1495.godine, ito je gotovo dva stoljeia ranije od nastanka TagrebaekogsveuCiliita. Nimanje zotlrgi za rqzvoi hrvatskog ikolstva ima i franjevaiki red, koji y speciigli; zirao za iiroko narodno prosvjeiivanje. Franjevci su prvi hrvatski andragozi koii etnografiii i pouiavaju 'etnologiji, narod u svim vjeitinama dobra i uspjeina iivota. Udaraju temelje e tvorci su i prtte sinteze hrvatskoga kniiZevnogiezika, ponaibolje izraZena u djetu fli Andrije Kaeica MiosiCa, iija je " Pismarica" knjiga s ryat.veiimbroiem izdanja u i*ott*oi knjiievnosti. Franjevci su zailuZni i za razvoj pedagoikih priruinika, posebno iz odgoja. vjerskog ' Uli7u tioretiiara i praktiiara u hrvatskom ikolsnu od XVI. do XVIil. st. u Hrvatskoj pavlini, poiebno znaiaini za razvoi gimnazija i umietniikog odgoiq.U \f!preuziiaju 'glavi vei 13OS-godine onaraju gimnaziju, a onda isto iine u KriZevcima (1670), Seniu (1ZZS), Polegi I Vara1dinu (LZZZ). Neke od tih ikola, posebno lepoglavska, ubrzo se preobrazuju u visoku ikolu. Joi je veia prosvjetna uloga isusovaca,ier su oni proces ustrojavanja gimnazija omqtovili te suitavno razvijati humanistiiki tip obrazovanja, ito je urodilo stvaraniem niza uglednih klasiinih gimiazija - rasadiita hrvatske inteligencije sve do XIX. st. Kako se zna, hh,atski su isusovci,uspor-edosa ikolsnom, zavidno razvili znanost i filozofiju te tgko dostojno predstavljali Hrvatsku u Europi i svijetu. lsusovaiki ie ikolski sustav svoiom orgaiizacijom uiinja i puiavanja do danas ostao nenadmaien metodiiki model koii svakom ui eniku osi gurava maksimali zacii u uspi ehaKada je rijei i sintetskom prikazu razvoja hrvatskog ikolsna u ozraeiu Katolitke crkve u ti*aia, nikako se ne smije, kao ito se iz zbornika dobro vidi, zaboraviti i velik utiecai lenskih redova u razvoiu obrazovania ZenskemladeZi. Naime, ioi su za lrqlia fbmiitava poznati crkveni sabort preporuiiiati da se u ikole ialju i djevojiice. Dakle, Hrvatska jL prednjaiila i u uktju|ivanju Ienske mladeZi, te u obrazovaniu niie pravila diskriminaciju prima spolnim iazlikama. Benediktinke, dominikanke, klarise, uriulinke, kieri Bolje Ljubavi, s'estre sv. KriZa, sluZbenice milosrda itd. promiiu odgoi Zenske mladeli na svim razinama, od predikolske do visokoikolske. Katolidka je crkva, sve u svemu, uspostavljala i odriavala lrvatsku ikolsku vertikalu do sredine XtX. st, kada se i u Hrvatsdu poiiije probijati sekularistiika ikolska politika. Dokje katoliiki nauk uspjeino spajao vjerski, nacionalni i znanstvenirazvoj, sekularizam je kio uvezena ikolska ioktrina poteo razjedati to tisufugodiinje jedinsno. Sekularizam -poiinje poziciia, potkrai XIX. st. 'onoienos prosujetiteljskih, a kasnije i izrazitih antiklerikalnih zavriava u oporbi svemu katoliikome, a nakon srpske okupacije Hrvatske u pravoslavlja i velikosrpswa. apoteozi ' U tii razdobtji pripremanja i osnarivanja nove okupaciie Hrvatske Katoliika crkva odrlavala je nacionatiu svijest, ali joj politiike prilike nisu pogodovale. U ovome su zborniku prvi put u novijoj povijeiti hrvatskog Skolstvaseriozno analizirane teike su ulogu u posljedici -raz[radnji ateiiacije i pravoslavizacije hrvatskog Skolsna, ft uoieno kakvu ne samo hrvatskog ikolsna nego i politike imali sustavna ateizacija i nametanje idiotogija jugoslaversva, t esrpstva i komunizma. Rezuhat su bili nacionalna devai tacij a, p o ti skivanj e katol i i ansn a i mater ij alno i zrablj ivanje zemlie. 8
o c
,9
k
tj p k p o
ir sl n
o h
Uloga Katolidke crkve...,7-9
Proslov
Daiuii tako objektivan uvid u razvoj hrvatskog ikolsna, ovaj zbornik ne samo lto otreZnjuie hrvatsko uiiteljswo nego i cijelom narodu kazuje ito mu je danas iiniti i kako Cezaustaviti te tendove nacionalnog i ujerskogpropadanja. Zbornik je tako i svojevrsnaprolegomena jedne nove, obnoviteljske koncepcije hrvatskoganacionalnoga biCa, koja nosi sljedeCeporuke: 1) Republika Hrvatska u cijelom svom biiu treba osvijestiti vlastiti europski, katoliiki i kuhurni identitet. 2) Taj se identitet moZeosujeiiivati shvaianjem vertikale koju su stoljeiima uspostavliali benediktinci, dominikanci, franjevci, isusovci, salezijanci i nacionalno orijentirani pedagozi (Basariiek, Novotny, braia Radiii, Matiievii, Vuk-Pavlovii, petz, Lukas, Makaneci mnogi drugi). 3) Kao ito ie hrvatsko ikolsno u svim proilim vremenima a1urno prihvaialo sujetska pedagoika postignuia, tako je i danas potebno primijeniti model viie informacijske obrade u sve hrvatske ikole. 4) Da bi se to moglo ostvariti, nuZnoje napustiti stari herbartovsko-boljieviiki modet ikole kao uiiliita gotovih informacija putem predavanja i razredno-satno-predmetnog sustava,te razvijati doktrinu salezijanaca o cjelovitu odgoju "umom, tijelom i srcem" s maksimalnimdj elatnim udj elom uienika. Zbornik ie zbog svega toga pobuditi paZnju iirega kruga teoretieara i praktiiara gdgoja,jer im uzpovijesni daje i iiri, buducnosni okvir za promiiljanje organizacije nove hrvatskeikole i njoj sukladnepedagogije. Priredivati
I ? a
U
D ol
RUEE POZDRAVI{A
ni ol ol
Franjo Kuharid
SI
Zamoljen sam da nekoliko rijedi kaZem prigodom otvaranja ovoga simpozija koji si je postavio zadalu da razmi5lja o Crkvi kao odgojnoj prisutnosti u povijesti hrvatskoga naroda. Vei od onih prvih vremena prije trinaest stoljeia, kada su prvi Hrvati duli rijed Evandelja, oni koji su uzvjerovali, krstili se, ukorijenili su, usadili u biie hrvatskog naroda, na5e domovine i naSepovijesti kriZ Isusa Krista. Usadili su Crkvu kao novu prisutnost, kao novu zajednicu koja ie ponijeti kroz stoljeia taj znak kao navje5tajvjedne istine o Bogu i vjedne istine o dovieku. Citamo u Evandelju,kada se rodio Ivan Krstitelj, da su se upitali susjedi:Stoie biti od ovoga djeteta? Dolazak svakog djeteta na svijet izaziva pitanje - Sto ie biti od tog dovjeka? Kakav ie to eovjek rasti? Moze izrasti dobro, moZe izrasti zlo. Zar ne proZivljavamo vrijeme straSnih iskustava kad dovjek hoie diniti zlo drugome,uni5titi drugoga, osvojiti druge? Zn to nije odita manifestacijagrijeha, zla u dovjeku? Dakle, Stoie biti od tog djeteta, od tog dovjeka - to je pitanje odgoja. Svako dijete, svaki mlad dovjek moZe se razviti u velidinu, u moralnu vrijednost, u znanstvenusnagu, u duhovnu -velidinu, ali isto tako mozeliti proma5en.detrdeset pet godina ovdje se odvijao obrazovnipostupak i rad, nakon Sto su iz ove zgrade protjerane easne sestre. Tu su se okupliali mladi, da slu5aju,da nesto viSenauee.Sto im je pruZeno? PruZena im je sasvim drugadijaslika dovjeka. Da bismo uopie mogli govoriti o odgoju, moramo imati odgovor na pitanje tko je dovjek, Sto je dovjek i zaStoje dovjek... Materijalizam je u svojoj viziji svijeta, u tumadenjudovjeka, zanijekaobit dovjeka. Izbadenaje srZ,a ostalasamo ljuska. A srZ tog ljudskog biia nije teZina tijela, ni kemijski sastavnego duh. BaStaj duh koji je kod dovjeka nositelj savjesti i svih
10
spoznajai svih znanja,ba5 taj duh je zanijekan kao stvarnost. A odgoj koji zanijede srZ dovjeka, koji odbacuje njegovu bit, ne moZebiti cjelovit. PapaIvan Pavao II. naziva dovjeka koji je pro5aokroz materijalistidkiodgoj sakatim. On je duhovni invalid, kulturni analfabet, ne poznajepovijest u svim dimenzijama zbivanja,ni svoju vlastitu povijest, i ne zna smisaosvoga vlastitog Zivota.Jer srZ i bit ljudske egzistencijepredstavljatemeljni odnosdovjekaprema Bogu. Sto je svo na5eznanje,Stosu svi znanstveni napori,na svim podrudjimaljudskog istraZivanja, taLenja, sto je sve to? To je jedna velika knjiga iz koje dovjek dita, a koju nije sam napisao.Nije dovjek pisac svemira, niti Zemlje, niti dovjeka. On je samo mali udenik, mali skromni udenik, s vrlo malim i skromnim dosezimapred tom velikom pojavom stvarnosti koja ga okruZuje. On u tome stoji kao jedno malo sredi5te,ali srediSteintelekta. Kao reflektorom on prodire u sferu stvamosti, u sferu stvaranja,sve do galaksija,sve do srZi atoma i stanica.Malim reflektorom svog intelekta, on pita - tko stoji iza tog velikog stvaraladkogdjela? To je Stvoritelj. On je upisaosvoju misao u ditav svemir, u svaku stanicu,svaki atom. Zato je Einstein kazao da on doZivljava svemir kao veliku misao. Zato u srZ dovjekovih odnosa ide odnos prema Stvoritelju, prema Bogu, i samo u tom odnosu dovjek moZe biti odgojen cjelovito. Nema odgoja bez cjelovita shvaianja dovjeka u svim njegovim dimenzijama, moguinostima i, konadno, u njegovom usmjerenju prema apsolutnome, prema vjednome.A to je Objava. Kad sam 1926. godine krenuo u Prvi razred postojalo je zajedniStvo obitelji, Skole,Crkve. Duhovna vrijednost bila koliko toliko priznata. Odgojeni smo i rasli smo u zajedni5tvuSkole,obitelji i Crkve.
s
ti al ja ti p( kr
IT
iz
IT
IT
je o
UlogaKatolidkecrkve..., l0-l I
Dobivali smo iste vrijednosti iz Skole, obitelji i Crkve. Onda je nasilno rastavljena, zapravonastojalose rastaviti ne samo obitelj i Crkvu od Skole, nego i dijete od obitelji i od Crkve. Sjeiam se, na jednom susretunastavnikapostavljenoje pitanje: stoutjedena naseudenike?Koji su to negativni utjecaji? Redenoje, to je ulica, to je alkohol, to je droga i to je Crkva. To je javno redeno.Ako se Crkva sa svim svojim tisuiljetnim sadrZajem,vrijednostima i porukamatumadi kao negativan utjecaj i kao negativnaprisutnost,onda moZemo misliti kakvi su mladi ljudi iz takve Skole iz'lazilii Stosu bili u stanjudiniti. Kad se u mladu du5u posije mrak, ona ie rasti u mraku.Da bi se du5a obnovila, tog mraka je trebaosloboditi. Zato je pojam duhovne obnovezahtjevniji nego Sto mislimo. Po-
Pozdravnariied - Franio KuhariC
jam duhovne obnove zahva1au bit dovjekovu. Crkva je kroz 13 stoljefa ove na5ehrvatske povijesti bila prisutna u odgoju. I uvijek je prenosilaistu vijest, rijed staru,ali uvijek suvremenujer je istinita, a to je rijed koja tijelom posta. Evandelje, vizija svih odnosa, dovjeka prema dovjeku, dovjeka prema Bogu, naroda prema narodu, zajednice prema zajednici,odnosnoobitelji. Sve je objavljenou Rijedikoja je tijelom postala. Zato je to vjedna istina, vjedno svjetlo koje se jo5 zove naSainteligencija,koja je tu da obasjamalo svjetlo koje se zove naSa savjest,naSesrce.Pa neka blagoslovBoZji bude na ovim prostorima, neka ovo bude Skolane samo velikih ljudskih dostignuia i mudrosti nego i Skolavjedneistine.
, ) I
) S t 1
a 1 2
1l
t
U
KATOTICKE CRKUE UTOGA
Sxosrvn zApADltoEURopsKoc usTvARAr{JU Marko Pranjid
Saietak Crkva kao ljudska zajednica vei od svojih ranih podetaka nije mogla biti ravnodu5na prema kvaliteti svoga dlanstva.Potiduii iz Zidovske sredine gdjeje Skolovanjebilo visoko vrednovano, okruZena helenistidkom odnosno rimskom kulturom i na neki nadin njome izaziyana, prva kr5ianska zajednica nije mogla ostati indiferentnom na te poticaje, niti ih je smjela obezvrijediti. Odmah od podetka se postavljalo pitanje: je li nova, Kristova nauka, koja je odaravala svojom jednostavnoSiu, privladila svojom konkretnom korisno5iu te fascinirala svojim obeianjima, kompatibilna s postojeiom, dotada5njom mudro5iu? MoZe li se biti Kristov sljedbenik a i dalje ostati aristotelovac, platonovac, sokratovac pa dak i radikalni sljedbenik Mojsijeva zakona na kojemje podivalo Zidovstvo? Treba fi i aatie pohadati dotada5njeSkole i usvajati postojeiu mudrost ne mareii za Kristovu novinu? To je bila dilema koja se snaZnopostavljala i beskompromisnonametala Kristovim sljedbenicima.Tu je dilemu i sam autor ovog priloga ozbiljno shvatioi poku5ao na nju konstruktivnoodgovoriti. Tako je u svom povijesno-longitudinalnomodnosno,ako se ima u vidu stupnjevitost,vertikalnom istraZivanju,doSaona prag potrebeosnivanjane samo osnovnoSkolskihi srednjoSkolskihustanovanego i crkvenih sveudiliStakoja imaju zametke u prvim podecima trinaestog stoljeia.
Crkva kao ljudska zajednica vei od svojih ranih podetaka nije mogla biti ravnodu5na prema kvaliteti svogadlanstva.Nastalaje u vremenu kada helenistidka kultura sebe smatrajedinom pravom, uzvi5enom i vrijednom svake paZnje, a sve druge smatra barbarskima,pa i onu rimsku, koja joj se snagom mada a ne mudrosti nametnula: "Graecia captaferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio" (Zarobljena Grdka zarobilaje nekulturnogpobjednikai unijela umjetnostu surovi Lacij).t DoduSe,njen osnivad,Isus iz Nazareta, nije i5ao za tim da njegova zajednicabude druStvo probranih, visoko naobraZenihi profinjenom kulturom duboko proZetih ljudi,2 ne zato Sto bi u tome vidio neko zlo,3 nesto Sto bi se izravno protivilo njegovu nauku, nego zato Sto se veiina njegovih suvremenika sluZila potonjim kao nadomjeskom iskonske ljudske potrebe za Bogom.aTo je uostalomkod mnogih sadu12
vano i do dana dana5njega:znanje, civilizacija, progres, kultura kao alternativa umjetno, ili u nuZdi, stvorene potrebe za Bogom.5
I
J
5
rurui, 8., Vetiki rjeinik stranih rijeii, Zota, Zazreb 19'12,str. 468. UsF.I Kor3,19 l Kor 1,22:lKor2,4-5. Zacijelo je i medu apostolima, Isusovim najbliZim suradnicima, bilo ljudi primjeme kulture, kao Sto su primjerice bili sv. Luka (za kojega crkvena tradicija smatra da je bio lijednik) ili sv. Jakov, brat Ivanov (koji je ne samo u crkvenoj zajednici nego i izvan nje uZivao velik ugled kao odmjeren i mudar dovjek). Usp. I Kor 1,18-23;2,14;3,19. Na tome su nikli cijeli politidki sustavi odnosno razna filozofska usmjerenja koja su, uz ono pozitivno Sto su donijela dovjedanstvu,zacijelo imala i veoma negativne posljedice po to isto dovjedanstvo. Otklanjanje Boga iz ljudske zajednice, pa i uime znanosti odnosno samog dovjeka, veoma desto se osveiuje dovjeku. Sami smo bili svjedoci takvoga "znanstvenog" i druStvenog uredenja.
P Ir h i k d o J S
ri ti r( i S
N z d n d k b
s p o r( d
e
n ri n d n k
S'
s k
jr u p I\ S
P
J.
a o h 'a n n tia
la ro :o le lu
Uloga Katolidke crkve..., 12-30
M. Pranjii: Uloga KatoliCkecrkve u stvaranju...
UZAGRUAJU POSTOJEEH KUTTURA
koji su obnaSali visoke funkcije u vodenju drZave, naroda i vjernidke zajednice. Zvali su se "rabini" - uditelji. Usp. Iv 3,10; Lk 5,17; I Tim 1,7; Heb 5,12; Mt 10,25;Lk 6,40. I Isusa su, Sto zbog njegova znanja Sto zbog njegovih sljedbenika, nazivali uditeljem. Usp. Mt 8,19; 12,38; 22,36; Mk 12,19;Lk 2O,21; lv 1,49. Palestinaje u to vrijeme pod rimskom dominacijom preko koje se Sire jezi6ni, civilizacijski i kulturoloSkiudecaji na Zidove. Grdkaje svojom stoljetnom mudroSiu i trgovinom veC odavno u tim krajevima. 8 U sp. Dj 2,14-421'I Kor 2,9; Dj 5,29. 9 U s p .D j l l , l - 1 1 . l 0 Od podetka se u Crkvi zastupa mi5ljenje da je Kristov dolazak vrhunac onoga Stoje Bog mogao reii dovjeku; daje zapravo s njim, ili bolje redeno, s posljednjim njegovim apostolom, zavrSena novozavjetna objava; da neposrednoposlije toga slijedi njegov skori dolazak u slavi kada ie njegovi pristalice i sljedbenici biti nagradeni, a protivnici i kontestatori kaZnjeni i odbadeni. Kod nekih je to stvorilo i osjeiaj da je nepotrebno poduzimati bilo Sto Sto bi moglo produZiti postojeii eon. Istini za volju, povod ovom mi5ljenju bile su i neke izjave njegovih apostola koje su u zajednici bile krivo shvaiene ili krivo interpretir a n e .U s p . I v 8 , 2 1 ; 1 4 , 3 . ll Bilo je te5ko odekivati da se odmah u podetku stvori struktura koja ie garantirati teoretsku utemeuenost i besprijekomu praktidnu primjenu novoj "nauci" Zato krSianstvo, kao i svaka druga novina,.u.podetku kod nekih nailazi na nerazumijevanje i porugu pa dak i zabrane i progonstva,Sto iz neznanjaa Sto iz izravne oporbe protiv bilo kakve promjene na religijskom podrudju. t2 Opdenito je miS'ljenje kod prvih kr5Canada je sve ono Sto je prethodilo dolasku Kristovu na neki nadin bila njegova priprava pa se u svim vaZnim povijesnim dogadajima vidi njegovo predskazanje. Tako ie se starozavjetni spisi i5ditavati u svjetlu ovog uvjerenja; starozavjetni ljudi postat ie Kristovi prototipovi; dogadaji su aluzije na ono sto ie on udiniti kao mesija odnoino kao pantokrator. t 3 Grdka filozoFrja ili, bolje redeno, filozofije, te Skolekoje su nastajaleiz njih, nisu mogle obuhvatiti novonastalustvamosti racionalnoie interpretiratina zadovoljavajuiinaiin, onoliko koliko je to bilo moguie razumu.Zidovstvo, kao izravni korijen kriianstva, vezalo se iskljudivo naZakon kao vrhovno mjerilo meduljudskih odnosa, a i samogodnosaprema Bogu. Kristovskaponuda je nadilazilai jedno i drugo: filozofiju kojaje na momente zavrSavala u sterilnom liudskom umovanju, a i Zakon za koga se vidjio da ne moZe iskupiti i osloboditi Covjeka. Odito se osjeiala potreba za neCim novim Sto ie koliko-toliko moii zadovoljiti intelektualne i duhovne prohtjeveu novonastalojsituaciji. l 4 Dogadaj Isusa Krista je, prema tradiciji Crkve, izvanredni dogadaj, striktno vezan uzBoLji zahvat u ljudsku povijest, aizrazje sveotkupiteljske volje Odeve.Usp. Iv 1,9-18
Potiduii iz Zidovske sredine gdje je Skolovanje bilo visoko vrednovano,6okruZena helenistidkomodnosnorimskom kulturomT i na neki nadin njome izazivana, prva kr5ianska zajednica nije mogla ostati indiferentnana te poticaje, niti ih je smjela obezvrijediti.Jednoje ipak bilo problem: Jeli nova, Kristova "nauka", kojaje odaravala svojom jednostavnoSiu, privladila svojom konkretnom korisno5iu te fascinirala svojim obeianjem,8apsolutnokompatibilna s postojeiom, dotada5njom mudroSiu?MoZe li se biti Kristov sljedbenik,a i dalje ostati aristotelovac,platonovac, sokratovacpa dak i radikalni sljedbenik Mojsijeva zakona na kojem je poiivalo Zidovstvo?e Treba li i dalje pohadati dotada5njeSkole i usvajati postojeiu mudrost ne mareii za Kristovu novinu? To je bila dilema koja se snaZnopostavljala i beskompromisnonametala Kristovim sljedbenicima. Kao i kod svih drugih za(etaka,i ovdje su se,s jedne strane,osjeiali draZ novine i potrebada se ne5to poduzme kako bi se osiguraoZivot,roali, s druge strane,i odredenanemoi zbog nedostatkastrukture, druStveneprofilacije, opie prihvaienosri,
t1/,4
rJfe,
roJ ao
svrhom:da omoguie Stodublje poniranjei shvaianjenovine koja ima zadetkeu povijesti.r2To su zadeci onoga Sto iemo kasnijenazvaticrkvenim Skolama. Kako je konkretno doSlo do njih? Niti jednado tadapostojeia odgojno-obrazovna
no ztrla :d-
€, rili og
6
Ziaovisu imali cijele Skole i u njima renomirane uditelje,koji su se bavili proudavanjem Zakonai
l3
M. Pranjid:Uloga Katolidke crkve u stvaranJu...
Uloga Katolidke crkve"., 12-30
postavljali i potrebu da se dovjeka pripremi za primanje takvog dara.rsTo hoie reii da prva crkvena zajednica, ne sporeii Bogom datu stvarnost, shvaia i vrijednost odnosno potrebu vlastita rada, nastojanja, zalaganja, nasuprot inertnom dekanju i pasivnom pre.danju da se stvar dogodi sama po sebi. Od nedegaStoje na podetku bilo prihvaieno i prakticirano samo kao prigodni navjeStaj, kerygma,t6u svrhu pobudivanja interesa za Kristov dogatlaj, polako ali sigurno se prelazi na usustavljivanje i profiliranje nove "nauke" koja ie postupno dobivati i svoje, u embrionalnom smislu, Skolskeprofile.
zajednicaprepoznalakao ona kojaje okupljena u njegovo ime i, slijedeii njegov primjer "lomljenja kruha", na nov nadin izravno komunicirala s njim.23Dok je govor bio razumljiv, a poruka besprijekorno
S(
dr
vl pl
S€
pl ni
kr Je
SI
okupu njegovu zajednicu i one koji su joj
p( kr
l5
Ju ci S
vi
itvrsv.Eoocl Sve dotle dok su se u zajednicikretali Zivi svjedoci Kristova dogadaja,'7nije se osjeiala potreba za nedim sustavnim.Njihova prisutnostbila je utjelovljena Skola,putujuia "nauka", koja je, vi5e Zivim svjedodenjem nego nekom sustavnoSiu,zadovoljavala sve one koji su se zanimali za taj fascinantni doga
U
S(
n' zl P
S(
16 najprije Sto i primih: Krist umrije za grijehe na5e po Pismima; bi pokopan i uskrsnu treii dan po Pismima." (1 Kor 15,3-4)
t7
gl iz ni n( S
s
dr
r8
A Luka i Djela apostolska osamdesetih,a Ivan
P ri
s
20
t2
N
pi dr s( je
2l
e! smrt Kristovu, bilo iz iskrene Zelje da se postane dionikom svih onih dobara koja je nova
Mk 6,56. Di 17,l'7; 23 Usp.Dj 20,7.42.46:Lk24'35.
SI zi
ri
dr kr te d, sl dr
30
uloga Katolidke crkve..., 12-30
M. Pranjii: Uloga Katolidke crkve u stvaraniu...
pcv :in ono la, ini :i ilo na ioj
se u podetkupridruZivali. Sve do polovice drugog stoljeia, do tzv. postapostolskog vremena, ovo je bila redovita crkvena praksa"Skolovanja"njenih dlanova.Potom se sve vi5e uvida potreba za nedim Sto ie pratiti izravno svjedodanstvoili uspomenu na Krista. Izazov tome bio je i milje unutar kojega se kretalo mlado kr5ianstvo.24 je zajednicasve do Kristove Jeruzalemska smrti i progonstva koje je nastalo neposrednoposlije nje bila sigurnada svi oni kojima se ona obraia putem navjeStaja,shvaiaju i razumiju (ali ne nuZnoi prihvaiaju!) o demuje rijed,jer su ljudi bili svjedoci onoga Sto se dogadalo u Jeruzalemu. Sludajnije bio identidan u dijaspori, gdje setek iz kazivanjaprotjeranihili pobjeglih moglo ne5toduti ili naslutiti o onome Stose zbivalo u Jeruzalemu.2s U tom smislu sv. Pavaoje prvi neizravni svjedok, koji ipak sebipripisuje naslov apostola,26 ali po drugoj liniji, te sustavnim propovijedanjem, izravnim svjedodenjem,promide Kristovu naukumedu "poganima".27 JoSuvijek se tu ne moZegovoriti o nekoj Skoli premdapostojeodredeni elementi koji su svojstveni Skoli kao Sto su: naslovnici-udenici,sadrZaji,pa i samemetode.
da je kr5ianskaSkolastarani vi5e ni manje nego 18 stoljeia ili, joS preciznije, oko
mo )nvo:se edOn tse rnJne nJu lrzpoaSe po vno do lce, Sto Ko)nu rteJ, van koji tlo, €stkoji neDtn sebi ne Poeza poLOVA
rsret cstl, xJu' :na teu -40;
ATEKSAIIDRIJSKA SKOTA PrvakrSianska Skola zaLivjelaje u prostorimakoji su bili neStodalje od Jeruzalema, Stoje i razumljivo. Smjestila se u medireranskom priobalju, u blizini uSia rijeke Nila, tamo gdje se dogadao Zivot, u egipatskomgradu Aleksandriji. Po njemu ie dobitii naziv pa ie u povijest ulikao Aleksandrijska ikola odnosno Didaskaleion. Tu je, premajednoj antidkoj legendi,28 boravio evandelistMarko pa su, hodajuii njegovim stopamau iskrenoj Zelji da se nastavi zapodeto djelo, njegovi sljedbeniciosnovali lzv. katehetskuikolu - Tes katehezeosdidaskaleionza odgoj katekumena,koja se kasnije pretvorila u centar filozofskih i teoloSkihstudija.2eSvoje zlatno doba je doiivjela u vrijeme Klementa Aleksandrijskog1o i velikog Origen43'od po prilici 180. do 230. godine na5egbrojanja, Sto ie reii
Zidovska, grdka i rimska sredina nisu s odulevljenjem prihvaCalevijest o Isusu Kristu, Mesiji, BoZjem Sinu koji je bio sramotno osuden, pogubljen na drvu kriZa, a onda, prema iskazu njegovih sljedbenika,usksnuo Za mnogeje to bilo nerazumljivo, za druge sramotno, za fieie sablazan,za detvrtefantazija Usp. I Kor 1,22-24. Tako u Antiohiji, Rimu, Tarzu, Kapadociji, Makedoniji i drugim krajevima, o demu svjedodepojedini novozavjetnispisi. 26 U s p R i m I , l ; 1 1 , 1 3 I; K o r 1 , 1 ; 9 , 1 ; 2K o r l , l ; Ef I,1;Kol 1,1. 27 Rijet. poganin najvjerojatnije dolazi od imenice "pagus" Sto znadi selo. Ljudi koji su Zivjeli daleko od Rima i drugih veiih srediSta,zvali su se pogani. U doba kada se krSianstvo stalo naglo Siriti i gotovo prodrlo u sve predjele, najzabitnija sela najduZe su mu se odupirala. Tako je rijed paganus postala istoznadnicom za dovjeka koji nije kr5ianin. 28 U s p . H r s t E c c l , 2 , 1 6 . 29 Usp LAENG, M. (izd ), Enciclopediapedagogica,2. vol.,EditriceLa Scuola,1989,stupac3808. 30 Ne zna se toCan datum njegova rodenja. Mnogi pretpostavljaju da je atenskogapodrijetla i da se rodio oko 150. godine,a umro oko 215. Napisao je toga poprilidno, a pisani radovi mu se u velikom dijelu odnose na katehetsku problematiku. Tako se npr. njegovo djelo Pedagogus bavi nedavno krStenomosobom koju nastoji uputiti u moralni Zivot. Njegova druga preokupacija jest odnos izmedu vjere i gnoze Djela su mu dobro dolazila onima koji su htjeli produbiti svoju vjeru na doktrinalnom i kultumom planu. On djeluje u sredini gdje su gnostici imali velik utjecaj,a nJegovaJe namJerasuprotstavltl se tome utJecaJu koji je bio osobito jak na krSiane visoka druStvenog i ekonomskog poloZaja. 3 t Rodenje u Aleksandriji oko 185.godine, a umro 254. Covjek Siroke kulture i pronicljiva duha. Vei u 18. godini Zivota postaoje uditeljem na Aleksandrijskoj katehetskoj Skoli, a njegova elokvencija,o5trinaduha, argumentiranostideja fascinirafa je suvremenike bez obzira na vjersko opredjeljenje. Zbog toga je sebi na istoj Skoli osigurao poudavanje na viSoj razini. Zbog nesuglasicas biskupom Demetrijem napustioje Egipat i nastanio se u Cezareji Palestinskoj, gdje je nastavio poudavati i propovijedati. Njegova velika literarna djelatnost oiitovala se osobito u tumadenju Svetog pisma. Zbog stalnog kretanja medu gnosticima,a vjerojatno i negdje u dubini du5esklon njihovu nauku,i on dijeli poudavanje na dvije razine: ono za jednostavne i ono za savrSene,Sto oCito ima korijenje u platonovskom poimanju Covjeka.Jednostavni su oni koji ostaju u podrudju tjelesne stvamosti, savr3eni su oni koji se znaju uzdiii od osjetne stvamosti do razumne i duhovne. Iskrena mu je namjera bila pridobiti za Crkvu ljude visokoga druStvenog poloZaja koji su osjeiali utjecaj gnostidkog intelektualizma.
15
Katolidkecrkve..., 12-30
UI
moZemoreii da nam u saduvanimzapisima nije ostalo pribliljeZeno gdje su se odrZavala predavanja,je li postojala za to posebno namijenjena dvorana, jesu li se predavanja nudila u obliku konferencija ili su pak vei postojali neki kurikulumi i programi. Zna se ipak da je Didaskaleionblla Skolaizravno ovisna o biskupu, koji je imenovao, odnosnou pojedinim sludajevimapovladio imenovanje katehetidara,kome su pak pomagali njegovi udenici,asistenti.33 Didaskaleion su pohadali mu5karci i Zene, kr5iani i nekrSiani,3oali ljudi odredene kulture ili, bolje redeno,ljudi koji su
u ku rir ju' ir fil nj( rij
Katolidke crkve u
1820. godina. Temelj Origenove kulturne djelatnosti bilo je poudavanje u Skoli koje je, za razliku od Klementova, bilo utemeljeno na sustavnom tumadenju Svetog pisma. Origen je zahtijevao da tome poudavanju prethodi pripravni tedaj u kojem su udenici udili osnoveglavnih grdkih filozofskih struja, ponajprije platonizma i stoicizma,buduii da ih je drZaokorisnima za uvodenje u duboko proudavanje Svetog pisma. Cjelokupnanjegova nastavnaosnova podiva na filoloSkoj ocjeni biblijskog teksta, Sto je predstavljalo novost u tadaSnjoj kr5ianskoj sredini. Maksimalno se trudio da iznade ispravno, kritidko i5ditavanje biblijskog teksta. U tom smislu on vidi dvije razine tumadenja svetog teksta, Stoodgovara dvama platonovskim razinama stvarnosti. Prvo tumadenjeje literarno, ogranideno na podrudje osjetilne stvarnosti, a ima zadatak da egzegetauvede u viSe, duhovno tumadenje, koje odgovara razini razumljive stvarnosti. Prijelaz se dogadapomoiu alegorijske metode, koja je od podetkapoznatau Crkvi, ali ju je Origen usavrSioi redovito primjenjivaona sav biblijski tekst, starozavjetni i novozavjetni. Prema Origenu, osjetilne stvarnosti su stvarne,ali su i simboli duhovne stvtunosti. Istinska korist koju kr5ianin treba izvuii iz proudavanja Svetog pisma sastoji se osobito u tom duhovnom shvaianju koje mu pomaZe da se sve viSe odijeli od osjetilnih stvarnosti kako bi sve viSe prionuo uz boZanskustvamost,koja je disti duh. Origenov pristup predstavljao je ne5to novo i veliko u tadaSnjemkrSianskomsvijetu, premdaje u kultumom smislu bio nedostatno profiliran da bi mogao konkurirati. Tako se s jedne straneobja5njavavelik uspjeh Sto ga je imao u intelektualnopripravljenim i zahtjevnim sredinama, a s druge straneprotivljenje koje je izazvao ne samo u pudkim sredinama,nego i u viSem staleZugdje se desto smatralo da je nova vjera nespojiva s grdkom kulturom. Odatle i prituZbana Origenada je previ5epopustio Platonu, da je pretjerao u alegorizaciji svetog teksta.32 Kad je pak rijed o Posve Praktidnom funkcioniranju Aleksandrii ske ikole, onda 16
stavljali su joj na raspolaganje pisare, stenografe,kaligrafe.36Neki katehetidari su bili i bstali krSiani laici, a neki su postali sveienici i biskupi.3TOsnova ovoga ranokr5ianskogstudijabila je didaktikakojoj je slijedila fizika, etika, teologija i Sveto pismo.38Didaktidke postavke nisu se puno razlikovale od onih koje su bile prakticirane u grdko-rimskim Skolama,a filozofija Klementa Aleksandrijskogi Origena odlikovale su se visokim vrednovanjemi pomirljivoSiu s onim Sto je namrla grdka i rimska tradicija kao najbolje plodove svog filozofskog umovanja.Sve se to dogadalo
JJ
t4
35 36 SI
38
U ovom izlaganju Origenove koncepcije teoloSkog studijl G njegova interesa za grdke klasiki i njihove postavke iskljucivo sam se sluZio teksiom Religijsko-pedagolko katehet' skog leksikona, Katehetski salezijanski centar, Zasreb 1991, str. 549-550. Ta[o su nam Doznataimena Pantena,Klementa Aleksandrijskbg, Origena, Herakla, Dionizija, Teosnosta i Petra Mudenika. UsplLRenc, M., nav. dj. Isto. Tako ie postupio neki bogati Ambrozije prema slavnom uditelju Aleksandrijske Skole sveceniku Orisenu. tJs{. lzrikon fiir Theologie und Kirche, sv.l.' str 323. Usp. LAENG, M.,nav. dj.
izt zd
"c
zo ka do mi te m( ta ml na
ne va sk zo kli mi sir mi po mi
SC
sk kl
na rij tol po ni jer zn ko
sk
SA
crl na po Br tre de
30
UlogaKatolidkecrkve..., 12-30
na
u gradu prepoznatljivu po svojoj visokoj kulturi,ali u isto vrijeme otvorenugrdkom, rimskom,Zidovskomi krSianskom utjecaju, gradukoji se nadahnjivaoplatonizmom i neoplatonizmom.Na prvome crkvenom filozofsko-teoloSkom udiliStuu tom gradu, njegovvrsni profesor Klement Aleksandrijski izradioje teoretskisustavparalelizma izmedu starozavjetneobjave i ljudskoga zdravogumovanja,koji je saZeou teorem: "OnoStoje Zakonbio zaZidove,to je filozofijabila za Grke sve do Kristova dolaska."3e Tako njegovofilozofsko premi5ljanje dovodi do zakljudka da grdka filozofska misaoima korijene u starozavjetnoj objavi te da se hermeneutidkomalegorijskom metodommoZe doii do zakljudkakako se ta dva svijeta slaZua ne razrlaze,Stoje za mnogebilo veliko iznaSa5ieonoga vreme-
'd-
no rja 'ec na tvlo' lio ak ii reSU
)u rrii of:loJ rJe vi10-
eii SU
rali nojje )lslno icifija dlipoai vog Ialo teorCke nse thetntar, tenta tztJa,
rema :niku v. I.,
na.oo
Didaktidkakoncepcijaove prve crkvene Skolenije se, dakle, u bitnome razlikovala od tada vale(e didaktike srdko-rimskihSkola,a Klementovai OrigJnova filozofijaiSlesu za sintezom,za pomirljivoSiu klasikes novim, krsianskim nazorom.Tumadenjepak Svetog pisma kroz prizmu simbolikeveliki je dobitak za krSiansku misaote je u krsianstvu dugo slovio kao pouzdanpristup svetopisamskimtekstovima.al
Ne5toranije, a narodito u vrijeme dok seu Aleksandrijiudarajutemelji crkvenom Skolstvu,u njoj samoj, a i drugdje po k5ianskomsvijetu, sve se vise Siri pokret nazvan katekumenet.a2 Sto je to i o Cemuje rijed?Toje dostasloZenai vjerojatnozbog togau svim krajevima svijeta nejednaka pojava,43 u demuse uostalomslaZui crkveni povjesnidari. Pa ipak, bez obzirana vrijeme i mjesto gdje se pojavljuje, prepoznatljivje po mnogim zajednidkimcftama koje odaju zadetke nastajanja crkvenog Skolstva striktno vezanog uz pripravu na sakramentalniZivot.aa On je zapravo crkvena ustanova,Stoznadi da ga je crkvena vlast odobrila, a za(eci mu seZu do posljednjihdesetljeia drugog stoljeia.os Brzose proSiriopo svim crkvama tijekom treiegstoljeia, odnosno u prvoj polovici detvrtog, kako bi se u drugoj polovici istog
stoljeia znatno preobrazio, a onda podeo jenjavati. Nestaoje iz Crkve koncem sedmog stoljeia. Svrha mu je bila "zajednidki pripraviti odrasle osobe koje su oditovale namjeruda se obratena kr5ianstvo,bilo da 39 Isto. 40 Na taj nadin, barem za neke, prevladan je nepremostiv ponor izmedu kr5ianstva i klasicizma, a novi je vjerski nazor na svoj nadin stekao pravo gradanstva. 4l I danas je prakticiraju neki egzegeti, narodito kad je rijed o nekim dosta nerazumljivim biblijskim mjestima. Za neke od njih cijelu knjigu Pjesnru nad. pjesmama treba gledati kao simbolidko predskazanjeljubavi izmedu Krista i Crkve, premda je odito da je ovdje rijed o ljubavi dvaju ljudskih biia. 42 lzraz "katekumenat" sasroji se od korijena tcrekunten i nastavka"at". Otprve se vidi da to niie izvoma latinskarijed To j'e zapravotudica, na-stala od grckog glagola "katehein", koji se pak sastojiod dva dijela: "kata", Stoznaei "odozgo", i "ehein" sa znadenjem zvudati Korijenski "katehein", prema tome, znadi "odozgo odzvanjati", "odjekivati" ili "rasprostirati jeku" Medutim, "katehein" uskoro stieCei izvedena z n a d e n j a .P o n a j p r i j e i p o s v e b p i e n i t o z n a d i "donijeti vijest", "izvijestiri", "priopiiri", "doiuti", "saznati". Postupno poiinje znaditi i upuiivanje u osnoveili potela nekog znanjaili umijeia pa ie mu se brzo poCetipripisivati znadenje "poudavati" i "upuiivati". RijeC gotovo otprve doziva u pamet nastavu i Skolsko obrazovanje Sto asocirana uditelia i udenika Izmedu niih se kao jeka izmjenjujLi rijedi i misli: udenik-pita, uCiteljodgovara.Sve to stvaradojam stanovitoga buma, buke, zova i odaziva.Zatoje bilo gotovo neizbjeZnoda se obrazovnodjelovanjeoznadi glagolom "katehein". Ovisila je o vjerniCkommiljeu, o duhovnim, intelektualnim i moralnim kvalitetama kandidara, o dru5tvenoj situaciji u kojoj se postajalo vjemikom, o tome koliko je bila sklona odnosno nesklona ovom procesu Trebalo bi, dakle. razlikovati katekumenatkao iskljuiivo crkveno nastojanjeoko odgoja i obrazovanja kandidata od filozofsko-teoloSkog ucenja koje cjelokupni proces stavlja na razinl sustavnogi znanstvenogOba ova procesaimaju puno dodimih todaka,ali i nedegasto ih, na neki nadin.dini samostoinima A < Ovim nije redeno di on kao takav ne seZesve do prvih poietaka nastajanja Crkve. Naprotiv. VeC u prvom stoljeiu nailazi se na brojne tragove ozbiljnih poku5aja kr3ianske zajednice da se uvjeri u iskreno obraCenje onih koji traZe krStenje.Crkva, kao uostalom i vjernidka zajednica iz koje je potekla, Zidovstvo,nadahnjujese na provjerenojpraksi pripu5tanjanovih dlanova, zahtrjevajuii od njih vrijeme priprave i jamstvo. Jamstvadaju oni na diju rijed su zaZeljelida se pobliZeupoznajus krSianstvom.Otuda potjeCei krSianskokumstvo.
t7
Katolidke crkve..., l2-30
Katolidke crkve u stvaran
ta bi kr nir
upotpuni njihovo obraienje s obzirom na pravovjede i pravilno djelovanje (ortoprakiu) bilo da ih pripravi na sakramentekoji uvode u krSianstvo (kr5tenje, potvrda, eu-
jevanju njegove odluke. To su zapravo -"kumovi" ili jamci iskrenosti vjere budukrSianina.ae ies-Drugi niz pitanja odnosio se na osobno i druStveno stanje kandidata: oZenjen, a treii se pak neoZenjen,rob ili slobodan,so niz pitanja ticao samogzanimanjakandida-
Koncem treiega, a narodito podetkom eetvrtog stoljeia, krsianstvo stjede sve veiu popularnost s obzirom na druge tadaSnjereligije u Rimskom Carstvu. Milanskim ediktomaTcara Konstantina 313. godine ono ie dobiti ne samo sva prava, nego ie malo-pomalo postati i drZavnom 46 religijom. Nikakvo dudo Sto je taj potez rimskog vlastodr5ca ponukao mnoge da izbli7,egaproude krSianstvo kao neSto Sto bi u datim momentima moglo biti i unosno ili barem poen vi5e za pojedine drZavne funkcije. Slidno kao i u naSim dana5njim vremenima,svatkoje, na svoj nadin,pripisivao sebi odredenezaslugeza promicanje 48 nove vjere i "prao se" pred drugima da je tu i tamo i u "starim nevaljalim vremenima" bio sklon onome Stoje danaspostalo unosno, a prije bilo kamen spoticanja,
GROPPO, G., Katekumenat (antiiki), u: Pranjii, M. (prir.), Religijsko-pedagoiko katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1 9 9 1 ,s t r 3 6 3 . Pod ovim je nazivom u crkvenoj povijesti poznat religUsko--politidki program (a ne uistinu edikt!) sto ga je uMilanu uz cara KonstantinaL Velikog supotpisaocar Licinnius, a na osnovi kojega je Crkvi dobila.los veia prava nego sto su joj bila Galerijevim proglasom. zagarantirana S iim u vezi saiuvani su u Crkvi veoma vaZni dokumenti iz kojih se moZe crpsti povijest katekumenata, npr. Hipolitova Apostolska prelql! (oko 215), Tirtulijanovi (220), Ciprijanovi (258) i Komodijanovi (oko 260) spisi te djela Klgrygl: ta Aleksahdrijskog i Origena. Za crkve u Siriji i Palestiniizravnu ili neizravnu dokumentacijuo katekumenatu predstavljaju razliditi apokrifni spisi, kao Sto su Aposrolsfta didaskalia, apokrifia Djela apostolska, lzv. Klenrcntinski romani itd.
49
o demu je zapravo rijed, Sto ostavljaju, a degase prihvaiaju. Tako se, malo-pomalo, intenzivira proces koji ie imati glavni zadatakpomagatiljudima ne samoda izbliZega, iz usta kompetentnih ljudi, upoznaju kr5ianstvo,nego da ga i okuSajuprije nego Stvara Sto se za nj definitivno opredijele.os se, dakle, u doslovnom smislu rijedi, kr5ianska Skola,Skolakoja ie omoguiavati ljudima da postanukr5iani. Po tom postupku, kojije u nekim krajevima trajao i po nekoliko godina, odrasle su ljude, nakon Stosu izrazili Zelju da postanukrSiani, odgovorne osobeu zajednicipodvrgavaleprvoj provjeri (ispitu) dobronamjernosti i trajnosti te njihove zelje. Taj se skrutinij sastojaood tri vrsti razlieitih pitanja. Prva su se odnosila na ono Sto se zvalo obraie18
UI
50
plodove u konkretnomZivotu. Svako od osobnihi druStvenihstanjapodrazumi-
pc ka nj u!
pr isl kc ot ra ta nj vc
SA
na cr. m vi Bi ni
p( tu n( za jer ke dj kc
bi pr st u ni he v(
S\
zl
u ja
SE
5l
-30 jek rjelno vor Lila darna zrilvo duDno en, pak ida-
njii, lekgreb 'znat Likr!) ikog la Je bila alni Kate'daja 258) menInJll
uuo rifni rkrifmanl
nue tko. I Pnda je vatl I , nue nego l0srtl ,umlNije, I lma ca ili melje ja da ;lidro nena. r ideravdi. robu ler Je viSe: nsko!
ta.Nisu naime u prvoj Crkvi sva zanimanja bila smatranavaljanima, niti spojivima s kr5ianskom vjeroispovije5iu, kao Sto to nisuniti danas.s' Svrha tih pitanja bila je da se usranovi postoje li objektivni uvjeri za ulazak u 52 katehetskiproces,naime sustavnoodgajanje u zrelosti vjere, te postojeli objektivni uvjeti za izvrSavanjeetiekih obveza koje proizlazeiz te iste vjere.52Ako je poloZio ispit, kandidatje zapodinjaokatekumenar, kojije, kao Sto smo rekli, trajao razlidito, JJ otprilikedo tri godine.53 Mogao je biti i skraien ukoliko je bio odit napredakkandidata usvajanjuspoznaja,a narodito u Zivljenju etidkihvrednota.sa Cjelokupni postupak vodilaje osobakoja je za to bila zaduZena <^ sa stranevjernidke zajednice, a nosila je naslov "doctor audientium". Nigdje se u crkvenimdokumentimane spominje da je moralabiti klerik, zaredenaosoba, a povijestnam svjedodida su mnogi bili laici.ss )) Bilo je vaZno da je bila povjerenik zajednice,njenasluZbenaosoba. Sustavna pouka se pak sastojala od pobijanja idolopoklonstva,5?homiletskih tumadenjaknjiga Starog zavjeta u svjetlu novozavjetneobjave, a sve radi potrebe 56 za spasenjemi stjecanja konkretnih smjernica za krSianski Zivot tako da su se katekumeniobvezivali da ie provoditi u djelo moralni Zivot u skladu s vjerom koju su prigrlili. Oni koji su sretnopriveli kraju ovu fazu bili su izabrani,"electi", za neposrednupripravu na sakramenteuvodenja u kr5ianstvo:kritenje i potvrdasste za sudjelovanje u euharistijis drugim vjernicima.Odijeljeni od ostatkakatekumenasluSali su katehezekoje su se iskljudivo odnosile na novozavjetnaevandelja,a biskup je na njih svakodnevnopolagao ruke zaklinjuii Zlogadaodstupiod njih kako bi bili posve u sluZbiKristu Gospodinu.5e Vrijeme trajanjaovog razdoblja nije poznaro.Negdje seono protezalotijekom cijele korizme, a 5l
Negativan stav Crkve prema nekim zvanjima proizlazioje i iz odredenogsvjetonazora,ali odludujuCaje zapravo bila nespojivostnekih zva-
nja s etidkim odnosno moralnim pogledom vjerske zajednice koji je pak podivao na evandeoskim vrednotama. I danasbi bilo nezamislivo za krSianina, ukoliko bi drZao do svojega kr5ianskog dostojanstva, da bude npr. preprodavad robova, profesionalni ubojica, radnik javne kuie i tome slidno. Odito je da Crkvi tada kao ni sada nije bilo stalo do broja, do akumulacije Clanstva, nego do svijesti o promicanju kvalitete cjelovita Zivota unutar kojega formalnost i materijalni interes nisu smjeli imati nikakvu ulogu premda je pripadniStvozajednici utjecalo i na marerijalno stanje dovjeka, ali ne kao uzrok, nego kao posljedica Toje sluCajs tzv. "zlatnimvremenomkatekumenata" - treie stoljedei prva polovica detvrtoga Kasnije je znatno smanjen,prije svega i stoga Sroje postojala odredena"krSianska" klima ne samo u obitelji negoi u samomdrultvu kojaje katehizirala i koja ie sve vi5e dovoditi do jenjavanja ovoga vrijednog i ozbiljnog "5kolovanja" vjernika. I iz toga je vidljivo zbog dega je katekumenat pryenstveno ustanovljen. Ne, dakle, zato da bi se zadovoljila neka formalnost, nego da ljudi mogu pravdati i teoretski i praktidno svoje vjemidko opredjeljenje,te naroditou smislu moralnog Zivljenja biti na svoj nadin i altemativapostojeCem. Kod prve je Crkve naglaSena svijest poslanja svakog pojedinog dlana, a manje podjela funkcija na kleridke i laidke. Misionarenje je bilo i trebalo bi biti svojstvo svakoga uvjerenog dlana ne iz lelje da se nekoga "pridobiva" za sebe ili za vjerniiku zajednicu,nego da mu moZe koristiti vjerski polog u svakoj Zivotnoj prilici. Tijekom povijesti se pokazalo da je ovo nadelo krajnje vaZnoza vjernidku osobu.ZnanjejoS uvijek nije garancijavjere. Naprotiv, moZebiti spoticaj za druge Starozavjetni pismoznanci i farizeji su poznavali Zakon i propise pa su unatod tome postali simbol nekorektnosti i nedosljednosti, prevratni5tva i dvolidnosti.Time se ne Zeli reii da je znanjesmetnjavjeri, negojednostavno da ono ne moZe biti njen nadomjestak.Tek kad je vjera Zivljena, svjedodena, ona je prava i u punom smislu riledi v1era. 5',7 Idolopoklonstvoje u prvoj Crkvi smatranojednim od najveiih zala jednostavno zbog toga Sto je dovjekasvodilo na prostorekojima je on bio jedino mjerilo No buduii daje postojalai spoznajao ograniCenosti i varljivostiCovjeka,to je bio izravni atak na nadu da postoji spas za Covjekaiz najmuCnijihljudskih situacijaali i iz stravidnesituacije smrti. Krist je iskljudivo spasiteljsamo zato Stoje dovjekauzdigaoiznad njegasamoga,5to ga je udinio dionikom boZanskogZivota i oslobodio ga spona"zemaljskog"Covjeka. 5 8 U prvoj Crkvi sakramenti kritenja i potvrde podjeljivali su se istovremeno kao Sto je i danas praksa u istodnoj Crkvi. To su tzv. sakramenti inicijacije na osnovi kojih vjernidka osoba sudjeluje u punini vjernidkogzajedniStva. Usp DANIELOU, J.-R. DU CHARLAT, la catechesi nei primi secoli, Leumann, LDC, Torino 1980.
l9
Uloga Katolidke crkve..., 12-30
M. Pranjii: Uloga Katolidke crkve u stvaranju...
negdje je trajalo znatno kraie. Bez obzira na to, "electi" su nazivani i "competentes", osobe dakle, koje se, nakon Sto su bili provjereni i ispitani, s pravom imaju nadati punom ucjepljenju u crkvenu zajednicu,tr Sto se obidno dogadalo u uskrsnom bdijenju. Dan prije toga su postili, probdjeli u molitvi cijelu subotnju noi slu5ajuii biblijska ditanja i pouke, a konadno bi u zoru, u nedjelju (na sam Uskrs) bili kr5teni i potvrdeni. Potom su sa svim vjernicima sudjelovali u euharistiji.6' Na taj je nadin bilo zakljudeno njihovo uvodenje u krSianstvo, njihova SkolakrSianstva.
SKOTE PROFITIRA]IJE
6t
62
63
0Dvr.D0vilr.sr0uE6A Rani srednji vijek sve vi5e osjeia potrebu ne samo za napretkom na duhovnom podrudju i za stvaranjem ustanova koje ie sluZiti samo duhovnosti.62On Zeli promicati i kvalitete ljudskog intelekta, Zeli dublje zahvalati u tajnovitost prirode, one nadohvat dovjeku, ali i one koja je smjeStenau obzorja svemira.63Filozofsko naslijede prihvaieno iz grdke kulture postupno stjede nove obrise koji se vi5e neie moii zvati iskljudivo grdkima, vezanima uz grdko podneblje, njihovo umovanje pa i njihovu mitologiju.s Stvaraju se nova Zari5taStoie bilo na Istoku, bilo na Zapadu Europe biti kolijevke nove kulture, one kr5ianske. To je vrijeme osnivanja crkvenih redova,6s skupina ljudi koje ie na okupu drZati isti ideali od kojih ie Zivjeti ne samo redovnidke zajednicenego i oni koji budu na ovaj ili onaj nadin dolazili u doticaj s njima.6 Tako se na Istoku javlja duhovni gorostas u osobi svetog Bazilija,6Ta nesto 67
60
Neki drugi istraZivadi spominju i drukdije nazivlje. To je puno ovisilo o crkvi ili crkvenoj pokrajini gdje je katekumenat prakticiran. Tako sv. Augustin spominje sljedeie srupnjeve lratekumeiata'. rudes (ljudi koji Zele prve podatke o kSianstvu); accedentes (pristupnici u katekumenat koje su sluZbene crkvene osobe procijenile dostojnima)1 cathecumenes (osobe koje s marom pohadaju katekumenat). U katekumenatu
su zasebnu cjelinu dinili competentes. To su katekumeni na koncu katekumenata. Drugdje su ih nazivali illuminandi, odabrani metlu katekumenima da pristup€ krsnom prosvjetljenju. Nakon krStenja cijeli tjedan ostaju kao odvojena zajednica. Tad nose ime neophyti, iznova, u krsru rodeni. Usp. GROPPO,G ., L'evoluzionedel catecumcnato nella Chiesaantica dal punto di vista pastorale, u: FELICI, S. (izd.),Valori awali della catechesipa' rnirica. LAS, Rim 1979,sn.29-49.
Ul
kr ji,
vi nj N iz
n( te
St dt
redovnici, sveienici, Crkva olenito. Iz toga vremena potjedu prve zapadnoeuropske spoznaje o funkcioniranju pojedinih bioloskih. i svemirskih mehanizama. Stvaralu se osnove pnrodoslovnim i astroloSkim znanostima, koje Ce svoj vrhunac doZivjeti u najnovije vrijeme. Time nije redeno da se i nadalje nede vrednovati naslijedlno. Aristotelove i Platonove filozofske postavke bit ie potka ne samo filozofskom nego i teoloSkom razmi5ljanju Crkve toga vremena Pa sve do dana danaSnjega.Za sv. Tomu Akvinskog, neospornoga crkvenog skolastika, kaZe se da fe na ivome radnom stolu redovito drZao klasike grdke filozofrje dok je stvarao sustavnu srednioviekovnu teolo5ku misao. Na p,otjtku osnivanja svakog reda nalazi se osnivad, karizmatska lidnost koja je svjesna
m S je ci di st ni
ni
kr ta P dr n( tr
SI
ki
pr p( tc r( pr
oi
ta st je II viiesti pokazalo lucidnim promicateljem sveukJpne ljudske djelatnosti, od koje, dakako, nisu im;li koristi samo redovnici, nego svi oni koji su svoi Zivot ravnali prema niemu. Baiiliie zvani Baslleiosv;liki (329-379) smatra se osiivadem istodnog redovni5tva. Prije nego Sto se obratio na krsianstvo studirao je u Kaisarei, Konstantinopolu i Ateni. Godine 356. dao se krstiti te je osjeti,opoziv za asketski Zivot. Nakon studijskog putovanja (3571358) po monaSkom istoku osnovao je zajedno sa Grgurom Nazijanskim vrst samostana na Pathmosu. Nadahnuti djelima velikog Origena napisali su knjigu "Philokalia". Na istom mjestu Bazilije je napisao Moralia i Asketikon, zapravo redovnidka pravila svoie zaiednice. Sudielovao ie na razliditim bisliupskim sinodama i
d, pr n
nl
vi pl
S(
Or E
pi
t€ c1
p d
-30 su DSU
:kuNaena lastalo t, u: pabiri nasrda iiPramarnih kao cue' rske dhi pn-
)vatl fske lego apa vlnte se raao lvnu il se esna Ise iivot 0gu lava lni i uvlbena re Je noSa propoiveunlsu Il su natra nego ilsaaose akon ikom xlanhnuti 'PhiP$ao avila Eitim oslije o Pt-
uloga Katolidkecrkve...,12-30
M. Pranjic:Uloga Katolidkecrkveu stvaranju...
kasnije, na Zapadu, sveti Benedikt.68Obojica ie biti stupovi onoga Sto se sada sasvim udomaieno i bez posebnog poznavanja pro5losti zove krSianskom kulturom. Nalazimo se u vremenskom rasponu izmedu VI. i IX. stoljeia. 68 Bilo bi preuzetno odmah u zadecima neeeganovog traZiti veliku izvornost i sistematidnost. Ona, kao i svakadrugaljudska stvarnost, nastaje postupno. DrZeii se redovitog, prokuSanog, opieprihvaienog, malo-pomalo stjede vlastitu autonomiju.6e Stogai profiliranje crkvene Skole u to vrijeme, Stoje i razumljivo, jo5 nema edukacijskih teorijskih djela niti postoje sustavni didaktidki traktati. Pa ipak moZe se naiii na stanovitametodidka uputstva, savjetekoji nidu iz iskustva, tu i tamo rasuta odgojna nadela po tada srodenim i napisanim knjigama.?o I sama nomenklaturakoja se tada upotrebljavala dosta je neprecizna. Puer, infans, adulescens pojmovi su s dostanepreciznimznadenjem.?t To je ujedno razdobJjejoS vrlo daleko od puerocentizma.1zStoviSe,djeca su na neki nadin smatranateretom, mukom, obvezom, pa i kaznom. Zato se, i mjere koje se na njih primjenjuju ne odlikuju ni njeZnoSiu ni posebnimrazumijevanjemza tu dob. Nije to posljedica samo socijalnog stanja roditelja, nego jednostavno stava prema 7 l potomstvu.Da bi se izbjeglo najgore,mnogi su roditelji donosili djecu u samostanei tamo ih ostavljali kako bi netko iz samostanapreuzeobrigu za njih.73U to su vrijeme irski, talijanski i galski samostani, muSki i Zenski, puni djece najrazliditije dobi. Oni koji bi usvojili samostanska pravila, Regulu, i zaZeljeli da nastave u njemuZivjeti, postajali su ravnopravnidlanovi redovnidkezajednice. Medutim, mnogi opati nisu Zeljeli pretvarati svoje samostaneu djedje vrtiie te su prihvaiali samo djecu odredenedobi. Tako se kao najniZi zahtijevaouzrastdjece od 6 godina, naime razdoblje kada dijete vei podinjeshvaiati i intenzivnije se sluZiti intelektualnimkvalitetama;kada moZe uditi ditati i pisati.TaU tom sludaju djeca su se povjeravalajednom redovniku (formatius, decanusili senior) koji im je asistiraocijeli
tanjima crkveno-pastoralnog-politidkog Zivota. Godine 370. postao je kapadocijskim metropolitom te je veliki dio svoje pastoralne brige posveCivao borbi protiv krivovjerja i profiliranju lirurgije. Benedikt iz Nursije (48G547), patrijarh zapadnog redovni5tva, zapotinje ali ne i zavr5ava studij u Rimu. U Entfidi se prikljuduje jednoj asketskoj skupini. Nakon toga, u blizini Subiaca, tri godine provodi samadki Zivot isposni5tva i molitve. Potom u Subiacu osniva monaSku zajednicu, a 529. zajedno s njima seli na Montecassino gdje je napisao i svoju ReguJa.Tu je njegova duhovnoodinska osobnost, mudrost njegova nauka te svetost njegova Zivota privukla mno5tvo mladih ljudi. Samostanje postao tvrda zapadnog mona5tva te kolijevka benediktinskog reda. U Crkvi, kao ljudsko-boZanskoj instituciji, poznataje postupnost, premiSljanje, procjena, pa moZda i stanovita sporost koju mnogi smatraju neodludno5iu, nedostatkom profetidnosti, a i inerentno5du To je svojstvo pomalo svih ustanova koje iza sebe imaju dugu tradiciju koja se stjede mukotrpno, pamti i vrednuje. Da takav postupak moZe biti i kodnicom ekspeditivnosti, odito je, ali je isto tako odito, Sto se veoma desto zaboravlja, da svaka ekspeditivnost ne mora nuZno voditi u progres. Naprotiv. U tom smislu znadajnoje djelo sv. Augustina De catechizandis rudibus, koje je nastalo znatno prije, na prijelazu detvrtoga u peto stoljeie (399403), te se odlikuje elementima katehetske metodologije. Ono je zasigumo prvo djelo te vrste na podrudju metodologijskih znanosti uopfe pa zbog i zavreduje svaku paZnju bez obzira na stnrku metodoloea. Ovi termini se u mnogiir tekstovima naizmjenidno upotrebljavaju te su, po svemu sudedi, shvaiani skoro kao sinonimi. To je pomalo i razumljivo jer niti izdaleka ne postoje osnove razvojne psihologije. Didaktika kao znanost te metodologija kao primijenjena znanost trebat ie joS pridekati da budu teoretski utemeljene. Smjer u pedagogiji koji u srediStecjelokupnog odgojnog procesa stavlja dijete. Neki ga smatraju ekstremnim unutar pedagoSko-odgojnogprocesajer misle da se na taj nadin odgojitelj Zrtvuje kao osoba koja se pretvara u izvrSioca neosnovanih i hirovitih Zelja odgajanika Prema istom je mi5ljenju i program kao pomagalo maksimalno relativiziran ili, bolje redeno, obezvrijeden. Previ5e je improvizacije, nasilne adaptacije te apsolutiziranja nekih postavki koje su po sebi diskutabilne pa zbog toga i relativne. To ne znadi da zbog toga treba iii u drugi ekstrem pa ne dati nikakav prostor onom djedjem specifidnom. Na neki nadin djeca su bila darivanasamostanu, koji je onda iznalazio nadine da im ispuni Iivot i osmisli bududnost.Tako u Crkvi nastaiu oblati. Usp. VOLPICELLI, L., ln pedago[ia, sv. 7: Storia della scuola. Storia e problemi. Maestri e metodi. Sociologia e psicologia dell'educazione e dell'insegnamento,societh editrice Libraria, M i l a n o 1 9 7 2 ,s t r .6 l - 8 1 .
2l
Uloga Katolidke crkve...' l?-30
M. PranjiC:Uloga Katolidke crkve u stvaranju...
dan udeii ih samostanskapravila i sve Sto je uz njih bilo vezano.Suprotnood onoga Sto smo navikli sluSatidonedavna,tim je odgajateljima savjetovan disciplinski razbor u ophodenju s djecom. "Kazna nanosi vi5e zla nego dobra" - teorem je koji argumentirano zastupa Pavao Dakon u svom Komentaru benediktinske regule. JoS vi5e treba kaZnjavatiokrutnauditeljaa ne udenika. Isto tako ne smije se od djece zahtijevati previSeniti u poslu niti u odretlenojvjerskoj Izudavapraksikao Stoje, primjerice,post.?s juii razliditamonaSkapravila toga vremena nailazisena veliko po5tivanjedjeteta,kojeje zasnovanona evandeoskimnadelima.Djedja dob smatranaje dobi bezazlenostii duSevne disroie. Kad je pak rijed o adolescenciji,kriteriji su ne5tozahtjevniji jer je i dob takva da se u prvi plan mogu stavljatiutemeljenijiintelektualniargumenti,moZe se zahtijevatii pretpostavljatidisciplina kako bi se poludili odredeniodgojni, intelektualnii duhovni ciljevi. Vi5e se ni ne inzistira na vezanosti za samostan.Roditelji podinju shvaiati da treba poStivati slobodu profesionalnog opredjeljenja vlastitog djeteta.T6 Gledanokroz prizmu Skolstva,moZese reii da samostani posjeduju prostore koji se u to vrijeme nazivaju auditoria, a neSto kasnije jednostavno su nazvani Scholae. kompleksa Nisu izdvojeni iz samostanskog nego su uza nj usko vezani. U to vrijeme jo5 ne postojetakve samostanske institucije koje bi primale vanjskedake, Sto- kadje u pitanju ozbiljnost udenja i usvajanja moZe biti jako pozitivno. Uditelji i udenici pi5u po drvenim ili ko5tanim plodicama prelivenim voskom. Pisaljka je Zeljezna, koStanaili srebrna. Kojiput se pi5e i po materijalu nastalom od papirusa, zvanom carthae. S vremenom se sve vi5e upotrebljavaju pergamene (membranae), koje se uostalom upotrebljavaju vi5e puta jer su jako skupe. Po njima se pi5e ptidijim perom ili za to posebno nadinjenom pisafjkom. Volumeni,svici pergamene,duvali su se u posebnimkutijama zvanim arca, koje su bile prenosive. Kada su se iSditavale,stavljalebi se na fiksne ili pokretne stalke, koji su nazivani leggi.11Pwa faza 22
udenja sastojalase od usvajanja slova, a striktno se vezala uz poznavanjealfubeta koji se zvao i elementa,notae litterarum ili litterae. Dijete bi na svoju plodicu kopiralo pojedina slova, zatim slogove, a potom i cijele rijedi. Nakon Stoje bio usvojen alfabet, prelazilo se na ditanje tekstova od najlakSih prema najsloZenijima.TtPisanie je bilo zasebnakategorijaSkolskepouke, a uCilose istovremeno.Kojiput su na djedjim plodicama postojala vei napisanaslova koja su djeca onda morala nadopisivati (tabulae productales). Praksa ispisivanja se usavr5avalau prostorima zvanim scrip' torium, gdje su pojedini redovnici prepisivali kodekse,biblijske knjige i klasidne rukopise.Te Prva knjiga koju je udenik ditao bio je Psaherij. Znati ditati u to vrijeme je znadilo znati iSditavati Psalterij, knjigu psalama.EoUditelj bi dao zadatak da udenici napiSu nekoliko redaka iz Psalterija na svoje plodice, zatim bi ih iSditavali,a potom udili napamet.Na taj nadin Psalterijje zamijenio Distica Catonis, moralne izreke Sto su ih svojedobnoudila djeca u Rimu.sr Konadni rezultattoga postupkabio je da i djeca i redovnici naude napamet sve psalmeod l. do 150.U nekim sludajevima to se obavljalo u veomakratko vrijeme, tek
Usp. rsto.
76 Usp. DEBERSSE, M.-C. MIALARET, Trattato deila scierye pedagogiche. Storia della pedago' gia e tlella scuola, Armando Armandio editore, R i m 1 9 7 3 ,s t r . 1 0 3 - 1 8 1 . 77 Usp. VOLPICELLI, L, nav. di. 7 8 Takav pristup udenju u toj dobi pokazao se naj-primjeienijim pa je saduvan sve do danaSnjih dana, moZda malo bolje vizualiziran i ne5to usavr5eniji uz pomoi tehnidkih pomagala. 79 Usp. VOLPICELLI,L., nav. dj. 80 MoZda suvremenomistraZivaduove problematike moZe zasmetati Sto se citanje i pisanje zapodinjaloupravoovom biblijskom knjigom. U to vrijeme tesko je bilo govoriti o nekoj "profanoj" literaturi koja bi mogla biti primjerenija ovom Drocesui ovom uzrastu. Ali ako se uzme u obzir ba je u to vrijeme Europa zapravo sva kr3ianska, nije ni dudo da se kriianskom literaturom sluZilo i u opismenjavanju,Stose zacijelo nije pokazalo Stetnim za europsku kulturu. Umjeinieka djela nastalana osnovi iSditavanjabiblijskih tekstova i danas su vrednovana kao vrhunskadostignuia umjetnosti. 8 l Usp VOLPICELLI,L., nav. dj.
UI
ne dc pr mi
dj pc ps i5 pa na ve ri. or bil ra sk
fe{
pa njr
mt
op sh pa
i1 da ml
SU ral
taj glr po inr njr zn dr li,
dir sk Ps njr toj nc
gr klr
e
U;
SO
vr
.30
UlogaKatolidkecrkve..., l2-30
M. Praniii: Uloga KatoliCkecrkve u stvaraniu...
,a eta i1i alo ni faod nje
nekolikomjeseci,dok je u drugima trajalo i do pet godina. U nekim samostanimase primjenjivalai metoda medusobnogmnemonskogs2udenja: dijete je pomagalo djetetu, a u veiini je sludajeva uditelj poudavaodijete po dijete. On bi diktirao psalmepojedinom djetetu,a potom bi ono iSditavaloono Stoje napisalo.Da bi lak5e pamtila,djeca bi glasno recitirala.t3Na taj naein,desto se sluZeii ponavljanjem, poveiavalisu svoje memorativnesposobnosti. Ali i osobno, u tiSini obavljano ditanje omoguiavaloje poniranje i asimilaciju biblijskog teksta.E4Individualno ditanje i razmatranjeSetajuii kroz duga samostanskadvori5tapostaloje tradicionalniobidaj redovnika. Osim ditanja i pisanja prva Skolska poukasastojalase i od radunanjai pjevanja.Cantor bi poudavaonote i nadin kako moduliratiglas,a raiunanje se sastojalood operacijazbrajanja,oduzimanjai dijeljenja sluZeii se pritom prstima odnosno za to posebno pripravljenimplodicama.85 Neki samostanivei u to vrijeme uvode i prve ispite kako bi se kontrolirao napredakudenika.Radilo se o usmenimi pismenimispitima koji su se obavljali u prisustvuopata, a obuhvaiali su gramatiku, pjevanjeitd.E6Koliko god cijeli radunanje, taj Skolskiodgojno-obrazovnipostupakizgledaojednostavani skroman, ipak su u podetkumnogi udenici pa i sami redovnici imali velikih problema s ditanjem, pisanjem,radunanjemi pjevanjem, tako da se znalodogoditida nisu naudili ili jedno ili drugo,ili pak sve skupate su i dalje ostajali, naneki nadin,analfabeti.sT Od VI. do VIII. stoljeia nije bilo jasne distinkcijeizmedu osnovne i srednjoSkolske izobrazbe.Nakon Sto je "proraden" Psalterijkoji se znalo uditi i bez poznavanjalatinskoga,ako se Zeljeloprodubiti postojeie znanje,trebalo je pristupiti sustavnom izuiavanju teksta, podev5i od same gramatike.Tekstovi u upotrebi bili su klasidniod Donatat8ili preuredeniod Bede Casnoga:tn Cunabula grammoticqe artis. Uz pomoi njih su udeniciusvajalistrukturu solidnosadinjenoggovora, Sto je za ono vrijemebio izraz visokokulturna dovjeka.
U svojoj izobrazbi su se sluZili latinskim rjednicima ili jednostavnim glosarijima kojih je bilo dvije vrste: jedni objaSnjavajuii odredenipojam na latinskomjeziku, a drugi ga prevodena narodni.s Ovi glosariji destosu ispisivani uz sam tekst proze kako bi omoguiavali jednostavniju uporabu i brZe iiditavanje. Takav je sludaj knjiga Bede Casnoga Ortographia.et Ipak ovo nije bilo dosta da bi ueenici mogli ditati prozne odnosnopoetsketekstove.Trebalo
),4
iim )va rati nJa 'tp:piine )je rdirlarici na pojje eke u.tl
lai sve ima tek
ttato 'aBotore,
r naJ-
snjih reSto emasanJe mU '-Pro'enua :meu ) sva Iteracijelo Umr bibr kao
82 Primjenapravila i nadinauCenjakako bi se omo83
84
6)
86 87 88
90
9l
guiilo pamienje Sto veieg broja podataka, dinjenica Temelji se na asocijacijiideja Za srednji vijek je inade specifidnoda se cjelokupni proces uCenjai usvajanjatemeljio na naravnim sklonostima Tada jo5 nisu postojalateorijska istraiivanja koja bi naravnom mogla dodati jo5jednu kvalitetu ili naravnojoS vi5e potencirati. Cinjenicaje daje tojoS uvijek najprikladniji pristup djetetu I suvremene Skolskemetode prepomiuju da djeca glasno,pojedinadnoili zajednidki, ponavljaju neke sadrZajekako bi ih lakSe uoamull. Vei se iz ovoga metodidkog naiela vidi odreiteni afinitet za razliditost, za svojstvenosti specifiine sklonosti Neke naravi traZeti3inu, individualnost u udenju, moguinost stanke prema vlastitom nahodenju,razliCitu tjelesnu poziciju (nije nuZnouvijek sjediti!). Usp. VOLPICELLI,L., nav dj. Usp isto Us-p DEBESSE, M.-C MILARET, nav. dj. D o n a t j e b i o b e s a n c o n s k ib i s k u p . S t e k a o j e klasiinu izobrazbu u Luxeilu i tu je postao redovnikom. Zaredenje za biskupa 624. godine, a u Besanconuje osnovao Samostan sv. Pavla, kome je dao pravila nadahnuta Regulom sv. Benedikta. Beda Venerabilisje crkveni nauditelj(672-735), engleski benediktinac S 29 godina je postao sveienik, a potomje djelovao kao uCitelj Veliki poznavalacklasidne i crkvene literature.Bio je uvjeren da je klasika providonosnaprethodnica krSianstva.Poznavajuiije lakSeponire u Kristovo otajstvo Pisaoje komentareo pojedinim biblijskim knjigama primjenjujuii tada opde usvojenu alegorijskumetodu.Zbog dobra poznavanja otaike literaturesmatranje velikim autoritetom u Crkvi svogavremena I ovdje se iznaia5ie pokazalo prorodkim Suvremenemetodeudenjastranihjezika sve viSese zalair za to da se u udenju upotrebljava rjednik toga istog stranogjezika pokuSavajuii Sto jednostavnijim rijecima omoguiiti uceniku da shvati sadrZajnepoznaterijeii. I danasse neki prijevodi svetopisamskihtekstova s grdkoga na latinski sluZe ovom metodom omogufavajuii udenicimaveoma praktidanpristup izvornom tekstu
23
M. PranjiC:Uloga Katolidke crkve u stvaranJu...
je uz to nauditi i prosodiju, tj. imati dovoljno vjeZbi iz poezije i proze: reprezentativnog- iSditavanja i poetskog recitiranja. Beda Casni je s tim u vezi napisaotraktat De Arte metrica, koji utvrduje pravila prozodije i metrike te sadrZava i praktidne savjete kako nagla5avati pojedine slogove da bi se uSlo u tajnu odredenih mjera, a time i u svijet karakteristidne poezije.e2 Mnoge su samostanskeSkole, nadahnjivane literaturom kr5ianskih mislilaca, iduii njihovim stopama i slijedeii njihove mudre savjete, shvatile da neie biti Sanse za kr5ianstvo bez ozbiljne inkulturacije njegovih vrednota, bez prihvaianja svega pozitivnog Sto je povijest namrla. Iznalazile su se i adekvatnemetode. Tako je bilo samostanskih Skola koje su prakticirale udenje gramatike prije nego Sto se pristupilo izudavanjusamogaklasidnogteksta.Shvatile su koliko je za cjelovitost poruke vaZna spoznaja sredstva kojim je ona preno5ena,naime jezika. To im je joS vi5e omoguiavalo poniranjeu biblijski tekst.e3 NaZalost,nisu se svi samostanimogli pohvaliti ne znam kakvom kolekcijom klasidnih tekstova, neSto zbog rijetkosti knjige kao takve, neSto zbog financijske skudenosti,a ne5to i zbog u nekim krugovima jo5 uvijek postojeie averziie prema klasidnim tekstovima,koji su, uz ono pozitivno, krili u sebi i druge sadrZaje koje krsianstvo nije moglo prihvatiti, kao Sto su npr. mnogoboStvo, prekogrobni Zivot te oblik bogo5tovljakoji je bio apsolutnonepomirljiv s krsianskom tradicijom. Osim toga klasici su u to vrijeme prihvaiani samo zbog njihove funkcionalnosti, kao Sto rekosmo, u vidu dubljeg poniranja u poruku biblijskog teksta odnosno otadke ostav5tinekojaje ispisivanagrdkim i latinskim jezikom. Klasicizam ne dakle kao svrha samom sebi, nego ukoliko je bio u funkciji nedeganovoga.q Kako je u takvom ambijentu npr. funkcionirao jedan Skolski sat? Prvenstveno se temeljio na uditeljevu ispitivanju, ali nije manjkalo ni disputa koje su udenici vodili s uditeljem i medusobno.U konadnici, znanje udenika niZeg uzrasta u VII. i VIII. stoljeiu ipak je prvenstvenoovisilo o in24
Uloga Katolidke crkve..., 12-30
teligenciji, okretnosti i iskustvu njihovih uditelja. Oni su pars maior pouke i bez njih ona nije imala nikakve perspektive. Oni su bili prenosicci znanja i provjerena nauka. Udenici su se dali pouditi, diskutiralo se kada se za to ukazala potreba, a postojale su i moguinosti izravnih primjedbi uditelju premda je on bio neosporni autoritet, pronosilacistine.e5 U to vrijeme pojavljuje se i stanovita mistifikacija Skole,uditelja i znanja.Svaki je uditelj imao "svoje" udenike,koje je on posebnovolio i kojima je nudio najbolje na sebi svojstven nadin te im je posredovao znanjena nadin pomalo samo njemu znan. Vezivao ih je uza se dineii ih u neku ruku svojim produZetkomu povijesti. To je u nekim sludajevimaurodilo ezoterizmomna podrudju Skolstvate se na taj nadin stvarala kasta uditelja koja je poudavanjesmatrala svojim privilegijem braneii ga od mase neukih. I u samostanuse na njih gledalo kao na neStoposebno.Imali su svoj Zivot, svoj nadin razmi5ljanja, pa i djelovanja. Vei u karolin5ko vrijeme priznata su im neka prava i privilegiji.%
Strudna literatura Bede Casnoga postat ie izvorom znanja o klasidnoj poeziji i ptozi za mnoge generaciiete nenadmaSivimsredstvom za oio iri.iem" iolidnog poznavanja dostignuca ljudskog srca koje ie biti idealno primjenjivano ri egzegetiranju biblijskih tekstova i otadke tradicile. Niie onda dudo da se i danas s toliko ljubavi i Zrtve na crkvenim uCili5tima, narodito onima koia se izravno bave proudavanjemBiblije, toliko njeguje udenje ne samo Zivih, nego i mrtvih tekstova, koji su bili glavni prenosnici boZanske objave dovjeku. Na toj idejnoj podlozi nastajala su kr5Canska klasidna djila Klementa Aleksandrijskog, Orige-
{
(
I
(
S
t
S
S
d T
t
F I c c
2
c c n k i
S
k jr it
S
z r n J
S tl
c tt p
S
ti b k li s k p S
uvijek nije dovoljno da kvaliteta nastave u nekim situacijama ipak ne bude ugroZena. Usp. PACELLA,M., Storia della scuola. Sintesi stohca della Scuola dalle origini ai nostri giorni, con particolare riguardo alla Scuola italiana, Capelli editore,Bologna 1980,str.41-42.
n n r( u
ri jt
t0
UlogaKatolidkecrkve..., 12-30
M. pranjii: Uloga Katolidke crkve u stvaranju...
ih ih
CRKVEIIE SXOUURAZDOBUU
Skole osnovane za dijecezanske klerike i plemstvo. Kao i nutarnje, tako su i vanjske Skolebile nadzirane.r02 Zbogtoga su uvijek smje5teneu blizini oparije. Izgled auditoria nije promijenjen, a namjeStajje bio jednostavani skroman. Udenici su sjedili na podu.'o3 Klupe ie u Skolske prostore uii znatnokasnije. Samostanskii episkopalni (biskupijski!) uditelji su nazivani magistri ili scolastici, capiscuola odnosno magistri scholarum. Na podetku su ravnatelji Skole bili obidno ili opati ili biskupi dok ie se kasnije ova duZnost povjeravati nadarenom redovniku.rMSamostanskeSkoleu to vrijeme
SU
'a.
0Drx.D0xil.sT0uEeA
Ovo razdoblje je u pogledu Skolstva dosta
SE
,le ju ota ki )n na ao Ln,
(u u na rla rla SE
rlo It,
ia. rm
tzza cm tca lno dinl ma )livih ske
organiziranostiinzistirajuii na pribliZno zajednidkimprogramima, a prepu5tajuii opatijama,odnosnoZaru njihovih opata ili onihkojima su povjerili Skolstvo,konkrernu aplikaciju.Provedbaje pak umnogome, kaouostalomi danas,ovisilao sklonostima i moguinostima pojedine opatije, samostana,broju i kvaliteti uditelja, broju i kvaliteti udenika, njihovoj dobi, maierijalnimsredstvima,opskrbljenostiknjiZnice itd. Skolstvoipak nije bilo prepuStenosebi samom.Vlastodr5cisu si uzeli pravo nadzoranad Skolamai njihovim odgojno-obrazovnimsustavima.Obavljali su ga tzv. missidominici.e . Povijesniperiod nije bio sklon prompa je tako tijekom stoljeia Skolska Jenama strukturaostala manje-viSe ista. Unatod tome,opienito govoreii, Skolski je Zivot cvjetao.Kroz detiri stoljeia (IX-XII) interesza Skolstvoje rastao,a kulturne su se perspektive Sirile,Sto ie na koncu, u XIII.
ska ge)nlratl oJe ne.
uelve
jos :u lest mt, na,
guiavajuii joj pristup anridkoj kr5ianskoj klasici,spaSavajuiisvojim marom, putem prijgpisa, najvrednija djela.'m Sto se pak tide nutarnje organizacije Skolstva ovoga razdoblja, svakaje opatija nastojalaprilagoditi vlastiti Skolski stil novimizazovima,ali i stavovimapojedinih redovnidkih ili opiecrkvenih sabora.Sabor u Aix la Chapelletotnadinioje strogu distinkcijuizmedunutarnje koja je bila namijenjenaopatima i redovnicima i vanjske
9'1
98
Istini za volju ovaj stav prema Skolstvu imao je i svojih pozitivnih strana jer su se kristalizirali kriteriji koji su mogli preZivjeti samo pobjedivSi u konkurenciji. Osim toga osiguranisu i prostori za lokalno i specifidnoStoje zacijelopozitivno. Karlo Veliki i768-814) toiiko ie-daio do Skol-
manje uspjeha. 99 Usp. VOLPICELLI,L.,nav dj. 100 U svakom je samostanu postojalo mjesto za prepisivanje rukopisa u kojemu je vladala apsolutna tiSina da bi se izbjegla rastresenosti greske u prijepisu. U nekim pak samostanima, kao Sto su cistercitski,prepisivadisu bili posve odvojeni kako bi im se garantirao savrSenmir. Broj prepisivadabio je razlidit od samostanado samostana. Tako ih je npr. u samostanusv. Martina u Tournayu bilo dvanaest. 101 OdrZanje 817. godine, a medu inom aktualnom crkvenom problematikom bavio se i pitanjem crkvenog Skolstva te su donesene i neki odluke koje su iSIeu smjeru njegovapromicanja. 102 Nadzor, osim Sto se ticao korektne orovedbe programa Sto ga je odredila zakonodavna vlast,
za opata odnosno biskupa moZe biti i sposoban za uditeua.Funkcije su se poCeledijeliti na osnovi sklonostii nadarenosti.
25
Katolidke crkve..., 12-30
Katolidke crkve u st
I
n
nisu povjeravale poudavanje laicima' uslavnom-zbognedostatkatakvog osoblja, al'i i zbog svijeiti da Skolovanjena poseban nadin pripada poslanju redovni5tva.rosU nedostatku vlastitog personala, samostan se obraiao susjednom za pomoi. Fuldska opatija je tada imala l2 profesorau svom nistivniekom zboru, a birani su medu najsposobnijima.Oni su u isto vrijeme bili i opatovo vijeie, a zvali su se seniores. Trinaesti se pak profesor zvao principalis, a brinuo se za izgled nastavnog sata' pro-
S
I
u E
S
tr
S
p
s
k n fl
dom. moZenaibolie sluZiti udenicima. r izboru nastavnika, ie d" da te'u seIu krii"nstuu ksianstvu pri Dri izboru Odito OCitoje I 06 Odiro na rUEnjeiskljudivo gledalo nije rsruJuclva profesora,nUe uditelja,prolesora, uCltella, Blsudru rra sovu-intelektualnu
bdio nad iudoredem nastavnikai udenika. Tek u XI. stoljeiu se uditeljima poeinje davati odredenamaterijalnanaknadaza njihov rad,ro7ali je to pretpostavljaloobvezatnost boravka i trajnostpoudavanjau istom bespresamostanu.Nakon sedmogodi5njeg kidnog poudavanja,nastavnicisu se smatrali emeriiima za razliku od danaskada se gleda
formaciiu,
premda bez n;e
jr n z
ir n
tr
c
u
t,
p a
T S
7 F l. j' n
z n c z I f
svome unatod evidentnosti njegove kriv-
S
n d z r
0
c
mi5ljenje.tt' 26
c
30
UlogaKatolidkecrkve..., l2-30
M. Praniii: Uloga Katolidke crkve u stvaraniu...
ni lje 'a-
mio tekst. Uditelj bi ditao napisanelekcije slijedeCigramatiaki ili teolo5ki prirucnik. Kojiput su se, zbog nedostarkaknjiga, i uditelj i udenici sluZili istim teksrom.tr3 Bilje5kekoje su se stavljalena knjigu zvale su se g/osse.JoSuvijek ne znamo koliko je trajala Skolskagodina, koliko sat, koliko stankaizmedusati,a koliko praznici. Ne5toranije (u karolinSkomvremenu!) podelase profilirati posebnaSkola.Zvala se ScuolaPalatinn,podupiraoju je Karlo Veliki, a reorganizirao Alcuin.rraBila je vzetaza modelopatijskihi katedralnihSkolate je narednih stoljeia maksimalno pridonosila vrednovanjui promicanju kulture. Ideal joj jebio enciklopedijskakultura, d. maksimalnoobjedinjavanje i koncentriranjeljudskoga znanja.Palaje na plodno tlo jer je u krSianstvupostojalasvijesto jedinstvuznanjai istine.Istina kao jedina i jedinstvenastvarnost.Intelektualnapoukaje trebalabiti enciklopedijska, ali u isto vrijemei odgojnajer tadaSnja Skola nije poznavala bolesti suvremene Skole:nasilnudiobu Skolskogprocesana odgojnii obrazovni.Skolaje sluZila cjeloviturastuCovjeka. Taj ideal je u ono vrijeme postizavan usvajanjemdisciplina koje su pripadale trivijurtsodnosnoquadriviju. Pod trivij su pripadalegramatika,retorika i dijalektika, a pod kvadrivy aritmetika, glazba, geometrijai astronomija.'r6Prve su pripadale svijetuumijeia, a druge svijetu disciplina. Triviumjeimao cilj da odgajaljudski duh putemspoznajanjegovih zakona, razmiSljajuii i izriduii miSljenje,tako da su umijefu triviuma obidno nazivana artes sermocinaleslli logica.
U konadnici je, dakle, trivium sa(injavao osnovu studija, bit poudavanja samostanskihi opatijskih Skola toga vremena.Svijestje shvaienakao neStoStotreba formirati prije nego Sto se njome podne sluZiti.Zato su udenicivjeZbaniu ispravnoj primjeni logidkih proslijeda.PremaAlcuinu retorika se morala baviti i politidkim i pravnim pitanjima, a za Hrabanusa Maurarrt ona je bila samo u funkciji krSianskognavje5taja.Dijalektika je sma-
2
{ tJ u
aJu Ldo Sto )go tue Lraka, IJenJe )vo se pak om iita ilnl
kih elja kvi rali bila uku odiuku nse ogli /an.7a
0e), raJe viSe rter'kvc 'lom nnu Jel j ala ravlvavelilesti esto voJu :emveu elile rgres ra II
i
:
vremenskih zakona,zakonazvrjeldai zvuka. Kompleks Cetirijudisciplina zvao se i artes realesili fisica. Trivium odnosnoquadrivium suseoCitousredsredivalina razliditestvarnosti.Prvi premaiovjeku i njegovuduhu, a drugipremastvarimai svijetu.Jedanje imao zadatak formiratilogidke,ekspresivnei formalnefunkcije iovjeka, a drugi je omoguiavaorefleksivnusvijest koja je dolazila odkulture.l17
I 13 Tada se Skolskeknjige nisu dijelile na udZbenike (za udenike) i prirudnike (za uditelje). KnjiZna proizvodnja je bila zbog tehniCkih razloga veoma ogranidena. U takvoj situaciji sluZilo se ponajviSe diktatom odnosno "hvatanjem" uditeljeva izlaganja. 114 Po svemu sudeii Alkuin je bio benediktinac (730-804). Odgojen je u benediktinskomsamostanu u Yorku. Na jednom svom putovanju za Rim sastao se s Karlom Velikim, koji ga je pozvao u Galiju. Karlo Veliki mu je povjerio i neke samostane.Alkuin je poudavao Karla Velikog, njegove sinove i kieri te njegove rodake. U Toursu je osnovao znamenitu Skolu u koju je dopremao knjige iz Yorka i drugih sredi5ta. Pri kraju Zivota posvetio se intenzivnom studiju. Njegov je uienik bio HrabanusMaurus. Neosporna je njegova uloga u promicanju Skolstvana prostorima Europc. I 15 Kompleks od sedam artes I iberales opisan je vei u alegorijskomdjelu Marcina Capella "De Nuptiis philologiae et Mercuri et de septem artibus liberalibus", napisanomizmedu 410. i 430. godine, a on se pak poziva na studijski program Sto ga je iznio Quintilijan u svojim "Institutiones Oratoriae". U trenutku zamiSljenog braka izmedu Merkurija i Filologije javlja se sedam zaruinidkih sluSkinja,tj. sedamliberalnih umijeda koje sv.akaza sebe predstavljaju disciplinu koJom se bave. 116 Kao Sto je gramatika bila vaZna za humaniste tako je i aritmetika bila presudno \aLna za matematidare. Nije odmah otpodetka imala definiran profil pa je na momente viSe slidila na magiju. Geometrija se svodila na osnovne pojmove s obzirom na ono Sto bi se danaszvalo agrimetrijom: mjerenje visina brda, dubina buiara itd. Astronomija se pak bavila pitanjem zvijezda, solsticijem, ekvinocijem, erupcijama na Suncu. Glazbajo5 nema svoj zapis.Cestoje dovodenau suodnos s aritmetikom i astronomijom. Bilo je to pitanje odnosa, proporcija, mjera. I l7 Quadrivium je zapravo bio dopunska izobrazba koja je dobrim dijelom bila rezervirana za elitu, a tijekom mnogih stoljeia njegove discipline su smatraneskupom magidnih, misterioznih umijeia koje je trebalo skoro potajno studirati. I 18 HrabanusMaurus bio je Alcuinov dak, benediktinac (780-856), "primus praeceptor Germaniae". Bio je voditelj Skole, a 822. godine je
27
Katolidkecrkve...,12-30
U
n z)
al
S\
nl
S\
Biblije. Dakle, gramatika nije bila samo znanost korektnog poznavanja jezika, nego-i znanosto stilu, sto je dobrim dijelom bilo
eksDerataza medicinu, narodito na poArutju dijagnostike.r24No' buduii da je bilo-te5k-o pomiriti lijednidko zvanje-s mona5kim Zivotom, sabor u Toursu je zabranio redovnicima da pohadaju medicinske studije. Unatod tome, svaki je samostan imao liboratorij gdje su se pripremali pojedini lijekovi.t25
li u
"t
ttr
kr pr li sr sr R p:
ni
d T b ft
nl nr
sl i nr I n pi a fi
ulogu argumenta u govoru. Na taj nadin shv-aienfgramatika podrazumijevalaje sve ono Sto mi danas zovemo humanitates. Zato jebiti gramaticus bila dast. U vremenu od IX. do XI. stoljeia studij gramatike, a zatim i same dijalektike.lnuiar programa samostanskih i opatijskih Skoti, uza sve nedostatke, bio je najbolja moguia priprava za procvat skolastidkog
z
T
nr tC
u tr
nego njegova simbolidkog, alegorijskog- i miitietbg izraiaia te su bile u stanju shvatiti i [omentirati temeljne omeke tekstove, drugim rijedima, baviti se teologi-
nl pr
nt zi li vi bavili medicinom.
