Transakciona analiza
ta je TA i ko je je Erik Bern ?! Osniva Transakcione analize je Erik Bern (Eric Bern, 1910-1970), psihijatar i psihoanalitiar. Iako je dugo izuavao psihoanalizu, nije primljen u psihoanalitiko drutvo. Nakon toga zapoinje pisanje serije knjiga u kojima izlae osnove transakcion transakcione e analize kao teorije i terapijske metode. Nakon njegove smrti mnogi pr aktiari i teoretiari su unijeli znaajne novine i izmjene u teoriji. Transakciona Transakcio na analiza ili, i li, skraeno, TA, je teorija linosti li nosti i teorija komunikacije. Pet osnovnih pojmova u TA su : ego-stanja, struktura linosti, transakcije, igre i skript.
akva nam je struktura linosti ?? EGO stanja u TA
K
Ego-stanja predstavljaju koherentne koherentne obrazce miljenja, osjeanja i doivljaja koji su direktno povezani sa odgovarajuim obrascima ponaanja. Meri i Robert Gulding nazivaju ih psiholokim pozicijama koje osoba osoba zauzima i koje se mogu fenomenoloki posmatrati (Goulding&Goulding, (Goulding&Goulding, 1979). Po Bernu ego-stanja su psiholoka realnost, a njihovo dijagnostikovanje postie se preko naturalistikog naturalistiko g pristupa. Ponaanje ljudi u svakom trenutku njihove budne aktivnosti odreeno je time u kojem ego-stanju se oni nalaze. Struktura linosti svakog ovjeka sastoji se iz tri egostanja: Roditelj (R), Odrasli (O) i Dijete (D). Beba gotovo od roenja ima ego-stanje D. R se razvija nakon njega, a poslednje ego-stanje O. Ovo je model trijade prvog reda. Postoji i model trijade drugog reda i funkcionalni model egostanja. U ovom radu opisau samo model trijade prvog reda. Roditelj je ego-stanje koje sadri stavove i ponaanja koji su primljeni iz spoljanjih izvora, prije
svega od roditelja. Ono se esto odraava kroz predrasude, kritikujue ili z atitniko ponaanje prema sebi i drugima. Iznutra je ono skup roditeljskih poruka. Bern je smatrao da ovo eg ostanje treba zamisliti kao magnetofon magnetofon koji biljei kompletna iskustva sa roditeljskim figurama i njihove vrednosne poruke. Ono to se zapamti, dijelom je objektivno a dijelom subjektivno. Kada je osoba u trenutno aktivnom ego-stanju Roditelja ona upuuje sebi i drugima poruke kojima je zajedniki imenitelj "treba" i "mora". Ego stane Dijete predstavlja energetsku bazu linosti, sadri sve impulse koje dijete prirodno ima. Ono sadri dogaaje iz perioda djetinjstva (do oko este godine ivota), iskustva, reakcije, reakcije,
"pozicije" koje zauzima. Kada je ovjek u aktivnom ego-stanju Djeteta on samome sebi ili drugima upuuje poruke kojima je zajedniki imenitelj "elim" ili "osjeam". Zajedniko opisanim ego-stanjima je da su ispunjeni sadrajima iz djetinjstva, ali primljena iz dva razliita ugla. Smatra se da je R socijalno p rogramiran a D genetiki programirano. Ego-stanje Odrasli je po svojoj funkciji najsliniji kompjuteru koji prima podatke iz R, D i okoline, obrauje ih, predvia, alje. Aktivnosti ego-stanja O imaju zajedniki imenitelj instrukciju " Ne/mogue je" ili "Ne/korisno je". Ono je orjentisano prema trenutnoj stvarnosti i objektivnom prikupljanju informacija. Funkcionie tako to testira realnost, procjenjuje vjerovatnou i nepristrasno prouava. Za razliku od ego-stanja R i D, ego-stanje O je "prazno" tj u njemu nema prolosti, ono je ispunjeno ili dogaajima "sada i ovdje" ili starim dogaajima koji dolaze iz R i D.