28
ri
.30 au na ari
re)d]kai ika )oje )s je dinonli
'tzu. nal rJe risli iske dislnih K'o lse iCke lno:lov prezofe )lz rline koje rlma koji kolker, uxa, uxa, gJe-
(,x. I poafrid lharle su /lnta Ji da lvno
ulogaKatolidkecrkve...,12-30
M. pranjii; uloga Katolickecrkveu stvaraniu...
jer je u trenutku svoga nastajanja zatekJa jedan oblik Skolstva,ali je - nadahnjivana evandeoskimvrednotama i vodena snagom boZanskeljubavi prema dovjeku - stvorila svoju Skolu,svoju civilizaciju i svoju kulni5tvu,barem Stose tide zapadnoeuropskog turu, koje ne odbacujuii pozitivne zasade svijeta.r26 dovjedanstva, ponajviSe grdkoga i rimZasluge redovniStva na podrudju bibskoga, nastavljaju oplemenjivati ljudski liotekarstvasu neprocjenjive. Kad se uzme rod, odgajati njegov um i srce da bi bio Sto u obzir da su njihovi scriptoriji bile prve slidniji onome iz dijih je ruku izi5ao i na "tiskare", a njihove biblioteke prve diju je sliku i stvoren. Zato je neopravdano "iznice" kodeksa, inkunabula i tiskanih strahovati pred njenim povratkom onome knjiga,jasan je njihov doprinos na ovom Stoje njeno, Stoje ona stvaralai njegovala podrudjuljudskog duha. Godine 825. bibkako bi mogla sluZiti dovjeeanstvu. Na liotekau San Rikvijaru posjedovalaje 256 tisuie i tisuie do sadaotvorenih osnovnih, svezaka,a u San Galu 860. godine 400 srednjih i visokih Skola, na stotine risuia svezaka.Postojale su bogate biblioteke u znanstvenikanajrazliditijihprofila, na miliReichenau,Reimsu. Izmi5ljen je i dosta june i milijune udenikakoji su pro5li kroz praktidannadin obogaiivanja biblioteka njeno Skolstvo, bezbroj umjetnidkih djela novim primjercima. Svaki je udenik bio svih vrstapred kojima zadivljeni i bez daha duZanpriskrbiti jedan ili dva manuskripta. ostaju ljudi iskrenasrca, samo su garancija Tako se u XI. stoljeiu biblioteka u Gem- da Crkva zna svoj posao. Zato prisutnost blyju poveiala za 100 religioznih i 50 proCrkve u Skoli,o demu se kod nasjo5 uvijek fanih manuskripta. Koncem XI. stoljeia dosta govori sa simpatijamaa i s prikrivenastajunovi redovi, koji ie svoje specifid- nim bojaznima, nije nikakva novost, niti no poslanje gledati u reprodukciji manu- izuzetak, a joS manje privilegij. Novost ili skdpta.Na taj se nadin biblioteke proSiruju bolje redeno sramota za one koji su to udi i obogaiuju. Guilbert de Hogent se pobri- nili bilo je ne biti u Skoli, u onome 5roje, nuoda Samostansv. Vincencau Lionu ima barem za zapadnoeuropskukulturu, zaceto 11.000svezaka.Pi5u se i pravila za vode- i rodeno njenu u krilu. Ona koja je "izmisnje i odrZavanje biblioteka;r2?daruju se lila" tu ustanovu nikako po nju ne moZe privatnezbirke samostanskimknjiZnicama, biti opasna.OpasnostmoZebiti samo onda a po svemu sudeii u to vrijeme podinju ako se iz nje odstrani.Mislim da za to ne funkcioniratii javne biblioteke.t28 treba teoretskih dokaza. Nedavna praksa sa svojim poraZavajuiim posljedicamau naSoj javnosti,toliko je Liva da joj ne trebajuniZAKUUEAK kakvi argumenti,nego silna snagai tko zna koliko vremenadaje se oslobodimo. Takosmo u naSempovijesno-longitudinalnomodnosno,ako se ima u vidu stupnjevitost(od osnovnogdo sveudiliSnogSkolstva u krilu Katolidke crkve), vertikalnom is126 U nekim opatijama su postojale cijele radionidke traZivanju,do5li na prag osnivanja crkveSkole u kojima su radili redovnici i laici koji su nih sveudili5takoja imaju zametkeu prvim svojim umijeiem ukraSavali vlastite samostane, podecimatrinaestogstoljeia. Zbog prostorcrkve i dvorce. nog ogranidenjaovdje iemo istraZivanje 127 Odone iz Charatresa,Makario iz Fleurya, Ugo iz Corbiea piSu pravila za vodenje i odrZavanje njizaustaviti,sa Zeljom da ga drugom prihovih biblioteka. likom, kada se ukaZu moguinosti, nasta- 128 Konadno je problem nedostatka knjiga rije3en. To treba zahvaliti generacijama redovnika, vimo. narodito benediktinaca, koji su u smjenama radiPreglednostiradi, poku5atiemo nadinili u svojim scriptorijima kopirajuii manuskript ti katku sintezu.Crkva niie izmislila Skolu po manuskript.
29
Katolidke crkve u
Katolidkecrkve...,12-30
Zusammenfassung BEtERSGHAFFUI|G KTRCHE mi*i-Fianiiehfiu urnKArHouscHEil SGHUTWESETIS WESTEOROPAISGHET OES
der Bereits ab ihrem Anfang konnte die Kirche als menschliche GemeinschaftSegeniiber jiidischen stammend, Mitte der Aus qrufiiaiihr"r Mitgliedeikeinesfalls gleichgtiltigsein. "hochgeschiitzt wurie, von hellenistischerbzw. rcimischerKultur uryg9Schulung ;m; herausgefordert,konnte die erste christliche Gemeinde ben und von ihnen "inigtttnus.n Man stelltesich bereitsam nicht indifferent zusehei und dieseAnrefungen unterschatzen. Einfachheit bezuauberte' deren Christi, iehre d'ie Lehre, neue Ist die Frage: die anfung vorgefunOer"n [ont."t" ilttitrli.ttt"it anzog, deren Versprechungenfaszinierten, mit der Aristoteweiter auch und sein Christi Nachfoiger Kann"man denenWeisheit vereinbart? des Moseschen Gesetzes liker, Platoniker, Sokratiker oder gar radikaler Nachfolger auch weiter besuchenohne Beachtung-der UteiUenfSoll man die vorhandenen"Schulen war das ein starkesund sich kompromiBlos Christi Jiinger Fiir die N"uilt"ir Christi? Dilemma uufO.?ng"nA"sDilemma. Auchter Autor diesesBeitrags hat di-esals emstes geschichtlichgeben. In_seiner zu Antwort verstandenund ne.sucht,eine konstruktive -n"!ii"ai""ien (in Anbeiracht der Stufenartigkeitauch vertikalen)Untersuchungkam er auf iie Schwelle aes nedutfes an Griindun! nicht nur von Grund- und MittelschulanAnfang des l3' ituft"n, sondernau.t uon kirchlichen UniveriitAten,derenAnfdnge in den Jahrhundertsfallen.
I I
s
I E S n
u
h S
tt
c k T p
S
d n tl T
S
n r t
c
c
b F
S
r c r r r t
30
30
PRI]IOS BEI{EDIKTII{ACA HRVATSKOJ KUtTUilI SKOTSTVU Nedjeljko KujundZid
ler td, ,>erde lm tnzes Jer los
ma chLer an-
13.
$aietak U radu se analizira opia kulturna, ekonomska i vjerska uloga benediktinaca u preporodu Europe,a posebno u napuStanjurobovlasnidkog potcjenjivanja rada i obrazovanja zarad. S tim u svezi autor nagla5avada su benediktinci tvorci prve Europe koja se razvila na nadelu"ora et labora", jedinstvu latinskog jezika i krsianskog humanizma. Usporedujuii to bogato benediktinsko civilizacijsko djelo s razvojem Hrvatske autorje uodioda su benediktinci 852. godine uveli u Hrvatsku beneventanskulatinicu, osnovali vjerskei svjetovne Skole i narod poudavali u razvijenom poljodjelstvu. Kao rasadi5te hrvatskekulture bio je benediktinskisamostanu RiZinicamakoji je planirao Gottschalk Saksonskia ostvario ga knez Trpimir. Ove godine je hrvatsko Skolstvozbog toga proslavilo dostojno 1142. obljetnicu od togapodetkakada su montekasinski benediktinci uveli Hrvate u Europu.
Kada se Rimsko carstvo, zbog afunkcionalnosti robovlasnidkog poretka na komeje podivalo, raspalo samo od sebe, Europaje upala u anarhiju koja je trajala punih pet stoljeia. Raniju demografsku situacijuposve je poremetila seobanaroda, donijev5iEuropi desetkenomadskih skupinakoje su tumarale uzduL i poprijeko. Antidki svijet u raspadanjunije mogao pruZiti nikakav izlaz, pa je jedino kr5ianstvo postalo osovina koja ie Europu izgraditi na novim temeljima, Sto ie joj kasnije osigurati dominaciju u cijelom svijetu. Paristidari su nekoliko stoljeia usustavljivali kr5iansku doktrinu sa svetim izvorima s jedne te antidkom filozofijom s druge strane. Taj mukotrpan posao izgradivanja nove europske sinteze pripao je benediktincima koji su na trinitetskoj poziciji (jedinstvo molitve, rada i znanosti) stvorili novi Wehanschauungmoderne Europe. Ako je sve "opus Dei" (djelo BoZje), rezoniralisu oni, onda su svi ljudski izrazi dio toga skupnogaBoZjegadjela, pa nema nikakva razloga da se robovlasnidki potcjenjuje rad. Dapade,rad je temelj na kome se mogu afirmirati i vjera kao i znanosti, jer bez nahranjenatijela nisu moguie viSe du-
hovne aktivnosti. Tim prvim afirmiranjem rada benediktinci stvaraju kapitalistidki poduzetnidki duh koji ie Europi donijeti dominaciju u cijelom svijetu i ostvariti one plodove koje svijet danasima zahvaljujuii visokoj tehnologiji. U svojim uzornim samostanima,koji se iz Monte CassinaSire diljem Europe,benediktincizato i praktidno njeguju obrtni5tvo (sirane,proizvodnja vina i ulja, voiarstvo, graditeljstvo,pisarstvo, uzgoj Litarica, stoke itd). Svojim geslom "ora et labora" (moli i radi) oni sintetiziraju molitvu i rad, jer "ut in omnibus glorificetur Deus" (neka se u svemu slavi Bog). Benediktinskisamostani(posebnoonaj u St. Gallenu) postajuprototipovi nove europske uljudbe i organiziranosti koja zradi cijelim kontinentom. Gdje su god stigli, benediktinci donose monumentalnu romanidku arhitekturu, beneventanu, razvijene obrte i Skolski sustav. U svojim poznatim regulama stvaraju i reguliranu korporativnu zajednicu koja ie biti uzor za stvaranjene samo samostananego i svjetovnih organizacija. Pod geslom "neka se u svemu slavi Bog" benediktincipodinju svoj plodan misionarskiposaouljudivanja Europe.
3l
UI
- utemeliitelii hrvatskog Benediktinci SkolstYa Benediktinci su zarana doSli i u Hrvatsku. Samostanesu najprije podeli osnivati u primorju, a kasnije su se Sirili i prema najisrodnijim dijelovima Hrvatske. Kako navodi I. Ostojii (1963), za narodne dinastije benediktinci su sagradili do 200 samostana. Buduii da je svaki benediktinski samostan bio uzorna organizacija rada, molitve i prosvjete, uza nj je bila i Skola. Prva hrvatska Skola tako je ustrojena u sastavu benediktinskog samostanau RiZinicama kod Splita 852. godine. F. Bulii otkrio je ostatke toga samostanana potoku Rupotini izmedu Klisa i Solina. Na osnovi tih ostataka,Povelje kneza Trpimira i svjedodanstva sudionika u projektiranju i izgradnji toga samostana,Gottschalka Saksonskog, pouzdano se mogu rekonstruirati samostani Skolaunutar njega. Kako je veliki njemadki udenjak-benediktinac do5ao na dvor kneza Trpimira? Gottschalk Saksonski zajedno je s Alkuinom, Hrabanusom Maurusom i Hinkmarom razvijao franadko Skolstvo po uzoru na onda5nju poznatu scholu palatinu Karla Velikog. U teologiji je zastupao teoriju dvostruke predestinacije, pa je zbog toga do5ao pod udar onda5njih sluZbenih shvaianja, koja su inzistirala na slobodi volje i odgovornosti vjernika. Da ne bi bio uhiien, Gottschalk bieLiiz Fulde i sklanja se na periferiju carstva kod grofa Eberharda u Furlaniji. Buduii da su njegovi progonitelji doznali gdje je, prijavili su i grofa Eberharda, koji je stoga morao otkazati gostoprimstYoGottschalku. Nakon toga Gottschalk je dosao na dvor kneza Trpimira u Klis. Pred povjesnike se postavlja pitanje kako su se njih dvojica upoznali. Jedni drZe da se to dogodilo u Mlecima, a drugi, Stoje vjerojatnije,da je grof Eberhard upoznao Gottschalka s Trpimirom i savjetovao mu da se ondje skloni i bude posve siguran. Ovu pretpostavku zastupa i F. Bulii, a dokazuje je ispisima iz dedadskogEvangelistarau kojem su se na5la imena Trpimira, Braslava, Branimira i Petra (sina Trpimirova) te Bra32
nimirove Zene Marije (Mariosa cometisa) (Katii, 1938,str. 3l).Iz toga se dokumenta vidi da su hrvatski velika5i odlazili u Akvileju na hododa5ie. Kako je to grofu Eberhardu bilo vrlo dobro poznato, sasvim je razumljivo da je posredovao izmedu Gottschalka i Trpimira, jer je Zelio zaStititi Gottschalka, a dvor je kneza Trpimira bio nedostupanfranadkoj vlasti. Tu dinjenicu potvrduje i manuskript samoga Gottschalka, koji je pronaSaobelgijski povjesnik Moritz Morin u biblioteci u Bernu 1931. godine.Da bi neke stvari iz toga posthumnog rukopisa i sam mogao objasniti, Morin se obratio F. Buliiu. Bulii je proditao i preveo te protumadio odlomke koji se odnoseizravno na Trpimirovo ime i Gottschalkov opis njihova prijateljevanja i suradnje. Zahvaljujuii tome dokumentu, Bulii je ustanovio da je Gottschalk doSao na kneZevdvor 846. i ondje boravio sve do 848, kada se vratio u Mainz, jer mu je obeiano da se neie pozivati na odgovornost. Medutim, to je bila stupica i odmah po povratku vlasti su ga uhitile, osudile zbog krivovjerstva, te doZivotno zatvorile u samostanskusamicu.U njoj je pisao uspomene,koje je Morin prona5aou Bernu. Koliko je taj dogatlaj valan za hrvatsku povijest vidi se i po tome Sto je Lovro Katii izradio i doktorsku disertaciju pod nazivom "Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira" (obranjena u Zagrebu 1932). Kada se promotri i pomnije analizira prvi hrvatski diplomatidki dokument, Povelja kneza Trpimira iz 852. godine, odito je da ju je pisao uden dovjek. Kako obidni pisari onoga vremenanisu bili visoko obrazovani, opravdano je (a na to upuiuje i reminiscencija na teoriju dvostruke predestinacije)pretpostavitidaje njen sastavljad Gottschalk. Don Frano Bulii je 1891.otkrio ostatke zidina samostanau RiZinicama s nepotpunim natpisomkoji je ovako preveo: "Za kneza Trpimira prikaZite Kristu molitve i prignite glave sa strahom" (Katii, 1938, str. 29). I u Povelji se izridito kaZe: "Ja, makar grjesnik, Trpimir, knez Hrvata, potpomognut voljom BoZjom, ne znajuii, kada ie
do za Lu do nji
OS
19
Tr op je ku crl do dr ml
op do
YA int
or ml
be va
ka ob kr od n0 sk da (s pr ud la
far
M B( cij
VC
za na ir uC ue ih
SA
r .35
UlogaKatolidkecrkve...,3l-35
sa)
doii posljednji dan i das, a zabrinut mnogo zasvojudu5u,posavjetovavsise sa svojim Zupanima, sagradih samostan i tamo dovedoh grupu braCe (benediktinaca), da nas njihovineprestaniuzdisaji i deste molitve oslobode pred Bogom od grijeha..."(Katii, 1938,str. 29). Samostanje bio sagraden852. Kako TrpimirviSenije imao novca za unutraSnju opremusamostanai crkve, obratio se (i to je navedenou spomenutoj Povelji) svome kumu Petru, nadbiskupu svete solinske crkve"koja ima metropolitansku vlast sve do obala Dunava i po cijeloj hrvatskoj drZavi"(Katii, 1938, str. 29) s molbom da mupozajmi l1 libara srebra. Zahvaljujuii toj pozajmici, samosranje opremljente je podeo djelovati kao prvi i dobroopremljenibenediktinskisamosran. U njegovim okvirima postojali su crkva, radionice, skriptorij, udionice i schola interior(za sjemeni5tarce)te schola exterior (zasvjetovnedake). Kakoje ova, prva hrvatskaSkolaradila moZe se rekonstruirati prema ostalim benediktinskimSkolamana podrudju Hrvatske. U duhu Regule sv. Benedikta, koja je kasnijeprevedenai na hrvatski, program obudavanjaobuhvaiao je rimski trivij i kvadrivij: gramatiku, retoriku i logiku, odnosnomatematiku, geometriju. astronomijui glazbu. Poudavanjeje u teorijskomdijelu nastavebilo verbalno,tj. predavalose, tumadilo i ditalo autoritete (sluZbene izvore iz teologije i znanosti).U praktidnomdijelu vjeZbalo se i opona5alo uditelja. Benediktinskametodika sadrZavala je ietiri vrste komuniciranja: molitvu, rad,ditanje i razmi5ljanjeo BoZjoj rijedi. Molitvom se udenike usmjeravaloprema Bogu;ona je imala znadenjereligijske socijalizacijei divinizacije. Sv. Benedikt je veomavisoko cijenio rad, jer je on osnova zasveostaleoblike vi5egaZivora.Praktidnanastavaizvodila se na principu imitacije i manipulacije,tj. braia-majstori su pred udenicimaizvodili profesionalneradnje, a udenicisu te radnje najprije promatrali,pa ih interiorizirali,te uvjeZbavali sve dok i samine bi svladali vje5tinu. Takvim prak-
lta
u .,
)IU
im du titi lio 1pt eleci .iz lao ilii fte rei ai Ltu, lao do ic
0rnh lile rile us.1.
;ku vro nd DTU
:bu ali)nt, ne, lko so-
puuke iasLtke )ot,ZA tel
r38, rkar og&
Nedjeljko KujundZii: Prinos benediktinaca...
tidnim poukama benediktinci su u Hrvatskoj zaranarazvili voiarstvo, vinogradarstvo, ribolov, maslinarstvoi ostale grane poljodjelstva i srodarsrva.Sto se tieJeitanja, taje kategorijasadrZavalapredavanjai tumadenjaautoriteta (Donata i Priscijana iz gramatike,Cicerona iz retorike, Aristotela iz dijalektike, Boecija i Capelle iz matematike. Frontina i Gerlandusa iz geometrije, a Ptolomeja iz astronomije), zatim svetih knjiga i pokoje kronike. S druge strane, udenici su sami i5ditavali dostupne izvore udeii ih napamet. RazmiSljanjeili kontemplacijabili su obvezarni za udenike koji su se pripremali za sveienike, dok su se svjetovni udenici (iz schole exterior) zadriavali samo na molitvi kao katehistidkom nadinu posredovanja vjerskih istina. Organizacija benediktinskog Zivota, rada i udenjabila je na zavidnoj visini, jer su imali tako skladanorarij po kojem su se komplementarno izmjenjivale duhovne i fizidke aktivnosti da bi u izradi rasporeda sati mnoge Skolei danasimale Sto nauditi od njih. Kao Sto su benediktinci imali uzorne radionice u kojima se mladeZpoudavalau najnovijim tehnologijamaonoga doba, isto su tako razvili i bogate arsenalenastavnih sredstava.Naime, svakije dak imao vlastiti pribor, a u skriptorijima su postojali tabulae cerae (povo5teneplocice na kojima se pisalo), sti/us (pisaljke od metala ili slonovekosti), svici papirusa,capsa(kutija gdje su se drZali rukopisi), atramentarium (tintarnica)s calamusom(pisaljkom od trske), codexi (rukopis u obliku knjige kao preteda knjigama), te ostala pomagala iz matematike,geometrijei astronomije. Zahvaljujuii benediktincima,Hrvatska je mnogo prije od brojnih zemalja Europe dobila pismenost,Skole i uopie kulturu vremena,te je i brojem otvorenihSkolabila na zavidnu mjestu u doba narodne dinastije.
pedagogiia Benediktinska Benediktinska odgojna doktrina temeljila se na jedinstvu svih duhovnih i delesnih snagadovjeka.Polazeii od shvaianja daje JJ
Katolidke crkve...,3 1-35
sve BoZje djelo i da stogaBoga treblslaviti u svemu, benediktinci su prvi u Europi razvili tezu o potrebi za svestranim razvijanjem dovjeka. - -Njihovi je pedagogija u tom pogledu uvelii
prisile. Benediktinska pedagogiia zato je u odnosu na jezuitsku mnogo blaZa, ali je dosljedna i prije svega uravnoteZena'regulativna. Kao Sto se u dobroj radionici mora todno znati tko, Sto,kada i zasto treba dini-
nosti udenika. U razvijanju meduljudskih odnosa benediktinci su bili pravi majstori te neke
venoj arhitekturi posebno su njegovali bazilidki tip crkava (trobrodne bazilike s troapsidalnim svetiStem,ali su primjer-rjivali i jednostavnu ranoromanidkujednobrod-
zna da je ona: - uljudila Hrvate, - iivelaih iz onda5njegeuropskog primidvizma, - razvila njihovu kulturu i prosvjetu do vrhunskihdometai
U]
r1-35 ) sv. Vida njek, tig'j.tinci :skoj isari, ri su ipo : joS nai bili lbrtrada, loniltska lesto ajedprosesu (doci te ovaJ rahu, ktinirom lZaju elika igme je da rijetu sebe. ,nsku
UlogaKatolidkecrkve...,3l-35
sveto ad maiorem Dei et Croatiae gloriam.
Literatura
_ Antoljak, S., Hrvatska historiografija do 1 9 1 8 ,k n j . I, Matica hrvatska, Zagreb 1992. Delalle,I., Benediktinci,Hrvatskaenciklopedija,Zagreb 1942. Katii, L., SaksonacGottschalk na dvoru knezaTrpimi r a, Zagreb 1932. Katii, L., Pregledpovijesti Hrvata, Matica hrvatska,Zagreb 1938. Mihajlovii, S., Utjecaj benediktinaca na
kulturu i umjetnost Dalmacije (disertacija), Filozofski fakultet, Zagreb 1 9 3l . Ostojii, I., Benediktinci u Hrvatskoj, sv. I, - Split 1963. Sanjek, F., Crkva i kr5ianstvo u Hrvata, knj. I, Kr5ianska sadaSnjost,Zagreb 1988. Sanjek,F., Djelo sv. Benediktau hrvatskoj kulturi, Bogoslovska smotra br. 4, - Zagreb 1980. SiSii, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb 1990.
Zusammenfassung lledjeljkoKujundii6:BEITRAG IIERBEllEItlKTll{ER ZURKRoATISCHEI{ KULTUR UilDZUM KR|IATISCHEII SCHUTWESElI DieseArbeit analysiertdie allgemeineKultur, die wirtschaftlicheund religiciseRolle der Benediktiner bei der ErneuerungEuropas,insbesondereaber durch Aufgeben sklavenhalterischer Unterschdtzungder Arbeit und durch Erziehung zur Arbeit. In diesem Zusammenhang betontder Autor, daB die Benediktinerdie Erschafferdes erstenEuropaswaren, welchessich auf dem Grundsatz"on et labora" ("bete und arbeite"), auf der Einheit der lateinischenSprache und des christlichen Humanismus entwickelte. Indem er dieses reichebenediktinischeZivilisationswerk mit der Entwicklung Kroatiens vergleicht, bemerktder Autor, daB die Benediktinerbereits852 die beneven-tanische lateinischeSchrift in Kroatien einfiihrten, kirchliche und weltliche Schulen gri.indetenund das Volk in entwickelterLandwirtschaft unterrichteten.Das benediktinischeKloster in RiZinci. von Gottschalk dem Siichsischengeplantund vom kroatischenFiirstenTrpimir gegri.indet, war ein echterPflanzgartender kroatischen Kultur. Aus diesem AnlaB hat das kroatische Schulwesen heuer den I 142. Jahrestagder Einfiihrung der Kroaten in Europa durch die Montecassinischen Benediktinerwtirdig gefeiert.
SVES-
vom, o5iu, rodel izualansi, rajo5 da se
Inml-
tu do
Jf
Ulc
1 UHRVATSKOJ DOMII{IKANACA DJETOVANJE OBRAZOVIIO Petar Radelj
Saietak Zarazvoj Skolstvau hrvatskim krajevima neprocjenjivuulogu ima i Red braie propovjednika (dominilianci), konstituiran 1216.po uzoru na sveudili5nekorporacije,diji se dlanovi opredjeljuju za intelektualnirad i permanentnistudij. - OO podetkadominikanskozakonodavstvopropisuje da svaki samostanmora imati svoju Skolu.Redje na taj nadinpostaone samo"Red braie propovjednika"(kakose sluZbenozvao), ikolom upravlja lektor, u ostvarenju nego i red ueitetiau najSiremsmislurijedi. Samostanskom nastavnogprogramamu pomaZepodlektor,a uditelj studenatanadgledaudenjei funkcioniranje Skote.OsobljJsvetanihitudija podloZnoje provincijalovojvlasti,a ukljudujeupravitelja^(lecza Sveto pismo i iudorede te druge nastavnike.Osim tor regens),asistente(baccalaureus) vlastitomepodmlatku,dominikanskeSkoleotvorenesu i vanjskim dacimai studentima. Nastavni plan obuhvafao je najprije studij "slobodnih umijeia", a zattm filozofije. Ove "humanioreslitterae" preduvjetsu za upis daljnih, teolo5kihstudija- "divioniores litterae". Posebnezaslugena obiazovnom podrudju u Hrvatskoj imaju dominikanci Augustin Prvi kao iz Trogira i DubrovdaninIvan Stojkovii (o. 1392.-1443.). KaZotii (o. 1260.-1323.) ustrojitelj katedralneSkoleu Zagrebutraili da njezini polaznici budu poudeni"barem u osnovami ryudskogaznanja"(a to su artesliberales)dok drugi 1424.predlaleosnivanjesveudili5ta u Dubiovniku i ciklus predavanja"na narodnom(hrvatskom)ili knjiZevnom(latinskom)jeziku". Podizanjemsamostanau na5im krajevima, bijeli fratri zalaZuse za razvoj sredniega (samostanske Skoleu Dubrovniku ll2zi.l, Ninu, dazmi, Vrhbosni,Dubici, Splitu, Zqgrebu, Virovitici, Zadru, Pagu,Ulcinju, Trogiru, Kotoru, Bihaiu, Skradinu,PoLegi,Mardi, _Hvaru, Sibeniku,Senju.Rabi, Osoru,-Krku,Ugljanu,Ciovu, GruZu,Bolu, Rijeci, Modru5u,Korduli, SraromeGradu,Lopudu),viieg ("studiumsolemne"uZadru l1396.li Dubrovniku ll48'll) i visokog ikolsnau hivatskom narodu("studium generale"tj. prvo hrvatskosveudili5teuZadtu t1495.-1806.1).
prir nitl ditz iP dje mo sta
(br
odr Na jed mr
SA\
Ov zai bla da uz( pot jan intr jes pr(
rut
vij mc
nat
UN ok li( lju Dc Pa os
Z,e
Svaki dominikanac treba biti upravo zaljubljenik Istine, kako svjedodi magistar Echkart: "Kad bi bilo moguie odijeliti Boga od Istine, ja bih prigrlio Istinu." Cilj Dominikanskogareda je upoznati Istinu i drugima je predati [Veritatem] contemplari et contemplata[m] aliis traderel. A kao glavno sredstvo za postizanje toga cilja sluZi udenje (studium). Povezivanje intelektualnoga Zivota koji je usmjeren nadnaravnoj svrsi, spasenjudu5a,jedna je od novosti Stoih uvodi sveti Dominik.'z Obrazovanjeu starijim redovimanije ni izbliza vrednovano kao u dominikanaca. Sveti Pahomije traZi od svojih redovnika
36
tek da moraju znati ditati "i neka bude Predavanje odrZano na Znanstvenome skupu "Uloga Katolidke crkve u razvoju hrvatskog Skolstva" na Pedago5koj akademiji u Zagrebu (Savska77) dne 17. prosinca 1992. O ovoj temi,
su mi ko df
re( m( 5k op do
dv do mi lat (ar bo
UlogaKatolidke crkve..., 36-48
nika redi/oju '?o), enju anje ,lec)sim 0ve lstin kao snoliSta ) jeleSa ebu, faru, duli, 7Di adru
lude kupu tskog Eebu temr, anata lnJan rovii, rranjo op'devlncll Prya lrvatko je itvu I
lju iedni-
Petar Radelj: Obrazovno djelovanje dominikanaca...
prisiljen nauditi makar i ne bude htio"3, nitko ne smije biti u samostanua da ne zna ditatiili da nije proudio barem Novi Zavjet i Psaltir (Pravilo, br. 140). U Pravilu za djevicesv. Cezarija Ariskoga stoji da one morajusvaki dan ditati dva sataa,u samostanumoraju imati knjiZnicu i knjiZnidarku (br. 32). Redovnici sv. Benedikta imaju odredenodnevno "vrijeme za ditanje".5 Najdaljeide Aurelije Augustin koji zapovijeda:"Koji su zaduZenizaknjige, neka bez mrmljanja sluZe svojoj braii"6, a braii savjetuje: "Knjige traiite svaki dan!"1 Ovakva odrje5itost jedan je od razloga za5tosu bijeli fratri prihvatili ba5 Pravilo blaZenogaAugustina. Poznato je, naime, da je Dominikanski red konstituiran po uzoruna srednjovjekovne sveudili5ne korporacijei da se njegov utemeljitelj, KastilijanacDominik de Guzman opredijelio za intelektualnirad i permanentni studij, svjestanda poslanje njegove zajednice, tj. propovijedanje, dijalog i kontroverzije s rubnim krSianstvom, navje5taj Radosne vijestipoganima i religiozni susret s islamom ponajprije ovise o trajnom doktrinamomusavr5avanjui Skolovanju.8Sveti Utemeljitelj reCi Cejednom braii da su se okupili zajednokako bi udili i propovijedali (ut studerentet praedicarent).eJedino je ljubavprema bliZnjemu katkad bila jada od Dominikove odanosti knjizi; kao student u Palenci prodaje skupocjene kodekse s osobnimbilje5kamada bi pomogao ugroZenimagladu. Prema njegovu najbliZem suradniku.udenom Jordanu Saskome. Dominikizjavljuje: "Ne mogu uditi iz mrtvih koZadok Zivi ljudi oko mene umiru od gladL'.r0 JoS od samih podetaka Dominikanski red organizira vlastiti Skolski sustav utemeljen na iskustvu onodobnih visokih Skolai sveudili5ta. Prema odredbi SveopiegazboraReda 1228.u Parizu,svakije dominikanski samostan iftola, odnosno dvijeSkole:jedna je namijenjenanovacima dotidnogasamostanai vanjskim studentima kako bi se osposobili za snalaZenjeu latinskomejeziku, gramatici i aritmetici (artesliberales) dok je druga usmjerena bogoslovnomobrazovanju studenatakoji
su zavrSili prvu. Dosljedno tome, svaki samostantrebao je imati najmanje dvanest dlanova, od kojih je jedan bio prior (starjeSina),a drugi lector (posebanuditelj, od latinskoga legere - ditati, predavati).tt Buduii da je po zahdevu vremena svaka Skola bila javna, osnivanje samostana znadilo je otvaranje nove Skole. Red je na taj nadin postao ne samo "Red braie propovjednika" (kako se sluZbenozvao) nego i red uditelja u naj5irem smislu rijedi." U Zelji da dobiju Skole, mnogi su se gradovi naprosto natjecali da unutar svojih zidova zadrie putujuie propovjednike. U nedostatku slobodnoga prostora, to su ponekad bili prazni benediktinski ili cistercitski samostani.Ako takvih nije bilo, dominikanci su obidno birali mirno mjesto u predgrailu, da tako istodobno budu i u gradu (u kojem se odvijao sav vaZniji druStveniZivot) i izvan njega (da daleko od gradske vreve u tiSini mogu raditi, uditi, moliti i lak5e se Siriti). Tako ustanovljen samostanubrzo je postaoZari5tevjerskoga i kulturnog Zivota u gradu. Kao i drugdje, nii.e Skole humanistidkoga odredenja bijeli fratri osnivaju u gotovo svakoj organiziranoj redovnidkoj zajednici koje nastaju po Hrvatskoj: u Dubrovniku 1225. Ninu 1228. Cazmi oko
3 4 5 6 7 8
9 10 1l
ka, proslov: "..Cum ordo noster specialiterob praedicationem et animarum salutem ab initio noscaturinstitutusfuisse,et studium nostrum ad hoc principaliter ardenterque summo opere debeat intendere ut proximorum animabus possimus utiles esse." Pravilo svetoga Pahomija, br. 139, u: Redovnidka pravila, Zagreb 1985.,str.73. Pravilo za djevice sv. CeTarija, br. 19, u: Redovnidkapravila, str. 220. Pravilo svetoga Benedikta, 48. poglavlje, u: Redovnidkapravila, str. 285. Pravilo blaienogaAugustina, pogl IX, stavak 8, u: Redovnidkapravila, str. 200. isto, stavak 9. usp. Franjo SANJEK - Ivica TOMLJENOVIC, Dominikanci i raTvoj ikolsna u srednjovjekovnoj Hmatskoj, Croatica christiana periodica X ( 1 9 8 6 ) 1 7 ,s t r . 4 8 - 4 9 . IWEINS-PADOVAN, Doninikanci, Dubrovnik 1 9 2 1 . ,s t r 8 . BlaZeni JORDAN SASKI, Ktjilica o poiecima Reda,10. Prvotne ustanove Reda braie propovjednika, d i s t .I I , n 2 3 .
JI
Katolidkecrkve...,36-48
minikanskih, pohadali i vanjski daci. Spomenimo samo da su bijeli fratri kasnije
Bologna dominikanci organiziraju studije s najvi5im stupnjem obrazovanja' uz sgdielovanie naipoznatijih profesorau Redu kao Stosu toma Akvinski, Albert Veliki ili Pavao Dalmatinac i drugi. Pod njihovim
unutarnji i vanjski, imaju potpunu sveudili5nu izobrazbu. Istodobno svaka pro-
(1270), Cambridgeu, Barceloni i Perpignanu (tj03), Canierburyu (1320)' !1d^o^1i (1363), Firenzi (13?8), Pragu (13Q3-)' Salamancii Krakovu (1421), Zadru (1495), Avili i Sevilli (1504),Budimu (1507)." VaZna je dinjenica da dominikanci redovito ne ovise b lokalnim vlastima i prilikama. Njihove se kuie i samostani proteZu do najudaljenijih granica kr5ianske ekumene, tako da njihova iskustva i intelektualni obzori u mnogo demu utjedu na univerzalizam sveudiliSnih sredina' Intelektualni Zivot samostana - vidjeli smo animira "lectof', redovnik koji ima "licentiam docendi" te je osposobljenpoudavatii samostalnovoditi interne Skole, u kojoj se udenike i studente, "nutarnje i vanjske,
bogoslovija ("diviniores litterae"). Red sv' niminita neobidno cijeni studij jezika,
t2
r3 t4
l5 16 t'7
38
Stiepan KRASli, Filozofsko'teoloiki studii do' reda u Zadru, Zadarska revija' iiiii*nut*osn
r6-48 gnadovi i83), 195), ri repripronske inteuna Intemolcenvatrl oj se jske, rbodrvlju. -ako ptorij Stovi ovjeitudij e") i :dsv. zika, :tanoiaz u ) preJAJE' roStor prazuml-
dij dorevua, branir.814 t Dubr 1894, n GarL1965, r. l4 nozrlat samoskonski
""Skolabogoslovlja u kojoj je glavni uditelj Mudrosr, nauk Isrina a svrha trajna slava.", Bruxelles,Kraljevska knjiZnica,ms. IV, 111, fol. 90v.
Uloga
HERRAD VON LANDSBERG, SlobodnaumijeCa,Strasbourg, Librarie Oberlin, 1945,PlodaXIX.
Ri Domi najpri umrJe pozna tropul obuhr rike i (quad tikom Jom. Zr koju temelj nju pr Pojan trukor kao se re) zr Preda tanja mrcs, jnih i prodit jedi i 1 vi sm raspra nim r dokud Za zadud Seno Knjige kande vaka ( se najl stvari" straho sluZilo oruZje sludaj potrebr po sve braSn Evand
o
Skoli < poneS grade i vi5e iz da poc
Katolidkecrkve...,36-48
Razumljivo je onda da redovnici sv. Dominikau novoosnovanimsamostanima najprijeorganizirajuopii studij,,slobodnih umijeia" (artes liberales). Ovaj od davnine poznatiklasidniSkolskisustavdijelio se na
:ftil r!nlrllli) ' ;tii?ll!, it
ISr';'
3_
lovaniedominikanaca...
odredeno znanstveno stvarala5tvoili reputaciju sveudiliSnogaprofesora,a najvi5e iz inventara,rukopisnihkodeksai mno5tva prvotisaka. Do kraja srednjega vijeka, naime, dominikanskakniiZnica u Dubrovniku zauzima prvo mjeito u hrvatskome narodune samopo broju kodeksai tiskanih publikacija nego i po selektivnosti knjiZnoga fonda. Dominikanci ne uzimaju knjige tek kao pomagala u redovnidkoj kontemplaciji ili predmete odredene umjetnidke vrijednosri nego kao djelotvorno
J0m. _ .Znanstvenasrednjovjekovnametoda, kolu opienito nazivamo skolastiikom, temeljise prije svegana ditanju i tumaden;u probranihtekstova istaknutih auktora. Pojamlectio (ditanje) uzima se u dvostrukomeznadenju,d. kao komentartekstai kaosamostalnopredavanje. "eitarl,, (legere) znaii dakle i predavati, tumaditi itd. Predavanja se, prema tome, sastojeod ditanjamjerodavnih tekstova (tzv. auctori- samostansmatraokao neko prorodiste, au tates,ti. Svetogapisma ali i drugih znata- istinu kao stanmudrosti,koiemu su svi hrjnih auktora), jezikoslovne raSdlambe lili da u dvojbenimpitanjima prime odgovor prema Kristovu nauku, crkvenim odredbamai uienju svetih otaca".2lU XV. st. dubrovadkasamostanskaSkola dala ie niz znanstvenikakoji su se proslavili kio vrsni predavaii na razliditim euroDskim sveudiliStimai koji su svoj matidni iamostani Skoluu Dubrovniku obogatili vrijednim znanstvenim djelima. Medu najpoznatije spadajuIvan Stojkovii i ne manje poznati profesori "artium" Vlaho Constantini, Donat Durdevii, braia Luka i Andeo Martinu5ii, Ambroz i Klement Ranjina, Petar Guietii, fra Beniamin i drusi.22
1 8 F. SANJEK, Pariiko st,euiiliite u XIII. stolie(u. Bogoslovskasmotra,XLV( | 975) I , str. 4- I i.
1 9 Guy BEDOUELLE, Dominik ili tlar riieii. Zagreb I 990.. srr. I 29- I 30.
20 F. SANJEK, Studij egzakntih i prirodnih
2l
poneStoiz relativno oskudne arhivske gradei knjiga samostanskihraduna,neSto vi5eiz Zivotauglednijih redovnika iz Grada pod Srdem, koji su iza sebe ostavili
znanosti u povije sti dubrovaikih dominikanaca, Anali HAZU u Dubrovniku, XXIX/1991. str. I70. Serafin Marija CRIJEVId, Bibliotheca Raeusin a . l . a u t o g n f u K D S D b k . s t r .2 3 ; A n t o n i n 2 A NINOVIC, Pogled nn apostolsko-Tnansrvenirad dontinikanaca u hrvatskint krajevina, Zagreb 1 9 1 7 . .s t r . 1 6 . S . K R A S I C , C o r t g r e g a t i o R a g u s i n aO r d i n i s P r a c d i c a t o n u nR , o m a1 9 7 2 , s t r . I 5 J - 1 9 5 .
4l
Petar Radelj: Obrurou
;^-/-t-.1
za hrvatski 23 usp.Anto CeVRti, Dontinikanski '' i,,{ita,iiiru:.dnica - FranKurt/M'br' 9/I99I str.10-ll. 24 i. $nNiex' Crkva i Kri(ansno u Hrvata^l'
Ie88'.su r1,9 i ;i;i. Zagreb s', -!Ti ^21'r^-, ";,;
ilii:.t.*^iil'lsl"i;I:m'il"'J!':3dt lx--r'^": E: :":q'::: ;'"r:$::, ::99'*; :''ir";i;;'h
;i'ti ani ieriodica" 6r' I ( I 977)'4
*:
i.
42
6-48 Skih Yretijeovoj Zaya tva. donalovu rava iutra )bna a.K ivim tu)ban prograrmet
o lo
?ql-
r vidi oplsu '17),4 Ivan agre't-79: ophe) pupereet rliqua el per ) scoo utle lure ilium, el per ) rpse nsidea: anctnna te eopentl medi3tates, li im1uode ficiant rstlcus estlvo elatos Llapro Letln
lO io
I
o o
x l
?2. r3
a
39 :l
:. o
!n o!
tE
83
a
I
99
$ ; !r
3!
o
o
F<
8
O
I
o I
o
o
:3 :F
o
7 3
t : l,i a
:i!.
a
=,
,;3
t o
!
ao
,
I
9 r i- rg 5.
;i
t
rR t:
rF
a
t:
a^d /e2 ro
7 ) ;:
3!
qt'
.
o x uP 3< a>* >=
o c
dt z
l! ;P t
35 o< oX 2= d=
.o
F
t
a
a:
iL ;t
i;
t
I
o
ta I,
::
E
0rtatski oo1
G
iE
1o t iri
Uloga Katolidke crkve...,36-48
PetarRadelj: Obrazovnodjelovanjedominikanaca...
sluSatelja." U tu svrhu, "odmah po vedernjoj", tj. izmedu tri i detiri satapopodne,na rasporedu je uvjeZbavanje sklonidbi da se studenti priviknu na ovaj (tj. latinski) jezik i postignu lakoiu u izraZavanju i razumijevanju latinskih tekstova". Kad se to postigne, studenti ie, po Augustinovu uvjerenju, "sami ili s malo pomoii lako shvatiti njihov sadrZaj i smisao, kako to iskustvojasno pokazuje." Na kraju prvi hrvatski blaZenik kao vrstan pedagog trazi da se sve studentebez razlike poudi "barem u osnovamaljudskog znanja", ne zanemarujuii nijednu znanost osim alkemije, koja je od samoga podetka iskljudena iz programa dominikanskih s tim studija kao nekorisnai neznanstvena, da se "predavanje i poudavanje pojedinaca uredi tako da bude u skladu s njihovom nadreno5iu i sposobnostima, ne na isti nalin za sve nego raznoliko, onako kao Sto se i sposobni lijednici sluZe razliditim lijekovima za lijedenjeraznih vrsta tjelesnih bolesti." Prethodno upuiivanje dominikanskih studenatana ozbiljan studij gramatike i dijalektike, dakle literamoga smjera humanistidkih studija, bio je preduvjet inicij acije u studij i produbljivanje prirodne filozofije, matematiekih znanosti i astronomije' KnjiZica 7a pouku novaka (Libellus de instructionenovitiorum), koja je davala smjernice za intelektualni i moralni odgoj mladih dominikanacainzistira na znadaju studija i vaZnosti knjige u svakodnevnom dominikandevu Zivotu. Nepoznati pisac 'Jedino spoznajaKrista, KnjiZice istide da a ne neko drugo umijeie ili znanje, dovodi do blaZenstva", ali odmah naglaSujekako ovo "drugo umijeie" (aliqua ars alia) nije samo korisno nego i prijeko potrebno za spoznajuBoga i uravnotezenljudski Zivot. U ovo "drugo umijeie" sPadaju ne samo gramatika, retorika, dijalektika i pjesniStvo nego i znanosti koje nazivamo egzaktnima, tj. aritmetika i geometrija.
zor stvaranjai omoguiuje mu otkriti ili tek nazreti neizmjernost i svemoguinost BoZju. Ljudske su znanosti- po miSljenju auktora KnjiZice - putokazi u svjetlu kojih dovjek upravlja svoj hod prema vi5oj mudrosti."26 Na iznesenome se temelji vaZnost studija u dominikandevu Zivotu, a prvotni cilj Reda braie propovjednika' navje5taj Evandelja po uzoru na Kristove udenike,eini taj studij nuZnim. Zakonodavstvo braie propovjednika propisujeda svakaprovincija mora.svojim spoiobnijim bogoslovima osigurati studij na viSim udiliStimaReda, a svaki student dobiva na vlastitu uporabutri knjige2Ti to: Skotskupovijest (Historia Scolastica)Petra Comestora28,Misli (Sententiae) Petra Lombardijcai Svetopismo. Sve nam to govori koliko se pozornosti posveiivalo obrazovanju,pogotovo u ono v-rijemekad je knjiga bila prava rijetkost. Stovi5e, svaki dominikanac od XIII. st. ima kao neprocjenjiv dar vlastitu sobu"u kojoj moZeuditi, pisati, moliti, spavati, pa dak i n99.u bdjeti da ne bi prekidaostudij" (Dist. 2,29). Jednom student, dominikanac ni Pod kakvim izgovorom ne smije napustiti Skolu. Tek u XIV. st. obveze da budu nazodnipredavanjimaoslobodenisu jedino jubilarci, tj. fratri koji su dlanovi Reda viSe bA SO godina.2eU cilju Sto uspjeSnijeg studija,dominikanskistudentiteologijebili
meridie logicalia, quando eorum capaces habuerit auditores; alias de regulis gramatice exponendo et intellectui audiencium inprimendo, ac
cut experienciamanifestat."
26 F. SAi{JEK, Crh,a i Kridanstvo u Hrvata, str. 289-290.
2'7 Aurefiie STEIN, Sradu u prvo doba Doninikan-
28 29
s k o g a -r e d a , A k v i n a c V l l ( 1 9 4 0 ) 8 ' s t r . 5 0 ; R . LEMONNYER, Pot,ij est Dominikanskoga reda, Dubrovnik 1959.,str. 38. PetrusCOMESTOR (1100'-1179),Historia scolastic a, PL 198, 1053-l'722. G. BEDOUELLE, Doninik ili dar rijeii, str. 126.
Pet
sul
Lel po\ na ca spo Su prir Not cre mat
iz2 rur 8us et( del perl
rati kao dan inol nev pror opi traZ nau apo sve chot don 134 tini< kien (Ml, Rajr hrve kakr dar iako vorr stve Sve vijel To krSi nac, Bazt ljak( (con vitas
a
PetarRadelj: Qbrazovno dj elovanje dominikanaca...
tek 0st nju ,Jih 5oj
suoslobodenizajednidke korske molitve.3o Lektori iz prva dva stoljeia dominikanske povijestiostavili su iza sebe brojna ozbiljnai trajna djela. Od hrvatskih dominikanaca za navedeno razdoblje treba svakako spomenutiPavla Dalmatinca (napisao Summade poenitentia - prvi ispovjednidki prirudnik u povijesti katolidke teologije, NotabiliaIIae er IIIae Compilationis Decretalium,Dialogus inter christianum romanumet patiuenumbosnensem),Martina izZadra (Abstractiones de libro sententiarum, Tractatus de potentiis animae) i AugustinaKaZotiia (De bonis et usu Christi et discipulum,Dicta super quaestionibus de baptizationeymaginum et aliarum superstitionum). U proSlomesustavupoku5alose sugeriratida su dominikanci "doputovali k nama kaotudinci iz tudine, za tude radune, i do danasostali su Sto su i na podetku bili: inostranci na proputovanju kroz jednu nevjernidku, barbarsku zemlju".3rOvakve proizvoljnetvrdnje pobija odredba Sveopiega zbora Reda 1236. u Parizu koii traZida svaki dominikanski klerik moia nauditijezik naroda i kraja u kojem Zeli apostolski djelovati, inade mu se uskraiuje sveienidkoredenje. Uostalom "Red i zachon...suetogaodza Dominicha" (pravilo dominikanki sv. Dimitrija u Zadru) iz 1345.najstarijije hrvatski tekst pisan latinicom32, a "Nauk za piisati dobro latinskiemaslovima rieci yesika slovinskoga" (Mleci 1637) dubrovadkosadominikanca RajmundaDZamanjiia nai-azise "na delu hrvatskihzakonodavacadobroga pisanja", kakotvrdi Frano Fancev. Odito je, dakle, da ni hrvatski jezik nije manje znadajan, iakoje latinski jezik u prednosti zbog izvornih tekstova klasidnih literarno-znanstvenihspisa, grdko-latinske patristike i Svetoga pisma, na kojima se u srednjemu vijekutemeljeprofane znanostii teologija. To dokazuje i pobornik jedinstvene kiianske Europe, spomenuti dominikanac,kardinalIvan Stojkovii, koga eesi na Bazelskome saborunazivaju "svojim zemljakomiz Dubrovnika, grada u Hrvatskoj" (conterraneus nosterde Ragusioque est civitasin Charwatia),u govoru na prvu listo-
rji I,a
ka, )ve ika jim rdrj lent to: etra )tra goobdje raki proudiroiu t0\ pod stiti udu Jino viSe qeg rbili
s haexpolo, ac lsistat ddunligenlentur :ruditi I Senili, si?, str. nikani0; R. r reda, n scodi, str.
Uloga Katolidke crkve...,36-48
padsku nedjelju 1424. kad poziva Dubrovdane da u svome gradu utemelje studij koji ie im biti na ponosi diku: "Iz vlastite pobude, na iast grada i u svrhu promicanja katoliike vjere i poboZnostiu srcima vjernika, a u skladu sa svojim zvanjem...u ovo zimsko doba kad hladnoia priti5ie tijelo i osjetila, a duh - odvojen od vanjskih stvari - na5u duSu usmjeravaupoznavanju dobra i razmi5ljanju o samome sebi... odludio sam izloZiti ne5to iz Svetoga pisma, bilo na narodnom (hrvatskom) bilo na knjiZevnom (Iatinskom) jeziku, na mjestu i u vrijeme koje se vama (Dubrovdanima)svidi. bilo da to sastavim ili proditam, prema nahodenjui vaSimZeljama. Ne moZe se sve ono Sto zamislimo rijedima izraziti, niti su mudri ljudi pojedine stvari, koje treba jasno i glasno istaknuti, dosad to narodnimjezikom i vlastitom pismom lzlolili. Ali na na5u utjehu reii iemo kako je naime nuZno da se dovjek sastoji od tijela i tjelesne supstancije,Sto iu nastojatiobjasniti. I kao Stose u kruhu, prema Svetomepismu, podrazumijevasva hrana potrebna za Zivot, isto tako je nuZno da duSa i duh Zive od govora (d. od znanja),koji je za njih prva i najveia potreba, Sto i Pisma potvrduju: "Jer ne livi dovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijedi Sto izlazi iz BoZjih usta" (Pnz 8,3; Mt 4,4; Lk 4,4). To je, Stovi5e, znak koji naznadujeduhovnosti po kojem se sinovi Zloga razlikuju od sinova svjetla. Kao sinovi svjetla odituju se oni koji BoZju rijed rado prihvaiaju u svom srcu
30
F SANJEK - I TOMLJENOYTC, DominiKanci i ra2voj ikolsn'a, str. 51. Uopfe Ustanove Reda traLe da se boZanskidasoslovmoli kratko i bez odugovlaienja, da se ne bi sprjedavalo braiu u znanstvenorneradu: "Horae omnes in ecclesia breviter et succinte taliter dicantur, ne fratres devotionem amittant et studium eorum minime impediatur" (ConstitutionesSOP, I.n. a). 3 1 Miroslav KRLEZA, Iz hn,atskekuhume histori je, Eseji lll, Zagreb (Zora) 1963., str. 367. 32 Nada KLAIC - Ivo PETRICIOLI, hdar u srednjenr vijeku do I 409 , Zadar 19'16.,str. 349-350.
45
Uloga Katotidke crkve..., 36-48
Petar Radelj: Obrazovno djelovanje dominikanaca'..
i o kojima se govori: "Tko je od Boga, taj slu5a BoZju rijed" (usp. Iv 8,47). Tako se i protiv onih koji odbijaju moZe reii: "Zato nas ne sluSate,jer niste od Boga" (usP.isto). Ovo govorim zbog dasti Grada; i to ne samo iz vlastite pobude nego i zbog sluZbe koju obnaSam. I kod starih, naime, posebno kod najodlidnijih gradova u kr5ianskom svijetu smatralo se najveiom da5iu da sveienici i ostali, koji su se bavili svetim i boZanskim naukom, s najveiom pozornoSiu navje5iuju sve Sto se odnosi na vjeru, dast, krepost, napose pak na ono Sto se odnosilo na gajenje boZanskoga znanja, bilo drZeii svedanegovore u hramovima i crkvama, bilo obraiajuii se sveukupnome puku u gimnazijama i Skolama, a posebno senatorima i magistratim4... Onima koji su proslavili znamenite talijanske (sveudili5ne) gradove bilo je jasno da nemanideg odlidnijeg,da ni5ta nije slavnije i dasnije od gajenja kreposti i kulture. Sve se ovo s posebnim naglaskom odnosi na one koji zauzimaju podasnije mjesto (u druStvu) ili su u zrelijoj dobi, a diji primjer nasljeduju obidni puk i mladeZ."" Miroljubivi ali uvijek oprezni Dubrovdani nisu prihvatili izazov svoga slavnog sugradanina, najvjerojatnije zbog moguiih studentskih nemira i njihova nesumnjiva utjecajana narod, baSkao Sto ni Mledani nisu utemeljili "studium generale" u gradu na lagunama nego u nedalekoj Padovi. Ipak je prvo sveuiiliite u Hrvatskoj izniklo u dominikanskoj sredini. Ono datira od 8. prosinca 1495., kada je dominikanski "svedani studij" (studium solemne), koji u Zadru djeluje od 14. VI. 1396, uzdignut u red europskih "studia generalia" sa svim sveudiliSnimpravima i povlasticama. Dominikanski "studium generale" (sveudiliSte)u Zadru ima dva fakulteta: facultas artium filozofski i theologiae bogoslovni.3a Zadarski dominikanski studij nije bio inkorporiran u neko vei afirmirano sveudi46
liSte,jer takvih na ovom prostoru nije bilo' pa su kandidati za akademskenaslove trebah najmanje detiri godine predavati mudroslovne i bogoslovne predmete, nakon dega su, uz propisane ispite, postizali danaSnji stupanj magistra ili doktora znanosti.
33
Basel {Jniversitatsbibliothek, Cod. A VI 35' str. 460: "Quamobrem et pro persona nostra' ac pro honore civitatis necnon et pro augmento catholice fidei et devotionis in cordibus fidelium' propriisque exercitii gratia, statui quod hoctryemali in t"mpot"... in loco et temporibus v,etris.dominationibusplacitis ac per vos eligendis' aliquod ex sacris codicibus modo vulgari modo litterali
tia atque spiritum et anima, constare necessarium slt, sicut ex pane camem, ut in pane - juxta morem Scripturarum - omnis ad vitam cibus necessariusinielligatur, sic anima ex sermone spiritum vivere et animam est necesse,quod expresse summae ac primae veritatis... "Non in solo pane vivit homo, sed in omni verbo quod procedit de ore Dei" (Dt 8,3i Mt 4,4; Lc 4,4)' ymo et
est, aut lectiortisstudio in gimnasiiset in scholis populo, maxime patribus conscriptis et magisiraiibus solerti maiimaque cura nuntiarent, atque a Deo percipienda summa cum diligentia.'.veneratione-maxima attente et modeste, ut nobiles et
Petar I
,s
opiin Red, vinciji podinj KiZa Bonar slovljz dina, proudi Akvin sve stl oko bl tajnirn studija ukljud tente iudore duZni ma. S' bogos ma po Iduii r dega sl Ov deup hrvatsl dinjeni poglar visoko imala I logiju 1 od 3. tr da I. or priznat rogativ doktori Na; zavr5io stan. D zidovi, God. I cuske dekretc niStva njena r mori.36 Dor otvorer ma, kat kler, n
PetarRadelj:Obrazovnodjelovanjedominikanaca...
ilo,
uevati na,zali tora
i, str. LcPro )atho' Proemali domtiquod tterali perle)ntlam Prmus neque rndum aplenlauone :, cum lbstan)cessa- Juxta )usnele splr3XPresin solo d proymo et mltur... iunt,de Dei auopterea o 8,47). civitas, usactus )t lmmo rtisclvilt sacerabantur; estatem, amdivitemplis fueratet n scholis t maglsrnt,atque ra, venerobileset riis clare itatesfuuid gloria demonmatutons rioris vita na hrvat-
Uloga Katolidke crkve...,36-48
Studiumgenerale u Zadru ravnao se po zavrSetkufakulteta "anium" potraZili tada opiim odredbamakoje su vrijedile za cijeli unosna zanimanja u komunalnoj upravi ili Red,vlastitim statutima i propisima prona dvorovima velika5a. Ratio studiorum (plan studija) obuhvaiao je tzv. humavincijalnih kapitula.3s Akademska godina je na blagdan UzviSenjasvetoga niores litterae, tj. gramatiku, logiku, retopodinjala Klii:a (14. rujna) i trajala do dana svetoga riku, pjesni5tvo, glazbu, astronomiju i priBonaventure(15. srpnja). Studij mudro- rodne znanosti,Stoje bio uvjet za kasniji slovljatraje tri, a teeaj bogoslovlja Sestgoupis u "divioniores litterae", odnosnoupodina,za vrijeme kojih studenti moraju znavanje Svetoga pisma, vjerskih istina i prouditicijelu Summu theologiae Tome iudoreda. Akvinskoga.Godi5nje polaganje ispita za Odbijajuii pripojenje mletadkim resvestudentemudroslovlja i bogoslovljaje formiranim samostanima,zadarskidominiokoblagdanaDuhova. Ocjenjivanjese vr5i kanci istidu kako medu siroma5nijim slotajnim glasovanjem. Osoblje sveeanih jevima domaiega puka apostolski djeluju studijapodloZnoje provincijalovoj vlasti, a na narodu razumljivom, hrvatskomjeziku. ukljudujeupravitelja (lector regens), asis- Zatim istidu da oni besplatno odgajaju i tente(baccalaureusi) za Sveto pismo i primaju u Red siromainu hrvatsku mladei, iudoredete druge nastavnike. Profesori su jer siromaSnihrvatski dalmatinski puk ne duZnipet dana u tjednu raditi sa studenti- moZe platiti stotinu mletadkih dukata, kako ma.Svakogajutra jedan profesor svetoga to dine kandidatiu Kongregaciji bl. Jakova bogoslovljaduZanje protumaditi studenti- Salomonisaprije stupanjau novicijat. Ne mapo skupinamajedan dlanak iz Summe. mogu ostaviti narod,koji bi, vele oni, "bez Iduii dan jedan student to ponovi, nakon dominikanacaHrvata i Dalmatinacaostao degaslijedi raspravao dotidnomedlanku. vjerski nepoudeni liSen duhovnih plodoOvaj "studium generale"znatno pomivatt.3? deu proSlostpodetke visokoga Skolstva u U ovom ozradju treba promatrati piohrvatskimkrajevima. Dovoljno je navesti nirski doprinos hrvatskih dominikanaca dinjenicuda je pavlinska akademijau LeSkolstvui znanostiu Lijepoj na5oj diljem poglavi, koja je smatrana najstarijom koje su samostanibijelih fratara vodeia i visoko5kolskomustanovom u Hrvatskoj, prvorazredna vjerska, kulturna i prosvjeimalasvoju filozofiju tek god. 1656,a teo- titeljska sredi5tabez ozbiljne konkurencije logijugod. 1683.Bulom pape KlementaX. sve do kraja srednjegavijeka. od3. travnja 167I. i odpisom cara LeopoldaI. od 23. sijednja1674.ovomje udili5tu priznatstupanj generalnogastudija s preposY.Toma' rogativimavisoko5kolskeustanove.A prvi doktoratpodijelila je tek god. 1715. Sacra doctrina, theologia (sveti nauk, NaZalost, studium generale u Zadru I. bogoslovlje) zavr5ioje kao i sam dominikanski samostan.Danasse vide samo njegovi o5teieni zidovi, koji govore o dalekoj proSlosti. Dominikanac sveti Toma Akvinskt (1225-1274), God. 1806. samostan su zaposjele frannajveii je teolog Katolidke crkve Njegov sustav je cuskevojne vlasti. SluZbeno ukinut znanosti (usp. In Boetii de Trinitate, lectio 2, izd. deketom pokrajinskoga upravnog nadlezMarieni, I954, str. 363ss) bitno je utjecao na oblikovanje nastavnih planova u Dominikanni5tva8. sijednja 1807, a njegova zaphjeskome redu i uopie u skolastici. njenadobra dodijeljena su drZavnoj koPo Akvincu, u logiku kao ars (umijeie) spada i mori.36 poericc (pjesniStvo) Dominikansko sveudiliSte u Zadru J ) Usp. S KRASIi, FiloTofsko-teoloiki studij, str. 20-24. otvorenoje svima, ne samo dominikanciisro, str. 38. ma,kandidatimaza redovnieki i svjetovni 36 )t F. SANJEK - t. TOMLJENOYIC, Dontinikanci i kler, nego i svjetovnjacima koji bi po razt oj ikol sna, bili. 32.
susrAv z1{A1{0sil
47
r
Scientiae speculativae (motriteljske znanosti) l. philosophia prima sex theologia natur ali s (metafrzika) 2. philosophia rationalis (logika)" 3. mathematlca (matematika) 4. philosophia naturalis (fizika) m. Scientiaepracticae (dinidbene znanosti) setJethica l. monastica(o pojedincu) 2. oeconomica(o domaiinstvu) 3. politica (o drZavi) N . Sc i entiae operativae (tvorbene znanosti) l. septemartes liberales (sedamslobodnih umijeia):
[.
a) trivium (tropuie): Srammatica, rhetorica, dialectica b) quadrivium (detveroPuie): arithmetica, musica (glazba), geometria, astronomta (zvjezdoznanstvo). 2. artes serviles seu mechanicae(po' sluZnaili mehaniika nmiieia) pictura (sfikarstvo), medicina (lijedni5tvo), navigatio (plovidba), agricultura (poljoprivreda), armatura (oruZarstvo),chimia (lutba), Ianificium (tkalstvo),venatio(lov)...
Zusammenlassung ltl KRoATlEll oERtloMllllKAllEB PetarRadeli:B|Ll''uilGswlRKUtlG Unschdtzbare Verdienste um Entwicklung des Schulwesensin den kroatischen Gebieten hat auch der nach dem Vorbild der Universitdtskorporationen,dessenMitglieder sich ftir intellektuelle Arbeit und permanentesStudium entscheiden,1216 gegrtindeteOrden der Predigerbriider (Dominikaner). DIe dominikanische Gesetzgebungbeinhaltet bereits ab Anfang die Vorschrift, daB jedes Kloster seineeigeneSchulehabenmuB. Dadurch ist der Orden nicht nur ein "Orden der predigerbriider" (iie er auch offizelle heiBt), sondern auch ein Orden der Lehrer im weitesteriSinne des \Votes geworden. JedeKlosterschule wird von einem Lektor verwaltet. Diesem hilft bei Verwirktictrung des Schulprogrammesein Sublektor, wdhrend das Lernen und Funktionieren der SchuG von einem Studentenlehrer beaufsichtigt wird. Das Personalder feierlichen Studien ist dem Provinzial untergeordnet.Dieses besteht aus dem Verwalter (lector regens), Assistenten(baccalaureus) fiir die Heilige Schrift und Moral und anderenLehrern. DominikanischeSchulen sind sowohl dem eigenenNachwuchs als auch den externen Schiilern und Studentenge6ffnet. Der Schulplan umfaBte vor allem die "freien Ki.inste",dann die Philosophie.Diese ,.Humaniorei litte.a"" sind Voraussetzungfiir Studieren der theologischen Studien ("Diviniores litterae"). BesondereVerdiensteauf dem Bildungsgebietin Kroatien haben iich Rugustin KaZotii (1260-1323) aus Trogir und Ivan.Stojkovii (1392-1443) aus Dubrovn'ik erworben. Rli Grtinder der Domschule in Zagreb verlangt KaZotii, daB ihre Besucher "zumindest in den Grundziigen des menschlichenWissens" (das sind Artes liberales) unrerrichter werden. Stojkovii schliigt 1424 die Griindung einer Universitet in Dubrovnik mir einem Vorlesungs2yklus"in der Volkssprache(Kroatisch) oder in der literarischen Sprache(Latein)" vor. Durch Enichtung ihrer kltiste. in den kroatischen Gebieten fOrdern die "weiBen Briider" die Entwickl-ungdes miuleren Schulwesens(Ktosterschulen in Dubrovnik 11225, Vrhbosnai Dubica, Split, Zagreb,,Virovitica, Zadar' Pag, U!911j' Trogir' Ni;, f-;", Kotor, Bihai, Skradin, PoZega,Mirda, Hvar, Sibenik, Senj, Rab, Osor, Krk, Ugljan' diouo, GruZ,bol, Rijeka, Modrus, Kordula, Stari Grad, Lopg{), del hdherenSchulwesens des Hochschulwesens fttudium sollemnei' inZadar tl369l und Dubrovnik ll487D und (,,studium generale", die erstekroatischeUniversitdt inZadar 11495-I806D. 48
F] I]
Vir
Sa
Fra Uz nor SU
prit stu sre nje rjei
mat osl< ljad neb obr
vjer nov gra( sok osn canl sva mo( Frar sinc vije nal
ture Stu
trao opit zact
SU S
I rukr traz ticin zofs
FRAI{JEVCI MEIIUHRVATSKIM ]IARODOM I TIJIHOVO PROSVJETITEUSKO DJETOVA]IJE VickoKapitanovid
t).
$aietak
po:tu0is:ulura lift-
eten r fiir r der daB rden :r im verrend wird. rtaus I und {achDiese udien naben ) aus Bihre Artes iterin ln der veiBen tr225, frogir, Jgljan, 0esens ilesens
Mala su braia u svojoj srZi pudki vjerovjesnici, premda su neki njihovi dlanovikoz pro5lostpotjecali iz plemiikih ili gradanskih obitelji, a neki djelovali u visokimsluZbama.Malenost je u zamisli osnivada pretpostavljalaodricanje od isticanjanadmoinosti nad ostalim ljudima, u svakompogledu. Plemstvu po rodenju, moinostipo sluZbi, uglednostipo kulturi, Franjoje nadredio dosrojanstvoljudskosti sinovaBoZjih. Nije bio prvi dovjek u povijestikSianstva kojeg je odbijala napuhana samodopadljivostzloupotrebljenekulture.No, nije bio ni protivnik kulture. Studijse u franjevadkom redu uvijek smatrao nadinom rada i za nj su vrijedila opienitapravila o radu. Ideal koji je Franjo zacrraotralio je Skolsku spremu i njegova susubraiato shvatila. Putujuii propovjednici postaju u neku rukui putujuii uditelji. Propovijedanjeje traZiloteolo5ko znanje. Polemike s hereticimazahtijevale su dobro vladanje filozofskimstrukama,narodito loeikom i di-
jalektikom. Briga za bolesne i okuZene traZilaje pak poznavanjemedicine i prirodnih znanosti,Stoje franjevceodvuklo dak u eksperimentalneznanosti. Skolstvo je u franjevadkomredu iznudio praktidni Zivott. Zbog toga franjevci najdeSiepostajupioniri na podrudjimakoja redovito, institucionalizirano. Skolstvo zapostavlja.Ubacuju se kao nevjeZena podrudja gdje je njihov rad potreban i vrlo destodoseZupravu strudnost.To je potrebno imati na umu za sya podrudja franjevadkogprosvjetnograda da bi se shvatila raznolikostnjihova djelovanja.
I
Franjevci ni po svom zvanju ni ustrojstvunemaju zadaiu bavljenja znanosiu,ni svetom ni svjetovnom. O tome Franjo u svoje pravilo nije stavio nikakvih uputa. Franjevcu je po pravilu slobodansvaki poStenrad, uzjedanjedini uvjet da ne izgubi duh molitve i poboZnosti.O studiju u franjevadkom redu usp. J. G. BOUGEROL, "Le origini e la finalith dello studio nell'Ordine francescano",Arto n i an un4 53(1978\405 -422.
49
Uloga Katolidke crkve...,49-66
Vicko Kapitanovii: Franjevci medu hrvatskim...
I
Franjevci nisu red s prosvjetnim ciljem. Kao "prosjadkom" redu, njima ne odgovaraju Skole koje zahtijevaju skupa sredstva. Prema svome zakonodavstvu, oni podiZu Skoleu velikim mjestima da bi se mogli suoditi s profesorima iz drugih Skola, a vjerojatno i da bi se mogli koristiti skupim knjigama drugih udili5ta. U velikim sveudiliSnim gradovima franjevadki se red u svojim najranijim podecima ukljueio u tok teoloSke i prirodoznanstvenemisli. Franjevadke visoke Skole kao pariSka, oksfordska, kembridZska, bolonjska i napuljska pripojiile su se Sire ili tje5njesveudiliSdma.Skole u Parizu i Oxfordu postalesu upravo glasovite zbog svojih profesora. Teolozi kao Aleksandar Hale5ki, Bonaventurada Bagnoregio,Ivan Duns Scot, William iz Ockhamaitd. zacrtalisu duboke brazde u tokove svjetske misli. Pomoi kulture nisu mogli odbaciti ni franjevci na hrvatskom tlu, ni hrvatski misionari koji su odlazili navje5iivati evandelje izvan Hrvatske, iako su se u hrvatskim krajevima susreli s prvom teSkoiom - nedostatkomdrugih crkvenih visokih udiliSta. VaZnost visokih udili5ta postala je s vremenom u franjevadkom redu i zakonski presudnazaZivot pojedinih provincija. Pojedini ogranci reda - mala braia, mala braia konventualci i mala braia kapucini razlikovali su se, doduSe,poneStou svom zakonodavstvu s obzirom na studij, ali studij nije zapu5tenni u jednom od njih. Generalnikapitul Reda male braie 1533.u Salamanki odredio je da svaka provincija mora imati gramadeka, filozofska i teolo5ka udili5ta,Stoje kasnijepotvrdio i papa Klement VIII. bulom Decet Romanum Pontificem. Prema tome, provincije koje nisu mogle ili htjele uzdriavati udiliSta izlagale su se opasnostida izgube prava provincija i budu svedenena kustodiju2.
bavili. Gdje su postojale prilike za dobro
n p N
Skolstvo Osnovno Premdau franjevadkomPravilu ne postoje zakonske uredbe o obrazovnom i prosvjetnom djelovanju pojedinih dlanova reda, praktidni Zivot zahtijevaoje od franjevaca iakvu djelatnost i oni su se njome obilno
50
cl
ravo o suprotnome. JoSu srednjem vijeku neki su franjevci pojedinadnopoudavali djecu velikaSa' Sto iu nastavili i kasnije. Poznatoje da je hrvatski franjevac Juraj Dragi5ii poudavao djecu jednog od najveiih renesansnih mecena, Lorenza de Medicia. Vjerojatno
n -t p p s
vi
T(
o p F
SI
d k B P t( svoju proSlostveZu se uz obidni puk, pa i svoju kultumu djelatnostuglavnom njemu poweiuju. Njihovo Skolsko zauzimanje potjeaeiz socijalneskrbi. Iz takve skrbi potekla je i franjevadka djelatnostna podrudju osnovnog Skolstva. Osnovno Skolovanje u srednjem vijeku
dijelom neproueeno. O franjevadkom udjelu u Skolstvu i Sirenjuprosvjeteu podetku novoga vijeka znamo viSe,oali i tu smo desto prisiljeni
]m,..
obro presvoranJe ), to vjetiza ) upjevci r, Sto e hr)avao rsnih jatno medu
r463) rirom Jeroiibili ronan litavu ,pai rjemu nanJe vadka rlstva. rijeku ilidno )buhu, diZalost, ijelom iu,ai elikim stvu i vijeka ;siljeni
0rdinis [rlozofi,ievaca", Zagreb Povijest menado cdostaje
Precl*
avranlca au Jugo-
Uloga Katolidke crkve...,49-66
nagatlati.Josip Bratulii s razlogom pretpostavlja da bi upravo franjevac Pavao ModruSanin"reda serafika svetago Frandiskakonventovali", prireditelj glagoljskog . misala,mogao biti izdavad prve hrvatsko -glagoljskepodetnice. Ta ie podetnica posluZitikasnije i fra Rafaelu Levakoviiu pri sastavljanjui tiskanju njegove glagoljsko-bosanidkolatinidke podetniceAzbukividnekslovinski ile opienim naiinom psaltericnaziavaetse (Rim, 11629,,],693). Ulogu podetnica,kao Sto je poznato, odigrali su i katekizmi kr5ianskog nauka premakojima su djeca udila ditati i pisati. Franjevciu tome slijede onovremenu praksu i pri izdavanju svojih knjiga vi5e puta donosei abecedu kao Divkovii i Levakoviis i kasnije fra Stipan Badrii, te u Bosnibiskup fra Augustin Miletii, diji se Potetak slovstva, napomena i kratko istomaienje nauka kariianskoga upotre-
bljavao u Bosni ditavo pro5lo stoljeie6. Naposeu Bosni ditav niz franjevacaoku5atie se u pisanju prirudnika za opismenjavanje. Tu su fra Stjepan Marijanovii sa svojim Bukvsrom iliti poietkom slovstva iliriikog i latinskog (Budim 1836), fra Ivan Franjo Jukii sa svojim abecedarom, fra Anto KneZevii, fra Mihovil MarijanoviC i dr.
6 7
sfavenskim pokraji nama", F ranj evai ki uj esn ik, 40(1933), 126-136) daje tek blijedu sliku toga rada. f. SRRTUI-IC, "Hrvatske podetnice do narodnog preporoda", P rva hn otskogla golj ska poCetnica I 527 [Pretisak], Zagreb 1983. I z a S l as u t r i i z d a n j a :S p l i t 1 8 1 5 , l S 2 2 i Z a g r e b t 885. Autori su knjiLice Mladii bosanki providen u st ojoj ttiionici za pn'u gotlittu, Split 1862.
BUKVICA SV. BONAVENTURE Koju da svak moZeznat i obslu1it stavio sam s ovim malim i velikim slovi, kako vidii, neka i oni koji neznadu Stit moguje nauiit
I uT
ko pravo ko pravoznade5 promi5lja5 znadeS i promi5lja5 dobitak dobitak stides stide5 kojite priduS i pogrduju,jer prude odonih od onihkoji tepriduSuju tebru dobru t.or dobrukoji koji obstaju obstaju u zlu; dakle pridrage dakleiini ih zapridrage prijateljei gospodare. prijatelje [...]
UB
iziljudei svitabukujer nemoZe5 birizadosta Bogui ljudma[...]
/'t c \-,
uvaj srcesvojeod raStrkanja,jezik tvoj od nekorisnagovorenjai ostaladujenjapod o5trinomnauka.[...]
OD
oUrostiu budi svimadobrimi zlim i nikomrezak.[...]
[t e I-l
uo ti nauk:svevrime na sluZbuBoZjukorisnostrati.Ni5taboje procineieod vrimena, u kom zasluZitmoZe5kaljestvo BoZjeu vike.Takodersvadobrana slavuBoZjuprikazuj i brezsvitovanja i odluienjani5ta[ne]iini. SvimajoSte tebeljubezniva, dobrostiva i milostivapokaZi.[...]
[r aludaj Boguvazdasrcemi ustmikakogoditebiprigodiseu teZinii bolenju, f L' jer Bog svakaprovidnorazdiljujena svitu,stanovitim i pravimsudomod vikoviinosti.
t..l
lz abecedarafra StipanaBadriia: Pravi nadin, Venecija 1746.
5l
Uloga Katolidke crkve...,49-66
Vicko Kapitanovii: Franjevcimedu hrvatskim"'
Uz takve abecedare-knjiZiceu samostanu na Visovcu saduvaose i karakteristidan abecedar na Stapu. Stap je ujedno mogao posluZitikao svojevrsni"ratio educationis" prikazan na prvoj stranici prve hrvatskoglagoljske podetnice. A zna se da su uditelji tu metodu utjerivanja znanja upotrebljavali sve do u novije doba. Potkraj XVI. st. osnovne su Skole postojale u gotovo svim franjevadkim samostanimai Zupama.U Bosni su franjevci,po iskazu biskupa fra Franje Balideviia, udili djecu ditati i pisati, latinicu i bosandicu' poneStopravopisa (gramatike) i krSianski naukt. Takav nadin Skolovanja, prema izvje5taju makarskog biskupa fra Marijana LiSnjiia, nastavio se i u XVII. stoljeiue i potrajat ie sve do XVIII. stoljeia u sjevernoj Hrvatskoj, do XIX. stoljeia u juZnoj Hrvatskoj, tj. dok drLavane preuzmenadzor na Skolama. Razina Skole ovisila je o uditelju i udenicima. Pokatkad su franjevci, osim u ditanju, pisanju, pravopisu i vjeronauku, udili djecu i ostalim predmetimapotrebnima za Livot. Iz takve pouke nastat ie i prirudnik radunanja,prvi na hrvatskomjeziku u Dalmaciji, koji je sastavioi izdao 1766. fraMateZorid;i( pod naslovomArirmetika u slavniiezik illirigki sastavglienai na svitlostdata, za korist targovacza, i vladahoczakuchgnegaistoganaroda' Ancona l'766'0. U isto vrijeme pismenostse Sirila i izvan 5kola.ako se moZevjerovati fra Anti iz Gabele,po Bosni je bilo viSeZenai dobana koji su znali ditati i pisati". Prema izvjeStajuGovannija da Vietri, u podetku XVIII. stoljeia franjevci su gramatidke SkoledrZali i po svim ZuPamar2. Netom bi djeca u osnovnim Skolama naudila "i priuba" ditati i pisati prelazili su na druge predmete. Zato se medu franjevcima osnove Skolovanjakatkadanaziva gramatidkomSkolomr3,a tako su se nazivale Skolekoje bi danasodgovaralesrednjima, tj. u kojima se pripremalo za viSi studij. Bilo bi suviSno ovdje nabrajati i one osnovneSkoleo kojima su se saduvalineki podaci, a vodili su ih franjevci. Takvih je
bilo dosta u sjevernoj Hrvatskoj, npr. u
<,
i
I I i preuzelabrigu drZava.Tako u Bosni s dolaskom Austrije 1878. franjevci predaju drZavi viSeod 50 Skolas gotovo 2.500 katolieke djece, neraeunajucipravoslavne i neStoZidova'5.U Hercegovinisu franjevci, prema fra Andriji Nikiiu, predali drLavi 12 Skolasa 600 udenika.A u vrijeme austrijske uprave i Kraljevine Jugoslavijeproveli su pravo opismenjavanjepudkih masapre_ko hrvatskih seljadkih Skola. Zadetnik i du5a organiziranja tih Skola bio je fra Didak Buntii, pa se one ponekadnazivaju i fra Didakovim Skolama.Prema nekim podacima, u njima je oPismenjeno oko 30.000osoba.'6. U Dalmaciji, kao Sto je redeno,u vrijeme mletadkeuprave franjevci su u svim Usp. J. JELENIC, Kult,tra i bosanski franievci, Z a c r e bl 9 l 2 [ S a r a i e v o1 9 9 0 1I' . 2 1 0 . 9 tuh'lStc, Kitotiikn Crkya na biokovsko'neretvanskont podruiin u doba turske vladavine, Zaereb 19'72,74. r 0 M.- dALETA, "Zoriticev a aritmetika", Kaiii, r 6 ( 1 9 8 4 ) ,9 4 - 9 8 . l 1 JELENIi. Kul tura, l, 210-21l. 7 2 BATINIC, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj povijisti, 21-22; JELENIC, Kultura, I, 212. l 3 Usp. JELENIC, Kul tura, l, 21 1-212. 1 4 P.'CVEKAN, Krapinski franjevci, Krapina 1980, 86; F. E. Ho5ko, Franjevadkaprovincija su. Cirifn i Metoda Zagreb, Franjo medu Hmat i n n , Z a g r e b 1 9 7 6 ,1 5 8 . t) O osnoviom Skolstvuu Bosni i Hercegoviniusp. v. BOGICEVIC, Istorija razvitka osnovnih ikola u Bosni i Hercegot'ini od 14f3.-do 1918. 1965: M. PAPIC' Skolsno u godine, "Bosni Saralevo i Hercepovini ia viiene austrougarske okupnciie, Saiaievo 19'12. O franjevadkom dielovaniu u 19. sr. u Skolama.napgseo katehiziranju djece usp. M. KARAM ATIC, Krtianska izobiazba djec; i nlodih tt Bosni u 19. stoljeiu'
8
I
I ( I I I
S
\ (
t
c 'l
t
c
S
0
z n s n n o
b
d h d o S
n
G U
ni
S
nt t2
t6
o
SI
Ul "t 230
St
VickoKapitanovii: Franjevcimetlu hrvatskim...
.u ui irn rfo-
au ima dolaju karei vci, i12 trijrveli preiki fra ajui r pooko vrisvim njevci, ko-nelavine, KaCii, anskoj Itura,I,
i.rapina )vlncrJa t Hrva'ini usp. novnih 'o 1918. tlstvo u ugarske vadkom r katehi'iianska stoljeCu, ). obljetvine(Ur. NIKIC, njih de", Kaiii i Sirenle
71),2r3-
ZupamadrZali pouke u opismenjavanju, kojese destonazivaju i Skolama.S dolaskom austrijske uprave, zatim francuske i ponovo(druge) austrijske, uspostavljaju se i sluZbene drZavnetrogodi5nje Skole u dalmatinskim gradiiima, o-d kojih veiinu preuzimaju franjevci (Sibenik, Drni5, 0mi5, Makarska, Imotski, Opuzen, Metkovii, Sinj). U tim Skolamafranjevci su se kaouditelji ravnali po drZavnompravilniku. Kako je izgledala jedna takva pudka Skolau dalmatinskim gradovima moZe se vidjeti iz iscrpna prikaza pudke Skole u Sibeniku iz peraNikole Mate Ro5diia'7. Po selima franjevci i nadalje drZe uobidajenetedajeveopismenjavanjavelikim dijelom vezane uz pouku vjeronauka. Tedajevi ie malo-pomalo prerastati u pudkeSkoletako da ie franjevci praktidno drZati u Dalmaciji pedesetak pudkih Skola't. Kako su u Dalmaciji Zuperedovito obuhvaialepo nekoliko sela, jasno je da zbog du5obriZnidkog rada ni Skolski rad nije mogaobiti sustavan,pa ie masoni i socijalistiu podetku stoljeia taj rad Zesroko napadati.Uza sve to, u nekim selima franjevciie ostati uditelji sve do podetka drugogasvjetskograta. U te5kimvremenimaizbjegli5tvanakon drugogasvjetskog rata franjevci skupljaju hrvatskuizbjeglidku djecu i kratko vrijeme drZeSkoluu Grottamareu(AC) u Italiji'e, a osnovalisu i brojne dopunske "hrvatske Skole"u Zupama u prekomorskim zemljama Americi i Australiji, u kojima su hrvatskadjeca udila hrvatski jezik i upoznavaladomovinusvojih preda2o.
Gramatiiko-humanistiike skole U srednjem vijeku,kadsufranjevci stupili na pozornicupovijesti, srednje i osnovno joS nije bilo u potpunosti razgraSkolstvo nidenou danaSnjemobliku. Djeca i mladiii razliditedobi pohadali su eesto iste Skole. OnoStobi danaskoliko-toliko odgovaralo srednjemSkolstvu nazivalo se redovito uopienim nazivima gramatidke Skole i "studia humaniora"2t. U XIII. i XIV. stoljeiufranjevcima nije bilo jednostavno
Uloga Katolidke crkve...,49-66
osnivati takve Skole u hrvatskim krajevima. Naroditoje to bilo teSkou Bosni. Zbog toga je Stjepan II. Kontromani( (13221353) molio papu Klementa VI. (13421352) da bosanski studenti mogu studirati u susjednim zemljama kako bi se mogli pouditi u latinskoj gramatici i rimskoj vjedr22. U veiim primorskim gradovima franjevci su najvjerojatnijeimali svoje samostanskeSkole,o kojima naZalostdo danas nisu obavljena znanstvenaistraZivanja. Vjekoslav Ma5trovii drZi da su franjevci treioreci vei u XV. st. imali u Zadru i Skolu "gimnazijskoga karaktera s hrvatskim nastavnimjezikom"t'. No, franjevci se ukljuduju i u gradskoSkolstvo.Tako fra Ivan Macedonac 1493-1494.predaje gramatiku u gradskojSkoliu Splituz. Poznatoje da su i u Dubrovniku franjevci u vrijeme RepublikeodrZavalijavnu gramatieku Skolu iako ne znamo kada je osnovana.Nepoznatnam je i nadin kako se odvijala nastava.No, najvjerojatnije su Skoleodgovaraleeuropskojrazini. Tridentski sabor poboljSava crkveno Skolstvo,pa se to odrazilo i na redovnidke Skole.U franjevadkomredu, od tadapa sve do drZavne intervencije, Skolstvo se uglavnom zasnivalo na toj reformi. Franjevci su na svoj nadinprimijenili odredbuo sjemeniStima.Svoja udiliSta svrstali su u
t7 l8
19
20 2l 22 23 11
N. M. ROSaIq "Prosvjetni rad franjevaca konventualaca u Sibeniku kroz XIX. stoljeCe", Kat ii 14(1982), 209-225. O ulozi franjevacau pudkom opismenjavanjuu Dalmaciji vidi: P. BEZINA, Puiko Skolswo i fr anj evci P roy i ttc ij e P re svetog Ot kup it elj a, Split 1987. Kopije dviju putovnica s imenima Sesdesetak djece donosi K. C SARIC, Suore scolastiche froncescane di Cristo Re nella Regione di Ronn, Roma 1989,237-238. Katoliika Crkva i Hntati izvan donrovine, Zagreb 1980 J. BRKAN, "Skolovanje kandidata Provincije presv. Otkupitelja u XVIII stoljeiu", Kafid r 6 ( 1 9 8 4 )2, 2 r b . 1 . FERMENDZIN,Ac ta Bosnae, Zagreb 1982, 28. N. GREGOV, Skolovanje u Provinciji franjevaca treioredaca glagoljaia, Zagreb 1990,9. P. RUNJE, Prema izvorima, Zagreb 1990, 1731'74.
53
vi danaSnjimgimnazijama.Otvaranesu i zatuarane-ovisno o moguinosti pojedinog samostanada uzdrZavatakvu skolu, o rasje ooloZivostiprikladnih uditelja i o tome li bito ueenitakoji bi Skolupohadali'.. .. Kako u unutamjim Skolamanue vlse bilo svjetovnjakalaika, a destoni kandidata za biskupijske sveienike, narodit se nasiasat Aavio redovnidkomodgoju, pa se i Stottko terminologijavrlo destozamjenjivala odgojnom.Talio se redovito zavr5nidio SkoloJanja u gramatidkim Skolama, a oonekadi skotu fitorofije i dijela teologije naziva profesorijem,jer su u takvim Skolama studirali vei zaujetovanistudenti prije sveienidkogredenja28. PreuzirnanjemdrZavneskrbi i nadzora nad Skolama u vrijeme prosvjetiteljstva uveiava se i Skolskadokumentacija,pa o Skolamagimnazijskogtipa imamo viSepoHrvatskoj. Tako znamo datakau sjevernoj -djeluje gimnazija.u Vegodine da 1640. likoi. koia broii oko 40 udenika'a grmnazria u"i.iasicamioko1650.godinepedesetak ueenika.God. 1708.osnovanaje gramatidka Skola u Na5icama,ali o njoj nema podataka. U PoZegi ce franjevci Preuzetl nekadaSnjuisusovadkugi mnaziju, t$y-t^l druZbe(l'773) oosliiedokidaniaisusovadke ioOiii pautini' a kad su i oni dokinuti (1786)i kod su pomrli posljednji njihovi iekulariziraniilanovi' gimnazijujo5 neko je vrijemevode svjetovnisveienici,a onda frapre-daje potpuno cai Franio 1834. nievcima,koji su je vodili do 1865' Isto
25 O stupnievanjufranjevaikih ueiliStavidi bilj' 37' 26 ni2-l f "i'Ji:i,''ti:' !#:it an Marebraieu Dubrov
ta pr va m
zi S 1 (1 u D ta di
n( gi nj gi
vi vi v(
-p m sj
zi oi pl ik ja S
sl d sl
]V
C ri
ni pr pi cl
,i G !i.;,,n',:i;:ti::!T';:,;n::,:;):2D
28
jt p t( n
S]
B
VickoKapitanovii: Franjevci metlu hrvatskim...
I
4t_
o8 as)li i5e lanaiei lv-
dio ,a
}ie
llarije :ora itva rao
polmo
Ve,azietak Iridpoveti usu 773) inuti hovi neko daje fraIStO
ilJ.3'7. ,rovnlSamo1985. adkom ;a Prolentske t?; T. Rimu", skupa a Ivana R,KAN, Otkupi1A-'.r1
takofranjevci Provincije sv. Ladislava produZavajuZivot i nekadaSnjoj isusovadkojgimnaziji u VaraZdinu koju preuzimaju1835.godine i rade na njoj do 1853/
Franjevcitakoder vode drZavne gimnazije u Slavonskom Brodu (1722-1777), Subotici (1797-1866), Osijeku (17991 8 5 5 ) ,K a r l o v c u ( 1 7 8 3 - 1 8 6 1 ) i S e n j u (1791-180630), a kao profesoripredavalisu u Rumi i na zagrebadkoj gimnaziji3t. DrZavnoustrojstvo tih Skola nije prepuStalo mnogo slobodnoj volji njihovih predavada u prilagodavanju programa. U devetnaestomstoljeiu osnivaju se novegimnazije. Od njih ie franjevadka gimnazija u Sinju, osnovana1848. i ujedinjena1854. kao "Javno viSe hervatsko gimnazije",steii slavu prve gimnazije s hrvatskimnastavnim jezikom u juZnoj Hrvatskoj32. Franjevac konventualac Bonaventura Soldatii, provincijal Dalmatinsko-padovanske provincije (kasniji generalni ministar)god. 1867. prenosi iz Padove sjediSteprovincije i odgojno-Skolske zavodeu rodni Cres. Zaruzliku od sinjske gimnazije,iskljudivo hryatske po sastavu profesora i studenatai po nastavnomjeziku,creskiodgojni zavodi, naroditonovicijat,imaju medunarodnoobiljeZje.Kroz taj su zavod,naime, osim novaka Dalmatinprovincije, proSli i neki resko-padovanske dovnidkikandidati iz drueih konventualskihprovincija iz Spanjolike, Njemaeke, Moldavije,Malte, Belgije i Austrije. U Cresusu udila i dva konventualskageneralnaministra:Sottazi Orlini (Orlii). Cijenaslavezavoda bila je ipak previsoka, Sto pokazujei metamorfoza Orliia u Orlinija, paje pod utjecajem fra Frane Dobroviia u creskizavod 1895.uvedenhrvatskijezik33. Gimnazijaje nastavila rad i nakon diobe provincije 1907, Dalmatinsko-padovanske svedo talijanskeokupacije 1919.godine. Franjevciu Bosni osnovali su gimnaziju najprijeu Kre5evu 1882, koja se zatim preselila u Gudu Goru (1883-1900),a potomu Visoko (1900)34.Slijedili su ih franjevci u Hercegovini, koji u podetku stoljeia otvaraju gimnaziju na Sirokom Brijegu.koja 1918.dobiva pravojavnosti.
Uloga Katolidke crkve..., 49-66
a zatim za gimnaziju dvadesetih godina izgraduju zgradu koja je mogla primiti oko 500 udenika. Godine 1925. osnovanaje franjevadka gimnazija u VaraZdinu. Franjevci Provincije sv. Jeronimaosnovali su niZu gimnaziju na Ko5ljunu, a u vrijeme talijanske okupacije premjestili su je na Badiju. ViSa gimnazija u Dubrovniku dobila je 1928. pravo javnosti. Osim franjevaca,pohadali su je i pitomci biskupskog sjemeni5tate kandidatidominikanskei neko vrijeme kapucinskeprovincije i poneki udenik rz grada35.
Kao Sto su franjevci bili pisci mnogih osnovnoSkolskihudZbenika, abecedarai katekizama, tako pi5u i udZbenike za srednje, odnosno humanistidke gramatidke Skole, udarajuii tako temelje lingvistici. Osnovni udZbenik za kojim se nametala potrebabio je u tim Skolamalatinska gramatika, koja - pisananajdeSieu usporedbi s hrvatskim - postajevrlo destoi gramatika hrvatskog jezika. Bez telnje za iscrpno5iu u prikazu pojedinih udZbenikaspominjem ovdje objavljene gramatike fra Tome Babiia iz Velima, fra Lovre Sitoviia, fra JosipaJurina,fra StjepanaMarijanoviia za I. i III. razred, fra AmbroZa Matiia, fra Filipa Kuniia i neobjavljenefra Ga5para
29
P. CVEKAN, Franjevci u Poiegi, PoZega 1983,
30
F E. HOSKO, "Hrvatsko-primorska franjevadka provincija u zapadnoj Hrvatskoj na prijelazu iz 18. u 19. stoljeie", Kaiit,T(1975),91-94. F. E. HOSKO, "Franjevadkaprovincija sv. Cirila i Metoda Zagreb", Franjo medu Hrvatima, Zagreb 1976,158. P. BEZINA, Srednje ikolsno u Franjevadkoj provinc iji Presvetog Otkupite lja ( I 735 - I 920), Split 1989. B. J FILILINIC, "Obnova apostolataFranjevaca konventualaca / likovi i pothvati", Kaiid l 4 ( 1 9 8 2 ) , 1 5 5 - 1 6 2 .D D R N I C , H r v a t s k a p r o vincija Franjevacakonventualaca( I 559-1988), Hrvatska P rovincija F ranj evaca konventualaca nekad i danas, Zagreb 1989. Franjevaika klasiina gimnaTija u Visokom t882-1982. Neke podatke o franjevadkim gimnazijama u novije vrijeme vidi u: "Hronolo5ki i statistidki ulomci o srednjem Skolstvufranjevacau Jugoslaviji, Franjevadkivjesnik, 40( I 933), 146-I 5 l.
r57.
3l
32
33
34 35
55
Uloga Katolidke crkve...,49-66
Vicko Kapitanovii: Franjevcimedu hrvatskim...
sjedi5te,provincijska su viSeputa zbog neprilika ili lak5eguzdrZavanjastudenatamijenjala boravi5te. Teskoje znatijesu li u toku XIII. i XIV. VisokoSkolstYo st. franjevci imali sustavnovisoko Skolstvo Uz osnovneSkolekoje su drZali za djecu i u hrvaiskim krajevima. dini mi se kako se uz gramatidke Skole franjevci su uredili bez ustrudavanjamoZe reii da su za svoje svoje Skolstvo tako da su imali i vlastite potrebe drZali provincijske Skole.Sposobvi5e Skole.Na tim vi5im Skolamapredavale niju subraiu ili neke za koje su tro5kove su se filozofija ili teologija ili obje te osiguravali dobrodinitelji ili rodbina slali struke. Visoke su se Skole s vremenom tazvile u razlidite tipove: pokrajinska udiliSta, 3 6 M. KOSOR, "Trojezidna gramatika fra Josipa Skole praktidnoga bogoslovlja i opia Jurina" Rarl HAZU, 295, Zagreb 1953, 4l-65:. udiliSta.Nazivale su se vrlo destoi gimnaM. KOSOR, "Zaboravljeni trojezidni rjednici fra Josipa Junna" Rad HAZU, 303, Zagreb,.1955,, zijama ili licejima. Ti su nazivi isticani ll9-210; M. KOSOR, "Izvorni pravopis i jezik Naponekad i na Skolskimprirudnicima3?. Jurinovih rjednika" Ray' HAZU, 315, Zagreb ziv gimnazijanaroditose rabio u konventu195'1,'7'r-3i1iS. PAVIC, "Pregledlatinskih gramatika bosanskih franjevaca", Franjevaika alskom ogranku reda dak i u samim zakl asiina gintnaziia u Visokortr I 8E2-I 982, Yisokonodavnim tekstovima3E. ko 1983,18-98; B.PEZO, "Franjevci Provincije jednostavno (ili Pokrajinska udiliSta Presv. Otkupitelja pisci latinskih gramatika u gimnazije, kod franjevaca konventualaca) XVIII. stoljeiu", Kaiii, XVI/1984., str. 71-75. [Recenzija: Archittott Franciscanun Histori' bila su udiliStaza jednu redovnidkupokrar u r r , 8 0( 1 9 8 ? )2 9 1 l jinl. Za uspostavuprofesorai uzdrZavanje 3'7 cNavodim nekoliko naslova na rukopisima fraSkole brinula se uprava odnosne redovnjevaike knjiZnice u Makarskoj. Institutiones o h i l o s o n h i c a e[ . . . ] c o n c i o n n t a e i u v e n t u t i q u e nicke pokrajine. Udili5ta su redovito imala 'proposi'tae a P(atri) F(rarre) Pas(chale) Jukich 'in jednog profesoraza filozofrju i dva za teoi4acarensi lyceo philosophiae lectore MDClogiju. CLXXIX.. - Tractatus irt tutiversant Aristotelis Plrysicant1...,/quadripartitepropositus est a P. Skole praktidnoga bogoslovlja usFratre Ladislao Spaich actuali philosophiaelecpostavljene su u pojedinim samostanima. tore, [...] in Lycaeo Aristotelico ScolasticoconNajde5ie su to bile Skole u kojima su se ventus Nassicaensis[...] 1759. - Philosophiae rudimenta. In gtntnasio Urbis Veteris primunt rje5avalipraktidni sludajevisavjesti,zvane nttttctlictata a P F Andrea Dorotich Brachiensi desto i Skole moralne teologije. Profesore Provinciae SSnti Redenrptoris aluntno et in za te Skoleodredivalaje provincijskaupraeodent artiunr lectore, - Philosophiae elenrcnta in Aracoelitanoarchigymnasio nunc primo dicva, a za uzdrZavanjeprofesora brinuo se tata a Patre F. Andrea Dorotich a Brachia, Proredovito samostan. vinciae SS. Redemptorisalumno, et in eodem Opia su ili generalnaudili5takod franartium lectore,an. 1791.Pa5koDorotii potpisuje jevaca (gymnasia generalia, kod franjese na iednom rukopisu kao studentu arcelitanskoj gihnaziji - 3411Pater Fr. Paschalis ex Bravaca konventualaca) bila visoke Skole chii, Provintiae Sanctissinti Redenptoris in mogli njima su opiesvjetskogznadenja.Na Dalnatia filitts et in Arocelitano gymnasio stustudirati studentiiz svih pokrajina i zemadensgeneralis,orate pro eo. (IstakaoV. K.) stupn1evana lja. Bila su pod nadzoromopiega ili gene- 3 8 Konventualskasu uiili5ta uglavnomgimnazijama u ietiri razreda, nazvana desto i pouprave ralnoga definitorija, tj. vrhovne ietvrtog, treieg, drugog i prvog razreda._Usp'T. jedinih ogranakafranjevadkogreda. ProfeMRKONJIC. "Lukadiiev borava u Rimu", Lukaiit (Zbornik radova znanstvenog skupa sore je postavljao i razrje5ivao duZnosti odrZanogu povodu 400. obljetnicerodenja.Ivana generalniministar sa svojim definitorijem. Marka LukaiiiaJ, 69-'72, b. 15-20. Udili5ta u Razlikovala su se na udili5ta (kod franjeRedu male braie (opservanata) takoder su hus t u p n i e v a n ua d e t i r iv r s t eu d i l i S t a :l ) u C i l i S t a vacakonventualacagimnazije)II. i ueiliSta mairiitiekih znanosli; 2) uiilista logike; 3) mogli su se na njima a razreda. ili I. stupnja udili5ta fizike i metafizike; 4) teoloSkaudiliSta Dostizatii neki akademskinaslovi. Dok su na kojima su se predavalidogmatika,Sveto pisrno, pravo i moralka. generalnaudili5ta uglavnom imala stalno Vinjaliia, fra Andrije Bujasa i fra Mije Bilu5iia36.
56
i
l
I
l l
I
(
1
s t
S
2 l r r
1
s
l J b I
p S
t( u n d
S
ta je
u
g(
IM
Ine Iru KIV. lstvo io se ivoje )sobkove slali
Josipa 4t-65; rici fra ro { < i jezik Lagreb ih graevatka , Visovincije ltika u 'It-75. Iistorina frautiones luttque Jukich MDC. istotelis esta P. iae lecco consophiae pnmum rchiensi oettn lementa imodicria, Prot eodem rotpisuje celitans; ex Brattons tn osiostu.K.) PnJevana naz{ama
. Usp.T.
Rimu", rg skupa njaIvana ldiliStau roder su :ililta hurgike; 3) a udiliSta iveto pis-
Katolidke crkve....49-66
suna vise ueilista u inozemstvo. Tako je u Hrvatskojkroz pro5lost velik broj franjeyacadobio naslov lektora, Stoje odgovaralo stupnjuvisoko5kolskogprofesora. Franjevci su zarana u samostanima pdeli osnivati i vi5e Skolstvo.Neki povjesnidarimisle da je vei oko 1260. uprava franjevadkogreda poslala u Zadar vrsnog teologaJeronima Mascia, kasnijeg papu Nikolu IV, fra Bonaventuru Tielcia i fra Ivanaiz Anagnia da urede Skolstvo u "Franjevadkojslavenskoj provinciji", kako su tada nazivali hrvatsku redovnidku pokrajinu3e. MoZemo samo pretpostavljati dajeJeronimi u Zadru drZaonastavuprema svojim predavanjima Comentaria in sacramscripturam i comentaria in 4 libros sententiarumprije nego je 1270. postao provincij al "Slavenskeprovincije". Nije ipak sigurnoje li zadarskoudiliSte od 1260.djelovalo kao opie. Sklon sam vjerovatida je bilo uredenokao provincijskoucilistei da je djelovalo prema porrebamai moguinostimaProvincije.Na takav mezakljudaknavodi ditav niz lektora koji seu povijesnimdokumentimaspominju u Zadru,a imena im je objavio Marin Oreb. je ime tih lektora oeito upotrebljePonekad no i mimo sveze sa sluZbom.kao strueni naslovdotidnogredovnika. Lektori se rano spominju i u Splitu i Trogiru,Sto ne bi moralo znaditi da su u svatri gradafranjevci drZali vlastite Skole. No,moguieje da su se Skolekao provincijskepremje5taleiz mjesta u mjesto gdje je bioodredenilektor. JoSje, naime,do kraja 17.st., a i kasnije bio obidaj da filozohju predajesamojedan lektor. Od podetka 17. stoljeiaza teologiju su bila nuZnadva lektora.Samo su se za generalnabogoslovna udili5tatraZila trojica lektora i od 1691. najmanjedesetoricastudenata.No, dini se daseni taj zakon nije strogo obdrZavaoao. Tursko porobljavanjeomelo je obnovu studijau Bosni, pa su franjevci i dalje nastavljalivisoke studije izvan svoje provincije. No, i provincije koje su imale vlastita udili5taslale su vi5e puta svoje studentena generalna udiliStau drugeprovincije.
FilozotskauEiliilta Filozofska udiliSta u franjevadkom redu, kao i u Crkvi opienito, imala su svrhu pripremiti studente za Sto razumljiviji studij teologije. Kao Sto je redeno, starija franjevadka udiliSta u Hrvatskoj nisu dovoljno proudenada bismo mogli govoriti o strukturi njihova uredenjaar.MoZe se samo pretpostavljatida su vi5e ili manje slijedili crkveno zakonodavstvokao Stoje to bilo u ostalim zemljama. U vrijeme katolidke obnove u XVI. stoljeiu franjevadko zakonodavstvo,pod utjecajem Tridentskog sabora, svraia sve viSe paZnju na obnovu udiliSta.Generalni kapituli (opservanata)u Salamanki(1553), Rimu (1587) i Valladolidu (1593) pozabavili su se studijem u redu i donijeli zakljudke da se filozofija predaje najmanje tri godine te da se u njezinu okviru studiraju logika, metafizika i fizika. Valladolidskim statutima bilo je propisano odrZavanje tjednih, mjesednihi godi5njihjavnih rasprava na filozofskim udili5tima. Filozofski je javnom raspravom42. studij zavrSavao Konventualci su se za to vrijeme takoder ozbiljno bavili pitanjem obnove studija, a ishod napora uskoro je postao
4l
Tada bi, prema Vaninu, u Zadru bilo podignuto genera'lnoudiliSteII reda. Zanimljivo je da se Vanino temelji na franjevadkim autorima, a franjevci opet na Vaninu. Cirri mi se vjerojatnijom pretpostavkada je tada u Zadru uspostavljen provincijski studij koji je ovisio o upravi provincije. Da je studij u Xlll. sroljeiu zaistapostojao imamo dokaz u dokumentu koji govori o fra Hugolin\Arpineliju, koji je bio lektor u Zadru (T. SMICIKLAS, Diplonatiiki zbornik, Ylll, Zagreb 191O,l5; M. VANINO, "Teologija u Hrvat^", Croatia Sacra, l1-12(19a3), 200; l. VELNIC, "Samostan sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz njegova Zivota i djelatnosti", Sanostan sv.Frone uktdru,Zadar 1980,73-75. M. BRLEK-M. SIKIC, "TeoloSki studij u samostanu Male braie u Dubrovniku", Samostan Male BraCe u Dubrowiku, Zagreb 1985, 188190. Kratki opdeniti pregled razvitka filozofije vidi u: J. T. HARAPIN, "Razvitak filozofije kod Hrvata", Croatia Sacra, 11-12(1943\, 153-172. C hronologia, I, 400-401.
)l
medu hrvatskim...
V
Udili5te se spominje u dubrovadkom samostanui kasnije u drugoj polovici XV'
fs fe
Katolidke crkve...,49-66
v
pl
m ri
n( B vi dr je vi
ffeba imati provincijsko filozofsko udiliSte (Studium provinciale artium) koje treba imati najmanje l0 studenatai jednog lektota44.
Kao ishod gotovo dvostoljetnihnapora radi obnove studija, Opii kapitul Fran i e v a d k o qr e d a , o d r Z a n u R i m u 1 6 9 4 ' d"onioje"statute u kojima su proSirene odredbe o kolegijima koje su lektori trebali na filozofskim udiliStima.Prema predavati ^tim odredbama,na generalnim udiliStima
nj St
ut
DragiSii. I XVt. stoljeiu (najkasnijeod god' 1532)udiliStedjeluje kao generalnofilozooni koji nisu udovoljili navedenimpropisima niiu mogli postati lektori teologijea5' Te5koje reii koliko se taj propis odrZavao u hrvaiskim krajevima. Ipak se jedan broj takvih tiskanihfilozofskih teza saeuvaosve do danasu naSimsamostanskimbibliotekama. Prema danas zajamdenim Podacima, najstarije franjevadko udiliSte djeluje u Dubrovniku. Prema Brleku, prvi put se
FirenzuaT.MoZda se taj odlazak pravno moZepovezati s odlukom Opiega kapitula Reda u Toulouseu 1373. prema kojoj je
stoljeia kasnije dubrovadki studenti nastavljali svoje studijeu Aquili. 58
lil je to kr nj sp o
OI 4l
(1 li
Potouni naslov na latinskom glasi: Refornatio ,trriliorr,r, Ord Fratntnt Min. Con' SattctiFrancisci a ReverendissimoP. magistro F lacobo eiusdemOrd Ministro generaBagnacabbalensi le drdinata,Perusiae1620.
sti Ni
Dalnnzia nel Settecento,dissertatioad lauream in iure canonico Roma 1979.1(rukopis kod autora), str. 36. Zanimljivo da se u kasnijem, gore nuu".l.no* Brlek-Sikiievu dlanku ne spominje
iJ m. dc gc nc crl Pc ju St ud bil
ZQ
(1 ge nc
ie dr St< ler za str
vickoKapitanovii: Franjevci medu hrvatskim...
0m N. vemiIica di-
nji, rje tca, eudij. riz ),4 tala hreii, kosko
:u. uraj lod. )zo-
\at0 trdncobo nera-
lro, kolalra(e guslr lanea 428. zDne tre tn lleam
d augore mrnJe mcue I nje87.
; SE-
tolci), $tnae critij.NeMale vota I r0vnriIKIi,
fskoudiliSte,a na njemu predajejedan profesor(1532.godine Bonaventuras Krka). Medutim1593.udiliStenalazimona popisu provincijskihudiliSta reda (profesor Klementiz Konavala).Studij teologije studentisu vjerojatnonastavljali u Aquili. Kako
vatskim krajevima5o. U XVII. stoljeiu podinje u franjevadkomredu Skolstvo opadati u znanstvenompogledu, ali se broj generalnih udiliStanaglo poveiava. Oslobodeni velikimdijelom od Turaka, i hrvatski se krajeviod XVII. stoljeia ukljuduju u Skolske tokove. Tako filozofska udili5tadjeluju, uz kaie ili duZe prekide, u gotovo svim franjevaikimsamostanima,od kojih se ovdje spominju samo neka koja su trajala duZe i o kojimasu bili pristupainiji podaci.To su o n au K r a p i n i ( 1 6 8 5 - 1 7 8 3 ) 5ur , S i b e n i k u (1699-19l l), Osijeku (1701-1724, r73S1757),Makarskoj (1708) i drugim samostanima ProvincijePresv.Otkupiteljas2te u (1725-1830)53. NaSicama U Iloku je filozofskistudij uz prekide trajao 50 godina (1717-1873)s4. Filozofska udiliSta, kao generalna, djelovala su uglavnom paralelnos generalnimbogoslovnimudiliStima. U vrijemeMarije Terezije (1740-1780) i JosipaII. (1765-1790)drlava se sve viSe mije5ai u franjevadko Skolstvo, pa ono doneklegubi svoje karakteristike i prilagoilava se drZavnimpropisima,dok konadno u banskojHrvatskoj i Slavoniji 1783. crkvenaudili5ta filozofiie nisu dokinuta. Poslije1800.crkvenaueitiStase obnavliaju. Do sklapanjakonkordaraAustrije sa Sv. Stolicom(1855) drZavnaje kontrola u tim udili5tima bila vrlo jaka, ali se dini da nije bilanau5trbsamogstudija. Sve do podetka ovog stoljeia Skolstvo ie u praksi, usprkos svim zahtjevima drZavnevlasti, nastaviti utrtim tokom. SkolskeodredbegeneralaDionizija Schuleraiz 1905. i uvodenje novog crkvenog zakonika unijet ie nove zahdeveu crkveni studiji poboljSatinjegovu razinu.
uloga Katolidke crkve...,49-66
U Skolama su franjevci kao prirudnike djelomidno rabili odredene strane autore, ali su joS viSeupotrebljavalivlastiteudZbenike, koji su ostajali u rukopisu.Samostanske biblioteke obiluju takvim, naZalost,do danas neproudenim rukopisima. Sama makarska biblioteka posjeduje sedamdesetak takvih veiih ili manjih Skolskihspisa55.Jedini prirudnik filozofije tiskao je poznati hrvatskikulturni radnik fra Andrija Kadii Mio5ii pod naslovom Elementa peripathetica u VeneciJi 1752. O tom prirudniku Albert Bazala joS je u podetku na5egstoljeia drZaoda bi uz male preinake mogaoposluZitikao "vrlo zgodnalogika za 5kole"56. U novije vrijeme filozofski je studij de5njepovezan sa studijem teologije, pa i udiliStaslijede sudbinuteolo5kihSkola. BogoslovnauEiliita Bogoslovna udili5ta osnivana su u franjevadkom redu uglavnom za Skolovanje vlastitih dlanova.Vjerojatno su i u provinciji "Sclavonia" vrlo rano osnovanapokraj i n s k a b o g o s l o v n au d i l i S t a k o j a s u s e zadovoljavala samo jednim profesorom. Uostalom, takva praksaje sve do Tridentskog sabora bila uobidajena u Europi. Takvih je Skolamoralo biti dostau samostanima,Stopokazujevisok broj lektora.One su traZilerelativnomale gospodarskeizdatke, s kojima su se samostanimogli suoditi, a pripravljalesu uglavnombuduie sveienike i Zupnike. Oni koji su hdeli steii neki 50 Chronologia, l, 2638,3658, 525B; F E. HOSKO, "Nastavnaosnova",210.
5 1 CVEKAN, Krapinski franjevci, 83-84. >z P. BEZINA, Studij filozofije u Franjevalkoj provincij i Presvetog Otkupitelja, Split 1992.
5 3 P. CVEKAN, Franjevci u Abinint Nalicama, N a 5 i c e1 9 8 1 ,l 5 l - 1 5 5
54 P. CVEKAN, Franjevci u lloku,llok 1986, 164-
))
166 O nekim od tih spisa usp V. KAPITANOVId "Testi scotisti d'insegnamento filosofico-teologico nella Provincia del santissimoRedentore in Croazia nei secoli XYlIl", Antonianum. A. BAZALA, "Kadiieva 'Elemenraperipathetica"', Prilozi za istraaivanje hrvatske filoTofske baitine, 2(1976)3-4,201. Za osralu literaturu usp. J. SOLDO, "Djelovanje franjevacaProvinc i j e p r e s v e t o gO t k u p i t e l j a k r o z 2 5 0 g o d i n a ( I 735.-1985.)", Kaiii, r7 (t985), 258.
s9
Katolidke crkve...,49-66
i medu hrvatskim...
razdoblju i do ukidanja Republike znamo akademski stupanj ili biti lektori u tim vrlo malo, jer se arhiv nije saduvao6'.VriSkolama pokrajinskim samostanskim morali su studirati u inozemstvu. Da su jedno je ipak spomenuti da se na tom Skolekoje su postojaleu provinciji "Scla- udiliStu Skolovao poznati hrvatski lekvonia" djelovale samo kao pokrajinske navode nas zakljudak i odluka Opiega kapitula Reda u Toulouseu 1373, prema kojoj je hrvatska provincija "Sclavonia" mogla slati svoje studentena opie udiliSte To su za samostanei provinci- PremaEmanueluHo5ku,bila je to, uz kateu Firenzu5T. ju bili veliki izdaci, pa je naravno da su dralnu, najstarija bogoslovna Skola u sjefranjevci rano pomi5ljali kako bi osnovali vernoj Hrvatskoj. "U toj je Skoli jo5 prije tri stotine godina (1670) uvedena Siroka vlastito udiliSte na kojem bi se mogli pripremati i buduii lektori. Svakako pot- fakultetskanastavau teologiji, i to sedam kraj XIV st. franjevci ponovo pomiSljaju desetljeia prije negoli na TeoloSkom uspostavitigeneralnoudiliSteu zadarskom fakultetu ZagrebadkeisusovadkeakademizagreNije poznato je li ono u to je, kojaje prethodnicasuvremenoga samostanu5t. badkoesveudili5ta"62. vrijeme stvarnouspostavljeno. Ge-neralnaudiliSta drugog stupnja Prema odredbi pape Klementa VIII. djelovala su joS na Trsatu (prije 1679(1592-1605),u franjevaikomredu trebaloje djelovatisvegadesetgeneralnihuiiliSta.Stu- 1783),u VaraZdinu(1700-1783),Sibeniku generalnogudili5tatre- (1725-1735) i Makarskoj (1743-1745, denti s dubrovaekoga 1199-1802.1816)63. studiju Aquilise. teoloSki bali su nastaviti UeiliSta prvog reda postojala su u BuPapina odredba o broju generalnih Dubrovniku(1723),Sibenidimu (1722)6{, udili5ta nije se, medutim, uspjela odrZati i (1'135-1183)66. U ok(1735)6s i Osijeku ku i XVIII. st. XVII. u upravo ta se udiliSta umnoZavajunau5trbkvalitete studija. Hrvatski franjevci ie umjeSno iskoristiti tu pogodnostlakSeg osnivanja udili5ta i u StfIi' 5 7 Chronologia, 1, 88; M enl-gf-v. toku XVII. i XVIII. stoljeia zatralit Ce i "Teolo5ki studij", 185. dobiti dozvole za nekoliko generalnih )l{ Kako se moZevidjeti iz oporukeZadraninaKrlevana de VaricassisRUNJE,Prerrai!'orinm,5l udiliStau razliditim krajevirna.To je znadi59 lo da su se za profesore mogli natjecati 60 franjevci iz ditavoga reda. Neka su od tih 61 udili5ta ubrzo promaknuta u generalna udiliSta prvog stupnja, a studenti su, zavr5iv5istudij na njima, mogli predavati O J na svim udili5timareda. Udili5te u Zadru, koje je vei spominjano, vjerojatno je mijenjalo namjenu. Kao Stoje vei istaknuto,ono je djelovalo kao "gramatidka" Skola, a kasnije je postalo I l3-179. u Budimu",Noi'aet vetera,28(1978), generalnimudiliStem.God. 1723.odlukom Osnovanokao filozofsko uiili5te 1699 Udili5tau Dubrovniku i Sibeniku nadZivjela su reformu Generalnogkapitula u Rimu udili5te je Skolstvaiz 1905. i djelovala kao franievadkog -privatna prenijelo sjedi5teu Kopefl. bogoslovnaudili5ta. Sibensambsralna God. 1664. podignutoje dubrovadko sko boAoslovnoudiliStese l9l l. spojilo s makarskim, idubrovaikoje poslije 1924.nekoliko puta pokrajinsko udili5te na stupanjopiega boprestaialos radom i bivalo ponovnopokretano goslovnog udili5ta, koje je prema tome brnov"no kao provinciisko l'124. Usp. F. E. 66 imalo priznanjei Crkve i Republike.Prema HOSKO, "Dvijl osjecke visoke Skole u 18. Velniiu, 1723. podignuto je na prvi stus t o t i e i u " ,K d i i i 8 ( i 9 7 6 ) . 1 3 5 - l 9 l ; l 0 ( 1 9 7 8 ) ' 1 2 i - ' t ' 7 3 'l. r ( 1 9 7 9 ) ,3 t 7 - 3 4 2 . panj, ali o njemu u njegovu starijem 60
\
ti
k
ti
S
u ji
v Z
ri z n n d ti n
U1
n.
s
n tc cl ki
pr
nl la sl fr sl U re k( re 8( (l p( frr
Hr lil g( za kc kr
tm
amo Vritom lek-
,fraliSte, lnim pnja. kater sjeprije iroka edam Skom lemi:agreupnJa 1679reniku 1745, u BuibeniU ok-
Srrui, Kr5evana
str.52 142; M. . iiritu i r, 158. t{, "Poe visoke a visoka ica osniljelovanje l. stoljeia, t79 Udili5tau reformu lvala kao ia. Sibenr s makaroliko puta retano sp. F. E. rle u 18. 10(1978),
VickoKapitanovii: Franjevci medu hrvatskim...
viru osjedkog udili5ta djelovala je i prva tiskara u Slavoniji (1735-1774). Prema odredbi Klementa VII, na svakomgeneralnomudiliStu trebala su predavatitri profesora. Predavanja su trajala detiri godine, a profesori su trebali u predavanjimaslijediti raspored detiriju knjiga sentencijaPetra Lombardskoga, naravno, uzdodatkenovijih udenja.Kao i u filozofiji, nastava je ukljudivalajavne rasprave6?. Odredbe Generalnog kapitula franjevadkogreda iz 1694. pridodale su u poudavanjuteologije viSe vaZnosti praktidnim znanostima, proudavanjuSv. pisma, retorikei homiletike.Za nas je znadajnoda je za tu svrhu Kapitul preporudio kao prirudnikknjigu hrvatskog franjevca, ZadraninaOktavijana Spadera Jankovi(a Introductioad lecturae theologicae et praedicationisevangelicae officium. i zaduZio genenlnog ministra da je raza5alje u sva udiliSta reda68. Na hrvatskim generalnim udili5tima nije studiralo mnogo studenata. I samo Skolstvo bilo je velikim dijelom oponaSanjeeuropskoga.Profesori su odito bili desto zabavljeni i drugim radom tako da se dinikako je desto nedostajaloizvornosti i kakojeona ovisila o sposobnostipojedinih proIesora. Didaktidki pristup obiljeZen tradicionalno5iuvrlo se teSko mijenjao u tim Skolama.UdZbenici su bili redovito na latinskomjeziku, pa su prema tome domaie franjevadke Skolenudile svojim studentima spoznaje koje su se stjecalei u inozemstvu. Uostalom,u franjevadkim su Skolamabaremu XVIII. stoljeiu ujednadeniteolo5ki kolegijikoje su lektori predavali u diravom redu,a potpuno uniformiranje izveo je generalniministar Klement iz Palerma (1756-1762),koji je tiskom objavio rasporedgrade Sto se trebala predavati na franjevadkim udili5tima6e. No, ozradjekoje je vladalo u Skolamau Hrvatskojbilo je razlidito od onoga u velikim gradovima, npr. u Rimu ili Parizu, gdje su samo rijetki studenti imali sreiu zavr5itistudij. Zarazliku od tih udili5ta,na kojimasu profesori ulagali mnogo truda u knjigu,natjeduii se Stoie ostaviti potomci-
Uloga Katolidke crkve...,49-66
ma, na generalnim udili5tima u Hrvatskoj vladala je udmalost i mala moguinost koriStenjaznanstvenimpomagalima,jer su nedostojalebogate teolo5kebiblioteke. I u takvim prilikama udiliStasu barem donekleispunjalazakonskepropiseo Skolstvu. Te5koje bilo s objavljivanjemjavnih rasprava,jer su tiskare redovito bile daleko od udiliSnihsredi5ta.U odredenim razmacima bilo je ipak studenatakoji su svoje tezetiskali na kraju studija. Od devetnaestogstoljeia teoloSki je studij u Hrvatskoj morao slijediti drZavni program. Tek od konkordata izmedu Austrije i Sv. Stolice 1855. Crkva moZe slobodnije slijediti vlastiti program. Uslijed toga i teoloSkase udiliSta u nas pomalo obnavljaju prema suvremenimpotrebama. Hercegovadkafranjevadka provincija u vrijeme austrijskogprotektoratanad Bosnom i Hercegovinomosniva 1895. bogoslovno udiliste u Mostaru. Bila je to prva visoko5kolskaustanovau Hercegovini.Njezin primjer slijedi i BosnaSrebrena,koja 1905. u Livnu otvara svoje teoloSkoudiliSte.Ono se 1909. preselilo u Sarajevo,u samostan sv. Ante. Godine 1940. uredbom o rangu rimokatolidkihbogoslovnihSkoladrZavaje priznala franjevadkim visokim bogoslovnim Skolama rang fakulteta?o.Drugi
6'l 68
69
Chronologia,l,526. Chronologia, lilll , 267A. Oktavijan Spader Jankovii, koji je svoj prirudnik objavio u Rimu 1693. Bio je profesoru Rimu, Perugii i Bologni, a kasnije rapski i potom asi5ki biskup. U hrvatsku literaturu HoSko je uveo, vjerojatno dakt i l o g r a f s k o m g r e S k o m , z a b u n u - n a z v a v S ig a Zanatino, umjesto ispravnog talijanskog oblika Zaratino (Zadranin). Tu je pogre3ku sdm Ho5ko kasnije slijedio, a odatle se pro5irila i kod drugih autora, pa ga i oni nazivaju Zanatino i ne sluteii da se radi o hrvatskom franjevcu. Usp. HOSKO, "Organizacija filozofske i teololke nastave na visokim Skolama Provincije sv. Ladislava u razdoblju potridentske obnove", Kaiii 6(1974) 5?. HOSKO, "Nastavnaosnova", 2l l; BRKAN, "Skolovanje",41. "Elenchus tractatuum et quaestionum quae in nostris scholis sittgulis quadrienniis iuxta mentem Subtilissini Doctoris loannis Duns Scoti reverendissimus Pater Clemens a Panormo ninister generalis ontnibus sacrae theologiae lectoribus generalibus mandat perlegensas, lRomae 17571"
61
( '
Y
I
I Uloga Katolidke crkve...,49-66
Vicko Kapitanovii: Franjevcimedu hrvatskim...
svjetski rat ugrozio je i franjevadko Skolstvo. Zgrade bogoslovijA u Makarskoj i Mostaru stradale su u bombardiranju. Dovoz namirnicabio je onemoguien.No, franjevci nisu klonuli duhom ni u tim prilikama. Dapade, 11. srpnja 1944. postigli su dono5enje zakonske odredbe da se osnuje Rimokatolidki bogoslovni fakultet u Sarajevu, a njegova je uprava povjerena franjevcima svih pet hrvatskih provincija. Fakultet, medutim, nije nikad podeoraditi, a drZavne su vlasti 1947. oduzelebosanskim franjevcima novosagradenuzgradu koja je trebala posluZiti za smje5taj fakulteta. U poslijeratnom razdoblju udili5ta su se zatvarala i upornom Zilavo5iu ponovno otvarala. Danas hrvatski franjevci, osim rada na drugim visokim crkvenim udiliStima, drZe i dva vlastita udiliSta: Franjevadkuvisoku bogosloviju u Makarskoj i Franjevadku teologiju, danas u izbjegliStvu iz Sarajevau Hrvatskoj, dva rijetka preZivjela povjesna udili5ta u franjevadkomredu.
pitu za lektora filozofrje i nakon toga s uspjehom predavaotri godine filozofiju i objavio tiskom javnu raspravu,poStoje skupio svjedodanstvao svom izglednom vladanju,mogaoje pristupiti na natjedajza lektora teologije?3. Lektori su se razlikovali na provincijske i generalneprema natjeeaju i udili5tu na kojem su predavalii postizali stupnjeve. Lektori teologije koji su neprekidno predavali deset godina teologiju na generalnim udili5timaprvoga reda,ili 12 godina s prekidima, postajali su lektori jubilati, a papa Inocent XI. izjednadio ih je u svim pravima i povlasticamas doktorima filozohje i magistrima teologije?4.Nakon 1723. Generalnikapitul pro5irioje pravo na jubilaciju i na udili5timadrugog reda ako neka provincija nije imala udiliSteprvog redaTs. Danasna dvjema franjevadkimteologijama, makarskoji sarajevskoj,studentinakon dvije godine filozofskih i tri godine teoloSkih studija postizu diplomu o zavr5enomvisokom teoloSkomstudiju, a studentima sveienicima nakon jo5 jedne go-
AkadenskistupnieYi Na franjevadkim udiliStima,koja su djelovala izvan sveudili5ta, a takva su u hrvatskim krajevima bila sva, mogli su se postizatirazliditi akademskistupnjevi. Franjevci konventualci zadrZali su dugo, kao i dominikanci, nazive ba5tinjene iz srednjegvijeka. Na njihovim generalnim gimnazijamadrugog i prvog razredadobivao se, nakon zavr5etkapojedinih odsjekd studija i javnih rasprava, bakalaureat iz logike, fizike, Biblije itd, te naslov propovjednika i lektoraTr.Nakon dvanaestgodina predavanjalektori su dobivali naslov magistra?2. Franjevci opservantskestruje odbacili su akademskenaslove bakalaureatai magistra i zadria'li jedino naslove sluZbe. Onaj tko je zavrSiotrogodi5njefilozofske i trogodiSnjeteoloSkestudije mogao je uz odredeni ispit biti progla5enpropovjednikom. Onaj tko je nakon trogodi5njegstudija filozofije studiraodetiri godine teologiju na nekom generalnomudiliStumogaoje uz natjeeajni ispit postati lektor filozofije. Kada je netko pobijedio na nadedajnomis62
'7O 'r1
72
73 74
75
l Usp. A. CRNICA, Uredba o rangu rintoka' tolitkih bogoslovttih ikola s rarrcierr, Sibenik 1940. Usp T MRKONJIC, "Lukadiiev boravak u Ririru", Lukaiii (Zbornik radova znanstvenog skupa odrZanog u povodu 400. obljetnice rodenjaIvana Marka Lukadiia),'70-73, b. 16-21. U nedostatkupravne literature (u ovim ratnim uvjetima) o ustrojstvu studija kod franjevaca konventualacanavodim bilje5ku Ljudevita Maradiia: "Vrijeme studija, dakle, trajalo je devet godina, a za one koji su htjeli postiii doktorat, dak dvanaestgodina. Oni koji su teZili da postignu tzv. "Patemitas Provinciae" morali su joi dvanaestgodina predavati u gimnaziji [viiokom udili5tu, moja opaskal i kolegiju i tek nakon toga studija i prakse mogao se po.stifi naslov "Magist.r or'dinir". Lj. MARACIC, Franjevci konventualci u Istri, Pazin 1992, 606 1 ,b 5 8 Chronologiu,lll,240-241. Chronologia,III, 152. O akademskimnaslovima u franjevidkom redu usp. L. SP?itling,I titoli accademicinell' Ordine, P ontif ciunt At henaeum Arttonianunrab origine a praesens,Roma 1970. 22-29. O postizanju naslova lektora u Provinciji presv. Otkupitelja v. J. BRKAN, L'or-ga1i27a2ione scolastica della Provincia del SS' Redentore in Dalnnzia nel Seltecento,Roma 1982. BRKAN, L'organizzazione,68
I
I
I
(
I
( ( I I
i
I i ( I I
t I
I T
VickoKapitanovii: Franjevcimetlu hrvatskim...
sbum za rjitu Ie.
re3rna ,^ im to-
bilka t5.
,ginaine zaitugo-
okaenik rku .nog ntce
;2r. tnlm vaca Malevet torat, li da rli su i [vii tek ostiii
erd,
r,60)vlma titoli neunt
1970. nncur nqza' ',eden,a
Uloga Katolidke crkve...,49-66
dinepastoralnogstudija izdaje se potvrda o postignutojsveienidkoj spremi.
prava je prosvjetnazasluga franjevacada su, djelujuii medu malim pukom, u upotrebu uveli hrvatskuliturgijsku knjigu. prosuietateliska Inanikolska dielatnost Zanimljivo je da su se u njihovim knjiLnicama saduvali najstariji hrvatski lekcioKaoStoje vei istaknuto, franjevci su prije nari - Kordulanski (iz 14 s0 i Zadarski, a svegapropovjednidki red koji je po naravi nije iskljudeno da su im franjevci i autori. Siriteljreligiozne prosvjete. MnoStvo je No, sa sigurnoSiu znamo da je prvu hrfianjevacakroz pro5lost i sluZbeno imalo nazivpropovjednika. Kao propovjednici- vatsku tiskanu knjigu na Zivom jeziku izmabila im je potrebnai svjetovnakultura, dao franjevac Bernardin Drvodilii, koju su dalje neizravno Sirili svojim pro- poznatiji pod nazivom Spliianin. To je ujedno jedna od najstarijih tiskanih knjiga povijedimau hrvatskom narodu. Uz to je na nekom Zivom slavenskomjeziku. I u franjevadkired dao Hrvatskoj, ili je Hrkrajevima izvan Dalmacije franjevci su vatskaiz franjevadkog reda dala Crkvi, nekolikostotinabiskupaT6. Kao i svi bisku- prvi izdavali lakcionare.Tako bosanski pi, ti su se franjevci morali brinuti i za franjevac Ivan Bandulavii 1613. izdaje lekcionar koji je doZivio nekoliko izdanja, prosvjetno stanjeklera u biskupijamakojimasu upravljali. No, istraZivati tu djelat- u Dalmaciji je lekcionar priredio fra Petar KneZevii, a doZivioje takodernekoliko iznostprelazi okvir ovog rada. danja (1773, 1838, 1840, 1857),a u SlaIz franjevadkih redova iziSaoje velik brojznanstvenikai joS viSepisacai profe- voniji fra Nikola i Antun Kesii (1740), fra Emerik Pavic (1764) i fra Marijan Lanososora.O bogatoj kulturnoj djelatnosti govorei danasbiblioteke u Dubrovniku-Zad- vi( (1194). U novije vrijeme lekcionaresu ru,Splitu.Sibenikui u ostalim franjevac- priredivali fra Petar Vla5ii i fra Jure RadiiTe,a velik je udio franjevacai u prikim samostanima,koje su svojevrsni kuljevodu danaSnjegodobrenogcrkvenoglektumispomenici. Najstarijesaduvanofranjevadko knjiS- cionara. I u Gradi5iu je konventualac Vladimir Valentii priredio hrvatski lekcioko djelovanjeposveienoje teologiji?7,bilo nar (1741),kojije doZivio detiri izdanja. daseradi o latinskim, bilo hrvatskim tekDrugi je cilj franjevadkih izdanja bio stovima.I to njihovo djelovanje ima trostrukupraktidnu svrhu: pomoi pri su- preno5enjezasadavjere i zbog toga su oni djelovanju u bogosluZju,preno5enjezasada objavili dvadesetakkatekizamskihprirudvjerei teolo5korazglabanjevjere ditatelji- nika koji su najdeSiesluZili i kao Skolske podetnice.Od znadajnijih spominjem dva ma. Da bi Sto bolje uveli vjernike u su- katekizmaMatije Divkoviia (1563-1631), djelovanjeu bogosluZju, franjevci su se od kojih je Nauk krstjanski,poznatpod nadalina priredivanjepraktidnih bogosluZnih prirudnika, u demu su, inade,u Europi imali neobidnezaslugevei od samog podetka 76 Marijan Zugaj obradio je za Hrvatski franjevadki svogareda. Izdavanjem hrvatskih liturgijleksikon viSe od 200 biskupa koji su Zivjeli prije skihknjiga neizravno su utjecali na ditave 1517 ili su poslije te godine pripadali samokongeneracijeu kulturi i jezidnom izridaju. ventualskom ogranku franjevadkog reda. Prvi svezak Leksikona trebao bi u podetku sljedeie Sudjelovalisu u duvanju povijesnebaStine eodine izifi iz tiska. i kontinuitetaglagoljice na hrvatskom po77 l(ratki opci pregledbogoslovneknjiZevnostividi drudju,izdajuii glagoljske misale, kao fra kod I. GOLUB, Pregled hrvatske bogoslovne knjiZevnosti, Zggrgb 1967. PavaoModrusanin,koji tiska 1528. u Ve78 Usp. S. IVANCIC, Povijestne crte o Samostannecijiglagoljski misal, i fra Rafael Levaskom III. redu sv. Oca Franje po Dalmaciji kovii, koji u Rimu 1631. priretluje novo Kvament i Istri i poraba glagoljice u istoj redodriavi,.Zadar- 191O. izdanje.U oduvanju ba5tine glagoljskih 79 J. FUCAK, Seststoljeia hnatskog lekcionara u liturgijskihknjiga preuzetie kasnije neossklopu jedanaest stolje(a hrvatskog glagopornu zaslugu franjevci treioreciTt. No, ljaina,Zagreb 1975.
63
Uloga Katolidke crkve...,49-66
Vicko Kapitanovii: Franjevcimedu hrvatskim...
zivom Mali (Venecija 1616), doZivio vi5e od deset izdanja, i Cvit razlika mirisa duhovnoga(Venecija 1726)fra Tome Babiia, koji je doZivio sedam izdanjaso.A da bi ovaj prilog bio i doprinos novim istraZivanjima, od dosad nepoznatih priredivada katekizama upozoravam na mletadkog franjevca fra Ivana Antuna (Gian Antonio) Bomana,koji j9 studije zavrSio na generalnomudili5tu u Sibeniku, a izdao je I stomai enj e nauka kr stj anskog a8t. U istom duhu kao katekizmi pisanesu i mnogobrojne franjevadke knjige propovijedi, bez kojih se ne moZeni zamislitibilo kakav pregled povijesti hrvatskogagovorni5tva i homiletike. Od mnogobrojnih autora ovdje spominjemsamo kapucinaStefana Zagrepca i fra Jeronima Filipoviia dija su se tri sveska propovijedi upotrebljavala kao prirudnik ditavo jedno stoljeie u Dalmaciji i Bosni i Hercegovini te time znadajnoutjecalana formiranje hrvatskoga knjiZevnogjezika. S istim ciljem preno5enjaistina vjere franjevci daju Hrvatima i prvi potpuni prijevod Sv. pisma iz pera fra Matije Petra Katandiia. Osim tekstovaza Sirokemase,franjevci su pisali i strudne,namijenjeneobrazovanijim slojevima. Tekstovi na latinskom imali su dvostruku svrhu: ili su bili pisani kao Skolski udZbenici,pa stoga bez naroiite telnje za izvornoSiunego smo sa Zeljom da se prilagode stupnju razumijevanjaudenika,ili su bili teolo5keraspravekoje su imale znanstvene zahdeve. Ove posljednje pisali su uglavnom franjevci izvan domovine i one su imale ogranidenutjecaj u domovini, podiZuii vi5e ponos domovinskih pisaca i potiduii ih da se i sami oku5ajuu tom podrudju. Latinski teoloSki pisci pojavljuju se vrlo rano na hrvatskompodrudju.Franjevci nastavljajuto djelo slijedeii uzor, i istiduii kao ponos, crkvenog nauditeljasv. Jeronima. Njihova imenamoglabi ispunitiditave leksikonei ovdje se dovoljno samoprisjetiti te vrste Sirenja prosvjete i teoloSke znanosti.od vremenabl. Monalda iz Kopra, crkvenog pravnika dije je djelo po-
znato pod naslovom "Summa manaldina" bilo vrlo cijenjeno, do najnovijih teologa svjetskogaglasa kao Sto je bio fra Karlo Balii, osnivad Papinskemarijanskeakademije. Medu teoloSkim piscima istidu se naroditooni iz vremenahumanizmai renesanse.Fra Juraj Dragi5ii (GeorgiusBenignus de Salviatis)bosanskije prognanikkoji je slavohlepnimmoinicima svojegadoba nudio kulturneuslugeda bi mu omoguiili rad. Proveoje u Hrvatskoj samokratko vrijeme i predavao na dubrovadkoj bogo-
64
80
8l
Od ostalih navodim skraienim naslovima:/stinr katoliinn.skufra Antuna Baiiia (Budim, 1732), Cyitak pokontilr fra Simuna Meciia (Budim I 736), dva katekizmafra InocentaGrgi6a (Nauk kricnnski krctnk. Venecija 1745. i Na( kr3ianski obilan, Venecija 1750). vec spomenuti katekizam Stjepana Badriia, Duiu iuvajuie pohodenjefra JerolimaLipovdiia (Budim 1750), Jeigra i.stunaienja fra Frane Matiia (Venecija 1752), Cvit ntirlisni fra Luke Vladimiroviia (Venecija, 1'l'71),Od' uza nte fra Filipa Lastriia (Venecija, 1165), Satir Dure Rapiia (PeSta, l'166), Nauk kritanski fra Antuna Juraniia, Ogledulo fra Emerika Pavifa (Budim 1759), Poietak slovsn,abiskupafra Augustina Miletiia (Split l8l5) Pregledtih_katekizamskihprirudnika obradioje F E. HOSKO, Negdainji hnatski k a t e k i : n i , Z a g r e b1 9 8 5 Potpuni naslov glasi: Istonncenie nauka karstjanskoga za korist duhot,nii pastira i bogogliubnii dusctt v.\tovqlieto i na svitlost dato po F(ra) I(vanu) A(ntunu) B(onanu) Reda Male bratje od obsluregna s o. Franceska.U Mlezi, Po Ivanu Costantinu, l'797 - Vlll + 192 str. 16,5 cm EmanuelHo5ko, sudeii prema stilu pisanja,misIio je kako je iskljudenamoguinost da je autor pripadao Provincrji presv. Otkupitelja i da ga treba traZiti medu dubrovadkim ili zadarskim franjevcima. (Ho5ko, Negdn.fnji hrvatski katefti:nri, 108-109,posebnobilj 14 ) Ni autor Bomanova Zivotopisa u Hn'ntskont biografskom Ieksikonune zna niita o ovom katekizmu.Primjerak tog katekizma saduvan u franjevadkoj knjiZnici u Makarskoj [Sign 22?5] razrje5ava "naslovno" autorstvo te knjiZice, jer je nekadaSnjinjezin vlasnik fra Bartol Antunovii zapisao,u Veneciji 1797, na str. IV te knjiZice: "Ovu dotnnu dade mi gnezin isti autor O[tac] P l o S t o v a n i lF r a A n t u n B o m a n j e r s a m j a p o moga slagat" Nisarn proudavao Bomanov stil pisanja,ali ako je Ho5ko dobro zapazioda on ne pripadapodruiju Provincijepresv Otkupitelja, u kojoj je Boman studirao,moglo bi se postaviti pitanje tko je pravi autor toga katekizma,to viSe Stoje Boman vei poznat kao prisvajatelj tudih djela.
\ S
s
P
n I
je d la A ni pi T zi n( B v( m M br A
kc na T( dr pr E1 zo
prl dir pri os
sv hr, pis
zal sal
(lr (lr
dn
fra ust nol Gli
lm...
ina" Loga arlo akarse enernigkoji loba uiili r vri0go-
lstinu
VickoKapitanovid:Franjevci metfu hrvatskim...
Uloga Katolidke crkve...,49-66
slovnoj Skoli.Poznavaojeizvrsno latinski i gtdkii slovio kaojedan od najboljih poznavate-lja hebrejskoj i etiopskog u Europi. Profesor u Firenzi i Pizi, branitelj osumnjidenog JeronimaSavonarole, zatim naslovni biskup,ditavim nizom svojih djela obogatioje filozofsko-teoloSkuliteraturu i ulijevaoponos svojim sunarodnjacima, tako dagaDamjanBeneSa,ne Stedeii pohvale, laskavo usporedujes Dunsom Scotom,
teoloSku struku: katehetsku, propovjednidku i asketsku. U niima je umjetnidki izraztek sredstvoda sebdnosnodielo svidi ditateljui tako ga lak5epredobijeia glavnu svrhu - pribliZavanjeBogu. No, autori i u tome katkad uspijevaju do te mjere da postaju ne samo pioniri hrvatskog srilskog izraza, kovadi i duvari hrvatske rijedi, nego i uditelji nara5tajimaposlije njih8?. Franjevci su Skolsko-prosvjetnirad drZalijednakovrijednimsvakomedrugome radu u koji je utkana ljubav prema Bogu i dovjeku. Takvo shvaianje rada, koji ih pribliZava nasljedovanju Krista, koji je i sam radio svojim rukama, kako bi rekao Franjo Asi5ki, udecalo je na njih da svoj rad, vrlo desto, vrednuju skromno, pa je trebalo proii vi5e vremena da bi taj rad bio zapaien. Obazremo li se danas na nj, zapalamo da su vrlo desto bili pioniri u mnogim podrudjima. Uz ono Sto je vei
nesluZbeno Stuje kao blaZenis3.Benedikt
1732), Budim (Nauk * krl' menutl valuie 1750), enecrJa iroviia astriCa (PeSta, ranlCa,
Antun Tomaseoi mnogi drugi.
82 Q DragiSiCuje doktorsku raspravu objavio F. S.
17s9), ililetiia rirudnitmatski t karstiogliubn F(ra) ratje od o Ivanu 6,5 cm. rja,misJe autor idaga Ldarskim ;ki kateutor Boirafskom Lu.Primjevadkoj rzrjeSava Jer Je ntunovii knjiZice: rr O[tac] m Ja Poanov stil , d a o nn e rpitelja,.u postavrtr ri, to vi5e rtelj tudih
Ne zabacujuii potpuno latinski kao svjetskijezik u teologiji, u novije vrijeme i hrvatski teolozihrvatskimjezikom sve viSe piSuiveie teolo5kerasprave.Franjevcii tu zauzimaju znadajnomjesto. prisjetimo se s a m oM a r k o v i i a ( 1 8 3 9 - 1 9 1 0 ) , T a l i j e
(1883-1e44), Harapina vuce
tlqll1213), (1897-1984), joS Zivuiega Sagi-Buniia i drusih.
Zavirivsi ,*"
CAVAR, Giorgio Benigno Sdlviati, O.F.M.Conv. (Juraj Dragiiii, c. 1444-1520)., profilo bio-bibIiografico, Roam 1977. O tom hrvatskom franjevcu u inozemstvu je prsanoveoma mnogo; ovdje navodim samo najnoviji izvadak iz doktorske radnie M.F. Godfroy, pod naslovom"Le pr6dicateurfranciscain Thomas Illyricus a Toulouse (Novembre 1518 may l5l9)", objavljen u: Annales du Midi, 9 7 ( 1 9 8 5 )l,0 l - 1 1 4 . 84 O njemu vidi literaturu u Hrvatskom biosrafs k o m l e k s i k o n uI , 6 5 8 - 6 5 9i M . B R I D A , " . t { a v i gium BeataeMariae Virginis' de Benedikt Benkovii" De cultu Mariano saeculo XVI. vol. lY. Romae,lp8.3,35-47. N. ROSCIC, "Maneo Frfe (Ferkii, Ferchius) un grandescotistacroato (1583-1669)",Studia mediaevalia et ntariologica P. Carolo Balic OFM septuogesimun, etplenti annunt d.icata, Roma r971,37'7-402. 86 M. OREB, Tttslulni ilanovi,202. 87 Iznikli iz narodai odgajaniza narod, oni su uvijek imali na srcu duhovnu kulturu naroda,kako
l**,ano u ru bocatu
franjevadku knji5ku djelatnosr, moZimo ustvrditi da je njihova knjiga imala uglavnom religiozno-prosvjetiteljskusvrhu. Glavnina franjevadkih djela otpada na
krugovima, uputama za novake, zbirkama propovijedi, crkvenim uredbama, gramatikama, povijesnim zbomicama itd. A. CRONIA, Sroria della letteratura Serbo-croata, Milano 1956. 123.
65
Katolidke crkve...,49-66
spomenuto na prethodnim stranicama o uloj Skolsko-prosvjetnoj djelatnosti, gotovo nema srodnog podrueja na kome se nisu istakli. Nije sludajno upravo u njihovu samostanuiaduvan jgdan od prvih hrvatskih tekstova,poznataSibenskamolinq.
vci medu hrvatskim...
Vicko
njevadkim duhom proZeto je djelovanje i n-ekih hrvatskih Zenskih redovnidkih kon-
plodove.
P
A
S S Pr
x
tir cl
pr
vac8e.
Nije sludajnood jednoga od njih, koliko se danas zna, potekla prva zamisao o izdavanju tjednika na hrvatskom jeziku u Zagrebu{. \ije slueajnoiz njihovih redova izi5ao otac starohrvatskearheologije fra Lujo Marun91. Nije slueajnojedan od njih' fra Bernardin Skrivanii, pokrenuo prvi hrvatski katolidki dnevnike2i nisu sludajnopokretadi
i o i s c i b r o i n i h l i e k a r u s a .U s p . J . K U M A N U ' J i posIaveni kn b i bl i og rafi a I eka ru i a i narpCaih Kara' 1973; M. Kara' Beograd 19lJ; rukopisa, Beograd nidicinskih nredicinskihnrkopisa, matii, "Uloga frinjevaca u povijesti bosansko' zdravstva", Croatica Cristiana hercegovadliogzdiavstva", hercegovadi-og PerioJica,8( 1984)l3. 6l -74.
89 90
t: k:
lz K
ST
l( Pt g( novtne.
' 9 1 Uso. K. JURISIC, Fra Luio Marun osnivat: giie,Split 1979. stirohrvatskearheolo 92 Z.' r". reNSit<, "udi6'BeniardinaSkrivanicau hrvatskomkatolidkompoketu", Kaiic' 9(19'17)' 293-302. 93 Usp o tomedlanakB. NatalijePalacu ovom zbomiku.
S!
:
v2 tij S!
Zusammenfassung v0LK lM KROAIISCHEII 0lEFRAtlzlSKAllER viiio *apitanovid: BILIIU]IGSWIRKUIIG IIERETI UIID in den In den letzten Jahrhundertensind die Franziskanerder zahlreichsteKirchenorden sie haben Arbeit caritativen und evangelisierenden ihrer kroatischenGebieten. N"U"n ftir Heranbil' Schulen den Neben geleistet. unJnitOungrgebiet-viel Schuldem auf auch jene in Dubrovnik' Sibenik und dung der Mitglieder des eigenen Qrdels- uon d"n"n die international anerkannte waren, I. Franziskanerordens Ori:fu Genera'ilehranrtuit"n?"t Doktorat Lektoren heranbildeten(mit dem lubilatio-Gradus,der rechtsmiiBig-einem det Verfasser Der Laien. ftir Mittelschulen und gteictrt
n3 n2
SA
zn ul
pr
tel
pi SK
SE
gc
I
tm
rje i konzvoiatelj akaniciosila
uslan ,'176. druSBili su ANO, ,odnih KaraanskoLSuana fra JaLnjifra biskup misli o i kako takve tsnivat lniia u
tt9'7'7),
PAULI]{I I RAZVITAK VISOKOG SKOTSTVA UHRVATSKOJ Ante Sekulid
Saietak pustinjaka Skupina iz Ugarske okupilaseu podnoZju Mecseka/Nledeka i Pili5a,nedaleko
Peduha/P6cs pod vodstvom ostrogonskogakanonika Euzebija. Bilo je to prvih godina XIII.stoljeia.Postupnoje skupinauredila svoju zajednicuprihvaiajuiipraviia sv. Augustina,a skupnosu ime prihvatili prema svome uzoru sv. Pavlu Pustinjaku(pavlini).Kao crkvenired pavlini su pri-znati-u_XIV.stoljeiu (16. studenoga1328.).U Hrvatskoj su_,pgk pavliniod detrdesetihgodina XIII. stoljeia. Najprije izrazito pustinjadki Zivot nije upuiivao pavline na izobrazbu, ali vei oko 1316.zabiljei,enasu prva nastojanja da sveienici stelinu potrebitu naobrazbu, poglavito j. papa Klement VI. dopustio 1352. ispovijedati.Papa Martin V. dopustio im je !i9:r propovijedati. 1418. Koliko je poznato pavlini su stjecali izobrazbu na poznatim udili5tima u Bedu, Iftak6wu,Parizu, zatim u Rimu, Olomucu i Trnavi. OdpodetkaXVI. pa do kraja XVIII. stoljeia (do ukinuia reda)pavlini vode u Hrvatskoj uednjei visoke Skole.Srednjesu imali u Lepoglavi vei od 1503.,zatim u KriZevcimaod 1670., u Senjuod l'725., ajedno su desetljeievodili bivSeisusovadkeSkoleu VaraZdinui PoZegi. U drugoj pak polovici XVII. stoljeia otvorili su visoka udilista (filozofiju i bogosloviju)u Lepoglavi. Srednje su im Skole bile namijenjeneobrazovanjuredovnidkei svjetovne mladeZi,a visoka su udiliStapruzalaizobrazbuprvenstvenopavlinima. Svojimradom u vlastitim Skolamapavlini su pridonijeli golemi obol razvitku hrvatske prosvjete i kulture.
ovom
in den en sie :anbiI,k und Kannte rktorat serder faBten f6fterrildung :, poliatoren, heolo-
1.Pavlinisu katolidki crkveni red, isprva pustinjadki,zatim samostanski,koji je tijekomvi5estoljetnepovijesti uskladivao svojZivot i djelatnost s potrebama vremena,druStvenimi povijesnim odnoSajima narodamedu kojima su prebivali, gradili samostane, otvarali udiliSta, promicali znanosti umjetnost i pridonosili opioj uljudenosti.t 1.1.U povijesnim spisima istaknutaje prvotnaznadajkapavlinskogareda: Zelja i teLnjaza pustinjadkim Zivotom. Veiina pisaca ne ide u prikazima povijesti pavlinskogareda dalje od XIII. stoljeia, kada su sepustinjaciokupili oko Peduha(P6cs) u gorjuMedek(Mecsek)'?, ali ima pisacakoji 2 @"
literaturao pavlinima:NicolausBenger, AnnaliumeremicoenoliticorumOrdinis s. Pauli I.
Erenritae Posonii, 1742. - AndreasEggercr,Fragmenpanis corvi proto-erentitici (..). Viennae Austriae, 1663. - lsti, Pharmacopeacoekstis seu Maria Rentetensis,Styriae, I 672. - F. Galla, A Prllosrend refonndldsa a XVIL s:ti:adban. Budapest, 1941. - l. Fijalek, Zbi6r dokument1w Zakonu paulin6w w Posce.Krak6w, 1938.- E. Kisbdn,A magvar Pdlosrend tbndnete, I. - II. Budapest, 1938., 1940. - C. Mallechich, Quadripanitum Regularium complectensvaria Ordinis privilegia (...) cunr eruditis expositionibusadrretis. Viennae Austriae, 1708. - E. M6lyusz, A s:lanoviai is horvdtorsidgi kdj)pkori pilos kolostorok oklevelei az Orsidg. levdltarban. (.).Budapest, 1921. - F. Orosz, Syropsrs Annalium Eremi- coenoliticorum Ordinis s. Pauli prini Eremitae (...J Sopronii, 1747. -F. Paternak,Historia kodyfrkacija Konsrytucji Tttkonu Paulin6w,otl 1308. do 1930. (...) Krak6w, 1969.- A. Sekulic,Remete.Zagreb,1986. - lsti, Jumj UtiiittoviC tragiini grad.itelj hwatske povijesti. Zbornik Miljevci. Split, 1982. - A. Wolf, Aufhebung der Kloster unter Joseph /L Wien, 1871. i dr. - Zbomik Kulrura pavlina u Hnatskoj 1244-1'7 86 Zasreb 1989. Usp. Kamilo bockal, Grada za povijest pavlinskih samostona u Hntatskoj. Arhiv HAZU, Sign. XYI29a - A. Sekulii, Pregled povijesri pavlina. Zbomik Kultura pavlina, 3l -34.
67
Uloga Katolidke crkve...,67-72
Ante Sekulii: Pavlini i razvitak visokog Skolstva...
F
ovdje biti rijedi. Ali, dok je prvi poglavar pavlina,spomenutiEuzebije,bio obrazovani ostrogonski kanonik i dobar poznavatelj prava, a njegov nasljednik Benedikte"sapientiaeet doctrinaeopinione celebris",u ranom razdoblju reda dlanovi su, osim izuzetaka, bili braia /cici i nijedan medu njima nije mogao ni Zelio obavljati du5obriZnidkusluZbu.No, madarski pisac Elemer Mdlyusz piSeda je u XIV. stoljeiu medu pavlinima bilo mnogo zaredenih sveienika, a u podetkuXV. stoljeia vei su bili ispovjednici i duSobriZnici,no spomenuti su pavlini svoju izobrazbu stekli prije stupanjau pavlinsku zajednicu.to Prvi se put visoko5kolska izobrazba ],{pavlina spominje u obnovljenoj potvrdi 1.2. Obidno se drZi da je pavlinski red u , /l reda (8. prosinca 1308).Spominje se tako'-lder da su za Ludovika Velikog (Nagy svojim temeljima yezanza godinu l2l5.i Lajos) kraljevski i kneZevskisinovi stjecali pedujskoga biskupa Bartolomeja, koji je
a
Zele korijene reda naii i utvrditi u Starom zavjetu.Zajednidkoje ipak svima sljedeie: sv. Pavao je utemeljitelj pustinjadkoga ,Zivota,3pa je sukladno tomu spomenuti ikrSianski svetaciz IV. stoljeia i "duhovni ,.;otac" svih pavlina, koji su svoju reI dovnidku zajednicu prozvali prema njegovu imenu. Jedan medu piscima pavlinske povijesti, Bartolomej Boleslawski, u naslovu svoga rukopisa stavlja Paulina eremus seu com(...)entariushystoricus in quo Ordinis Fratum eremitarum Sancti Pauli primi eremitae(-..) referuntur.aNo, i on pripominje da sv. Pavao Pustinjak nije bio formalni utemeljitelj reda nego uzor koji su pustinjacinasljedovaliu Zivotu.
lvt4qt prematada5njem crkvenomobidajui pravu izobrazbuu pavlinskomsamostanu je da su pavlini ilobili okupio pustinjakei dao im prva pravila nosztra.Pouzdano zajednidkog Livota tz crkvu sv. Jakova Apostola u podnoZjuMedeka.sNo, ipak je za osnutak reda znadajanEuzebije, ostrogonski kanonik, koji se u nemirnim i nesigurnim vremenima odludio povuii u pustinju. S pustinjacimakoje je skupio i okupio, odludio se zajednicu urediti prema pravilima sv. Augustina.6Uskoro se obratio papi Urbanu IV. (1261-1264)neka im odobri redovnidkiZivot. No, nije sve i5lo
od pape Klementa VI. povlasticu da mogu ispovijedatisvoje podloZnikei dijeliti sakramente; godine 1418. pak dopustio je papaMartin V. pavlinima propovijedati.t' Na molbu vrhovnoga poglavara reda .,dobili su pavlini godine 1401. dopuStenje , !lod pape Bonifacija lX. za izobrazbui bo, goslovski studij na sveudiliStimau Bedu, iKrak6wu, Parizu i drugdje. Za povijest naSihpavlinaznadajnojeStojepapaEugen
jednostavno. U poslovimaoko dopu5tenja IV. preporudioprioru u Lepoglavigodinei provedeil pruvsuu dopu5tenje ooPustcluc 1437.neKa nekaspomenuto spomenuto Euzebiju l4Jl. redovnidkogzlvota reoovnlcKog Zivota mnogo mnogo je Je truzeDuu pomagaoToma Akvinski.TNe upuStajuii se u razmatranjevrlo zanimljivih pojedinosti oko priznanja pavlinske zajednice kao crkvenoga reda, treba ipak istaii da je kardinal Gentilis de Monte Florido, kao legat a laterepape Klemenra V. svojim dekretom Qui saecularia(Budim, 13. prosinca1308) dao pustinjacima pavlinima Pravilo sv. Augustina, a sveeanoje red potvrden bulom Per sancte contemplationis studium koju je objavio papa Ivan XXII. u Avignonu (16. studenoga1328). Bulama pak papeKlementaVI. i UrbanaV. pavlinskije red potvrden.t 1.3. Zanimljive su brojne pojedinostiiz povijesti pavlinskogreda.Ne moZeo njima
u djelo.r2TrebajoS pripomenutida su mis- :
I
5 6
8 9
r0 ll t2
Sv.Pavao, prvi pustinjak (IV. stoljeie). Usp. Iz' ksikon ikonograftje linrgike i simbolike ( ..). Zagreb,1979,454, s.v. A. Sekulii, Pregledpovijestipavlina (-..),31. Nav.dj.,32. Sv.Augustin, latinski crkveni otac (V. stoljeCe), roden u Numidiji, odgojen u Kartagi, biskup u Hiponu Sv. Tonta Akvinski, udeni dominikanac (XIII. stoljeie). Pisac velikoga dlela Summa theolo8,tae. A. Sekulii, Pregledpovijestipavlina (...),32. E Kisbdn, A nagyar Pdlosrend bndnete, ll. Budapcst, 1940, 435. E. M6lyusz, A szldvoniai ds horvdtorsTdgi kdTcipkoripdlos kolostorok (...). Budapest, 1921. E. Kisb6n, nav. dj., 276-305. A. Sekulii, nav. dj., 32-33.
S
S
d
s
b n n
n k
p k n h li li ri d n lj u b p ir
S ol
x
sl tU
pi nl zl
Ol
-J a
r( je
ol dr II
SI
u re 5 m
iwa...
AnteSekulii:PavliniirazvitakvisokogSkolstva...
lavar 10va/atelj sapiu raosim medu vljati pisac rljeiu lenih 'ecsu spostekli )
al,dasoslovi gradualbili u svakom samostanu(8. Mdlyusz); u naSempak dubidkom samostanu sredinom XV. stoljeia bila su dvamisala,tri dasoslovai dva lekcionara.t3
razba ltvrdi takoNagy tjecali fi6na-
rffifii, mogu tisaktio je ati.rt l reda rStenje riboBedu, cvijest Eugen godine rovede iu mis-
Usp.Iz-
'ike (...). . ) ,3 1 . stoljeCe), biskup u ac (XIII. z theolo\?? enete,Il. dtorsTdgi est,192l.
2. O prinosu pavlina na5em hrvatskom Skolstvu opienito i posebice visokome trebaraspravljati,ali pritom uvijek treba imati naumunekoliko dinjenica: najprije, u srednjovjekovnomrazdoblju Hrvati nemaju izvanCrkveustanovekoja bi sustavnoradila naprosvjetnomnapretku, dok se umjetnidjedva moglo razvijati neoko stvarala5tvo visnoo crkvenimustanovama.Takoder,ni pojmovnesklopove hrvatske srednjovjekovnefilozofije nije ni uputno, a moZda ni moguieluditi od teologije. Hrvati prihvaianjemEvandelja crpe ne samo na vrelimazapadnjadke, europskei latinske civilizacijenego i u ustrojstvu Crkve u doba rastakanjapolitidkog ustrojstva vlastite drZave vide snagukojajada njihovo narodn0 samopouzdanje.K tomu, osamostaljivanjehrvatske pavlinske provincije od 11 ugarskei njeno uzdignuie do redodrZavefl bija5edodatni razlog pristanka naroda uz 'l pavlinei njihov rad, uz "bijele fratre", kako imje tepao.ta
UloeaKatolidkecrkve....6T-j2
kon ukinuia isusovadkedruZbe vodili sul gimnazije u VaraZdinu (1777-1786) i' PoZegi (1777-1786). Vei u drugoj polovici XVII. stoljeia hrvatski su pavlini otvorili svoje visoke Skole, filozofsku i bogo-: slovsku u Lepoglavi (radila je do kraja, XVIII. st).'6 Zanimljivo bi bilo zabiljeiild brojne pojedinosti o spomenutim Skolama (o utemeljitelju, sadrZajima rada i sl.)r? no u ovom je kratkom prikazu moZda dovoljno upozoriti na sljedeie: "dok su srednjeSkole pruZale obrazovanje redovnidkoj i svjetovnoj mladeZi, visoke su Skole pavlini namijenili prvenstveno Skolovanju svoga reda."lt 2.2. Buduii da naslov rada smjera posebno na doprinos pavlina razvitku visokoga Skolstvau Hrvatskoj, treba upozoriti na vei spomenutudinjenicu da je papa Bonifacije IX. (1389-1404) dopustio pavlinima Skolovanjena sveudili5timau Italiji. Nakon Tridentskog sabora studirali su na isusovadkim sveudiliStima.teBuduii da ponaSanjeisusovacapremasebi nisu uvijek prihvaiali, podeli su pavlinski poglavari razmi5ljati o vlastitim udiliStima. Za Hr-
t3
ruknulapred redovnidkim pragmatizmom, paie on postati temeljnica njihove djelatnostina napretku gospodarstva,prosvjete, znanosti i umjetnosti.Samostanisu postali odludnisudionici feudalizacijedru5tveno-gospodarskih odno5aja na hrvatskom narodnompodrueju, padepavlinski red postaje u nasdruStveni(politidki) subjekt.'5 2.1.Pun prinos pavlina na5emSkolstvu , opaenito trajaoje od podetkaXVI. gotovo I do kaja XVIII. stoljeia, kada oni vode , mnogesrednje i visoke Skole. U kasnom srednjem vijeku pavlini su imali gimnaziju u Lepoglavi {_lJA3'-LSZe}-u novom su . razdoblju,u novom vijeku, imali svoje , lkole u Lepoglavi (1582-1637), KriZevci- : ma(1670-1786) i Senju (1725-1786),ana- ,,
A Sekulii, Pavlinski samostan u Dubici. Croatica christianaperiodica. XlIl(1989)23, 28-43. l 4 Usp. August Senoa, Fratarska oporuka - povlesttca. l 5 Vladimir Malekovii, Kulnra pavlina u Hmatskoj 1244-1786.Zbomik (...), 13. l 6 Franjo Emanuel Hoiko, Pavlinske srednje i visoke|kole. Zbomik ( . ) 301-302. 1 7 Medu onima koji su promicali pavlinske srednje Skole treba spomenuti Stjepana Trnavljanina, generalnoga pavlinskog prioru, Martina i7 Dubrave (de Dombro), Martina Borkoviia, lvana Zaknnrdija, biskupa Nlkolu Pohmajevita (1718-1730) i niz drugih koje spominju Ivan Tkaldevii, O stanju viSenastave u Hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah. Rad JAZU, 93. Zagreb, 1888; Nikola Benger, Synopsishistorico-chronologica monasterii lzpoglavensis (...), rkps u Arhivu JAZU, sign.lv d77,13 v; Emil Kisbds, A nmgyar pdlosrend ttirtinete, 2. Budapest, 1940, 358; Karlo Horvat, Ivan fuk, mardy, protonotar kraljevsna hmatskoga- Rad ' JAZU. 160 Zagreb, 1905, i pisci Kamilo Dodkal, Josip Bedekovii, Vjekoslav Stefanii, Ante Sekulii l 8 F. E Ho5ko, nav. dj.,306 l 9 E. Kisbdn, nav. dj.,278.
69
Ante Sekulii: Pavlini i razvitak visokog Skolstva...
Uloga Katoliike crkve...,67-72
^/vatsku je znadajna odluka vrhovnoga po'f , glavara Martina BorkBuilQo da u Badkom I NovomMjestuured-l645.JribzofskuSkolu j II za hrvatskl, njemaeiETh6darsie pavline. Nasljednik Borkoviiev u sluZbi vrhovnoga poglavara Pavao lvanovii otvorio je pavlinsko sjemeni5teu.Tqgvi, ali su pitomci Goondje pohadali isusovadkci'sveudiliSte. dine 1654. odludio je IvanoviC preseliti Sknlg"SLepoglavu. ali je to udinjenopo5toje 1656.)ogotovljeno istodno krilo novoga .: I ..1-srunOijiana.2r Prvi profesor lepoglavskefiloGozofske Skolebio je Jakov Obostranec.22 dine 1677.Skola je imala dva odjela: onajza ^ -
je lurousr'ukiij,;J hrvatske vodio slusaee drugi, za madarske,Matej KupiniC.2a
/
2.3. Osnutak bogoslovskogueili5ta z pavline dogodio se za sluZbelvana K€ryjc vrhovnika reda 1669-1675,koji je bio lepoglavski profesor. On je takoder najpri je takvo udili5te zamislio i uredio u Trnar (1673), ali je preseljenou Lepoglavu 1683,
protiv iadaje lianugoitobodilueti-rat Turaka. Poznati su bili profesori Gaipar Maleiii t Matej Kupinii.,? -lJeiliSte je
u Lepoglavi do,l!tg,.kao? djelovalo j.
vraieno u Trnavu. No, poSto-p hrvatska pavlinska redodrZavaosamostaljena,nje prvi vrhovni poglavar, spomenuti Ga5pu Maledii, utemeljio je godine Jl00-_4ov bogoslovskoudili5te u Lepoglavi.26Ondjt u sjedi5tu vrhovnoga poglavarstva,djelc vala su oba udili5ta (filozofsko i bogoslor sko), pa je tako Lepoglavabila jedinstver Skolskizavod generalnogudili5ta (studiur generale).Sveudili5ni stupanj lepoglar skom udili5tu, sredi5njici,priznao je pap Klement X. (1670-1676) bulom od I travnja 1671,a odobrio 23. sijednjaposet nom odlukom car Leopold L27 Sa sredii njicom u Irepoglavidjelovalasu usporedno. udili5tau Cakovcu(1132,1772), remetama(l'739, 1762. do 1765) i Olimju (filozofija:, 1754.i 1772,bogoslovijalTT9).Pavlinska! ' visoka udiliSta ukinula je jozefinistidka vlast: bogoslovnu 10. rujna 1783, filozofsku pak 19.rujna 1783.28 "-"2.4. Posebnopoglavlje u razmatranju pavlinskih visokih udili5tasvakakosu pro-
grami i sadrZaji predavanja i izobrazbe opienito. Na podrudju Habsbur5kemonarhije tijekom XVIII. stoljeia drZava se nimetnula kao presudnidimbenik i svojom se uredbom Ratio educationis 2eumije5ala g prosvjetu i medu prosvjetne djelatnike. Sto se tide nastavnegrade u bogoslovskim udili5tima, ona je od kraja XVI. stoljeia
20 Usp.A. Sekulii, BiskupMartinBorkovii.Croaperiodici, tici christiana IX(1985)17, 65-88. ("')' 28v' V\ L.l:."e;l'^{T:fil' 22 ';Ii:
"'g:ifff",i;X#',llJfig,?:.1?P"i1: glivi. Umro u iakovcu3.trivnja1669. fitlozofijeu Lepoglavi 23 JakovStrakiqpredavad
(1676. Vecinaje i 1677). 1676) i AdamKoteianj
iL"rT;,XXllJ:'"tjXlT:"t#:ilfJr*:X"J;l
34 i&.ik,,pinitaiiij"prouin"ilu'rugirskepavlind9 1707.No,IJ L9p9; skeredodrZave od 1704.
i[:j:,31ij.""1,%i1,,ttr]:',]T:j::ltflJ;lfJ ;;r,fi;;i.;;;;,";;anu 1714.
knjiltticu u Lepoglavi, onodobno najveiu u Hrvatskoj.Umro je od kapi 17. rujna 1702. i pokopan je u Lepoglavi, u redovnidkoj grobnici. 27 Usp. E. Kisb6n, nav. dj.,307 - K. Dodkal, Povijest pavlittskog samostanaBl. Djevice Marije u Lepoglavi,2. dio, 195.19'1. Arhiv JAZUTHAZU, s i g n .X V l , 2 9 c / 1 . 28 ' K. Dotkal, nav. clj.,252. 29 iRatio educationis je poznata bedka, dvorska I uredba o preuredbamaSkolstvau Habsbur5koj 'monarhiji koja se temelji na prosvjetiteljskim zaslugama vezanima za reforme Marije Terezije i JosipalI
Ulosa KatoliCkecrkve...,67-72
AnteSekulii: Pavlini i razvitak visokos Skolstva...
zbe larse 0m iala ike. kim iela
lroa-
t. ipnje lrpolglavi ie kao kirch-
bilarasporedenaprema Ratio studiorum,3o kojisu izradili isusovci.Studij je u pravilu 1r trajaoCetiri godine, a na filozofskom uiili5tutri. Koliko se zna, u pavlinskim su udili5timasredinom XVIII. stoljeia prihvaienedrZavneodrednice u studiju filozofijei bogoslovije. 2.5. Prema dostupnoj gradi, bila su,^, ukupno74 profesorafilozofije u Lepogla-f; vi.No, trebaimati na umu da se do profe-l-' sorske sluZbedolazilo nadedajnimispitom najavnojraspravi.3rNije bilo ni jednostavnoniti lako,jer se traZilo i znanje i didaktidkesposobnosti.U tome su ista pravila vrijedilai za ispite za akademskenaslove doktorafilozofije ili doktora teologije.32 Pavlini(i drugi sluSadi)mogli su postiii
1658',gerer AdaliaSpar t675iinaje vala u r danaravlint epo-1679) antu,u pavlin rlo oste redorodjelo arlitum ivilegia lanjeno dskano us sNe ico deethodus um, eo)ravnlm rdbenim jelo De :Zbama). golemu iu u Hr. i pokoikal, PoMariie u IMAZU, dvorska rsbur5koj titeljskim : Terezije
Ordinis s Pauli (...) in lllyrio. Rkps, Arhiv l A Z U M A Z U , l v , d , 7 7 , s t r . 1 1 9v . Najprije treba imati na umu javne rasprave studenata filozofrje i bogoslovije "de universa" na kojima su redovito sudjelovali crkveni i druStveni uglednici, plofesori pavlinskih udili5ta u Poljskoj i Ugarskoj pa i profesori drugih udiliSta. Spominju se sastavljaditeza: Benicije FekeSa, Gabrijel Passero, Teofil Genaro, Emerik Smolko, Ksaver Sabolid, Pavao Prekrit, Franjo Jozepovii i dr. Javne rasprave za profesore filozofije i bogoslovije razlikovale su se sadrZajemi u postupku, kao i za akademski naslov. Osim vei spomenutih predavada u pavlinskim udiliStima, treba spomenuti barem joS nekoliko znadajnih znanstvenih djelatnika. To su Ivan Kristolovec/Kristolovecz ( I 658- 1730), Hrvat iz VaraZdina; Emerik (Mirko) Esterh6zy (umro u PoZunu 1745) prvi vikar hrvatske redodrZave, vrhovnik Reda, biskup i Vi4czu,Zagrebu (17081722) i Yeszpr6mu i nadbiskup u Ostrogonu; Stjepan DemSii; Nikola Benger (1695-1766), pisac povijesti pavlinskoga reda; Josip Bedekovii (+ Remete, 1760), pisac djela Natale solum s Hieronymi (1752); Kizostom KriZ, Petar Hercigonja, Franjo Kovadii i dr. F E. Ho5ko,nav. dj.,3O5. N . B e n g e r ,S y n o p s i(s. . . ) , 3 1 v . Iv Tkal6ii, nav dj.,90. - K Dodkal, Povijest (. .) u Lepoglavi,196. N. Benger,Cathalogusauthontm, 31. N. Benger, Srrropsis,39 v - G Maledii, nav. dj.,
308.
doktorabogoslovije,3aa 1675. na stupanj l doktorafilozofije3s uspje5ne kandidate.36 No, do akademskog se naslova dolazilo vrlo,vrlo te5ko, pa je tako godine 1757.' bilou hrvatskoj redodrZavi 13 doktora, ui pak 5est.37 istarskoj 3. Razmatranjeo pavlinskim visokim udiliStima(vrlo kratko, saZeto) moZe se zakljuditi nekoliki m redenicama: PavlinskeSkolei visoka udili5taotvarani suu razliditim kulturno-povijesnimvremenima:od korvinskoga humanistidkog
30 Miroslav Yanino, Geneza nauine osnove "Ratio studiorum". Vrela i prinosi, 9(1939), lll-129- K. DoCkal,nav. dj., 199,200 - JohannesKris(olovecz, Descriptio synoptica nonasterionmt
E K i s b d n ,n a t ' . d j , 2 9 0 . Osim vei spomenutih pisaca N. Bengera, A. Eggerera,G. Malediia, J. Bedekoviia i drugih u nizu, posebicetreba spomenutiIvana Belosteneca, hagiografai leksikografa(1599-1675),pisca djela Gazophl'laciun seu Latino-lllyricorum ononntunt aerarium (Zagreb,1?40), zatim vei spomenutog u ovome radu Ivana Kristoloveca/ / K r i S t o l o v e c a( 1 6 5 8 - 1 7 3 0 ) ,p o z n a t o g ai z n a menitoga graditelja pavlinske Foresterijeu Lepoglavi, ali i pisca koji je na hrvatskom objelodanio (1710) knjiZicu Tome Kempenca pod naslovom Tonnia od Kentpisa od nasledovanja Kristuievoga knjige ietiri, zatim hagiografsko djelce Ziie sv- Mane i Magdalene (1789), objavljeno nakon smrti. U Rimu je objelodanio (1702) De origine Ordittis, a sljedeie 1703. godine u Zagrebu Penegiricon historiale, golemo djelo. U rukopisu su mu ostala djela Urbarium nrcnasterii lzpoglavensis (...) i Brevis relatio. Povjesni6arima hrvatske knjiZevnosti poznat je Hilarion Gai p a ro t i (17 14 - 1'762) svojim, j amadno najopseZnijim djelom starije hrvatske knjiZevnosti Cvet sveteh ali livljenje i iini svetcev koteri vu naient Horvatckent iliti Slovenskom orsagu z vekiim pobolnostjunt i prodelnom poituju (...). Djelo ima detiri knjige (Graz 1750; Craz 1756: Bed 1760; Bed 1761). U pisanju se sluZio poboZnim knjigama Franje Glavinida, Jurja Habdeliia i dr. Medu pavlinske pisce koji su doZivjeli ukinuie reda treba ubrojiti Tita BreTovaCkog(1757-1805), koji je s preostalih 48 oavlina hrvatske redodrZave traZio obnovu ( I 802; .uog" reda.NaZalost,to nije dodekao.
7T
Uloga Katoliike crkve...,67-'72
ozraeiapreko katolieke obnoveposlije Tridentskog vremena do prosvjetiteljsko-jozefinistidke nasrtljivosti. Spomenurasu udili5ta pruZala svojim dacima sve Sto je bilo i Sto se trazilo prema isusovadkom temelju Ratio studiorum. Dakle, aristotelizam u filozofiji, tomizam u bogoslovlju. Svoj su prosvjetiteljski,prosvjetni i odgoj-
Ante Sekulii: Pavlini i razvitak visokos Skolstva.
ni posaopavlini u udiliStimaobavili dasno: stvorili su znadajnai velika djela u leksikografiji, historiograhji, pravu i vjerskoj prosvjeti. No, u knjiZevnosri,humanistidkoj nastavi,udenim tumadenjimai raspravama pavlini su ugradeni ne samo u baroknu nego u sveopiu hrvatsku baStinu. U naSui europskubadtinu.38
Zusammenfassung Antesekulic:DIEPAUUI|ER ul{DDIEEtlTwtcKtultc DEsH0cHscHutwEsElts III KROATIEII Anfang des 13. Jahrhundertsversammeltesich eine Gruppe von Einsiedlernaus Ungarn am FaBevon Mecsekund Pilis unweitvon Pecsum den Esztergoner KanonikusEusebius. Die Gruppe richtete allmiihlich ihre Gemeinschaftdurch Au-fnahmeder Regel des hl. Augustinusein und nahm nachihrem Vorbild, dem hl. Paulus(Einsiedler),den gemeinsamen NamenPaulineran. Als Ordenwurdendie Paulineram 16.November1328besffitist. In Kroatiensind sie seitden vierzigerJahrendes 13.Jahrhunderts Als Einsiedlerordenhaben die Pauliner ihren Mitgliedern anfangskeine Ausbildung abverlangt.Aber bereits um das Jahr l3l6 werden erste Bemiihunsen um erforderlichi Priesterausbildung verzeichnet, diesvor allemnachdemihnenPapstklemensVI. im Jahre 1352die Venichtung des Beichtdienstes erlaubthatte.P PapstMartin V. erlaubteihnen l4l8 dasPredigen. Soweit bekannt ist, studierlendie Pauliner an bekanntenLehranstalten:in Wien, Krakau, Paris,Rom, Olmtitz und Tarnow. Vom Anfang des 17. Jahrhundertsbis zum Ende des 18. Jahrhunderts(bis zur AuflrisungihresOrdens)leitensieMittel- und Hochschulen in Kroatien.MittlereSchulenhatten sie in Lepoglava(seit 1503),Krizevci (seit 1670),Senj (seit 1725).Ein Jahrzehntlang leitetensie die ehemaligenJesuitenschulen in VaraZdinund PoZega.In der zweitenHiiftE des 17. Jahrhunderts erdffnetensie in LepoglavaHochschulansialten (Philosophieund Theologie).Die mittleren Schulenwaren ftir Ausbildungvon Ordens- und weltlicher Jugendbestimmt,wdhrendan Hochschulanstalten vor allem die Mitelieder des eisenen Ordensausgebildet wurden. Durch ihre Arbeit in eigenenSchulenleistetendie PaulinereinengroBenBeitrag zur Entwicklungder kroatischenBildung und Kultur.
I
l
I
I
t
i ( I
I r
I I I s
c k 0 E
i:
o
D
) I o
ti
k S
X p o tl
72
Lstva...
:asno: r lek:rskoj nnisraspmou 5tinu.
ISUSOVAEKO PROSUJETITETJSKO DJEIOUAI{JE U HRUATSKOJ Mijo Korade
Sdetak azvoj isusovadkeodgojne i Skolskemetode. ole i njegove koncepcije odgoja mladeZi na rjemu svojstveneorganizacijskesposobnosti.
ngarn ebius. es hl. einsatetigt. ldung rliche Jahre ihnen Wien,
Flrvatskoj nailazi na oporbu i njezini prvi kularanuspjeh odgojnim zavodimau Bosni. iskupijskom sjemeniitu i vlastitomFilozofs_ lima otvaraju posljednjih godina nove per_
\ufl0hatten t lang Hiifte e und licher genen lg zur
U okviru tematike o ulozi Katolidke crkveu razvojuhrvatskogSkolstvao Skotskom se i odgojnom radu isusovacamoZe
ci postiZukao profesori,znanstvenicii pisci u Europi i na drugim kontinentima.
taj suSkolskirad usko vezanaznanstvenai
traZena, ali joS nedovoljno vrednovana i prisutnau Skolskojliteraturi i javnom mniJenJu.
73
Katolidke crkve...,73-84
lgnaciieLoyolai studii Ignacijeva zamisaoo obrazovanjui odgoju, kasnije provedena u njegovoj DruZbi i prerasla u djelotvorni sustav, proizlazi iz njegovaZivotnogiskustva.Kada nakon obraienja i duhovnog prosvjetljenja u Manresi zapodinje kao hododasnik svoj apostolski rad i posebno nakon bezuspje5naputovanja u Jeruzalem,postaje mu jasno da ne moZe "einiti dobro duSama"bez naobrazbe i Skole. Zato s 33 godine podne 1524. uditi latinsku gramatiku u Barceloni. A kada na daljem Skolovanju u Alcali i Salamankizbog svoje propovjednidkedjelatnosti pada u ruke Inkvizicije, viSemu je puta na sasluSanjubilo redeno kako ne moZepoudavatio vjerskim istinama,o kreposti i grijehu, ako nije studirao detiri godine. Zato 1528. odlazi u Pariz na studij
Mi fiju po Aristotelu i teologiju po sv. Tomi Akvinskom, koji ie autori kasnije biti propisani i obavezniu isusovadkimudili5tima. Od svih Skolskih metoda koje je upozrraoza studija ili kasnije, on izabire "modus Parisiensis". TadaSnja metoda na Pari5komsveudili5turazlikovala se od ostalih sustavnihslijedom gradeod humanistidkih do filozofskih, teolo5kihi drugih disciplina, obavezom slu5anja predavanja' akiivno5iu i vjeZbamastudenatau nastavii sl. prema tom uzoru, Ignacije zamiSljaraspored gradiva na udili5tu, koje obuhvaia humanistidki studij ili fakultet klasidne knjiZevnostii jezika (latinskog i grdkog) s trima gramatidkimi dvama humanistidkim razredima ili tedajevima, Sto odgovara danaSnjojklasidnoj gimnaziji. (U nas je zbog d-eslanedostatka osnovnih Skola taj humanistidkistudij trajao Sestgodina.) Slijedioje trogodi5njistudij filozofije (logika' fiziti i metafizika), koji je s humanis-
Prema vlastitom iskustvu Skolovanjau Spanjolskoj i Parizu, Ignacije kasnije odredujeuzore i modele za uredenjeisuso-
'74
krS shr ciji pre dje ost por ziv edu ak um pro zan def cen zna tazl
utje
nes nac ma razl briz ili r slu) nur Ziv< i nji ti.'' Dru prin otv€ skin tom ieI zak la zi mnc
rasvjetljenja, uvida da su posrijedi unutarnje smetnjete ih nadvladavatako da pred profesorima dvrsto obeiaje kako ie svu paznju i vrijeme posvetiti udenju. Premda ie ditavo vrijeme studijabavi i apostolskim radom, posebnoje u Parizu shvatio da je potrebnonajprije zavr5iti studij, a onda se posvetiti drugim poslovima.t
tonija de Nebrija. A u Parizuje tada u upotrebi latinskagramatikaI. de Spautera,vrlo raSirenai u svim franko-germanskimzemljama. Upravo je kasnije najraSirenijalatinska gramatikau isusovadkimSkolama,autora Manuela Alvareza, sastavljenana temelju djela De Nebrija'-de Spauterai Erazma Roterdamskoga.2Sto se tide visokog studija, Ignacije udi u Parizu filozo-
sv( ip,
je Ir red
l
tlielo. Ftl, Zaereb 1989,47-98. iso. Ltt "Ra'iio studiountnr". II ntetodo degli snt)tliunanisrici nei collegi dei gesuiti alla fne del secoloXVI, Roma - Milano 1989' 57.
vanJ jedil I nizr kak< Sko bilo
MijoKorade:Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
n1 ora. roiona
)sisLisja, vii asaia :ne l)s dm ara ije taj
sliika, nisivan Nagrm stoji skog icije. leala )e" i rg je lu na tjelorema :odne o biti socirruZiti
og, br. grafija. rcio de d 1987, olskog. 91 vidi t . 1 i v o ti Io degli illa fine
Uloga Katolidke crkve...,73-84
svojprinosboZanskomstvaraladkomplanu U Skoli se mogu poudavatiklasici i objavljivati njihova djela, ali samo tako da se iproslaviBoga. 0d grdko-rimske misli, prilagodene iz njih izbacuju "nemoralni" dijelovi, tj. kr5ianskimnaielima, Ignacije preuzima oni koji se kose s krSianskim nadelima i shvaianje odgoja i kulture. Prema toj tradimoralom. Od samog podetkaoni upotrebciji,odgojje proces u kojemu odrasli ljudi ljavaju djela humanista Erazma, Vivesa, prenose mladeZinadin miSljenja, Zivota i Terenzia i drugih premda su bila zabranjedjelovanja da bi u odredenimokolnostima na od Crkve, to lak5eStose crkvenazabraostvariliodgovarajuie ljudsko (humano) na eesto izvan Rima nije ba5 strogo propona5anje. Hebreji taj odgojni proces na- vodila, a najde5ie ta djela prireduju za zivajudisciplinom,Grci paideia, Rimljani Skolsku upotrebu anonimno ili u izboru, educatio, institutio,formatio ili humanitas, koji su sadrZavaliono "Stoje dobro".s a kSiani educatio ili odgoj u slobodnim PoCetak i razyojisusovaEkih uEili5ta umijeiima.Od razliditih tumadenjatog procesa kod klasika moZdaje Ignacijevoj Ne samo Sto se Ignacije Skolovao na zamisli najbliZeono uzetood Kvintilijanove poznatim sveudiliStimai prve drugove za govornika:"vir bonus peritus didefinicije osnivanjenovog reda naSaomedu studenticendi"(dobar dovjek vje5t u govoru), Sto ma "majke svih sveudiliSta"na Sorboni zna6da dovjek ima biti tako odgojen i obnego i kasniji dlanovi DruZbe dolaze nzoyankako bi bio sposobanpozitivno u g l a v n o m i z r a z l i d i t i h s v e u d i l i 5 t ai l i i h utjecati najavni Zivot i opie dobro.3 Osnivad Salje da ondje zavr5e studije. Sintezusvog poimanja odgoja, pre- Poeetakodgoja mladih isusovacausko je nesenu kasnije svojoj DruZbi, izrazio jelgpovezans europskomsveudiliSnomtradicinacije1551.u jednom pismu: "Medu oni- jom i dovodi do novog tipa isusovadkih makoji sadastudirajujednom ie obavljati udili5ta. JoS uz srednjovjekovne univerrazliiiteduZnosti- netko kao sveienik u zitete postojali su kolegiji za stanovanje briziza duSe,drugi u upravljanju zemljom studenata,u kojima se postupno uvode ili dijeljenjupravde, a neki opet u drugim vjeZbe i rasprave,a kasnije i predavanja. sluZbama. Konadno,kada ti mladiii posta- Po tom uzoru Ignacije osniva kolegije u nu odrasliljudi, njihov primjeran odgoj u sveudiliSnimgradovimaza smjeStajisusoZivotui nauci bit ie blagotvoranmnogima vadkih studenata. U njima na slidannadin i njihovplod svaki ie se dan sve viSeSiri- kao i prije studenti najprije samo stanuju, ti."aVei u eetvrtom dijelu Konstitucija zatim obavljaju vjeZbei rasprave,a potom DruZbeIsusove Ignacije donosi osnovne zbog neredovite ili zaostalenastave na principeo izobrazbi mladih isusovaca,o sveudiliStimauvode i predavanja.Sljedeii otvaranjui organizaciji kolegija, o Skol- je korak Stou tim kolegijima na predavanja skimpredmetima,o duhovnom odgoju pimogu dolaziti i svjetovni mladiii, a s vret0maca, o upravi Skolskimustanovama.Ta menom se osnivaju kolegiji-sveudiliSta ie pravilai norme posluZiti kao osnovica samo za njih. Tako nastajenov tip odgojne zakasniji"Ratio studiorum". Slidna pravi- ustanoveu Europi - svjetovnoudiliStepod lazaformacijuvlastitog podmlatkadonose mnogidrugi osnivadi crkvenih redova, ali je Ignacijeprvi koji u ustanovamasvoga redapropisuje Skolovanje "svjetovne", 3 G. E Ganss, T/re Jesuit educational Tradition and Saint Inuis Universitl', Saint Louis Univervanjske mladeZi.Kasnije su ga u tome slisity 1969,7-24. jedileraznemu5kei Zenskekongregacije. 4 Monnnenta historica Societatis lesu, Epistolae U skladu sa svojim krSianskim humaSanctiIgnatii, IV, Nr. 15. nizmomIgnacije daje i precizne upute 5 Usp pismo Ignacijevatajnika JuanaPolancaod 2'7 kolovoza 1553 Hanibalu Coudretu, koji tada kakoseisusovadkiprofesoriimaju sluZiti u djeluje na kolegiju u Messini. Ignazio di Loyola, Skolama grdko-rimskim bilo klasicima, II nessaggio del suo epistolario, II, Roma 1975, 92-93. piscima. bilorenesansnim
75
-Uloga Katolidke crkve...,73-84
Mijo Korade: Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
upravom i vodstvom jednog crkvenog reda.6 U osnivanju prvih isusovadkihkolegija sudjeluju istaknuti ljudi mladoga reda. Potkralj Katalonije i kasnije treii isusovadki general sv. Franjo Borgija potide osnivanje kolegija u Gandiji 15a5, koji vei 1548. postaje sveudiliSte.Medu organizatorima prototipa DruZbinih sveudili5ta 1545. u Messini su Jer6nimo Nadal i Petar Kanizije, a opet na Borgijin poticaj Ignacije 1551.otvara Rimski kolegij (dana5njaGregoriana). Ignacije je iza sebe (+1556) ostavio 40 kolegija, dok se za 40 godina broj poveiao na 245. Godine 1625. isusovci imaju 372, a 1710. dak 612 kolegija. U godini ukinu(,a 1773.DruZbaje drZala845 odgojnih institucija u ditavom svijetu, od toga 116 sjemeniSta,15 Sto drZavnih Sto vlastitih potpunih sveudiliSta,a u devet drugih isusovci su predavalikao profesori.?
"Ratiostudiorum" S prvim kolegijima nastaju i programi ili Skolski i odgojni sustavi s propisanim gradivom i strukturom Skola. U kolegiju u Messini Nadal izraduje 1551. prvu takvu osnovu koja je prihvaiena i u Rimskom kolegiju. Sastavlja i nekoliko rasprava o tome kako bi trebalo urediti isusovadka udiliSta. Iduiih godina slidne programe pi5e i Jakov Ledesma, profesor na Rimskom kolegiju, autor latinske gramatike i katekizama,ali nastajui na drugim kolegijima, kojima su se dodavaleupute i norme na generalnimskupStinamareda.Tako se u 30 godina iskustva nagomilalo mnoStvo normi i prijedloga koje je trebalo srediti i uobliditi u dvrsta pravila, pa generalClaudio Acquaviva stvara odbor od Sest priznatih profesoraiz razliditih zemalja da sastaveSkolskeuredbe koje ie vrijediti za sve kolegije. Plod njihova rada objavljenje 1586. u Rimu pod naslovom "Ratio atque institutio studiorum" (Metoda i uredenje studija).S popratnimpismom generalaAcquavive razaslanjesvim poglavarimada se isku5au praksi i proudi te po5aljuprimjedbe i ispravke.Metoda je sastavljenau obliku raspravao programu, profesorima, ras76
poredu gradiva, udZbenicima,Skolskim vjeZbama, ispitima, nagradama,praznicima i disciplini. Isti autori priredili su ispravljeni tekst, a po5to su im poslaneprimjedbe, sastavili novi, ali sada u obliku pravila za profesore i odgojitelje, kroz koja serazlaLesva metoda i uredenjestudija. Ta verzija je takoder poslana na sva udili5ta kao eksperimentalni sustav na tri godine, a po5to su sugestijei primjedbe pristigle iz svih zemalja, izradenje konadni zakonik, skraien i saZet, no na isti nadin kao i prethodni, i objavljen pod istim naslovom 1599.u Napulju. Takav "Ratio studiorum", kako se skraieno obidno naziva, kao Skolski je sustav vrijedio u svim isusovadkim odgojnim zavodima sve do ukinuia reda 1773.t Nakon ponovne uspostaveDruZbe 1814. "Ratio studiorum" je preureden 1823. i prilagoden novim zahtjevima vremena, a ponovo prilagodivan, i danas je osnovnanorrnau isusovadkimstudijima. VaZno je napomenutida isusovci svoj Skolski sustav izraduju kroz pola stoljeia na temelju glavnih principa i nasljeda krSianstva i klasidne kulture, a u pojedinostimaje postupnodotjerivaniskustvom i praksom u mnogim zemljama. Ne treba kriti ambiciju da se Zelio stvoriti ako ne najbolji, a onda barem solidni sustav koji ie odgovaratipotrebamavremena i isusovadkom idealu vrhunskeintelektualnei duhovne formaclje.Zato "Ratio" nije teorijski odgojni udZbeniknego skup praktidnih pravila za organizaciju i odgojno-Skolski
Usp. L. Lukdcs, De origine collegiorunt externo' ntnr deque controversiis circa eorum paupgrtatent obortis, Archivum historicum S.L 29(1960), 189-245;30(t961), l-80; J. Brodrick, Pmi isusotci, Zagreb 19'79,167 -198. Usp. L. Koch, "Iesuiten-Lexikon.die Gesellschaft Jeiu einst und jetzt, Paderbom 1934, col. 17831?84; O znadenjui utjecajuisusovadkeSkolskei odsoine dielatnosti vidi u hrvatskim izdanjima K.-J: Ca;pbell, Povijest isusovackoga reda, Z z s r e b 1 9 4 1 , 1 , 3 8 3 - 4 3 2 ;I I , 4 0 1 - 4 3 3 ; A . G u i l lerirou, /sasovci,KS, Zagreb 1992. Svi tekstovi, nacrti i drugi izvoi za "Ratio studiorum" od 1540.do 1599.objavljeni su u edic! ii Monumenta historica S.l.: L. Lukdcs, Monu-nrenta Paedagogica Societatis /esa, Vol. I-V' R o m a e1 9 6 5 - 1 9 8 6 .
Mrjo
post prav jedir i prr krajz I stolj udili sam jedin tradi i int guin tvorl pjes seii I guin duha razlii dalje pozn i zat( tavor rr
donol
ciplir tavi. bideli pisan nazna nja, c tjednr nagra ci, du stude svako razrel mjese dekla jaiq progr obave vanja, nji prr vo je trebne brazbr od mt grje.n
Isu
govar:
Je... (im iciisimiiku roja .Ta ,i5ta e,a eiz nik, roi /om m", kolkim reda l.Zbe :den vresje a. svoj jeia jeda iediomi reba )ne koji usoi durrijsidnih olski
temoperta-
r960),
postupaku kolegijima. Koliko god su pravilau njemu precizna i obuhvaiaju pojedinosti, ostavljase moguinost prilagodbe i promjenaprema prilikama pojedinoga KraJa I vremena.
u ustaljenestrukture i premalo spremanusvajati nove tekovine kulture i znanosti. Kada se govori o prvom razdoblju povijesti DruZbe (do ukinuia), vaLno je spomenuti da je ona u svom Skolskom programu nailazila na objektivne te5koie. Nosioci napretka europskih znanosti od Kopemika, Galileia, Descartesai drugih bili su od straneKatolidke crkve zabranjivanii stavljani na Indeks,pa su se njihove ideje mogle naudavati samo kao hipoteze, dodim i intelektualneideale. Sustav pruZa moprimjerice protestantskasveudili5ta nisu guinostodgoja i izobrazbe jednako djelobila na to obavezna.Unatod tom henditvornebuduiem sveieniku, drZavniku. kepu, isusovadki udenjaci unapreduju pjesniku, vojniku ili znanstveniku.preno- znanosti konkretnim rezultatima vlastitih seiikultumuba5tinupro5losti,on daje moistraZivanjai razvojem metodologije,nasguinostizgradivanjakreativnai inventivna tojeii ne doii u sukob s Crkvom. Drugi se duha.Premda su u renesansi nastaiale prigovor najdeSieupuiuje na radun zaposrazliditenorrne za studii, od Erazma na- tavljanja narodnihjezika u nastavi. Treba dalje,isusovadkije sustau postao naj- spomenutida se on upotrebljavaou pojedipoznatiji i najra5irenijiu iduia dva sroljeia nim zemljama i uvodio prema lokalnim i zatoga mnogi drZe prvim Skolskim sus- potrebama,alije latinski kao nastavnijezik tavomu pravomesmislu. bio opienit u svim zemljama, i u protes"Ratio studiorum" naiviSe novosti tantskimasve do podetka19. stoljeia,jer je donosiu dobroj organizacijistudija, u disbio zajednidkijezik znanosti,diplomacije i ciplinii aktivnostiudenikau Skolskojnas- kulture. No, on nipo5to nije bio zapreka tavi.Od rektora kolegija do razrednih razvoju nacionalne svijesti i knjiZevnosti bidela(decuriones), svakomesu todnopropojedinih naroda.ro pisaneduZnosti i ovlasti. U tandine je U promicanju novih ideja u Skolskoj naznadena struktura studija kao predava- nastavii u Sirini izobrazbeisusovcisu imanja,dnevni red, rasporedi trajanje sati u li zanimljivih poku5aja. U Madridu su tjednu,ispiti i promaknuia u viSi razred, 1625.izradlli program za vi5i studij kojije nagrade, odmor, praznici, Skolskiprirueni- odobrio Spanjolskikralj. Programje obuhci, duhovneaktivnosti i slidno. Aktivnost va(ao l7 katedri,medu kojima su bile i one za studij obidajai obred6starih civilizacija (dakle etnologije,koja kao znanosrjo5nije ni postojala), kaldejskog i sirskog jezika, vojnih umijeia, prirodoslovlja s mineralogijom re eak dvije katedre marematikes meteorologijom,hidrografrjom, urarstvom
il $u-
'schafi 1783:lske i rnJlma reda, Guilto stuediciMonul. I-v,
brazbu, a u filozofiji sve poznateznanosti od matematikedo biologije i anrropologrje.' Isusovadkomse Skolskomsustavuprigovaralo da je previSestatidan,ukalupljen
l0
O isusovadkoj odgojnoj metodi vidi radove na hrvatskomejeziku: M. Yanino, GeneTanauine osnove "Rtttio Studiorunr", Vrela i prinosi 9(1939),111-129: L. Kilbenus, GeneTa-isusova(kog obraTovnog sistenm, u.. NaCeIa jeTuita, 197-205. Usp. M. Batllori, Der Beitrag der Ratio studionrnr fiir die Bildung des nrctlemen katholischen BetuLJtseins,u'. Ignatianisch. Eigenart und Metlyde d1y Gesellschaft Jesu, Herde4 Freiburg-Basef-Wien 1990,314-322.
77
Uloga Katolidke crkve...,73-84
Mijo Korade:Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
i dr. Studij je trajao samo desetgodina,pa obustavljen zbog protivljenja Spanjolskih sveudili5ta, a vjerojatno je bio odvei napredan za konzervativnu Spanjolsku.tt , VaZnu dopunu isusovadkoj metodi udinio 1,je francuski isusovac JosephusJouvancy I (Iuventius) djelom "De ratione discendi et : docendi" iz 1692, u kojemu vi5i studij i pribliZava modernim znanostimai humanistidkim, nacionalnim stremljenjima. Izdavan viSe puta i dopunjavan odlukama generalnih skup5tina reda tijekom 18. stoljeia, "Ratio" se dosta sretno prilagodavaomodernomsvijetu.
lsusovadke Skolske ustanoue u Hrvatskoj u XVll.i XVlll.stoliefu Prvi zahtjevi i poticaji iz Hrvatskeza dolazak novogareda bili su vezani uz osnivanje kolegija i sjemeniSta.DruZba je pak od samogpodetkakrSianskenarodena Balkanu drZala zanimljivim i vaZnim poljem rada. DubrovadkaRepublika moli 1555. Ignacija neka po5aljenekogau njezin grad, a on je ozbiljno namjeravaou njemu osnovati kolegij, jer ga je drZao vaZnim mjestom za prodor na Istok. Jedanod prvih njegovih drugova, Nikola Bobadilla, dolazi 1559. u Zadar. a zatim u Dubrovnik. Za boravka njegova i drugih patara koji nakratko djeluju u Dubrovniku stalno se pregovara o osnivanju kolegija. I kotorski biskup Zeli u svojoj biskupiji osnovati isusovadki kolegij. Tek 1604. DruZba osniva prvu stalnu rezidencijuu Dubrovniku, koja tek 1685. postajekolegij. U sjevernoj Hrvatskoj general pavlina Stjepan iz Trnave nastoji1591.da isusovciosgujusjemeniSte u samostanusv. Jeleneu Cakovcu za obnovu njegova reda. Jedanpoljski isusovac koji djeluje u Slovadkoj,Teofil Krzysztek, potaknut proudavanjem hrvatske kulture i jezika predlaLe 1599. osnivanje hrvatskog sjemeniSta kao najboljega sredstva za buduie djelovanje DruZbe medu slavenskim, pravoslavnimnarodima. Tek od podetka XVII. stoljeia nastaju prvi kolegiji u Hrvatskoj. Godine 1606. isusovci dolaze u Zagreb, 1627.u Rijeku i 1632. u VaraZdin, a nakon oslobodenja Slavonije od Turaka 1687. stiZu u Osijek, 78
1693. u Petrovaradin,a 1698.u PoZegu.U gradovima Banske Hrvatske odmah otvaraju gimnazije i za nekoliko godina kolegije sa stalnim imanjima. U vojnim utvrdama Osijeku i Petrovaradinuupravitelji su Zupa, premda u Osijeku vei od 1728. do 1737. vode nepotpunugimnaziju, Stozbog nedostatka sredstava moraju prekinuti, a tek zaslugom kraljice Marije Terezije 1765. otvaraju u tim utvrdama gimnazije. U Beogradu pod turskom upravom Bartol Ka5ii vei 1613. osniva misiju i latinsku Skolu za sinove dubrovadkihi drugih trgovaca. lz grada su protjerani ve( 1632. Dolaze ponovo 1717. s vojskom Eugena Savojskoga, koji oslobada grad, te od 1726.vode potpunugimnaziju, ali samo do 1739, kada Turci ponovno osvajaju one krajeve. Unatod vi5e poku5ajai nastojanju biskupa,Mledani nisu dopu5talida DruZba u Dalmacijivodi gimnaziju ili sjemeni5te. ViSi studij filozofije i teologije ili aka. demije otvaraju 1662. u Zagrebu, 1725127 u Rijeci, 1760/62.u PoZegi.Samo povremeno predajufilozofiju u Dubrovniku i od 1741. moralnu teologiju. Privilegij kojim se ne moZe podiditi mnogo europskih gradova dobiva Zagreb 1669, kada car Leopold I. poveljom podjeljuje isusovadkoj akademiji prava i privilegije sveudili3ta,jednake ostalima u Monarhiji. Zbog blizine velikih sveudili5ta u Grazu, Bedu i Trnavi, a i drugih okolnosti, u zagrebadkojse akademiji nisu provodila sva prava, posebnopodjeljivanje akademskih titula, ali je poveljom neosporno udaren temelj prvom hrvatskom sveudiliStu. U VaraZdinu,Zagrebu i Rijeci uz kolegije postojei konvikti u kojima stanuju siromaSniji studenti na troSak raznih dobrodinitelja. Isusovci obidno nisu osnivali pudke Skoleosim ondje gdje je bila velika potrebakao u na5im krajevima, pa ih tako osnivaju i uzdrZavajutri u Osijeku, u Petrovaradinu,PoZegii Beogradu,te na imanjima svojih kolegija. U njima podudavaju svjetovniuditelji ili sveienici. Kao i drugdje, besplatneisusovadkeSkole uzdrZavaju
II
Usp. M. Yanino, GeneTa,124-125.
MU
sed val najz hau sok
zag jeku pon Kol I udil lazn veli pros lazn inad najv od2 400 360 oko Beo Pola najv Sto I Zagr grof, (438 grad i sirc isus 24-o eest konv
Utjeo Isus visok samo sku stolje mlad Skol koji brazb vode V kultu Skola niza < ta, m
{e
MijoKorade:Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
r.u
sedarovanimimanjima i prilozima plemstva i gratlana.Medu tim dobrodiniteljima je grofovska obitelj ThonnajzasluZnija hausen iz Graza, koja daruje imanja i visokesvote novca za kolegije u Rijeci, Zagrebu i VaraZdinu. Rezidencije u Osijeku i Petrovaradinu osigurao je svojom pomoiiugarski primas, kardinal Leopold Kolonii. S obziromna domaie prilike, a i blizinu udili5ta u susjednimzemljama, broj je polaznikau hrvatskim kolegijima bio dosta velik.Za primjer donosimo pribliZni i prosjednibroj. U Zagrebu je najviSe polaznikabilo 1683. godine, viSe od 700, inadeizmedu 300 i 650: u VaraZdinu najvi5e 487 (1141), u XVII. stoljeiu vi5e od200,a u XVIII. stoljeiu izmedu 300 i 400;u Rijeci izmedu 200 i 300, a najvi5e 360(1739);u PoZegido 150, u Osijeku oko100,u Petrovaradinuod 15 do 30. te u Beogradu u XVIII. stoljeiu izmedu 60 i 70. Polaznicidolaze iz svih staleZa,ali ih je najviSe iz gradanskoga,srednjegastaleZa, Stopokazujepodatak iz 1705. godine u Zagrebu:. od 693 udenika i studenatadva su grofa,tri baruna, 250 plemiia, a ostali (438)su gradani i slobodnjaci.U drugim gradovima bilo je i vi5e iz niZih slojeva,pa i siroma5nih udenika,kao u PoZegi,gdje su isusovci eestomnogima davali hranu (npr. 24-oriciudenika 1754). U PoZegi i Rijeci Cesto medu gimnazijalcima i pitomcima konvikta ima biskupijskih sveienika.r2
otkoItvrji su i. do zbog ti, a ezije rzije. artol nsku trgo,632. rgena eod no do l one rjanju ruZba Li5te. i aka15127. )ovreuiod kojim rpskih la car isusoilegije rarhiji. Grazu, OSIi,U lvodila
Utjecaj i znaienieisusovaEkih Skola
Uloga Katolidke crkve...,73-84
menitih znanstvenikai knjiZevnika. To su pravni pisac Ivan Kitonii Kostajnidki, vizionar Juraj KriZanii, lijednik i znanstvenik Duro Baglivi, povjesnidar i pisac Pavao Ritter Vitezovii, udenjak Stjepan Gradii, te knjiZevnici i pjesnici Ivan Gundulii, Junije Palmotii, Antun Ivano5ii, Josip Stjepan Relkovii, Vid Do5en, sye do osebujnih lidnosti kao Sto su humanist Pavao Skalii i poznati vojskovoda barun Franjo Trenk. S obzirom na tadaSnjusituaciju u Hrvatskoj i Ugarskoj,ugarski protestandeesto su prijetili prodorom u na5ekrajeve, Sto je moglo izazvati gradanski rat i biti pogubno za Hrvatsku zbog istodobnihturskih presizanja.NajugroZenijaje sjeverozapadnaHrvatska, gdje isusovci u svojim kolegijima (Zagreb i VaraZdin),odgajajuii mlade generacijeu katolidkom duhu i pastoralnim radom u gradovima i okolici, udvrSiuju nacionalnojedinstvo i potiskuju protestantizam. Preko kolegija dolaze u na5e krajeve znanstvenai kulturna dostignuia sa Zapada. Tako s isusovcimadolazi stil baroka u umjetnosti i arhitekturi kroz izgradnju prvih urbanih jezgi i umjetnidkih djela visoke kvalitete, a kazali5nepredstave,koje ueenici prikazuju u kolegijima, svojom su Sirokom tematikom prave prethodnice buduiih profesionalnihkazali5ta.VaZnoje u tom smislu obrazovanjena latinskom jeziku i temeljima klasidne kulture, koje otvara vrata europskim znanostima,a s obzirom na situacijuHrvatskeu Monarhiji, vaZanje dimbenik u obrani od germanizacije.
husovci uvodeu Hrvatskojjavno srednjei visoko Skolstvo,koje za razliku od starijih samostanskih Skola (ukljudujuii i pavlinpuEke prosviete skugimnaziju, nastalu u podetku 16. Zari5te $oljeia),omoguiuje masovno Skolovanje Nije sasvimispravna destatvrdnjada su mladiiaiz svih staleZa.Isusovadke su isusovci odgajali samo elitu, ne marcCiza ikoletako unaprijedile gradanski staleZ, obidni puk i siroma5neslojeve ljudi. To kojizahvaljujuii moguinosti visoke izoopovrgavajuvei iznesenipodaci o sastavu brazbe postepenopreuzima od plemstva vodeiu uloguu druStvui javnom Zivotu. Veii je dio tadaSnjihintelekrualaca, 12 Usp. M. Vanino, Lsrrsovcii hmatski narod,l-Il, kulturnih i javnih djelatnika dolazio iz tih Zagreb 7969-1987; M. Korade, Isusovci i kultu$kola, bilo u zemlji, bilo izvan nje. Osim ra u Hrvata, Dodatak u a. Guillermou, Isusovci, nizadrZavnika,dasnika,dinovnika i prela159-189; M. Korade-M. aleksii-J Mato5, /susotci i hn'atska kulntra,Zaereb 1993. ta,meduisusovadkimdacima ima i zna-
'79
Uloga Katolidke crkve...,73-84
Mijo Korade: Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
polaznika gimnazija. Djelatnost kolegija matiku Manuela Alvareza, za latinski stil i obuhvaia prosvjeiivanje seoskogi gradan- knjiZevnost Franje Pomeya i Franza Wagskog puka. Jednako profesori i odgojitelji, nera, za grdku gramatiku Jakova Gretsera, kao i njihovi udenici poudavaju djecu i za matematiku Gaspara Schotta, za poodrasleu katekizmu, brinu se za bolesnike vijest Maksimilijana Dufr6nea itd. Profei zatvorenike. Posebno pudki misionari, sori filozofije trude se unijeti novosti zakojih je uvijek bilo nekoliko u kolegiju, padnih modernih znanosti kao Franjo Jamobilaze okolne, pa i udaljene krajeve u kobrekovii koji 1669. objavljuje prirudnik jima propovijedaju, katehiziraju i dijele Aristotelove filozofije, Luka Bakranin knjige. U takvim pohodima misionari bi se 1725. uvodi javne raspraveiz Descartesoznali zadriati u nekom zapuStenomkraju i vih teorija, a sredinom istog stoljeia Kavi5e mjeseci, pruZajuii ljudima pomoi u zimir Bedekovii objavljuje djela i teze za javne ispite o znanostiNewtona, Backera, svim potrebama. Oni poduzimaju i viSe gdje su to Bo5koviia i drugih. U to su vrijeme nove mjesne prilike zahtijevale,za 5ro je u nas ideje u filozofiji prisutnei na akademijama najzanimljiviji primjer poZeSkoga kolegija. u Rijecii PoZegi. O posljedicamaturskogropstvau Slavoniji Pojedini profesori poduzimaju i pionirgovori i podatak da su isusovci, otvoriv5i ske pothvate - Sdepan Glavad izraduje i pri svom dolasku (1698) gimnaziju u 1673. objavljuje dotad najbolji zemljovid PoLegi,morali sami poudavatidjecu u laBanskeHrvatske,a Ivan Prus 1732.sastavtinskom da bi ih mogli upisati. Tek su ,1,ljaoriginalno tajno pismo "Cryptogra1756.uspjeli nagovoriti gradskuupravu da Jlphia", za koje se zanimaju diplomati i midopusti otvoriti pudku Skolu. A u selima "lnistri dak iz Francuskei Belgije.Drugi obsvoje kudevadkegospoStijemisionar Juraj javljuju prirudnike za studenteiz posebnih Mulih podinje 1727. godine prosvjetiteljski disciplina kao Antun Werntle iz heraldike, rad opismenjavanja djece i odraslih. rimskog i crkGi@fravii, Martin SaboPosebnoJosip Milunovii od l'152, zatim 1lqv_ii iz geodezije i Ivan Vitkovii iz mateJuraj Barjaktari i drugi sistematski opis- , matike. JoS na prijelazu stoljeid biv5i su menjuju ta sela,dok Antun KaniZlii i drugi I isusovci u Zagrebu aktivni u znanosti.Jou gradu poudavaju djecu u katekizmu. sip Franjo Domin proudavaprimjenu elekPoZeSkisu patri podijelili na deserkerisuia triciteta u lijedenju,o demu pi5e raspravei malih "abekavica" - listiia za udenjeslova obavlja pokuse,a 1806. posthumnoje obs glavnim molitvama, katekizamai drugih javljena serija kritidkih rasprava Josipa knjiga. Isti patri Mulih, KaniZlii i MiMikoczyja iz starije hrvatskepovijesti. Islunovii u svojim djelima namijenjenima usovci pridonosei razvoju pravne znanosti djeci i roditeljima upomo ponavljaju kako u Hrvatskoj. Tijekom XVIII. stoljeia je vaZno"udit knjigu Stiti", kako samopre- zagrebaekaje akademija objavila viSe ko obrazovanjai seoskisvijet moZepostati pravnih djela ugarskih i domaiih autora,a sposobanZivjeti ljudski i krSianski i pri1769. profesor Adalbert Barii podinje u druZiti se civiliziranim narodima.'3 prostorijama varaZdinskogakolegija predavanjaiz "politidke i kameralne"znanosKolijevke znanosta i knjiievnosti ti, koja su nakon nekoliko godina preseljeU isusovadkim se kolegijima ne Skoluje na u Zagreb. U hrvatskim kolegijima nastaje vi5e samo mladeZ nego oni postaju sredi5ta znanstvenog strujanja i prelijevanja eu- latinskih djela iz teologije i knjiZevnosti,a svakakosu zanimljive raspraveo istodnom ropskih postignuia u na5e sredine. U hrvatskim se gimnazijama i akademijama raskolu i odnosima Zapadnei Istodne crkve upotrebljavajuudZbenicijednaki onima na koje pi5u Ivan Simunovii, Werntle i Franjo velikim europskim udili5tima. U Zagrebu pak profesori prireduju na hrvatskom prirudnikepoznatih autora:za latinsku gra- l 3 M . V a n i n o ,I s u s o v c i , I I , 6 3 0 - 6 6 8
80
Mijo X
Pejade
Jurajt S(
najvei hrvatsl njihov nidki KaSiia u Hrv nasljed Belle I Skolsk mision sori u neraciji profesc njem rj Hrvatsl u povo( vatske r javljuje skom ( kavsku Knji smjera. niji Rir KaSii, potrebal nastojan jezik sr skome. . legijima razliditi slavons morskin vjerskog meljnim pravilim Zivljenja vrhunski va, Kraj djela, zt Bernard pjesme I
Europs
Internaci do punog vinciji, k nalne m< jeSaju prr
MijoKorade:Isusovadko prosvjetiteljsko djelovanje...
ti tD
a, ob,,4.
inrik fn lolaza f,8r
)ve ma niriei rvid !av-
trl-
nuob)nih like, rboateii su . Jodekrve i ; obrsipa i. Isnosti ljeia viSe )ra, a nje u preanosseljer viSe osti,a Enom crkve Franjo
UlogaKatolidkecrkve...,73-84
Pejadevii na latinskom,Antun KaniZlii i JurajMulih na hrvatskom. , S obziromna domaie prilike i potrebe -najvedu su ulogu isusovciimali u razvoju jezika. ZnaEajanje prije svega firvatskog .i{ihovizbor Stokavskog narjedjaza zajed.nidkijezik, a prva gramatika Barrola iKaliianastajejo5 prije osnivanjakolegija .u Hrvatskoj. Jezidniprirudnici njegovih
u naSimgradovimadjeluju stranciiz susjednih zemalja,a Hrvati u drugim znmljama. Ne postoje granice ni za strujanje novih ideja,jer jedni iz zapadnihzemalja donosedostignuia novih znanosti,dok drugi u razvijenijim sredinamaimaju vi5e moguinosti razvijati svoje sposobnosti. Tako u XVII. i XVm. stoljeiu stotinehrvatskihisusovacadjeluju kao profesorii u inasljednika Jakova Mikalje i Ardelija Della drugim sluZbamau susjednimzemljama. EelleviSesu vezani s misionarskom nego Od na5ih isusovacakoji djeluju u Italiji $kolskomdjelatno5iu. U tom su sludaju i neki se svrstavajuu prve redove znannisionarivodeni istim ciljem kao i profestvenihi knjiZevnihdjelatnika.Vei potkraj u kolegijima: izobrazbom mladih ge- XVI. stoljeia Markantunde Dominis svo- , cijai razvojem jezika. Zagrebadki pak jim pokusimau tumadenjuprirodnihpojai nastavljaju te napore sastavlja- va postajepionirom modernih optidkih rjednikaza SkolskumladeZ u Banskoj znanosti.RuderBoskovii pripadazadnjoj :skoj.A prema kraju XVIII. stoljeia i generacijiisusovacaprije ukinuia i ide u uvodenjanjemadkogjezika u hr- sam vrh ne samo DruZbinihnego i_euSkoleu VaraZdinuAntun Raispob- ropskih znanstvenikatoga vremena.Sirijujenjemadkugramatikuna kajkav- nom svojih interesai dalekoseZnim ideja(1772)a IgnacijeSzentmartony kaj- ma okrunio je dvostoljetnanastojanja gramatikuza Nijemce(1793). svogaredazanapredakeuropskihznanosti. KnjiZevnadjela takoder nastaju u dva Drugi Hrvati koji djeluju u austrijskoj iera.Oni dija se djelatnostodvija na li- monarhiji prenoseiz naprednijegZapada i Rim-Dubrovnik-turska podrudja,kao najnovija dostignuia u svojim djelima. Kumulovii i Mikalja, obuzeti su svih kr5iana na Balkanu te u janju da stvore zajednidki knjiZevni svoja djela objavljuju na Stokav. Drugi koji djeluju u pojedinim koima za potrebe tih krajeva piSu na im narjedjima, na kajkavskome, ikavicom, dubrovadkim i priim govorom. Ta su djela uglavnom .ogsadrZajai Zele pouditi puk o teim vjerskim istinama i osnovnim ilima ljudskog pona5anja i poStenog ja. Medu njima ima originalnih i ostvarenjakao Sto su HabdeliieIkajadeviieva i Mulihova kajkavska
neracijeistidusetakodersvojim astronom-4 skim radovimaIgnacijeRain u Bedu i I FranjoBrunau Budimu,a Domin svojimI izumimai raspravama na podrudjufizike i I kemije. U duhovnim strujanjima zapadnoga kr5ianstvaznadajnasu djelaDubrovdanina BenediktaRogadiia,kojemuje najvaZnije zatimzbirke dubrovadkihgovora djelo "L'Uno necessario"prevodenona Zuzoriia i A. Della Belle te viSeeuropskihjezika i izdavanodo na5eg AntunaKaniZliia.ta stoljeia. Veliki pomak u odnosu Zapada
odjeci i karakterisusovadkogreda izralajadolaziu Austrijskojprokoja djeluje na podrudju viSenaciomonarhije.Tu se u kolegijima miprofesoriizraznih naroda, pa tako i
14
Usp. /szsovci u Hrvata. Zbornik radova medunarodnog ztnanstvenog simpoTija " Isusovci na vjerskom, znanstvenom i kulturnom podruCju u Hrvata", FTI, Zagreb 1992. Zbomik saddi 49 radova o razliditim aspektima isusovadke djelatnosti u Hrvata.
8l
Mrjo prema istoenim crkvama dini Josip Marinovii svojim radovima o Armenskoj crkvi. Rajmund Kunii i Brno DZamanjii spadaju u red najboljih latinista svoga vremena, posebno prijevodima Homerovih epova "Ilijade" i "Odiseje". Medu malobrojnim Hrvatima koji u to vrijeme djeluju kao misionari u prekooceanskim zemljama takoder ima vaZnih istraZivadai znanstvenika. Sudionik portugalske ekspedicije za odredivanje granica kolonija na Amazoni Ignacije Szentmartony svojim mjerenjima i proradunima omoguiuje izradu preciznih zemljovida. Ferdinand Kon5iak poduzima tri istraZivadka putovanja u Donjoj Kaliforniji, kojima dokazuje da je Kalifornija poluotok a ne otok, a dnevnici njegovih ekspedicija i zemljovidi Kalifornije bili su veoma zapaZeni u znanstvenoj javnosti XVIII. stoljeia. U susjednimzemljamaisusovciosnivaju vei od XVI. stoljeia odgojne zavode za SkolovanjehrvatskemladeZi.Godine 1580. osnivaju u talijanskom gradu Loretu Ilirski kolegij za Skolovanjeklerika iz Dalmacije i turskih krajeva na Balkanu. U rimskom kolegiju Germanicum-Hungaricum vei od podetka imaju pravo boraviti mladiii iz ijeverne Hrvatslie,a bedki Collegium Cro- i aticum od svog nastanka 1624. takoder u 1 prvim desetljefima vode isusovci. U kolegiju u Trstu rijedki isusovac Franjo Or-' lando vodi od 1754. prvu javnu nautidku' Skolu na Jadranu i njegovim zauzimanjem u njoj studira prilidan broj buduiih hrvatskih kapetana i pomoraca. Nakon ukinuia reda Orlando se vraia u rodnu Rijeku i u tamo5njoj akademiji osniva katedru za pomorstvoi trgovinu.ts
Kolegiiiisjemeni5ta u XlX.i XX.stoljeGu Nakonponovne uspostave reda1814.isusovci se suodavajus novom situacijom liberalnog mentaliteta, nastajanjem novih drLava,revolucijama i prevratima. Kao Sto u mnogim zemljama doZivljavaju progonstva i neprijateljstva, tako je i u Hrvatskoj njihov poloZaj posve drukdiji od onog u pro5la dva stoljeia. Razlozi su te promjene s obzirom na domaie prilike mnogovrsni.
82
Zbogtada jo5 malena broja domaiih isusovaca ovdje uglavnom djeluju stranci (Talijani, Austrijanci, Cesi, Nijemci i drugi).Iz Europe sve vi5e prodiru liberalne i "moderne" ideje i literatura, protivne Crkvi, a posebno "u svijetu omraZenim jezuitima". Taj mentalitet posebnoje prisutan u nacionalnim pokretima koji idu za politidkim i kulturnim oslobadanjem od stranih utjecaja. Nepovjerenjeprema njima prisutnoje i u redovima sveienstva zbog njihova jozefinistidkog nadina miSljenja i metode rada. U takvoj klimi najprije talijanski isusovci preuzimaju sredinom 19. stoljeia vodstvo gimnazija i sjemeniSta u Dubrovniku iZadru, a austrijski patri siroti5teu PoZegi.Te odgojneustanovenisu bile duga vijeka te ih nakon raznih teSkoia, optuZbi i pritisakaisusovcimoraju napustiti.Nastaju u pogreSno vrijeme i s ne ba5 sretnim izborom metode,jer u Zelji da stvore elitne zavode u Dalmaciji zadriavaju talijanski kao nastavni jezik i stoga ih se optuzuje zbog odnarodivanjamladeZi. Poudeni tim iskustvom isusovci Austrijske provincije u sasvim drukdijem duhu otvaraju 1882. javnu gimnaziju i sjemeni5teu Travniku, a 1893. bogosloviju u Sarajevu.Razlog velikog uspjeha tih zavoda bio je vjerojatno i u tome Stoisusovci dolaze u Bosnu s motivacijom i raspoloZenjemprekomorskih misionara,kao da dolazeu "daleke Indije". U travnidkoj gimnaziji okuplja se velik broj vrsnih pedagogai strudnjaka iz vi5e zemalja, a polaznici su gimnazije iz svih vjeroispovijesti. U vremenu kada njihove Skole nisu bile jedine u zemlji i jednake drZavnima, oni kao i u drugim zemljama s travnidkom gimnazijom stvaraju u nas tip eliF nih, privatnih Skola.Godine 1937._preuzimaju biskupijsko sjemeni5tena Salati u Zagrebu i tako inauguriraju kasniji plodni odgojni rad u hrvatskim sjemeni5tima, zavodimaza spremanjesveienika. 15
Usp. katalog i monografrju izlol,tlr- IsusovaCkt baftina u Hmata, MGC, Zagreb 1992; M. Ko rade,Hrvatski misionari u 17. i 18. stoljeCu,pioniri u Latinskoj Americi, u'. Susret svjetovt (1492-1992), Hrvati i Amerike, Zbomik radova, IRMO, Zagreb 1992, 47 -58.
Zak/
Za ist izazo nekor va. Pr stolje
su os
jevim nadin ljeia usko I gojno bogos to vrij -teola Zagre nu djr stude kupija Institu
Zusa Mijot
Im ers hungs und dr chisch werde "Ratio besch Se erstei) mie de und Pr dierun rung u religiti zentter die Jes Die btiche Handb (mit sr (Heralc von jer chener Latinis
nJe
MijoKirrade:Isusovadkoprosvjetiteljskodjelovanje...
usoIali-
IakliuEak
).rz
Zaisusovceje svako doba i podneblje nov izazov,a te5koie i nepovoljni uvjeti u nekomkraju poticaj za tlralenjenovih puteva.Prosvjetiteljskirad u Hrvata kroz prosla stoljeiate vjerska i kulturna baStina koju suostavilipokazuje da su i u na5im krajevimana taj izazov odgovorili na najbolji nadin.Kada su pak u proteklih pola stoljeia politidkim prilikama bili prisiljeni na uskopodrudjecrkvenih zavoda u svom odgojnomradu, djeluju u viSe sjemeniStai bogoslovijakao profesori i odgajatelji. U to vrijemerazvijaju u vlastitom Filozofsko-teoloSkominstitutu na Jordanovcu u Zagrebumnogostruku odgojnu i znanstvenu djelatnost.Unjemu, osim isusovadkih studenata, studiraju klerici iz raznih biskupijai crkvenih redova,pa i svjetovnjaci. Institutvodi i nekoliko sekciia za teoloSku
'mo-
vi, a ma". rcioimi iecarje i r jotode isuljeia )ubSteu duga rZbii staju tnim litne rnski rZuje i tim :ije u 882. ku, a g vertno i motih mie". U ' broj :emarjeroSkole avnitravr elit:euziIati u rlodni tima,
ovaCka vl. Ko1u,piotjetova 'ad.ova,
Uloga Katolicke crkve...,73-g4
izobrazbu redovnica, svjetovnjaka i posebno obitelji. Osnivaju znanstvenuknjiZnicu "Juraj Habdelii", izdaju dvomjesednikza religioznu kulturu "Obnovljeni Zivot" i vi5e nizova djela iz teologije, filozofije, psihologije,povijesti i drugih dasopisa. U posljednjih nekoliko godina, u promijenjenim prilikama u zemlji, i hrvatski isusovci poduzimaju nove korake, tipidne za DruZbinu djelatnostu mnogim drugim zemljama. Godine 1989. u okviru Centra na Jordanovcuosnivaju Filozofski fakultet, otvoren za vanjske studente.Iduie godine Filozofski fakultet osniva Hrvatski povijesni institut u Bedu za proudavanjehrvatskepovijesti, a u SkolskojgoCini l99l/ /92. otvaraju u sjemeni5tuna Salati prvi razred za vanjske udenike.Tim su potezima podeli, nadamo se uspjeSan, razvoj kvalitetnih privatnih srednjih Skola i visokih udiliStau Hrvatskoi.
Iusammenfassung ItlijoKorade: JESUITISGHE BltllUllGSWlRKUltc tt KR0ATtEll
(Heraldik),Josip Franjo Domin (Untersuchungder Elektrotherapie)und andere.Manche vonjenen,die in fremden Liindern wirken, stehenin den erstenReihen der vorschrittlicheneuropiiischenStrOmungenwie Markantunde Dominis und Ruder Bo5kovii, dann die LatinistenRajmund Kunii und BernardDZamanjii und andere.
83
r UlogaKatolidkecrkve...,73-84
prosvjetllgljltegeleranjer Mijo Korade:Isusovadko
Nach WiedereinfiihrungstdBtdie Gesellschaftauch in Kroatien auf Widerstand.Ihre erstenKollegien sind deshalbnicht von langerDauer.Aber sie erzielt einen spektakuldren in Bosnien.Die fruchtbarsteErziehungsarbeitleisten die Erfolg mit Erziehungsanstalten Jesuitenim 20. Jahrhundertim Bischtiflichen Seminar und im eigenen Philosophisch-theologischenInstitut. Geradein diesenAnstaltenbieten sich in den letzten Jahrenneue Chancen durch Erciffnuns von dffentlichen Schulen.
DJE ]IA R Natali
Saiet
Znahj kom F zavoda Zagreb svim h
Ze
pravac Skole z Skolsk djevojl ljubavi zavodi opisme Kra kongre no-obr
0 poE u nasi
Redov kr5ians Siri, Stc jom pc no5iu r duva ne meduljr na glav Pod oskudn razdob o tome imena i dodi (ol u na5in U unutr Iakc vati da postoja toku. o
louAlrJE ZrnsnncRKvEuH REDovA RAzvoJ HRUATSKoc Sroswn NatalijaPalac
$aietak Zna(,ajan trenutak u prosvjetnom djelovanju Zenskihredova medu Hrvatima nastajedolasftom Reda ur5ulinki u Hrvatsku 1703. godine i osnivanjem njihova velikog Skolskog zavodau VaraZdinu. Od sredine 19. stoljeia, podev5i s dolaskom sestaramilosrdnica u Tagreb,vi5e Zenskih kongregacija razvit Ce zapaLenoprosvjetno i odgojno djelovanje u svimhrvatskim krajevima. Zenski redovi i kongregacije zauzeto su djelovali na prosvjetnom polju u nekoliko plavaca:a) otvaraju odgojno-obrazovne ustanove za predSkolski odgoj djece, osnovne Skoleza Zenskudjecu te konvikte za djevojke; b) otvaraju Skole kojih je manjkalo ili im Skolskisustavnije pridavao vaZnost u prvom redu Zenskestrudne Skole raznih profila za djevojke;c) otvaraju uditeljske Skole sestaramilosrdnica u Zagrebu i sestarakieri BoZje ljubaviu Sarajevu.Zenske realne gimnazije otvorene pred sam II. svjetski rat; d) u svojim zavodimaredovnice su pruZale razne moguinosti izvan5kolske izobrazbe: od tedajeva opismenjavanja do udenja stranihjezika, pouke u glazbi, crtanja, raznih rudnih radova itd. Kraj II. svjetskog rata znadio je i kraj prosvjetnog i odgojnog rada Zenskih redova i kongregacija.Dolaskom nove demokracije na vlast otvaraju se i nove moguinosti odgojno-obrazovnog djelovanja za Zenskeredove i kongregacije.
0poEecima ienskog ledovni5tva unasam krajevima Redovni5tvok nama dolazi zajedno s krSianstvom.S njegovim Sirenjemi ono se Siri,StoviSe,promide ga i udvr5iuje. Svojom posvuda5njomprisutno5iu i djelatno5iuunutar cjelokupnoga narodnog biia duvane samo vjeru nego daje pedat opiim meiluljudskimodnosima. Nerijetko udede naglavnapolitidka i druStvenazbivanja. Podaci o podecima redovni5tva u nas oskudni su, ali ipak znamo da seZu u razdobljeprije doseljenja Hrvata. Podatke 0 tome imamo od najslavnijeg monaSkog imenaiz na5ihkrajeva - Jeronima.On svjedodi(oko 395) o postojanju prvih monaha u naSimkrajevima, uglavnom na otocima. U unutra5njostije cvjetao cenobitski Zivot.l Iako su podaci oskudni, moZe se vjerovati da su uz mu5ke mona5ke zajednice postojalei Zenske,kako je to bilo i na istoku.Ondjeje, naime, redovni5tvou 4. st.
poprimilo organizirane oblike i ubrzo bilo prenesenonaZapad. Medu vaZne duZnosti redovnika vei tada ubrajanaje pouka i odgoj mladeZi te skrb za siromahe.2 U naSim krajevima spominju se u prvim stoljeiima kr5ianstva takoder Zene redovnice. Poznati su podaci o mudeniStvu sedamdjevica u Srijemu za Dioklecijanova progona; u solinskim ruSevinama na jednom epitafu pronadenoje ime neke opatice Ivane koja je u Solin pobjegla iz Srijema pred Avarima.3 Vrijeme 6/7. stoljeia doba je cvjetanja redovni5tva u Europi zahvaljujuii njegovoj reorganizaciji pod utjecajem Regule sv.
I
2 3
SANJEK, F., Redovniswo u Hrvatskoj, zbornik 'Za bolje svjedodenje Evantlelja", Zagreb 1974, str.63. BORAK, H., Redovni5tvo kroz vjekove, zbomik "Zabolie svjedodenjeEvandelja", str. 39. PETRICEVIC, s. Marija, Samostan sv. Klare u Splitu (1308-1978),Split 1979,str. 13.
85
Uloga Katolidke crkve..., 85-104
Natalija Palac: Djelovanje Zenskih crkvenih redova...
Benedikta (480-547). Od 6. stoljeia redovnice imaju i svoje crkve, a do tada su pohadale crkve redovnika. Veliku brigu o Zivotu redovnica vodi papa Grgur Veliki (590-604). U 7. stoljeiu osobito je velik broj redovnica medu germanskim i anglosaksonskimplemenima.U oduSevljenju za takav nadin Zivota prednjadeZenei kieri plemiikih obitelji. Bio je destobidaj da poglavaricesamostanabudu plemkinje, pa su i zbog toga samostanibili vaZneustanoveu druStvu. Zna se za redovnice iz toga doba koje prisustvujudak sinodama;ima veoma obrazovanih i onih koje u samostanima stvaraju djela velike umjetnidke vrijednosti; u njihovim samostanimgpoudavanesu i odgajaneplemiike kieri. Zivot redovnica vezan je za klauzuru i mnoge pokrajinske sinode donose o njoj stroge uredbe.a Duga stoljeia Zenski samostanibit ie vezani za klauzuru. U Hrvatskoj tako ie biti do 19. stoljeia. Pouzdanije podatke o Zenskim samostanima na hrvatskom prostoru imamo iz vremena narodnih vladara.
onaj na Hvaru (1664) i Sibeniku (1639). S yremenom su se mnogi samostanibenediktinki "utrnuli" ili su bivali zatvoreni zbog raznih unutarnjih razloga, a desto i vanjskih okolnosti.6Ipak, Zenski su samostaniu nas pokazali veiu otpornost i vitalnost od mu5kih: do na5ih dana saduvaloih se 7 sa stotinjak redovnica. Metlu njima je i najslavniji - sv. Marije uZadru, koji datira iz vremenaPetraKre5imira IV.? Redovniceu samostanimasu iz plemiikih obitelji i uglavnom iz grada u kojem se samostan podiZe. Samostaniza pudankeotvaraju se posebno,a s vremenom u njima nalazimo zajednoi plemkinje i pudanke.sO mnogim samostanimabenediktinki ne znamo ni5ta ili vrlo malo. O prilidnom broju njih saduvana su pouzdanai cjelovitija svjedodanstva. Na temelju njih moZemoimati, medu ostalim, uvid u kulturno-prosvjetnodjelovanje redovnicabenediktinki. Kao Stosu samostanibenediktinacabili prve Skole za djedake, tako su i samostani benediktinkibili prva mjestapouke i odgoja za Zenskudjecu,prije svegaiz plemiikih i bogatijih obitelji. Benediktinkesu primale u svoje samoI. DJEIOVAI{JE ZEilSI(IH KLAUZURI{IH stanena pouku i odgoj odredenbroj djevojREDOUA DODOLASKA SESTARA dica ili djevojaka koje nisu kanile postati URSUtIl{KI redovnice,a k njima su na pouku dolazile i mnoge izvana, iz grada,eponekad i iz U doba narodnih vladara, kao i u drugim drugih naseljau blizini.'o Djevojke su pridrZavama tadanje Europe, u Hrvatskoj se male osnove pismenosti,udile vjeronauk, grade brojni samostaniredovnika benedik- rudni rad itd. tinaca i sestara benediktinki. Dok je Osim takva nadina prosvjetnogadjelomu5kih samostanabilo i u unutraSnjosti, vanja, benediktinkesu u nekim samostaniZenski se grade u obalnom i otodnom dijelu i to u gradovima, u nekima dak nekoliko (Zadar, Dubrovnik, Trogir, Split). U vriORAK, H., cit.dj., str.4l. jeme usponabenediktinskogreda u nas od 4 B BUTURAC, J , Poviestni priegled redovniStva u 5 Raba do Budve bilo ih je 113, od dega Hrvatskoj, "Croatia sacra" 1943, str. 133. 6 OSTOJIC, I, Benediktinci u Hrvatskoj, sv. III, treiina Zenskih.s S p l i gl ! 6 5 , s t r . 2 5 9i s l . Veiina Zenskihsamostananastajeu I l. 7 OPCI SEMATIZAM KAT. CRKVE U JUGO. i 12. stoljeiu, a neki i u kasnijemvremenu. SLAVIJI,l974, Zagreb 1975,str. 823-824. 8. OSTOJIC, L, cit. dj., str. 270, navodi kako su Najstariji samostanibenediktinki bili su u vlasti u Dubrovniku odredile da u samostanima Biogradu (oko 1060), Zadru (1065166), na podrudju Republike moZe biti 2ll3 plemkinja i Trogiru (oko 1064), Splitu (oko 1060), l/3 pudanki; jednako tako odredeno je za samoje stan benediktinki na Hvaru. Dubrovniku (prvi od njih sagraden prije 1170);kasnije se grade samostanina Rabu 9 Isti, cit. dj., sv. II, str.92, 138 itd; u ovom svesku Ostojiieva djela nalaze se podaci u svim Zen(1180), Krku (1223), Pagu (1220) itd; skim benediktinskim samostanimau Dalmaciii. medu kasnije sagradenimsamostanimasu 10 Isti, cit. dj., str.262. 86
Natali
ma( usta vrijer imajr kojoj bene drZe 190 ske bene grad dice Nrk
Krsti Zna( bene - 16 priva r pre Tere Skol 7 neki vale su n( hrva sam nekir fazol
knjiz SCS
neke pred
SU S(
posv Zivje kultt nega S gode izme svoj Tro6 obda I koji stolj naSe Sirer njih kanl<
NatalijaPalac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
S kfg
rjLU
)d SA
{iz )u ii an SE
no im 5ta tulnrdu lorili ani gokih
:va u
.r u, rGo:o su ntma rnja r amoresku lenLcUl.
ma drZale posve organizirane Skolske ustanovejavnog znadenja, i to kroz dugo vrijeme.Tako u svom samostanuna Krku imajuZenskuosnovnuSkolu(1802-1903)u kojojsamepoudavaju; istodobno i Sibenske benediktinke(samostansv. Lucije - 1639) drZejedinu Zensku Skolu u gradu (18101908);pionirski posaou obrazovanjuzenske mladeZi napravile su i trogirske benediktinkesamostanasv. Nikole u svom graduuredenjem osnovne Skole za djevojdice1826.U samostanusv. Marije uZadru,kao i u hvarskom samostanusv. Ivana Krstitelja,vodile su djevojadke Skole. Znadajnoprosvjetno djelovanje razvijaju na Rijeci (samostansv. Roka benediktinke - 1663)od samog podetka.Imaju najprije privatnuSkolu,onda i Zenskuosnovnukao ipreparandiju- do 1946; njima je Marija Terezija povjerila i prvu javnu Zensku Skoluna Rijeci." Zanimljiv je svakako podatak da su u nekimsamostanimabenediktinke priredivalepredstavereligioznog sadrZajaza koje sunekadi samepisale tekstove,i sve to na hrvatskomieziku, za posjetitelje izvan (Sibenik, Rab, Dubrovnik). U samostana nekimsamostanimaZivjele su veoma obrazovane redovnicekoje su se zanimaleza pitanja i u tom smislu dopisivale knjiZevna se s tadanjim hrvatskim knjiZevnicima; nekesu se okuSale i u pisanju pjesama, predstava i sl. Na kulturnom polju isticale su se dubrovadkebenediktinke,Stoje bilo posveu skladu sa sredinom u kojoj su Zivjelei gdje su moguinosti i poticaji za kultumo djelovanje bili znatno pogodniji negodrugdje.'2 Samostanikoji su preZivjeli sve nepogodeproSlih stoljeia, ni u na5e vrijeme, izmedudva svjetska rata, nisu-zaboravili svojeprosvjetno poslanje: u Sibeniku i Trogiru u svojim samostanima imaju i zenskestrudneSkole.t3 obdani5ta Idealapostolskogi evandeoskogZivota koji se Siri u Crkvi u vremenu ll-13. stoljeiautjede i na Zenskoredovni5tvona naSemprostoru. U Europi to je vrijeme reda dominikanacai franjevaca.Uz Sirenja njih su nastali i Zenski ogranci: domini' kankei klarise. Njihovi samostaninastaju
Uloga Katolidke crkve...,85-104
u na5im krajevima istodobno kada i samostani franjevacai dominikanaca.Povijesna svjedodanstvao samostanimareda dominikanki i klarisa u nas nisu uvijek ni obilna ni pouzdana.roPrema tome, ne moZemo mnogo znati ni o njihovu djelovanju. Dominikanke k nama dolaze u Prvoj polovici 13. st. Cini se da je prvi njihov samostanbio u Ninu (1242). Osnovalo ga je pet redovnica koje su iz Vesprima u Ugarskoj pobjegle pred Tatarima. Kasnije su osnovani samostaniu Zadru (1311), Splitu (prije 1372), Dubrovniku (1339). U 15. st. imaju samostanu Sibeniku i nekim drugim mjestima uz obalu, ali i u Zagrebu.r5 Do podetka 20. st. preZivjeli su samo splitski i Sibenski,od kojih je nakon reforme, ustanovljena Kogrgregacija sesttra dominikanki "Andela Cuvara" s kuiom maticom na Korduli.16 Prvi samostanklarisar?,prema predaji, osnovan'je u Zadru. U drugoj polovici 13. stoljeia bilo ih je viSe,uglavnom uz obalu: u Dubrovniku (oko 1290),u Kotoru dva,za plemkinje i gradanke (ovaj drugi iz 1364), u Ninu (oko l40l), u Skradinu. U unutraSnjostiHrvatske zna se za samostanu Zagrebu (1645-1782). Jedini samostan klarisa koji livi stoljeiima jest samostansv. Klare u Splitu (1308) i o njemu ima dosta pouzdanihpodataka. Iz njih doznajemo i za kulturno-
ll 12
Isti, cit. dj., str. ?8, 194,214,265,412'413. Tako ooatica samostanasv. Mariie u Dubrovniku, BeriediktaGradii (opatica 1733-1':.'l2)u nas jejedna od doista rijetkih Zena 18. stoljeia koja piie hrvatskim jezikom religiozne predltave. iJsp. joS: Ostojid, I., cit. dj., sv. II, str. 479-480, 1 1 9 .2 9 1 i t d .
t 3 opir SeuerrzAM KAToLIdKECRKVEu 1939,sv.4'74. 1939, Sarajevo JUGOSLAVIJI t 4 Iz povijesti pojedinih benediktinskih samostana moze se vidjeti kako su oni mijenjali "vlasnice": pripadali su nekad klarisama ili dominikankama, pa prelazili u ruke benediktinki ili obmuto; desto se na temelju dostupnih povijesnih vrela teSko moZeusqanovitikojem su redu pripadali. l 5 KRASIC, S., CongregatioRagusinaOrd. pred. (1487-1550),Roma 1972, str. 43-44. 1 6 SeNlex, F., cit. dj., str.92-93. Podaci o samostanima klarisa uzeti su iz citiranoga djela Petridevii, s. M., bilje3ka 3.
87
{
il
,
Uioga Katolicke crkve...,85-l(X
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
prosvjetno djelovanje u jednom kraiem vremenskom razdoblju njegova postojanja. Ono je yezano za 19- i donekle-na1e stoljeie. U samostanu klarisa otvorena je prva Zenskaosnovna Skola u Splitu 1g24, koja je djelovala do 1871. Redovnice su poudavale do 1858, a odonda civilne uditeljice. Opatica samostana bila ie ravnateljicaSkole.U samostanuje djelovila i uditeljska Skola - Scuola di Metodica e Pedagogica kao i konvikt za udenice, u tom istom razdoblju. Kratko vrijeme izmedu 1923 i 1930. u samostanuje bilo zabavi5tekoje je pohadao velik broj djece.'t Zagreba(ke klariseredrZale su u svom samostanu privatnu Skolu za plemiike kieri. Veoma su njegovaleglazbeniZivot i dini se da su imale vlastiti mali komorni sastav. Za kulturno-prosvjetno djelovanje medu Hrvatima veoma (e vaLanbiti dolazak reda ur5ulinki u Hrvatsku u podetku 18. stoljeia. One ie oznaditi novo poglavlje u razvoju hrvatskog Skolstva i- obrazovanjudjevojaka.
preke nepoznavanjahrvatskog jezika, ali s ulaskom hrvatskih djevojaka u samostani taj se problem smanjuje. A Sto se tide hrvatskogjezika, vei je godine 1714. zagrebadki generalni vikar Nikola GOTTAL prigodom kanonske vizitaciie odredio da djeca uz njemadkiude i hrvatski.23 Skolski je zavod sestara urSulinki u VaraZdinu gotovo stoljeie i pol jedina ustanova nekog Zenskog reda u unutrasnjosti hrvatskih zemalja. Po mnogo demu bio je i jedinstven: izvrsno je organiziran, dobro opremljennastavnimpomagalima,u njemu se primjenjuju i vlastita Pravila o odgoju valela u redu itd. Zavod se razvijao postupno - od skromnih podetaka u prvom desetljeiu 18. stoljeia do ustanoves viSe Skola na kraju svoga plodnoga djelovanja. Podinje s os-
[. SKorsKt zAv0D _SESTARA
t 9 pernteevtc,
18
dio samostana! s. M., cit. dj., str. 14; 2. Samostan klarisa u Zagrebu sagridio je grof Ga5par DraSkovif. U samostanuje Zivjela i njegova s-estra Cecilija UrSula DraSkovii-, a ta{oIer i kii Petra Zrinskog Judita Petronilla. Klarise su u Zagreb doSle iz Poluna. U to vrijeme u unutra5njosti Hrvatske nema Zenskih redova i djevojke koje su Zeljele postati redovnice morale su ifi izvan Hrvatske. Mladiii su, mealutim. mogli poii k isusovcima,pavlinima, franjevcima. Red urSulinki ustanovilaie 1395. u Iirescii Angela Merici i stavila ga lod zaStitusv. UrSule, dUi je kult bio ra5iren u Europi, pa i u naSim krajevima (Istra, Gradec kod Kamenitih vrata). Tako i red ima ime po zaStitnici, a ne utemeljiteljici Podaci o urSulinkamauzeti su iz
URSUTII{KI UVARAZDII{U
Sestre ur5ulinke2odo5le su u Hrvatsku, u VaraZdin, 1703. godine iz PoZuna.U niihovu dolaskuposredujegrofica Magdalena Dra5kovii zahvaljujuii razumijevanjuprimasa Ugarske, kardinala Koloniia. povezanost samostana s obitelji Dra5kovii i njezina moralna i materijalna potpora samostanu pomogle su u prebrodivanju brojnih poteSkoiakoje sa sobomnosi svaki podetak.2t O stanjuSkolstvau gradu u vrijeme dolaska urSulinki u VaraZdinzabiljeZenoje u samostanskimzapisima: "Ovdje nema ni-
Ur5ulinke podinju prosvjetno djelovanje odmah po dolasku, svladavajuii pre88
novno konvil djelujr jedina Zasrel
3r
like s zavodi din jo! Je sva kama. Skolsk se udi strani korisni Prl pisano godine Skole z koliko nastav Uz ( 18 l 6 dan, a I mogui Pre VaraZd _za -os -kc
Ur
postoje alna gi kraj rat zu 194 Unatod StoviS zrelost nje svri
llekeo tadus€
2l
23
Natalij
45. Hrvatske Ur5ulinke, str. 88; moZdaje tvrdnja i pretjerana.U VaraZdinu se joS t509. spominje JednaSkola,pa opet kasnije, 1558.neka crkvena Skola; isusovci takoder imaju gimnaziju od I 636. Cit. dj., str.90
Rad ur odgoju masu rope.P i varaL Pra duZno tako i '
I Zenskihcrkvenih redova...
L 2
u (l
u a tr 'e
)1r :l
u u I te
)'I-
TI
)
novnomSkolom za Zenskudiecu i malim konviktom. Od godine 1777,u samostanu djeluje"Javna glavna djevojaika ikota", jedina u Hr-vatskoj, (u to vrijeme ni u Zagrebu ne postoji takva Skola). Skolskereforme Marije Terezije uvelike su utjecale i na razvoj Skola ovog zayoda.24 Ni polovicom 19. stoljeia yaraldinjo5 nema gradskudjevojadkuSkolu,pa 1esva ZenskamladeZdolazila k ur5ulinkama.OsimpredmetapropisanihdrZavnim Skolskim zakonima,u ovom zavodumoglo s e u i i t i m n o g o t o g a : g l a z b a .u m j e t n o s t . stranijezici, rudni radovi, kao i mnosi korisnikucanskiposlovi.25 Prvo saduvanoizvje5ie o radu Skole pisanohrvatskim jezikom datira iz 1862. godine.Inade,izvje5ia ili "iskazi" o radu Skoleza pojedine Skolskegodine pokazuju koliko se palnje poklanja opskrbi zavoda nastavnim pomagali ma.26 U zavodudjeluje i tzv. Opetovnaikola (1816-1925). OdrZavase dva puta na tjedan,a pohadajuje djevojke koje nisu imale moguinostipohadatidjevojadkuSkolu. Preddrugi svjetskirat zavod urSulinkiu VaraZdinu ima: - zabaviSte - osnovnui gradanskuSkolu - konviktza gojenice U vremenuizmedu 1940. i 1945. ve( postojeiimSkolamadodanesu "Zenskarealnagimnazijrz"s pravom javnosti koja je krajratadodekalas 400 udenica.U kolovozu 1941.otvorenaje i "Uiiteljska ikolct'. Unatoi ratu, djelovala je sve do 1945. Stovi5e, ispratilaje 24 udenices ispitom zrelosti. Bile su to, naZalost, prve i posljednjesvr5ene udenicete Skole.27
Uloga Katolidkecrkve...,85-104
ma upraviteljice istide se da ona prima djevojke u kolegij i uvodi ih u Skole za koje su sposobne;brine se da siroma5ne djevojke naudeneki ruini rad kako bi mogle zaradivatiza livot: osobitubrigu vodi o tome da uditeljiceizvr5avajusvoje duZnosti i da kolegij dobro funkcionira; istide se i njezina obvezadapazikako uditeljicene bi grubokaZnjavaleudenice. Za uditeljice Pravila nagla5avaju duZnost da uienice ne samo poudavaju nego da ih trebaju"voljeti kao kieri". Veoma ie paziti na urednostudenica,a "iznad svega predavatie im krSianski nauk kao neStonajviSe.2e Upravo su upute o pouiavanju katekizma neSto neizostavnou Konstitucijama redakao i u "Knjizi obidaja". Nadelaodgoja reda ur5ulinki naglaSavaju brigu za svaku pojedinu osobu, humanost i ljubaznost u postupcima,poitovanjeslobodepojedineudenicei vaZnost primjera odgojiteljice. Kada se govori o ovom Skolskom zavodu,valja spomenui tjelesni odgoj kojem se posveiivala izuzetna pozornost. Prvi put se spominje u Skolskomizvje5iu za godinu 1890/91,a predajese od 5. do 8. razreda.Obuhvaiao je ples i gimnastiku. Pod plesom se podrazumijevao:"temeljni poduk plesneumjetnosti,nauka o pristojnosti drZanjai vladanja,dvorski i narodni plesovi". Za potrebe tjelesnog odgoja u samos t a n s k o m v r t u i z g r a d e n oj e i g r a l i S t e i gombaliSte.Novdanu porporu u toj gradnji
1A
lleke osobitosti u Skolskom i odgoinom ladu sestara ur5ulinki
l
I
o
RadurSulinkiimao je vlastita "Pravila o odgoju"(Reglementsdes Ursulines)kojimasu se sluZilepripadnicereda SiromEurope.Premanjima su se ravnalei djelovale i varaZdi nskeur5ulinke.26 Pravila propisuju, medu ostalim, "majke upraviteljiceSkole",a isto duZnosti takoi "majke uiiteljice". Medu duZnosti-
Isto, str. 97; Skole se osnivaju i preuredujuprema "Ratio educationis",a posebnasprematraZi se od uditeljskogakadra 25 I s t o ,s t r 1 0 2 - 1 0 3 zo I s t o ,s t r . 1 0 3 - 1 0 6 "; l s k a z " o r a d uS k o l ez a g o d i n u 1888/9. govori da zavod ima na raspoliganju "20 kemikahja i do 380 uzorakazarudno djelo"; g o d i n e 1 8 9 5 .d o b i t i e i z Z a g r e b a o d G r a d s k o g m u z e i a" 1 8 p t i c a i z b i r k uo d 5 0 r u d a " 2'7 I s t o .s t r 1 2 2 - 1 2 4 28 Isto, str. 8l i sl "Reglementsdes Ursulines" ustvari je metodiiki i metodoloSkipnrudnik, neSto a n a l o g n oi s u s o v a i k o m" R a r i oe d u c a t i o n i s " 29 Isto, str 79: "njemu (vjeronauku)mora biti osiguranoiasno mjesto i najbolje vrijeme dana".
89
Uloga Katolieke crkve....85-104
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
uvjetima rada kakvi su bili i uz ideje desto silom nametane,ruSile su se i kidale veze sa snagamaautoriteta - dakle i vjere, Crkve i DrZave koje su ih na neki nadin uosobljavale. ViSe se tada vodi raduna o poloZaju bogatih i raspravlja o druStvenoj pravdi nego Sto se istide mjesto krSianske ljubavi i razumijevanja za materijalne i duhovne potrebe bliZnjih.3'?crkva je u to vrijeme, moZdaviSenego ikad ranije, suodena s potrebom da ponovo nade i otkrije svoje pravo lice sluZeii ljudima i svjedodeii vrednote Evandelja na djelotvoran i prepoznatljiv nadin.To uspijevai postiii upravo kroz djelovanje brojnih, tada nastalih redovnidkihinstituta. Iako se opadanje redovniStvaiz 18. stoljeia produZilo i u prva desetljeia 19. stoljeia, od sredinetog stoljeia doSloje do procvatanovih i obnove starih redovnidkih instituta. Od devedesetaknjih, samo za pontifikataPija IX (1846-1878)ustanovljeno ih je 40. Kako god je Crkva 13. stoljeia REDOV. ZEilSKIH ItI. DJEIOVAI{JE bila vrlo oprezna u dopu5tanju osnutka u 19/20. ST0UECUnovih ustanova,sadaje u njima vidjela dar usTAl{ovA ilreKrH PROSIORU lIAHRVATSKOM Providnosti. Najveii broj novoosnovanih instituta upravo su Zenski, s jasno naglaDjelovanje Zenskih redovnidkih ustanova Senomi nedvosmislenoizraZenomsvrhom: na podrudju Skolstvai prosvjeteu nas svoj odgoj i obrazovanje mladeZi, osobito Zenpuni rascvatdoZivljavaod polovice 19. do ske, skrb za siromahe,bolesne,napu5tene, polovice 20. stoljeia. Ustanove koje na ugroZeneitd. na5im prostorima tada djeluju dio su istih Ukratko - druStvenazauzetostredovniredovnidkih ustanovakoje djeluju u mno- ka postaje sastavni dio kr5ianskog navgim europskimzemljama. jeStajai njegov najbolji izraz.
dao je i predstojnik vladina ureda za bogo5tovljei nastavuI. KrSnjavi. Od godine 1893.tjelesniodgoj obvezan je predmet u ovom zavodu. Ples i estetska gimnastika udili su se po Zelji. Zimi su udenice imale na raspolaganju uredeno klizaliSte.3o Sredstva za uzdrLavanje zavodabila su iz raznih izv ora:.donacije bogatih, zaklade i dijelom Skolarinaudenicai gojenica,koja je bila vrlo skromna i povremena. Od zakladaza ovu ustanovunajznadajnija je bila ona Marije Terezije iz godine 1777. Ona je u konviktu osnovala osam zakladnih mjesta, od kojih su detiri bila za plemkinje, a detiri za gradanke. Bilo je i nekih drugih zaklada, te prihoda iz oporudno naslijedeneimovine. Usprkostome, materijalno uzdrZavanje zavoda nije bilo li5eno teskoia koje su imale tada i kasnije druge slidneustanove.3r
kontekstnastanka i druStyeni Grkveni 19.stolieda ustanoya redovniEkih
i prosuietnoga razuoia llekeoznake na ienskihkongregaciia djelovania plostotu nasem
Idejna,druStvena,politidka i crkvenastvarnost 19. stoljeia odrazila se na nastanak, Kulturno-prosvjetno djelovanje Zenskih razvoj i djelovanjeredovnidkihustanova. kongregacija na hrvatskom prostoru ima Crkva 19. stoljeia suodilase s Europom sve bitne oznaketoga djelovanjau drugim u kojoj krsianski Zivot postaje sve manje zemljama Europe. K nama, naime, recrkven. Sekularizacija zapodeta u Njedovnice i dolaze iz tih zemalja, najde5ie maekoj, politidki je okondana ukidanjem onih njemadkog govornog podrudja, diPapinske drLave.Industrijska revolucija i jelom iz Italije i Ugarske. Sve pokazuju razvoj kapitalistidke privrede utiru put stvaranjunovih druStvenihodnosa.Razvijaju se velika gradska srediStau koja se Isto, str. 105 i 108. slijevaju tisuie u potrazi za poslom; nastaje 30 3 l Isto, str. 94 i sl. nova druStvenaklasa, sloj ljudi istrgnutih J Z Usp. LORTZ, J., Storia della Chiesanello sviluoo delle sue idee, II. Roma 1967,str.377 i sl. iz svog obiteljskogi religioznogozradja.U
90
Natalijr nevjeri prilag< Djelor
koje sr Pn (druZb osobn otvara Ljubar losrda gregac zemlja Dje ima vii spome U posred Zagreb Jederl jevu, I podrZa podup masc bivalo. Zen Milosr podinj Zagreb ca nas kovu, I ci... O Zenski dovnic gradov posebn tih kon vjetno( su ti gr hrvatsk proZim ra sa za om sm Zagreb skeusta govine Bosni (l otvaraj danaSn punog djelova svojim
Zenskihcrkvenih redova...
to ze ve oo oj ke
urina
ue )Ci reralih
t8.
r9. do dh za jetla tka dar nih 1la)m: en)ne, miav-
rkih ima gim re:5ie dizuJu
;vilu^l
nevjerojatnusposobnost ukorjenjivanja te prilagodavanjapotrebama i okolnostima. Djelovalesu snaZno i na domaie kieri, kojesu im se od poCetkapridruZivale. Prve samostaneZenskih kongregacija (druZba)na naSim prostorima otvaraju osobnoutemeljiteljice tih ustanova ili se otvarajuza njihova Zivota (Kieri BoZje Ljubavi,Sestresv. KriZa, SluZbenicemilosrdaitd.). Drugim rijedima, Zenskekongregacijena naSem tlu Sire se kada i u zemljama svog nastanka. Djelovanjeovih ustanovana na5emtlu imavi5ezajednidkihoznaka,osim ovih vei spomenutih. U njihovu dolasku u na5e kraieve posredujunajdeSiebiskupi (J. Haulik u Zagrebu,J. J. Strossmayeru Dakovu, T. Iederliniiu Dubrovniku, J. Stadleru Sarajevu,P. Buconjii u Mosraru itd); oni ih podrZavaju, a koliko mogu i materijalno podupiru;Cestoposredujuu nesporazumima s drZavnim vlastima, dega je takoder bivalo. Zenskekongregacije,osim one sestara Milosrdnica,na hrvatskom prostoru ne podinjuprosvjetnodjelovanje u centru, tj. Zagrebu. Veliki i znadajnizavodi redovnicanastatie u Dubrovniku, Sarajevu,Dakovu,Banjaluci, Splitu, Mostaru, Subotici...Oni uglavnom pripadaju razliditim Zenskimkongregacijama.Kako su se redovnicama prikljucivale domaie kieri, ovi gradovipostat ie s vremenom sredi5ta posebnih, hrvatskih provincija (pokrajina) trhkongregacija.Odatle ie one Siriti prosvjetnodjelovanjenajprije u prosrorukojem su ti gradovi sredista,a potom i u druge hrvatskekrajeve. Tako zapaiamo pojavu proiimanjacjelokupnog hrvatskog prostorasazapadana istok i jug, ali i u suprotnom smjeru. Redovnice sa srediStem u (milosrdnice)otvarju brojne SkolZagrebu skeustanovei na podrudju Bosne i Hercegovine;one Stoimaju srediStedjelovanjau Bosni(kieri BoZje ljubavi, klanjateljice...) otvarajupodruZnice na cijelom prostoru danaSnje Republike Hrvatske. U vrijeme punog zamaha odgojno-prosvjetnog djelovanja,Zenske redovnidke ustanove svojimSkolamapokrivaju prostor od Su-
KatoliCkecrkve...,85- 104
botice do Raba, od Pule do Perasta,od Medimurja do Trebinja. Veiina Zenskih kongregacija otvara samostaneu Zagrebu tridesetih godina naleg stoljeia, najprije zbog vlastitih potreba (Skolovanje kadrova za svoje Skole), ali otvaraju i prosvjetne ustanove.Medutim, iako u Zagrebu otvaraju samostane relativno kasno, povezanosts tim nacionalnim i vjerskim srediStemsvih Hrvata oditovala se na razne nadinei bila trajna od samogdolaskana naSetlo. Iako je opsegdjelovanjapojedinih kongregacija bio razlidit, a ponekad moZda i kvaliteta odgojnog i prosvjetnog djelovanja, ono se ostvarivalo kroz iste ili slidne tipove odgojnih i obrazovnih ustanova. Evo glavnih: 1. Ustanove za pred5kolski odgoj djece (zabavi5ta,obdani5ta,"pjestovaliSta", "male Skole" ili ustanoveslidnih naziva). Moglo bi se reii da su redovniceu pogledu ustanova za predSkolski odgoj na na5empodrudju bile pionirke u toj djelatnosti. Tih ustanovajedva da je bilo i u veiim gradskimsredi5tima.U Hrvatskoj se ustanoveza predSkolskiodgoj djece podinju osnivati u drugoj polovici 19. stoljeia pod pritiskom potrebe za zbrinjavanjem djece siroma5noggradskog stanovniStva, ali i pod utjecajemideja PestalozzijaiFrobela o odgoju djece u pred5kolskojdobi. Kao i drugdje u Europi, ustanoveza predSkolski odgoj otvaraju karitativna udruZenja, dru5tva Zena i osobito Zenski redovi, odnosno kongregacije. Ni u vrijeme izmedu dva rata u nas se ni5ta bitno nije promijenilo u tom pogledu. Ukupan broj ovih ustanovabio je malen i nedostatani obuhvaiale su malo djece. Do dolaskaredovnica ovakve ustanovegotovo da nisu ni postojale na podrudju Bosne i Hercegovine.33 2. Osnovne Skole bile su najbrojnije ustanove Zenskih kongregacija. NajdeSie
33
Usp. PALAC, s. N.. Prosvjetni i odgojni rad St<6tstitr sestara franjevki medu H"riatima, zbomik "Kadii" lxl1977, str 232.
9l
Uloga Katolidke crkve...,85-lM
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
su bile detverogodi5nje,za Zenskudjecu, ali bilo je mnogo i mjeSovitih.Najveii doprinos ovih Skola i jest u opismenjavanju ZenskemladeZi. Redovnice ne samo Sto su olak5ale Skolovanjei siromaSnijimanego su znatno utjecale na roditelje djece, potiduii ih da u SkoluSaljui djevojdice.Na taj su nadin pridonosile mijenjanju jednog mentaliteta nesklona prosvjetnom uzdizanju Zenskedjece. 3. Opetovne Skolepostojalesu u veiim zavodima redovnica (Dubrovnik, Zagreb, Sarajevo,VaraZdin). Bili su to zapravo teeajevi opismenjavanja vei odraslijih djevojaka,ali i onih koje nisu imale priliku ili moguinost redovito pohadatiSkolu. 4. ViSe djevojatke Skole (izmedu dva rata zvane grailanskima) u zavodima redovnica bile su manje brojne. Postojalesu u veiim zavodima, odnosno u veiim naseljima, kako ie se to vidjeti iz pikaza djelovanjapojedinih kongregacija.PruZale su djevojkama cjelovitije obrazovanje i pripremale ih za dalje Skolovanje u uditeljskim i drugim Skolama. 5. Struine Skole raznih tipova (domaiinske, Skole kuianstva i gospodarstva, obrtne Skole, Zenske zanatske Skole i slidnih naziva) redovnice otvaraju najvi5e izmedu dva rata, ali i prije prvoga svjetskog rata. U nekim krajevima i gradovima bile su to i prve Skolske ustanovete vrste, npr. u Dalmaciji te Bosni i Hercegovini. Mali broj struenih Skola otvorenih prije prvoga svjetskog rata pohadalasu uglavnom djecaiz grada.Ona sa sela za to nisu imala moguinosti zbog manjka osnovnih Skola u selima, jer je uvjet upisa u strudneSkolebila svr5enaosnovna Skola.K tome, u gradovimanije bilo domova za Zenskudjecu.3' Ove Skoletrajale su razlidito: od jedne (domaiinske) do pet godina (obrtne i strudne). Osim kuianskih i gospodarskih znanjai stjecanjavjeStinai umijeia, one su djevojkama davale temelje opie uljudbe, proSirivale njihova opia znanja te dru5tvenu i vjersku izobrazbu. Poslije prvoga svjetskograta u Europi je bilo naglaSenonastojanjeu promicanju ovog tipa Skola. Rasulo doma i obitelji
92
upozoravalo je kako nije dovoljno voditi raduna samo o osnovnom i srednjem obrazovanju ZenskemladeZi nego da je potrebno posvetiti se cjelovitijem razvoju Zenske osobnosti. Strudne Skole Zenskih kongregacija na hrvatskom prostoru uklapale su se u ta nastojanjate ispunjavale tako veliku prazninu Skolskog sustava u pogledu tih Skola. Njih je bilo malo (drZavnih,gradskih)prije prvoga svjetskog rata, ali ni kasnije se stanje nije osobito popravilo. To posebnovrijedi za podrudje Zbog Dalmacije te Bosne i Hercegovine.3s svega toga veie je bilo znadenjestrudnih Skolau zavodimaredovnica. Na ovom mjestu vrijedno je spomenuti i znadenjedobro organiziranihi razvijenih gospodarstavauz samostaneredovnica. Medu ostalim, ona su sluZila za izvodenje praktidnenastaveu strudnim Skolamanjihovih zavoda.a bila su i uzor stanovnicima odredenogmjesta i kraja, jer su mogli vidjeti i nauditi kako unaprijediti vlastito gospodarstvo - od uzgoja novih kultura do primjene, danas bi se reklo, nove tehnologije.36 Uz struane Skole neizostavno valja spomenuti struine rceajeve koji su trajali od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Mnogo Zenai djevojaka iz grada i sa sela kroz te je tedajeve stjecalo dragocjena znanja i vje5tine koje su im pomagaleda unaprijede Zivot svojih obitelji i gospodarstva. 6. Uiiteljske Skole u zavodima redovnica nisu bile brojne, ali su bile vrlo znadajne za sveukupan hrvatski prostor. Neke su bile kratka vijeka (u samostanu klarisa u Splitu i u Zavodu sluZbenica
34 35
36
I s t o ,s t r . 2 3 5 . Povijest Skolstvai pedagogije,Zagreb 1958, str. 280; u Dalmaciji pred prvi srjetski rat ima samo pet struanih Skola, a istodobno uZa Austrija, bro jem stanovnika jedan i pol put veia od Hrvatske, imalaje 298 takvih Skola. Takva su gospodarstva, primjerice, bila u zavodu "Nazaret" sestaraklanjateljica, ekonomija "Josipovac" kod Tuzle i "Betanija" kod Sarajeva sestara kieri BoZje ljubavi, "Doloroza" sluZavki malog Isusa, "Majur na Savi" sestara milosrdnicaitd.
Natal
milos deset djevq (pose Zagre
U'
jedno vlastir gana ( djelov Najvir izmed Jugos je udi Saraje su Zelj zavod dopuS bio sa i urSul 7. SOtOV redovr predve mom I gimnai VaraZd ljubavi manje upisan potrebi dovnic na trajl vjetnor ambico kulturn bilo u r je nasil Svi nidka je dase; ondje g zgrade i ondje prostor posebn vanje s bogate r susei kada je slaviji 5
I
liti rb)orju iih laale u ilo :og ito dje rog nih ruti nih ca. nje njima ridosdo norlja Ljali ec1. lela ena rda ipo-
revrlo itor. :anu nlca
l, str. samo brortske, lau romlSararcza" )stara
NatalijaPalac:Djelovanje zenskihcrkvenih redova...
uloga Katolidke crkve...,85-104
milosrdau Dubrovniku) dok su druge kroz onemoguiiti rad konfesionalnih Skola, od desetljeiaodgajale i obrazovale stotine kojih je veiina i pripadalaredovnicama.U djevojakaza uditeljice osnovnih Skola svim zavodima redovnica posebnaje skrb (posebno:uditeljske Skole milosrdnica u posveiivana siroma5nim udenicama - ne Zagrebui kieri BoZje ljubavi u Sarajevu). samo Sto su oslobadaniplaianja Skolarine Uditeljskim Skolamaredovnici bilo je nego su destodobivali potpunuopskrbu. jednozajednidko:nesporazumisa Skolskim Inade,gotovo sve SkoleZenskihredova vlastimai pokuSajinadleZnihdrZavnihorimale su pravo javnosti podijeljeno od ganada ih ukinu ili barem da im ogranide nadleZnih drZavnih vlasti, koie su sebi djelovanjekoliko god je ro bilo moguie. zadrlavale i pravo nadzora. Skoie su radile NajviSeneprilika imale su redovnice u skladu s programimapropisanimaza istu izmedudva rata, tj. u vrijeme Kraljevine vrstu drZavnih Skola.No, u zavodima reJugoslavije. Karakteristidanprimjer u tome dovnica mogli su se uditi fakultativno i je uditeljskaSkola kieri BoZje ljubavi u drugi predmeti:stranijezici, slikanje,razna Sarajevu.3T Neke Zenskekongregacijekoje umijeia... Odgoju djevojaka u samostansuZeljeleotvoriti uditeljskeSkoleu svojim skim konviktima svaka je kongregacija zavodimanisu nikako mogle ishoditi davalaneStosvog vlastitogpedata. dopuStenje drZavnihvlasti. Takav je sludaj Redovnice su Skolavale kadrove za biosasestramaklanjateljicamau Banjaluci svoje Skoleu Zagrebu,Sarajevu,Banjaluci i ur5ulinkama u VaraZdinu.38 (najmanje), ali i u inozemstvu (Austrija, 7. Zenske realne gimnazije bile su Italija). Dobro opremljenebiblioteke zavogotovoepizoda u prosvjetnom djelovanju da omoguiavale su kvalitetno pripremanje redovnica.Njih nekoliko otvoreno je u za nastavu.Povremenastudijskaputovanja predvederje drugog svjetskograta ili na sa- pridonosilasu pro5irivanjuobzorai doticamom njegovu podetku: u Zagrebu takvu ju sa sredinamagdje su uvjeti za Skolstvo gimnazijuotvaraju milosrdnice (1937), u bili bolji nego u nas i moguinosti mnogo VaraZdinuuriulinke (1940) i kieri Bolje veie. Ijubaviu Koprivnici (1941). Veliko zanimanjejavnosti za ove Skole i velik broj upisanihudenica3e svjedodili su o njihovoj potrebitostii povjerenju ljudi u rad redovnica.Otvaranjepak u osvit rata ukazuje na trajno nastojanjeredovnica da na pros- 37 Vidi o tome: Provincija BoZje Providnosti DruZbe Kieri BoZje Ljubavi 1882-1982,Splitvjetnompolju pruZaju uvijek viSe. Tako -Zagreb 1982, str. 59-62. ambicozniprojekti pokazuju takoder da je 3 8 Odnos vlasti prema uditeljskim Skolama redovnica valjalo bi pobliZe istraZiti. No, on je kulturno-prosvjetnodjelovanje redovnica zacijelo zrcalio sve ukupne odnose Katolidke bilo u uzlaznoj liniji sve do trenutka kada crkve i DrZave u cjelini (razni poku$aji i nespojenasilnoprekinuto1945.godine. razumi u svezi s konkordatomitd). Skolske sestre franjevke u Mariboru imale su jednake probSvim Zenskim kongregacijamazajedleme sa svojom, inaie vrlo Cuvenomuditeljskom nidkaje bila spremnostna rizik i spremnost Skolom. Kad je Ministarstvo prosvjete u Beoda se prihvate prosvjetnog rada jednako gradu donijelo odluku (Skol. 1925126) da ta ondjegdje su ih dekaleopremljeneSkolske Skola ukine prvi razred, Sto bi bio put ukjdanja Skole, dalo je za tu odluku i nedvosmisleno zgradei osiguranamaterijalna sredstvakao obrazloZenje:"po dl. l6 Ustava Kraljevine SHS, i ondje gdje su podinjale u samo jednoj po kojem moraju sve Skole davati moralni odgoj prostoriji i sa samo jednom klupom. S i razvijati drZavnu svijest u duhu narodnog jedinstva i vjerske tolerancije, za Sto DrZava ima posebnimZarom skrbile su se za uzdrlas a m o g a r a n c i j u u d r Z a v n i m S k o l a m a . "( U s p . vanjesvojih Skola ondje gdje nisu imale KODRIC, S.-PALAC, N., Skolske sestre frabogatesponzore.S istom uporno5iu borile njevke Krista Kralja, Mostar-Sarajevo-Split 1 9 8 7 ,s t r 1 6 5i - s l su se i za opstanaksvojih Skolau vrijeme Vidi o tome: Sematizam, 1939, str. 494; Hrkadaje prosvjetna politika u prvoj Jugovatske Ur5ulinke, str 122 i sl; Provincija BoZje slavijiSkolskimzakonodavstvomnastojala Providnosti,str. 154 i sl.
93
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
Nata
godine kasnije na izloZbi u Vatikanu (1888)radovisestaramilosrdnicadobivaju laskave ocjene.a2 Redovnicesu razvijale kulturno-prosvjetno Udenice Uditeljske Skole kieri BoZje djelovanje kroz mnoge izvan5kolske aktivnosti. To je bio sastavnidio rada u sva- ljubavi iz Sarajevanastupajuna dvjema velikim izloZbama:u BudimpeSti(1896) i koj, makar i maloj Skolskojustanovi kao i Parizu(1900).43 u velikim Skolskimzavodima. Izrada misnog ruha velike umjetnidke Pouiavanju stranih jezika posvudase vrijednosti vezanajetakoderza ta dva velipridavala vaZnost.Ono se prakticiralo i u mjestimagdje sestrenisu drZaleneku 5ko1- ka zavodaredovnica. Mnoga djevojadka dru5tva djelovala sku ustanovu.Najde5ie se poudavajunjesu u zavodimaredovnicai pridonosilakulmadki i francuski, rjede talijanski; kod u r 5 u l i n k i u V a r a Z d i n u m o g a o s e u d i t i turnoj, religioznoj i nacionalnoj izgradenosti gojenica,a postojalasu za sve dobi. madarski... vezane je mjesto M n o g i m a s u b a S u z t a d r u S t v a Glazba zauzimalapovlaSteno najljepSeuspomenena Zivot u zavodu. u s v i m z a v o d i m ar e d o v n i c an e s a m o u liturgiji nego i na mnogo drugih naeina. Posebnoje po tome bio_poznatsamostan IV.KRAIAK PBIKAZ ODGOJIIOGA ur5ulinki u VaraZdinu.Stovi5e,glazbeno I PROSVJETI{OGA DJETOVAIIJA obrazovanadjevojkamoglaje stupitiu red ur5ufinki u VaraZdinubez mirazalal Sestre posvuda daju pouke u glazbi i Ovaj prikaz djelovanja pojedinih Zenskih sviranju na raznim glazbalima; njeguju kongregacijadaje mali uvid u djelovanje zborno pjevanje, imaju ponegdje tambu- njihovih glavnijih Skolskihustanovai njiraSkadruStvaitd. hovo Sirenjena hrvatskomprostoruod srePrigodne priredbe priredivane su u dine 19. stoljeia. Stogaidemo povijesnim svim zavodima,od zabavi5tado Skolakoje slijedom njihova dolaskai ukorjenjivanjau su pohadale vei odrasle udenice. Neke na5etlo. priredbe spremane za posebne prigode 1. Milosrdnice bivale su na zavidnoj umjetnidkoj razini i privladilesu brojnu publiku. O njima je i Nakon reda urSulinki,gotovo 150 godina tisak izricao laskavepohvale.orIzvodenesu poslije, podela je u Hrvatskoj djelovati nekadi izvan Skolskihdvorana,u gradskim Dru2basestaramilosrdnica.a kazaliStima(Sarajevo,Banjaluka). lzlolbe ruinih radova bile su ne5to neizostavnou svakom iole znadajnijem zavodu redovnica. Priredivane su obiino jednom na godinu, desto istodobnosa HrvatskeUr5ulinke,str 129 zavodskimpriredbama.Na izloZbamasu 40 4 l Usp. Provincija BoZje Providnosti, str. 80 i sl; gojenica svih izlagani radovi udenica i Kezii, Ines-Sutii, Flavija: S povjerenjemu Krv Jaganjdevu,Zagreb 1984, str 126 dobi. Te su izloZbe znale biti dogadaj goKratka povrjest DruZbe sestaraMilosrdnica u dine u svojoj sredini. Radovi nekih zavoda Z a g r e b uZ , a g r e b1 9 3 5 ,s t r . 1 8 3i 1 9 6 . na visokoj razini, osobibili su umjetnidkoj 43 Provincija BoZjeProvidnosti,str 79 44 Prapocetke DruZbe sestara milosrdnica valja to radovi u zavodumilosrdnicau Zagrebui traZiti u Parizu, u zajednici "Kieri krSianske kieri BoZje ljubavi u Sarajevu.Iz ta dva ljubavi" koju su utemeljili Vinko Paulski i Lujza zavoda radovi su odlazili i na izloZbe u Marillac Kasnije, mnogi su se nadahnjivalina europske metropole, nekad po narudZbi duhovnoj ba5tini sv Vinka Paulskog,pa je nastao niz zajednicakoje su njega smatralesvojim vlade. Sestremilosrdnicetako sudjelujuna utemeljiteljem-Takva je bila i zajednicau In' izloZbamau Beiu (1886)s viSeradova,od nsbrucku,od koje je nastaoi zagrebackiogranak kojih neke otkupljuje bedki muzej. Dvije m i l o s r d n i hs e s t a r a
( Zarn Hau sam mati
Uloga Katolidke crkve...,85-104
Kulturno-prosvietno djelovanje klozizvanSkolske aktiYnosti
t
dana liki vatS proS potr( L bup mlad je g, Skol milor nJrm ( 18 4 gradr nJego ka) sr Domr
usrAltovA irmxn nEDovtt,Ex,fl
94
svrse "taj u naSo
o
vJero novos vJero crkvi. Di ovog neke r Pr I 850. -po
pe djr pe po Gc
postoJ - zal - tee - teC -
OSI
-
gol jih viS
-
NatalijaPalac:Djelovanje zenskihcrkvenih redova...
lI
u
I
ta l,i.
ih Je
iim tu
na ati
sl; Krv au
alja rske JJZA lna nartm Inrnak
One su doSleu Zagreb 1845. godine iz Zamsai Innsbrucka na poziv biskupa J. H a u l i k a .O d g o d i n e 1 8 5 6 . z a g r e b a d k i samostandjeluje samostalno,kao kuia maticanove kongregacije. U samostanu sestara milosrdnica u danaSnjoj Frankopanskojulici razvio se veliki Skolski zavod, najveii uopie u hrvatskimkrajevima. Razvijao se postupno, prolirujuii i dogradujuii nove zgrade za potrebezavodskihSkola. U vrijeme dolaskamilosrdnicauZagrebu postojesamo dvije uditeljice za Zensku mladeZ i jedna osnovnaSkola,neke bogatije gospodeuzdrZavaju pokoju privarnu Skoluu gradu,os te nije nikakvo iudo Stosu milosrdniceprimljene s velikim odekivanjima.Kada se samostanpodeo graditi (1840),gradski magistratistiie kako je ta gradnjadokaz "da svi pothvati i nastojanja nJegove preuzviSenosti (d. biskupaHaulika)smjerajuspasonosnimsvrhamaCrkve i Domovine"a6. "Agramer politischesZeitung" pi5e na svrletkuprve Skolskegodine (1846) da je "taj uCevnizavod jedan od najodlidnijih u naSoj domovini."oT Od samog podetka sestre se bave i vjeronaudnom poukom, Sto je bila velika novostza Zagreb. Tada, naime, nije bilo vjeronaudne pouke ni u jednoj zagrebadkoj crKVr. Da dobijemo barem neki uvid u razvoj ovogSkolskogzavoda, evo izvje5ia za nekeSkolskegodine: Prema"Katolidkom listu" iz kolovoza godine,samostanima ove Skole: 1850. - podetnuudionu: donji i gornji razdjel - pervu,drugu i tretju udionu s dva razdjela - pedagogidkuudionu za one koji se Zele posvetitiuditeljskomstaleZu Godine1886.u samostanskom zavodu postoJe: - zabaviSte i "pjestovaliSte" - tedajza uditeljice zabavi5ta - tedajza uditeljicerudnograda - osnovnaSkola - gornjaosnovnaSkola(za djecu bogatijih obitelji) - vi5adjevojadkaSkola
Uloga Katolidke crkve...,85-104
-
Zenskapreparandijakoja je dotad dala vei 360 uditeljica - konvikt: za pripravnice (redovnidke), za djecu gradanskih obitelji, za djecu bogatijih ili, kako se govorilo, "boljih" obitelji U to vrijeme samostanuzdrZavastotinjak djece, drugih Sezdesetakdobiva u samostanurudak u toku Skolske godine. Radilose,dakako,o siroma5nima.a8 Pred drugi svjetski rat uza sve spomenute Skolesamostanskizavod ima joS: - ZenskuzanatskuSkolu - Zenskurealnu gimnaziju (na dana5njoj Savskojcesti) - konvikt za udeniceuditeljskeSkole i one u viSim razredimagimnazijeae Osim ovoga glavnog,srediSnjeg zavoda, do kraja 19. stoljeia milosrdnice su otvorile brojne Skolei razvile zapalen odgojno-prosvjetni rad u mnogim mjestima Hrvatske te u Bosni i Hercegovini. MoZe se reii da je potkraj 19. stoljeia u nekom smislu zaokruZeno i dovrSeno njihovo Sirenjena hrvatskomprostonl,barem Stose tide Skola.Izmedu dva rata u Hrvatskoj ie otvoriti tek poneku obrazovnu ustanovu znadenjekoje se neie moii mjeriti sa Skolama ranije otvorenima,izuzme li se, naravno, njihova Zenska realna gimnazija u Zagrebu(1937). Od Sezdesetihgodina 19. stoljeia milosrdnice su otvorile u Hrvatskoj viSe, uglavnomosnovnihSkola:PoZega(1862), Vefiki Bukovac (1865), Daruvar i Zlatar (1866), Ivanec (1867); posljednjegodine 19. stoljeia, 1899,otvarajuzabaviSte i osnovnu Skolu u Praputnjaku,a sljedeie godine i u Martinskoj Vesi. Otvaranje nekih od ovih Skola ima se zahvaliti posredovanju i nastojanju bogatih grofica. One za uzdrZavanjeSkola prinose znatna materijalna sredstva:grofice JelisavaDraSkovii
45 Usp. BABIC, A M, Dolazak i podeci javnog 46 47 48 49
rada sestaramilosrdnica u Hrvatskoj, "Croatica christianaperiodica",br 2/1978,str 39. Isto, cit dj , str 4l Isto, str 45 Usp. Kratka povijest DruZbe,str. 181-182 Opdi Sematizam,1939,str. 494.
9s
Uloga Katolidke crkve...,85-104
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
(Veliki Bukovac) i Ljudevita Jankovii (Daruvar), barunica Inkay (Rasinje), grofica T erezija Dra5kovii (Y inicalZagorje) itd. Izmedu dva svjetska rata u Hrvatskoj su, uz vei spomenutu Zensku realnu gimnaziju, otvorene ove Skolskeustanove:obdani5teu Benkovcu i takoder Zenska zanatskaSkola (1934) te u Sisku zabavi5tei osnovnaSkola
(r92s).
Djeloyanje sestatamilosdnica a Bosnii Hercegovini Sestre milosrdnice podele su djelovati u Bosni i Hercegovini u vrijeme turske vladavine, 1871. godine, kada su na poziv biskupa fra Pa5kalaVujidiia doSleu Sarajevo.soProsvjetnodjelovanjena ovom prostoru vezanoje najvi5e za osnovne Skole, dijelom za zabaviStai kasnije, izmedu dva rata,za ZenskestrudneSkole. Ne5to veii zavod bio je u Sarajevu, gdje su najprije do5le, zatim u Mostaru i Travniku. Godine 1872. bila je doista bogata osnivanjem novih podruZnica u BiH, odnosnootvaranjemSkolasestaramilosrdnica u Mostaru, Docu kod Travnika i Derventi te dvije godine kasnije u Livnu, a 1881. godine otvaraju osnovne Skole u Travniku, drodimje neStokasnije slijedilo Zep&. U Zupanjcu, danaSnjemTomislavgradu, otvorile su osnovnu Skolu 1884. godine,a desetakgodina kasnije i u Bugojnu. Potkraj 19. stoljeia otvorile su osnovnu, a kasnije i Zenskustrudnu Skolu u Ljubu5kom(1898).Ovdje su, kao i u Mostaru,imale i konvikt za djevojke. Dolazak sestaramilosrdnica u mnoga naselja u BiH posredovali su franjevci. Veiina otvorenih Skola djelovala je do 1945. godine dok je manji broj njih zatvaran u meduvremenu.
djevojke iz tzv. boljih dubrovadkihobitelji. Glavni Skolskizavod ove kongregacijebio je i cijelo vrijeme ostao upravo dubrovadki. Te redovnice nisu otvarale mnogo podruZnica do drugog svjetskog rata. Samo nekoliko otvorenih Skolabilo je uglavnom u naseljimauz obalu: u Splitu (1855) osnovna Skola i zabavi3te;u Ka5tel-Novom ( 1 9 3 1 ) i K a 5 t e l - S u i u r c u( 1 9 3 4 ) i m a j u zabavi5tai ZenskestrudneSkole.Medutim, sve te Skoleniizdalekanisu imale znadenje Skolskog zavoda u Dubrovniku. Ovaj zavod imao je: - zabaviSte - osnovnuSkolu - gradanskuSkolu - konvikt - uditeljsku Skolu (Preparandio femminile pressole Ancelle di Caritd) izmedu polovice Sezdesetihi polovice sedamdesetihgodina 19. stoljeia. U Skolamadubrovadkog zavoda udili su se svi zakonom propisani predmeti, od jezika hrvatski i francuski. Po Zelji se mogla ueiti glazbai slikanje. Zavod je imao dobro opremljenekabinete i biblioteku za nastavnicei udenice,odnosnogojenice. U odgojnom radu velika se pozornost posveiivala kontaktu s roditeljima udenica: kroz roditeljske sastankei dopisivanje. Smatralose kako je od najveie vaZnostiza postizanje dobra uspjeha u Skoli i ostvarivanje cjelovita odgoja da "koliko je
50
(Ancelle 2. Sluibenice milosrda della Garitilu llubrovniku Nedugo nakon sestaramilosrdnica na hrvatski prostor dolaze i "sluZbenicemilosrda" u nas poznatije pod imenom andele.st Na poziv biskupa T. Jederliniia dolaze u Dubrovnik 1853. godine. Njegova je Lelja bila da ove redovnice otvore Skolu za 96
5l
Razlog dolaska nije bio samo u potrebnosti Skola za Zensku djecu Kronika DruZbe biljeZi ovo: u Sarajevu su protestantske dakonise bile otvorile Skolu za Zensku d-iecu i u njoj vrlo zauzeto djelovale (1865). Pohaitalasu je i djeca boljih katoliakih obitelji. Medutim, na prvom javnom ispitu, biljeZi kronika, uzvanici i gosti opazi5e "da su deklamacije i odgovori u protestantskom duhu" Katolidki su roditelji nakon toga ispisali svoju djecu iz Skole, a biskup je podeo traiiti katolidke redovnice koje bi otvorile Skolu. DruZbu je ustanovilau Brescii, Italija, Paola di Rosa (Marija Krucifiksa) 1840. godine. Sestresu za nlezina Zivota doSle u Dubrovnik. Podaci o sluZbenicama milosrda i njihovu dolasku u Dubrovnik su prema knjizi: GIRELLI, Elisabeta, Zivotopis sv. Marije Krucifikse di Rosa,Brescia 1884 (hrvatskiprijevod; Split 1980,cikl.).
Natalij mogu Skolo
3. Se
Na hn pozna vanju ustano prosvjr doista njihov, dale i vanju istodnc
UI Stross Svicar Bis canje5 zadada Onjej skuosr na djel pustile sestran je upra podele varskij Zen stanud Skola.I nom, a samos zabavi Zenska ma okr hvaljujr Izva suu viS u zaba negdje drZavn Bosans dje, osi Zensku 1925. 1 domaiir i daleko i Janjev
Katolidkecrkve...,85-l(X
i. io i. tlo
m S-
m ju n, je aj
tudu m:ili od lorao za ost ca: rje. za )stje
kola o:u orile zeto oljih nom ziSe kom isali aZiti
la di re su acl o KUU .beta, escla
moguie(...) i obitelj radi u suglasju sa Skolom".52
3.Sestre sY.Kriiau lhkoyu Nahrvatskim prostorima sestre sv. KiLas3 poznatijesu po svom karitativnom djelovanju i radu u brojnim zdravstvenim ustanovama nego po prinosu koji su dale u prosvjetii kulturi. Karitativno djelovanje doistajeprevagnulo u hrvatskoj provinciji njihovekongregacije.saMedutim, one su dalei obol u kulturno-prosvjetnom djelovanjumedu Hrvatima, dobrim dijelom u istodnojSlavoniji. U Dakovu dolazena poziv biskupaJ. J. Strossmayera 1868. godine iz Ingebohla u Svicarskoj, za Zivotautemeljiteljice. Biskup Strossmayershvaiao je promicanje Skolstvakaojednu od svojih Zivotnih zada1a,u Stoje ulagaougled, novac iveze. 0n je joS 1856.bio u Dakovu orvorio ZenskuosnovnuSkolu u kojoj su desetakgodinadjelovalemilosrdnice.Kad su one naspustileDakovo, biskup je tragao za drugim sestrama koje ie preuzeti Skolu. Na5ao ih Jeupravo u sestrama sv. KriZa, koje su podelepouku po5to su dobro svladale hryatskijezik. %nska osnovna Skola djeluje u samostanudo 1898, kada je otvorena drZavna $kola.Tada se samostanskaspaja s drZavnom,a sestre nastavljaju poudavati.ssU $amostanu sestarasv. KriZa djelovalo je i zabavi5te, vi5a djevojadka Skola i takoder IenskazanatskaSkola.Materijalnih problema oko uzdrlavanja Skola nije bilo zahvaljujuiipotpori biskupa Srrossmayera. IzvanDakova sestresv. KriZa djelovale suu viSemjesta istodne Hrvatske, najeeSie u zabaviStima i osnovnim Skolamakoje su rcgdjebile njihovo vlasni5tvo, a nekad drZavne. U Donjem Miholjcu su od 1899,u Bosanski Brod dolaze 1908. godine i onosim zabavi5tai osnovneSkolevode i strudnu 5kolu.s6U Osijeku su od . godine djelovale u zabaviStu i ilomaCinskoj Skoli. Osnovne Skole otvaraju idalekood svog sredi5ta:u Herceg-Novom Ianjevu.5?
Drugi svjetski rat dodekale su s desetak prosvjetnih ustanovas viSe od 2000 djece i gotovo 200 gojenica u konviktima.
4. Prosrjetno djelovanje ktanjateljica Krvil(ristoveu Bosni Dolazak sestara klanjateljicass u Bosnu posredovaoje opat trapistidkog samostana "Marija Zvijezda" pokraj Banjaluke, p. Franz Pfanner. Sestre dolaze iz Feldkircha u Austriji 1879. godine i nastanjuju se u naselju BudZak u neposrednoj blizini Banjaluke. Prema rijedima jedne od njih, shvatile su kako je "Bosna kraj koji bi se dao uzgajati."5e Stcotskizavod u BudZaku nazvan "Nazaret" postaje srediSte njihova djelovanja. Odatle ie se pro5iriti do kraja 19. stoljeia po sjeverozapadnoj Bosni razvijajuii zapaLenoprosvjetno djelovanje. U svojim Skolama dugo ie imati dvojezidna odjeljenja: njemadka i hrvatska. Tako je poeeo i zavod "Nazaret": osnovna Skola podelaje rad vei 1880.godine.Kako sestre kao strankinje nisu znale hrvatski, za hrvatsko odjeljenje angaZiralesu jednu civilnu uditeljicu, koja je i njima samima ujedno bila uditeljica hrvatskoga! U tom zavodu od podetka postoji siroti5te, a otvorenaje i viSadjevojadkaSkola.Zavod "Nazaret" sagradenje s vremenom u veliki kompleks: brojan po osoblju u njemu na-
52
Iz zapisa u Arhivu samostana sluZbenica milosrda u Dubrovniku. 5 3 Ovu kongregacijuustanovilaje 1856. godine u Svicarskoj Terezija Scherer i Teodozije Florentini. Kuia matica podignuta je u Ingenbohlu, kanton Schwvz. Usp. VIDOVIC, s. K., J. J. Strossmayer i djelovanje sestarasv. KriZa, "Kadid" XlVli982, i Karitativni rad sestara sv. KriZa u na5oj proSlosti, "Kadii" lxl 1979. 55 VIDOVIC, s. K., J. J. Strossmayer,str. 235. 56 Opdi Sematizam,1939, str. 506-507. 57 VIDOVIC, s. K., Karitativni rad, str.243. 5 8 Podaci o DruZbi klanjateljica uzeti su prema knjizi: S povjerenjem u Krv Jaganjeevu,phredile Kezii, s. Ines i Sutii, s. Flavija, Zageb 1984. DruZbu klanjateljica ustanovila je Maria de Mattias iz Velacorseu ltaliji I 834. S povjerenjem, str. 48.
97
Uloga Katolidke crkve...,85-104
Natalija Palac:DjelovanjeZenskihcrkvenih redova...
stanjenom, a ekonomski posve neovisan, Stoga i izdvaja od drugih Skolskih zavoda. "Nazaret" tako ima ekonomiju koja ga hrani; za potrebe sestarai gojenica u tom zavodu izraduje se obuia, a i za cijelu zajednicu klanjateljica. Od godine 1908. radi i nadaleko poznata tkaonica koja proizvodi Stofove za potrebe sestara,ali i nekih drugih redovnidkih zajednica, tkanine za posteljno i stolno rublje itd. Od godine 1930. zavod posjedujei malu elektridnu centralu.@ U posljednjadva desetljeia klanjateljice ie otvoriti brojne Skole i nekoliko znadajnijih Skolskih zavoda. Tu je najprije Banjaluka (1887) sa osnovnom i viSom djevojadkom Skolom i zabavi5tem;ondje sve do 1919. godine poudavaju samo na njemadkom,a poslije toga samo na hrvatskom. Poku5ajda u tom gradu otvore vlastitu uditeljsku Skolu nije uspio, jer nikako nisu mogle dobiti dozvolu Ministarstva prosvjete u Beogradu. Uditeljice za svoje Skole pripremaju u Zagrebu (kod milosrdnica), u Sarajevu,na KrajiSkoj uditeljskoj Skoli u Banjaluci,6t ali i u inozemstvu (Austrija, Njemadka). Veii, znadajniji Skolski zavodi klanjateljica bili su jo5 u Bihaiu (1894) sa zabavi5tem, osnovnom i viSom djevojadkom 5kolom,62zatim u Zenici (1903), gdje su takoderpostojaleiste Skole.Osamdesetih godina 19. stoljeia otvorene su Skoleu BosanskomAleksandrovcu(1885), Topoli (Srednjoji Cornjoj - 1888;Donjoj 1899).U Mahovljanima kod Banjalukevodile su 1894-1940.osnovnu Skolu na talijanskom i hrvatskom za djecu Talijana iz Trentina koji su se ondje naselili nakon poplave njihova sela.U Jajcu su imale osnovnu Skolu odl9l2. godine. Dvadesetihgodina na5egastoljeia sestre klanjateljice proSirile su odgojno-prosvjetno djelovanje i na podrudju dana5nje Republike Hrvatske. Otvarale su najde5ie ustanoveza predSkolskiodgoj djece: Silba (1927), Karlovac (1928), Zagreb (1933), Vodice i Olib (1937), Biograd na moru (1938) te Primo5ten uodi samog rata (1940). 98
5. K6eriBoiieljubaviu Bosni Redovnice ove druZbe63podinju kod nas djelovati I 882. godine kada su iz Beda doSleu Sarajevo.UtemeljiteljicaFranciska Lechner leljala je na svaki nadin otvoriti kuie zajedniceu svim krajevima Monarhije. Zato je poziv nadbiskupa Stadlera da dodu u Sarajevopao na plodno tlo, a njegova je materijalnapotporabila dragocjena.s Do kraja 19. stoljeia kieri BoZje ljubavi daju ton prosvjetnomdjelovanju u sarajevskoj i tuzlanskojregiji. Clavna Skolskaustanovaovih redovnica bio je Zavod sv. Josipa na Banjskom brijegu u Sarajevu.U vrijeme kada doseZe vrhunacima: - zabaviSte - osnovnu Skolu (mje5ovitu s odjeljenjima na hrvatskomi tzv. bosanskom) - viSu djevojadku Skolu s hrvatskim i njemadkimodjeljenjima - trgovadkitedaj - teeaj za opismenjavanjekuinih pomoinica - uditeljskuSkolu - konvikt Dok se gradila Skolskazgrada,dini se kako su Sarajlije s pravom govorili da se gradi Skolau kojoj se moZenauditi sve "Sto ti duSaZeli".6s O siromaSnoj djeci vodi se posebna skrb i sestreim pruZaju sve potrebno. Vei kod upisa, u rubrici - napomena,nalazi se pribiljeZeno:"nema cipele", "moli rudak", "nema knjige" itd.6 Inade,zavodskeSkolepohadajuu veiini katolidka djeca, ali i prilidan broj pravoslavne i Zidovske:muslimanke su na
60 Isto, str. 107. 6 l Isto, str. l24l Kraji3ka uditeljska Skola iskljudila je redovnicepod izmiSljenimrazlozima. Isto, str. 86: Skola je od I 896. imala uredajeza mjerenje meteorolo5kih podataka. 63 Kongregaciju "Kieri BoZje ljubavi" ustanovila je 1868. godine u Bedu Franciska Lechner' Svrha DruZbe je pouka i odgoj mladeZi te skb za kuine pomoinice i djevojke prepu5tenesame sebi,osobito u veiim gradovimatoga vremena. 64 ProvincijaBoZje Providnosti,str. 18. 65 Cit. dj , str. 28.
62
Nata
pode kasn rijetl srije< L svak ustan postc udite Ono prepa
U
uden su ci, takod bio prepa tri go i nap godin MuSk poud Ispitn samo sestr komis da te stavlj prepa Za bilo jr potreh krugo gradu dogod uditel pravo taljne Pri tek u slaviji je borl vjete r guiiti bila u 5kole, upis. Un menul je stek dinem
a
11
SC SE
Sto )na teC SE
k", :iirana
dila ,za vila ner. ;krb lme la.
Zenskihcrkvenih redova..
podetku dolazile uditi samo rudni rad, a i kasnije su Skoleu zavodu sestarapohadale rijetko,u malom broju - gotovo da su posrijedipojedinadnisludajevi. Uditeljska Skola ovog zavoda bila je svakakonajznadajnija,kao prva takva ustanova u BiH. U to vrijeme u Sarajevuje postojalo samo"Obrazovali5teza pomoine uditelje"otvoreno kao trogodisnji tedaj. O n oj e k a s n i j e d j e l o v a l o k a o M u 5 k a preparandija. UditeljskaSkola podela je s perorim (1884), a prve nastavnicebile udenicama sucivilneuditeljice iz Zagreba.Knjige su takoder nabavljene iz Zagreba.Programje bio uskladen s programom Mu5ke preparandije; Skolovanjeje trajalo najprije trigodine(do 1900),zatim detiri (do 1929) i napokon pet godina.Medutim, od 1892. godine uienicesu polagaleispit zrelostina Mu5kojpreparandijiako su kasnije Zeljele poudavati na drZavnimosnovnim Skolama. Ispitne komisije bile su najprije sastavljene samo od profesoraMuSkepreparandije.No sestresu, nezadovoljne radom ispitnih komisija, uspjeleod vlade ishoditi odluku date komisije budu mjesovite, dakle, sastavljene od nasravnikai jedne i druge preparandije (1906). Zanimanjeza Skolu u zavodu sestara biloje veliko i ona je mogla zadovoljiti potrebe za uditeljskimkadrom. Ipak, bilo je krugovakoji su uporno inzistirali da se u graduotvori Zenskapreparandija,Sto se i d o g o d i l o1 9 1l , a s l j e d e i e j e g o d i n e i uditeljska Skolau Zavodu sv. Josipasrekla pravojavnosti - nakon mnogo molbi i detaljneinspekcije.6T Praveprobleme ova Skola doZivljava teku vremenu izmedu dva rata, u Jugoslaviji.Cijelo meduratnorazdobljevrijeme je borbeza opstanak.68 Ministarstvo prosvjetena svaki nadin je pokuSavaonemoguiitiili pak ukinuti. No, iako je javnost b i l au p o z n a t as p o k u S a j i m al i k v i d a c i j e Skole, uvijek je bilo dosta kandidaticaza upls. Unatoi svemu, Skolaje opstala.U vremenu1887-1944. u njoj je uditeljskozvanjesteklo830 djevojaka(podaciza neke godinemanjkaju) Njih jedna treiina bile su s
UlogaKatoliCkecrkve...,85-104
podrudja Bosne i Hercegovine,a ostale iz drugih hrvatskih krajeva, osobito Dalmac{e. Kad smo kod Sarajeva,spomenimojo5 da su kieri BoZje ljubavi imale samostan ( 1 9 1 1 ) i o s n o v n u S k o l u n a P a l a m ak o d Sarajeva. Drugo veliko srediSte kieri BoZje ljubavi u Bosni bila je Tuzla (1883).Dolazak redovnicabio je velika senzacijamedu tamoSnjimstanovni5tvom,jer mnogi do tada uopie nisu vidjeli redovnice.Tuzlanski zavod Kraljice sv. Krunice imao je u SVOInSaStavu:
-
zabaviSte osnovnuSkolu viSudjevojadkuSkolu konvikt za udenice konvikt za djedake,stipendiste"Napretka" (od 1938) Zavod je stradao u bombardiranju 1944.godine,i toje bio kraj njegovarada. U blizini Tuzle, u BreSkama,otvorena je osnovnaSkolaza djecu iz osam sela s padina Majevice, od kojih je jedno bilo muslimansko,a jedno pravoslavno.6e U vremenu1905-1945.godine kroz Skoluje prollo 2177 udenika.Podatakado 1905. nema. Na podrudju danaSnjeRepublike Hrvatske do kraja I 9. stoljeia kieri BoZje ljubavi imaju samo jednu podruZnicu- u Legradu(Me
66 Cit dj , str 96 o/
Cit dj , str. 58
68 C i t d j , s t r . 5 9 - 6 2 69 C i t d i . . s t r 1 2 3 70 Cit. dj-, str. 136; Ovdje su sesrreimale trajnih nepnlika s drZavnim vlastima: madaroni su ih optuZivali da Sire hrvatsku misao, a kasnije, u Jugoslaviji, da pouiavaju u klenkalnom duhu. No, istragevodeneprotiv njih nisu mogle potvrditi navodeootuZbe.
99
Uloga Katolidkecrkve...,85-1M
NatalijaPalac:DjelovanjeZenskihcrkvenihredova..,
ticom na Korduli (1905) i Kieri milosrda III. reda sv. Franje, druZbaustanovljenau B l a t un a K o r i u l i ( 1 9 1 9 ) . ? 3 Njihovo djelovanje ima neke zajednidke oznake. Bilo je preteZnovezano z^ obalni i otidni dio Hrvatske,a manje za unutraSnjost.Na podrudju Bosne bile su neStoviSezastupljenesluZavkemalog IsuS.Stolstesestrefranievke u hrvatskim sa, Stoje i razumljivobuduii da je to kraj njihovanastanka. krajevima Kod sve tri ove druZbe,viSe nego kod Postojeiim Zenskimredovnidkim ustano- ostalih,djelovanjeje imalo naglaSenkarivama potkraj 19. stoljeia prikljuduju se i tativno-prosvjetniznadaj.U svojim podSkolske sestre franjevke, kojima je kuia r u Z n i c a m a r e d o v i t o i m a j u s i r o t i S t at e maticabila u Mariboru.Tr ustanoveza predSkolski odgoj.Rjedesu to One podinju djelovati u Mostaru osnovneili gradanske Skole. (1899), potom u Splitu (1904), a detvrt Od ostalih ustanovaspomenimosestre stoljeia kasnije i u Bosni. Iz Mostara su naSeGospekoje su djelovaleu Subotici.?a proSirileprosvjetnodjelovanjepo cijeloj Ondje je u Skolskomzavodu sestarado H e r c e g o v i n i .O n o j e n a j v i S ed o S l o d o svrSetkaprvog svjetskograta nastavabila izraiaja kroz ustanoveza predskolski od- na madarskom(veiina sestarai bile su goj i ZenskestrudneSkole.Do dolaskases- Madarice),a matidnakuia nalazila se u tara franjevki u Hercegovini nije ni bilo Kalosci.Medutim,ZupnikZupesv. Tereziustanovaza predSkolskiodgoj djece,a one je, Ljudevit (Lajdo) Budanovii, kasniji ih otvarajuu svim veiim naseljima:Mosta- apostolskiadrninistrator u Badkoj,na svaki ru (1919), Nevesinju (1924), Trebinju 11925), Konjicu (1929), Li5tici (1935), Capljini (1936). StrudneSkole otvarajuu svim navedenimmjestimaosim Nevesinja. '71 K o n g r e g a c i j a i k o l s k i h s e s t a r a ( m a r i b o r s k i ogranak)irna poietke u istoimenojustanovikoju U Hercegovinisu djelovalei dvije osnovne je u Grazu utemeljila 1843 godine Franciska Skole:u Potocima(Bijelo Polje)kod MostLampel Maribor je nekoliko godina bio samo a r a ( 1 9 1 3 - 1 9 4 5 i) u M e d u g o r j u( 1 9 3 5 podruZnicate ustanove,a 1869 ona se osamos1945).U VareSu,u Bosni, sestresu vodile talila i postalakuia - matica nove kongregacije. Odatle je proSirila djelovanje i u hrvatskekazabavi5tei ZenskustrudnuSkolu.U Solitu jeve, ali i Sjevernui JuZnuArneriku DanasHrna Lovretu.kao i u Mostaru,s uspjehomsu vatice iine viSe od polovice ukupnoga broja seradile domaiinske Skole Skolskihsestara. s t r r ao v e K o n F r e g a c u e PALAC, s N., Prosvjetnii odgojni rad Skolskih Uz te Skole postojali su i konvikti za gos e s t a r am e d u H r v a t i m a , " K a a i i " I V 1 9 7 7 , s t r . jenicesamostanske Skole,ali i za one Stosu 2 3 1i s l '/3 pohadaledruge Skole u gradu. Li5tica i O ovim ustanovamavidi: Opii SematizamKatoliike Crkve u Jugoslaviji 1939, str. 4'79-489', Trebinje takoder imaju konvikte uz Skole 5 0 8 - 5 1 0 .a z a s l u 7 a v k em a l o g I s u s aj o S : M I O C , sestara.T2 s M, i razvoj DruZbe "SluZavki ma-
imaju i Zensku strudnu Skolu. U unutraSnjosti Hrvatske otvaraju takoder Skole izmedu dva rata: u Petrinji (1928), KriZevcima (1928) i Koprivnici (1923) imaju zabavi5ta.PosebnepaLnje vrijedno je bilo otvaranjeZenskerealnegimnazije u K o p r i v n i c i( 1 9 4 1 ) .
7. Prosvjetno djelovanje ostalihienskih ustanoua Osim Zenskihredovnidkihzajednicao kojima je do sadabilo rijeii, na hrvatskom prostoru djelovale su i tri ZenskedruZbe nastalena naSemtlu. To su sluZavkemalog Isusa,kongregacijaustanovljenau Sarajevu 1890.godine,Kongregacijasestaradominikanki sv. AndelaCuvaras kuiom ma100
Osnivanje log Isusa", zbornik radova Katolitka Crkva u Bosni i Hercegovini u l9120 stoljeiu, Sarajevo 1 9 8 6 .s t r 1 7 5 i s l SestrenaSeGospekoje su djelovale u Subotici(i u joS dvadesetakmjestau Baikoj) imale su kuiu maticu u Kalosci u Madarskoj,ustanovljenu 1860 Zbog politidkih i drugih razloga od te ie d r u Z b e n a s t a t i s a m o s t a l n ad r u Z b a p o z n a t ap o sluZbenimimenom "DruZba baikih siroma5nih sestara uditeljica naie Gospe" (1930) sa siediStem u S u b o t i c i D a n a i n i ah r v a t s k aD r u Z b a sistara naie Gospe (Zagreb) nastalaje odvajan j e m o d s u b o t i i k em a t i c e( 1 9 4 1 ) .
Natali
je na< pohad teSko Kalos osnov otvore razfed Skola skom Sl djelov dales tlu d. KriZer konvil cltna cama baviS djecu djelov
PRO U HR
Prosv dijasp stolje franje Kansa tUesn rzazv Slove izraLe dinan naSeg Se hrvats ljenid ne po Crkve Inicija skih iselje kupim hrvats ska Z (1894 je isto Se brojni
I
I
I NatalijaPalac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
t^
u A u-
za za SU
u'aJ td
ridte to lre
io ila SU ztLiji rki
ski oJu ska mo tosrue. Hrse;kih STT.
Ka-
f89; f,c, aLl
evo ci (i .ucu enu =ie po inih sa r2ba aJa-
Uloga Katolidke crkve'.., 85-104
je nadin Zelio da i hrvatska djeca mogu pohadatisamostanskuSkolu. Uz velike te5koiei otporeishodioje od poglavariceu KaloscidopuStenjeda se u samostanskoj osnovnojSkoli subotidkog zavoda (1921) i hrvatskaodjeljenja.I tako je islo Otvore razredpo razred, dok napokon i gradanska Skolanije bila na hrvatskom,a na madarskomje posveprestalaraditi.?5 Svoj skromni obol prosvjetnom djelovanjumedu Hrvatima grkokatolicima dalesu i sestrebazilijanke koje na naSem tlu djeluju od 1915,_kad su doSle u KriZevce.T6 One su u Sidu drZale Zenski konvikti sirotiSte(1919), a u eakluSevcima- Miklu5evcima obdaniSte.U So5icamana Zumberku (1938) imale su zaosnovnuSkolui dom za siroma5nu baviSte, djecu.Ratje prekinuo njihovo tek zapodeto djelovanje.
ma i djelovale u tamoSnjimZupnim Skolama.7ePrvih godina taj je rad praien brojnim te5koiama:opsegrada, Zelje i potrebe na5ihljudi bile su veie od moguinosti sestara.Osim toga,u kongregacijiSkolskihsestara tada joS nije bilo mnogo Hrvatica,8o pa je problem jezika bio izrazit. Jer, u hrvatskim Zupnim Skolamavaljalo je poudavati hrvatski.8r Prva podruZnica Skolskih sestarafranjevki u KansasCityju otvorenaje posredovanjem, odnosno na poziv p. Davorina Krmpotiia, Zupnika hrvatske Zupe sv. Ivana Krstitelja. Poziv je upuien "u ime Bolje i u ime kricanske prosvjete za nai narod koji mora u tudini iskcttisvoj kruh".82 Ova prva hrvatskaZupnaSkolapodelaje s 200 upisanedjece. Poslije KansasCityja otvorene su i druge hrvatske ZupneSkole: J o l i e t( 1 9 1 2 ) ,S o u t hC h i c a g o( 1 9 1 5 )- z u p na Skola Srca Isusova, Cleveland (1920), Chicago (Throop) - Zupna Skola Presv. PROSVJEIIIO DJETOVAT{JE Trojstva, Gary (1920; 1926) - osmogodiSnja, Millvale (1921) - osmogodiSnja, DIJASPORI UHRVATSKOJ uz ovu Pittsburgh(1931) - osmogodiSnja; Prosvjetnodjelovanje sestarau hrvatskoj Skolu postojaoje i trgovadki tedaj (Busindrlasporiu SAD datira s podetka na5ega nessSchool) u vremenu 1931-1957. Prema stoljeia.Tada su (1909) Skolske sestre dostupnimpodacima,dini se da je najveii franjevkeotvorile svoju prvu podruZnicuu broj udenikau ovim Skolamabio izmedu KansasCityju. Odlazak sestarau SAD dvadesetihi tridesetihgodina.Neke od njih tijesnoje povezan s problemima koje je radedo naSihdana,ali vi5e nemajusastav izazvalomasovno iseljavanje Hrvata i udenikakao na podetku.Pojedinesu se hrSlovenaca u prekomorske zemlje, veoma izraienou osamdesetimi devedesetimgodinamaproSloga i u prvom desetljeiu '75 KUJUNDZIC, s Andelina, Povijest DruZbe senaSeg stoljeia.TT s t a r aN a S eg o s p e (, c i k l ) Z a g r e b 1 9 8 0 ,s t r . 4 5 Sestresu u SAD po5le na poziv i molbu /o Medu Slavenima samostanibazilijanki postoje joS od XI stoljeia (Kijev u Ukrajini) Prve Hrh r v a t s k i hi s l o v e n s k i h s v e i e n i k a , i s e vatice i Ukrajinke poSlesu u novicijat ovog reda ljenidkihduSobriZnika.U to vrijeme inade u Galiciju (SIovit) 1908 Skupina njih vraia se u ne postoji na razini opie ili nacionalne H r v r t s k u l 9 1 5 D a n a ss u u n a s o r g a n i z i r a n eu C r k v eo r g a n i z i r a n as k r b z a i s e l j e n i k e . d v i j e p r o v i n c i j e - h r v a t s k ui u k r a j i n s k u .U s p . O p c i S e m a t i z i mK a t o l i i k e C r k v e u J u g o s l a v i j i Inicijativuza osnivanjehrvatskihi sloven1 E 7 4 .s r r .8 2 0 . s k i h Z u p a u S A D p o k r e n u l i s u s a m i 71 Usp. KoDRlC, S.-PALAC, N., Skolske sestre iseljenici.Oni se obraiaju pojedinim bisfranjevke Krista Kralja, Mostar-Sarajevo-Split 1 9 8 7 .s t r 5 2 i s l kupimau domovinii mole ih da im poSalju domovine, hrvatskesveienike. Prva osnovanahrvat- 7 8 ZKaast or el ibi k1a9 8C0 r.sktvr .a1 7i 4H. r v a t i i z v a n j e u P i t t s b u r g h u 7 9 Zulne Skolegradili su i uzdrZavaliZupljani pos k aZ u p a u S A D b i l a j e d i n i h n a c i o n a l n i hs k u p i n a ;S k o l a m au p r a v l j a (1894),a za dvadesetakgodina osnovano Zupnik ili od rlega ovla5tenaosoba. je istotoliko novih Zupa.?8 80 U s o . b i h e S k u7 1. najmjesta s se naseljavale u Sestresu 8 l K O D R I C , S . - P A L A C ,N , c i t . d j , s t r . 5 5 . brojnijimhrvatskimi slovenskirnkolonija- 82 I s t o .s t r .5 3 - 5 4
r01
Uloga KatoliCkecrkve...,85-104
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
vatske Zupe ugasile zbog jake asimilacije ili pak zato Sto na njihova podrudja nisu dolazili novi doseljenici ili su postojeii odseljavali u druge dijelove SAD u potrazi za poslom i boljim uvjetima Zivota.Sve se to odraZavaloi na hrvatske Zupne Skole. S vremenom, postajale su engleske,odnosno ameridke,osobito nakon drugoga svjetskog rata.t3 Poslije toga rata novi val doseljenika slio se opet iz hrvatskih krajeva u SAD i Kanadu. Crkva ih je pratila svojom organiziranom skrbi, osobito posljednjih tridesetak godina. Najprije je to dinila kroz djelovanje hrvatskih Zupa i kulturnih centara,a potom i kroz nastavuhrvatskogjezika, povijesti i kulture. U tom pogledu znadajanje projekt HISAK, Hrvarskaizvandomovinska Skolau Americi i Kanadi.e Hrvatske redovniceiz domovine aktivno su se ukljudile u danaSnjeoblike rada metlu iseljenicima:poudavajuvjeronaukna hrvatskom,rade u subotnjim i slidnim Skolama hrvatskogjezika i kulture; kao voditeljice zborova u hrvatskim Zupamai kroz liturgijsko pjevanje promidu ljepotu i snagu hrvatske rijedi; sudjeluju u radu mnogih hrvatskih kulturnih druStavaitd. Redovnice raznih kongregacija nalaze se danasu toj ulozi ili sluZbiu SAD, Kanadi i Australiji, vjerne na nov nadin nekada5njem kulturno-prosvjetnomposlanju u kojem su bile nasilno onemoguiene. Poku5aj prosvjetnog djelovanja merlu iseljenicima u JuZnoj Americi ostao je samo poku5aj. Iako su u JuZnu Ameriku izmedu dva rata po5le pripadnice detiriju kongregacija, sve su se ukljudile u rad medu tamosnjim narodom, a ne medu Hrvatima. Razlog su bile specifidneokolnosti i problemi Zivota naSihiseljenika u JuZnoj Americi.
83
ZAKUUfilE MISTI
84 85
Kulturno-prosvjetno djelovanje redovnica nedovoljno se istraZivaloi o njemu se zna mnogo manje nego Stoobjektivno zasluZuje. I sam statistidkiuvid u Skolskeustanove pred drugi svjetski rat pokazuje kakva je
r02
Natalija
opsegabilo. PodrobnijaistraZivanjapomogla bi da ga se i cjelovitije vrednuje. Medutim, i sada moZemo reii da je ono sigurno pridonosilo da mnogi, osobito mnoge steknu osnove pismenosti i temelje uljudbe; pomoglo je mnogima da se profesionalno ostvare,da svoj obiteljski i druStveni. Zivot udine ljudskijim, sretnijim, punulm. Bez redovnica,tisuiama Zenai djevojaka, naposesiroma5nima,to nikad ne bi bilo moguie. Redovnice su kroz odgojno i prosvjetno djelovanje ugradivale svoj kamendii u uljudivanje i oplemenjivanjenaSeganarodnoga biia.
KODR St< Mo KRAS Orc KUJUl Ses MIOE, Slu
Iiteratura
SeNr
BABIC, A. M., Dolazak i podeci javnog rada sestaramilosrdnica u Hrvatskoj, "Croatica christiana periodica", br. 2/ /19'78. BORAK, Hadrijan, Redovni5rvo kroz vjekove, zbornik radova "Za bolje svjedodenjeEvandelja",Zagreb 1974. BUTORAC, Josip, Poviestni priegled redovni5tva u Hrvatskoj, "Croatia sacra".1943. DURAN, Klaudija-SVALINA, Asumpta, Hrvatske Ur5ulinke, YaraLdin 1979. sod. GIRELLI, Elisabeta,Zivotopis sv. Marije Krucifikse di Rosa, hrvatsko izdanje ( c i k l ) ,S p l i t 1 9 8 0 . KEZIC, Ines-SUTIC, Flavija, S povjerenjem u krv Jaganjdevu, povijest hrvatske provincije sestaraKlanjateljica Krvi Kristove, Zagreb 1984. O Zupnim Skolamavidi: KodriC, S.-Palac,N., cit dj., str. 154-155; 174-177;Katolidka Crkva i Hrvati izvan domovine,str. 177 i sl. Pokretad projektaje franjevac fr. Ljubo Krasii. Spomenimo neke kongregacije: Skolske sestre franjevke iz Hercegovine djeluju u hrvatskim centrima u New Yorku i Norvalu (Kanada), kieri milosrda u San Jos6u (Kalifomija) i Vancouveru (Kanada), sluZavke malog Isusa angaZiranesu u Torontu i Mississaugi,a milosrdnice u Oakvilleu u Kanadi, klanjateljice Krvi Kristove iz Hrvatske zauzetodjeluju u Australiji (Canberra,Sydney).
"Ki nir OSTO. sv. PALAI
5t<
tim PETRI uS
Zusam llatali XUTT
Ein ber en ist d Schula Barmh bemerl Die erdffne weibli< denen versch eine sc nasien schwe Unterri usw. Dar der we mokral Orden
Natalija Palac:Djelovanje Zenskihcrkvenih redova...
Uloga Katolidke crkve...,85-104
koj, zbornik radova"Za bolje svjeK O D R I e ,S i m i l i j a n a - P A L A C ,N a t a l i j a , Zagreb1974. Evandelja", dodenj,e Skolskesestrefranjevke Krista Kralja. i VIDOVIC, Kasilda,J. J. Strossmayer Mostar-SarajeYo-Split I 987. djelovanjesestaraSv. KriZa, "Kadii" KRASIC,Stjepan, Congregatio Ragusina ) ,o m a1 9 7 2 . XIY/1982; Karitativnirad sestaraSv. O r d .P r e d .( 1 4 8 7 - 1 5 5 0 R KriZa u naSojpro5losti,"Kadii" IX/ KUJUNDZIC, Andelina, Povijest druZbe 1911. na5eGospe(cikl), Zagreb1980. S?stara MIOC,Maneta, Osnivanje i razvoj druZbe KATOLIEKA CRKVA I HRVATI IZVAN DOMOVINE, Zagreb1980;izSluZavkimalog Isusa,zbomik radova daloVijeie BK za hrvatskumigraciju. "KatolidkaCrkva u Bosni i HercegoviKRATKA POVIJESTDRUZBE SESni u 19/20.stolieiu", Saraievo1986. TARA MILOSRDNICAU ZAGREIvan, Benediktinciu Hrvatskoj. OSTOJIC, BU. Zacreb1935. sv.II i III, Split 1964i 1965. PALAC,Natalija, Prosvjetni i odgojni rad OPCISEMiTIZAM KATOLIdKE CRKVE U JUGOSLAVIJI1939,Sarajevo Skolskihsestarafranjevki mecluHrva1939. tima,zbornikradova"Kadii" lxl1911 . OPCISEMATIZAM KATOLIEKE CRK. PETRIaEVIC,Marija, Samostansv. Klare ) ,p l i t 1 9 7 9 . VE U JUGOSLAVIJI1914,Zagreb _ u S p l i t u( 1 3 0 8 - 1 9 7 8 S 1915. SANJEK,Franjo, Redovni5tvou Hrvats-
Iusammenfassung V0ll BltllUllc Utl0 IIERWElBtlCHEtl 0RDEllZUREllTWlCKtUllG llatalijaPalac:BEITRAG DEl{KROATE]I I(ULTUR UIITER Zeitpunktin der Bildungswirkungder weiblichenOrdenunterden KroatEinbedeutender enist die Ankunft der Ursulinenin Kroatien im Jahre 1703und die Griindung ihrer groBen beginnendmit Ankunft der in VaraZdin.Ab Mitte des 19. Jahrhunderts, Schulanstalt Barmherzigen SchwesterninZagreb, entwickeln mehrereweibliche Kongregationeneine in allenTeilen Kroatiens. Bildungs-und Erziehungswirkung bemerkenswerte Die weiblichen Orden und Kongregationenwirken in mehrerenRichtungen.Sie fiir Vorschulkinder, Grundschulenfiir erriffnen:a) Bildungs- und Erziehungsanstalten weiblicheKinder und Konvikte fiir Miidchen, b) Schularten,an denen es mdngelteoder denendas Schulsystemkeine Bedeutung beigemesenhatte, wie Mddchenberufsschulen verschiedner Profile, c) Lehrerbildungsanstaltder BarmherzigenSchwesternin Zagreb, einesolcheAnstalt der Tochter der gottlichen Liebe in Sarajevound Mtidchenrealgymnasien(unmittelbar vor dem 2. Weltkrieg), d) In ihren Anstalten bieten die OrdenAnalphabetenkurse, Bildungsmoglichkeiten: verschiedeneauBerschulische schwestern Handarbeiten im Zeichnen,im Gesang,in verschiedenen Unterrichtin Fremdsprachen, usw. Das Ende des 2. Weltkrieges war auch das Ende der Bildungs- und Erziehungsarbeit derweiblichenOrden und Kongregtionen.Die Machtiibernahmedurch die neue Demokratievor 4 Jahren eroffnete neue Mciglichkeiten fiir die Wirkung der weiblichen Ordenund Kongregationen.
103
Uloga Katolidke crkve...,85-1M
ZAB.i OBD.
REDOVI
Natalija Palac:DjelovanjeZenskihcrkvenih redova...
OSNOVNE
GRAO. SKOLE
Sxole
STRUCNE
SKoLE
UCIT.
KONV.
Sxole
KONGREGACIJEzavo0a diece Skola uCenikaSkola utenika Skola udeniki Skola ueenikazavoda g0/enrci BenediKinke
I
UrSulinke
30 85
1
o
650
Klanjateljice Krvi Kristove
9
75
l1
KceriBozjeljubavi
539
5
KceriMilosrda
885
Milosrdnice + Zenskarealna gimnazija s .1007uCenica
23
1289
48 100
30
1
2500
60
J
173
5476
J
498
301
7
341
q
526
Slu2avke malog lsusa
12
482
SluZbenice milosrda
6
290
220
2
35
1CC
1t5
8
241
Skotskesestre lranjevke Franjevke Bezgresnog zaeeca SVEGA
1
102
40
299
Sestresv Kriza
917 o
oo
u
1
15
10
11 9 9
OU
189
317 55
56
5155
59
UZ
Dub
65
1
Dominikanke
zE
| 0370
14
917
1348
I to
26
1612
Saie
Sest odmi djev< L vala cesti dvije nasta Z zgrac S godir nizirt radu.
D, CA sr uZag nica ogran Strass svrho tivnor pravil francr
( l s 8l
Se Schw kuie jo5 viS
U (Aust
nastoj dinala
SAInOS
Ve osnlva danas Rijeci
104
1 a
ZEI{SKA REAtl{AGIMNAZIJA SESTARA MITOSRDNICA
uZAGREBU (1927-19451
DubravkaMiljkovid
Saietak
DRUZBA SESTARA MILOSRDNICA sv.Vinka Paulskog,s kuiom maticom jest katolidkaredovnidkazaiedu Zagrebu, n i c a o s n o v a n ak a o j e d a n o d m n o g i h ogranakaDruZbe sestaramilosrdnica u
Sestre milosrdnice ("Barmherzige Schwestern") su se iz Strassbourga, kio kuie matice, pro5irile po Francuskoj, ali jo5viSepo Njemaikoj i Austriji. U Zagreb su sestre doSle iz Zamsa (Austrija)1845.godinena poziv i uz livo nastojanje tada5njegbiskupa, kasnije kardinalaJurja Haulika, koji je i sagradio samostan u Frankopanskojulici. Vei 1856. godine sestre u Zagrebu osnivajusamosralnudruZbu,koja postoji i danass provincijamau Zagrebu, Splitu, Rijecii Sarajevure u Argentini.
Ubrzo nakondolaskauZagreb sestresu se posvetilesvojim osnovnim djelatnostima: njezi bolesnikai odgojnom radu. Od podetkasu djelovaleprema naielima koja je kasnije,u drugoj polovici XX. st, istaknuo Drugi vatikanskisabor,a koja su polazila od velikog znadajaodgojau ljudskom Zivotu i njegova stalno rastuieg utjecaja. Temeljem toga DruZbase posvetilaapostolatu krSianskog odgoja i odmah podela otvarati Skole, domove i odgojne zavode, okupljajuii tako oko sebe Zenskudjecu i omladinuZeljnuznanjai destita"uzgoja". Vei 1848.godine osnovanaje i uditeljska Skola- privatnas pravomjavnosti - jedna od samo tri ZenskeuditeljskeSkolekoje su u Hrvatskoj postojale do prvog svjetskog r a t a( r a d i l a j ed o 1 9 4 5 .g o d i n e ) .
gimnaziie 0snutak injezinrazvoj od1937.godine "Bilo je to u jesen 1926,kadje u svoj ti5ini zapoieloupisivanjeu taj novi zavodu uskoj Samostanskoj ulici (poslijeVarSavskoj,
105
Dubravka Miljkovii: lenskarealna gimnazija...
op. D.M.). Toga datuma nije zabiljeZilani dnevnaStampa,ni budnareklama,ali je on bio kruna ustrajnih napora sestaramilosrdnica, napose tada5nje vrhovne tajnice, a sada vrhovne poglavarice DruZbe dasne majke Tekle Delad. Ona je kroz dulje vremenaneumornoobilazila kancelarijeMinistarstvaprosvjete, da dobije odobrenjeza osnutak ove gimnazije. Konadno je osnutak dopustio, s puno razumijevanja za samu stvar i s dalekovidnoSiudrZavnika, pedagogai oca, tadanji ministar prosvjete, blagopokojni voda Stjepan Radii" - rekla je u svom govoru prigodom otvaranjanove Skolske zgrade ravnateljica gimnazije s. Bogoljuba Jazvo. Bila je to prva katolidka gimnazija na naSimprostorima, osnovanaradi vjerskog odgoja djevojaka, buduiih majki, "duSa svegaZivota i gospodaricanad srcem sviju dlanovaobitelji" koje, oplemenjenevjerom uzgajajusinove svecei junake, sveienike i drZavnike, priproste vjernike i ozbiljne udenjake,prave rodoljube i eelidnekaraktere". Isprava se otvaraju samo prva detiri niia razreda, s ukupno 160 udenica, a zatim, u godinama koje su slijedile, i vi5i razredi, te tako u Skolskoj 1930/31. to postaje"potpuna srednjaSkola".U Skolije tada bilo 369 udenicau dobi od I I do preko 20 godina. Veiinom su bile rimokatolidke vjere, no bilo je i pripadnicadrugih vjeroispovijesti (pravoslavne, grkokatolidke, evangelidkei Zidovske),za koje se organiziraoadekvatanvjeronauk - u samoj Skoli ili izvan nje. Najbrojnija su u Skoli bila djeca vi5eg socio-ekonomskogstatusa (iz obitelji odvjetnika,opiinskih i privatnih iinovnika, drZavnihdinovnika i - nastavnika), no bilo ih je i siroma5nihi sa sela. Sedamnaestogasvibnja 1937. godine, na Duhovski ponedjeljak,svedanoje proslavljena 10-godi5njicagimnazije. U Skoli je tada bilo 855 udenica(svakegodine sve veii ih se broj upisivao u prvi razred, a mnoge su, zbog nedostatkaprostora,morale biti i odbijene). "Danas se otimaju za omladinu svi protivnici BoZji, napose komunisti, a na veliku Zalost i nesreiu roditelja i Stetunaroda uspijeva im da uh106
Uloga Katolidkecrkve..., 105-116
vate u svoje mreZe i mnogu mladenadku duSu,koja zbog pomanjkanja mjesta nije mogla dobiti destitkrsianski odgoj", pisalo je u Izvje5tajuo Zenskojrealnoj gimnaziji sestaramilosrdnica,datiranom s 30. lipnja 1937.godine. Naime, Sestre su se odludile za velik pothvat - sagraditi novu Skolsku zgradu. Ideja o proSirenjuSkolskogprostorapostojala je odranije,o demu svjedodi i zapisiz 1934, kada se spominje klavirski koncert Sto ga je u korist dogradnje gimnazije odrZala u zavodskoj dvorani gda Elvira MarSii. No, planovi o dogradnji nisu u gradu prihvaieni, tako da je ipak donijeta odluka o novoj Skoli. lzgradnjanoYeSkolskezglade Za gradnju je odredeno gradili5te od 22.000 m2 na Savskojcesti, "ispred potoka Kuni5iaka" (danas presvoden,Gagarinov put), inaeedio poljoprivrednogzemljiStau vlasni5tvusestara.Ostatakje rasparceliran i prodan, a novac uloZen u gradnju Skole. "Veliko novo gradiliSteomoguiuje idealan smjeStaj zgrade, tako da ie sve Skolske sobe gledati premajugu, tj. prema Savi, a sve ie biti dalekood buke i smetnjes ulice. Ipak ie prilaz do zgradebiti veoma podesan, jer tramvaj staje upravo pred prostranim ulazom u zgradu. Zgrada ie biti udaljena od dosadaSnjesamo eetvrt sata hoda. Uz zgradu ie se protezati veliko sundanoigraliSte.Sve ie biti tako ude5eno, da ie u najveioj mjeri pogodovati uzgojnom, prosvjetnomi higijenskom napretku naSeZenskeomladine." Ostala sredstva potrebna za gradnju Skole u najveioj su mjeri namaknuta donacijama.U svom apelu objavljenomu prije spomenutom"Izvje5taju", iz kojegje i prethodni navod, sestre su pozvale sve prijatelje omladine da pomognu koliko mogu: savjetom, vezama, utjecajem,materijalnim prilozima: "Svaki i najmanjidat bilo u novcu, bilo u materijalu (drvetu' Leljezu,staklui sl.) primit ie se s najveiom zahvalno5iu. Svirn dobrotvorima bit ie DruZba sestaramilosrdnica trajno zahval' na, te ie ih se svaki dan sporninjatiu svojim molitvama."
pr no, tri
kapel propa -F knjiZn -S
uzdrla najboll prilike Odr lidite v
-3(
odjedn dine: '' upisan _ l( biti upi jati na r Ime to nisu tajimai
UlogaKatolidkecrkve...,105-l 16
a
DubravkaMiljkovii: Zenskarealnagimnazija...
- .--t-'--+-i-
.-----.-
t.
t-
rt 'a
u LA
)d (a )v
u ln an ke ,a le. le)sriti rta ko 'lo, oJ:ku nJu uta 1U
lJe sve iko nadar 3tU, rom valivo-
Projekt nove gimnazijskezgradena Savskojcesti Prilozisu se primali za, kako je navedeno,tri svrhe: - religiozne:za podignuie i uredenje kapelice: ("Zena i majka bez religije na propastje i sebi i svojoj djeci.") - prosvjetne:za samu Skolskuzgradu, knjiZnice i udila; - socijalne:za poluinternat i fond za uzdrZavanje siromaSnihudenica("Cesto i najboljitalenti moraju propasrijer nemaju prilikeda se izobraze."). Odmahsu predvidenei podastiza razlieite visinedonacija.Npr.: - 3000dinara(u novcu ili materijalu)odjednom ili u ratama tijekom jedne godine:"veliki dobrotvor" iije ie ime biti upisano na poiasnojplodi u auli gimnazije; - 1000dinara:"dobrotvor" iiie ie ime bitiupisano u urnjetniiki albumk-ojiie stajatinauvidposjetiocimazavodaitd. Imenasvih, odnosnoonih koji izridito tonisuZeljeli,objavljivanasu i u izvje5tajima Stosu izlazili tijekom gradnjeSkole,
zajednos naznakomiznosa ili opisom dara "u naravi".Npr, maturantice1938.donijele iz Rima zvonce za kapelicu;gda. Buneta dvije narodne no5nje iz Draganiia, gda. Mervar ieljeznu mrelu za ogradu gimnazije u vrijednostiod 5.000 din i 150 kom. leljeznih karika za gimnastiku; udenice gimnazijekaleZi monstrancuu vrijednosti od preko 3.000dinara;ing. N.N. 25 komada kanadskihtopola zasadenihoko zgrade, g. N.N. Stampanje ovog "Izvje5taja"... U korist gradnje Skola je 27. velja& 1938.god. priredilau Zagrebadkomzboru veliku pokladnuzabavu."Priredbaje bila odlidno posjeiena,a svaki je razred nastojao da svoju todku Stobolje izvede.Bilo je pjevanja, sviranja, ritmidkih vjeZba i Saljivih scena" (iz IzvjeStajaza Skolsku godinu 1931138). Skolsku zgraduje projektirao i radovima rukovodio inZ Zvonimir Vrkljan, profesor Tehniikog fakulteta u Zagrebu, a gradnjuizvodiog. Antun Res.
r01
Dubravka Miljkovii: Zenskarealnagimnazija...
Na dan 27. rujna 1937.godine,na smrtni dan za5titnikasv. Vinka Paulskog,nadbiskup dr. Alojzije Stepinacblagoslovioje kamen temeljac.Do iduie jeseni zgradaje izvana vei bila gotovo zavrSena- osim ulaznog trijema koji je, zbog moguiih o5teienja, ostavljen za kraj. Trokatnici dugoj 127 m, okrenutoj jugu i "okruZenoj sa svih strana ljupkim zelenilom", prikljudenaje na istodnoj srrani gimnastidka dvorana 24 x 12 m. (Na zapadnojje strani projektom bila predvidena svedana dvorana - koja moZdajoS deka bolja vremena - a paviljoni za internat, Skolsku kapelicu i stan sestaranastavnicatrebali su se naslanjatina sjevernustranuzgrade,otprilike gdje se danasnaslanja"Zagrep(.anka". Zajedno s unutraSnjim uredenjem zgradedefinirala se i unutra5njaorganizacija rada i Zivota Skole, sve s motom: "U novoj Skoli novi Zivot".
Uloga Katolidke crkve..., 105-l 16
Ulog
"Prvi ie koraci svake udenice biti upravljeni u kapelicu (misa se sluZilau 7.30, op. D.M.). Lijepa Skolska kapelica u prizemlju usred zgrade primit ie prve pozdravemladih poletnih du5a.Immaculata - BezgreSnaDjevica - majdinskim ie ih srcemsebi privinuti i mislit ie na njih cijeli dan. Dotle ie udenice pune rada i brige nizati dan za danom svoje Skolskegodine. Iz kapeliceie ravno - ne u razred- nego u garderobu. Tamo ie svuii dvrste sportske cipele u kojima su doSledo Skole,a obuii laganekuine cipelice, koje ie biti stalnou garderobi,za svaku uienicu u njezinu pretincu i pod njezinim brojem. Laganim i bezbriZnim korakom doskakutat(e zatim u razred, svijetao i dist, bez praSka,bez dima, bez buke. Redu5eie se prve poZuriti i pogledatije li sve u redu, da na koncu sedmicemogu Skolskojvlasti ponosnopodnijeti svoj izvjeStajo razredu. Elektridno ie zvonce todno i neumorno
navjt odjel mal mate jer s autol uzalr
ZaZVI
ies nem( SMES
iei utjeS ie s Gard jeniti opro (Izvj
Uno Stco
zgtal "svg nadb "oba pros'
1 odrZ rijed ton" gran slov naSe onot
SCST
5
koge jate mlac I tao j pun( inov dasn ie il boljt
Boja
I.c ikolske 1939/40. god. s razrednicom s. Marijom lttudom Cvitkovii, suplenticom 108
Zent Zene smij svin
\ UlogaKatolidke crkve..., 105-l 16
navje5iivati rad i odmor, a njegov ie glas odjekivatisad veselo, sad Zalosno,vei prema tome da li navje5iuje gimnastiku ili matematiku. To ie zvono biti i neumoljivo, jer se neie dati nidim podmititi. Zvonit Ce automatskisamo od sebe,pa ie ga udenice uzaludmoliti i zaklinjati da u stanovitesate zazvonipet minuta ranije ili kasnije.I sama ie sestra vratarica tuZno osjeiati svoju nemoi nad njim, jer ga ni ona neie moii smestiu njegovoj neumitnoj todnosti.Ipak ie i to zvono jedanput u danu sigurno utjeSno zazvoniti: na svr5etkuobuke. Tada ie se odvijati slidan proces kao ujutro. Garderobeie oZivjeti, cipele ie se zamijeniti,kapelicaie primiti srdadnezahvalei opro5taje,a zgrada ie opet utihnuti." (lzvje5taj o gradnji,br.3,24. VI. 1939.)
prihoda, i posljedicatoga je, da propadaju na5i ljudi materijalno, a Sto je jo5 gore i moralno. Najveii dio moralnih gnjusoba, podev5i od izdajstva domovine kod muSkaraca,pa do padanja u najniZi kal razvrata kod Zenskih,ima svoj korijen upravo u ovom nesreinom nastojanju za luksuznimZivotom." Dr. Ante Zivkovii, sudac, govorio je kao predstavnikroditelja, posebnoistiduii znadajdobrih nastavnikadiji udecaj na odgoj djeteta moZe dijete i roditelja povezati dakjade nego krvna veza. Nastupomnajmladih i najstarijihudenica, te radosnompjesmomPsalma68. ("Sva kraljevstva svijeta slavite Gospodina") i hrvatskehimne svedanostzavr5ava."Hodnici odzvanjaju od blagdanskogveselja mladeZi,da se malo po malo sve sti5ai da Unovoj zgradi zgrada popraiena blagoslovom BoZjim u godina1939140. Skolska podelajeu novoj miru i ustrajnoj sluZbi zapodne svoj zgradi;25.studenog,na Dan sv. Katarine, zama5nirad." (Izvje5taj za 5k. god. 1939/ "sveticelegendamemudrosti i heroizma", /40, str. l6). Tu su Skolskugodinu zavr5ile ukupno nadbiskup zagrebadkidr. Alojzije Stepinac "obavioje blagoslov toga novog doma 1042udeniceu24razrednaodjela: 16 niZih (edno klasidno i tri realna odjela prvog prosvjete i uzgoja." razreda,jednako tako i drugoga,te po detiri je Tom prilikom nadbiskup Stepinac odjela treieg i detvrtog razreda - ukupno odrZaoi govor zapodev5iga, i zavr5iv5i, 704 udenica)i osam viSih (po dva odjela rijedimasv. Pavla "Paidagogoseis Hrissvakog razreda- ukupno 338 udenica.)U jedan ton" rijedima koje znadecijeli promalom sjemeni5tu ih je bilo ukupno 87 gram,rijedima "koje bih napisao zlatnim (8,3Vo), a u internatull5 (llvo). U novojje slovimana vrata sviju Skola diljem lijepe Skolskojzgradi postojaoi tzv. poluinternat naSe domovine". buduii da "nitko ne daje u kojem su udenicemogle boraviti do 18 onogCegasam nema", nadbiskupse obraia sati (nastavaje uvijek bila prije podne) i sestrama spominjuii "vrhovno nadelosvaondje uditi - uz nadzor i odgovarajuiu kogapravogodgoja: odgajajuii sebeodgaprehranu.Obrazovnikriteriji u Skoli bili su jate povjerenu vam mladeZ i odgajajuii vrlo oStri: 85 udenicaupuienoje te godine mladeZ odgajatesebe!" na polaganje popravnog ispita, a 19 na NarodnizastupnikMilutin Majer desti- ponavfjanje razreda.S druge strane,gotovo taoje sestramana Skoli, iskazavSiim pot- je 30Vobilo odlidnih, a 38Vovrlo dobrih. punopovjerenjeu njihov odgoj: "... i sami U nastavnidkomzboru bile su 42 osobe. inovjercidaju svoju Zenskudjecu na odgoj od kojih je 2l bila sestra; ostalo su bili dasnim sestrama,jer su duboko uvjereni da profesori (2) i profesorice (15) "iz ie im njihove kierke biti uzgojeneu najgradanstva",te katehete(2) i lijednici, koji boljemduhu". Naime, "dana5njadjevojka su predavali higijenu (2). Ravnateljicaje koja Zivi u gradu ne vidi mnoga dobra. bila s. Bogoljuba Jazvo.(Umrla u ArgentiZenskastidljivost, nekoi najljep5i ukras ni 1975.godine)Od sestarakoje su radile u iene, smatra se danas zastarjelom Skoli te 1939140danasZivi njih 7: smijeSnoSiu. Luksus je danas zavladao u - s. Josipa Crnidki (Zagreb) - predavala svimslojevima,te ljudi Zivu preko svojih prirodopis,bila razrednicaIIa;
109
Il
DubravkaMiljkovii: Zenskarealnagimnazija...
-
s. Marija Lauda Cvitkovii (Zagreb) predavala matematiku i fiziku, bila razrednica Ic, (sl. na str. 6) doprije nekoliko godina vrhovna poglavarica DruZbe sestaramilosrdnica u Frankopanskojulici; - s. Livija Kirn (Rijeka) - predavalazemljopis,bila razrednicaIVb; - s. Alfonza Kovadii (Zagreb)- predavala povijesti zemljopis,bila razrednica IVa; - s. Bernardica Mucii (LuZnica) - predavala hrvatski i francuski,bila razrednica IIId; - s. Jelka Pavlovii (Zagreb) - predavala matematikui fiziku, bila razrednicaII. klasidnomodjelu; - s. BerislavaVradii (LuZnica)- predavala povijesti zemljopis,bila razrednica VIIIb. U Skolskoj l94l/42 godini u zgradu useljavaIIL Zenskagimnazija- drZavnakojoj se ustupadrugi kat; nastavase odrZava u smJenama. Godine 1943.za nastavuje ostalosamo Sestprostorija, a u druge je uselila vojska NDH. Radi se u tri turnusa - u Skoli su 1243 udenice.Od 5. do 13. srpnja 1944. godine odrZavase u novoj Skolskojzgradi posljednjavelika matura,koju je poloZila 7l "pripravnica". U stvari,zaistaposljednjiispit zrelosti odrZanje od 4. do 7. rujna te godine za udenicuAdelu MiSkulin - uz cjelokupnu, uobidajenuispitnu proceduru: tri sjednice (prije pismenogispita,prije usmenogispita, poslijeispita),komisije,izaslanikMinistarstva,detaljni zapisnicis tabelama...Iz jedne se vidi da je udenicapisalazadaiu iz hrvatskog jezika na temu: Zna&n1e Dubrovnika u knjiZevnosti, 4. rujna od 8.15-I I .20. Za vrijeme pisanjanije izbivala niti je opominjana,a predalaje jedan arak konceptai jedan arak "priepisa". je te godine i U dio zgradesmjeStena bolnica s 300 ranjenika.Nova Skolskagodina 1944/45.podelaje 25. rujna - s 1464 udeniceu 28 odjela, no vei potkraj listopada Skolaje prisiljena vratiti se na staru adresu,gdje su joj tada na raspolaganjusamo tri prostorije,pa se nastavamora izvoditi u 110
Uloga Katoliike crkve...,105-116
viSe turnusa.Nova zgrada predanaje njemadkoj vojsci - na kori5tenjedo 8. svibnja 1 9 4 5 .g o d i n e . Na dan 16. rujna 1945.godine gimnazija je preseljenanatrag u novu zgradu,ali upisi se tadavr5eza IX. Zenskurealnugimnaziju, diji direktor postajedr. Nikola Berus. Dvadeseti jedna sestranastavilaje rad na gimnaziji, no tijekom godine neke su otiSle/otpuStene kao "nepodobne",a druge su u podetku iduie Skolskegodine (kada gimnazija inaie postaje "mjeSovita") premje5tenekao "honorarne nastavnice gimnazije" u mjestagdje nemaredovnidkih zajednica (pa su dale otkaz i veiinom preSle u zdravstvo) (prema: Cvitkovii, t992). Kad je 1947.godineSkolskazgradanacionalizirana,naspustiloju je 10. oZujkai preostalih desetaksestarakoje su do tada ostalestanovatiu zgradi IX. gimnazije.
plani plogram llastavni Nastavni plan i program odobravanisu od straneMinistarstvaprosvjete.Hrvatskijezik, matematika,francuskijezik, zemljopis i vjeronaukudili su se svih osamgodina;u klasidnim odjelima, otvorenima prvi put 1938. godine,i latinski jezik (pet sati na tjedan)- inadese on udio "samo" od V. do VIII. (po detirisata). U drugom razredu podinjala se uditi povijest - s dva sata,a u svima iduiima udilase po tri sata. U treiem razreduuvodio se i drugi strani jezik: njemadki- tri satana jedan kroz sve razrede,kao i francuski.Ti su sejezici udili i na posebnirntedajevirnaizvan Skole - u organizaciji francuskih i njemadkih dru5tava.Od 1940.godinepoiinju i tedajevi engleskogjezika. Zenski rudni radovi udili su se u prva tri razreda;pjevalo se i udilo lijepo pisati u I. i II. razredu;crtalo se sve do VI, a gimnasticiralodo VII. U prva dva razredaudio se i prirodopis (ponovose poslijeudio u svim vi5im razredima). U III. i IV, pa u VII. i VIII. udilase f i z i k a ,a u I V . i V I I I . k e m i i a .U V I I . i V I I I .
Ulol tZZft
i log I III. i I hrva pred teZil I92S
193l
t932
t934
193
r936
193
UlogaKatolidkecrkve...,105-116
DubravkaMiljkovii: Zenskarealnagimnazija...
razreduueila se filozofija (sa psihologijom 1938139 Dulce et decorumest pro patria i logikom). mori (V. razr.) Higijenase udila sa po jednim satomu Da se vrati netko iz proSlog III. i IV. razredu,te u VI. i VII. stoljeia...(VII. razr.) NaslovitemaSkolskihpismenihzada1aiz Zagrebadkiizlozi (YII. razr.) jezika oslikavajunastavniprogram hrvatskog Zivi pokojnici - mrtvi Zivoti predmetai odgojnevrijednostiza kojima se (pokusnamaturalnaradnja) teZiloi, opienito,"duSu"sameSkole,npr.: 1939/40: Kako zamiSljamZagrebza 100 1929/30: Zbog sirota suncegrije, analiza godina(V. razr.) misli (IV. razr.) Inter arma silent musae (VL Koje su vrline djevojci najpotrazr.) rebnije i zaSto; Drugi o meni nekadi danas.A ja? (VIL razr.) Koja samiskustvadosadstekla o ljudima i kako iu se njima Razmi5ljanjei opaZanjeo ratu i okoristiti(VI. razr.) miru (pokusna maturalna radl93ll32: O temperamentima (VIL razr.) nja) itd. "Bez muke se pjesmane ispoSvaki je razred godiSnje odlazio na ja,bez muke se sabljane isko- nekolikopoludnevnihekskurzijau okolicu va" - Njego5(VI. razr.) ( C m r o k , M a k s i m i r , T u S k a n a c ,S e s t i n e , Za5to je dobro da ne znamo Gradani)i cjelodnevnih- malo dalje (Bled, buduinosti(VIII. razr.) Rimske toplice, Zagrebaika gora, Ozalj, Kuia vi5e stoji na Zeni negoli Plitviika jezera,VaraZdin,Postojna,Marina zemlji (VIII. razr.) ja Bistrica). 1932133: Bog ne plaia svakesubote,nar. Zavr5ni razredi odlazili su na poslovica(V. razr.) viSednevne"geografskei zabavneeksklurDobra je jakost tijela, bolja je zije" po zemlji i inozemstvu.Godine 1935. jakost duha, najboljaje jakost i5li su putomBanjaluka- Jajce- Sarajevovolje (VII. razr.) Dubrovnik - Kotor - Cetinje - Split 1934135: Stoje idealdana5njeomladine, Zagreb; 1938. godine to je bio put Trst a Stomoj? (V. razr.) Venecija- Firenza- Rim - Bari - Kotor Tipovi Zagreptanau Senoinim Split - Zagreb; 1939. godine putovali su: romanima(VIL razr.) Lurd - Pariz- Milano - Venecijaitd. 1935136 Mir u duSinebeskoje carstvo, nar.pjesma,(V. razr.) Godi5niikalendarlada Skole T i p o v i s a z a g r e b a d k i hu l i c a (VI. razr.) Skolskaje godinapodinjalaupisom udenica u sve razrede, Sto je trajalo nekoliko Moja knjiZevnasimpatija(VII. prvih dana rujna U Skolskul93l/32 gorazr.) dinu upis u prvi razredprvi se put obavio Prve ljubice i posljednjekrizanteme,refleksija(VIII. razr.) nakon prijemnogispita, koji je po nalogu ZnaCaj mora za naSu drZavu Ministarstvate godine i uveden (te prve (VIII. razr.) godinepoloZilesu ga 123 uienice od 140 ; prijavljenih). 1 9 3 6 l/ J: Z e n a k a o t e m e l j p o r o d i c e i Nakon upisaodrZavalase sjednicanasljudskog dru5tva; Oko kamena koji se valja ne tavniikog savjetana kojoj bi se nastavnice u p o z n a v a l es a k t u a l n o s t i m vae z a n i m au z hvatase mahovina(VL razr.) 193'1138 "SloZna braia nove dvore poietak Skolskegodine (promjene u zagrade, a nesloZnai stare raz- konu o Skolstvu,naredenjaMinistarstva, podjela predmetai razreda,izbor udZbenivaljuju" (V. razr.) , p r . ,d o n i j e t a j eo d l u ka i sl; l93l. godinen Mnogo iovjek Zeli, a ipak mu ka o uvodenjuSkolskihuniformi).Poseban malo treba(VII. razr.)
111
Uloga I sastanakodrZavalaje ravnateljicas novopostavljenimnastavnicima. Nastavaje uglavnom podinjala u prvoj polovici rujna (do rata: za rata mnogo je toga bilo drugadije) zazivom Duha Svetoga, a potom ditanjemi tumadenjem"Pravila o vladanjuudenikasrednjihSkola". U podetku listopada obavljate su udenicesv. ispovijed, a zatim su pristupale k sv. pridesti. Na DuSni dan su u crkvi sv. Vinka u Frankopanskoj ulici prisustvovale svedanom requlemu. Prvog prosinca slavio se Dan ujedinjenja, 17. prosinca kraljev rodendan,a 9. sijednja rodendan "Njezina Velidanstva Kraljice" (30. sijednja 1931. godine kraljevski parje dak posjetio Skolu,"Sto su zabiljeZile sve zagrebadkenovine, a i neke beogradske".) U podetkuje Skolskagodina bila razdijeljena na tromjesedja(prvo je zavr5avalo potkraj studenog, a drugo porkraj veljade), no od 1931. godine postoje "poljeia", od iduie godine polugodiSta:prvo zavr5ava 23. Xll, pa slijede boZiini i novogodi5nji blagdani. Na Sv. Nikolu odrZavalase svedanost "Zlatne knjige". Odlidne i vrlo dobre udenice,k tome i uzorna vladanja,bile su prozivaneiz"Zlatne knjige" i nagradivane. U Izvje5taju za Skolsku 1929/30. godine zanimljiv je opis ove svedanosti:nakon prozivke "epidijaskopomsu projiciranefotografije gotovo svih udenica s njihovih dadkih knjiZica, razvrstaneprema dadkim nesta5nostimau vi5e grupa, a ispod svake je fotografije stajaotekst u Saljivom tonu s uzgojnom tendencom". (Od 1939. godine ta se svedanostobavljala u drugom polugodiStu.) U oZujku su se odrZavale,nekoliko dana, duhovne vjeZbe poslije kojih je slijedila sv. pridest, a zatim su bili - uskrsni blagdani. U oZujku ili travnju bio je "dies directoris" kada su svi odlazili u Setniu ili na izlet ili: "mladeZ je taj dan u dihu okruZnice preuzv. gospodina zagrebadkog nadbiskupa izmolila molitve za vlersku slobodu naSebraie u ltaliji, a iza togaje u lt2
zavodskoj dvorani gledala neke poudne i zabavne filmove" (Izvje5taj za 1930/31, str.9). U svibnju su se priredivalejavne gimnastidkevjeZbe (slet) - nasrupaoje i gimnazijski pjevadki zbor - a u lipnju je bila izloilba udenidkih rudnih radova i crtanja. U podetku lipnja udenice su IV. razreda polagale niZi tedajni ispit (odlidne i vrlo dobre bivale su oslobodenepolaganja).Polagao se hrvatski jezik (hrvatsko-srpskiili obratno,vei prema opiim prilikama), francuski, historija,geografijai maremarika. Nakon ovih ispita polagale su udenice VIII. razredavi5i tedajni ispit - ispit zrelosti, kojim im se priznavala "spremnostza izudavanjenauka na visokim Skolamai univerzitetima". Ispitu je predsjedao izaslanik Ministarstvaprosvjete(1938. godine to je bio dr. Antun Barac, 1939. godine dr. Viktor Novak, 1942. godine dr. Stjepan Bosanac itd.) Polagali su se uglavnom isti predmetiosim Stosu udenice mogle birati izmedu francuskog i njemadkog (1945. godine strani se jezik nije polagao i umjesto njega uvedenaje narodna povijest, uz opiu povijest sa zemljopisom). Odlidne udenicebile su oslobodenepolaganja usmenogadijela ispita, one negativno ocijenjeneupuiivane su na popravni ispit, odnosno, "odbijene su na godinu dana". (Prva matura proslavljena je 20. lipnja 1931.godineu Samoboru.) Skolskaje godina zavr5avala28. lipnja "Te Deumom", prigodnom proslavom,dijeljenjem svjedodZbi,nagrada i Skolskog IzvjeStaja.Osobito su nagradivaneudenice koje su u toku svih osam razreda bile odlidne. Godine 1938. je, npr. njih tri, a iduie godine pet direktorica zavoda nagradila zlatnim dukatom. Tijekom godine obiljeZavali su se joS neki datumi. Tako se 10. listopada 1934. godine (i sljedeiih godina, do 1938) odrZavalakomemoracija za kralja; u studenom se prigodnim predavanjem obiljeZavaoDan dru5tvanaroda;na SvetaTri Kralja (6. sijednja) blagoslivljala se Skolska zgrada,slavili se sv. Savo i sv. Josip (19. oZujka 1930. godine "udenice su se
pomol bito n upravc Skolsk Ur dan (4 zabav€ franko (od 19 Metod zaStitn
ob
Tako s sudjek godiSn dasur dinile 1 Na pjelorn godiSn ternat I su izra Na predav denja I
llastaY
Svaki 1 va pot pojedir raspolc Tako n kazaf za steft at,20 1 ta,a6r pskih p at". Ina precizn studen punjavi ica od kinima' se subc movi s tekston Zati slika sk 5 skele dovjedj
lllogaKatolidkecrkve..., 105-116
pomolileBogu za bratski ruski narod, osobito mladeZ Sto strada pod bolj5evidkom upravom";od 1937. godine sv. Josip je Skolski blagdan). U veljadi se obiljeZavao Strossmayerov dan(4. veljade) i priredivale se pokladne zabave; 30. travnja se obiljeZavaoZrinskofrankopanskidan, u svibnju Majdin dan (od 1932. godine) i blagdan sv. Cirila i Metoda,u lipnju Tijelovo i sv. Alojzije za5titnik mladeZi... ObiljeZenoje i niz prigodnih daruma. Takosu 31. svibnja 1931.godine udenice sudjelovale"u historijskoj proslavi 200 godi5njice Kamenitih vrata u Zagrebutako dasu u narodnim no5njamai u bjelinama podasnustraZuuz Gospinu sliku." Cinile Na 30. prosinca 1932. godine "vrlo uspjelom akademijom" obiljeZena je 60. godiSnjica osnutka malog sjemeni5ta.(Intematu kojem se odgajaju djevojdicekoje suizrazileZelju da postanudasnesestre.) Na 28. svibnja 1936. god. odrZanoje predavanjeu proslavu 80 godina od rodenjaNikole Tesle itd.
llastavna pomagala sledstua i tehniCka Svakigodi5nji izvje5tajo gimnaziji sadrZava potpun popis udZbenika koristenih za pojedinenastavnepredmete,kao i popise raspoloZivihnastavnih sredstava- zbirki. Takonpr. u Skolskoj godini 1929130."zbirkaza fiziku ima: 2l zidnu sliku, 122 slike zastereoskop, 88 slika za projekcioni aparat,20 pravih modela, 338 ispravnih aparata,a 6 neispravnih,53 pribora, 9 mikroskopskihpreparata,i epidijaskopi I kinoaparat".Inade,taj je kino-aparar,kao Stoje to i precizno zabiljeZenou Izvje5taju,kupljen u studenome iste Skolskegodine, radi "upotpunjavanjazorne obuke i odvraianja udenicaod lo5ih filmskih komada u gradskim kinima".(Filmske predstaveodrZavalesu sesubotompopodnei uodi blagdana."Filmovi su s hrvatsko-srpskimi francuskim tekstom.") Zatim"zbirka za biologiju: 130 slika, 9 slikaskeletau cijelosti i pojedinih dijelova, 5 skeleta, 12 modela pojedinih dijelova iovjedjegtijela, 78 ispunjenih Zivotinja, 24
preparatau tekuiini, 98 Skoljaka,puZeva, bodljika5ai celenterata,l5 vrstajaja na5ih ptica,3 gnijezdaptica i 2 osa,2 kutije kukaca i leptira, 29 pnbora." Sljedeiih godina popisi su sve duZi. Npr., do Skolske 1938/39. godine spomenuta zbirka za biologiju obogaiena je jo5 jednim novim kosturom, l0 ispunjenih Zivotinja,dak s l3 kutija kukaca i leptira,4 kutije modela gljiva,2 akvarija, 10 modela cvjetova za botaniku, 30 novih preparata. Jedino jebeztraga s popisanestalo- jedno ptidje gnijezdo. Zbirka za geologiju i mineralogiju sadrZavalaje te godine 635 minerala, 60 vrsta kamenja,59 fosila, 39 modela kristala, 5 modela izumrlih Zivotinja, 54 kutija dragulja (imitacija), I kutiju skale tvrdoie, 6 slika, 17 pribora - sve to za nastavne sadrZajekoji su se udili samo u okviru drugih nastavnihpredmeta- mineralogijas kemijom. NastavnidkaknjiZnica imala je u Skolskoj 1937138.godini 9050 "djela iz svih naudnih struka, sva izdanja Jugoslavenske akademije u Zagrebu, izdanja Srpske knjiZevne zadruge u Beogradu (od 1922. godine dalje), vi5e kompleta strudnihdasopisa. UeenidkaknjiZnica ima 3045 djela." (Neko je vrijeme postojala,kao posebna,i knjiZnicaSkolskihudZbenika.) Osim Sto je sama kupovala udila za predmetnezbirke i knjige, izdvajajuii u te svrhe prilidna sredstva (npr. u Skolskoj god. 1929/30: 13.903 din; kasnijih godina manje - 1935136:7.667din, no za usporedbu: godinu dana ranije je s 5.000 din napravljenotenisko igrali5te),zbirke su se popunjavalei donacijama,npr: "Gosp. Hanoii poklonio je sol iz Vjelidke, viSe Zeljeznih i olovnih rudada iz jednoga od najznamenitijih rudnika Evrope, Ljubije; G. Mato Sibalin darovaoje rogove jelena, koji su postali osobiti ukras prirodopisne zbirke; N. N. darovalaje zbirci prepariranoga morskog raka, gdica Mirjana Mohr jednu prepariranusovu, Uprava gradskog zoolo5kog vrta jednog prepariranogtukana." (Izvje5taj za Skolskugodinu 1934135, str. 12.)
113
Dubravka Miljkovii: Zenskarealnagimnazija...
UEeniEka udruienia "PodmladakCrvenog Krsta" osnovanje l. prosinca 1930. godine u sklopu obiljeZavanja Dana ujedinjenja. U DruStvo su se odmah udlanile 162 udenicekoje su razdijeljene u 6 odjeljenja - u svrhu prikupljanja novdanih i drugih sredstava (namirnica, slatkiSa,odjeie i obuie) svakoje odjeljenje uodi blagdana priredivalo male dobrotvorne zabave.Prikupljeno se slalo u djedja sirotiSta(na Vrhovcu i drugdje), te u organizacije CK u Ljubu5ki, Tomislavgrad, Mariju Bistricu, a dak su i neke oslabljene dlaniceslatena oporavak. Kasnijih je godina Podmladakosnovao i svoju malu knjiZnicu, a organiziraoje i tedajeve: prve pomoii za udenice VII. razreda, te teeaj za buduie majke - za udeniceVIII. razreda(s ispitom na kraju !). U Skolskojgodini l93l/32. osnovanoje udenidkoudruZenje"Dubravka". Radilo je do preseljenjau novu Skolu, a imalo je tri sekcije:socijalnu,literarnu i umjetnidku. Cilj socijalne sekcije bio je upoznati dlanice "sa socijalnim poretkom i socijalnom bijedom, te da ih uputi kako bi se dalo pomoii socijalnom zlu. Ta se svrha postizavala predavanjimai upoznavanjems razliditim socijalnim ustanovama." Godine 1934135.rad sekcije je tematski bio posveien "dobijanju ispravnog miSljenja o komunizmu", a iduie godine - Zenskompitanju. Svrhaje literarnesekcijebila "da upozna dlanice s najvrednijom savremenom domaiom i stranomliteraturom,da se dlanice udejavno istupatiperom i govorom i da se sameoku5ajuu knjiZevnomradu". Umjetnidkasekcijaimala je svrhu da "u dlanicamauzgajaestetskoeuvstvona osnovi razliditih umjetnidkih forma" i da bude dopuna Skolskomcrtanju. Udenice su prir om udile razlidite slikarsketehnike (reljefno slikanjena svili i na vazama,slikanjena porculanu, u ulju, modeliranje. Izradivale su mape, novdanike,torbice, cvjetiie i pojase od koZe,cvijeie i Zivoti-njiceod dohe, zasloneza svjetiljke, opletale su boce itd. Radovi su se kasnije izlagali. U rujnu 1937. godine podelaje raditi i podruZnica lt4
Uloga Katolidke crkve..., 105-l 16
Uloga
Ferijalnog saveza koja je svake godine poveiavala broj dlanica- korisnica "putnih legitimacija". Marijina kongregacijai Katolidka akcija vjerska su izvan5kolskadruStvakoja su djelovalaod Skolskegodine 1939140.
i pos tajim stanj
Zajednica domaiSkole
mac stven ogran nadal o svr bilo i pregl vi5e r TBCima t Stanj godin zdrav utjecr Sr ca, a prekir razre( 1931 Skola godin Br u Sk dobiv terijal jala jt jeden banor Pc hranil se slu rabu s In laiiva tih sn korist prost( udeni
Zajednica doma i Skole nije bila formalno organiziranazbog toga Sto velik broj udenica (oko 407o) nisu Zivjele s roditeljima, pa se nisu mogla odrZavatiroditeljska vijeia. Medutim, kontakti s roditeljima stalno su se odrZavali:roditeljima udenicakoje su stanovaleu internatuslali su se redoviti pismeni izvjeStaji o njihovu uspjehu i vladanju; svaki dan u odredeno vrijeme mogli su razgovaratii s razrednicimai s ravnateljicom,kao i u danekada su dolazili po djecu i vodili ih kuiama na blagdane; obavijesti o loSim ocjenama slale su se kuiama nakon svake sjednice razrednog vijeia; roditelji su pozivani na Skolske svedanosti."Skola na taj nadin dobiva dragocjenih podataka za prosudivanjeintelektualnih,moralnih i zdravstvenihuslova pod kojima se pojedineudenicenzvijaju i pod kojima treba procjenjivati njihov radinapredakuSkoli." Takoder, za roditelje se svake godine organiziralo po nekoliko predavanjas odgojnom i zdravstvenom problematikom. Npr. u Skolskoj 1932/33. dr. M. Crlenjak odrZaoje ciklus predavanjana temu: Sto trebaju znati roditelji kad im djeca navr5e l0 godina,a dr. Fran Mihaljevii govorioje o djedjoj uzetosti. Iduie je godine, medu ostalim, bilo govora o umoru Skolskoga djeteta (dr. V. Feldman), o higijeni sporta (dr. Z. Prebeg),o ishrani Skolskogadjeteta (dr. D. Ristovii); u Skolskoj1935136.godrni dr. Vuk Vrhovec govorio je o tome kako pu5enje udede na razvoj mladog organizma, dr. Stjepan Betlhajm o tome jesu li nervozniroditelji ili djeca itd.
Higijensko-zdraystyena i socijalna za5titauEenica Ovim se aspektimaZivota udenica uvijek posveiivala velika paZnja;uvijek je to bilo
zdtay vojen
D su pr
/33.s
Skols dan u udeni obidn ili Br
) 1 I
a a l
ii
UlogaKatolidke crkve..., 105-116
Dubravka Miljkovic: Zenskarealnagimnazija...
i posebno poglavlje u godi5njim izvjeStajima- s tabelom o stanju ishranjenosti, stanju zubi, smetnjama vida i drugim zdravstvenimi socijalnim te5koiama (odvojenostod roditelja, nehigijenskistan). Do Skolske1931132.godine sisrematski supregledavaneudenicesvih razreda.Prema odredbama novog zakona o zdravstvenoj zaStiti udenika, ta je obveza ogranidena samo na I. i VIII. razred, no i nadaljese vrlo pedantnoregistriraju podaci o svim bolestima udenica svih razreda.A bilo ih je mnogo. Tako je npr. sisremarski pregledu Skolskoj 1932133pokazao da je viSeod 507o udenica L razreda zaraieno TBC-om,ll%o ihje slabo uhranjenih,547o ima bolesne zube, 20Vo smetnje vida itd. Stanjese nije bitno mijenjalo ni sljedeiih godinaosim u pogledu ishranjenostidjecei zdravljazubi (na Sto se najvi5e i moglo utjecati);to se popravljalo. Svakeje godine umirala pokoja udenica, a u nekoliko se navrata i nastava prekidala:npr. zbog epidemije SarlahaI. razrednije radio od 19. do 26. studenoga 1931.godine,a zbogepidemijegripe cijela Skolanije radila od 4. do I l. oZujka 1935. godine. Bolesneudenicebesplatnosu se lijedile u Skolskoj poliklinici, a siroma5ne su dobivalebesplatnoi lijekove i povojni materijal,a u sludajuduZei teZebolesti postojalaje moguinost dobivanja porpore za lijedenjeod "kr. banske uprave Savske banovine"(1932). Po nekoliko bi se udenica i besplatno hranilou "odjeljenju za ishranu",a neke su sesluZilekupaonicom- "uz besplatnuuporabusapunai rudnika.(SistemtuSeva.)" Inaie, udenice su svake godine uplaiivaleu zdravstvenidadki fond. Do 507o tih sredstavavraialo se Skoli i Skolaje to koristilaza poboljSanje standarda svojih prostora i higijensko-zdravstvenogstatusa udenica.Tako je u Skolskoj godini 19321 /33.s ukupno 4.475,50dinara napravljeno ikolskoigraliSteza odbojku, postavljenjedanumivaoniku Skolski hodnik i jedna je udenica poslanana oporavak.(Djeca su se obidnoslala u sanatorijeu Novom Marofu ili Brestovcu,ili u djedja oporaviliSta,
ljediliSta,u Lipiku, MartinSiici, FuZinama ili na Malom sljemenu.)U Skolskoj 1935/ /36. godini sagradenoje s 5.000 dinara tenisko igrali5te,iduie godine Skolskakupaonicaitd. Mnogo se paZnje posveiivalo i zdravstvenom prosvjeiivanju. Osim vei spomenutihpredavanjaza roditelje i tedajeva u organizaciji Podmlatka CK, za udenice su se redovito odrZavalai predavanja, posebnoo TBC-u i o Stetnostialkohola (a 10. svibnja 1933.godine"bila je u zavodu provedena anketa o alkoholizmu Stoju je raspisaloJugoslavenskisaveztrezvenosti" - nepoznatasadrZaja.) Svaki je godiSnji IzvjeStaj zavr5avao naredbama vezanima uz podetak nove Skolskegodine,vrlo jasnima i jednoznadnlma,npr.: "Upisivanje ie se vrsiti od 7. do 11. rujna, i to ovim redom: dne 7. rujna upisivat ie se udenice I. razreda,dne 9. rujna udeniceV. razreda,dne 10. rujna udenice II-VIII. razreda. Ovo upisivanje se vrSi samo od 8 do 12 sati. Udenicekoje prelaze iz drugih gimnazija upisivat ie se 10. rujna od 3-6 sati poslije podne. Iz drugih gimnazija primat ie se samo udenices odlienim ili vrlo dobrim uspjehom. U IV. i VIII. razred ne moZe biti primljena nijedna udenica, a i u druge razrede samo u ogranidenombroju. Sve udenicetrebada se todno drZe ovog reda upisivanja,i koja se ne upi5e po ovome redu, smatrat ie se da je napustilazavod. U V. razred primat ie se samo uienice s odlidnim ili vrlo dobrim uspjehom. Za upis je potrebno da sve udenicedonesuuvjerenjeo porezu.Prijavu za upis treba biljegovati sa 50 din crkvene taksenemarke. (Crkvena marka se dobiva u Skoli). Skolskeknjige neka udenicene kupuju prije negoli se u Skoli oglasi koje su knjige odobrene od Banske Vlasti i izabrane za ovaj zavod. Udenice se moraju vladati u Skoli i izvan nje onako kako dolikuje naobraZenoj omladini. Moraju se kloniti svega Sto bi bilo Stetnopo njihov ugled,zdravlje i dotoJanstvo.
n5
Dubravka Miljkovii: Zenskarealnagimnazija...
Uloga Katolidkecrkve..., 105-l l6
"Tre5njevka".Godine 1977. udruZuju se gimnazija "TreSnjevka", X. gimnazija, Prva, Druga i Treia ekonomska Skola te SrednjaradnidkaSkolaRS "MoSa Pijade"u Ekonomski obrazovni centar "Boris KidI - NA KRAJU rid" koji, sa sjedi5temu Dobojskoj ulici 12, zadnjajegod- djeluje sve do kraja Skolske 1989/90.goSkolskagodina 1944145. ina postojanjagimnazije sestaramilosrdni- dine. Od sljedeie Skolskegodine na toj adreca. Upisi u Skolsku 1945146. godinu si ostajeDruga ekonomskaSkolai ponovo izvrSenisu, kao Stoje to spomenuto,za IX. Zenskurealnu gimnaziju. Na novom listu - IX. gimnazija (mjeSovita)- s arhivom nastavlja se voditi dotadaSnjapedagoSka koji prati ditav taj put, ali i s nastavnir sredstvimaoglodanirnazubom vremena dokumentacija,na knjige se stavlja novi Skolskihreformi (neka su joS iz doba sestLig.-. U Skolskoj 1946141.godini to postaje ara milosrdnica!),oronulom zgradornkoja mje5ovita gimnazija, ujedno vjeZbaonica je nekad bila medu najsuvremenijimau Evropi i - s mnogo dobre volje da se u novoosnovanogPedago5koginstituta. Na novim vremenima izgradi novi "image" toj adresi(Savskacesta,za sadabr. 1l)lX. gimnazija ostaje do 1962. godine, kada Skole koja ima privilegij da uzor nade u vlastitoj (pret)povijestii predanu, neseseli, iz ne baS posve jasnih razloga, u zgradu VIII. gimnazije u Dobojskoj ulici s biinu odgojnomi obrazovnomradu sestara kojom se 1966. godine spaja u gimnaziju milosrdnica.
Krivice koje bi bile udinjeneza vrijeme praznika kaznit ie se poslije praznika kao da su udinjeneza vrijeme Skolskograda."
Zusammenfassung SCHWESTERT{ IIERBARMHERZIGEII Dubravka Mitjkovi6:MiIDcHEilREALGYMilASIUM (1927-1945) N ZAGREB Die Autorin analysiertin ihrer Arbeit die Bildungswirkungder BarmherzigenSchwestern des Hl. Yinzenz von Paul, die gleich nach ihrer Ankunft inZagreb im Jahre 1845 mit Bildungsarbeitbegannen.Sie gri.indetenKindergdrten,Grundschulenund Miidchenschulen. Bereitsim Jahre1848hattensie aucheineeigeneLehrerbildungsanstalt. welchesbis Im Herbst 1926 grtindeten sie in Zagreb ein Mddchenrealgyrnnasium, wirkte. Das Schuljahr 1939140begannes in dem neuenmit 1939 in der VarSavska-StraBe groBer Miihe der Schwesternund ihrer vielen Wohltdter innerhab von nur 2 Jahren gebauten Gebiiude in der Savska cesta. Das Gymnasium hatte 42 Lehter (davon 21 Schwestern)und24 Klassenmit iiber 1000Schi.ilerinnen. abgehalten. Im letztenKriegsjahrwurde der Unterricht wiederin der Var5avska-StraBe Nach Ri.ickkehrin die Savska cesta 1945 heiBt das Gymnasium, nun enteignet,das 9. gymnasium. Mridchenreal Dokumentation,jede Seitedesjeweiligen JedesBlatt der aufbewahrtenpddagogischen "Berichtes fiir das Schuljahr..."zeugt von selbstloserArbeit, einwandfreierOrganisation und groBerLiebe, die in der Erziehungs-und Ausbildungsarbeitdieser Schwesternzum Ausdruck kamen.
116
sA
Ivan
Saie
Sale hrva kratl sale pogl prvo. hrva su d; im sr
KRA
Sv. sale svrh< bliZn siron doba jeval veleg vrlo r mate je ub ili izr S njim) ime Sale skom crkve cao b don I u57 ustan mlad Rue, 1910 doseg Jama jedno dolaz Posil
SATEZIJAI{CI U HRVATSKOJ PROSVJETI IKUTTURI IvanMarijanovid
Saietak Salezijanci su relativno mlada crkvenadruZbai nisu imali prilike ostaviti duboketrgove u hrvatskojprosvjeti i Skolstvukao neki stariji redovi i zajednice.Zato Cei ovaj prikaz biti kratkispomenna pro5lost,letimidan pregled sadainjostiu kojem se navode neka nadela preventivnog,tj. odgojnoobrazovnogsustava,a to ie biti ujedno od5krinut salezijanskog pogled prednoveizazoveukoliko ostanuvjerni svojoj u buduinostkoja stavljasalezijance prvoj ljubavi. Iako hrvatski salezijanci u usporedbi s drugim redovima zasluZnim za hrvatskoSkolstvo,prosvjetui kulturu, zauzimajujedno od skromnih mjesta,ipak do sada sudaliono Stoje specifiCno pro5losti,ne moZe njihovo.Pa kako nemajubogatei zasluZne im seoduzetinadau boliu buduinost.
Vei 1870. godine,joS za don Boscova Zivota,bilo je pokuSajada se salezijance dovedeu Hrvatsku,konkretno u Karlovac, S v .I v a n B o s c o ( 1 8 1 5 - 1 8 8 8 o) s n o v oj e s a l e z i j a n c e1 8 5 9 . g o d i n e u T o r i n u s a gdje bi preuzelidom i gimnaziju.No, zbog jezisvrhomda "Zive djelatnu ljubav prema njihove malobrojnostii nepoznavanja ka to nije dogodilo. Nisu se ostvarile ni se bliZnjemu", tj. da se posvete odgoju Zeljesplitskihbiskupakoji su, dak posredsiroma5ne i napuStenemladeZikoja se u stvom Apostolske stolice, kroz dva dedobaprve industrijskerevolucije naglo slisetljeia pokuSavalidovesti salezijanceu jevalaiz prigradskihi seoskih naselja u velegrad Torino. Traleci lakSinadin Zivota, Split, gdje bi otvorili odgojni zavod za mladeZ.I to je ostalobez uspjevrlodestoje upadalau krajnju neimaStinu, napuStenu materijalnoi duhovno siromaStvo,tako da ha, opet zbog istog razloga. Trebalo je, je ubrzo postajalaplijen velegradskeulice d a k l e , o d g o j i t i v l a s t i t i k a d a r . T u i d e j u podeo je ostvarivati kriki biskup Antun ili izrabljivanjai ndustrijalaca. Svojoj zajednici,koja je na podetku(s Mahnii 1904.godine,kada"Saljeu Torino njim)brojala l8 dlanova,don Boscoje dao nekoliko djedakanadajuii se da ie poslije ime "SalezijanskadruZba" po sv. Franji doii kao salezijanciodgojitelji".3 SaleSkom(1567-l 622), veltkom Zenevs k o mb i s k u p u i p i s c u d u h o v n i h d j e l a , crkvenomnauditeljukoji se posebnoisticaoblagoSiuu odgoju i pastoralu.Na dan 1 Sustavanprikaz salezijanskograda u Hrvatskoj je bilo 114 donBoscovesmrti salezijanaca joS ne postoji Ovdje izneseni podaci uzeti su u 57 ustanova,a bilo je i 330 sestarau 50 uglavnom iz "kufnih kronika", ito ih je svaka zajednicaduina voditi ustanova,koje su se brinule o Zenskoj Kratak pregled vaZnijih datuma i podataka iz 2 mladeZi.Za njegova nasljednikaMihovila Zivota don Bosca i njegove zajednicemoZe se Rue,koji je vrhovni poglavarod 1888.do naii u njegovu 2ivotopisu:TeresioBosco, Uftrnl i s t en t i s r c e ,K S C , Z a g r e b1 9 8 8 1910.godine,zajednicase brzo proSirilai vjesnik Clasilo salezijanskeobitelji dosegla broj od 4.000,od dega330 u misi- 3 Salezijanski i prijatelja svetog Ivana Bosca, redovito donosi jamaLatinskeAmerike,Afrike i Azrje. Na vrijedne priloge svojrh suradnikai djelatnika na terenu o salezijanskimustanovamai djelima u jednomproputovanju1904. Mihovil Rua Hrvatskoj (o tome piSuV. Matlevii, N. Paviiii, dolaziu Zagrebi susreie se s nadbiskupom M P r a n j i i , Z u p n i c i s a l e z i j a n s k i hZ u p a ,p o z n a Posiloviiem.'? v a o c i i s u r a d n i csi a l e z i j a n s k odgj e l a . . )
IffiATKI POVIJES]II PREGTEO
ttl
Ivan Marijanovii: salezijanci u hrvatskojprosvjeti...
Rovinj i Rijeka, hrvatski gradovi u to vrijeme pod talijanskom upravom, prvi su pruZili gostoprimstvosalezijancima.Dana 6. listopada 1913. salezijancisvedanou Rovinju otvaraju oratorij, tu salezijansku odgojnu paradigmu koja je za mlade "dom koji prihvaia, Zupakoja evangelizira,Skola koja priprema za livot i dvoriSte za plijateljski susretu radosti".aU tom oratoriiu, koji okuplja viSeod 300 djeeaka,usporedo s redovitim aktivnostima djeluju pjevadki zbor, limena glazba,kino i kazali5te.Kada je rad vei podeodonositi prve plodove, oratorij je 1947. prisilno zatvoren,a time je prestalai aktivnostove odgojneustanove. Nakon dugogodiSnjihrazgovora i pregovora u kojima su sudjelovalegradanskei crkvene vlasti salezijanci su 6. sijednja 1918. doSli u Rijeku, vei tada znadajno ludko sredi5te.Otvorili su oratorij u kojem je viSeod 300 oratorijanacarazvijalo svoje kreativne sposobnostii gajilo dubok vjerski Zivot. U tome su im pomagali kazaliSte, kino, gimnastidkedvorane,igrali5ta za razlidite Sportove,radnesekcijei drugi oblici mladenadkogadruZenja,udenja i rada. Za ljetnih praznika za njih se organizirajuljetovanja na moru. Salezijanski suradnici, bivSi udenici i roditelji orarorijanacasudjeluju u brojnim dobrotvornim akcijama. Godine 1934. dovrSenaje gradnja crkve Marije Pomoinice. Danas je u toj kuii sjediSteSalezijanskeklasidne gimnazije koja je, nakon "Suvarove" reforme Skolstva, bila jedna od rijetkih Skolatog profila u Hrvatskoj. Tu je odgoj i obrazovanjeprimio najveii broj hrvatskih salezijanaca,te se ona smatrakolijevkom Hrvatske salezijanske provincije. U njoj je srednjo5kolsku izobrazbustekaoi velik broj mladih koji su nakon zavr5ene(cijele ili djelomidne)Skole izabrali drugi poziv i ostvarili drugo zvanje, a danas zauzimaju istaknute poloZaje u druStvenom,kulturnom i crkvenom Zivotu. U prvih 25 godina u toj je Skoli predavalo 60 profesorai nastavnika,a pohadaloju je 773 udenika,od kojih je 380 maruriralo.s Kada se tome broju pridoda posljednjih osam godina, proizlazi da je Skolu pohadalooko 1.000udenika. Treii grad u kojem su se salezijanci ll8
Uloga Katolidke crkve...,lll--124
udomili i ujedno razvili naj5irei najznaCajnije aktivnosti jesr Zagreb. Na poziv zagrebadkognadbiskupai metropolitaAntuna Bauera, salezijancipreuzimaju 21. lipnja 1922. godine u VlaSkoj ulici br. 38 "Nadbiskupski konvikt". Ovaj dom za srednjo5kolceodlikovao se salezijanskim odgojnim duhom. Izmjenjuju se igra, udenje, Setnje, kazaliSne i druge priredbe u Zagrebui okolici, nastupina radiju i bogat liturgijski i duhovni Zivot. Djedaci su se isticali dobrim udenjem i vladanjem, a roditelji su Zeljeli svoje sinove dati u ovu Skolu. Zavod je zatvoren 1946, a zgrada oduzeta. Drugo salezijanskosredi5tei matidna salezijanska kuia u Zagrebu gradi se na KneZiji, tadaSnjojradnidkoj dervrri na periferiji grada. Na poticaj vei spomenutoga zagrebaikognadbiskupaA. Bauera,salezijanci 1928. otvaraju dnevni i blagdanski oratorij u kojem se okuplja 900 djedaka. Posebnose istidu grupe: glazbena6,dramska?,gimnastidkat,nogometnae),stolno-
4 5
6 7
8
9
KonstitucijeDnrZbesv. Franje Sale5kog,dI.40. Usp. Koraci Tajetlniikom stazont. Spomenica SaleTijanske klasiCne gimnaxije, KriZevci-Rijeka,1959-1984. Istidu se posebno dr J GrZindii i S. Mihelid. Nastaje i himna "Nema Zagreb ljepSeg kaja nego Stoje KneZija". Velik broj prevedenih, preradenih ili samostalno napisanih komedija, drama, igrokaza, skazanja, u demu se najvi5e istide don Duro Zmegat.. Kakvu je privladnumoi imalo to kazaliStepokazuje i zadivljuje podatak zapisan u "Kronici" da je 28. veljaie 1937. na proslavi prigodom osnivanja Zupe "Marije Pomoinice" na KneZiji "bilo u dvorani 1186 diece". Zanimljivo je da je sveienik salezijanacFranjo Skuhala, osim Sto je bio vrstan i obljubljen odgajatelj i kateheta, bio i "potpredsjednik Jugoslavenskoglakoatletskogsaveza".Usp. "Novosti", 2. I l.-1916; "llustro-vaneSportskl novosri", Zagreb, 12. novembra 1936. Iz nje su izrasli vrhunski asovi kao, na primjer, braia Cajkovski. "Eh, dok sam ja bio klinac, lgrao sam u momdadi koju su vodili oni redbvnici na KneZiji, salezijaici." Ztatko eajkov* ki govori za Glas koncila, "Glas koncila", 1971, br. 12, str. 13. Prema nekim izjavama,uz braCu Cajkovski bili su i S. Bobek i B. Zebec,te mnogi drugi istaknuti nogomerasi. Sam eajkovski u spomenutom intervjuu "Glasu koncila" kaZe: "Sto se tiie opadanjazagrebadkognogometa,u Zagrebu se odmah od 1945. nije na tom podrudju
Uloga
tenisk odnos vi5e o, posrec poslije vrtii, mokra teier dom b Zn "BlaZr mu je list po je l! vjesni svetin njego "Don Vilim don I jenca (prevr pojav socija lMn "KrSi (a pii (sale Andri i drug karoli "Obit "Katc svjet( blatt"
U
su gl KneZ temel vi. Ni blago dio jr GaSp (oko A. St
z
Bone 1935 chi". seb otvor
I UlogaKatolidkecrkve..., ll'i--124
Ivan Marijanovii: Salezijanciu hrvatskojprosvjeti...
teniska.roPostojale su i tzv. druZbice, odnosnosekcije, radne i studijske grupe, te vi5eod 100 ministranata.I taj je zavod neposredno nakon rata zatvoren,a u njemu su poslijedjelovali Mjesna zajednica, Skola, vrtii, autoskola,izvidadi i dr. Poslije demokatskih izbora vraiena je salezijancima te ie u njoj nakon potpune restauracijebiti dombogoslova. Znahjna je inicijativa pokretanje lista "BlaZeniIvan Bosco" 1930. godine, kojemuje prvi urednik Dragutin Brumec. No, i listposlijerata prestajeizlaziti, a obnovljen je 1971. pod nazivom "Salezijanski vjesnik".Prigodom proglaSenjadon Bosca svetim 1934. godine izdan je i prvi veii njegov Zivotopis na hrvatskom jeziku "Don Bosko" (preveli Marko Soljadii i Vilim Cecelja),a vei prije bio je preveden don Boscov "Zivot Dominika Savio, gojenca salezijanskogoratorija u Turinu" (preveoo. Alfonz AndraSec).U tisku se pojavljuju napisi ili prijevodi o "novom socijalnomsvecu", "ocu beskuinika" (dak lM nastavkau "Hrvatskoj straZi"),zatim u "KrSianskojSkoli" i "Hrvatskom uditelju" (a pi5u Dragutin Brumec, Josip Radoha (salezijanci),Juraj Dobrenii, o. Alfonz Andra5ec(fratar), Ferdo Heffler, Mirko Cc i drugi).O don Boscu i salezijancimapiSu katolidkaglasila "Euharistijski glasnik", "Obitelj", "Lurdska Gospa", "Nedjelja" i "Katolidkitjednik", a osim gore navedenih svjetovnihjoS "Jutarnji list", "Morgenblatt","Danica", "Obzor", "Veder" i drugi. U te5kim ratnim godinama salezijanci su gradili crkvu Marije Pomoinice na KneZiji.Godine 1942.postavljenje kamen temeljac,a 1944. grubi su radovi bili gotovi. Nakonrata,15.kolovoza1948,crkvaje blagoslovljena.Umjetnidke Stukatureizradio je akademskikipar salezijanacStanko Ga5parec, a kasnije je izratlenjedan veliki (oko 100 m2) i dva manja mozaika, djelo A. Stardeviia,Lj. Galetiia i S. Ga5pareca. Zaslugom biskupa Kvirina Klementa Bonefadiia, salezijanci dolaze u Split 1935.i otvaraju sirotiSte "Martinis Marchi". Prve godine bio je 5l djedak,a druge se broj vei udvostrudio. Uz siroti5te otvorenje dnevni i blagdanskioratorij. Pla-
niralo se i otvaranje konvikta za dake i zanatlije, te kuia za salezijanskepripravnike. Mislilo se i na osnivanjetiskare, ali je neposrednonakon rata zavod bio dokinut i sve aktivnosti obustavljene.Salezijanciie se vratiti u Split tek 1968,kada preuzimaju Zupu, grade crkvu i Zupni stan, a 1992. godine i dvoranu za potrebe Caritasa i izbjeglica. Osobitoje prihvaien rad s omladinom koja se okuplja u neku vrstu "modernog oratorija". Godine 1939. zaslugom stenjevadkog Zupnika Josipa Mokroviia salezijanci dobivaju prikladan terenu Podsusedui vei je potkraj iste godine nadbiskup Alojzije Stepinacblagoslovionovosagradenucrkvu posveienu sv. Ivanu Boscu, a 1942. proglasio ju je Zupnom crkvom. Uz nju je sagradenai kuia za pripravnike, koja ie tek nekoliko desetljeia kasnije dobiti dana5njioblik. Tu je desetakgodina bio i Hrvatski salezijanskiprovincijalat, a sada je novicijat. U Slavoniju salezijancidolaze prvi put 1940, i to u Donji Miholjac, gdje otvaraju sjemeniStekoje djeluje do 1947. kada je dokinuto, azgradaoduzeta.Isto se zbilo i s Dio5em (Marijin Dvorom kod Daruvara)u kojem su salezijanci1941.otvorili prvi hr-
dovoljno radi'lo. Ja sam iz vojske po5ao u "Partizan", otiSaoje i Bobek... Najbolji su odlazili, a ovdje se nitko nije zbog toga uznemiravao.Da smo 1945.svi mi ostali u Zagrebu,sve bi to bilo drugadije. Da se vodila drugadija politika Sporta, danas bi Zagreb bio jedan od vodeiih Sportskih srediStaEurope "
oratorija u vrh svjetskog tenisa,1992, br. 3, str. 18-21).Jedanpodatakiz "Kuine kronike" 1937. kaLe da je na iurniru koji je odrZan 24. sijednja sudjefovalo 72 igrata, i to "OSK Mladost" (Zagreb-konvikt), "Modestija" (Knezija), "Mladika" (Ljubljana Kodeljevo) i "Korotan" (Ljubljana Rakovnik), a sve pokale osvojili su igiadi "Mladosti". O tome izvjeStavaju"Jutarnji list" 23. (najava) i 27. sijeinja (rezultati), te "Hrvatska straZa"od 27 siiednia.
ll9
Ulol vatski salezijanski novicijat, ali su vei 1946.batinamaisderani,neki i okrvavljene glave. Po5to su salezijancimaoduzeti odgojni zavodi i onemoguieno im "kvarenie mladeZi", oni "nakon oslobodenja"prihvaiaju Zupe Badljevinu, Sirad, Ivanovo !9fo- i D91ju Obrijez (194s), Sv. Josipa Rijeka (1946), Sela i ZaLine kod Siska (1941-1959),RudeS- Zagreb(1948),Velu Gospu - Rijeka (1948-1980),ArbanaseZadar(1949),Lovran (1955-1987). Zahvaljujuii beogradskomnadbiskupu m o n s . G a b r i j e l u B u k a t k u , s a l e z i i a n c si u u Z i v a l i g o s t o p r i m s t v ou g r k o k i t o l i e k o j kuii i predivnoj katedrali u KriZevcima, gdje su bili smjeSteninovicijat i dva razreda gimnazije od 1959. do 19i2. godine. SjemeniSteu Zadru bilo ie od 1955. do 19s8.
( 1 9 7 6 - 1 9 8 0 )B, e l i M a n a s r i r( 1 9 8 0 ) i S v . Antu - Rijeka (1980).Codine 1985.erade u Zagrebuposebnukuiu za provincIalat. Inade, Hrvatska provincija ustanovljenaje 1972. godine, a dotad su hrvarski salejijanci Zivjeli i radili zajednosa slovenskima. Hrvatska salezijanskaprovincija trenutnobroji 105dlanova. U Prvii Luci djeluje novicijat od 1913. do 19'79,a zatim je kuia osmiSljenakao "djedje odmarali5tei ljetna kolonija" koja posebno cvjeta osamdesetihi deveclesetih godina kada se na ministrantskom"prviikom ljetu" godiSnjeokuplja za Skolskih praznikado 400 djedakau sedamili osam grupa, te se bave najrazliditijim aktivnostima: Sportskim,rekreativnim, duhovnim, kulturnim,intelektualnim . Za to je vrijeme taj intenzivni program pro5lo oko 4.000 djedakai mladiia, iz svih krajeva Hrvarske i BiH, od 5. razreda osnovne Skole do fakulteta." Na poticaj mjesne Crkve salezijancise angaZirajui u pastoralnojbnzi za na5eradnike u inozemstvu.Preuzimajuupravu hr120
vatskih katolidkih misija u Niirnbergu, Bambergu,Siegenu,Pforzheimu,Erlangenu, a nekoliko je sveienika u "pravim" misijama u Africi (Ruandai Gana).Veiina se salezijanaca,posebnomladih (a prosjek u provinciji je 45 godina), zavr5ivSiBogoslovni fakultet, specijalizira na nekom od odgojno-pastoralnihpodrudja, uglavnom na Salezijanskompapinskom sveudiliStuu Rimu. Na toi ustanovizavrSioie velik broj (oko 100) redovnidkih ili d"ijecezanskihsveienika, te sestararaznih redova, koji onda djeluju kao odgajatelji ili profesori u svojim zajednicamaili crkvenim udiliStima. Posebnomjestou okviru ove teme zauzima Katehetskisaleziianskicentar.osnovan na Provincijalnomsaboru l9iS, "sa svrhom da promide salezijanskistil odgoja i apostolata putem sredstava druStvenog komuniciranja", te tako pruZa znatan doprinosmjesnojCrkvi.r2Cbntarizdajeeasopis "Kateheza", koji izlazi Eetii puta na godinu.a obradujesva pitanjapovezanasa Zupnomi Skolskomkatehezomte odgojem i njegovim odnosimas druStvenomi kulturnom sredinom. Centar je pokrenuo 12 nizova strudnihi popularnih izdanja (neke su knjige doZivjelei nekoliko ponovljenih izdanja).U znanstvenom nizu "Oriientacije" tiskanoje sedamnaslova,u strudnom nizu "Nadahnuia" sedam,u popularnome "Problemimladih" devet,zatim u "Stripu" tri, "Malom kazaliStu"Sest,"Iskustvima" pet, "Svjedoianstvima" 10, "Rijedi i Zivotu" detiri, "Propovijedima" per, "Poeziji" pet, te nekoliko naslova u nizu "lzvon", "Dokumenti" (Odgoj don Boscovihsalezijanaca,1989;Odgajatimladeu vjeri, 1992) i "Leksika" (remek-djeloReligijsko-pedagoSkokatehetskileksikon,1991),a biloje i posebnihizdanja.
1{E
su "u
i za Ziv< ficir "sus tav" odgi
koje gojn
SUST
bud kaZr "zad
mu( Usv jum "Ovr vjeri nasi kazn loga repr( -p
i,
n li b j: o
n b o p n n -,1
te 9l
o(
"Prin 11 12
Vidi Ivan Marijanovii, "Prviiko ljeto ' 8 7 " ,u : " M e d u n a m a " 1 9 8 7 ,b r . 3 , s r r . 1 6 - 1 8 . sabor Zagreb - KneZija, l9'75,I. !;ovirrcijalni
"Prin na ri kodu
Katolidkecrkve..., I 17-124
IIEKI ETEMETIII "PREVE]ITIV]IOG
susTAVA"
"UCemu sesastoiipleyentivni sustay ira5togatrebapromicati" Zivot i rad salezijanacas pravom se identificira s njihovim "stilom", "metodom", "sustavom",koji se zove "preventivni sustav". Svoje ime duguje pristupu kojim odgajateljsusreie odgajanika i probleme koje odgajatelj i odgajanik susreiu u od-
nasilnukaznu i nastoji odstranitidak i lake kazne."Don Bosco zatim navodi vi5e razlogakoji daju prednostpreventivnom nad represivnimsustavom: - pnje svega "prijateljski odnos", "urazumljivanje","predobivanjesrca". - "NajvaZniji je razlog mladenadkadinamidnost"koja zna zaboraviti disciplinska pravila, a ucinjene gre5kedjeeak bi "sigurno izbjegao da ga je koji prijateljski glas opomenuo". (odgajaladki optimizam). - "Represivni sustav moZe sprijediti nered,ali ie teSko prestupnike ueiniti boljim (...) Preventivni sustav dini odgajanikaprijateljem koji u asistentu prepoznajedobrotvora koji ga opominje,Zeli ga udiniti dobrim, osloboditiga neugodnosti,kaznei sramote." - "Preventivnisustavupuiuje odgajanika tako da odgajatelj moZe neprestance govoriti jezikom srca bilo za vrijeme odgoja,bilo poslije njega..."
pleyentiynog "Primjena sustaua,' "Primjenaovog sustavapotpuno se oslanja na rijedi svetoga Pavla: 'Ljubav je velikodu5na,dobrostiva je ljubav (...) sve
pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi.' Zato samo kr5ianin moZe s uspjehom primijeniti prevenrivni sustav.Razum i vjera jesu sredstvakojima se odgajatelj treba stalno sluZiri, poudavatiih. On sam treba ih prakticirati ako Zeli da ga sluSajui da postignesvoj cilj." - "Ravnatelj se stoga treba sav posvetiti svojim odgajanicima.Nikad ne preuzimati duZnostikoje bi ga udaljile od njegove sluZbe." - "Uditelji, poglavari i asistenti trebaju biti provjerenemoralnosti." - "Neka se odgajanicima dade obilna slobodada skadu,trde,galame,do mile volje.'Ijelovj elba, glazba deklamiranje, kazali5te,Setnjejesu vrlo uspje5na sredstvaza postizanje discipline, unapredenje moralnosti i zdravlja. Neka se pazi samo da predmet zabave, osobe koje naltupaju te razgovori ne budu za osudu. Cinite sve Sto Zelite,govorio je veliki prijatelj omladine sv. Filip Neri, meni je dovoljno da ne grijeSite." - "Cesta ispovijed, desta pridest, svagdanja misajesu srupovikoji drZeodgojnu zgradu,od koje se Zeli udaljiti prijetnja i batina.Nikad ne obvezivati mlade da pristupaju svetim sakramentima, nego ih samopoticati i omoguiiti im da se njima okoriste." - "Svake vederi poslije redovnih molitava, a prije nego odgajanici idu na podinak, ravnatelj ili njegov zamjenik nek uputi javno nekoliko srdadnihrijedi dajuii koju uputu ili savjet u vezi s onim Sto treba diniti ili izbjegavati.Nek nastoji izvuii glavne pouke iz onog Sto se dogodilo tijekom dana u zavodu ili izvan njega. Njegov govor neka nikada ne bude duZi od dviie ili tri minute. To je kljuC moralnosti, dobrog vladanja i dobrog uspjehau odgoju."
RijeEo kaznama "Gdjeje moguie nek se nikad ne kaZnjava. Gdje pak nuZda traZi suzbijanje, treba se pridrZavatisljedeieg: l3
Torino, TipografrjaSalesiana,18??,str. 3-13.
121
Ivan Marijanovii: Salezijanciu hrvatskojprosvjeti...
-
-
-
-
Nek odgajatelj nastoji medu odgajanicima da bude ljubljen, ako Zeli da ga se boje. U tom je sludajuuskraienje naklonostikazna,ali kazna koja potiie, ulijeva hrabrosti nikad ne ponizuje. Kod mladih je kazna ono Sto sluZi kao kazna. Opazilo se da o5tar pogled kod nekih proizvodi veii udinak nego Stobi to udinila pljuska.Pohvalakad je neka stvar dobro udinjena, ukor kad je zanemarena, veije nagradaili kazna." Opomenei kaznenek se nikada ne daju javno, i nek se upotrijebi nalve(a razboritost i strpljivost. Udariti na bilo koji nadin i siliti na bolne stavovetrebabezuvjetnoizbjegavati.
iz Rima1884. Pismo U Pismu iz Rima 1884.ukratko izride bit preventivnogsustavajednom redenicom. "Da mladiii budu ne samo ljubljeni nego da oni sami upoznajuda su ljubljeni." A to ie upoznatina slijedeii naiin: "Buduii da su ljubljeni u stvarimakoje im se svidaju, u njihovim djedjimsklonossudjelovanjem tima,naudevidjeti ljubav i u onim stvarima koje im senaravnomalo svidaju,kao Stosu i da te stvari red, udenje samosvladavanje, naudediniti s ljubavlju."Naj-boljesredstvo da se to postigne jest "obiteljski duh s djedacima, osobito na odmoru. Bez obiteljskogduhaljubav se ne odituje,a bez ocitovanja nema povjerenja. Tko Zeli biti ljubljen mora pokazatida ljubi." U duhovnoj oporuci govori: "Ako ste me ljubili u proSlosti,nastaviteljubiti me i u buduinosti todnim vrSenjemnaSihKonstitucija.""Rad, uzornoi ozbiljno vladanje na5e braie osvojit ie i tako reii povuii na5e odgajanike da slijede svoje uzore. N e k a s e p o d n o s e m a t e r i j a l n ei o s o b n e Zrtve,ali nek se provodi u Zivot preventivni sustavi imat iemo zvanjau izobilju." Ako nam se iini da ovi izridaji nisu pedagoginiSta"novo" za dometedanaSnje je i Skolstva,ne zaboravimoda potjeduiz polovice pro5log stoljeia, kada su vladali drugi kriteriji, a ovaj don Boscov pristup odgoju i mladenadkim problemima progla5avanje "druStvenoopasnim", "no-
r22
Uloga Katolidke crkve...,ll1-724
votarskim" i dak "ludim", tako da su ga neki nazoviprijatelji pokuSali smjestiti "tamo gdje mu je i mjesto", u ludnicu, no sami su se naSli iza vrata gdje su morali objaSnjavatida je rijed o zabuni. No, don Boscov rad, posebno s maloljetnim zatvorenicimai napuStenommladeZi, ubrzo mu je pribavio simpatijei otvorio put k odgojnom uspjehu, a njegovo je djelce o preventivnomsustavuproglaSenoodgojnom poemom. Ovu poemu pedagoSkeljubavi danas provodi u praksu Sirom svijeta l'7.555 salezijanaca,koji djeluju u 97 zemalja organiziraniu 84 pravnepokrajineili provincije.'oU radu im pomaZui drugi redovniobitelji (do sada cile, dlanovi salezijanske ima l6 grana),koji sa suradnicimabrojena stotine tisuia dlanova. Samo salezijanci centara djelujuu 935 oratorija-omladinskih u kojima se odgaja 321.573mladih; 837 Skola koje pohada 709.110 udenika; 36 profesionalnihSkola s 5.698 pripravnika; 20 konvikata i pensionatas 1.286; deset centara za profesionalnousmjeravanjes promaknuia 516; u 381 centrudruStvenog (to su mladi s posebnim poteSkoiama) posluZujese 387.059osoba;a 306 centara druStvenogakomuniciranja (izdavaladke kuie, knjiZare,radunskicentri, radio i TV-centri) zahva1aSiroke slojeve pueanstva, ne samo mladenaekekategorije, dok 898 Zupa posluZuje10.550.000vjernika, a u 7 1 6 m i s i j s k i h p o s t a j a3 . 6 2 1 . 8 6 3o s o b e podinju stjecatiosnovneelementepismenosti,Skolstvai kulture. Don Boscov pedagoSki ttCredott mogli bismo saZetiu nekoliko izridaja koji tvore bitne koordinate'5njegovaprojekta: 1. Prirnatduhovnog,religioznog,koje ne poni5tavadruge aspekteosobnostii odgoja negoih duvaod povr5nosti; 2. Prednost siromaSnoj, napuStenoj ugroZenojmladeZi,Stose u raznim varijacijama ponavlja bezbroj puta u njegovim spisima;
l4 15
Statistidkipodaci DruZbeza 1992-93.godinu. Usp. Pietro Braido, Don Bosco iintedu projektai utopije, KSC, Zagreb 1992,str. I 3- I 6.
Ulol
Iezr potr
kr5( milc bod jatel vlza mal cjel< tosti I
prec tano r ra( goJn zi, r teda unu Pou orgu meti voki kiza ska, metl mal trgo' podr tim vor, poul
rada pnvi 2 zbilj cijer odga gogr prak oper dovj kr5ii obitt mlac kr5ir tra k J stoljr prerr
Katolidkecrkve
3. Cjelovitostodgojnoginrerventa"koji teZiponuditi odgajanicimasve Sto im je potrebnoda bi Zivjeli puninom ljudskog i kriianskog Zivota: djelotvornu vjeru, milost,odjeiu, hranu,stan,rad,uienje, slobodnovrijeme, radost, drugarstvo, prijateljstvo,sudjelovanje,mladenadkiaktivizam,ukljudenjeu druStvo.Na djelatnicimaprogramaje da tumadei ostvaruluovu c j e l o v i t o s tu k l a d n on e p r e d v i d i v i m iazliiitostima situacija,zahdeva,moguinosti."'6 4. Kriianski humanizam."Don Bosco predstavlja rimskim vlastima svoje ustanovekao Zive centreprivladnih,korisnih i radosnihaktivnosti,osim toga 5to su odgojne:misi. veiernjoj,propouijedi.karehezi, raznim vrstama Skole "pridruZuje se tedaj vojne Skole za privladenje kako u n u t r a S n j i ht ,a k o i v a n j s k i h p i t o m a c a . Poueavase klavir, harmonika,harmonii, o r g u l j es, v i g l a z b e n i n s t r u m e n t-i d r v e n l , metalnii Zidani...Gregorijanskopjevanje, v o k a l n ai i n s t r u m e n t a l n ag l a z b a , k a t e kizam,ditanje,pisanje,gramatika- talijanska,latinska,grdkai francuska,aritmetika, metriiki sustavsa svim drugim predmetimapotrebnimonima koji se Zeleposvetiti trgovinii Zivjeti kao dobri kr5iani. Posliie podne:glazba.delovjeZba.razne igre: zitim katekizam u razredu, veiernja, nagovor,blagoslovs PresvetimSakramentom, poukei ugodnaposijelasvedo noii."'7 5. Djelatnicisu svi koji uvidajuvaZnosr rudaza mlade, crkvene i laidke, drZavnei privatne strukture,osobei ustanove. Za don Boscaje mlad dovjek - sveta zbilja(Res sacra homo, adolescens).On cijenivolju, slobodui milost. Odlikuie se odgajalaikim o p t i m i z m o mi " o p c i m p e d a g o g i z m o m " .N j e g o v a " t e o r i j a " n i d e i z prakse,"pedagogija"je sralno u funkciji operativnog projekta, tj. krSianskevizije dovjeka.Njegova je lozinka odgoj "dobrih kr5ianai poStenihgradana,korisnih vjeri, obitelji, domovini". Dobro odgojena m l a d e Zj a m s t v o j e b o l j e s u t r a 5 n j i c ei kr5ianskeobnovedruStva,koje se promatrakao "radiSan,umjereni mudar narod". Jasnoje da s odstojanjaod jednog i pol stoljeianeke kategorijeovog sustavatreba premisliti.To ne samo da dopuStanego i
traZi i duh i strukturadon Boscovaprojekta, koji nije "zatvoren"nego "otvorensustav", proaktivan, "sposobandakle odrLati unutarnju ravnoteZuoblika i reda te u isto vrijeme napredovatiu sloZenostii diferencijaciji dijelova prema sve savr5enijim ravnoteZama."rs To se prije svegaodnosi na problem analize stanja danaSnjih mladih, koje je mnogo sloZenijenego u don Boscovo vrijeme. Isto tako utopija " k r S i a n s k o g ad r u S t v a " d a n a s j e d o i s t a utopija,jer se sve viSebudi osjeiaj za multikulturalizami multikonfesionalizam. Iako su hrvatskisalezijanciu usporedbi s a s a l e z i j a n c i m as l o b o d n i hz e m a l j a b i l i onernoguieniuii u jednu kultumu i prosvjetno-pedago5ku utakmicuzbog poznatih razloga,dali su svoj skromni prinos. Po svom pozivudini se da su upravosadapred povijesnim izazovom, kada je rijed o "duhovnoj obnovi cjelovitogdovjekaa onda i druStva". Iako hrvatskisalezijanciu usporedbis drugim redovima zasluZnirnaza hrvatsko Skolstvo,prosvjetu i kulturu zav,zimaju jedno od "skromnih" mjesta,dosadsu dali ono Sto je specifiino njihovo. Pa ako nemaju bogate i "zaslui,ne" proSlosti, ne moZe im se oduzeti nada u bolju buduinost. Ako se nisu istroSiliu dosada5niem radu. oiekivati je da marljivo i predino prionu poslu koji im sigurnoneie uzmanjk a t iu b u d u i n o s t i .
t6 l1 I8
P Braido, Dort Bosco iintedu projekta i utopije, K S C , Z a g r e b1 9 9 2 ,s t r . 1 5 I s t o ,s t r l 6 Isto, str 46
123
Ivan Marijanovii: Salezijanciu hrvatskojprosvjeti...
Uloga Katolidke crkve...,l l7-124
Zusammenfassung BltDUtlG UllllKUTTUR lll IIERKB(IATISCHEIi DIESAIESIAIIER lvanMarijanoyi6: Die Salesianersind eine relativ junge kirchliche Gemeinschaft.Somit hatten sie keine Gelegenheit,tiefe Spurenin der kroatischenBildung und Kultur wie einige dltere Orden und Gemeinschaftenzu hinterlassen.Daher ist diese Darstellungnur eine kurze Erinnerung an die Vergangenheit.eine fltichtige Ubersicht iiber die Gegenwart,in der einige Grundsatzedes salesianischenPrdventivsystemsin der Erziehung verzeichnetwerden, und ein kleiner Ausblick auf die Zukunft, welche die Salesianervor neueHerausforderungen stellt, wenn sie ihrer ersten Liebe treu bleiben wollen. Im Vergleich mit anderen im kroatischenSchulwesenund in der kroatischenBildung brden nehmendie Salesianer Platzein. Sie habendoch bisherdas fiir sie Spezifischevon und Kultur einenbescheiden sich gegeben.Wenn sie schon keine verdienstvolleVergangen haben, kann ihnen die Hoffnung auf eine bessereZukunft nicht weggenommenwerden.
H U
VI
Sa St
po hr,
SU
Sr Fri
-m
Her sko aus rzra ma,
boj
Spa uko imc jeti katc ljeii I nica
ger
IZUZ
pnja cegc ulog franj Skok zeml nica Naul vele kan I kao l razlil stian cima
124
HRVATSKE POEETNICE UBOSilI I HERCEGOVINI U19.STOTJEGU Vlado PandZii
Saietak Stotsti pokret u Hrvata u Bosni i Hercegovininastaoje na podetku 19. stoljeia. u posljednjih sedam desetljeia turske uprave neprekidno je jadao i podizao pismenost hrvatskogpudanstvana viSu razinu. Cjelokupnezaslugepripadaju franjevcima.Osnivadi suSkola,uditeljii pisci podetnica.U tom su razdobljutiskali podetnice:AugustinMiletii, StipanMarijanovii, Ivan FranjoJukii, zajednoAntun KneZevii i Mihovil Marijanovii te FranoMiliievii. Jednojje podetnicinepoznatprsac. U ovom radu raspravljase o hrvatskim poietnicama i njihovoj uporabi s pedagosko-metodidkih i iezikoslovnihmotriSta.
Pismenosti SkolstvoHrvata u Bosni i Hercegovini,hrvatskim zemljama pod turskomvlaSiu od 1463, odnosno 1482. do a u s t r o u g a r s k o gz a p o s j e d n u i a 1 8 7 8 , u izravnojsu, nerazdvojnojsvezi s franjevcim a , " s u p u t n i c i m ab o s a n s k ep o v i j e s t i " ' , koji su stigli 1292, uglavnom iz Italije, Spanjolske i Njemadke.Brzo su se sna5li, ukorijenili,a subraia i nasljednicibili su im domaii hrvatski sinovi koji su znali trpjeti s narodom,voditi i duvati svoj hrvatski katolidki narod kroz duga, nevoljna sroljeia. Franjevcisu pisci svih hrvatskih podetnica u 19. stoljeiu, u posljednjim desetljeiimaturske uprave.Bili su, uz rijetke izuzetke,i osnivaii Skola i uditelji. Sve i prijaSnjehrvatskepodetniceu Bosni i Hercegovini,odnosno knjige koje su imale ulogu i podetnicabile su plod upornoga franjevadkoga radaili su ih oni donosilisa Skolovanjai putovanja u druge hrvatske zemlje.Neprijepornoje najduZekao podetnica u 17. i 18. stoljeiu sluZila knjiZica Naukkarstianskismonoziemiduhovniemii velebogolubniemi Matije Divkoviia, tiskan prvi put u Mlecima 1616.2Poznatje kao Divkoviiev mali Nauk karstictnskiza razliku od njegova velikog Nauka karstianskoga,tiskanapet godina prije u \Ilecima,1611,pod naslovomNauk kar.srion-
ski za narod slovinski,kada i njegovaknjiga Sto iudesa. Mali Nauk karstianski imao je vjerojatnodvadeseti pet izdanjau 17. i 18. stoljeiu.3 Divkoviievo je pismo bosaniica (hrvatska iirilica) koja se od druge polovice 16. stoljeia prikljudila u samostanima latinici kao domaie pismo na kojemu ie se, kao i na latinici, pisati i tiskati knjige.aMoZe se s velikom sigurnoSiu pretpostavitida su u samostanskim Skolamau Bosni bile u uporabipodetnice AzbukividnAksbvinski iie opienim naiinom psalteriC nazivaet se Rafaela Leva-
I 2
3 4
Fra Ignacije Gavran, .tl,/rlrlnici bosanske poi , r y e s t i ,S e d a m s t o l j e i a d j e l o v a n j a b o s a n s k i h franjevaca,Sarajevo1990 Usp Julijan Jelenii, Kultura i bosanskifranjevc i , , / ,S a r a j e v o1 9 1 2 ,s t r 2 1 6 i 2 2 8 - 2 2 9 ;V o j i s l a v Bogiievii, Istorija razvitka osnovnih ikola u Bo.sni i Hercegovini od 1463-1918, Sarajevo 1965, str. 72: Daija Gabrii-Bagarii, D ivkovii ev Nauk krstjanski (nnli) premo Kaiiievonr i Konuiloviiet'onrNauku,Zbomik radovao Matiji D i v k o v i i u , S a r a j e v o1 9 8 2 , s t r . 1 1 5 - 1 3 0 ; M i t a r Papic, Hntatsko ikolsn,o u Bosni i Hercegovini d o 1 9 1 8 ,S a r a j e v o1 9 8 2 , s t r . 8 5 ; A n t o S l a v k o Kovaiii, Bibliografia franjevaca Bosne Srebrne, Prilog povijesti hrvatske knjiZevnosti i k u l t u r e ,S a r a j e v o1 9 9 1 ,s t r . 1 0 3 - 1 1 3 Usp Andrija Nikii, Frnnjevaika kulturna bdirird, Mostar 1989. str 16. i Anto Slavko Kovadii, nav. dj , str 103 Usp Julije Jelenii, nav dj , str 222-223
r25
vlado PandZii: Hrvatskepocetniceu Bosni i...
koviia (ima sva tri hrvatska pisma: glagoljicu, iirilicu i latinicu), riskan u Propagandinoj tiskari 1629. (drugo nepromijenjeno izdanje 1693) i Kratka abekavicqi kratak krstjanski katoliiki nauk Petra Kanizija (latinica i iirilica) iz 1696.5 Od 1780. bosanski franjevadki klerici odlaze na hrvatska i ugarskaudiliSta.6Zahvaljujuii zakladi cara JosipaII, ublaZene su teSkoie oko odlaska i uzdrZavanjana Skolovanju. Umjesto bosandicom (hrvatskom iirilicom), sve se de5ie i po povratku u Bosnu sluZelatinicom.TUpoznavali su se s velikim pokretom na podrudju Skolstvai nastojali svoja dragocjenaznanja prenijeti u Bosnu i Hercegovinu, gdje su Skole na kraju 18. stoljeia bile u samostanimai Zupnidkimkuiama, a samoje jedna radila u privatnoj kuii u Sarajevu1783.8Franjevci su na kraju 18. i podetku 19. stoljeia vjerojatno najdeSiedonosili tri podetnice: Bukovgnak shiavetanskiza nauk male dizze u Dalmazij, posebice onaj "ponovglien, i popravan"u Rimu po Antonu Fulgonu litta 1788", Abecedar za ddcu, tiskan u Zagrebu prvi put 1771. i ABC knixicu, tiskanu prvi put u Budimu godine 1779. Te su podetnice imale vi5e izdanja i nije ih bilo teSko nabaviti, ali nisu mogle svrhovito posluZiti u Bosni i Hercegovini kad su se umnoZila nastojanja za podignuiem pismenosti i Skolstvana vi5u razinu.
uloga Katolidke crkve..., 125-138
Ul'
u Padovi i Udinama.ll U svojoj rodnoj Fojnici i Bosni boravio je samo nakratko 1799, ali dovoljno za ponovnu, zrelu procjenu onoga Stoje potrebito hrvatskom katolidkom narodu.12 U duhovnom,prosvjetiteljskomzanosu podupiru ga i slijede njegova franjevadka subraia. Kako turska vlast nije dopu5tala gradnju novih Skola, proSirivaoje postojeie u samostanimai Zupnim kuiama.r3 Uporno je poticao organizaciju analfabetskih tedajeva diljem Herceg-Bosne.U je broj kratku vremenu udeseterostruden udenika, a na tedajevesu mogle i odrasle osobe. Miletii se obraiao pastoralnim poslanicima puku i sveienstvu vi5e od dvadesetputa: od 1805, najprije kao pomoini biskup, a od 1813. kao generalni vikar, kadaje naslijediogeneralnogvikara Ilijiia. Obilazio je svake treie godine Zupei dijelio sv. potvrdu, ali i poudavaosveienike i puk.la Bolje dane za hrvatski narod odekivao je s podizanjem pismenosti i
5k lja va no
5
II. MILETICEU POEETAK SLOVSIVA. ''BISKI!POVAEA" Podetakje 19. stoljeia - podetaki pokreta za opismenjavanjeu Bosni i Hercegovini.e Osim udenika, franjevadkih kandidata, nastoje se opismeniti Siroki pudki slojevi. U sredi5tu je toga pokreta biskup fra Augustin Miletii (1763-1831) od svoga konadnog povratka u Bosnu 1804.t0Godinu dana prije imenovan je naslovnim biskupom i pomoinim biskupom apostolskom vikaru fra Grgi Ilijiiu. ViSe od dvadesetgodina proveo je u inozemstvu: dovr5io je gimnaziju, studirao teologiju i filozofiju, te bio profesor filozofije u Brescii i teologije u Padovi, propovjednik
r26
6 7 8 9 l0 II 12 l3 14
Usp. Josip BratuliC, Hmatske poietnice do narotlnoga preporoda, Pogovor pretiska Prve hrvatskogla go Ij ske podetnic e I 527, Zagreb 1983, str 20. Stjepan Matijevii Solinjanin, rodom iz Tuzle, vjerojatno kapelan u Sarajevu u prvoj polovici 17. stoljeia i dvadesetak godina sveienik u drugim mjestima u Bosni, poznavao je RafaelaLevakoviia i na njegov poticaj prevodio Confesario racolto dai dottori catolici Jeronima Panormitana (Usp. Julijan lelenii, nav. dj, str.229. i Anto Slavko Kovadii, nav. dj.,str. 244). Dok je Matijevii u Rimu tiskao svoj prijevod poznat kao lspoviedaonift (1630), godinu dana prije tiskana Levakoviieva podetnica Sirena je po hrvatskim zemljama.Matijevii i Levakovii su suradnici, pa je zacijelo Matijevii otpremio ili odnio viSeAzbukit,idnekau Bosnu. Usp Julije Jelenii, Kultura i bosanskifranjevci, { S a r a j e v o1 9 1 5 ,s t r . 3 0 3 J. Jelenii, nav- dj- II, na viSemjesta. J. Jelenii, nav. dj. II, str.303-304. Usp J. Jelenii, nav. dj. II, str. 303-308. J Jelenii, nav. dj ll, str.304. A. S. Kovadii, nav. dj., str.255. Usp. A. S. Kovadii, nav- dj , str.255. Usp. J. Jelenii, nav. dj ll, str. 304-305. Usp. Marijan Sunjii, De vita illustris viri Augustini Milletich, Rim 1835; Ivan Franjo JukiC, Attgustin Milerii, Bosanski prijatelj, lI, Zageb 1851, str. 88. i Anto Slavko KovadiC,nav. dj., str. zJJ.
col naj tril
"u
na( ,,Z uf
pri po( dot gin lel pu( stir ski
zeli
kul 17f But abe slo' poe (na jevt uzn trib tzto kar: nal
loia Pr2t poe:
razt oxa neu nasl nas adi glav mo8 itko ranil I like
Vlado PandZif:Hrvatske podetniceu Bosni i...
Skolsta.Osim upornih, ambicioznih uditelja (franjevaca)koje je vei imao, radi ostvarenja se toga cilja osjeiala potreba za novom, prikladnom, domaiom poeetnicom. Tiskao je knjigu Pogetak slovstva, napomena,i kratko istomagegnesnari potribitii nauka karstianskoga1815.u Splitu "u Sctamparii Ivana Demarchi" s naznadenomsvrhom: (na naslovnoj stranici) "Za uvixbagneDicze, i Qegliadipriprostite u Darxavi Bosanskoj". Miletii slijedi glavninu srarih nadela pripremanja podetnica, ali njegova se podetnica neprijeporno razlikuje od svih dotadaSnjihna hrvatskim prostorima. Originalanjepisac,vrlo Sirokenaobrazbe,koji Zeli Sto svrhovitije udovoljiti porrebama pudanstvakojemu je crkveni, duhovni pastir. Po opsegu Zivotnih, kulturnih i vjerskih potreba hrvatskoga pudanstva- izuzetanje dogadajta knjiga, osnovai poticaj kulturi, Skolstvu, Skolskim knjigama. Na 178 stranica sadr7,iOpomenu Sctiuchemu, Bukviczu i Bekaviczu (veliku tiskanu abecedu,mala tiskana i pisana latinidka slova),molitve koje se "ima prigovarat na pogetkusvakoga dilla Bogosctovnoga"'s (na kojoj se vjeZbasricanjei ditanje),brojeve "obigajne" i "rimske", (Jpravu 7a uzmnoxovatBrojeve napomene "stvari potribitii od nauka karstjanskoga",t6Kratko iztomagegne stvari potribitii od nauka karstjanskoga,todno utvrdene"duxnosti" i na kraju Dillovagna Vegergna. Opomenasctiuchemujezgrovit je, razloZantekst, napisan u skladu s klasidnim pravilima pisanja uvodnih tekstova. Na podetkusu razlozi i poticaji pisanjaknjige: "Pohodechi godind proshasti Nashe raztarkanoStaddo, vidilismo, s'velikim oxalosctegnemSarcza Nashega, opchenu neumjetnost Nauka Karstjanskoga u nashemuPukri Bosanskomu tak6. dasmo nascliu mnoghim Xupama mnoxtvo gegliadi velike, koja neznaju ni Otajstvil Poglaviti Vine nashe svete, brez koji nije moguche,kako svi NauEitegligovore,dase itko od velike gegliadigovorechi,moxe saranit. Poznalismou isto doba i uzroke od tolike neumjetnosti,koja dolazi:
l. Od nemarnostinaugit stvari potribite, za saranitse. 2. Od pomankagnaSkul{, i Mesctard od Slovstvd, i od Nauka Karstjanskogau nevoglnomstagnunashegasuxanstva. 3. Od razligitosti Kgnixiczfl, iz koji obigaju Posctovani Xupniczi kazivat, i tomagit Puku nashemupriprostitomuNauk Karstjanski. 4. Od pomankagnaKgnixicz6 opcheni od Slovstva,i Nauka Karstjanskoga. 5. Od nepomgne niki Pastirii, Roditeglir{, i drughi Karsdan6,i Karstjanki{,koje sve u opchenu,i svakogana pose zaduxuje B6gh, i Czarkva sveti{,i gliubav bratinska, da kazuju nepristajno Nauk Karstjanski svim neznanim, a osobito onim kojisu gniovoj oblasti,i upravi podloxni."t? Miletii naglaSuje"da nije moguchesve gorri spomenuteuzroke od tolike neumjetnosti iz nashegaPuka izkorinit",tE ali potrebno je pomno raditi "za napridak duhovni staddaNashega".'eRijedima "a kad Dicza nauge,neka i oni drughim neumjetnim kazuju",2opreporudaoje metodu engleskog pedagoga Josepha Lancastera, poznatu u povijesti pedagogije kao "nadglednidki sustav":2tuditelj se oslanjaona pomoi udenika koji su vei naudili ditati i pisati. Takav nadin rada omoguiivao je uditeljima-franjevcimada primaju u Skolei tedajeve neusporedivo veii broj udenika negokad bi samisveradili. Miletii je ostao vjeran i metodi sricanja u udenju ditanja iako su mu vjerojatno bile poznate neke zamisli o novim metodamapodetnogaditanja, ali i kao izuzetno naobraZendovjek znao je da je joS 1801. poznati pedagog Pestalozziu svojim Uputamaza sricanje i utenje Aitanja zagovarao tu tradicionalnu metodu. Pisac Poietak slovstva nije se
l5
Augustin Miletii, Pogetakslovstva,napomena,i kratko istomagegne stvarii potribiti nauka karstianskoga S,p l i t 1 8 1 5 ,s t r .3 1 . 1 6 1sto,str. 17. l'7 /sro, str. 3-4. 1 8 /sro, str. 4-5. t 9 /sta, str. 5. 20 Isto, str. 6. 2 l I Gavran,nav. dj., str.704.
t27
Vlado PandZii: Hrvatskepodetniceu Bosni i...
upuStaou nesigurnepokuse,jerje Zelio Sto brZi i sigurannapredak. Miletiieva abecedaima dvadesetsedam znakova:22
Uloga Katolidke crkve..., 125-138
Dobretiia ili Sime Stardeviia,25 i Miletii je iskazaonezadovoljstvopravopisnim rjeSenjima u knjizi Istomagegnesnari potribitii nauka karstjanskoga,Rim, 1828:
A BCqDE,EFGTIIJKL M N O P Q R S T U V X Y Z Aab c a d e e f g h i i k I m n o p q r f s t u v x y z Aubcgd
euf
ghijkl
Uodljivo je da za malo tiskanoi pisano "s" rabi dva znaka: Samoclasnici su navedeniistim redom kako se i danas navode:a, e, i, o, u. Istim redom pridodaju im se razni suglasnici,a te su svezedjeca moralanapametnauditi.Npr.:23
m n o P q r {s t Lt o r y z "Buduchi se izgubila,i zabaczilastara v l a s t i t a s l o v a n a s h e g aI l l i r i E k o g h , i l i t i SlovinskoghJezika,usilovan sam i u rukopisu i u sctivegnusluxiti se slovimaLatinskim, s'kojim nije moguche nike rigi nashega Jezika upisat nastavivshi vishe Daxddexddi-rddoxd d u sd DIa dle dli dlo dlu Drna drne dmi dmo dnrrr f)nr dnedni dno drrt Dra dre dri dro drc Dr de di do du D v i d v e d v i d v od r u Dab deb drb dobdub F s f e 6 f o f u Dad ded did doddud I'ab feb fib f"h fub D a f d e f d i f d o f d u f Fac fbc 6c foc fuc Di dei dii doi dui Fad fed 6d focl fud I),k dek dil dokduk Faf fel f,f fof fuf D . l d e l d i l d o l d u l Fat fek 6l fol frl Dcn denr dinr dom Fal fel 6l fol ful dum Farr fem fim fom furn Drn den din dondun Fa,r len f,n fon fra' f)ap dep dip dopdup Frp fep fip fop fuP D a r d c r d i r d o r d u t Fai fer fir for fur Diz dcr liz doz duz Fas for 6s fos fur frsc
Ax ex ix ox ux Az ez iz oz uz Abs ebs ibs obs ubs Ast est ist ost trst lla be bi bo brr R:,b beb bib bobbulr Rad bed bid bodbud Itaf h:f bif bci hrrf l3aj bei bii bcj buj B l L h eI t , i k b * b u k Ilas bes bi s bos brrs Ilasc besc bisc bosc hrrsc llarz berz birz borz burz Bda bde bdi bdo bdrr llla blc bli blo blrr Rnabne brri bnobnu Bra bre bri bro bru Ca ce ci eo cu Ca
Miletii je zagovarateljlatinice.Njegova podetnicaobiljeZilaje konadnonedvojbeno prvenstvolatinice u Skolama.Taj je proces medu franjevcima Bosne Srebrene u5aou konadnicuvei na kraju I 8. stoljeia, poSto su je joS u 17. stoljeiu promicali Bandulovii i Andii. Biskuo Dobretii. ne sumnjajuii u njezinu buduinost, Zalio se 1182.i na nedostatnosti: "Jer u Latinah nejmahonoliko slovah, koliko bi se ottilo za moch pisatpodpuno,i upprav u nasc lezik."2eFranjevci su se Skolovaliu inozemstvui dobro su uvidali razloge prihvaienosti latinice, ali poput 128
C,a qe gi qo qu ( l h i e c h e c h i c h i oc h i u Cla cle cli clo clu r}a cte cti cto crr Czz cz. czi czo cztt Czve ezve czvi czvo c7,t'u
slova zajedno.Od ove nezgodedrugajosc vechiaporagiase,jerbo PisaocziSlovinski, koji se Latinskimslovimasluxe,ni u pisagnu ni u izgovaragnumnoghi rigi ne sluxe se, vech kako se komu bogle vidi, onakoi
22
/)
24
A Miletii, nay dj , str 8-9 1.sto,str 8-9 Marko Dobretic, Kratko skuplgliegne shiudoredne, illiti nrorale bogoslovicTe, Ankona 1 7 8 2 ,s t r V I S i m e S t a r d e v i i , N o v a r i g o s l o v i c T ai l l i r i g k a , I 8 1 2 ,s t r 2 1
Ulog
pish dite I slov. lika vopi jund vatsl Jano PtOv cae I Mile orije jund Mile liSta ture ie na detrd supr( D danje danje jeu doSl "l scgn Slovr smo l neke zaos tOlTlOi
I zap D kako donij dvad toma banje ta kri goto! Bosn jedin navo( imala ce", i "Mal stran U poeet ledil
I 25-138 pishe,i izgovara kako je koi od svoji Roditeglia,i Mestaranaugio..."26 U trinaest godina - izmedu pogetka slovstvai Istomagegnastvari nije bilo razlika u Miletiievu pisanju. Nije Cinio pravopisneustupke subraii fra Andriji KujundZiiu, prvom provoditelju reformi hrvatskogpravopisa u Bosni, i Stipanu Marijanoviiu, koji je objelodanioKujundZiieve pravopisneupute u Institutiones grammaticaelatinae idiomate illyrico, 1822.r?Niri je Miletii ublaZio svoju grafijsku "talijansku orijentaciju"'z8 niti je ikad prihvatio KujundZiievu poslanicu o pravilnu pisanju. Miletiieva i KujundZiieva razlidita stajali5tao pravopisuukazuju i na razlidite kultureu kojima su se Skolovalifranjevci, Sto ie nakonMiletiia, u tridesetimai podetnim detrdesetimgodinama nesretnoutjecati na suprotstavljanja u tzv. Bari5iievoj aferi.2e Drugo izdanje Pogetka slovstva objelodanjenoje 1822. Zanimanjeje za pwo izdanjete podetnicebilo veliko, ali i Miletii je u ltomagegnu obrazloZio zaStoje ubrzo do3lodo drugog izdanja: "Poznali smo, i poznajemo da u priascgnimkgnixiczam nadpisanim Pogetak Slovstva,i Nauka Karstjanskogaetc. koje smogodine 1815.Einili uscr.ampat u Splitu neke stvari potribite bile su nevidom zaostavglene,nike zadosta bistro neistomagene, nike nepotrebitenadostavglene, i zapetgliane."30 Drugo izdanje "Male biskupovaie", kakoje u narodu nazivanPogetakslovsfva, donijeloje tiskarskepopravke, ali i svega dvadesetdetiri stranice sadrZaja.lJz IstlmaQegne,kao knjigu za dopunsko vjeZbanjeditanja, Pogetak slovstva, navlastito ta katka varijanta "Male biskupovate" u gotovo svim podetnim Skolama u cijeloj Bosnii Hercegovini,sve do 1836.,bila ie i jedina Skolska knjiga. Stipe Markovic navodida je u livanjskoj osnovnoj Skoli imalanaziv " Bukvica", " Bukvar" i " Liberica", ali to su obidno bili jo5 kraii pretisci "Male biskupovaie" na samo desetak stranica.3r Unatod skoraSnjoj pojavi i drugih podetnica, Miletiieva je imala posebanugledi poloZaj.Ivan Franjo Jukii, iako i sam
Vlado PandZiC:Hrvatske
pisac podetnice,u pismu izlajca 9. oZujka 1850.godine moli fra Bonu Peri5iia: "Upitaj M. P. Markoviia ako ie dati vellke Biskupovaie po 3 gr., amale po 2 za gotove novce. Uzmi te mi od svaki po l0 istisakahi po5alji te na Dervendanina.Reci te mu da iu veliki merit ueiniti i on i ja budui da siroma5nojdjeci dilim u po ciene, a i badava, a to je bolje, nego da lele puste.":z Prvi je "Biskupovaiu" kritizirao - nadbiskup Stadler.33 U okruZnici Ordinarijata od 14. sijednja 1883. oduzeojoj je "svaku obvezatnost" i stavio "izvan svake krieposti (...) Sto god je u njoj od dosadaSnjih vikarah apostolskihustanovljeno".3a Osuda je bila neodmjereno oStra glede krsianskoga nauka i franjevce je ta izjava zaboljela.Prosvjedovalisu, ali Stadlernije tome posveiivao pozornost.TuZili su ga u Rimu obrazlaZuii da je knjiga izuzerno
26 Augustin Mileti6, Istonngegne stvari potribiti nauka karstjanskogo,Rim 1828, str.6.
27 Stipan se Marijanovii obratio uglednom subratu
jezikoslovcu Andriji KujundZiiu koji mu je u svojoj epistoli obrazloZio "najparvo, dasu ova slova, koimase i mi sada sluximo, i nashisuse stari odavna sluxili, Latinska. Koja buduchi da niesu sasvim u Ilirigkie riegi izgovaranju i izpisanju podpuna, zato sillujemose gdikoja nadometnuti, a gdikoiem shtogod pridati, za dati shtiocim razumiti, svomu stanjubilo izgovoriti." (str. XI). )9 Usp. J. Jelenii, nav. dj., sv. II, str.498. 29 Biskup Rafael BariSii nakon imenovanja za biskupa 1832. izabraoje nekoliko franjevacaza svoje pomoinike bez ikakva dogovora s redodrZavni5tvom Bosne Srebrene. Sukob ie se produbiti i trajati sve do 1846, kada je BariSiC postao hercegovadki apostolski vikar. JeleniCna vise mjesta u svojoj knjizi sugerira da je do sukoba doSlo zbog nesretnih okolnosti razlidita odgoja, odnosno Skolovanja bosanskih franjevaca. Suprotstavljalesu se uglavnom dvije struje: franjivci Skol-ovanina taiijanskim ueilistima bili su protiv onih koji su se Skolovali na hrvatskim, matlarskimi austriiskim udiliStima 30 A. Mifetii, nav. dj., str.3. 3 1 Usp Stipe Markovii, Hrvatske katoliike lkole i uiitelji u Livnu za lurske uprave sa kratkom proiloiiu i opisom Zivna, Mostar 1923, str.7. 32 Ivan Franjo Jukic, Sabrana djela, knjiga III (priredio Boris CoriC),Sarajevo1973, str. 139. JJ Marko Karamatic, Franjevci Bosne Srebrene u vrijene austrougarske uprave 1878-1914, Suajevo 1992, str. 214. 1sro,str. 215.
r29
Vlado PandZii:Hrvatskepodetniceu Bosni i...
Uloga Katolidkecrkve...,125-138
populama.35 Na kraju, nadbiskupje Stadler morao promijeniti "svoju odluenost" u zabrani "Biskupovaie", a udinio je to tako Sto je 1885/86.tiskao male katekizmeiz " Biskupovaie" "nezaboravnoga biskupa Miletiia".36 Miletiieva podetnica prva je hrvatska podetnica u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeiu. Tijekom cijelog stoljeia bila je u uporabi uz pravopisneprilagodbe.Imala je povijesno kulturno znadenje,jer se iz nje ne samoudilo ditati negoje utjecalana oblikovanje hrvatskekulture u tim hrvatskim zemljama: ponajprije - na jednolidnostkatolidkih molitava, misnih pjevanja i obiteljskih molitava koje se i danasduju u Herceg-Bosni,posebiceu selima.37
Iatinskogjezika za ugionicederxavebosanske. Tri su osnovna cilja vodila Marijanoviia u pisanju te podetnice, kako moZemo zakljuditi prema brojnim indiciJama: - Napisati podetnicu u skladu s KujundZiievim pravopisom kojemu je Marijanovii i krug oko njega pridavao veliko povjerenje. - oblikovati knjiZicu koja bi prije svega imala ulogu podetnice,ali ujedno za vjeibanje ditanja ponuditi najosnovnije molitve. - Metodicki modemizirati podetno ditanje. Do tiskanjajeBukvarproSaoneuobidajen proces,kako se moZe zakljuditi prema napomenamana posljednjoj (44.) stranici. III. MARIJATIOVICEV BUKVAN Vjerojatnoje bilo pitanja o potrebnostitisnove podetnice,pa je rukopispomno kanja Fra Stipan Marijanovii, veliki reformator Skolstvau Bosni i Hercegovini u prvoj cenzuriran.U ime apostolskogvikara to je polovici 19. stoljeia, sljedbenikje u Skol- u d i n i o 3 . s t u d e n o g a1 8 3 5 . f r a A m b r o Z Matii, a u ime drZaveAnton Nagy 15.oZuskom pokretu biskupa fra Augustina Miletiia. Bavio se za njegova Zivota jka 1836.godine.Nakon toga podetnicaje ponajviSesrednjirn Skolstvom,ali poStosu m o g l a b i t i " p r i t i s k a n a ( . . . ) s l o v i m a franjevci prihvatili KujundZiiev pravopis, Kraljevske Mudroucsne Skupshine".3e dijela: odludio se,ili vjerojatnijedobio i subratsku Cineje detirijasno naznadena zadaCuza pisanje nove podetniceu skladu U prvome, koji ima dvanaeststranica, s tim pravopisom.38 Objavioje, pet godina nakon Miletiieve smrti, 1836. u Budimu, na podetkuje "Bukvica ShtampanaVelika, i Mala Illirigka":ao Bukvar iliti pogetak slovstva illirigkog, i
Ulog
l vlm Ruk "op(
STTA
jos
kads
lmat Poc dan
^o9 no.
vish kuju zvol
upo
I
pon srid vari hotj
ma ktjil shtr mo) gno
s/rir
A. B. C. q. CK CH.D. E. F-.G.
GII,GJ.H.I J.K. L. LJ.M.N.NJ.
a. b. .. g. cr. ch. d. e. f. g.
Sh. gj. h.,i. i. L. L li. m.n. ni.
O. P. R. S. SH. T. U. V. K Z. o. p. r. s. sh. t. u. v. x, z,
3 5 1 s t o s, t r . 2 1 5 - 2 1 6 . 36 Isto, str.216 3'7 Usp J Jelenii, nav dj ll, str. 410. i 440 i I. G a v r a n ,n a v d j , s t r . 8 6 38 Bosanski franjevci prihvatili su potpuno KujundZiiev pravopis u poietnim tridesetim godinama 19 stoljeia Neie to dugo trajati Mladi
130
39 40
franjevci koji su studirali u Zagrebu vei ie na poietku ietvrtog desetljeia promicati vrlo uporno Gajev pravopis Naznaieno na naslovnojstraniciMarijanoviieva Bukt,ara Isto.srr 2-3
Lat
ka" prij Jerc Jun gra slo czv izvt taz Bor
uvj san
UlogaKatolidke crkve..., 125-138
Nakon "Bukvice" izdvaja"Slova glasovita Illirigka; a e i ji o u." Slijedi "Bukvica RukopisnaVelika, i Mala lllirigka" te dvije "opomene":na 2. i 3. stranici, a na 4. i 5. stranici nakon "bekavice" i "sricanja" rijedi jo5 sedam: "1. Slovo e ima imat ovo Zlamenje 6 kadseu rigma napolesa slovom e izgovara, n. p. p€rsa,t6rst, m6rva, i ost. 2. Gdise ovo c ima krupnie izgovorit' imamusedolli metnut, n. p. Qovik, Qello. Po ovi nagin priligne izgovore Starii Itliri i danashnjiPdmci i Slovaci pishri misto macxarskog'cs i /s. 3. Sa sastavljenimch sluximoseu rigma npr.chfuim, chordv. 4. Sa sastavljenim cx sliximose najvisheu rigma inostranskim'n.p. Safuncxia, kujuncxia,ocxak. 5. Slovo g kad u nashemjeziku ima zvonitko u Latind p.riea o a, mechbmuse upom6chhn.p. draghe,drdghi. 6. H nie slovo kako ni kod LatinS,vech pomochnikdrughi, i mecheses'poEdtka,u sridi i na sv6rhi njekih rigih, kojese izgovarajus'njekim izdihanjem n. p. h0rvanje, hotjenje, dohodi t i, mloghiuh. 7. Lj nj mechuseu rigma, kojese u ustma raztapaju, n. p. ljubim njega, njiov kljrtg, misto Talianskog' glubav gniova, shto un6s stajat dobro nemoxe; kakose moxe vidit iz mloghi rigih n. p. gnoj ei, gnojfimus etc. 8. S/r Sluximose u rigma n. p. mish, shish,golish. 9. X mallose druggie izgovara,nego u Latina,n. p. Xabu Xivu Xena Xderre." Marijanovii uvodi znakove za "illirigka" slova (latinicu, hrvatskopismo) koje je prije petnaestgodina s nedvojbenim povjerenjem prihvatio od fra Andrije KujundZiia i objelodanio u Institutiones grammaticaelatinae. KujundZii je zapravo slovapokupio "po nagin pEeliceiz svakoga czvijeta slatki med, i dragoginjeni vosak izvaditi... troju i otrov odbacivshi"a2"iz razligitiPisacczaDalmatinski,Dubrovagki, Bosanski,i Panonski".a3 "Bukvicu" slijedi devet stupnjeva uvjeZbavanjaditanja.aaNa prvom se uz samoglasnikekao sufiks veZu suglasnici.
Vlado PandZii: Hrvatskepodetniceu Bosni i...
Drugi stupanj- uz samoglasnikedolazesuglasnici kao prefiksi. Treii stupanj - jednostavnatroslovna povezivanja:Bar, der, pir, sor, xor itd. Cetvrti - detveroslovne i petoroslovne sveze: Berts, post, most i sl. Peti - sveze dvosloZnih d'jeii: Sit-to, xit-to, mli-vo itd. Sesti - sveze dvosloZnih i trosloZnih rijedi u redenici:Ne-bi-shedje-czu ship-ka-ma i sl. Na sedmom i osmom stupnju sridu se narodneizreke i savjeti za ponaSanjeu Skoli i uopie u Zivotu. Deveti je stupanj - dugotrajno, sustavno "Uvjexbanje u Slovo-sloxenju i Shtivenju lllirigkog' jezika" s vjeronaukom.Navedene su svagda5njemolitve i "Duntosti pram Roditeljom, Stariim, i Ugiteljim",a5 ponajviSe u obliku starih narodnih izreka. Zanimljivo je da se u tu podetnicu - osim u svagda5njemolitve - unose (i)jekavizirane nje6: uvjexbanje, djeginja, ljetu, diete, lienao6i dr. Ipak, velika je veiina ikavskih oblika: 90:10. ObrazloZenjaza te postupke nema ni u ostalim Marijanoviievim tekstovima, a druge su pretpostavkenesigurne, jer na istoj stranici podetnice piSe diete i vrime-41 Drugi dio podetnice- samo l3 stranica - dine mala i velika iirilska slova. Njegov je naziv na latinici "Bukticza SArbskamdld i velika Shtampand".Razlogje takvu nazivu: Hrvati izrijekom prihvaiaju latinicu, a Srbi nastavljajupisati iiril icom. Treii dio sadrZilatinsku tiskanu i rukopisnu veliku i malu abecedus vjeZbama"u shlabikanju"ati ditanju te pravila o interpunkciji. Za vjelbe u ditanju probrane su svagdaSnjesamostanskelatinske molitve: Pater noster, Angelus Domini, Aperi, Domine, Sacrosanctae,Miserere i dr.aePridodati su dijelovi poslanica sv. Ivana i sv.
4l 42
43 44 45 46 47 48 49
/sro, str 1-2. Stipan Marijanovii, Institutiones grammaticae Intinae idiomate illyrico, propositae,Split 1822, str. XVII. lsro, str XVII. Isto, srr.3-12. Isto, str.9-12. lsro, str. 5-12. /s/o, str. 10. /sro, str. 14-19. Isro. str.2O-34.
.r3l
Vladb PandZii: Hrvatskepodetniceu Bosni i...
Pavla, Lauretanske litanije, "Misni odgovoi' i dr.so eetvrti dio knjiZice (42. i 43. stranica) odnosi se na arapskei rimske brojke. Marijanoviiey Bukvar bio je vrlo dobra podetnica za samostanske i rijetke druge Skole. Uz Miletiievu Biskupovaiu upotrebljavao se petnaestak godina, sve do pojave Jukiieve podetnice Poietak pismensfuc.srMnogi su ga hvalili, a fra Julije Jelenii, dosad najsustavniji povjesnidar Bosne Srebrene,uz pohvalenavodi i prigovore nekim dudnim propustima.Npr: "Ta vei samo tumadenje slova 'g' vrlo je neumjesno, jer pretpostavlja poznavanje latinskogjezika i pisma.Nu u ona vremena nijesu ni kod drugih narodapodetnicebile puno savrSenije."s2 Neprijeporno - suvi5na,nespretnaje ta Marijanoviieva napomena. Kada bi bila namijenjenasamo uditeljima, mogla bi se za nju naii i isprika. Unatod takvim propustima, Marijanoviieva podetnica obiljeZila je znadajno razdoblje hrvatske pismenosti,Skolstvau Bosni i Hercegovini. Pojedini je povjesnidaripreSuiuju,s3 vjerojatno zato Sto nisu sigurni u autorstvo ili imaju neke druge razloge. Tako na naslovnoj stranici Bukvara nije navedeno ime Stipana Marijanoviia, nema prijepora da je on autor. O tome je vi5e zapisa,a kao najsigurniji svjedok moZe se navesti Ivan Franjo Jukii, mladi subrat i uditelj-franjevac, kojije pisao o StipanuMarijanoviiu u B osanskom p rij ateIj u.sa
IU.JUKIcEV POEETAK PISMEIJSIVA Jukii je hvalio Marijanoviieve knjige,55ali upravo ie on svojom podetnicom Poeetak pismenstva i napomena nauka kerstjanskoga na sluZbu puikih uiionica u Bosni, tiskano u Zagrebu 1848. "tiskom Narodne tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja",56nakon samo petnaestakgodina istisnuti iz Skola Marijanoviiey Bukyar. Tijekom Skolovanjau Zagrebu (18351837) Jukii upoznaje Gajeva kulturna i politidka nastojanjai Zestokose zagrijava za njegovapravopisnarjeSenja.S Gajem se
r32
Uloga KatoliCkecrkve..., 125-138
Ulog
upoznaou listopadu 1838.u Kamencu.s? Iz Vesprima mu, gdje je nastaviostudij, Salje nakon malo vremena po upoznavanju narudZbu za llirske narodne novine i Danicu ilirsku te detiri pjesme s molbom da ih objavi u Danici ilirskoj.st Nakon povratka u Bosnu - Jukii nastoji ostvariti preporoditeljske zamisli. Ukljuduje se u franjevadki Skolski pokret i od I 842, kada je zareden za sveienika, radi i kao uditelj u Fojnici, DOcu i Varcaru.5ePravopisna neprilagodenostpostojeiih hrvatskih podetnicapotidega na pisanjenove podetnice.Prije toga vei je 18214. Gajevim pravopisom tiskao u Splitu knjigu Pisrre razlike fra Vice Viciia, bosanskogfranjevca iz 18. stoljeia.tr
I sak . listq
50 51
l s r o ,s t r . 3 5 - 4 1 . Jukii je promicao Gajev, a Marijanovii KujundZiiev pravopis. Kad se pojavila Jukiieva podetnica,veiina je uditelja franjevacai ostalih vrlo rijetkih (civilnih) uditelja shvaiala da KujundZiieva pravila pisanjanemajubuduinost.V. Bogiievii navodi (nav. dj., str. 87) da je netko priredio podetnicu "po G(ospodi)nu Gaju 1834", koja je ostala u rukopisu i duva se u Zemaljskom muzeju, Sarajevo, KnjiZnica, br. inv 16.680 Nismo imali tu podetnicu u rukama, a teSkoje pretpostaviti tko je prireilivad. 52 J Jelenii, nav. dj., str.413. 53 Npr. Vojislav Bogiievii, povjesnidar Skolstvas naglaSenim ambicijama, u knjizi Istorija ra4,itka osnovnih ikola u Bosni i Hercegovini od 1463-1918,Sarajevo1965,uopie ne spominjetu podetnicu 54 Usp lvan Franjo Jukii, Stiepan Marijanovi{ Bosanski prijatelj, ll,Zagreb 1851, str. 89. Jukid nedvojbeno naznaduje Marijanoviia kao pisca Bukvara. Kad je tiskan u Budimu, Jukii je studirao filozofiju u Zagrebu. Nije moguie da bi Jukii pripisao Marijanovidu autorstvo neke knjige koja mu ne pripada, jer je MarijanoviC obavljao najuglednije duZnosti. Bio je kustos I 832-1835 i provincijal I 838-I 842. RedodrZavni5tvo Bosne Srebrene imalo ie u tom vremenu "dosta posla" s mladim Juliiiem i njegovim bliskim kolegama. 55 I F. Jukii, nav. dj.,str.89. 56 S nasfovne stranice Jukiieva Poietka pismenstva. 57 Usp. J. Jelenii, nav. dj. II, str. 175. 58 lsro, str. 175, 59 Usp. Boris Coi{ Ogled o lvanu Franju JukiCu, Ivan Franjo Jukii, Sabrana djela, III, Sarajevo 1973, str. 9-101, na vi5e mjesta; llija Kecmanovii, Ivo Franjo Jukii, Beograd 1963, str 46-48;J. Jelenii, nav. dj. II, str.309-315. " 60 J Jelenii, nav. dj. II, str. 504, pi5e: 'Na umoru osamnaestoga stoljeia zamiru i zadnji glasovi
ga s smo pade zaYe pred uzda I 184 Tral
Abe troS ljubr zahr vaS ukaz I osn pobj velil don veii hrvr bili viti pra\ idej l stra udit 184 Pod
zaE
dolj pos prol ju ti "Ke "lju najt duh potr pisz blii "N( je., nap
I Poietak pismenstvapripremio je za tisak1847,kako se vidi iz pismaGaju od 6. listopada1847: "Za moj Abecedar i opet molim vas, da ga Sto pria metne te pod tisak! budui, da smo naumili 5to pria zavesti udionice, da padeja sam na 30. proS. m. ovde vei zaveo,i nejmajuci novog Abcd. stari ddtci predajem,te tako iu dva posla imati; ja se uzdam.da mi tu milost neieteuzkratiti."6r KnjiZica je ipak tiskana tek ujesen 1848.6'? Jukii se zahvalioGaju u pismu iz Travnika6. veljade1849: "Od gos. Babukiia primio sam moje Abecedareu VaSoj tiskarnici i vaSim tro5kom tiskane. Na va5oj dareZljivosti i ljubavi ja vam sveserdnozahvaljujem, a zahvalniie vam biti i ostalidomorodci,na va5ojmilosti, koju kao dosad tako i sada, ukazasteprema BoSnjacima!"63 S pojavom te podetniceu bosanskim o s n o v n i mS k o l a m ao z n a d e n aj e G a j e v a pobjedai u Bosni.Jukiije vrlo utjecajan,s velikim uditeljskimi knjiZevnidkimugledom. Splet okolnosti i5ao mu je naruku: veiina mladih franjevacaSkolovalase u hrvatskimudili5timate su Doznavalii vei bili prihvatiliGajevpravopis.Gaj ie nastaviti podupiratiJukica u promicanjusvoga pravopisa, ali i drugihkulturnihi politidkih ideja.s N e v e l i k a J u k i i e v a p o d e t n i c a( 2 8 + 4 stranice) poiinje uvodnim pismom uditelju,napisanomu Fojnici, 10. oZujka 1848,6s nekoliko mjeseci nakon priredene podetniceza tisak i pridodato rukopisu u Zagrebu.Nazivajuii uditelja "Dragi Roizrekaoje koliko Stujeuditeljski doljube"66 posao.Malo redenicai rijedi, ali pomno probranihza obraianje onima koji obavljaju taj teZakposao.Napominje da je prema "Kersdanskomzakonu"67druga zapovijed "ljubav svoga iskernjeg",68a ta se ljubav najboljedokazujepomaganjem"u potribah duhovnihi tilesnih".6e Zanleganema"veie potribe na ovome svitu od nauka: Stiti i pisatiznati Staje duZanBogu, sebi svomu bliZnjemu".?0 Naglasak je na poruci: "NeStedidakle truda,Uditelju Bogoljubni! jer, ako na ovomu svitu tvoj trud i znoj nije naplatjen, tvoja je platja mnogo veia gori
na nebesih1"7| lztog "potaknutja"72 takoder i on "na korist najiskernjeg"'3prikazuje i posveiuje svoju podetnicu.U drugom dijelu uvodnogpisma navodi da "u ovome izdanju uzetje novi pravopis,od starogsamo u slideiim prominahrazlidan: Novo: c, i, d, dj, gi, lj, nj, z, 5, z. Staro:cz, ch, E, gj, gh, gl, gn, sh ol sc,x. el pi5ese u onih ridih, koje se razlidno izgovaraju, na priliku: pesma, izgovaraj: pisma,ol pesma,ol pjesma,kako hoieS. gr, meie se samo u tudjih ridih, na priliku: angjeo;di, izgovarase malo o5trie, a meie se samo u tudjih ridih ko i pervo, na priliku: diin, tj. meie se misto i u ridih, koje u korinu imaju t, na priliku: brar bratjct.Dobro pamti i da si zdravo!"74 Vrlo je poticajanuvodni tekst.Jednostavan i razgovijetan.Kratko obrazloZenje uporabeBJ@)i dZ - svjedodi o Jukiievim moguinostimaoriginalnih rjeSenja.?s Iza uvodaslijedi tiskanai pisanaabeceo a :"
61 62
63 64 65 66 o/
68 69 70 7 1 '72 73 /J /o
religijozne i domoljubne vile fra vice Viciia (1'734-l'796),pisca 'Pisama razlikih', Sto ih je fra I Franjo Jukii objelodanio u Spletu 1844 Religijozno patrijotski plodovi, Stomu ih je ona diktirala a boguodaniih pjesnik povio u stihove posveiene zaStitnicimabosanskogakraljevstva, s Jurju i s Iliji, te zaStitnikurodnogapjesnikova grada Fojnice s. Antunu Pustinjaku,najbolji su prijelaz u novu epohu: epohu disto narodneumjetne poezije" Ivan Franjo Iukic, Pismo Caju od 6. listopada 1 8 4 7 ,S a b r a n ad j e l a ,k n j i g a I I I , 1 9 7 3 ,s t r 1 0 9 . MoZe se zakljuCiti prema Jukiievu pismu Gaju od 6 r'eljaie 1849 Usp- Ivan Franjo Jukii, Sabrana djela, knjiga III, 1973, str. 110 Na naslovnojstraniciprvog izdanja navedenajegodina 1848 Uvodni tekst Jukii je potpisao "u F o j n i c i l 0 o Z u j k a1 8 4 8 " Isto Medu ostalim, Gaj ie tiskati joS dva izdanja Poietka pisntensn'a I F Jukii, nat' dj , str 2 I F Jukii, isto, str 1 I sto I sto lsto Isto I sto I sto Isto lsto, str 2Isto /sto. sir 3
r33
vlado PandZii: Hrvatskepocetniceu Bosni i ..
rl e c fgl,ijk Iurrrop I'sStny nit t qwxy).
abccr]
AITOC I J I(L TUVN
C nnilrcH 1rI1\' OPRSS
i/, tQ lv x Y).
ilbocritle()fghi;jk Intrt,ia'prs,iIrrrr,tt (q ui t y).
A B C 6 L' D ITiT FG H I J KLTVIN'OPft,S,S\
1'(r v z'z (QtvxY). aoiiou.
\4,
Irgovaritj : co. i:o. ce, dc, cf, gc, hn, jot, ka. cn), en, pe, cr, oS, oS. tc. \'9, zet (dj-r. - gje, Ij-c:gl-0, nj-e:gn-e? rje: doJ.
Jukiieva abecedaima dvadeseti sedam slova, a pridodaje im i tuda slova: q, w,,x, y . M e d u s a m o g l a s n i ksev r s t a v ai d G o d i n e 1848.kadaje tiskanata podetnica,imalaje medu hrvatskim poietnicama najjasnije predodenuabecedu. VjeZbe za sricanje t Poietku pistnens/yc vrlo su jednostavne.TT Marijanoviieve vjeZbe bile su stupnjevite, razrailenije. Jukii je iskusio nesvrhovitostdugih vjeZbanja u sricanju i orijentirao se na zemljopisno nazivlje: Ba-nja-lu-ka, Dri-na, O- sik,Sa- ra-j e-vo, Za-g reb itd.18 U skladus obidajima,odnosnopravilima priredivanja poietnica Jukii takoder tiska molitve na kojima uienici vjeZbaju sricanje i ditanje.Te Prepoznatljivamu je nakana da udenici vjeZbaju ditanje na molitvama koje su im bile poznatete se tako ubrzavalo udenje. Dok u uvodnom 134
Uloga Katolidke crkve..., 125-138
tekstu,kao i u drugim svojim knjiZevnim radovima, rabi umjesto ikavice ponekad (i)jekavicu,u molitvama (na latinici) dobro pazi kako mu se ne bi omakla koja (i)jekavska rijed. Navodimo nekoliko naslova molitava iz podetnice: Molitva Gospina, Virovanje Apostolsko, Obiena Izpovid, Molina - Spasi Kraljice, Moline od zafalnosti, a zatim slijede Napomena stvarih potribitih od nauka Kerstjanskoga, Orqjsrva svetog Rozarja i Dila Bogoitovna.8oNa ne5toviSeod tri stranice(od 2528) na latinskom jeziku objav\juje Naiin sluZitiS. Misu. Na koncuje knjiZice"Cirilica velikai mala, Uzporedjena s latinskom za lainje uviZbanje Bosonske ddtce".8t Jukiiev se odnos prema iirilici moZe prepoznatiiz napomene(na latinici i iirilici) uz nekoliko izdvojenih suglasnika(nepianih): "Ostala nek te uiitelj uputi".E2Cirilica je pismo koje su bosanskohercegovadkiHrvati gotovo potpuno potisnuli iz uporabe.Uz zajedniiki naslov na latinici "Otie nai i Zdrava Maria za uviZbanjedttce bosanske u cirilici", na iirilici objavljuje samo te dvije molitve.s3 Osim "smerti" na latinicii "smrti" na iirilici, nema drugih jezidnih razlika ili onih za koje bi se moglo pretpostaviti da su ih "uvjetovala" razlidita pisma. Zanimljiva je njegova usporedba iirilske azbukei "bukvice" uz pedagoSku opomenu:"Od ove azbukemaloje razlidna stara bukvica bosansko-srimskazvana,i ako ovdi izloZenunaudi5,to ie5 bosansku za kratkovrime znati i lasnoStiti- a pamti dobro: za ovoga koi je lin, i za nauke nemari,njemuje sve mudno i teZko!!!- ti takav nebudi!"8{Te (i slidne)Jukiieve rijedi zlorabili su u dnevnopolitidkei "persp e k t i v n i j e " s v r h e s r p s k i s t r u d n j a c iz a 'Jugoslovenizaciju" "srbizaciju", ili npr.
Ulol
Ilija Bec jei Gaj mn( pret jek Juk Bos
osti dob Jev skit izdi sak Juk izdi 18 Gaj Bot pos koE izd Lju nje
v.
MI Sa izd An IZ
Mr Sp .'tr
sk< Za vol
ue ab
11 78 19 80 81 82 83 84
,f.sro, str 6-8 /.sto,str 8 I s t o ,s t r 9 - l I Isto,12-25 lsto, str 29 Isto Isto, str 28-29 Isto, str 29
t\
A,
l g
UlogaKatolidkecrkve...,125-138
n J
Ilija Kecmanovii u knjizi lvo Franjo Jukii, Beograd1963.i dr. Neprijepornoje - Jukii je izuzetan bosanski (hrvatski) franjevac, Gajev udenik, Covjek koji je napisao mnoStvomudrih redenica,ali i ne5to neopreznihrijedi, a Poietak pismenstvazauvijek je jedan od dvrstih dokaza uz koga je Jukii vezao sudbinu hrvatskog naroda i Bosnui Hercegovinu. Jukiieva je podetnica- koja je medu ostalim,kao i sve druge podetnicetoga doba, imala "upravu za umnoZavatbrojeve"ssi pravila za pisanje arapskihi rimskih brojki - bila vrlo l:'aZenaiako je prvo izdanjeimalo nakladu od dvije tisuie "istisakah", kako se moZe doznati iz jednog Jukiieva pisma fra Grgi Martiiu. Drugo je izdanje Poietka pismensfva tiskano vei 1850. O tome svjedodi Jukiievo pismo Gaju u kojem ga pita za tiskanje Opisanja Bosne i upuiuje komu i kako bi trebalo poslati tu knjigu "sa Abecedarom mojim kogadajte onako meko yezati, kao i pervo izdanje, te poSaljite u Sisak". "Darom Ljudevita Gaja kao i pervo i drugo izdanje",tiskanojetreie izdanje1854.godine.
f, 2 l I
T
V.KilEZEVICEV I MARIJAIIOVICEV MLADIC BOSANSKI
Vlado PandZii:Hrvatskepodetniceu Bosni i...
Medu velikim slovima - bez obrazloienja - ne navode:dZ, dj, eJ, tj, lj i nj.s TeSkojeodgonetnutirazloge.SlijedeS/ovc starinska:90 cz, ch, t, cs, 15,gb,gx, slr 6c, x, Sn, gl, cr t, i, dj, I, dZ, S, Z, nj, Ij,
KneZeviievai Marijanoviievapodetnica donosi,Stoje bilo tadavrlo neuobidajeno, samojednu molitvu (na latinici) za sricanje i vjeZbe u ditanju: Molinu malomu Isusu.erZnala su je sva katolidkadjeca u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeia. U Hercegovini smo le slu5ali: od starijihosobau Drinovcimai SirokomBrijegu - bez glasa lr, a u Mostaru i s glasom h.e'?Culi smo tu molitvu u najruralnijim naseljimau okolici Travnikai Jajca.e3 Nakon molitve je Kratka povdstnicaod Bosne (Razg,ovoruiitelja sa svojom ddcom).eaU tom razgovoruapostrofirase hrvatskikontinuitetu Bosni kojom su vladali hrvatski kraljevi, zatim banovi i bosanski (hrvatski)kraljevi, a "svi su se zvali Stipani". Poudanje taj tekst,prvi takve vrste u hrvatskim poietnicamau Bosni i Hercegovini. Svrhovitoje navestijedan dio: "U. Ddco: ovi dio zemlie na komu mi Zivimo,kako se zove? D . Z o v e s eB o s n a . U. ZaStose zoveBosna? D. JednikaZuda se zove od r6ke Bosne, koja teie sred ove zemlje; a drugi to zanikaju, govoreii: da vode, planine,gradovi
Samoje detrnaestgodina proSlo od prvog izdanjaJukiieva Poeetkapismenosti,a fra Anto KneZevii Varcaranin(Jukiiev udenik iz VarcarskeosnovneSkole)i fra Mihovil Marijanovii Livnjak objavljuju 1862. u Splitu "sa dopuSienjem stareSinah", "troSkom Vid. Morpurga knjiZara Spljer skoga" i "Brzotiskom Antuna Jakiia u 85 Zagrebu" neveliku podetnicu pod naslo- 86 vom Mladii bosanski providjen u svojoj ueioniciza pruu godinu.81 87 Na podetku je podetnice Hruatska abeceda(latinica):EE
llrvntska
Abeceda (latlnlca)..
q b, c, c; ( d, e, d, f, g, b, r, j, h, l, m, r\ o, p, r, s, tr u, v, z, ?. dj" <)j, gi, tj, lj, oj.
a, B, c, c, i, D, E. E, r., e, H, t, J, K, L, M, N, 0, P, R S,T, U, V. 2,.t.
88 89 90 91 92 93 94
Isto, str 29 Jukiievo pismo Gaju iz Banjaluke 8 rujna 1850. Usp Ivarr Franjo Jukif, Sabrana djela, knjiga l l l , 1 9 ' 7 3 , s t r1 1 2 - 1 1 3 S naslovnestranicepoietnice'.Mladii bosanski prot'idjen u st,ojojuiionici ia pnu godinu po O. Antunu KneZeviiu Varcannu i O Mih. Marianoviiu Livnjaku A KneZevii i M Manjanovii , nav dj , str.3. 1.rto,str 3 I sto I sto ViSe puta (i od razliiitih osoba) u Drinovcima 1 9 4 8 - 1 9 6 0u, S i r o k o m B r i j e g u 1 9 6 0 - 1 9 6 4a, u Mostaru 1964 U Dobretiiima, odnosnoMelini, potkraj 1990. KneZevii-Marijanovii, nau dj., str 3
135
Viado PandZiC:Hrvatske
ice u Bosnii...
itd. od ljudih koji tude prebivaju, svoja imena zadobivaju; a ne ljudi od vodah, gradovah, planinah itd. odkud ovi drZe da se Bosna prozvala od naroda Ilirskoga Besah oliti Bosah, koji izterani iz Tracije od Bugarah,ovu destzemlje naseli5e."es Pisci se upu5taju u razotkrivanje podrijetla imena Bosna. Za njihje Bosna hrvatska zemlja s nekim specifidnostima.podetnica je objavljena u pretposljednjem desetljeiu turske uprave i nije neobidno Sto u blagoj priduvi ostavlja neke misli i poruke. Pisci su bili poznati kao istaknuti domoljubi (KneZevii i kao jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualacau Bosni u 19. stoljeiu). Marijanovii je zbog svoga hrvatskog domoljublja izgubio i nogu: ranio ga je neki Cosko po5toje u Sinju susreoFranju JosipaI.% Na isti nadin kao i o povijesti, uditelj i udenik u BosanskommladiCu razgovaraju o udenjudetiri "uprave raduna".eT Iza "uprave raduna"navedenaje ,.iirilska 'srpska' abeceda"usporednos malim latinidkim slovima.e8Svoje nepriznavanje iirilice kao samo srpskog pisma istidu navodnicima.Najveii je dio iirilskih tekstova posveien vjeronauku:Nauk krstjanski, Brez iega se nemore sahraniti? te Deset zapovidi Bo4ji, Dvi zapovidi naravske, Dvi zapovidi od ljubavi, Sedam svetotaistvi, Sedam grihah poglaviti,e pa slijede narodne poslovicenamijenjenedjeci,rmnpr: "Ako bude5dobar,neieSbiti modar. Ako bude5valjan, neieSbiti karan. Ako e itko lud, nebudi mu drus. Ako neie zlo od tebe,Uizi ti o--O zla,,.tol itd. KneZeviieva i Marijanoviieva podetnica sadrZavalajeuglavnom "sve" Stose udilo u tada5njojSkoli.'02Bila je vrlo privladna knjiga (knjiZica).'o' PosluZilaje posebice mnogim samoucima.U Livnu je bila u
136
Katolidke crkve..., 125-l 38
poglavito bila u uporabi u zapadnim dijelovima Hercegovinei Bosne.
*hABSKIM ut. *BAKVAB fn05t0wPntnst(Ailr, SIIAPOMEIIKOM'
Bukvar s napomenko,m,tiskan u Sarajevu 1869, prva je hrvatskapodetnica"carskim troSkom" tiskana i "narodnim udili5tima podarena blagovoljenjem Preuzvi5enoga Gospodara Saffet-pa5e upravitelja bosanskog vilajeta".rft Onemoiala turska vlast bojala se gubitka Bosne i Hercegovine,pa je podela "raji" diniti razne ustupke,posebice u Skolstvu.Otvaranesu nove Skole,a postojeie dobivaju viSeslobode.r0T
95 Isto96 Usp. Anto Slavko Kovadii, nav. dj., str.222223.
97 KneZevii-Marijanovii, nav. dj., str. 5-14 98 /sto, str. 14. 99 /sro, str. 14-15. 100 /sro, str. l5-16. 1 0 1 Isro, str 15. 102 U s p . J J e l e n i i ,n a v . d j I I , s r r . 4 l 4 . 103 MoZe se pretpostaviti prema osnovnom nacrtu knjiZice i razradbipedagoSkihzamisli da su pisci odlidno poznavalidotadaSnjepodetnice,ali iSiru
UI
ko bil Ju po
ue
pr (p po ue nij frt ra: do je< da mi
po Nr sl€ Di Za Za
VC
dit
vl
PI U
104 S. Markovii, nav. dj., str.28. 105 Unatoe upornu traZenju, nismo dosad uspjeli naii nijedan primjerak u obiteljskim knjiZnicama na tom podrudju, jer su prema obavijestima prikupljani izmedu dva svjetskarata i nakondrugoga svjetskog rata za knjiZnice koje nisu imale tu knjigu. 106 Usp. J. Jelenii, nav. dj. II, str.4l5. Tiskanaje u sarajevskojtiskari koju je 1866. osnovaobosanski valija valiia Topal Serif Osman-paSa.J. Jelenid s v . III, navodi n a v o d i ((sv. I , sstr. tr. 5 K a o ssto 591): 9 1 ) : ""Kao t o iie ditavo itavo e d djelovanje Topal Osman-pa5eiSlo za stamboliziranjem, tako i otvorenje tiskare u Sarajevu. U njoj su se tiskali: sluZbeni list'Bosna', 'Gjulschen SelnameBosna'. U istoj su se tiskari u z s l u Z b e n e s t v a r i t i s k a l e i S k o l s k e knjige. kniise. Tiskara je bila provigdjena turskim, latinskim i iirilskirn slovima." 107 M. Papii, nav. dj., str.72-'73: "Franjevci su sa mnogo umjeSnostiznali da iskoriste nove mo-
sta Bu He bu (or di( ptt
18 uC ca sftr
slj dv da za He zal liir
Katolidke crkve.... I 25-I 38
pretpostavljari. Marrii je u toj vilajetskoj (prvoj) tiskari objelodanio dvije godine posfije Poietni zemljopis za katoliike uiione u Bosni.108 Bukvar s napomenkom nrje privladio veliku pozornost uditelja u franjevadkimosnovnim Skolama.Osnovni razlog nije bio u kvaliteti podetnice,jer je donosilauglavnom ono Stoje bilo u postojeiim podetnicama.Knjiga je bila ,:turski dar" i zato se prema njoj odnosilo kao prema nedemustranome. Ta je podetnicavrlo slidna prija5njima, posebiceJukiievu Poietku pismenstva.t@ Nakon pisanei tiskaneabecedete vjeZbau slaganjurijedi slijede molirve Znak kri1a, Dilovanja naia, BoZe koji srca, Otte nai, Zdravo Mario, Virujem, Obia izpovid, Zafaljujemo tr, i dr. Na kraju su navedena velika i mala iirilska slova, a za vjeibe u ditanju Oie nai i Hravo Marijo.
Vlado PandZiC:Hrvatske
tarsko-duvanjskihbiskupa Kraljeviia i Buconjiia te je tako zaobilazio te5ke zapreke u zavr5niciturske i na podetkuaustrougarske uprave.tr2 Novi bukvar ili poietnica - za razliku od njegova Pravopisa sa zanimljivim samostalnim rje5enjima (npr: o slovu Il, naglasku, "sprednjicama" i "odstraZnjicama" itd;ttr - ne donosi ne5toposebnonovo
guinosri obraiajuii se s jedne strane, turskim vlastima i, na drugoj strani,hriSianskim drZavama (Austriji, Francuskoj i ltaliji) preko konzularnih sluZbi koje su se nalazile u-sarajevu i u nekim drugim centrima Bosne i Herciqovine. Poiele su stizati pomoci Skolamasa vise-strana, ali nikada nisu zanemarivani i domaii izvori.
uil.JutucEvftEu il\vr BUKvAn rlt POCETIJICA
U "Tiskari Poslansfva Katoliikog" u Mostaru objelodanjen je 1874. godine Novi Bukvar ili Poietnica za puike uCione u Hercegovini. Tiskaru je vodio pisac Novog bukvara ili poietnice fra Frano Miliievii (od 1878.je don FranoMiliievii).'r0 priredio je joS nekoliko Skolskihknjiga: pravopis za nilje uiione katoliike u Hercegovini, 1873;Nauk katoliiki za III. razred puikih uiionah u Hercegovini, 1874; Nova slovnica talianska ili poietnica slovnice talianske,1874. Miliieviieva podetnica imala je u sljedeiim godinama i desetljeiima oko dvadesetizdanja."r Unatod malim nakla-
108
109
110
II1 112
113
finansija u Carigradu odobreno je da se svake godine iz prosvjetnog budZeta odobri 15.000 gro5a za katolidke Skole u Bosni i 5.000 eroSa 'biskupskoj Skoli' u Mostaru. Govoreii ran-iieo hrvatskoj realki u Sarajevu,navedenaje, p6red mnogih domaiih priloga za Skolu,i pomod koia je dobivenaposredstvomDZevdet-paSe. Isti pala je prilikom svoje misije, boraveCi u Mosiaru, pruZio pomoi mostarskoj puCkoj Skoli." Navodom iz rada fra Andrije Nikiia: Crtice iz pouijesti iirenja prosvjete medu pukonr u Tapadnoj He,rcegovini,tiskanom u Na5im ognjiStima, Tomislavgrad 1975,srr. 14, "da je 'Visblia porta I 8 6 3 . g o d i n ep o k l o n i l ak a r o l i c i m ab a S r uu - M o staruda napraveSkolu"'. Manii je gotovo sigumo znao tko je pisac Bukvara s napomenkom- Koliko nam je poznato, nigdje nije zabiljeZio taj podatak. MoZda je to, ipak, uiinio netko drugi. Buh'ar s napomenkoir premclaje po osnovnom nacrtu slidan Jukiievu Poietku pisntenstva, opSirnijije, s viSerekstova. Usp. Ivan Alilovii, Don Frano Miliievii, Tri Taborafljena inrena iz kultume proJlosti Hercegovine, Zagreb 1974, srr. 14-59. i Zarko Uii, Franjo Miliievid KrSni zaviCaj, Hercegovina 1 9 8 5 ,1 8 ,s t r . 3 0 - 3 6 . Usp. Zarko llii, nav. dj., str. 30 i Ivan AliloviC, nav dj,str.46Pomogli su u nabavi tiskarskih strojeva, cjelovitoj opremi te uzimali u zastitu od turskih i austro-ugarskih progona. Usp. Ivan Vranjkovii, Franjevaika tiskara u Mostaru, Kr5ni zavidaj, Drinovci 1971, 3, str. 8-ll.
137
Hrvatskepodetniceu Bosni i... VladoPandZiC: u priredivanju podetnica, ali je dobro prilagoilena svome vremenu. Oslanjao se poglavito na vei dobro poznate franjevadke podetnice, ali i one Sto su masovno dono5eneizZagreba, Splita, Makarske i Dubrovnika, posebice u novoosnovane Skole koje su vodile dasne sestre, Skolovane uditeljice spremne na sustavanrad po ustaljenim udevnim osnovama.n4Miliieviievu podetnicu krasio je dobar onodobni standardni hrvatski knjiZevni jezik kakav se rabio u zagrebadkimknjiZevnim krugovima, ali bilo je i u toj Skolskojknjizi i Miliieviievih "rijedi" i pravopisa.
UlogaKatoliCkecrkye,.'.l?!l!q nje tih hrvatskih zemalja od matice Hrvatske,a istodobnose umanjuju ili nastoje umanjiti utjecaj i uloga franjevaca u hercegbosanskom hrvatskom katolidkom pudanstvu.Franjevcigotovo prestajupisati podetnice,a sve su rjede i uditelji.tt6 Zamjenjuju ih civilni uditelji. Hrvatske podetnice u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeiu (do austro-ugarskog zaposjednuia) dio su hrvatske kulture kojemu nije pridavanaodgovarajuiapozornost. Namjenjivane napaienu, dugo porobljenu pueanstvu,bile su na razini dobrih europskih podetnica.
M
Sa U
rai
au
hr
Ki ml Prr Je
vilr. godina turske upU posljednjih Sezdesetak rave u Bosni i Hercegovini objavljeno je viSehrvatskihpodetnicatt5nego u sljedeiih sto i dvadesetgodina, u razdoblju destih spominjanjarijedi "oslobodenje" i "demokracija". ("Bukvari" su u tih sljedeiih sto i dvadesetgodina obidno bili srpski.) Franjevci Bosne Srebrene - a i Hercegovadke kustodije nakon odvajanja 1844. godine - pisci poeemica,uditelji i Siritelji kulture, bili su povezani sa sredi5timahrvatske kulture, pa ni jedna podetnicanije izdvojena iz kontinuiteta hrvatske kulture. S austro-ugarskimzaposjednuiemBosne i Hercegovine podinje podmuklo udaljava-
D JI
l l 4 Usp. Branka Nataliia Palac, Skolske sestre treieg reda sv. Fraije u Herce7ovini, Mostar 1975.na vi5e mjcsta. I 15 U Unatod n a t o d nastojanjima, nismo uspjeli pronact 'Bukvar' "podetnu knjiZicu, koja se je zvala (iastavljenuod fra Petra KordiCaoko g. l8a9)", kako piSe Ilija Vidii u dlanku Seliaci - uiitelii u tursko doba, Kr5ianskaobitelj, Mostar 1917, 11, str.231. Takoder nismo imali u rukama pnmJekoii je ie tiskan 1867.u rak Miliieviieva Bukvara koji Zadnr. (Usp I. AliloviC, nav. di., str.46). I l6 Uklapalo se to u austro-ugarskupolitiku. Ignacije Gavran kaZe da je austrijskoj politici bilo stalo i'uvesti joS jednu novu, bosansku, narodnost" te "stoga su austrijski politidari odludili potisnuti i bosanske franjevce, oduzeti im dosadainju ulogu, gumuti ih u zapeiak i pustiti da s vremenom izumru". (I. Gavran,nav. dj., str. I I I ).
tra 5tr
bil do po ta' bil mi (J. lar pft
nal
Zusammenfassung IM19.JAHRHU]IIIERT I1IBOSTIIEII.HERZEGOWIlIA FIBETII PANdii6: KFOATISCHE VIAdO Die Schulbewegungunter den Kroaten in Bosnien-HerzegowinabegannAnfang des 19. Jahrhunderts.In den letzten 7 Jahrzehntender tiirkischen Herrschaftnahm sie stiindigzu und hob die Schreibkenntnisder kroatischenBevrilkerung auf eine htihere Ebene. die gesamtenVerdienstedarum gehcirenden Franziskanem.In diesemZeitabschnittdruckten Fibeln: Augustin Miletii, Stipan Marijanovii, Ivan Franjo Jukii, dann Antun KneZevii und Mihovil Marijanovii in Zusammenarbeitund Frano Miliievii. Der Autor einer Fibel blieb unbekannt. In dieser Arbeit werden die kroatischenFibeln und deren Anwendung vom pddagoStandpunktbehandelt. gisch-methodischen und sprachwissenschaftlichen
po sI ka lar SE
no po
mi va( juc SA
5k ro( SC
r38
DOl{MIHOVIT PAVIII{OUIG U BORBI ZAHRVATSKI
JEzrK uSxou Mirjana Pivac
Saietak U sklopu borbe narodnjakau Dalmaciji za pripojenje matici Hrvatskoj autorica u ovom radu analizira ulogu i oblike rada sveienika i narodnog prosvjetitelja, borbu protiv autonomasau Dalmaciji don Mihovila Pavlinoviia za afirmaciju hrvatskogjezika. . Kqo talentiranpisac,nagla5avaautorica,don Mihovil Pavlinovii se napalaokod barda lyn_tltg narodne poezije i tvorca prve koine hrvatskog knjiZevnog ieziti fra Andrije Kadiia-MioSiia. Naime, Pavlinovii je ideje Kadiia osrvareneu njegovoj populamoj "pismarici" je te ideje propagirao u saboru, u vlaititoj knjiievnoj .provodio u praksi, te pro.dukciji,te u bogatoj korespodenciji,sto je sve pridonijelo brzoj pobjedi hrvatskog jezrkai u Skolama. Spajajuii narodnuhrvatsku kulturu s katolidkom vjerom kao i hrvatskom vjekovnom je pridonio afirmaciji hrvatskogjezika i knjiZevnostiu Dalmaciji, 11adjcij9m,Pavlinovii Stoje bila bitna pretpostavkaza ujedinjenjeDalmacije s maticom Hrvatskom.
Austrijska vlast, pod dijom je upravom usmjeri u narodnomduhu. Borba za narodbila Dalmacijaod Bedkogakongresa1814. ni jezik u Skolamabila je jedan od nadina do 1918. godine, nastojalaju je odredenim suprotstavljanjatalijana5tvu, pa i "rihoj" politidko-administrativnimmjerama sus- germanizacijite uopie otudenju,odnaroditavno odnarodivati. Pritisci razlidite naravi vanJu. bili su toliko snaZnida su se Hrvati u DalPonarodivanje se u podetku narodito maciji osjeiali kao "tudinci u svojoj kuii" Zeljelopostiii u osnovnimSkolama.Zato je (J. Biankini, M. Klaii, M. Pavlinovii,jubiorganiziranjetakvih Skolana materinskom larni broj Narodnog lista, Zadar 1912, l; jeziku bio jedan od neposrednihzadataka, prema I. Peii, 1914, str. 39). Borba za jer se Zeljelo da hrvatski jezik u njima nacionalnuemancipacijuostvarivalase uszauzme pravo mjesto. Naime, hrvatski se poredo s borbom za sjedinjenjeDalmacije udio u Skolama kao nastavni predmet, a s Hrvatskom, za opstojnosthrvatskogjezinije bio nastavnijezik. U mnogim je Skolaka i ostvarivanjenacionalnogduha u Sko- ma nastavabila na talijanskome,a postolama. jale su i dvojezidneSkole,na talijanskomi Pedesetihgodina XIX. stoljeia odiruju hrvatskom jeziku. Borba za hrvatsku nase intezivnija nastojanjanovoga nacional- cionalnu orijentaciju u isto je vrijeme i noga gibanja u Dalmaciji. Ideje narodnog borba protiv autonoma5a,uopie reZimskih, pokreta,ukljudujuii one o sjedinjenjuDalpa i tudinskih okvira druStvenogZivota. macije s Hrvatskom, postupno su zahvaiale sve Sire slojeve stanovniStva,bivaII juii vodene spoznajomnacionalnihinteresa i potreba, Sto se oditovalo i u brizi o Don Mihovil Pavlinovii pripadao je Skoli i prosvjeti. Tako je borba za pona- druStvenomsloju koji se borio za nacionalrodivanje Skola sastavnidio nastojanjada nu opstojnost. Jedan je od predvodnika se mladi nara5tajodgojem i obrazovanjem Narodne stranke u Dalmaciji, koja je u
r39
Mi{ana Pivac: Don Miho PavlinoviCu borbi...
borbi s autonoma5imanastojalaoduvatinacionalni identitet Dalmacije i ostvariti njeno sjedinjene s Hrvatskom. Na Drugom zasjedanju Dalmatinskog sabora 24. veljade 1863. Pavlinovii je kritizirao Zemaljski odbor da se malo zauzima u korist hrvatskog jezika, udZbenike na "slavjanskom" i osposobljenost nastavnika da naude"slavljanski"(I. Pei61974, str.5I). Pavlinovii je pokazivao neobidnoveliko poznavanje uvjeta rada Skola u Dalmaciji, narodito u zagorskom dijelu, te kadrovsku osposobljenosti udZbenidku opremu. Vrlo je dobro znao koliko su upravo osposobljeniuditelji (obrazovaniu hrvatskomjeziku), jezidna kultura, kvalitetni udZbenici na narodnom jeziku, dimbenici ostvarivanja Skole u nacionalnom duhu. Nije potcjenjivao napore vlasti u osrvarivanju uvjeta takve Skole,ali je kritidki prosudivao njihovu nedovoljnost, pa i ogranidenost, Sto je usporavalo ponarodivanje Skola."Ja se Stednjiklanjam (...) ali zaistadokuditi neda mi se Staradi ona vlada, koja milijune na birokraciju i na stvari razasiplje,koje su za dankorisne, - a lakoma joj ruka derhde kad se radi nekoliko hiljadah troSiti na podetno podueavanje." (IzvjeSda stenografska II saborovanja pokrajinskog,Zadar 1864., Marin Pavlinovii, 1978,str.26). Skupa s drugima, sebi vrlo bliskim narodnjacima, posjeiivao je osnovne Skole (Obrovac 1864. godine) hrabreii uditelje u njihovu nastojanjuda Sire hrvatski jezik i potidu nacionalni duh. Nagla5avaoje odgojni utjecaj Skole u Sirenju narodnoga duha i njegovoj afirmaciji, otkrivao moguinost Skole(kroz organizacijupriredaba, recitiranjepjesama,pjevanjei dr.) u Sirenju nacionalnesvijesti i kulturno-civilizacijskih postignuia. Kao zastupniku Dalmatinskom saboru zauzimao se za veiu ulogu lokalne uprave u odludivanju,ne samo u Zivotu Skolenego i o nastavnomjeziku u osnovnoj Skoli (XI. sjednica Dalmatinskog sabora 1864), dajuii prednost materinskomjeziku. Iskazivao je toleranciju u udenju drugih jezika u Skoli, ali nikako na Stetu materinskog jezika. Paritetno udenje talijanskog i hr140
Uloga Katolidke crkve..., 139-143
vatskog jezika moZe postojati gdje je mijeSanostanovni5tvo,ali ne i gdje je disto slavensko(I. Perii, 1974, str. 66). U Dalmaciji su 1862. godine bile 153 osnovne Skole, od toga 125 dvojezidnih, 23 s hrvatskim jezikom i devet s talijanskim. Naravno da je to u odnosu na sastav stanovniStva(95Vo"slavjansko", a tek 5Vo talijansko) bilo nenormalno.Zbog toga je Pavlinovii smatraoda je "uvod narodnog jezika u sud i udionu, i cjelokupnost trojedne kraljevine,to su one dvi velike stvari koje naS nara5taj valja da izvede, - to su dva Zivotnapitanja za na5narodni i drZavni obstanak"(Narodni list, br. 2, 1866,prema Marinu Pavlinoviiu, 1978, str. 27). S pravom je drZao da je priznavanje hrvatskogakao nastavnogau Skoli uvjet za razvoj tog jezika, Stoje bila njegova dalekovidna orijentacija,jer bitno je da se na5 jezik "odrie5i od umietnih uzdah" (1. Perii, 1974, str.57). Trebalo je oslobadatijezik "ropskog poloZaja" u kojem je bio, a njegov razvoj bit ie zadatak "svijih sinova matereslavjanske". Pavlinovii je u o5trim polemikama u Saboruoditovaoupornu nakanuda nastavni jezik u disto "slavjanskom gniezdu" (u Korduli) bude "slavjanski",jer on ne moZe smetati udenju "uljudnosti", kako su to drZali autonomaSi.Ustvari. borio se za upotrebu, afirmaciju i razvoj hrvatskog jezika u Skolamai Zivotu uopie, usprkos vrlo intezivnim ometanjima i optuZbama, Stose oditovaloi u krizi Sabora,raspu5tena 7. travnja I 864. Od Pavlinoviia su mnogi traZili da ih uputi na izvore iz kojih ie "uditi narodni jezik i narodnupoviest" (I. Perii, 1974,str. 62), Sto je bilo zapostavljenou Skolskim nastavnimprogramima.On je i od uditeljske Skole u Arbanasimapokraj Zadra, osnovane1866,odekivaopripremu uditelja u narodnom duhu, odnosno ta je Skola "zasnivala svoju misiju kakvu su od nje oiekivali Klaii, Pavlinovii i ostali" (I. Perif, 1974, str. 67). Borbu za narodnijezik u Skoli nije zatvaraou uske regionalne okvire nego joj je davao Siri nacionalni znadaj(v. pisma o tome F. Radkom i drugima 1867.godine).
Utc
nor voJ Da dat dvi il udi prt na po jar mz po Mr 5k
ur sr€
nir sa je Fr Ci l8 jor 5k tul za ra lir ro M da
NU
de kc Pt pr 1!
v2 M za ot v( S\
n( Je zi lj, N
Uloga KatoliCkecrkve..., 139-143
Nakon uspjeha u ponarodivanju osnovne Skolena redu je bila srednja.U novoj Skolskoj1863/64.godini djelovale su u Dalmaciji detiri gimnazije,dvije realke,jedan dvogodiSnji uditeljski teeaj u Zadnt, dva devetomjesedna uditeljskareeaja(Split i Dubrovnik), jedan jednogodi5nji za uditeljice,jedna katolidka teologija i jedna pravoslavnabogoslovija (u Zadru), detiri naudekeSkole (I. Perif, 1974, str. 53). Za podetakse isticalo kako su obajezika, talijanski i hrvatski potrebni u svim tim Skolama, Sto je u to vrijeme bio "razuman politidki kurs" (I. Peri| 1974, str. 53). Medutim, otpori ponarodivanju srednjih Skola bili su snaZniji i organiziraniji, a utjecaj autonomaSa na politiku razvoja srednjih Skola dosta velik. Narodnjaci se nisu predavali. Na njihov zahtjev (i pritisak) 1867.godine,hrvatskijezik djelomice je uvedenkao nastavniu srednjeSkole(D. Frankovii, 1958, str. 140). Na sjednici Carevinskog vijeia u Bedu 13. oZujka 1874.godine podnijetaje interpretacijakojom se traZi ponarodivanje svih srednjih Skolau Dalmaciji, koju je s jo5 trima zastupnicima potpisao i M. Pavlinovii (te tri zastupnikaiz Slovenije i osam iz Moravske).Tek na Dalmatinskomsaboru(16. lipnja 1884), u kojem su bili veiinom narodni zastupnici, na ponovljeni prijedlog M. Pavlinoviia bedkoj vladi, usvojenoje da se hrvatski uvede kao uredovni i izvanuredovnisluZbenijezik u sve drZavneurede Dalmacije, izuzevSivojsku. Tako se nakon nekoliko desetljeia borbe Mihovila Pavlinoviia i njegovih drugova ostvarilo prirodno pravo naroda (Marin Pavlinovii, 1 9 7 8 ,s t r . 4 5 ) . VaZnim prosvjetno-kulturnim ustanovama u borbi za pobjedu ideja narodnjaka M. PavlinoviCaje drLaoi ditaonice.Zato se zauzimao da se i one, a ne samo Skole. otvaraju Sirom Dalmacije, videii u njima velike moguinosti za razvoj narodne svijesti, ali i uopie "ljudskosti", dovjednosti. Tako ie pri otvaranju ditaonice u Jelsi na Hvaru istaknuti: "Rodom i jezikom, mi smo Hrvati, - prosvjetomsmo ljudi" (Marin Pavlinovii, 1978, str. 49). Nakon uporne desetogodi5njeborbe 1870.
Mirjana Pivac: Don Miho PavlinoviCu borbi...
godine na izborima za Dalmatinski sabor pobijedili su narodnjaci. Time su bili otvoreni putevi za dalje ponarodivanje Skola,ali i sudstvai uprave u opiinama, u demu je Pavlinoviieva uloga bila nezamjenjiva. Ustvari, on ima velike zasluge u dalmatinskomnarodnompreporodu,pa i u borbi za ponarodivanjedalmatinskogSkolstva. Medutim, Narodna stranka nakon te izborne pobjede gubi znadaj nacionalnog pokreta i postaje instrument parlamentarne politike (I. Grgii, 1961, str. 295). U njoj podinju razli(itapodvajanja, Stose narodito oditovalou ideolo5kojbifurkaciji (liberali i klerikalci)(I. Perii, 1974,s.94). Tako je i Pavlinovii iskazivao neka konzervativnija shvaianja u odnosu na svoje suborce,npr. protivio se da Zenskadjeca pohadajuSkole (1863).Kao apologetpolitike papePia IX, Pavlinovii je, narodito poslije Vatikanskoga sabora 1869-1870."po5ao smjerom osudivanjasvega Stoje liberalno", Sto mu je zamjerio M. Klaii u pismu 29.kolovoza 1871. (I. Perii, 1974, str. 94). Zamjerano mu je da brani vjerski duh u ditankama: "Prosto je don Mihi imati svoja osvjedodenja, ali sviet ne ide na to da se svi pokaluderimo" (Ante Bakotii na sjednici Dalmatinskogsabora,Izvj. D.S. XX,Zadar I 884). III Don Mihovil Pavlinovii ide medu najistaknutije lidnosti devetnaestogstoljeia u Dalmaciji, osobito u doba hrvatskog narodnog preporoda (S. Obad, 1991, str. 234). Bio je sveienik, politidar, knjiZevnik i narodni zastupnik, briljantan govornik i o5tarpolemidar,kako medu pukom, tako i u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru te Carevinskomvijeiu u Bedu.Bio je poliglot - zr.ao je latinski, talijanski, francuski i njemadki,poznavaostaroslavenskii grdki, a ni slavenski jezici uopie nisu mu bili tudi. Zastupaoje tezu "piSi kako puk govori" (J. Ravlii, 1969,str. 1 l8), skupljao narodne pjesme,zagonetkei poslovice,izraze i rijedi (predao je za Akademijin dednik vi5e od a.000 rijeei). Polazi5temu je bilo
t41
Mirjana Pivac: Don Miho PavlinoviCu borbi...
'Jezik da se mora uditi od naroda koji osje& za jezik" (J. Ravlii, 1969, str. 120). Imao je razraden vlastiti politidki, kulturni i knjiZevni program i zato su ga mnogi suvremenici (F. Radki, J. J. Strossmayeri drugi) uvaZavali i cijenili. Tako je sa Strossmayerombio u prepisci zaizbor profesoraiz Dalmacije za Sveudili5teuZagrebu, koje se osnovalo 10. listopada 1874. godine,a August Senoaposveiuje mu prvo izdanje "Seljadke bune" (Vijenac 36-53/ /1887). "Nijesili se Ti digao na junadke noge, da oda sna prene5drijemnu du5uprimorskog puka, da ga gromom glasa svoga budi5 u sviest,da korov i5dupa5iz vinograda rodnog, pravi zatodnik naSeg prava, pravi apostol nehijene slobode?" (A. Senoa:Seljadkabuna, Sabranadjela, Jubilarno izdanje "Binoze", Zagreb 1933, str. 376-377). Don Miho Pavlinovii bio je svijestan da je jezik za svaki narod Zivotno vaZan. Politidki narod hrvatski ima svoj jezik hrvatski (Narodni list, Zadar, br. 55, 19. srpnja 1883; prema Marinu Pavlinoviiu, 1978, str. 42). Zato je u svojoj dugogodiSnjoj saborskoj i parlamentarnojdjelatnosti, kao narodni zastupnik i voda Narodne strankeu Dalmaciji, Mihovil Pavlinovii govorio u Zadru, Zagrebu i Bedu hrvatski (Marin Pavlinovii, 1978, str. 56), znajuii kako borba za narodni jezik nije samo filolo5koga nego i izrazito politidkog karaktera. Zato je njegov doprinos u ponarodivanjuSkolau Dalmaciji i uporabi hrvatskogjezika u Skoli te sudstvui upravi
Uloga Katolidke crkve..., 139-143
UI
bio u biti prinos u konstituiranju hrvatskoga narodakao suvremenenacije u modernoj Evropi.
ln tn
Iiteratura Grgii,Ivan,KlaiievapismaRafiArneriju,
kt m V
Zadarskarevija, br. 4-511961. Mihovil Pavlinovii u politici i knjiZevnosti, (Zbornik, ur: S. Obad, I. Runtii, N. Standii, M. Tomasovii), Globus, Zagreb 1987. Obad Stijepo, Don Mihovil Pavlinovii, Zadarskarevija, br. 6/1991. Pavlinovii, Marin, Povijest, ljudi, istina, Nakladni zavodMH, Zagreb 1978. Perii, Ivo, Borba za ponarodenjedalmatins k o g S k o l s t v a 1 8 6 0 - 1 9 1 8 ,H r v a t s k i Skolskimuzej,Zagreb 1974. Povijest Skolstvai pedagogijeu Hrvatskoj (ur.: D. Frankovii), Pedago5ko-knjiZevni zbor, Zagreb 1958. Ravlii, Jak5a, Mihovil Pavlinovii, pet stoljeia hrvatske knjiZevnosti: Radki, Pavlinovii, Nodilo, Lorkovii, MH Zora,Zagreb1969. Standii, Nik5a, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji, Mihovil Pavlinovii i njegov krug do 1869, SveudiliSteu Zagrebu Institut za hrvatsku povijest, Zagreb 1980. Zaninovi1, Mate, Skolstvo Makarskog primorja u Pavlinoviievo doba, U Zborniku: Mihovil Pavlinovii u politici i knjiZevnosti(ur: S. Obad i dr., Globus, Zagreb 1987.
Zusammenfassung MirjanaPivac:tt0ll MlHov[ PAvuil0vtctMKAMPF FUBotEKR0AT|S0HE SPRAGHE [l IIERSGHUIE Im Rahmen des Kapfes der Nationalorientiertenin Dalmatien fiir den AnschluB Dalmatiens an das Mutterland Kroatien analysiertdie Autorin in dieserArbeit Rolle und Formen der Arbeit des Priestersund Volksreforrnators,des Kdmpfers gegendie Autonomistenin Dalmatienund fiir die Affirmation der kroatischenSprache,Don Mihovil Pavlinovii. Pavlinovii war ein talentierterSchriftsteller,der beim Barden der kroatischenVolkspoesie und dem Sch0pferder kroatischenKoine-Sprache,dem Franziskanerfra Andrija Kadii-Mio5ii, reichlich schtipfte.Die in dem populiiren "Pismarica"-Gesangbuch dieses FranziskanersenthaltenenIdeen fiihrte Pavlinovii in der Praxis durch: er verbreitetesie 142
I Uloga Katolidke crkve..., 139-143
Mirjana Pivac: Don Miho Pavlinovii u borbi...
im Sabor (Landtag),im eigenenschriftstellerischenWerk, in seinerKorrespondenz.Dies trug dem schnellensieg der kroatischenSprachein der schule bedeutendbei. Durch Verbindung der kroatischenVolkskultur mit dem katholischenClaubenund der kroatischenjahrzehntelangen Tradition leistetePavlinovii einen groBenBeitrag der Affirmation der kroatischenSpracheund Literatur in Dalmatien. Das war eine wesentliche Voraussetzungfiir VereinigungDalmatiensmit dem Mutterland Kroatien.
143
Ulol
POTOZAJ UJERI{IKA UATEISTIEKOJ Sxou Josip Marinkovid
Saietak Autor u ovom radu analizirapoloZaj vjernika u boljSevidkomSkolskomsusravuod 1945. do 1990.godine. Analizanajprije obuhvaia filozofsko promiSljanjekorijena ateistidkeideologije,zatim njenu praktidnufenomenologijukojaje puha nasilja i represivnogdjelovanjabolj5evidkih pedagoga kako prema nastavnicima-vjernicima,tako u jo5 zao5trenijemvidi i protiv udenika-vjernika. Navodenjemprimjera i dokumenatapovijesnose situira ideoloSko-boljSevidki koncept odgoja protiv Boga, Stoje vodilo sveopioj kulturnoj, prosvjetnoj i politiikoj devastaciji Hrvatskei Hrvata.
Donedavna je na5a (i ne samo na5a) Skolabila radikalno ateistidka.Iako to vi5e nije, povijesna dinjenica postojanja bezboZneSkole,ba5 kao i dinjenica njene propasti, stavljaju nas pred niz pitanja filozofskih, pedago5kih,pa i teoloSkih. Kako, na osnovi dega,po kojim to razlozima utemeljiti Skolu,Stovi5e,ne samo Skolu nego cijeli odgoj na teorijskim osnovama ateizma kao pogleda na svijet? Koji su bili razlozi za to i koliko su ti razlozi filozofski opravdani? Je li ateizam, postavljen kao drZavni odgojni cilj, doista dosljedanonoj filozofskoj ideji iz koje je izveden, a to je filozofija marksizma?Ili moZda filozofrja marksizma, konkretizirajuii se u odgojni zahtjev ateistidkog odgoja, u biti izdaje jednu od svojih osnovnih proklamiranih vrijednosti, a to je humanizam? MoZe li uopie nametanje svjetonazora biti sredstvom odgoja,biti humanistidko? I dalje, Sto znadi dinjenica da se ideal bezboZne Skole i bezbolna odgoja nakon gotovo pola stoljeia uporna nametanja svim pedago5kimi politidkim sredsrvima tako reii preko noii raspao?Sto ta povijesna dinjenica govori o moii, odnosno nemoii Skole u oblikovanju pogleda na svijet svojih udenika?Sto ona svjedodi o stvarnom odgojnom znadajutzv. moralno-politidkog odgoja, kojim se areizam kao t44
odgojni ideal nametao?Kolika je, ako je sve to tako kako smo rekli, duhovnatelina ovako koncipiranamoralnogodgoja,odgoja koji je sebi bezboStvopostavio za jedan od bitnih ciljeva?Sto taj fjasko bezboZne pedagogije svjedodi o pedagogiji kao oblasti ljudskog iskustva?I, na kraju, Sto bezboi.na Skola i poloZaj ljudi u njoj, udenika,a moZdajo5 viSe uditelja, znadi u teolo5kom smislu? U kakav to poloZaj dolazi vjernik koji je duZan deklarirati se kao bezboZnik,jer se to od njega svim raspoloZivim sredstvima drZave zahtijeva? Grije5i li on kao udenik, ali i kao uditelj kada taji svoju vjeru i udi svoje udenike bezboStvu,i je li, i koliko, grijeh tajiti svoju vjeru da bi se izbjegli drZavni progoni udenika? Dakako, moguie je i dogada se da drZavnaSkola,kao i drZavniodgoj u cjelini kroza sve oblike svog organiziranja (tzv. pionirske, omladinske i slidne) sustavno promide ideoloSkezahtjeve,one na kojima establishmentpolitidki podiva. U takvu sludaju i uditelji i udenici, svaki na svoj nadin,postaju u odredenomsmislu duhovni zarobljenici ideologizacije.Sama dinjenica ideologizacije u proturjedju je s idealom duhovne samostalnostii utoliko proturjedi Zeljenim odgojnim vrijednostima. No, ideologije se razlikuju i po svom
odn ton( ju. , savj Kad jedt bilo smj naC dov prer pos Sto joS ipc niz< slui odg vod dat se( hor sav zbi' dol udi
prit ovt teo zna ped nar za pra coj me na sve odt on SE
pre bo< stn ten
akt odl je, prc ra!
Uloga Katolidke crkve..., 144-148
odnosu prema vrijednosti osobne autonomijeonih kojima se kroz odgoj upuiuju. One, s obzirom na vrijednost slobode savjestimogu biti viSe ili manje vrijedne. Kadaje, medutim, rijed o ateizmukao vrijednosnomidealu odgoja, viSe se ne radi o bilo kakvoj ideologizaciji nego o onoj koja smjeraovladati onim Sto na najosjerljiviji nadin definira pojedinadnu osobnost dovjekova biia, zadrijeti u njegov odnos prema onome Sto se doZivljava kao posljednje- svrsi i smislu svega Sto jest. StogaSkolakoja politidki indoktrinira nije jo5 u svojoj ideologiji niizdalekatoliko zla i poloZajudenika i uditelja u njoj nisu joS nizdalekatoliko dramatidni kao Sto je to sludaj sa Skolom, pa i ditavim sustavom odgojakoji zahtijevaod uditelja i duhovnih vodidamladih da sami budu bezboZnicite da takvima udine svoje udenike.U takvim se odgojnim situacijamazbivaju prave duhovne drame, drame ljudske svijesti i savjesti.Jer, odgojni je din vezan za etidko zbivanjei stoga nameranjetakvih zahtjeva dovodi u pitanje moralni integritet i samog uditeljai, dakako,njegovaudenika. Kako djelovanje Skole i odgoja uopie pripadasferi mi5ljenjapedagogije,to cijeli ovaj kompleks, osim filozofskoga i teoloSkoga,ima i duboko pedagogijsko znadenje.U stvari, rijed je o svojevrsnoj pedago5kojzbilji, zbilji koju establishment naredujei dije ozbiljenje odekuje. Zahtjev za bezboini odgoj mora biti pedagoSki praien i on to doistajest. BezboZnise odgoj, dakle, temelji na pedago5kominsrrumentarijukoji svojoj agresivnostii udecaju na drZavne institucije, pa i etablirane sveudili5neustanovekoje se bave teorijom odgoja,nije nimalo beznadajan.Naprotiv, on ih odreduje.Stoga nam u situaciji kada se ateistidkog odgoja oslobadamo ne preostajedrugo nego da se isto tako oslobodimo i onoga pedagoSkogteorijskog instrumentarijana kojem je takav odgoj temeljen.Ako se takav pothvat ne udini, ako se kritidki vrednuje teorija bezboZnog odgoja,moglo bi se dogoditi da se zlo koje je on u sebi nosio ponovi, ovaj put ne kao progon vjernika u Skoli nego kao progon ravnodu5nihili dak ateista.Dogodi li se to,
uvenut Ce razlozi zbog koji smo se borili protiv bezboZneSkole,a to je pravo na slobodu savjesti kao prvog uvjeta slobodnog odgoja. Kao jednu od temeljnih pedago5kih rasprayabezboZneSkole, koja je karakteristidna za cijelu pedagogiju tzv. znanstvenog pogleda na svijet ili ateizma, navodimo knjigu profesora Dragutina Frankoviia "Bitna obiljeZja socijalistidke idejnosti i politidnosti nastave", PKZ, Zagreb 1953. Nju uzimamo za paradigmu bezboZnogodgoja u proteklom razdoblju stoga Sto ju je kao diserraciju prihvatila komisija pedagogai psihologakoji su tada bili i joS su sam vrh etabliranepedagoSke, odnosno psiholo5ke misli. To su tada5nji sveudiliSniprofesori s Katedrepedagogijei psihologije, kojima je predsjedaoStjepan Pataki, a dlanovi su bili Zlatko Pregrad, Zoran Bujas, Marijan Tkaldii i Pero SimleSa,pa prema tome Frankoviiev rad mjerodavnopredstavljapedagogiju driavnoga bezboZnogaodgoja. Tu knjigu citiramo i stogaStoje, osim 1953,izdanajoS jednom i to kao odgovor drZavne pedagogije na "hrvatsko proljeie" kao prilog obnovi jugoboljSevidkeideologije. Prema tome, ona predstavljavi5edesetljetnikontinuitet drZavne ideologije. U njoj se konkretan pedagoSkivid borbe vjere i vjernika opisuje u sljedeioj, pedagozima datoj direktivi: "Napredno orijentirani udenici, ne samo nastavnici,treba da djeluju na svoje drugove koristeii se dinjenicamai generalizacijama s kojima se upoznavajuza vrijeme nastave"(str. 178).Na istoj stranici, govoreii o medusobnoj ideoloSkoj borbi uienika koji idu i onih koji ne idu na vjeronauk,kaZe: "Poznato je da takova borba (potcrtao J. M.) postoji dak u osnovnoj Skoli, medu udenicimakoji ne idu na vjeronauki onima koji idu, no ima uditelja koji prolazemimo toga, kao da ih se to ni5ta ne tide. Nastavnik treba da udestvuje s pedagoSkim taktom u toj borbi (potcrtaoJ. M.) na strani naprednoorijentiranihudenika". Po tome je udenik koji vjeruje izloien ne samopritisku nastave,kojaje sva proZe-
145
Josip Marinkovid: PoloZajvjernika u ateistidkoj...
ta tzv. socijalistidkomidejnoSiu u namjeri da oblikuje "znanstvenipogled na svijet", Sto u ovom kontekstu oznadava ateizam, nego treba biti izloZen i pritisku uditelja kao autoriteta drZave, Skole, dru5tva i znanostikoji na delu "naprednih" udenika, zajedno s njima, protiv njega vodi "idejnu borbu". Odito je, medutim, da je dijete gumuto u takvu situacijukoju bi trebalo da po direktivi pedagogaznanstvenikareZira uditelj ili nastavnikkao svojevrsniduhovni lind. A taj poloZajuditelja vjernika i udenika vjernika u ateistidkoj Skoli uopie nije bio predmet pedago5kih rasprava. Znanost o odgoju zanimalase za mnogo toga ideologijski aktualnog, ali za jedno od bitnih pitanja pedagoSkezbilje, poloZajvjernika u Skoli u kojoj promide ateizamkao odgojni ideal, nije imala nimalo sluha.To, dakako, govori o stanjuduha u teoriji odgoja. Sam pojam ateizmana kojem se odgoj zasnivao nije, medutim, posve jednoznadan.Stoga Stoje to tako, moguie je da se poneki odnos prema eshatonu sa stanoviStavjernika posmatrakao ateizam, a da se isti taj odnos u odima radikalnih ateistavidi kao stanovitoblik vjerovanja. Kada, dakle, govorimo o poloZajuvjernika u ateistidkoj Skoli, morali bismo biti nadistuo kakvu je to ateizmurijed. U praksi na5eSkolena djelu je bio ateizamkoji je teZioda postaneuniverzalnimpogledomna svijet. On se uspostaviokao odgojni cilj, te je odatle proiziSao zahtjev ne samo za ravnodu5noSiuprema vjeri, niti samo za ignoriranjem svega Sto je dalo slutiti na vjerski doZivljaj, nego mnogo vi5e od toga, za radikalno polemidan odnos prema njemu, na - kako kaZeFrankovii - borbu protiv njega. Pristup dovjekovu odnosuprema onom Stoje posljednjeiskazivao se ne samo kao ateistidannego i viSeod toga, kao antiteistidan.Filozofsko-teorijskion se pozivao na djela Marxa, Engelsa,Feuerbacha,itd., no antiteizamnjegova nastupane bi se mogao svesti na te izvore vei stoga sto je pedago5ka praksa antiteizma, vidjeli smo, nehumana u samom svom biiu, a humanizam je, bar teorijski, jedan od Marxovih ideala. Bojovni ateizam bolj5evidke Skole t46
Uloga Katolidke crkve..., 144-148
svjedodioje u biti jednu drugu praksu,i to ponajprije politidku, praksu koja je i5la za tim da u potpunosti ovlada svijeSiu ljudi potiranjem dovjekova odnosaprema Bogu u kom su - sasvim opravdano - nazirali najveii otpor zahtjevu za zarobljavanje ljudske savjesti. U tom, u biti vi5e politidkom nego filozofskom stavu imale su pedago5keteorije i pedagoSkapraksa antiteizma svoju osnovu. U specifidnonaSimuvjetima antiteizam odgoja imao je izriditu politidku funkciju koja je teZilatome da se posredstvomnjega prevladajuvjerske,pa po tome i nacionalne razlike u vi5enacionalnoji viSevjerskoj drZavnoj zajednici, tj. teZilo se posredstvom njega kao noseie ideolo5kekomponente udvrstiti unitaristidkupolitidku vlast. Drugim rijedima,on je u politidkom smislu bio u funkciji tzv. jugounitarizma. Da je tome bilo tako dade se razabrati iz Cinjenice daje odgoj bio netolerantanprema onim oblicima vjerovanja koji su u naSoj duhovnoj sredini bili aktualni,posebnopak prema katolidanstvuu Hrvata, dok je, sasvim nedosljedno tome, tolerirala neke druge oblike vjerovanja, primjerice razlidite budistidkesektekojeje donio val pomodnosti. lz toga se moZe razabrati d,a praksa antiteizmau odgoju nije no5enatoliko metafizidkim koliko politidko-pragmatskim rezonima.Karakteristidnaje za tu tvrdnju dinjenica da je "Historija filozohje" od Vejnoviieve (Skolska knjiga, Zagreb) iscrpno informirala o, primjerice, dZainizmu,a marginaliziralakrSianstvo. Ono po demu suodavanjes bezbo5tvom kao odgojnim ciljem dojuderaSnjeSkole postajeza nas znadajnonije, medutim, toliko pitanje njegova metafizidkog utemeljenja (ono je vei mnogo puta propitivano), koliko znadenjedinjenice da se u toj Skoli koja nareduje i promide ateizam nalazei vjernici, i to vjernici uditelji i vjernici udenici.Odatle onda proizlazi pitanje,presudno za odreilivanje same pedagogije,a posrednoi poimanje same religije, hoie li vjernici pod utjecajem takva odgoja prestati biti vjernici ili ie, naprotiv, upravo koz takav nastupSkolejadati u svom vjerskom uvJerenJu.
Ulc
aci vje pol no ide go koj koj pr€ tiv isti vj€ ne titi sv Ju pn
,,2
St\
ro, va
vJ
ri
ac m at be
dl jar
je oc
u
ar'
m le pr ni ol
gl z2 jir
ni
dr p( gl 0l
II
z
Uloga Katolidke crkve..., 144-148
Odito je, medutim, da pedago5kasituacija u kojoj su uditelji vjernici i udenici vjernici nije ista, ali te5ko je reii diji je poloZaj teZi i koji od njih viSe opruZuje nosioca ideje o bezboStvukao odgojnom idealu. Djeca vjernici u takvu su pedago5kom svijetu izloleni duhovnom pritisku koji proizlazi iz onog druStvenogautoriteta koji Skola ima, autoriteta ateistidki interpretiraneznanostikoja im se, u duhu pozitivizma, predstavlja kao vrhovni svjedok istine, svjedok koji svjedodi protiv vjere i vjerovanja, a da oni sami za svoju vjeru nemajudrugo duhovno uporiSteosim vlastita osvjedodenja koje ovako napadnuto svim pedagoSkimsredstvimaSkoleosjeiaju kao neku vrstu osobnekrivnje. Od Skole promicane vrijednosti kao "napredno", "znanstveno", "reakcionarno". "neznanstveno" itd. uperenesu protiv njihova vjerovanja,svrstavajuii ih u druStvenonegativan kontekst. No, nije mnogo lakSe ni uditeljima vjernicima.Oni su ne samoprisiljeni Zivjeti dvostrukim Zivotom nego dolaze u situacije u kojima prema djeci vjernicima moraju nastupati s pozicija propisanog ateizma kao odgojnog ideala. Oni, dakle, bez svoje krivnje moraju Zivjeti Zivotom dvostrukogdovjeka,Stoznadi ispod dostojanstvaslobodneljudske lidnosti. Iz svegaStosmo rekli jasno proizlazi da je vei sama pedago5kaideja bezboZnog odgoja ne samo filozofski pogre5nanego i u pedagoSkomsmislu nehumana,StoviSe antihumana.Posebnoje pak pitanje razumiju li uopie tvorci bezbolne Skole dijalektiku vjerovanja i nevjerovanja kada promidu nazor po kojem jednom "dokazana" nevjera postaje doZivotnim nazorom onoga komu se demonstrira. Povijesno gledajuii, praksa bezboZnogodgoja pokazala se potpuno neuspjeSnom.Ona u svojim namjeramanije uspjelai to je nepobitna povijesno-iskustvenadinjenica. Raspadom bolj5evizma,unatoe njegovoj gotovo polustoljetnoj praksi antiteistidke pedagogrje,vjerski se Zivot obnovio kao da odgoj nikad nije ni bio voden idejama ateizma. Antiteistidkaje pedagogija,dakle, doZivjela potpun neuspjeh i sve te teorije
moralnog odgoja za bolj5evidko druStvo pokazale su se potpunim proma5ajem. Jedino u demuje ateistidkapedagogijadoista uspijevala jest duhovna tortura, represijana udenicimai uditeljima, nasilno oblikovanje dvostrukog Zivljenja, nametanje homo duplexa, kao oblika Zivljenja u "odgojnim" ustanovama. Iz svega redenog proizlazi da poloZaj vjernika u bezboZnoj Skoli moralno optuZujenjene nosiocei tvorce, od onih koji su oblikovali teorijske odgojne ideale, pa tako i ateizamkao odgojni ideal, do tvoraca posebnih, tom zadatku primjerenih prirudnika tzv. moralnogodgoja i svih onih metodika posebnih predmeta koje su se trudile nastavom promicati materijalistidko-ateistidkipogled na svijet, od biologije i povijesti do hrvatskogjezika, pa i matematike. Sva ta pedagoskaliteratura zasluZuje svojevrsnuinventarizacijui dezideologizaciju, procjenu na osnovi toga koliko je bila angaZiranau jednom pedago5kinehumanu postupkuodgoja. Iz svega bi se moglo zakljuditi da je cjelokupna pedago5ka literatura tog razdoblja promicala ateizam i antiteizam kao svoj odgojni ideal. To je, medutim, samo djelomidnotoeno.Antiteizam i ateizam bili su okosnicesluZbeneideje odgoja i oni su promicani od etabliranih pedagogai pedagoSkihinstitucija. No, valja ustanoviti da se usporedo s njima duo i drugi glas. Tako je od sluZbenihpedagoSkihinstitucija bio marginaliziran,dinjenica je da je postojao. Stoga se za ateizam kao odgojni ideal ne moZe optuZiti pedagoSkasvijest u cjelini nego samoetabliranidrZavniodgoj i njegoveteorijskenosioce. Kritika ateizma kao odgojnog ideala bila je no5enatrima idejama. Prva je od njih da ateizamkakav se zastupau odgoju nije koherentanidejamana koje se poziva, tj. Marxovoj filozofiji ('iProtiv prosvjetiteljske kritike religije", Skolske novine, 8. travnja 1975), druga je da ignoriranje dimenzije religioznog dovodi do obrazovnogsakaienjaudenika(Polet: "Kako se nastava odnosi prema religiji" 9-10/ 1965 i "Tretiranje religije u obrazovanju", Glediita 211966.te "Ogledi iz filozofije
t47
Josip Marinkovidi PoloZaj vjemika u ateistidkoj...
odgoja", Skolske novine, Zagreb 1988, esej "Smrt kao tema pedagoSkog postupka", u kojem se pokazuje da ateizam nije u odgojnom postupku kadar objasniti egzistencijalne probleme dovjeka), a treia je da je ateizam kao odgojni ideal nehuman i proturjedan pedagoSkoj ideji odgoja (savjetovanje na Filozofskom fakultetu, OOUR pedagogijskih znanosti, pod nazivom "Ateizam kao odgojni ideal", Zagreb 1988, te dlanak u Danasu: "BezboZni odgoj", i na kraju "Ateizam kao odgojni ideal i uditeljstvo filozofije" u knjizi "Filozofija kao nasrava", Filozofska istraZivanja, Zagreb 1990). Vei ovo Sto je navedeno pokazuje da promicanje ateizma kao odgojnog ideala i dovodenje udenika i uditelja u one pedago5kesituacije koje smo opisali ne pada na savjest cjelokupnoj pedago5koj svijesti nego samo onom njenu dijelu koji je ateizam kao odgojni ideal nadredio opieljudskoj toleranciji.
Uloga Katolidke crkve..., 14/,-148
Povijesna dinjenica postojanja ateistidkog odgoja i povijesna dinjenica poloZaja vjernika u takvu odgojnom postupku kao i, na kraju, povijesna dinjenica rasapatakve odgojne koncepcije svjedok je dokle dovjekovo nastojanje moZe prodrijeti u domenu tude svijesti. Ona svjedodi o moci i nemodi etablirana odgoja te moii i nemoii njegove teorije. Stoga kljud pedago5kogmiSljenja treba traZiti u vizijama opiih ljudskih vrijednosti. Slom ateistidkepedagogijei pedagoSki uvid u njegove razloge otvara prostore moguioj pedago5koj kritici onih filozofskih ideja na kojima se ateizam kao odgojni ideal temeljio. I na kraju, iskustvo ateistidkog, odnosnoantiteisridkogodgoja i nedostojna poloZaja koji su u njemu imali vjernici udi nas da bez tolerancije kako prema vjernicima razliditih vjera, tako i onima koji u pogledu vjere lutaju izmedu vjerovanja i nevjerovanja ne moZe biti vrijedna, dovjekadostojnaodgoja.
B lvi
Sa U
tra zir nj(
VS
idr trz
u
NU
na
Zusammenfassung JosipMadnkouic: lllEIAGEllERGIAUBEIIDEil lt B0ISCHEW|ST|SCHEil SCHUTSYSTEM 1945-1990. In diesem Artikel analysiert der Autor die Lage der Glaubendenin bolschewistischen Schulsystem1945-1990. Die Analyse enthalt zuerst ein philosophischesDurchdenken der Wurzeln der atheistischen Ideologie. Dann wird die praktische Phdnomenologiedieser Ideologie durchdachr, die voll von Gewalttatenund repressiverWirkung der bolschewistischenPadagogengegen gliiubige Lehrer und noch mehr gegen gliiudige Schiiler ist. Durch Angabe von Beispielen und Dokumenten wird das ideologisch-bolschewistische Konzept der Erziehung gegen Gott geschichtlich loziert. Solihe Erziehung fjth{g tu einer allgemeinkulturellen,politischenund BildungsdevastationKroatiensund der Kroaten.
ni
(r
id rC hr S id ni nl
g1
n tt S
I
S'
148
BouSEUrErn nrnzActJA HRvATsKoc uElrrusTvA Ivan Biondii
Saietak U !|dY se genetsko-strukturalno-funkcionalnom metodom, a u obzoq'u suprostavljenih tradictja hrvatskog Skolstva(krSiansko-nacionalnovs. liberalno-internacionalno),analizira boljSevidkaateizacijahrvatskog uditeljstva za doba komunistidkeJugoslavijekao i njeneposljediceu postkomunistidkojHrvatskoj. U prvom sludaju,s motri5taproturjednihodgojnih paradigmi (autaritarno-hijerarhijska vs. demokratsko-,pluralistidka), analiziraju se dva tipa uditelja: (l) uditelj kao promicitelj ideoloSkogtransfera("inZinjer duSa")i (Z; ueiteti kao promicateli ,nanitu"no-t uttu-o! transfera("suvremenaprofesija). U drugom sludaju,s obzirom na povijesni interregnum,analizirajuse dvije tendencije u razvoju hrvatskoguditeljstva:(l) CRO-demokratska(koja uspostavl,lapovijesni koniinuitet u_ozradjuzapadno-krsianskecivilizacije) i (2) CRO-UoljSividka"ftbjase izgraduje na povijesnomdiskontinuitetu,tj. izvan nacionalnogi kulturnog UiCahrvatskognuroaa).
Bolj5evizmu,kao primijenjenom marksistidko-lenjinistidkom komunizmu,"niSta nije bilo sveto, ni pro5lostjednog naroda, ni njegovepovijesnei kulturne vrednote,ni njegov duh, ni njegove nacionalnei religioznevrijednosti,ni samasadaSniost osim njega samog" (2. Knezovi1, 199t, s. 102). S obzirom na to, tijekom svogagotovo polustoljetnog djelovanja ta je totalitarna ideologijaduboko obiljeZilabiie hrvatskog narodakoji se vi5e od tisuiljeia izgradivao na zasadamazapadnoeuropskekrSianske (benediktinske)civili zacije. Buduii da komunizam, vei po svojoj ideologiji, pobija povijesno pamienje naroda, on je svim sredstvimanastoiaoli5iti hrvatskinarod nacionalno-politidk!samostojnosti i izbrisati mu duhovno-kulturni identitet. S tim u svezi "na prvom udaru nalazi se vjera naroda,koju se podvrgava nesmiljenoj kritici, iskrivljavanju i izrugivanju, ispravno sluteii, da obarajuii vjeru, obarai naSupripadnosteuropskomkulturnom krugu, i dosljedno,na5upovijest, a s njom i na5u samobitnost" (B. Perovii, 1 9 7 4 ,s . 2 6 r - 2 6 2 ) . Iako je boljlevidka ateizacija zbog svega toga obuhvatila sustavnosva po-
drudja dru5tvenoga i kulturnoga Zivota, posebiceje opedatila hrvatsko Skolstvo i uditeljstvo. S obzirom na to, drZimo vaZnim analizirati razvoj uditeljstvau tom gotovo polustoljetnom razdoblju, i to poglavito sa stajaliStabolj Sevidkeateizacije. Marksistidko-lenjinistidka historiografija opisivala je razvoj hrvarskog udireljstva u obzorju klasne paradigmekao: "antiklerikalno (naprednjadko)"vs. "klerikalno (natraZnjadko)".Medutim, drZimo da je taj razvoj i5ao "uporedo s politidkim i narodnim borbamaza sloboduodnosnopravo narodnog samoodredenja"(Y. Petz, 1942, s. 7), pa se - s tim u svezi - mogu rekonstruirati sljedeie "razvojne paradigme hrvatskog uditeljstva" (I. Biondii, 1994) (vidi tabelana str. 144). BoljSevidka ateizacija hrvatskog uditeljstva,kakoje razvidno,svoje korijene ima daleko ranije, tj. u sedamdesetimgodinama proSlogstoljeia. Naime, glede sekularistidke Skolskepolitike, tada dolazi do tragidnog raskoljavanjadotad jedinstvenoga uditeljskog korpusa na "kr5iansko-nacionalno"(F. Klaii i S. Basaridek)i "liberalno-internacionalno" uditeljstvo (I. Filipovii i D. Trstenjak),na kojim se tradici-
t49
Ivan Biondii: BoljSevidkaateizacijahrvatskog...
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Shemal.: RazvojneparadigmehrvatskoguCiteljstva
AUSTRO-UGARSKA ( 1 8 7 4r-9 l 8 ) krSiansko-nacionalno
KRNI-JEVINAJUGOSI-AVUA (l9l8-1941) autonomno-federalistidko
CRO'nacionalno
:.
YU-nacionalno
NDI] \ t t a t - t > a J )
CRO-nacionalno
YU-intemacionalno
FNRJ/SFRJ (1945-1990) autoritamo-hijerarhijsko
i
RI]PURLIKA HRVATSKA ( 1990-1993)
CRO-demokratsko
jama sve do danaSnjihdana odvija drama hrvatskogSkolstva. S tim u sveziu raduiemo analizirati(1) boljSevidko razdoblje razvoja hrvatskog uditeljstva,te naznaditi(2) osnovne tendencije njegovapostboljSevidkograzvoja.
1. BOUSEUEKO RAZDOBUE BAZVOJA HRVATSKOG UcIEUSTVA Kada se nakon sloma svoje drZaveponovo, bez svoje volje, i drugi put naSaou sklopu Jugoslavije,tada sklonjeneu tabor anti150
CRO-boljScvicko
faSistidkihsila, hrvatski narod podinje svoj gotovo polustoljetni "kriZni put": od narodne tragedije u Bleiburgu, preko poratnog terora i ubijanja te policijskog terora A. Rankoviia i ugu5enog"hrvatskog proljeia" do egzodusahrvatskih radnika i inteligencije, gospodarskogizrabljivanjai drugoga. Ukratko, hrvatski je narod bez s l o b o d e ( n a c i o n a l n e ,v j e r s k e , p o l i t i C k e , kulturne i gospodarske)postao jo5 jadim zarobljenikomvelesrpskei komunistidke ideologije. Komunistidki totalitarizam, s obzirom na svoje temeljne odrednice, korjenito
Ulog
rask dru5 ovir hrvi turn nas isku mat -len nas drLz nlc€ svu
tos( ide< pet( dr.) rzgt mJe fazl kul mo nja ga nJe (ist
clo kla vre Zat kat raz intr SA Mi
kor na lik sre VJ lar nir VE
pri ka s4 s4 dr
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Ivan Biondii: BoljSevidkaateizacijahrvatskog...
raskida s tzv. burZoasko-gradanskim druStvomi svim njegovim stedevinamana ovim prostorima. U totalitarnoj zajednici hrvatski se narod, diji je nacionalni i kulturni identiteti dotad bio stalnougrozavan, na5aopred novim i joS teZim povijesnim isku5enjima, naime, u okruZenju izrazito materijalistidkogi ateistidkogmarksizma-lenjinizma "koji po planu isprevraia sav naS povijesni i kulturni rjednik, kao i sadrZaj s obzirom na dovjeka,na na5ezajednice i ustanove,na slobodu,vjeru, kulturu i svu tradiciju" (B. Perovii, 1979,s.266). S tim u svezi, na ispraZnjenii opustoSeni duhovni prostor uguravane su ideoloSkesheme(revolucija, klasnaborba, petogodi5nji planovi, samoupravljanjei dr.), "ali ne vi5e kao novi izvori duha za izgradnju nove humane kulture, niti kao mjesto ljudskih susreta, kao suodenje raznolikih mnijenja druStvenih skupina i k u l t u r n i h i d e n t i t e t a( . . . ) n e g o k a o n e k i monstruozni apartizam, koji svojim prianjalkama siSeZivotni sok iz naroda,da bi ga prelio u partiju i njezinu birokraciju i od nje stvorio iskljudivi subjekt povijesti" (isto,s.262). Komunisti su nivelirali sve vjerskei nacionalne razlike i kao temelj postavili klasni (proleterski)princip koji se tijekom vremenasve vi5e pretvaraou velikosrpski. Zatoje i marksistidko-lenjinistidkiateizam, kao sluZbenaideologija, osim filozofskih razloga, imao i politidku ulogu u smislu integracijerazliditih vjera i naroda,dakako, sa stajali5tavelikosrpskihinteresa(v. J. Marinkovii, l99l). Medutim, i u bolj5evidkoj Jugoslaviji komunizam i pravoslavlje(= svetoslavlje) na5lisu se u simbiozi ivrstih interesa(= velika Srbija). Zato je boljSevidkisustavsvim sredstvima nastojao iskorijeniti katolidku vjeru i njene institucije (v. M. Kisii-Kolanovii, 1992), jer su smetale trima stoZernim idejama: komunizmu, pravoslavlju i velikosrpstvu. Zato je komunizam srpskom pravoslavljuisto tako bio "bliz i simpatidan kao i detni5tvo,jer je jedno i drugo u sluZbi srpstvai jedno i drugo ima zadaiu udvrstiti srpsku hegemoniju nad drugim narodima drLave,u prvom redu nad Hrvatima" (M.
Hrvatinii, 1973, s. 579). Ateizam, socijalistidki patriotizam (tj. "bratstvo i jedinstvo") i internacionalizambili su zato fundamentalni ideali i YU-boljSevidkepedagogije, koja je u korpusu ideolo5kih aparata imala jedno od srediSnjihmjesta i dija je zada(a i uloga bila formirati i izgraditi "novog dovjeka". Zato u tom boljSevidkom korpusu uditelji dobivaju atribut "inZenjera ljudskih duSa", jer su shvaieni kao "proizvodadiproizvodada",kojima je glavna zada1aproizvestinacionalnueutanaziju kod djece i mladeZi.S obzirom na to, rado se citirao V. I. Lenjin koji pi5e da "u socijalizmu narodniuditelj mora biti postavljen na takvu visinu, na kojoj on nije nikad stajao, ne stoji i ne moZestajatiu burZoaskom druStvu". Ovu je tezu, na svoj nadin, ponavljao i J. B. tito, koji kaZekako "smo odludili da energidnoprovedemo novu liniju i podignemo ugled i autoritet nastavnika i uditelja na stupanjkoji odgovara njihovoj ulozi u na5emdruStvu" (v. ur. S. Pataki, 1952,s. 343-345). Medutim, kako znamo,teza o posebnoj vokaciji uditeljstva tijekom je vremena stalno blijedila te uodi sloma boljSevizma bila i posveiznevjerena.Tako, kadaje bila rijed o druStvenomstatusui ulozi uditelja, kazanoje da je ona sve nepovoljnija,tj. da je ta "profesija kao rijetko koja izloZena sustavnoj pauperizaciji, proletarizaciji, degradaciji,dekvalifikaciji i deprofesionalizaciji" (1.Biondii, 1988,s. 28). U analizi uditeljstvau tom polustoljetnom razdoblju, sa stajaliStasociologije profesije, mogu se razlikovati dvije paradigme: (l) autaritarno-hijerarhijska(koja uditelja, kao "inZenjera ljudskih du5a", stavlja u funkciju promicatelja ideolo5kog transfera),i (2) demokratsko-pluralistidka (koja se javlja osamdesetih godina te uditelja,kao suvremenuprofesiju,sagledatransfera). va u ulozi znanstveno-kulturnog
uEitelistvo 1.1.Autoritaln0-hiierarhiisko Ovo uditeljstvo, glede uloge i zada1a, izravno proizlazi iz "partizanskog uditeljdok stva" (ugoslavensko-internacionalno), svoju vertikalu i povijesni kontinuitet ima u tzv. naprednomuditeljskom pokretu, tj. l5l
jo3 od "filipoviieva doba", a posebno izmedu dva rata.
saveza komunista i izgradnje socijalistidkog druStva"(K. Bezii, 1980,s.33). pedagogijaje, dakle, bila posve osamosraljena od filozofije i korpusadruStveno-humanistidkih znanosri. Da ne bi bilo skretanja i nesnalaZenja, informiranje i formiranje uditeljstva bilo je omedeno dwstim koordinatnim sustavom danas da potcrtamo da upravo oni koji su tzv. udZbenidke pedagogije. Odredena se borili i koji su imali dovjedanskei inrer- posebnomrecepcijom marksizma-lenjiniznacionalistidke ciljeve pred sobom, a to ma (tj. marksizma Druge intemacionale), znadi i prije i poslije rata, i marksisti i ta je pedagogijabila autenrieandokument komunisti, i razni drugi lijevi ljudi koji su etablirane ideologije te je post festum pojaSnjavalai poznanstvenjivalapaftijske -sebgrili za to, upravo su stvarali ono Stoje lebdjelo pred odima, kaZem najprogre- stavove i politiku. S tim u svezi, "nijedan sivnijih neimara (...) istinskojugoslavenst- naS udZbenik pedagogije nije pisan pod vo" (v. ur. D. Pazmani dr., 19i6, s. l7). utjecajem ameridkih, engleskih, francuskih, njemadkihili nekih drugih udZbenika, niti su posvesamostalnoi originalno djelo, nego su pisani pod utjecajemi uzorima upravo sovjerskih udZbenika" (V. poljak, 1968,s. 433). stvenoj zajednici", ta nova pedago5kamiS obzirom na promjene i zaokrete parsao ne postoji kao samostalnoiskustvo u tijske politike (d. traZenjaoriginalnog razsvijetu nego je in tuto amalgamiranaideo- vojnog puta), koju je sa zaka5njenjemi lo5ko-politidkom paradigmom postojeie prvim nesnalaZenjimapratila oficijelna vlasti. S tim u svezi pedagoSkamisao u pedagogija,moZe se skicirati nekoliko etaHrvatskoj, kao jedna od etapa druStvenog pa, samo kategorijalnoinoviranih bolj5evirazvoja, "egzistira u uvjetima ideologijdke pedagogije:
lenjinistidko-stalj inistidkapedagogij a (A.I. Gruzdjev, 1949)
I
v
marksistidko-lenj i nistidkapedagogija ( u r . s . P a t a k i ,l 9 5 l )
I
v
socijali_stidka pedagogija (ur.P. Simle5a,l97l\
I
v
samoupravno-socijalistidka pedagogij a (A. Vukasovii,1990)
I
v
"demokratsko-krSianska pedagogija" (A. Vukasovii, l99l)
r52
I
ri
(
-i
n
1 t z c
Unutar autaritarno-hijerarhijskeparadigme uditeljstva moZe se, s obzirom na
ma. Naime,kako kaZeA. K. Bu5ljaegaO: "Pedagogija je poddinjena politici, koju provodi Partija bolj5evika pod genijalnim vodstvom velikog Staljina" (v. D. Frankovii, 1953,s. 26). S rim u svezi, zada& je i naSeboljSevidkepedagogije bila da s-e, utemeljena na marksizmu-lenjinizmu-staljinizmu,ideolo5kiuskladujei usmjera1.1.1.UEitelj . trudhenik va s politikom Komunistidkepartije Jugoslavije. S obzirom na to, razmjerno je lako rijeSenoi pitanje cilja novog socijalistidkog odgoja, pitanje cilja koje je uopie u povijesti pedagogije bilo toliko predmerom prijepora i sporenja.Sadaje, medutim, taj som i postali sastavni dio organizacije cilj izvuden iz jednostavne,desto citirane, trudbenika" (ur. D. Frankovii, 1958, s. poruke J. B. Tita (1946): "Usadujte u du5e 462). naSeomladineone ideje koje su nosili borDjelovanje uditelja-trudbenikaobiljeZe- ci za vrijeme rata" (v. V. Schmidt, 1985, s. no je "petoljetkom", kratkom, ali inteziv- 45). Iako je s "usadivanjem", metodidki nom etapom razvoja do i oko sukoba sa gledano, i5lo teZe, ostaje dinjenica da su "tekovine NOB-e odredilejasno smjernice na5eg odgoja i sisrem cjelokupnog djelovanja" (1.ToSii, 1946,s.4). Shodnotome, "narodnavlast se morala rije5iti da se Skoleodisteod reakcionarnos ideoloSkogaparatai da se unese nov sal drLaj i nov duh u skladu s tekovinamarevolucije" (D. FrankoviC,1911,s. 41). Radilo se, dakle, o temeljitoj reorganizaciji socijalistidkogodgoja i kulture nad peda- Skolskogsistema"ukidajuii sve nedemokgogijom imperijalizma" (D. Frankbvii, ratske elementestare Skole, a izgradujuii 1 9 4 8s, . 2 1 5 ) . novi Skolski sistem na savremenimdemokratskim principima" (2. Palhk, 1947, s. 521). Kako je tekla ta preorijentacijai reorganizacija,provodenasvim metodama i sredstvima represivnog i ideoloSkog aparata? Odmah u poraiu, da bi se izbrisaosvaki zo{u "socijalizam znati svestranui nevi-
Nova orijentacijapedagogije,buduii da je izvedena izravno iz aktualnepolitike, nije imala posebnihepisremolo5kihproble-
dei.,9O siroti5taza starce.Od sjemeniSta8 posve,a 6 djelomidnokonfiscirano,oduzeto stotine Zupskih domova. Od 70 katolidkih listova ne iz'lazini jedan jedini" (v. M. Hrvatinii,1973, s. 583). Katolidkacrkva suodavalase tako s naletom politidkog ateizmakoji je poprimao sve vi5e oblik an-
r53
UI
tireligioznogaterora.Importiranasovjetska pedagogija,kao obvezatniudZbenik,dakako, odbacuje svaku religioznost te polazi od "borbenog ateizma" buduii da je po"vaspitanjeu naudno-materijalistidkom gledu na svijet" istodobno i "antireligiozno-vaspitanje" (v. A. I. Gruzdjev, 1949); u tomu je posebnu ulogu imao dasopis "BezboZnik". Partijske organizacije stoga su vodile o5tru kampanju protiv uditelja (nastavnika)i udenika,koji su tako postajali nepodobni,posebiceu uditeljskimSkolama. Spominju se tako sludajevi (Cakovec, Dakovo), gdje su Skole traZile od roditelja posmenojamstvo da neie tjerati "djecu u crkvu i vjeronauk",gdje su udenici vjernici negativno ocjenjivani iz druStvenih predmeta, gdje su ocrnjivani kao "nerprijatelji" te se traZio "paragrafkako bi se udaljili iz Skole" (N. Kisii-Kolanovii, 1 9 9 2 ,s . 1 8 9 - 1 9 0 ) . Pitanje vjeronauka ono je Sto je prosvjetnim vlastima i Skolamazadavalo podosta problema.Vjeronauk se u Skoli, kao fakultativan predmet,izvodio od prvog do detvrtog razreda,paje barem na taj nadin kako se tvrdilo - u vi5im razredima bila osigurana idejnost i marksistidka zasnovanostnastave.Medutim, i u prvom sludaju posrijedi je bilo viSe formalno pravo, buduii da su se javljali Zestokiotpori i optuZbena tu nastavu,oznadenu"tribinom za protivnike i kampanjom za Sirenje neprijateljskih kleveta i laLi, za zaglupljivanjei ulijevanje otpora u mlade du5e" (S. TomaS e v i i , 1 9 4 6s, . 4 4 7 ) . Uditeljstvo, koje je imalo bogatu tradiciju u svom organiziranju (stale5kom, strudnom i humanitarnom), slijedeii sovjetske uzore,u svom reorganiziranjudoZivljava korjenite promjene. Obnovljeni Savez hrvatskih uditeljskih druStava (SHUD) i DruStvo hrvatskih srednjo5kolskih profesora (DHSP) ubrzo su bili zabranjeni i likvidirani, a njihova imovina postaje svojinom komunistidkih sindikata. Na izvanrednoj skupsrini HPKZ-a (1946) izvr5enoje "diSienje" redova buduii da su suradivali s usta5kim vlastima, te su neki dlanovi iskljudeni, a nekima je izredena zabranajavnograda.Zbor, kojemje konadt54
no oduzet i atribut "hrvatski" (otad se govori i piSePKZ), osvjeZenjenovim snagama, koje su bile "nosioci revolucionarnih promjena u odgoju i obrazovanjui koje su se nastojale otrgnuti od dotada5nje burZoaskepedagogije" (T. Zalac, 1983, s. 2M). Nakon raspuStanjaHPKZ-a, Zbor djeluje unutarjedinstvenih sindikatakao "Centralna pedago5kakomisija", tj. u Savezu prosvjetnih radnika i namje5tenikaHrvatske, odnosno FNRJ, Sto je bilo "u skladu s opiim stremljenjima radnidke je komiklase u na5oj zemlji". PedagoSka sija imala i odsjeke prema stupnjevima Skola, odnosno specifidnim oblicima (odsjek za omladinu, opiu pedagogiju, psihologiju i sl.). Zbor je tako "prodiSien", nadovezujuii se na svijetle tradicije "filipoviieva doba", svoje djelovanje predano posvetio "izgradnji naSe socijalistidke Skole i uzdizanju pedago5kih kadrova u duhu ideologije marksizma,socijalistidkog patriotizma i znanstvenepedagogije" (D. Frankovii, 1971,s. 40). Zborovo glasilo "Napredak" zamjenjuje novi dasopis"Pedago5kirad" (1946), koji dinamogeno ime dobiva prema bolj 5ev i dko-tejlori stidkoj pedagoSkoj paradigmi (odgoj - rad). Iako je "Napredak" (1946) iziSaokao dvobroj, ugu5enjenakon o5trekritike R. Zogoviia, koji je istakaoda je njegovo pisanje za NDH bilo "davanje legalnostidrZavi - Jasenovcu",tj. da je "svaka knjiga koja je izaSla pod firmom NDH bila jo5 jedna cigla na stravidnom zidu, iza kojeg je radila jasenovadkaklaonica" (v. S. Bandii, 1993). Zadaia je "PedagoSkograda", kao borbenogaglasila sindikaliziranogZbora, bila vrlo sloZenai odgovorna buduii da se vodila "oStra borba na ideoloSkomfrontu, borba za ideolo5ko-politidki odgoj, za usadivanjeu svijestnaSihljudi marksizma-lenjinizma, za formiranje njihova pona5anja"(S. Pataki i dr., 1949, s. 159). Kako je veii dio uditelja Zivio i radio "u kalupima tude, reakcionarne ideologije", trebaloje, usporedos planskim uzdizanjem novogakadra,ideoloSko-politidkipreodgojiti stari.
vi ta St
5 d n
Si
Is d p
S(
s tz II
s
F II
jt n n n jr F
I
t
tt
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Ivan Biondii: Boljsevidkaateizacijahrvatskog...
Medutim, to "preodgajanje" i "usadivanje" odito nije uvijek iSlo lako i jednostavno. U jednom Zborovu izvjeSiu tako stoji da "Odsjek za nastavnike srednjih Skola" dobiva prijekor, a glavni se nedostatak vidi u tome "Sto se u dovoljnoj mjeri ne drZi programa rada koji je propisala Centralna uprava sindikata FNRJ". Isto tako, nakon proma5ajau "Odsjeku za djedju i omladinsku knjiZevnosr", preporudenoje da dlanovimatrebapomoii "da se uZive u nove teme, da se proZmu novim shvaianjima (...) da se zagriju za stvaranje takyih djela, koja odgovarajuduhu iteZnjama jedne herojske omladine, generacijei graditelja boraca za novo druStvo" (v. D. Frankovii, 1947.s. 313). Ipak, sve u svemu, u ovoj kratkoj, ali intenzivnoj etapi drustveno-politidkograzvoja uloga je "uditelja - trudbenika" ocijenjenakao pozitivna.Njihovaje sindikalna organizacija"udinila mnogo za uno5enje marksizma u svijest i praksu prosvjer nih radnika", a i u "ideolo5kom preodgajanju" postignuti su "dobri rezultati" (D. Frankovii, 1958,s. 445).
gijske znanosti"(A. Vukasovii, 1971, s. 84). S tim u svezi,kako bi se StosluZbenije legitimirala vlastita originalnost, posebna se pozornostposvetila "udZbenidkojpedagogiji". I zaista,vrlo je brzo bila objavljena u redakciji S. Patakija "Pedagogija" (1951) koja je, sa svojih dvanaestak izdanja (zadnjih pet su uredili A. Vukasovii i E. Vajnaht, 1963), vladala pedago5komscenom do pojave "Pedagogije" u redakciji P. SimleSe(1971). Taj je udZbenikpotisnuo sovjetske udZbenikepedagogije, 'Jer je pisan prema na5im prilikama te je bio mnogo jasniji i adekvatniji od tih prijevoda" (A. Vukasovii, 1971,s. 85). Ta je pedagogija tako izraLavalana5especifidnosti, pa je otud ispunjuju naSi atributi ("jugoslavenski","socijalistidki" i dr.) i poziva se na na5uPartiju i njene autoritetei rukovodioce. Prema svojoj biti, "ona je jugoslavenskamarksistiiko-lenjinistidkapedagogija" (ur. A. Vukasovii i E. Vajnaht, 1 9 6 3 ,s . 8 ) . Naravno, distancirajuii se samo od skretanja,ta pedagogijaostaje vjerna udenju Marxa i Engelsa,"koje su dalje razvi1.1.2.UEitelj- druitveno-politiEkiradnik jali Lenjin i Bolj5evidkapartija prije skrePridjevak "dru5tveno-politidkiradnik" udi- tanja njezina rukovodstvau revizionizam" teljstvo dobiva u etapi burnoga druStveno- (ur. S. Pataki, 1952, s.22). Izgradivanana -politidkog razvoja, koja je poznara kao granitnim osnovama hismata i dijamata, tzv. prijelazni period re rraje od prvog naSa'Jugoslavenska marksistidko-lenjinisuvodenja ideje samoupravljanja(1949) pa tidka pedagogija"sve viSe se osamostaljisve do nove etape "udruZenog rada" vala, da bi se vei u prepravljanu izdanju (19'14). IdeoloSki je ta etapa markirana moglo zakljuditi kako sve to "dini marksisizmedu III. plenumaCK KPJ (1948) i X. tidko-lenjinistidku pedagogiju jedinom kongresaSKJ (1974), kada se nakon raski- naudnompedago5komteorijom dana5njice da sa Staljinom, ali ne i "staljinizmom", - naukom o odgoju u duhu prave dovjedpokuSavatrasirati i uvesti alternativni monosti" (ur. A. Vukasovii i E. Vajnacht, del koji bi bio neStorazliditiji od sovjet- 1 9 6 3 ,s . 8 ) . skoga, tako mogao predstavljati YU-speBuduii da "socijalizam znadi svestranu cifidnost i time potvrditi "vlastiti put u so- i nevidenusocijalnu i kulturnu revoluciju" cijalizam". (isto, s. 16), na5a pedagogijai njeno udiOsamostaljivanjei izgradivanje vlasti- teljstvo naSlisu se pred velikim izazovom. tog puta, dakako, nisu mimoiSli ni jedno Uditeljimaje sadaipak bilo lak5ebuduii da podrudjedruStvenereprodukcije,pa ni teo- "nastavnik nije dinovnik nego samostalan riju i praksu odgoja i obrazovanja.Rijed je druStveni i politidki radnik, dovjek s o novoj etapi koja je, prema marksistidko- naudnim nazorom na svijet, odan svom -lenjinistidkoj pedago5kojhistoriografiji, narodu i ispunjen Zeljom za kulturnim opisanakao "oslanjanjena vlastite snagei stvaranjem"(isto, s. 320). S obzirom na to, teLnja za osamostaljivanjemna5epedago- njegovauloga i statusposve su ga, kako se
r55
Ivan Biondii: Bolj5eviCkaateizacijahrvatskog...
tvrdilo, jasno razmetlivali od uditelja dinovnika u burZoasko-gradanskom dru5tvu. Ova etapa, kako iemo kasnije vidjeti, znadi punu afirmaciju Pedago5ko-knjiZevnog zbora koji, nakon izlaska iz sindikalne fronte, ulazi u sastav PedagoSkogdruStva FNRJ (1950). Zbor se tijekom vremenasve vi5e orijentirao prema pedagozimapo struci, tako da su se ugasili mnogi odsjeci, medu kojima i onaj za razredneuditelje. SrednjoSkolskinastavnici su se sklonili u matidne strukovne udruge, djelujuii kao metodidkesekcije,izvan doma5ajaizravne "pedagogizactje", pa se tu akumulirao kapital za kasniju reafirmaciju metodika i izgradnju strudnoga(profesionalnog)identiteta. Medutim, rad i djelovanje prosvjetnih udrugai daljeje pod patronatomsindikalne organizacije kao izravne partijske transmisije. Tako prosvjetni radnici na jednom medugradskomsavjetovanju(1959) donose sljedeii zakljudak: "Rad ovih strudnih organizacija,udruZenja,druStavai komisija trebadajedinstvenasindikalnaorganizacija povremeno analizira, pokreie i usmjerava prema opiim zadacimaprosvjetnei naudnepolitike, koja se provodi u okviru opiine, kotara, republike i federacije" (v. "Pedago5kirad", 5-6ll 959, s. 233). Kasnije je taj patronat preuzela tzv. socijalistidka fronta (Savezsocijalistidkogradnognaroda Hrvatske). Idejno-politidkaizgradenost,s obzirom na zadaie koje su pred njima stajale, postaje sredi5njaosobina uditeljskogpoziva. Uditelj se s tim u svezi "u svom radu mora rukovoditi s jedne stranemetodamahistorijskog i dijalektidkog materijalizma, a s druge strane mora izgradivati svoj ideolo5ki stav na temelju tekovina narodno-oslobodiladke borbe". Zato se uditelj mora stalno "teoretski izgradivati na klasicima socijalizmai na (...) dlancima,govorimai spisima na5ih politidkih rukovodioca,gdje se ogleda stvaraladka primjena nauke marksizma-lenjinizmana na5e prilike i unaSim uvjetima" (ur. S. Pataki, 1952, s. 348). Sve je to, dakako,bilo nuZno,posebice glede ozbiljnog zao5travanjaodnosaizme156
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
du Katolidke crkve i drZave.O progonima, zlosilju i ubijanju hrvatskih sveienika i zabranamavjerskoga djelovanja svjedodi Memorandum katolidkog klera, koji su uputili mar5aluTitu (1952). U Memorandumu su najprije pobrojeni taksativno problemi (poruSenecrkve, zabrana procesija,slobodapropovijedanja,poudavanje vjeronauka,visoki porezi kojima je Crkva udarena,zabrana davanje milostinje, zatvaranje i zlostavljanjesveienika i dr.), da bi se nakon dokumentiranih dinjenica posebno ukazalo na zaoStravanju ateistidkoga kursa u javnom Zivotu driave. Tako se kaLe: "Ateizam je religija relima. Ateizam se udi u Skolama,propovijeda na konferencijama,propagira u Stampi,silom se nameie dinovni5tvui vojsci, uditeljima se osnovnih i srednjih Skola zabranjuje pohadanje crkve. Nastavnici, koji se ne pokore toj zabrani,odpu5tajuse iz sluZbe" (v. M. HrvatiniC,1973,s. 581). ZestokaideoloSkaofenziva naposljetku je rezultirala dinjenicom da je Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske (1952) ukinuo dozvolu poudavanjavjeronauka u narodnim i ostalim drZavnimSkolama. Isto tako, bilo je zabranjenookupljanje Skolskihobveznika u Zupnim uredima, stanovimaili privatnim prostorijamau svrhu poudavanjavjeronauka ili bilo kakvoga drugoga nastavno-odgojnogadjelovanja. S tim u svezi, Tito izjavljuje pred predstavnicimaprofesora i uditelja Jugoslavije:"Ja znam da ie nam u inozemstvu predbacivati,Sto udaljujemo mladeZ od boga, od crkve (...) Mi se moramo boriti protiv praznovjerja (te) neiemo dozvoliti da nam se pod firmom vrSenjareligioznih obreda politidki truje omladina" (v. "Borba", 30. travnja1952). SluZbena pedagogija i pedagozi, u spomenutoj odluci i potpori J. B. Tita, dobivaju dodatnu motivaciju za afirmaciju materijalistidke nauke i demokratizaciju Skolskogsustava.To je bio prvi naSzakon kojim smo ostvarili "punu svjetovnost Skole,pa je dugogodi5njaborba naprednih hrvatskih uditelja, na delu s Davorinom Trstenjakom, okondana pobjedom istom sada" (P. Simle5a, 1952, s. 4). S obzirom
U
nt
V nl
5l "l
p( to d( is
u m pr je
(r
dr dr je trl
o( ni je ni '1
ra ol dr S n( ni pr nl sl ul
-t kr
n( bi
g(
T u( n(
Zi
dr rrl vj '1
(r
na to, u preradenoj "Pedagogiji" (ur. A. Vukasovii i E. Vajnaht, 1963),ispisanoje n_an9y9poglavlje "Organizacija odgoja i Skole" (A. Vukasovii), posebiceu sve2i s "principom svjetovnosti". Tako novi Skolski i odgojni sisrem posve i dosljedno provodi "princip svjetovnosti". Polazeii od teze da su ,,vjerske dogme u stalnoj proturjednostis nauenim istinama i spoznajama",jasan je stav da "vjeronauk ne moZe biti nastavnipredmet u nastavnimplanovimana5ihSkola,kao Sto mistidna 'znanja' ne mogu uii u nastavne programe" (A. VukasovtC,1963,s. 57). To je, dakako, bila joS jedna potvrda klasika (Marx, Engels i Lenjin), koji su ,.naudno dokazali da je tek u socijalistidkom druStvu,u okviru socijalistidkeorganizacije odgoja i Skole,mogui slobodani svestran razvitaklidnosti"(isto,s. 55). Iste je godine spomenuti Savjet donio odluku da se u Skoleuvedu "posebnisatovi nastavemoralnog i druStvenogodgoja" i to jedan sat na tjedan,poznat kao "sat razrednika". Uvodenjeje bilo ro akrualnijeSrose "od stranereakcionarnogklera poduzimaju rafiniranije merode borbe, da se Skolska omladina dezorijentira,da se u nju usadi de5peraterstvoi besperspektivnost"(B. Svilokos, 1952, s. 154). Stogaje jo5 jednom istaknuta zadaCa materiialistidke nauke koja znaci "otkidanje dwjeka od pro5losti,koja ga je deformirala,dehumanizirala i negirala njegova svojstva i ljudske kvalitete"(isto, s. 152).Veliku pomoi uditeljima u njihovoj ulozi "dru5tveno-
dusobne ideolo5ke borbe medu udenicima", paje u toj borbi (npr. gledepohadanja vjeronauka)zada(anastavnikada sudjeluje "na strani naprednoorijentiranih udenika" (D. Frankovii, 1953,s. 178). Da bi Skola lak5e rje5avalasva ra pira-
nja i probleme, a u same uditelje nije se uvijek moglo pouzdati,uvode se odgojno-obrazovni sustav"skolski pedagozi,r(eini se, jedinstven profil u svijetu) kao "kvali-
"bolj5evidkim katehetama") ubrzo su se afirmirali kao "tehnolozi ideoloSkoetransfera" (1. Biondii, 1988), tj. kao poiednici izmedu prosvjetnihvlasti i nastavnikakao "neposrednihproizvodada". Formiranje "novog dovjeka", dakako, bioje i istraZivadkiizazov, pa se zato opetovano postavljalo pitanje istraZivadkeinfrastrukture,posebno glede osnivanja pedago5koginstirura.Buduii da je Moskva vei imala "posebanlaboratorij za proudavanje te problematike", postavljenoje i u nas retoridko pitanje: "Nije li formiranje novog dovjeka u socijalistidkom druStvu dovoljno znadajno za istraZivanje" (A. Vukasovii, 1966,s. 588). Iako u nas nije osnovan posebni Institut, Zavod za pedagogiju kasnije je na tom podrudju obavio fundamentalnaistraZivanja,koja su - sa stajaliSta"marksistidke etike i morala" urodila monografijom "Moralni odgoj" (A. Vukasovii, 1974). Pedago5ko-knjiZevni zbor, koji je "stekao velik ugled kao jedan od najaktivnijih dinilaca razvijanja pedago5keznanosti u Jugoslaviji" (D. Frankovii, 1971, s. 58), obiljeZioje 1971.godine srotu obljernicu osnutka.Bila je to joS jedna prilika da se ukaZe na "napredni uditeljski pokret" (na njegove velikane, posebiceI. Filipoviia i D. Trstenjaka),dije su se mnoge ideje i zamisli tek ostvarivale u socijalistidkoj Jugoslaviji. Marksistidki je rasvijetljena
Zbor je te godine,posebiceza zaslugeu poslijeratnom razdoblju, priskrbio niz
t57
L priznanja, medu ostalim i "predsjednika Tita". Iako je to bila godina "hrvatskog proljeia" (1971), ta dinjenicanije imala nikakvih posljedica na razvoj Zbora. Cini se da je to bila jedina nacionalna kulturno-prosvjetna udruga kgia nije imala svoje "hrvatsko proljeie". StoviSe, i taj se put Zbor naSaona visini partijskog zadatka,jer je najavljena odludna akcija u smjeru "suzbijanja natraZnjadkei neprijateljske ideologije" (P. Simle5a,1971, s. 70). Usvojen je i prijedlog da se sljedeia 1972. godina proglasi "pedago5kom godinom", Stobi bilo joS jedno vraianje duga partiji i narodu.U toj jubilarnoj godini, u redakciji P. SimleSe,izdanaje "Pedagogija"(1971), gdje je 'Jugoslavenskasocijalistidkapedagogija" odredenakao "znanost o socijalistidkom odgoju u uvjetima neposrednedemokracije u SFR Jugoslaviji" (A. Vukasov i i , 1 9 7 1 ,s . l 6 ) .
bila uskladena s tim radikalnim promjenama. Kako je PKZi taj put bio na razini povijesnog trenutka, organizirane su rasprave, koje su tiskane kao "prilozi raspravi o pedagogiji samoupravnogsocijalizma" (PKZ, 1979). Temeljna je bila njihova svrha: kako dofi do "suvremene pedagogije samoupravnogsocijalizma, jednog novog, suvremenog udZbenika pedagogije, koji bi, za razliku od dosada5njih,odrazio sadrZaj,poloZaj, zadatkei metode pedago5ke znanosti u samoupravnom socijalistidkom druStvu"(isto, s. I l). Zanimljivi su neki naglasciiz tih rasprava,kao onaj: - da mi "Zelimo, s obzirom na druStvene potrebe, koncipirati pedagogiju koje nema nigdje na svijetu"; zato "ako se mi neiemo organizirati, prijeti opasnost da nam naprosto netko uzme iz ruku ono Stotradicionalno pripada nama, za Sto smo i profesionalno i druStvenoodgovorni" (J. Pivac, isto, s. l8). Potom, 1,1.3.UEiteA-udruieni ndnik - buduii da je druStveni odnos u U traZenju vlastitog puta u socijalizam, temelju svih problema odgoja i obrazovakoji je identificiran kao "samoupravni", a nja, "u izradi novog udZbenikapedagogije utemeljuje se na koncepciji "udruZenog rad i samoupravljanjetrebada bude osnova rada" i reafirmaciji marksizma, granidnu od koje se polazi" (V. Raid, isto, s. 21). Pa crtu dine X. kongres SKJ i novi Ustav stav - da i nije potrebnosve "iz temelja miSFRJ(1974). Transformacija na spomenutim osno- jenjati" buduii da su postojeie vrednote vama zahvatilaje sva podrudja druStvene sadrZaneizravno ili neizravnou postojeiim reprodukcije, pa tako i prosvjetne djelatudZbenicima(i dosad su ih "pisali autori nosti. S tim u svezi, odgojno-obrazovnise koji Zive u ovoj zemlji, koji cijene rad, sustav reformira na institucionalnoj razini poznaju i prihvaiaju samoupravnedruStveprema "nadelima udruZenograda" (u tom ne odnose"),pa se "osjeia potrebada se u sklopu i uditelji postaju "udruZeni radni- skladu s odredenimdruStvenimkretanjima ci"), a na idejnoj razini u smjeru povratka dopunjavaju,interpretirajui sl." (A. Vukaautentidnommarksizmu. U tom je smislu sovii, isto,s.2l). Stogatreba jugoslavenskapedagogijabila na prekret- da se, s tim u svezi, izgradi nova nici. "UdruZeni rad i marksistidkaidejnost zasnovana"na ciljevima i zadacimaRezozajednidki su nazivnik za koncepciju no- lucije X. kongresao odgoju i obrazovanjui vog, integralnog sustava pedagogijske drugim dru5tveno-politidkimi ustavnim znanosti i sada5njureformu Skolskogsus- dokumentima"(B. Pasarii, isto, s. 57). Tatava" (M. Silov, 1979,s. 76). koder. - da se, glede toga, u "pedagogiji S obzirom na zahtjeve i odekivanja, pedagogijai pedagozi(i prosvjetni radnici moramo postaviti ustavno" buduii da nam u cjelini) zatekli su se ovaj put, kao nikad se dogada "da u Ustavu i rezolucijama dotad, pred velikim izazovom. Kao prvo, postavljamojedne ciljeve, a u udZbenicima prema vaZnostiproblema, postavilo se pii pedago5kojpraksi realiziramodruge" (K. tanje udZbenika pedggogije buduii da Bezii, isto,s. 46). "Pedagogija" (ur. P. SimleSa, l97l) nije Nakon sloma "hrvatskog proljeia" sa 158
S
:
S
c tr t
Katolidke crkve..., 149-177
svih su stranadolazila ozbiljna i energidna upozorenjaglede odgoja (da je "zapu5ten", "zanemaren", "ugroZen", da "atrofira" i sl.), da je mladeZprepu5tenasama sebi, da odgoj izmide dru5tvenojkontroli, da se u taj prostor ubacuje crkva i dr. Partijsko je vodstvo posebice upozoravalo na djelovanje Katolidke crkve, "posljednjetvrdave hrvatskognacionalizma". S obzirom na sve to, pedagogijai pedagozi mobilizirali su sve svoje snagekako bi odgovorili na ta pitanja i probleme,koji su ometali, pa i ugroZavali nesmetani samoupravnisocijalistidki razvoj. S tim u svezi pokrenute su ditave biblioteke, napisane knjige, odrZani znanstvenii strudni skupovi i dr. Svemu je bila svrha da se nadu originalni pogledi i rje5enjakoja su se odekivala od Jugoslavije, te "tvrdave samoupravnogsocijalizma". Ovdje, posve skraieno, valja upozoriti na neke takve nastupe. Buduii da nismo imali uzora u svijetu, pise P. Simlesa(1971) u knjizi "Na putu do reformirane Skole", morali smo se kretati putem "koji sami pronalazimo,trasiramoi izgradujemo"(isto, s. 6). Posebnoje to bilo teSko zato Sto je ta nova etapa razvoja naslijedila te5ku krizu odgoja kada smo otvorili "slobodanprostori otvorili vrataza slobodanulazak u Skolu nama stranepolitike" (isto, s. 74). U to doba,dalje se istiie, b i l a j e p o j a C a n aa k r i v n o s r " r a z l i d i t i h crkvenih organizacija koje svoje prste pruZaju upravo prema djeci i omladini". Priznaje se da su one "vrlo pomno pratile rad u Skolama,da su dobro uodavali na5e propuste i nedostatke,te da su nastojali zaposjesti prostore koje smo mi nepromiSljenonapu5tali"(isto). Usprkos svemu, pi5e dalje, "mi odbacujemo klasni moral burZoazijekoji je utemeljenjerraZio u religijama ili u klasnoj burZoaskoj etici" (isto, s. 63). I buduii da se na5 odgoj temelji na ideologiji klasne borbe i marksizmu kao nauci i metodi, "sve one teze koje ne polaze s tih osnova valja smatrati Stetnim i neprihvatljivim" (isro, s. 64). S tim u svezi, na drugom mjestu pi5e: "Tko diZe ruku od marksistidkogodgojnog djelovanja, za toga je bolje da ne i poku5ava
uii u nastavnidkozvanje" (P. SimleSa, 1 9 8 0 ,s . 3 6 1 ) . Ipak, na mnoga je ta pitanja jo3 ranije odgovorio "Moralni odgoj" A. Vukasoviia (1974), nakon slovadkih autora,jedinstveno djelo u korpusubolj5evidkepedagogije. Naime, u tom korpusu moralni odgoj ima srediSnjemjesto, jer ipak je rijed o izgradnji (formiranju) "novog dovjeka". Buduii da "kr5ianski moral i krSianskaetika imaju podredenuulogu, ovise o vjerskim pogledima i shvaianjima" (isto, s. 57), A. Vukasovii moralni odgoj izgradujena paradigmi marksizma-lenjinizma,pa se zato priklanja lezi da "najvi5e elemenataapsolutnog, opiedovjedanskogsadrZiu sebi socijalistidki, odnosno komunistidki moral" (isto, s. 37). S tim u svezi, stalnoje i uporno upozoravaona "zanemarivanjeodgojne funkcije Skole", a za afnmaciju koje je posebnopotrebnopoznavanjemarksistidke etike. Zato je prosvjetnim radnicima "marksistidkeetike prijeko potrebna,oni je moraju poznavati i djelovati u skladu s njezinim zasadama.Ili, da se izrazim voltaireovski, kada ona i ne bi postojala, morali bismo je stvoriti, jer je u odgojnom radu prijeko potrebna" (A. Vukasovii, 1 9 7 9 .s . l 5 ) . U to vrijeme velikih izazovaposebnoje aktivan PedagoSko-knjiZevni zbor, koji je nakon tzv. purifikacije staleZa postao iskljuiivo organizacija "Skolskih pedagoga". Rijed je o specijalistimaza moralni odgoj koji u "povoljnim uvjetima koriste formativnu snagu odgoja kao djelotvoran dinitelj revolucionamogpreobraZajau procesu ostvarivanja marksistidkog ideala eovjekai ljudskog dru5tva"(A. Vukasovii, 1980,s. 190).U svrhu mobilizacijepokrenute su "Skole pedagoga",u kojima je dominirala aktualna tematika, posebice ona vezana za reformu odgoja i obrazovanja. Tako je sredi5njatemajedne od tih Skolau P u l i ( 1 9 7 6 ) b i l a " a k t u a l n o s rT i r o v i h i Kardeljevih pogleda na marksisridko i dru5tveno-ekonomsko obrazovanje".Ipak, izuzetnu je pozornost izazvao L kongres pedagogaHrvatske u VaraZdinu (1980), naslovljen kao "Pedagogijau samoupravnom sociialistidkomdruStvu"(v. ur. H. Vr-
159
Ivan BiondiC:Bolj5evidkaateizacijahrvatskog...
goe, 1980). Ovaj je kongres bio usmjeren na "mobilizaciju pedagoga u razradi sloZene problematike koja proizlazi iz funkcije i karaktera odgoja i obrazovanja kao integralnog elementa u jedinstvenom sistemu udruZenog rada u na5em druStvu" (isto, s. 5). JoSje pobliZe zadadukongresa ocrtaoP. SimleSa:"NajbliZi namje zadatak teorijska razrada i praktidna realizacija Rezolucije X kongresa SKJ i stavova XI kongresa. Tako iemo se najbolje oduZiti naSem velikom uditelju - Josipu Brozu Titu" (isto, s. 580). I tako su, prema izvje5iu tajnika (H. Vrgod), na ovom kongresu partijski i druStveni dokumenti " o razvoju i preobraZaju odgoja i obrazovanja uspje5no prevedeni na jezik pedagogije".Isto tako, upozorenoje na opie miSljenje sudionika daje kongres"pokazaovitalnostpedagogije i pedagogai dao dragocjenesmjernice za razvoj suvremene pedagogije samoupravnog socijalistidkogdruStva" (isto, s. 571). Kongres je u zavr5nom dokumentu joS jednom istakao obvezatnostna5epedagogije historijskom i dijalektidkom materijalizmu, te upozorio kako naSezauzimanje za "metodolo5ki pluralizam u istraZivanjima odgoja i obrazovanja pretpostavlja i na5uenergidnuosudu svih poku5ajakoji bi vodili k epistemoloSkompluralizmu" (isto, s.634). Zanimljivo je da naSa pedagogija tih godina izlazi smjelije i na medunarodnu scenu. Naime, istraZivadkirezultati opiejugoslavenskogprojekta "Sistem i program obrazovanjai usavrSavanjanastavnikaza rad u podrudjuplaniranjaobitelji" (direktor A. Vukasovi( 1982) mogli su se koristiti "i u medunarodnimrazmjerima,prvenstveno za pomoi zemljamau razvoju u okvirima programaUjedinjenih naroda". Iako se radilo o sloZenimpitanjima, na njih je pokuSaoodgovoriti pedagoSkitim sa stajaliStafilozofije marksizma-lenjinizma, dakako, uvaZavajuii dru5tveno-politidke i partijske stavove.U programuje tako naznaden"marksistidki pristup spolnosti" kao suprotnost "biolo5ko-seksistidkom i religijskom shvaianju spolnosti", a religioznosti se pri5lo kao "alijenaciji u
r60
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
gradanskomdruStvu". S tim u svezi, u programu je demonstriran sovjetski katekizam "Kako nauditi da budemo sretni", uz glasovitu bolj5evidkupjesmicu "Ponosno i gordo naSedruZeAlajdraZaje sada na5a rijed" (v. ur. A. Vukasovii, 1982,s.262). Zahvaljujuii takvoj programskoj strukturi, pedagoSkaje infrastruktura marno iskorjenjivala sve negativne pojave u mladeZi,pa tako i religioznost.Prosvjetno-pedago5kaje sluZbapojave religioznostii sve Stoje povezano s vjerom i crkvom registrirala i proudavalakao "odstupanjeod normalnog ponaSanja",tj. ravno ili srodno s narkomanijom, delinkvencijom i razbojni5tvom (v. "Glas koncila", br. 7, 1973). Da bi se te pojave Sto uspjeSnije suzbijale, osim Skolskih pedagoga, u zagrebadkosu Skolstvo uvedeni specijalizirani "suzbijadi" - socijalni pedagozi-defektolozi. Medutim, potkraj osamdesetihgodina kriza je bila sveobuhvatna,pa se sve to odraZavalo i izraLavalo i na podrudju odgoja i obrazovanja. Reforma obrazovanja, kao funkcija "udruZenog rada", doZivjela je potpun neuspjeh.Poraslaje odgojnakriza,pa"savezna fronta" upozoravakako su subjektivne snage ostavile mlade na raskriZju (Zivotnom, radnom, idejnom, politidkom, kulturnom i dr.). S tim u svezi se zakljuduje:"Zar je onda neobidnoStoje dosta mladih krenulo nepoZeljnimputem, bilo da je rijed o nacionalizmu,Sovinizmu, religioznosti, nekom sumnjivom avangardizmu, bilo odavanju pijanstvu, drogiranju i sl." (v. ur. M. Ratkovii i dr., 1988, s.99). U rje5avanjutih problema Skolskim i socijalnim pedagozima (defektolozima) brzo su se pridruZili i psiholozi. U okviru poznate "zagrebadke Momiroviieve psiholo5keSkole" izradenje tako djelotvoran instrumentanj za otkrivanje i prepoznavanje nekih oblika "antisocijalistidkepatologije". S tim u svezi,nacionalnii vjerski osjeiaji (dakako, u "seperatistidkih" i "genocidnih", a ne "nebeskih naroda"), opisani su strukturno-kibernetidkikao disbalansirana psiho-socio-strukturakoja, skalirana kao "kleronacionalizam" (v. B.
U
v
n
r(
(
t(
S
S
t' n jr i I
s
l
I i ( I
t
I
I I
I
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Wolf i K. Momirovii, 1988),postajupredmetom "obradivanja" metoda ideolo5kogi represivnogaparata. I kadaje II. kongrespedagogaHrvatske (Dubrovnik 1988), s obzirom na izabranu temu ("Odgoj i obrazovanjena pragu 21. stoljeia"), trebao smjelije iskoraditi prema svjetskim znanstveno-tehnolo5kim,druStveno-kulturnim i drugim izazovima, snaLno je nastupioblok "boljSevidkerestauracije". Taj blok, u kojem je dak 66 od 82 izlaganja bilo i semantidkii sadrZajnoizvan teme, pregnantno je obiljeZen parolom: "Bolje dogmatizamnego anarhizam". S tim u svezi se traZilo (v. ur. J. Pivac i dr.. 1988): - da bi "Kongres morao reagirati i na pojave obezvredivanjaodgoja, pedagogije i pedagoga,pojave povampirenog pedocentrizma,diletantizma.anarhistidkislobodnog odgoja" (A. Vukasovii, isto, s. 181); - da se ne dopusti "da nam tehnokrati i zaljubljenici gradanskogpogleda na svijet, gradanskogliberalizma (...) nametnu tehnokratsku,u osnovi antisocijalistidkui antihumanistidku koncepciju odgoja i obrazovanja"(V. Vujeii, isto, s. 237). - da se preispita teza o kulturnim razlikama i specifidnostimabuduii da "Jugoslavija nije obeiana zemlja, nego stvarnost u kojoj ravnopravno Zive svi narodi i narodnosti"(R. Pea5inovii,isto, s.207). - da je "obrazovanje suvi5e ispolitizovano dejstvom republidko-pokrajinskog separatizmau pedagogiji" (D. Pantii, isto, s.256). Medutim, kako je globalna kriza bila sve jada i kako je socijalizam vei krodio prema "smeti5tu historije", svi ti pojadani napori pedagogijei pedagogakao da su bili uzaludni. Sve se to odbijalo i od armije nastavnika(tzv. neposrednihproizvodada), koji su kao "udruZeni radnici" trebali predano raditi na formiranju "novih ljudi". To je pokazala i rasprava"republidke fronte" (1988), kadaje predsjedniknjene prosvjetne sekcijerezigniranozakljudio:"U uZasno nepodno5ljivom materijalnom i dru5tveno poniZavajuiempoloZaju,gubimo socijalistidku zbornicu". S obzirom na to, "u niu
lvan Biondii: BoljSeviCkaateizacijahrvatskog...
agresivno ulazi malogradanskadesnica, klerikalizam, nacionalizam,laZni liberalizam", a padaju struenost, kompetencije i kompeticije nastavnika"(v. ur. M. Ratk o v i i i d r . , 1 9 8 8 s, . I l ) . Unatod svemu, neki pedagozinisu posustajali.Takoje izi5la i knjiga "PedagoSki putokazi" A. Vukasoviia (1990), koja je joS jednom, iz marksistidko-lenjinistidke pozicije analizirala "uzroke odgojne krize", posebice"zanemarivanjaodgojnefunkcije Skole",ali i smjerovei putove da se to nadide.Usporedos reafirmacijompoznatoga boljSevieko-pedagoSkog zakona"skladnog djelovanjarazliditih odgojnih faktora", istaknutaje vrijednostSimle5ine"odgojno angaZiranedidaktike" (isto, s. 38), kao i "prijeka potreba razmatranja pedago5kih korijenastabilizacije"(isto,s. 70). I kadaje komunizam na svjetskoj sceni doZivio tih godina slom, a medu tim i YU-boljSeviekautopija "samoupravnogsocijalistidkog druStva",sa sceneje formalno siSlasamoupravnasocijalistidkapedagogija i s njome prosvjetni radnici, kao "udruZeniradnici". Ipak, vei u demokratskojRepublici Hrvatskoj, dobismo posthumno sveudili5niudZbenik"Pedagogija"A. Vukasoviia (1990), gdje je razradena*pedagogija u samoupravnomsocijalistidkom druStvu",a koje se odredujekao "znanosto socijalistidkom odgoju u uvjetima neposrednesocijalistiike demokracije" (isto, s. 20).
1.2. Ilemokratsko-pluralistiEko uiiteljstvo Ovo uditeljstvo, koje je u funkciji promicanja znanstveno-tehnidko-kulturnog transfera,javlja se u nas porkraj sedamdesetih godina,usporedos povijesnim rastakanjem b o l j S e v i d k o gm o d e l a s v i j e s t i , k a d a s e podinju mukotrpno afirmirati i probijati drukdijamiiljenja, idejei stavovi. Zbog toga je ranije spomenuti I. kongres pedagogaHrvatske (VaraZdin 1980) bio zadnja pedagoSkasmotra na kojoj je demonstriranomonolitno jedinstvo buduii da je tu zarisana"pedagogija udruZenih i oslobodenihsamoupravljaea",te najavljena i "energidnaosudasvih pokuSajakoji bi l6l
UI vodili k epistemoloSkompluralizmu" (v. ur. H. Vrgod, 1986, s. 634). Stovi5e, na istoj smotri, bolj5evidko-futurolo5ki inZenjering najavio je da ie "svi vidovi gradanskepedagogijekojima se pripisuje univerzalnost odlaziti sa svjetske pozornice zajedno s dru5tvom kojem pripadaju odnosno koje ih je proizvelo" (K. Bezii, 1 9 8 0 ,s . 6 5 7 ) . Medutim, "uditeljica Zivota" bila je neumoljiva - sa svjetskepozornice upravo tih godina odlazi komunizam, pa tako i jugoslavenski, sa svojom tek zadetom "pedagogijom udruZenih i oslobodenih samoupravljada".Naime, joS se jednom pokazalo da one ideje koje ustaju protiv Boga i Covjeka nemajupovijesnuSansu,te im kad-taddotle kraj. Tako je sva ona silna ideoloSkanaplavina,posebnokada je rijed o podrudjupedago5kezbilje, sve viSeostajala bez odjeka i bilo kakve udinkovitosti. Na svojevrstanjenadin,na istom kongresu, priznao to i P. SimleSa(1980),kad je rekao da su "drug Tito i Partija bili mnogo veii pedagoziu na5oj povijesti nego naSeSkole i cijeli taj formalizirani Skolski institucionaljzirani sistem odgoja i obrazovanja"(v. S. Suvar,1980,s.594). S obzirom na to. osim dominantneinertne matrice bolj5evidkesvijesti, tih godina "ne mogu se zanijekati kvalitativne promjene, nove spoznajei iskustva, zrelije svijesti i nove ljudske snage a koje odekuju pogodno druStvenotlo, na kojemu bi se mogle uvrijeziti i niknuti" (B. Perovii, 1974,s.302). Svi ti pomaci i iskoracibili su, prije svega, uvjetovani promjenom globalnepovijesneparadigmebuduii da su svijet i druStvoiSli, s jedne strane,u smjeru tehnoloSko-tehnidkestandardizacije, a s druge, s tim u svezi, u smjeru socijalne individualizacije(gdjeje mala nacija mjera kolektivne egzistencije),pa je komunizam sa svojim boljSevidkimcarevinamapostao povijesni anakronizam. Zanimljivo je da naSe fundamentalne druStveneznanosti (politidka ekonomija, sociologija,politologija), a da o filozofiji i ne govorimo, nisu ni pribliZno shvatile povijesnu vaZnostepohalnogzaokretakoji je navije5tao"suton socijalizma- kraj mat62
sovnog druStva", kako je svoju knjigu naslovio A. Dragieevii (1989). Naime, apsolutiziranjem subjektivnog dimbenika povijesti, a potcjenjivanjem proizvodnih snaga, te su znanosti drLale da se "svodenjem revolucionarne akcije na mijenjanje odnosa u proizvodnji pomale politidko samouvjerenje da se golim zakonodavnim inovacijamakreira nova ljudska zajednica, neovisno o okamenjenom nadinu proizvodnje kojega jo5 karakterizira uvelike otudenirad" (isto, s. 471). Zbog toga se pedago5ka zbilja ubrzo sudarila s katastrofalnimrezultatima koncepcije razvoja obrazovanja, poznatog pod nazivom "samoupravnogsocijalistidkog preobraZajaodgoja i obrazovanja".Naime, proma5ajisu te reforme bili viSenego odigledni buduii da se Skolstvo- sa stajali5ta "industrijskog marksizma" - svodilo na proSlostoljetnooponaSanje manualno-strojnog normiranograda, na receptivnost,rutinu i podaniStvo.Sama reforma, kako se ubrzo pokazalo,bila je zapravo u funkciji opravdavanja i osiguravanja besmrtnosti tehno-birokratskogvladanja, vodenja i usmjeravanjadruStva.Stoga je ta kritika, kao i traZenjenovih alternativnihrjeSenja, na podrudju pedago5ke zbilje bila - Sto izravno, Sto neizravno - vezana za epohalne povijesne proma5aje reforme odgoja i obrazovanja. Prije svega ozbiljno su kritidki tematizirani "poradnidenje"i "pomarksiziranje", te dvije sredi5nje stratageme naumljene preobrazbeodgoja i obrazovanja izpozicije "industrijskog marksizma". Tako je, iako se naSa reforma iskazivala kao europska i svjetska dinjenica, V. Filipovii (1980) upozorio da je "jugoslavenskareforma u zaostatku za svjetskom reformom najmanje pola stoljeia" (isto, s. 1069). S druge strane, poraznu bilancu "marksistidke skolarizacije" dojmljivo je dala G. Bosanac (1984), poslije koje - kako ona zakljuduje - "nastupiloje razodarenjekoje vodi otreZnjavanju"(isto, s. 187). S obzirom na to, kada je rijed o pedagozima,u prosvjetnojje javnosti iste godine (1984) otvorena rasprava "o -dogmatidnosti pedagogije", koja je iz "Skol-
sk da (p bu
ral da ne
st to to g(
ZA
ta Je m itr
je ni
(r
sl ju te te
dt
v
li
t7
SI
d
k \
rj
J t( b d h
S
k
z n L
l
T I t
I
C
\
skih novina" prenijeta i na stranice ..pedago5kog rada". Medutim, te rasprave (posebice one u "PedagoSkom radu"), buduii da su bile vi5e iznudene i simulirane, nisu dale nekog pomaka, a neke su dak zavrSile sudskim procesima ,,koje su neki pedagoziuzaludnovodili u ime znanstveneistine" (A. BeZen, 1988, s. Z2l). U tome je videna sprega krajnjih politokratskih voluntarisra i okorjelih pedagoga-dogmatakoji su unisono tvrdili da ie za sveukupnukrizu "najkrivtja Skolai naitavnici,jerje opala odgojnafunkcija Skole, jer se malo posveiuje odgojnim problemima, vrijednosnim usmjerenjima,ideologiji itd." (N. KujundZii, 1988,s. 25).
no sa stajaliSta sociologije profesije, osvje5tavanje strudnog identiteta i profesionalneautonomijeprosvjetnihdjelatnika. Prvo organizirano otvaranje poduzelo je Pedago5kodru5tvo Zagreb, posebno njegovo Celni5tvo(1982-1984),kada ie u nekoliko navrata isticalo potrebu ,i irgradivanjem pedagogije na interdisciplinarnim osnovama,koja bi bila s onu stranu dogmatske ukalupljenosti i sterilnosti. U tom je smjeru posebnu ulogu odigrala Sekcija za interdisciplinarnusuradnju,dije je osnivanjeZ. Separovii(1984),srediSnji promicatelj ideje interdisciplinarnosti na Sveudili5tu u Zagrebu, poprario rijedima: "Ideja kojom podinjeterad pokazuje da je va5e druStvo zrelo za prerastanjeprofesije koju zastupatei da iemo se sastati na zajednidkominteresuznanosti"(v. I. Biondii,199r). Interdisciplinarnatribina PedagoSkoga druStvaZagreb ubrzo je postala otvorena te prederano norrnativno izraLen karakter scena na kojoj su se kritidki i analitidki teorije i prakse odgoja" (isto, s. 166). Ina- promiSljaleteorija i praksaodgoja.Tako je de, smatrase da su "Pedagogija"(J. Malii i osvjeStenai teza daje naSapedagogija"isV. MuZii, 1984) i "Didaktika" (V. poljak, pod sluZbeneideologije" (Bl. Despot).No, 1970) obiljeZile "prvo povijesno prevlidanajveiu je pozornost izazvala rasprava o vanje zastarjelogakomesarskogudZbenika "Dometima reforme Skole",uvodnidarkoie tzv. jedinstvenepedagogijei didaktike koje je bio V. Poljak (1983).jer je time podeia su aplikacija boljSevidkedoktrine na poodludna "diferencijacija" medu pedagozidrudju odgoja" (N. Kujundzic, 1993,s. r. I ma. U veoma dramatidnojrasprvi M. Jergovii je naglasio "da se ovdje dogadajedan od najgrubljih napada na reformu posljednjih godina, da su iznesene teze crna kronika reforme. Znad li to", pitao je "preispitivanjei osnova politike Saveza komunista na kojima se reforma temelji" dardna pedagogijaoznadenagradansko-te- (v. A. Selak, 1983). Kako se na toj tribini hnokratskom i nedovoljno jugoslaven- traZila "diferencijacija" medu pedagozima, skom, pa je "zavr5ilau trezorimaboljSevid- delni5tvo je PKZ-a (H. Vrgod) osporilo kih cenzora"(N. KujundZii, 1993,s.7). "bilo kakvo povezivanje PedagoSko-knjiKritidko prosudivanjepedago5kezbilje, Zevnog zbora s tezama, izrazivsi pritom i zbog Zestinei organiziranaotpora dog- dostanegodovanjas tezama"(isto, s. 5). matskih snaga,i samoje podelo zadobivati S vremenomse probijalo shvaianje da organiziraneoblike znanstvenezajednice. se nadilaZenje ideologizirane i dogmatiNaime, ta kritika i traZenjenovih rje5enja ziranepedagogijemoZerazmjernonajlak5e polazili su sa stajali5tainterdisciplinarnosti ostvarivati u sklopu afirmacije metodika i saZimalise u nekoliko smjerova:sustavno kao samostalnihinterdisciplinarnihznanoustrojavanje metodika, otvaranje prema sti. Kulminacija novog shvaianjametodikd komunikacijsko-emancipacij skoj pedago- bila je tribina "Filozofija filozofskog obgiji, reafirmacijafilozofije odgoja i, poseb- razovanja,metodike i njihov odnos prema
163
Ulo disciplinarnu suradnju,a Sto je bila jedna od preporuka spomenutog savjetovanja, prerasla je u Sekciju za metodiku pri DruStvusveudiliSnihnastavnikau Zagrebu (1986). Ta je Sekcija u razmjerno kratko vrijeme oslobodila stvaraladke energije naSihmetodidarai tako udinila "jedan izvanredno kvantitativan i kvalitativan iskorak iz dogmatske pedagogije i Sablonizirane nastave,te na taj nadin pridonijela stvaranju pretpostavki temeljitije reforme odgoja i obrazovanja" (N. KujundZii, 1990",s. 5). S druge strane,Sekcija je uspostavila i plodonosni dijalog izmedu znanosti i znanstvenikakoji se izravno i neizravnobave teorijom i praksomodgoja. Tako je ona udinila ono Sto "sluZbena" pedagogijanije mogla ni htjela, tj. otvorila je pedagogiju prema komunikativnoj i emancipativnoj znanosti o maksimalno moguioj afirmaciji odgoja. S tim je u svezi i interdisciplinarnatribina Sekcije za metodiku ubrzo postala uvaZena institucija, gdje se otvoreno, kritidki i tolerantno promi5ljala teorija i praksa odgoja, te iznalazili moguii putovi i de5enjau koncipiranjuprosvjetnepolitike. Glede toga je zablljeLeno da "mnoge heretidke primjedbe i rje5enja koja se u posljednje vrijeme poku5avajuprobiti i do institucija vlasti (...) nerijetko se radaju upravo na sastancimaSekcije" (D. Klancir, 1989, s. 35-36). Tako je Sekcija svojim analitidko-kritidkim skupovima, te svojim inicijativama izradila kriterije za (re)valorizaciju pedago5kedjelatnosti u postsocijalistidkom interegnumu. Naime, ona je pripremila i solidnu kadrovsku osnovu za utemeljivanjejedne suvremeneinterdisciplinarne ustanove (Hrvatske akademije odgojnih znanosti),koja bi na najvi5oj razini mogla proudavati smjerove i trendove preobrazbe teorije i prakse odgoja u okruZju visokih tehnologijai pluralistidkedemokracije. S obzirom na to dlanovi Sekcije su s nadama odekivali II. kongres pedagoga Hrvatske (Dubrovnik 1988),koji je svojim 133). Buduii da je okvir PedagoSkogdruStva naslovom ("Odgoj i obrazovanjena pragu Zagreb, a posebice zbog otpora u centrali 21. stoljeia") navije5taomoguinost da se smjelije pride debolj5evizacijii dezideoloPKZ-a, postao pretijesan, Sekcija za inter-
pedagogiji" (uvodnidari:B. Kalin, N. KujundZii i D. Rosandii), u povodu knjige "Nastava filozofije" J. Marinkoviia (1986). Na tribini je, u vrlo zanimljivoj i otvorenoj raspravi o dogmatidnosti pedagogije, prihvaiena preporuka da se organizira savjetovanje "Metodike u sustavu znanosti o obrazovanja" (v. I. Biondii, 1 9 9 1 ,s . 1 3 0 ) . Savjetovanjuje prethodila knjiga "Metodike u teoriji i praksi odgoja" (ur. N. KujundZii i I. Biondii, 1986), koja je nastala temeljem promiSljanja i teorijskog uopiavanja na5ih najpoznatijih metodidara(pedagoga).U knjizi je prvi put otvorenijekazano da su metodike znanstvenediscipline koje nastavni proces motre s triju bitnih stajali3ta: (l) matidnih (supstratnih) znanosti, (2) psihofizidkog statusaudenika i (3) suvremenih didaktidkih paradigmi. S tim u svezi prikazanaje i strukturaedukativnog praksisa, poznata kao "pentanomijski model zagrebadkepedagoSkeSkole". Na savjetovanjuje joS jednom do5lo do potvrde tih ideja, posebice emancipacija metodikaod kolonijalne supremacijepedagogije i bazidnih znanosti,tj. osvije5tenoje da "teorijsko-metodolo5koi epistemolo5ko utemeljenje metodidke znanosti pretpostavlja intrerdisciplinarnu i multidisciplinarnu razinu" (D. Rosandii, 1986, s. l8). Osim metodika na druStveno-humanistidkome, ubrzo je do5lo do afirmacije mepodrudju, todika i na prirodoznanstvenome posebice metodike fizike (v. R. Krsnik, 1990). Sve su te nove spoznaje podele katalitidki djelovati na osvjeStavanjui okupljanju metodidara,afirmaciju i podizanje metodika na jednu vi5u razinu. Koliko je nagla afirmacija metodika ugrozila teorijske i praktidne pozicije dogmatske pedagogrje, vidi se i po oStrini reagiranjana II. kongresu pedagoga Hrvatske (Dubrovnik 1988), gdje se traZilo - u duhu pune "demokracije" - da se glasovanjemodludi (?!) mogu li metodike "izafi iz sustavapedagogijskeznanosti"(v. I. Biondii, 1991,s.
164
gizi tim Hrr (19 san pra Pre olo (19 por pre pra uo
sna okr hiz sar po zal va
pri zn lja izt tuI
(v
tre no jin
gu
ne ke
de dr (N
"u
ZQ
til
39
o(
"t
ci
ni
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Ivan Biondii: BoljSevidkaateizacijahrvatskog...
gizaciji pedago5ke zbilje. Analizirajuii s tim u svezi domaSajeI. kongresapedagoga Hrvatske (VaraZdin 1980), A. BeZen (1988) je pitao "nije li uvodenje pojma samoupravnesocijalistidkepedagogijezapravo oduzelo pedagogiji statusznanostii pretvorilo je u komponentudruStveneideologije" (isto, s. 220). Zato je i N. Soljan (1988) podvukao kako treba "izvr5iti ponovnu procjenu valjanosti temeljnih pretpostavki iz kojih je kasnije derivirana praktidnaobrazovnapolitika i praksa rada u odgoju i obrazovanju"(isto, s.226). Medutim, kako smo ranije zabiljeZili, snage bolj5evidke restauracije (okupljene oko parole"Bolje dogmatizamnego anarhizam!") bile su brojnije i one su mogle samo omesti, ali ne i zaustavitineizbjeZni povijesni proces. Vrijedi zabiljeZiti neka zalaganja na tom kongresu (vidi ur. J. Pivac i dr., 1988): - da se razvoj odgoja i naobrazbe prispodobi "suvremenim dru5tvenim i znanstveno-tehnolo5kim uvjetima" fi. Soljan, isto, s.ll-22); - da se, s obzirom na te promjene, izvrSei "promjene u programiranjui strukturiranju sadrZajaodgoja i obrazovanja" ( V . J u r i i ,i s t o .s . 4 l - 5 1 ) ; - da u proudavanjupedago5kihpojava trebamo "unositi promjene, respektirati nove paradigmei nove pristupe,medu kojima osobito holistidki pristup", koji omoguiuje da "promatranei proudavanepojave ne svodimo samo na kvantitativne podatke" (M. Bratanii, isto, s. 391-396); - da se, s obzirom na nove zahtjeve, dezideologizirai na novi nadin ustroji podrudje utvrclivanja "edukativnih ciljeva" (N. Pastuovii, isto, s. 425-430)', - da se, s tim u svezi,edukativniciljevi "utemelje i na rezultatimapovijesnih, filozofskih, psiholoSkih,socioloSkihi politikolo5kih istraZivanja"(J. Candrlii, isto, s. 396-398); - da se u tom sklopu teorija i praksa odgoja izgraduju na pretpostavkama "komunikacijsko-emancipacijskepedagogije" (N. KujundZii, isto, s.403-408); - da se, umjesto jugoslavenskoginternacionalizma, suvremeno obrazovanie
utemeljuje na "paradigmi multikulturalizma" (2. Godler i V. Spajii, isto, s. 123127): - da se prevlada parcijalistidki (opii pedago5kii posebno defektolo5ki)pristup odgajaniku "putem afirmacije principa individualizacije do stvaranjasveobuhvatne edukologije koja bi bila u stanju da omoguii svakom pojedincu maksimalni razvoj njegovih emancipacijskihpotencijala" (L B i o n d i i , i s t o ,s . I l 2 - l l 5 ) . U tom interregnumu, kako se moglo vidjeti iz dosad kazanog, do5lo je do ideoloSkog loma u svijetu socijalizma (komunizma)koji je jo5 trajao,pa je nastala velika konfuzija u teoriji i praksi odgoja. S tim u svezi N. Pastuovii(1989) pi5e da ie toga "biti i u pedagogiji,ukoliko se ona teorijski ne osposobi da daje pedagoSke odgovore koji koreliraju druStvenomrazvoju Stose kreie od monistidkepremapluralistidkoj demokratskojparadigmi" (isto, s.3). S obzirom na to, iako malobrojna, vaZnuje ulogu odigrala i Katedra za ftlozofiju odgoja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - OOUR Pedagogijskeznanosti. Prvi put uvedenau povijesti SveudiliStau Zagrebu (1986), ta je katedra sustavno djelovala na uspostavljanjui obnovi identiteta i kontinuiteta naSefilozofije odgoja (S. Matidevii, P. Vuk-Pavlovii i dr.) te tako, promiduii humanistidku pedago5ku paradigmu, mukotrpno nadilazila tajloristidko-socijalistidkuSkolu koja je odgoj motrila kao prostu reprodukciju radne snage (tj. kao "proizvodenje proizvodada"). Tako se katedra,organizirajuii niz raspravai kolokvija, medu ostalim,jo5 prije demokratskihpromjena,teorijski gledano, oslobodila "ateizma i socijalistidkoga patriotizma kao odgojnih ideala", Sto je izazvalo Sirok odjek u kulturnoj javnosti (v. J. Marinkovii, 1991,s. I l). U razvijanju pluralistidko-demokratske paradigme,osim opisanihtrendova,posebnu je ulogu imala kr5iansko-katolidkapedagogija, jer je ona tijekom tisuiljeia uzdizala ljudsku vertikalu i u skladu s Evandeljem stalno isticala da je dovjek u sredi5tuodgoja i da iznad njega i njegovih
165
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
potrebane moZe stajati niSta- osim transcedentnogaBoga. S tim u svezi, ta je pedagogija bila u visokom suglasjusa svjetovnom pedagogijom komunikacijsko-emancipacijskog nadahnuia. I tako, dok je u YU-boljSevidkoj i CRO-bolj5evidkoj pedagogiji (v. A. Vukasovii, 1990 i 1991) moralni odgoj obvezatan heteronomno-makarenkovskimmetodama(poudavanja, uvjeravanja, navikavanja i spredavanja), katolidka pedagogija istide aktivno-suradnidke metode odgoja (socio-drama,psihodrama, igranje uloga, samoprocjena,meditacija i dr.) buduii da one mogu pridonijeti "osobnom sazrijevanju,socijalnom integriranju, smislu za odgovornost,demokratsko pona5anje i rjeSavanje problema" (Z.Bezi{ 1990,s. 100). S obzirom na sve te iskorake, a posebice emancipacijumetodikd, uditeljstvoje - Stoje najvaZnije- pomalo poeelo osvjeStavati strudni identitet i potrebu da se izgradi kao suvremena profesija. Glede toga A. BeZen(1988) istide kako je "bitno da aktivnosti u podizanju profesionalne svijesti budu utemeljene u po5tovanju struke, u optimizmu koji proizlazi iz afirmacije stvarnog znanja i strudnosti, a ne samo politidkih zasluga i pripadnosti" (isto, s. 386). Ovo je posebicebilo vaZno zato Sto je uditeljstvo, kao "neposredni proizvodad",bilo premreZenogotovo totalnom kontrolnom infrastrukturom (PPS-ovske, DPO-ovske, SlZ-ovske i ine provenijencije), tzv. posrednih proizvodada, koji su zauzimali hk 47Vo sveukupnoga broja prosvjetnih radnika (v. I. Biondii, 1988). U osvje5tavanjutih procesasrediSnjeje mjesto imala afirmacija sociologije profesije (v. posebnoZ. Sporer, 1990),kojaje omoguiila da se sustavno analiziraju svi segmenti suvremene profesije, pa tako i one u prosvjetnihdjelatnika.S tim u svezi, nakon nadilaZenja "autoritarno-hijerarhijske paradigme", date su osnove (profesionalno organiziranje, etidko reguliranje, statusno napredovanjei dr.) suvremene"demokratsko-pluralistidkeparadigmeuditeljske profesije" (I. Biondii, 1988).Iako smo jo5 potkraj sedamdesetihgodina dobili 166
strukturu suvremenog"homo educatora" (N. KujundZii, 1980), postupnim interdisciplinarnim osvje5tavanjemdobili smo osnove za izradu cjelovitije koncepcije prosvjetnih djelatnika, kojom se premaSujenjihova stara posluZnidka uloga aktualne politike. Prosvjetna se djelatnost kao suvremena profesija ustrojava "po mjeri udenika, po mjeri proizvodnih snaga, po mjeri demokratsko-pluralistidke orijentacije koja osiguravaZivot u razlikama i s razlikama, po mjeri 21. stoljeia u kojem bi ti kadrovi podeli svoje djelovanje" (I. Biondii, 1989,s. 8).
2. P0STB0USEVIEX| RAZVoJ HRVATSI(OG UE|IEUSTVA S raspadom komunizma na planetarnoj razini potkraj osamdesetihgodina u povjesnu su ropotarnicu,na naSimprostorima, odlazili i jugoslavenstvoi bolj5evizamkao dvije promaSene utopije, amalgamirane ideologijom i praksom velesrpstvai svetosavlja. Posljedica je to zakonita povijesnog procesa buduii da se svijet i druStvo tijekom 20. stoljeia mondijalno unificiraju (standardizacijaputem elektronidkih sustava i sl.) s jedne, a s druge stranesocijalno individualiziraju (pojava malih naroda i sve manjih nezavisnihdrZava).Taj je proces dijalektidan i obrnuto proporcionalan, Stoznadi da razvijenije tehnologijei ukupna proizvodnamoi Covjekauvjetuju manju mjeru kolektivne egzistencije(od male nacije,preko zaokruZenihregija, obitelji do samogpojedinca,posve slobodnai neovisna). S tim u svezi opii povijesni ruzyoi zato u svom realitetu nikako ne ide, kako su totalitaristi zami5ljali, k sve veiim druStvenim aglomeracijamastanovni5tva(sve do konadne pojave: planetarne DrZave Covjedanstva)nego posvesuprotno:prema manjim socijatarnimautonomnimgrupama do konadnog oslobodenja svakog pojedinog dovjeka. I zato nema oslobodenja dovjeka preko totalitarnih aglomeracija (faSizam, staljinizam, komunizam i sl.)
Ulog
"ne8 snaS spos pra\ (N. I vije nii nov hrvi ond geo dra pod ski bra
zbi A. nor re8 mc jas kra po ja m( Mr
hr nj( cij va
2.
p, p( pl vt
pr S
p a k S
z
p
P l:
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Ivan Biondii: Bolj5evidka ateizacijahrvatskog...
"nego samo preko razvijenih proizvodnih snaga, oslobadanjadovjekovih kreativnih sposobnosti,te afirmacije individualiteta i prava svakog dovjekakao suvereneosobe" (N. KujundZii, 1990,s. l4). U sloZenom sklopu tih globalnih povijesnihprocesa,koji nisu nimalo pravocrtni i jednoznadni, radala se - drugi put u novijoj povijesti - samostalnai slobodna hrvatska drLava. Buduii da je Hrvatska onda i sadabila na presjeci5tuproturjednih geopolitidkih interesa, to njeno radanje dramatidnoje i krvavo, Sto obiljeZavasva podrudja druStvenezbilje, pa tako i hrvarski Skolskisustavi uditeljstvo,dija je preobrazbaproturjednai usporena. Zbog svegaje toga hrvatskapedago5ka zbilja na raskriZju, Sto ponajbolje opisuje A. Gramscia kako staro ne moZe umrijeti, novo se ne moZe roditi, te se u tom interregnumu javlja mnoStvo razliditih (pa i morbidnih!) simptoma. Naime, posve je jasno da je bolj5evizamdoZivio povijesni kraj, ali padom boljSevizmakao politiike povijesnepraksenije odumrla "i ona teorija na kojoj se boljSevidkiodgoj kao insrrument drZavne ideologije zasnivao" (J. M a r i n k o v i i , 1 9 9 1 ,s . 6 ) . Stoga se u povijesnom interregnumu hrvatske pedagoSkezbilje, kada je rijed o njenim nositeljima,uodavajudvije tendencije: deboljSevizacijai reboljSevizacijahrvatskoguiiteljstva.
na5ih dana suvremenom interdisciplinarnom historiografskommetodologijom. 2. Sustav prezentiranja stanja i dostignuia teorije i prakse u razvijenim zemljamana temelju interdisciplinarnihistraZivanjai sintetskihuopiavanja trendova suvremenog razvoja odgojne teorije i prakse u svijetu i ukljudivanje tih postignuia u hrvatski Skolskisustav. 3. Uspostavai razvijanje Skolskogsustava u Republici Hrvatskoj, utemeljenana postignuiima razvijenih demokratsko-pluralistidkih zemaljai progresivnepedago5ke misli i prakseu Hrvatskoj kao pretpostavke za ubrzani razvoj. Buduii da je tzv. naprednouditeljstvo, jo5 od podetnetzv. liberalno-demokratske etape (Filipoviievo doba), prekinulo nacionalni i kultumi kontinuitet i identitet, suvremeno hrvatsko uditeljstvo nastoji afirmirati ideal sinteze u duhovnoj neprekidnosti. Kako kaZe katolidki sociolog B. Perovii (1979), treba se zato "povratiti na5im izvornim ljudskim vrijednostima i drustvenim snagamakao temelju svake daljnje izgradnje,po5to graditi izvan njih, gradili bismo izvan druStvenestvarnosti i upali bismo u utopije i izazvali nove joS teZedruStvenekrize" (isto, s. 348). S tim u svezi pedagogijakr5iansko-demokratskognadahnuia, koja je bila potisnuta i gotovo prekinutaza tzv.liberalno-demokratskoguditeljstva (Filipovii), zatim doZivjela punu afirmaciju izmedu dva 2.1. Deboli5eyazirano uEiteljstvo rata (S. Matidevii. P. Vuk-Pavlovii. V. DeboljSeviziranouditeljstvo nastoji us- Petz i dr.), sada - nakon polustoljetnoga postaviti duhovni kontinuitet i otvoriti se boljSevidkog pre5uiivanja i zatiranja pluralitetu Zivotnih svjetova,te postati su- ponovo ulazi u srediStezanimanja.Tako je vremenom profesijom, Sto je srediSnja i personalistidkapedagogijaS. Matideviia "ponovno otkrivena i vrednovana(ponajpretpostavka za izgradivanje novog hrvatviSe zaslugom dr. Nedjeljka KujundZiia), skog Skolskogsustava. Glede tih potreba u demokratskojRe- te shvaiena kao svijetla perspektiva u publici Hrvatskoj utemeljenaje Hrvatska sadaSnjoj preobrazbi odgoja, Skolstva, akademijaodgojnih znanosti(1991) koja, prosvjete i uopie otvorenijeg i demokao interdisciplinarnaudruga znanstvenika kratidnijeg pristupa dovjeku i druStvu" (I. s podrueja odgojne zbilje, ima trojaku Marijanovii, 1991,s. 28). U tom se smislu odekuje izdavanje "Sabranih djela P. zadafu: l. Kritiika procjena i rekapitulacija Vuka-Pavlovica" (1994), a u povodu 100. obljetnice njegovarodenja. povijesnog nasljeda hrvatskog Skolstva u proteklom i ovom stoljeiu, te s tim u svezi U tom obzorju, i polazeii od njega, dolazi do reafirmacije filozofije odgoja (J. izrada povijesti teorije i prakse odgoja do
167
Ivan Biondid: Bolj5eviCkaateizacijahrvatskog...
Marinkovii, B. Kalin, M. Polii i dr.), edukologije (N. Pastuovii, G. Bosanac i dr.), emancipacijsko-komunikacijskepedagogije (N. KujundZii, V. MuZii, M. Bratanii, F. Jelavii,I. Marijanovii, K. Spoljar i dr.), specijalnepedagogije(G. Zovko, I. Biondii i A. Sekulii-Majurec), metodike (D. Rosandii, A. BeZen,R. Krsnik, V. Vujdii i dr.), katehetike (M. Pranjii, J. Baridevii, A. Hoblaj i dr.) i dr. Buduii da je deboljSevizacijapedagoSke zbilje shvaiena kao proces stvaralaStva i oznanstvenjivanjaedukativnog praksisa,u tom je sklopu posebnapozornost data afirmaciji uditeljstva.StoviSe, tvrdi se da "istinsku deideologizacijutreba zapodeti najprije u sistemu obrazovanja nastavnika,jer natavnici (Skolovaniu okvirima starog ideologiziranog sistema)ne mogu ni5ta viSe udiniti doli taj sistem reproducirati" (N. KujundZii, 1992,s. l7). S tim u svezi opienitoje prihvaien stav da uditeljstvo treba osposobljavatiprema svijetu pluralnih vrijednosti (nacionalnih, kulturnih, filozofskih i dr). Osim tima, ono bi trebalo biti otvoreno i temeljnim vjernidkim vrijednostima,jer Zivimo u civilizacijskom krugu u kojem opienito religija, a u na5im prostorimavei stoljeiima zapadnoeuropskokrSianstvo tvore konstitutivan element opieljudske kulture. "Ne prihvatiti takvu stvarnostznadilobi prijediti mladom dovjeku da sudjelujeu duhovnoj baStinivlastitog naroda"(J. Baloban, 1992, s. l0). S obzirom na to ozbiljno se postavlja pitanje kako organizirati Skolovanjepedagoga za stjecanje kompetencija u oblikovanju izgubljenoga kontinuiteta i identiteta. J. Marinkovii (1993) drZi da bi to Skolovanje, koje bi obuhvatilo uditelje, profesore i druge strudnjake, trebalo organizirati na poslijediplomskoj razini. "Tek se, naime, s te razine moZe graditi ono znanjeo filozofiji odgoja,na temelju kojeg je moguie graditi odgovornu pedagoSku svijest. Svijest koja bi pedagogiji mogla vratiti izgubljeno mjesto u cjelini nacionalnog kultumog biia" (isto, s. 3). U tom sklopu, nakon niza polemika i otpora,joSjednomse upozoravaloi kakoje 168
Uloga Katolidke crkve..., 149-l7i
potrebno korjenito propitati tzv. razvojno-pedagoSkusluZbu buduii da je "PPS-ovska infrastruktura" bila sredi5nji promicatelj "pedagogije ideoloSkog monopola", dijih se okova ni u novim uvjetima, ni uz ponajbolju volju, nije mogla samo tako osloboditi. I. Biondii (1990) se z^to zauzimao da se ta "infrastruktura" ustroji prema svjetskim iskustvima i standardima kao djelatnost"Skolskogsavjetovanja"(Schulberatung,schol conseling).Rijed je o djelatnosti koju dine, s jedne strane,uditelji/ /nastavnici (osposobljeni za polivalentne funkcije: odgoj, poudavanje,prosudivanje, savjetovanjei inoviranje), medu kojima bi se, s druge strane,nakon specijalistidkogi znanstvenog usavr5avanja, regrutirali uditelji-savjetnici (Bearatungslehrer,consulting teacher). Vodeii radunao svemu tome. Hrvatska akademija odgojnih znanosti organizirala je i prve raspraveo uspostavijedinstvenog fakulteta odgojnih znanosti (kako to postoji u suvremenomsvijetu), koji bi bio inovativniji i potrebe bi demokratske Hrvarske, komparativnogledano,uskladio s teorijom i praksom odgoja u razvijenim zemljama. Smatra se da bi taj fakultet trebao biti sintezom inter-multi-disciplinarnosti,inter-multi-kulturalnosti i inter-multi-konfesionalnosti, tj. izraLavao bi teznje i potrebe hrvatskog naroda te drugih nacionalnih zajednicai vjerskih druZbi koje Zive i djeluju na podrudju Hrvatske. Prema nekim prijedlozima, fakultet bi bio ustrojen po departmanskomprincipu, tj. principu znanstvenog funkcioniranja koji objedinjuje razne discipline, pa i multikonfesionalnu katehetiku(v. V. Tadii, 1992,s.7). Polazeii od pozitivne tradicije organiziranoguditeljstvai suvremenihzasadasociologije profesije, Sekcija za metodiku DruStvasveudili5nihnastavnikau Zagrebu izradila je "Prijedlog preobrazbePedago5ko-knjiZevnog zbora i drugih prosvjetnih organizacijai druStava"(v. I. Biondii i N. KujundZii, 1990). Prijedlog se zauzimao za utemeljenje "Unije hrvatskih prosvjetnih djelatnika", koja bi, okupljajuii sve koji su izravno ili neizravnou profesionalnoj funkciji unapredivanja teorije i prakse
U]
o( k( (z pl
m i1 vi
nl
n s r( jr ( :
t(
o
p u
A L
(
z
I
I
i
odgoja, bila srediSnja(krovna) udruga u razvitku djelatnosti u demokratskom okkojoj bi se ostvarivala tri bitna interesa ruZenju i reafirmirati vrijednosti hrvatskog (znanstveni,srueni i sindikalni) hrvatskih uditeljskog organiziranjaiz pro5losti". Na prosvjetnihdjelatnika. skupu je donesenarezolucija kojom se preSpomenuti je "Prijedlog", osim pisporuda da se "svaka profesija iznutra, strumene podr5ke stotinjak hrvatskih kulturnih ci primjereno i etidki autonomno, pluralisi prosvjetnih djelatnika, podrZan i od neza- tidki i izvanstranadkiorganizira" (v. "Skolvisnih sindikata prosvjetnih radnika. Ipak ske novine", br. 4, 1993, s. l5). Sve su to nije nai5aona potporu novo/starih prosvjet- nuZnepretpostavkeda se izbjegne spajanje nih vlasti, kojima nije odgovaralo profe- profesionalneetike s politidkom ideologisionalno autonomno nego samo ideolo5ki jom, Sto vodi u anomiju i raspadprofesioredizajniranoi poslu5nouditeljstvo.Ubrzo nalne etike i Sto je radalo katastrofalnim je do5lo i pismeno reagiranje T- Zalca posljedicama. (1991) koji je, sa stajali5tatzv. naprednog uEiteljstvo uditeljskogpokreta, taj prijedlog proglasio 2.2.ReboljSeyiziran0 "unaprijed proma5enim"(isto, s. 2). Nakon Nakon podetne nacionalno-romantiearske toga je PKZ, kako iemo vidjeti, lektorsko- euforije, reboljSevizacija pedago5ke zbilje -ideoloSkom operacijom prispodobljen (pa tako i njena uditeljstva) usporedo s "demokratskim promjenama",tako da je i deboljSeviziranom,realna je tendencija dalje ostao - iskljudivo - udruga "Skolskih koju u nastalominterregnumuobiljeZavaju pedagoga".Buduii da se PKZ nije obnovio retrogradniprocesi,gdje se samo prividno u duhu tradicije, tj. kao pedagogijskaaka- djeluje na nov, a zapravona stari nadin. demija, utemeljenaje Hrvatska akademija Rijed je o tome da se "marksistidka odgojnih znanosti (1991), eija je jezgra ideologija istopila i socijalizamje prestao proiziSla iz utrnute Sekcije za metodiku biti drZavno-politidkiideal, ali ono Sto se DruStvasveudiliSnihnastavnikau Zagrebu. nije istopilo jest shvaianje odgoja prema U meduvremenuje obnovljenoDruStvo kojem je polazna filozofija dogmatska hrvatskih srednjoSkolskihprofesora, koje odanost vlasti i njenoj ideologiji" (J. Maie teZiti "da se povrati nekada5njepo5ti- r i n k o v i i , 1 9 9 2 ,s . 5 ) . vanje i dignitet ove struke, a koje je u nePedagogijase iz takva obzorja, upiruii davnoj pro5losti, djelovanjem raznih dimse o nove gospodare, pokuSava ideolo5ki benika, bilo do temelja srozano" (J. Luka- redizajnirati i ponovo utemeljiti u "partijtela, 1992, s. 6). Nakon duZih priprema skoj", a ne "znanstveno-kulturnojzajednipokrenutoje i Hrvatsko katolidko druStvo ci". Zato se njeno uditeljstvo (pedagozi) prosvjetnih djelatnika (1993) koje, prema izgraduje i obnavlja izvan nacionalnog i Pravilima (1993), "okuplja djelatnike u kulturnog biia i ostaje u svijetu autariizobrazbi i odgoju radi razmjene iskustava, tarnog monizma, pa kao promicatelji duhovnog i strukovnog napretkadlanova i "ideoloSkogtransfera" postaje novi "inZizajednidkogdjelovanja, kako bi Sto bolje njering ljudskih duSa". sluZili onima, koji su im povjereni i svjeReboljSevizacija pedago5keparadigme, dodili za opieljudske vrijednosti u svijetlu nakon prvog iznenadenjai nesnalaZenja, Kristova nauka i njegov primjera" (el. l). otpodelaje "sluZbeno"na poznatom znanS obzirom na nerazumijevanje, pa i stvenomskupu PKZ-a (1991),koji je znaometanje preustrojavanja prosvjetnih udrukovito tematizirankao "Odgoj i pedagogija ga, Hrvatska akademijaodgojnih znanosti u uvjetima demokratske preobrazbe". (u zajednici s Hrvatskim druStvomza sus- Buduii da je skup upriliden o 120.obljetnitave) organiziralaje raspravu"Novo orga- ci Zbora, ta je dinjenica sama po sebi niziranje dru5tavai udruZenjahrvatskih pokazalada se pedago5kapretvorba obveprosvjetnih djelatnika" (1992), sa svrhom zuje i nadahnjujeu ranije opisanome,tzv. da se "oslobodimo starih boljSevidkihoblinaprednome(antiklerikalnom)uditeljskom ka organiziranja koji ne mogu pridonijeti pokretu. S tim u svezi, kakoje u uvodnom
r69
T
U referatu naglasio A. Vukasovii (1991), "napredni ueitelji predvodeni svojim prvakom Ivanom Filipoviiem" sva su svoja "nastojanja usmjerili na podizanje pedago5kekulture, moralnei nacionalnesvijesti pedago5kihdjelatnika, a to nam je danas prijeko potrebno, jer se nalazimo pred slidnom zadaiom" (isto, s. 8). Kazano drugadije, nova se etapa duhovno obvezuje onom Zboru dija je "prva teorijska platforma bila pod utjecajem liberalno-demokratskihshvaianja A. Disterwega i F. Dittesa" (isto, s. 8). S obzirom na to, joS jednom se istide kako se, nakon "komunistidkog jednoumlja", treba vratiti tradiciji tzy. liberalno-demokratskog uditeljstva (a ne krSiansko-nacionalnog uditeljstva- I.B.), koje je na crti "porpunog nacionalnogi duhovnog kontinuiteta", a u demu ie nam pomoii "svijetli uzori i domoljubni zanos prvaka uditeljskog pokreta" (isto, s. 8). Medutim, kako pokazuju novija istraliv anja*, tzv. liberalno-demokratski prvaci uditeljskog pokreta (I. Filipovii i D. Trstenjak), - zarobljeni ideologijom antiklerikalizma (koji je viSe djelovao prema principu antikatolicizma/antikroatizma)radili su na promicanju Vukova projekta "Srbi svi i svuda", tj. unitarnoj ideji (nacije, vjere, jezika, pisma i dr.). I. Filipovii tako, polazeii od jednadenjapo srpskosti, drZi da bi svi JuZni Slaveni "trebali prihvatiti iirilicu" i za jezik "upotrijebiti samo jedno (srpsko) ime" (M. Gross, 1985, s. 377), tj. nada se da ie slpsko ime "u jugoslavenStiniopiim postati". D. Trstenjak, njegov suborc i nasljednik, polazeii od "vidovdanskeetike" (drZeii da su kosovski junaci "na5i ideali, koji vjedno Zive, oni su naSi svetitelji"), razvija odgojni ideal "dovjeka borca" (mentire et destrue). U tom sklopu srediSnjaje njegova teza da je "katolidki Rim na5 nacionalni neprijatelj i da se protiv njega trebaboriti u dvrstoj vezi s drugim slavenskimnarodima bez obzira na vjeru" (D. FrankoviC,,1918, s. 6). S tim u svezi, iako u praksi dini suprotno(glede spomenutengrade),N. Mihanovii kaZeda se trebamo "radikalno oprostiti od nekih biv5ih, ideolo5kom represijom nametnutih 170
pogledana svijet, od politiziranih i ideologiziranih marksistidkihi jugounitaristidkih politickih poremeienosti i mjerila i pojmova" (v. "Skolskenovine",br. 18, 1993,s. l). "Renoviranje" pedago5ke paradigme koja se tu, za razliku od "krsiansko-nacionalnog", uspostavljana kontinuitetu "liberafno-demokratskog uditeljstva", razmjerno je jednostavnaoperacija.Naime, ideoloSko-lektorskom tehnologijom ranija se paradigmajednostavnoprilagoduje "uvjetima demokratskih promjena" tako da se "etidkim diSienjem" uklanja "YU-socijalistidko-marksistidka" i namazuje nova "CRO-demokratsko-liberalistidkaornamentika"(v. I. Biondii, l99l). Na djeluje, zapravo,kriptoboljSevizam,jer je ideologija ostala ista, ali se mijenja simbolika. Nagla5avase hrvatstvo, simboli su hrvatski, ali su sadrZajii temeljna orijentacija, kao i nadin miSljenja, jo5 zarobljeni boljSevidkomideologijom. Pomoiu opisane tehnologije, koja se sve viSe usavrSavala,izvrSenoje "renoviranje" fundamentalnih djela boljSevidke udZbenidke pedagogije. Tako se "Pedagogija" (A. Vukasovii, 1990)kao "samoupravnasocijalistidkapedagogijau uvjetima neposrednedemokracije", u obnovljenom izdanju (A. Vukasovii, l99l), javlja kao pedagogija pluralistidko-demokratskei, Stovi5e,krSiansko-nacionalneinspiracije. U tom je sklopu "renoviran" i "sustav pedago5kih znanosti", tako da je "vojna pedagogija" iz ranije u novoj verziji pretoeenau "konfesionalnupedagogiju".Ipak, najveii poduhvat udinjen je u "renoviranju" boljSevidkog"Moralnog odgoja" (A. Vukasovii, l97a), koji je, nakon "etidkog diSienja" (iako su nepaZnjomi dalje ostali "hard" materijalistidko-ateistidkiizriiaji),
pr m U Je N al N pl hr
or
b'
IT
n. o pl n d iz ic je "l -l I
t(
(r p ri p
SI g
n li t( ti b d p ( jr
p u
jr p
t I t
Katolidkecrkve...,149-177 predstavljenu novoj verziji kao ,.Etika -
Ivan Biondii:
Sevidkaateizac
mu, ba5 u svemu, potrebni strani uzori". lzlaz je zato, kako se neizravno oditava,u povratku svijetu "posljednjih sedamdesetih godina na5e povijesti", kojem - tvrdi K. Bezi( - "nove vlasti hotimidno ili ne-
porudena za moralnu i duhovnu obnovu hrvatskognaroda. Posve je lege artis da teoretici u tra-
jed je o procesu koji smo obiljeZili kao "pretrdavanje iz YU-bolj5evidke u CRO-boljSevidku pedagogiju" (I. Biondii, 1992,s.6). Ipak, valja dodati,da smo sve viSe svjedoci rebolj5evizacije,ali yU-inlemacionalneprovenijencije. S tim je u svezi u duhu tzv. naprednog (antiklerikalnog)udireljskog pokrera, ..u povodu I 20. obljetnice HPKZ-a, promovi-
moini, a nisu ni htjeli ni smjeli zatirati ba5 svaki naSkultumi napredak"(v. I. Biondii, 1 9 9 2 ,s . 6 ) . U tom ozradju u Hrvatskoj imamo obnavljanjepokretaza "Slobodnu Skolu" pod krinkom borbe za "pluralizam u odgoju i Skolstvu".NadahnutiD. Trstenjakomi njegovom vidovdanskometikom, koji je "slobodnu Skolu" vidio "oslobodenuod pritisaka crkve i drlave" (M. Matijevi1, 1993), promicatelji i ideolozi ovog pokreta u nas (L. Bognar i M. Matijevii) napisali su sveudili5niudZbenikmaterijalistidko-ateis-
trebadrZati u strahuod boga, straSnogsuda i muka paklenih" (isto, s. 69). Takva shvaianja nalaze izraz u "totalitarnim druStvima" koja su, pored faSizmai staljinizma, lama". Zato je, prema K. Beziiu, dopuS- posebicevezana za "tzv. Sveto Rimsko teno zasebnoegzistiranjeteistiike i ateis- Carstvo" koje se "stvaralo na podrudju zapadne Evrope s teznjom ujedinjavanja krSianskihzemalja" (isto, s. 90), Stoje razlog vi5e za odbijanje kr5ianski nadahnute didaktike. S obzirom na sve to, u sklopu reboljSevizacije,izvrSenoje i "renoviranje" tzv. razvojno-pedagoSke sluZbe,koja se utemeljuje na autaritamo-hijerarhijskojpedago5koj paradigmi i strogo luii izmedu "pociji" - smatra K. Bezii (1992^)- Hrvarska srednih" i "neposrednihproizvodada". U je, glede izabraneorijentacije, "na krivom prvu grupu spadajutzv. strudni suradnici, putu" i kao takva "ne moZe stiii u na delu kojih je nezaobilazni"Skolski pebuduinost".StoviSe,ona i ne bi trebalato- dagog" koji djeluje kao "srrudnjak za isliko teZitislobodnomsvijetu,jer "nismo mi traZivanje,inovacije i razvoj" (M. Silov, tako neinventivannarod da su nam u sve- 1991, s. 195), dok su uiitelii/nasravnici-
t71
Ivan BiondiC: BoljSevidka ateizacijahrvatskog...
metodidari,tj. izvoditelji, izvan njih naumljene, odgojne prakse. I dok suvremeni svijet ne poznaje posebne "strudne suradnike", a jo5 manje "diste pedagoge" (er je nepojmljivo da postoje sruenjaci koji "istraZuju-inoviraju-razvij aju" odgojnu praksu, a da je i sami ne poznaju i obna5aju), spomenutaje podjela i "reafirmacija" lzv. razvojno-pedago5kesluZbe trebala i dalje demonstrirati autaritarnu praksu u Skolskom sustavu(v. I. Biondii, 1990,s.3). S tim u svezi, preskakanjemredovne zakonskeprocedure,posve voluntaristidki, "renoviran" je studij pedagogije po skraienom (reboljSeviziranom)programu. Pedagozi se, prema tome "novom" programu, radenome na sliku i priliku zatedene "kadrovske infrastrukture", nude kao "strudnjaciza suvremenooblikovanje i vodenje Skolskog sustava" (v. "Nastavni plan i program", 1993).Po istom modelu i uzoru reboljSeviziraju se i programi metodika dija se autonomnost dokida te se ponovo stavljaju pod kontrolu jednog dimbenika (sadrZaja),dok se posvezapostavlja dimbenik psihostrukture(homo educandus) i dimbenik pedagoSkekomunikacije. Buduii da je, kako smo vidjeli, bilo onemoguieno ostvarivanje "Prijedloga preobrazbe PKZ-a i drugih prosvjetnih organizacijai druStava"(1991), do5lo je do rebolj5evizacijeZbora. Samje procesdeklariran kao "pretvorba u skladu s demokratskim druStvenimpromjenamau Hrvatskoj" (H. Vrgod, 1990,s.344).1ovdje je, pomoiu lektorsko-ideolo5ke tehnologije, sama "pretvorba" bila formalna, te je bit boljSevidkogorganiziranjai djelovanjaostala ista. Naime, Zbor (kojem je sada vraien atribut "hrvatski") ostaje udruga iskljudivo tzv. Skolskih pedagoga (oko 3.100) koji, i u "uvjetima demokratskih promjena", nuZno ostaju "tehnolozi ideolo5kog transfera"izmedu prosvjetnihvlasti i prosvjetnih djelatnika (oko 60.000) tzv. neposrednihproizvodada.U tom se retrogradnom procesu metodika i metodidari, nakon mukotrpna emancipiranja,ponovo stavljaju u kolonijalni status dogmatske pedagogije i bazidne znanosti, Sto ie sve osporavati izgradnju njihova strudnog
Uloga Katolidke ctk!e,." l$-fi1
identiteta i profesionalne autonomije. Buduii da se sabotiraprofesionalnoorganiziranje prosvjetnih djelatnika prema autentidnim tradicijamahrvatskog uditeljstva i suvremenih trendova edukativne profesije, tzv. nezavisnisindikati prosvjetnihradnika malo-pomalo podinju rjeSavatistrudna i profesionalna pitanja. Ovi sindikati, naime, proizlaze iz tradicija tzv. naprednog uditeljskogpokreta,dija je sredi5njauloga bila revolucionamaborba za vlast i, kasnije, slijepa pokomost toj vlasti, a ne skrb i promicanje strudnog identiteta i profesionalne autonomije. Zato ti sindikati mogu proizvoditi slidne "revolucionarnetendencije", Sto se ponajbolje vidjelo u prosvjetnim Strajkovimakoji su, na svoj nadin,potresali Hrvatsku. Naime, sindikalnim Strajkovima postavljenoje u prvi plan "pravo nastavnika",a ne "obveze nastavnika",tj. rehabilitacijastruke (koja je tijekom polustoljetnogabolj5evizma sustavnodevastirana),na dijoj se osnovi tek mogu i trebaju ostvarivati "prava nastavnika".Buduii da su ovi sindikati i izmedu sebe oStro podijeljeni, moZemo u zbornicima i dalje odekivati politidku polarizaciju i, s tim u svezi, dalju deprofesionalizacijuprosvjetnih djelatnika, tj. svekolikog hrvatskog uditeljstva.
TITERATURA BALOBAN, J., Uditelj kao obnovitelj, Skolskenovine,br. 31, Zagreb1992. BANAC, I., Nacionalnopitanje u Jugoslaviji,Zagreb1988. BANAC, I., Protivstraha,Zagreb1992. BEZIC,K., O saopienjuna temu:organirada kao ziranje odgojno-obrazovnog jedinstvenogsistemaudruZenograda. ZaU: Vrgod,H. (ur.), Pedagogija..., greb1980. obrazoBEZIC, K., Internacionalizacija vanja uditelja,Zbomik radova,Pedago5kafakultetav Ljubljani, Ljubljana 1992. BEZIC, K., Kreie se,kreie pedagogijahrvatska,Skolskenovine,br. 9, Zagreb 1992^.
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
Ivan Biondii: Boljsevicka ateizaciiahrvatskog...
BEZIC,2.,Siti dovjek, ali kako?, Dakovo 1990. BEZEN, A. (ur.), Metodike u sustavu znanosti i obrazovanja, Zagreb 1986. BEZEN, A., Blokade u-.arnoJu znanosti i obrazovanju.U: Pivac,J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb 1988. BEZEN, A., Znanost i praksaodgoja i obrazovanja izmedu dva kongresa - u svijetlu zakljudaka Prvog kongresapedagoga Hrvatske.U: Vrgod, H. (pr.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb 1988". BEZEN, A., Znanstveni sustav metodike knjiZevnog odgoja i obrazovanja, Za_ _greb 1989. BEZEN, A./KUJUNDZIC, N., Prijedlog novog SkolskogsustavaRepublike Hrvatske,Glasnik Ministarstvaprosvjetei - izv. izkulture Republike_Hrvatske danje,.Zagreb1992. BIONDIC, I., Autaritarno i demokratsko strukturiranje profesije nastavnika, Zbornik radova, Institut za pedagogijska istraZivanja,Zagreb 1988. BIONDIC, I., Kakav sistem obrazovania edukativnih kadrova. Skolske novin-e. br.36,.Zagreb1989. BIONDIC,I., Ponavljali se povijest,Stotske novine,br.4,Zagreb 1994. BIONDIC, I., Tko je zapravo pedagog?, Skolskenovine, br. 42, Zagreb I 990. BIONDIC, I., Metodike na prekretnici, Metod.idkiogledi, br. 2, Zagreb t99l . BIONDIC, I., Pedagogijaza sva vremena, Vedernji list, od 29. oiujka 1992. Zagreb 1992. BIONDIC, I., Vrijeme opredjeljivanja, Skolskenovine, br. 42, Zagreb 1992^. BIONDIC, I., Integrativnapedagogija- odgoj djece s posebnim potrebama,Zagreb 1993. BIONDIC, I., Oslobadanjeod jedne zablude (neobjavljeni rukopis), Zagreb 1992. BIONDIC, I./KUJUNDZIC. N.. PKZ Unija hrvatskih prosvjetnih djelatnika, _ __Sk9ls!enovine, br. 3J, Tagreb 1990. BIONDIC, I./KUJUNDZIC, N. (ur.), Uditeli za inovacijsku Skolu, Institut za pedagogijska isrraZivanja, Zagreb 1991.
BOGNAR, L.A4ATIJEVIC, M., Didaktika,Zagreb 1993. BOSANAC, G., Edukacijskj izazov, Zagreb 1983. BOSANAC, G., Marksistidko obrazovanie izmedu ideolo5kogi kulturno-prosvjetnog transfera,Kumrovedki zapisi,br. 5, Zagreb 1985. BOSANAC, G., Ideologijai didaktidki diskurs,Metodidkiogledi,br.4,Zagreb1992. B. S., O religiji kao kriminalu,Glas koncil a , b r . 7 , 7 a g r e b1 9 8 3 . BRATANIC, M., Holistidki pristup proudavanjupedagoSkihpojava. U: Pivac, J. i dr. (ur.): Odgoj i obrazovanje..., Zacreb 1988. inudnltC, J., Neki teorijski problemi znanosti o odgoju. U: Pivac, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb 1988. eop, M., Teizam i ateizamu povijesti odgoja, Rijeka 1980. DRAGICEVIC, A., Suton socijalizma, Zagreb 1p89. DRAKULIC, M., Hrvatska, vlast i Strajk, Glas koncila,br. 12.Zasreb1993. FILIPOVIC, V., Reforma irednjeg usmjerenog obrazovanja, Filozofska istraiiv anja, br. 4, Zagreb 1986. FRANKOVIC, D., IzvjeStajtajnika godiSnjoj skup5tini PKZ, PedagoSkirad, br. S,Zagreb1947. FRANKOVIC, D., Bitna obiljezja socijalistidke idejnosti i politidnosti nastave, Zasreb 1953. FRANkOVIC, D. (ur.), Povijest Skolstvai pedagogijeu Hrvatskoj, Zagreb 1958. FRANKOVIC, D. i dr. (ur.), Sto godina Hrvatskoga pedagoSko-knjiZevnog zbora,Zagreb1971. FRANKOVIC, D., Sto godina rada Hrvarskoga pedago5ko-knjiZevnog zbora. U: Frankovii, D. i dr. (ur.), Sto godina ..., Zacreb 19'71. FRANkOVId, D., Davorin Trstenjak- borac za slobodnuSkolu,Zagreb 1978. GODLER, Z.ISPAIIC, V., Pelspektiveodgoja i obrazovanja u podrudju razvoja medukulturnihodnosa.U: Pivac, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb I 988.
173
GOJA, J., Ideolo5ki model bivSeg jugoslavenskog obrazovanja, Metodidki ogledi, br. 4, Zagreb 1992. GROSS, M., Podeci moderne Hrvatske Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji (l 850-1860),Zagreb 1985. HRVATINIC, M., Srpska nacionalna i vjerskanastranost,BuenosAires 1973. JANKOVIC, M., Napredni uditeljski pokret u Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine, SavremenaSkola,br. l-2, Beograd 1952. XXX, Jedna opravdana mjera (povodom ukidanja dozvole poudavanjavjeronauka u narodnim Skolama),Pedago5ki rad, br. 3-4,Zagreb 1952. JUQAS, B., Izvan prostora i vremena, Skolskenovine,br. 36, Zagreb 1993. JURIC, V., Promjene u programiranju i strukturiranju sadrZaja odgoja i obrazovanja.U: Pivac,J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje..., 7greb 1988. KISIC-KOLANOVIC, N., Problem legitimiteta politidkog sustavau Hrvatskoj nakon 1945, Casopisza suvremenu povijest,br. 3, Zagreb 1992. KLANCIR, D., Kreativci oronulog Skolstva, Danas, od 2. svibnja 1989, Zagreb 1989. KRSNIK, R., Suvremeni razvoj metodike fizike, Metodidki ogledi, br. l, Zagreb 1990. KUJUNDZIC, N., Homo educator,Zagreb 1980. KUJUNDZId. N.. O stvarnim uzrocima krize. U: Ratkovii, M. i dr. (ur.), Suvremeni prohJemiodgoja,Zagreb 1988. KUJUNDZIC, N., Komunikativna pedagogija pretpostavka teorije i prakse odgoja u samoupravnomdruStvu.U: Pivac, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje..., Zagreb 19.88". KUJUNDZIC, N., Pedagogijabraie Radii, Zasreb 1990. KUJU-NDZIi, N., -Prema interdisciplinarnoj suradnji, Skolske novine, br. 56,Zagreb.1990". KUJUNDZIC, N., Deideologizacijapedagogrje,Metodidki ogledi,br. 4,Zagreb 1992. KUJUNDZIC, N., Smjerokaz za duhovni t74
preporod, Skolske novine, br. 31, Zagreb 1992). KUJUNDZIC, N., Nestor hrvatske didaktike, Skolske novine, br. 12, Zagreb 1993. KUJUNDZTC, N./BrONDrC, r. (ur.), Metodike u teoriji i praksi odgoja,Zagreb 1986. KUJUNDZIC,-N./BIONDIi, I., Magister redivivus, Skolske novine, br. ll, Zasreb 1983. rcujuNnZli, N./MARIJANOVIC, I., Personalistidkapedagogija Stjepana Matideviia, Zagreb 199| . LEDIC, J., K (izgubljenom) kontinuitetu pedagogijsketeleologije u Hrvatskoj. U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i pedagogija-.,Zagreb 1991. LONCAR, LJ., lz korespondencijeIvana Filipoviia, "Starine",JAZU, knjiga 45, Zagreb 1955. LUKATELA, J., Uvodno izlaganjena obnoviteljskoj skup5tini Dru5tva hrprofesora,od 9. vatskih srednjoSkolskih veljade | 99 l,,umnoZenq Zagreb 199l. MALIC, I.|MUZIC, V.. Pedagogija,Zagreb 1984. , MARINKOVIC, J., Duboki korijeni boljSevizma,Skolske novine, br. 30, Zag r e b 1 9 9 1 .. MARINKOVIC. J.. Filozofska osnovateorije i prakse bolj5evidkog odgoja, Napredak,br. 2, Zagreb 199I^. MARINKOVIC, J., Pet godina katedre za filozofrju, Metodidki ogledi, br. 2, Zag r e bl 9 9 l o . . MARINKOVIC, J., Obrtani kabanice- pitanje morala i struke?,Skolske novine, br.15,Zagreb 1992. MARINKOVIC, J., Heroji uma ili statisti, Skolskenovine,br. 35, Zagreb 1992". MARINKOVIC, J., Zanemarenai potcijenjena,Skolskenovine,br.35,Zagreb1993. MARIJANOVId, I., Filozofski korijeni i misao StjepanaMatideviia, Metodidki ogledi, br. 2, Tagreb l99l . MARIJANOVIC, I., Religija i ideologija, Metodidki ogledi, br. 4, Zagreb 1992. MARIJANOVIC, I., Okrugli stol o strukturiranju fakulteta odgojnih znanosti, Kateheza,br. 2, Zagreb 1992^.
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
MATIJEVIC, M., Privatnost, sloboda. mnogostrukost.Skolske novine, br. 34, Zagreb 1993. MUNJIZA, E.,Ivan Filipovii - predvodnik naprednog uditeljstva (magisterij), Zasreb 1984. NENA-DId, N., Nove knjige o isusovcima, Slobodna Dalmacija, od 30. sijednja 1993,Split 1993. OGRIZOVIC, M., SadrZajnasraveu partizanskim Skolamau Hrvatskoj, Zagreb 1962. OGRIZOVIC,M.IZALAC. T. (ur.), Skorai odgoj u narodnoj revoluciji, Zagreb 1965. PALdOK, 2., DemokratizacijanaSegSkolskog sistema,Pedago5kirad, br. 9-10, Zagreb 1947. PANTIC, D., Vaspitanik buduinosti. U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i obrazovanje..., Zagreb 1988. PASTUOVIC, N., Edukolo5kaistraZivanja,Zagreb 1987. PASTUOVIC, N., Uzroci krize pedagogije. U: Pivac, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb I 988. PASTUOVIC,_N., Neutralni odgoj nije neutralan, Skolske novine, Ar. iS-aO, Zagreb 1989. PATAKI, S. i dr., O pedago5komobrazovanju nastavnih kadrova, Pedago5ki rad, br. 3,Zagreb 1949. PATAKI, S., Idejni osnov savremenepedagogije,Napredak,br. 2, Zagreb 1941. PATAKI, S. (ur.), Pedagogija, Zagreb 195r i 1952. PAZMAN, D. i dr. (ur.), Stota obljetnicaII opie hrvatskeuditeljske skupStine,Zasreb 1976. PEASINOvIC, R., Sazetak rasprave u detvrtoj kongresnojgrupi. U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb I 988. PETZ, V., Smisao i zadatakSkole,Zagreb 1941. PETZ, V., Razvitak hrvatskogapedagogijskog mi5ljenja, Napredak, br. l-2, Zagreb 1942. PIVAC, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje na pragu21. stoljeia,Zagreb1988.
Ivan Biondii: Bolj5evidka ateizacijahrvatskog...
POLIC. M., Izmedu slobodei manipulacije, Skolst
175
Ivan Biondii: Bolj5evidkaateizacijahrvatskog...
SIMLESA, P., Iz uvodnika predsjednika Pedago5ko-knjiZevnog zbora, Pedago5_ ki rad,br.l-2,Zagreb 1971. SIMLESA, P., PKZ u vremenu od 1871. do 1971,PedagoSkirad, br. l-2,Zagreb 1971. SlNaLeSe, P., Sto godina borbe za demokratsku i jedinstvenu Skolu, Pedarad, br. 9-l0,Zagreb 1974. _ goSk_i SIMLESA, P., Na putu do reformirane _ Skole,Zagreb1977. SIMLESA, P., Izabranadjela, knjiga I do . III, Osijek 1980. SIMLESA, P., NaSveliki uditelj. U: Vrgod, - H. (ur.),Pedagogijau...,Zagreb1980". SOLJAN, N., Prema podruStvovljavanju , obrazovanja,Zagreb1982. SOLJAN, N., Razvoj odgoja i obrazovanja u suvremenim druStvenim i znanstveno-tehnoloSkimuvjetima. U: Pivac, J. i dr. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb 1988. SOf-leN, N., Obrazovanjeu Jugoslavijina pragu 21. stoljeia: refleksije o nekim programskim pitanjima. U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i obrazovanje..., Zagreb 1988". SpOnpn, 2., Sociologijaprofesija,Zagreb 1990. $UVnn, S., Skola i tvornica, Zagreb 1917. SIMLESA, P., Idejni i pedago5kitemelji Zakona o narodnim Skolama,PedagoS_ ki rad, br. l-2, Zagreb 1952. SUVAR, S., Dvije spoznaje i tri kljudna zadatkapedagogije.U: Vrgod, H. (ur.), Pedagogijau...,Zagreb1980. TADIC, V., Obnova odgojnih temelja, Vedernji list, od 1. prosinca 1992, Zagre\1992.. TOMASEVIC, S., PoboljSanjeradapionirske organizacije,Pedago5kirad, br. 6, Zacreb 1946. fOSld, I., Uvodna rijed urednika, PedagoSkirad, br. l.Zagreb 1946. VRGOC, H. (ur.), Pedagogijau samoupravnom socijalistidkom dru5tvu, Zagreb 1980. VRGOC, H. (ur.), Odgoj i obrazovanjena pragu21. stoljeia,Zagreb1988. VRGOC, H., Pretvorba Pedago5ko-knjiZevnog zbora u skladu s det76
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
mokratskim druStvenimpromjenamau Hrvatskoj, Pedago5kirad, br. 3,Zagreb 1990. VRGOC, H. (ur.), Odgoj i pedagogija u uvjetima demokratske preobrazbe, Zbornik radova, Zagreb 1991. VUJCIC, V., Entropijski pristup istraZivanju odgoja i obrazovanja:nova moguinost ili alternativa.U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i pedagogija...,Zagreb 1991. VUJefC, V., Politidka kulrura i politidka socijalizacija, Zagreb 1993. VUKASOVIC, A., Nedosljednosti proturjednostMilo5a Jankoviia, Zivot i Skola, br. 5-6, Os,ijek1959VUKASOVIC, A., Organizacija odgoja i Skole. U: Vukasovii, A. i Vajnaht, E. (ur.), Opia pedagogija,Zagreb 1963. VUKASOVIC, A., PoloZajSkolstvai prosvjete u naSemdru5tvu, Praxis, br.4-6, Zacreb 1966. VUKASOVIi, e., Raa Hrvatskogapedagogijsko-knjiZevnogzbora. U: Frankovii, D. i dr. (ur.): Sto godinarada..., Zagreb1971. VUKASOVIC, A., Moralni odgoj, Zagreb 1974. VUKASOVId, A., Moralni razvitak djeteta, Zagreb,1974^. VUKASOVIC, A., Prinosi unapredivanju odgojnog r.ada,Zagreb 1979. VUKASOVIC. A.. Informativna i formativna funkcija odgoja, U: Vrgod, H. (ur.),Pedagogrja u...,Zagreb1980. VUKASOVIC, A., (ur.), Osposobljavanje nastavnikaza odgojni rad u podrudju humanizacijeodnosamedu spolovima, Zagreb 1982. VUKASOVIC, A., Izvje5tajo saopienjima prvog tematskog podrudja. U: Vrgod, H. (ur.), Odgoj i obrazovanje...,Zagreb 1988. VUKASOVIC, A., Pedagogija, Zagreb 1 9 9 0 i. r 9 9 1 . VUKASOVIC, A., Pedago5kiputokazi, Rijeka 199O". VUKASOVIC, A., Obitelj i moralni razvitak mladeZi,Zagreb l99l^. VUKASOVIC, A., Hrvatska pedagogijska tradicijai odgojnazbilja, 19910.U: Vr-
U
! \
v
z
Ir
S
k
o
E
ir
v
(
ll I n
S
S I
Uloga Katolidke crkve..., 149-177
lvan B iondii : Bol i Sevidkaateizacliahrvatskog...
goe, H. (ur.), Odgoj i pedagogija..., ZX-/iC, T., Odgoj i obrazovanje - inteZagreb1991. gralni dio druStva,Pedago5kirad, br. 1VUKASOVIC, A., Etika - moral - osob- - 2,Zagreb 1974. nost,Zagreb1993. ZALAC, T., Naprednipokret i organizacija VUKASOVIC, A./VAJNAHT, E. (ur.): prosvjetnihradnika u Hrvatskoj (1865Opia pedagogija,Zagreb1963. . l98l), Zagreb 1983. WOLF, B.A4OMIROVIC, K., Metrijske ZALAC, T. (ur.), Skola u ratu i revoluciji, karakteristikeskale stavovaprema _ Zagreb 1988. kleronacionalizmu, Primijenjenapsi- ZAIIAC, T., Gradimo, ne svadajmo se, hologija,br. l-2, Zagreb1988. Skolskenovine,br. 34, Zagreb 1990.
Zusammenfassung In dieser Arbeit werden anhandder genetisch-struktural-funktionalen Methode die bolschewistischeAtheisationund die postbolschewistischen Entwicklungstendenzen der kroatischenLehrerschaftanalysiert. Die bolschwistischeAtheisationwird auf dem Horizont der gegensatzlichenplidagogischen Paradigmenbetrachtet:l) des autoritdrhierarchischen (Lehrer als F0rderer des ideologischenTransfers)und 2) des demokratisch-pluralistischen (Lehrer als Frirdererdes wissenschaftl ich-technisch-kulturellen Transfers). Die postbolschewistischen Tendenzenwerden analysiert als: 1) CRO-demokratisch (wo durch Bolschewisierungdie geschichtlicheKontinuitiit auf dem Horizont der westlich-christlichen Zivilisation hergestelltwird) und 2) CRO-bolschewistisch(wo durch Rebolschewisierung die geschichtlicheDiskontinuitat,d.h. die Entwicklung auBerhalbdes nationalenund kulturellenWesens,fortgesetztwird). Der Autor betont die Bipolaritiit der Entwicklung der kroatischenLehrerschaft,die sich im Gegensatzzwischender national-christlichenund der international-bolschewistischenLehrerschaftoffenbart, und beschlieBt,daB die heutige kroatischeLehrerschaftzu ihren urspriiglichen(benediktinischen)Wurzeln zurtickkehrtund bestrebtist, in der heutigenZeit eine Synthesezwischender vergangenenund der zukiinftigenZeit zu schaffen.
r7'7
I
PODACI OAUTORIMA PRILOGA
Dr. Ivan BIONDIC, prof. na Odsjeku za razrednu nastavu, Filozofski fakultet Pedagogijske znanosti, Zagreb Dr. Vicko KAPITANOVIC, prof. na Franjevadkoj teologiji u Makarskoj, Makarska Dr. Mijo KORADE, prof. i dlan Hrvatskog povijesnoginstitutau Bedu,Bed Dr. Franjo KUHARIC, kardinal i nadbiskup zagrebadki,Zagreb Dr. N;djeljko KUJUNDZIi, sveudilisni profesor u mirovini i predsjednik Hrvatske akademije odgojnih znanosti, Zagreb Mr. Ivan MARIJANOVIC, dlan Katehetskog salezijanskogcentra u Zagrebu, Zagreb Dr. Josip MARINKOVIC, sveudili5niprofesor u mirovini, Zagreb
Dr. Dubravka MILJKOVIC, prof. na IX. gimnaziji u Zagrebu,Zagreb. _ Natalija PALAC, prof. i dlanica Skolskih sestarafranjevki mostarskeprovincije u Dubrovniku, Dlbrovnik Dr. Vlado PANDZIC, prof. na Odsjeku za hrvatski jezik i knjiZevnost,Filozofski fakultet, Zagreb Mirjana PIVAC, prof. i ravnateljica Osnovne SkoleMatije,Gupca,Zagreb Dr. Marko PRANJIC, prof. i ravnatelj Katehetskog salezijanskog centra u Zagrebu, Zagreb Petar Marija RADELJ, student Katolidkog bogoslovnog fakulteta i dlan dominikanske redovnidke zajednice u Zagrebu, Zagreb Dr. Ante SEKULIC, sveudili5niprofesor u mirovini, Zagreb
"Uloga Katolitke crkve u razvoju hrvatskog Skolstua' dijakro nij skaj e retrospektiva trrnaeststolj etnog razvoja h rvatskog ikolstva u ozraiju kri(anske i katoliike ideje, retrospektiva koju, usporedo s isticanjem dostignuia hrvatskog ikolswa, obogafuju prikazi redova Katoliike crkve koja je na hrvatskome prostoru razviiala svedimenzije hrvatskoganacionalnogabi&. Ovu djelatnost poiinje red benediktinaca, kome pripada najviia zaslugau svaranju novog svijetarada, molive i umjetnosti u Boiioi zajednici kri&nskih naroda Europe. Oni iz Monte Cassina ozraiuju kriianskom idejom najprije Sredozemlje, a onda svoju sintezu iire i cijelom Europom, koiu uliuduju i otkrivaju joj nove vrednoteNe manie zasluge za razvoj hrvatskog ikolstva ima i franjevaiki red, koii se specijaliziraoza iiroko narodno prosvjecivanje. Franjevci su prvi hrvatski andragozi koji pouiavaju narod u svim vjeitinama dobra i uspjeina iivota. L)daraju temelje etnografiji i etnologiji, a tvorci su i prve sinteze hrvatskoga knjiievnog jezika, ponajbolje izraiena u djelu fra Andrije Kaiica Mioiiia, iiia je "Pismarica" knjiga s najvedm brojem izdanja u hrvatskoj knjiievnosti. Franjevcisu zaslulni i za razvoj pedagoikih priruinika, posebno iz vjerskog odgoja. Ulogu teoretiiara i praktiiara u hrvatskom ikolstvu od XVl. do XVlll. st. u Hrvatskoj preuzimaju pavlini, posebno znaiajni za razvoj gimnazija i umjetniikog odgoja. U Lepoglavi ve( 1503. godine o\araju gimnaziju, a onda isto iine u Kriievcima (1670), Seniu (1725), Poiegi i Varaidinu (1777). Neke od tih ikola, posebno lepoglavska,ubrzo se preobrazuju u visoku ikolu. Joi je veca prosvjetna uloga isusovaca,jer su oni proces ustrojavanja gimnaziia omasovili te sustavno razvijali humanistiiki tip obrazovanja, ito ie urodilo stvaranjem niza uglednih klasiinih gimnazija - rasadiita hrvatske inteligencije sve do XlX. st. Kako se zna, hrvatski su isusoyci, usporedo sa ikolstvom, zavidno razvili znanost i filozofiju te tako dostojno predstavljali Hrvatsku u Europi i svijetu. Isusovaiki ie ikolski sustay svojom organizacijom uienja i puiavanja do danas ostao nenadmaien metodiiki model koji svakom uieniku osigurava maksimalizacijuuspjeha.