ta su to transakcije u TA? Kada jedna osoba prepozna drugu i nasmijei se, klimne glavom, mrti se, v erbalno je pozdravlja ili slino - takvo prepoznavanje u TA se naziva potvrda (strouk). Razmjena dvije ili vie potvrda ini transakciju. Bern je ovaj termin upotrijebio za oznaavanje odnosa tj psiholoke razmjene izmeu dvije osobe. TA se bavi prouavanjem ego-stanja i promjenom egostanja u procesu transakcija. Sve transakcije mogu biti podijeljene u tri grupe: paralelne (komplementarne), ukrtene i skrivene. Takoe, dijele se i na: direktne ili indirektne, iskrene ili zavaravajue, intenzivne ili slabe.
oju igru igrate ??
K
Bern je psiholoke igre definisao kao seriju transakcija koju neka osoba ponavlja i koja djeluje racionalna, ali u kojoj postoji skrivena motivacija. Sve igre, pored svih raznolikosti meu njima, imaju jednu zajedniku odliku, a to je kraj koji donosi dobit. Dobit odrava igru i svaka igra predstavlja insceniranost jedne ivotne teze u koju igra duboko vjeruje. Igre se mogu igrati samo ako je pored inicijatora, igraa ukljuena jo makar jedna osoba. Sve igre imaju socijalni i psiholoki nivo. One predstavljaju pojavu koja najtjenje povezuje pojedinca i drutvo. Postoji velik broj igara i one pored individualnih karakteristika uvijek odslikavaju neto opte, zajedniko mnogim ljudima. Igre nastaju u djetinjstvu i to uenjem tj. imitacijom primjera koji prua neko u porodici ko je od neobine vanosti za dijete. Postoji velik broj klasifikacija igara, a Bern ih je klasifikovao u sledee kategorije: ivotne igre, brane igre, drutvene igre, seksualne igre, igre iz ordinacije, igre iz podzemlja i dobre igre.
Skript - ivotni scenario Skript ili ivotni scenario se moe definisati kao ivotni plan osobe, sastavljen na osnovu rane odluke u djetinjstvu.
S transakcione take gledita svi se ljudi raaju dobri, kao "prinevi" i "princeze" i ive u svijetu roditelja i drugih - "dinova", ija je mo velika. Ta velika mo im moe odgovarati ukoliko se "dinovi" prema njima ophode sa onim to im je n ajpotrebnije - ljubavlju, panjom, prihvatanjem. Meutim, ima roditelja koji povremeno od toga mogu odstupiti, dajui prednost svom ego-stanju Djeteta, koje je u tom sliuaju sputano, ljuto, osvetoljubivo ili sl. To ego-stanje D dovodi do istupanja protiv "Princa" ili "Princeze" aljui im negativne poruke, zabrane. Zabrane su skoro uvijek iracionalne i destruktivne tj zabranjuju "Princu" ili "Princezi" da se osjea dobro. "Princ" ili "Princeza" ive u uvjerenju "ja sam u redu - vi ste u redu", slua svoje roditelje i njihove poruke, pokorava im se da bi opstao. Najee se deava da u jednom trenutku, izmeu tree i este godine ivota, dolazi do obrta u ivotu djeteta koje je bilo izloeno zabranama. Taj obrt donosi promjenu egzistencijalne pozicije "ja sam u redu- vi ste u redu", mijenja se vienje sebe u "ja nisam u redu" ili vienje drugih "vi niste u redu", ili se oba mijenjaju nagore "ja nisam u redu - vi niste u redu". Uvidjevi da vie nije "Princ" ili "Princeza", dijete trai novi nain da preivi. To t raenje zasvrava se novom odlukom koja je ustupak na raun primarne autonomije, tj prihvatanje zabrane. Kasnije odstupanje od ove odluke najee nailazi na strah od unitenja i na otpor. Skript ili ivotni scenario predstavlja nain ivljenja djeteta, a kasnije i odraslog, na osnovu odluke koja je doneena. Naravno, odluka nije uvijek destruktivna, pa se ljudi prema TA dijele na Pobjednike (sa nedestruktivnom odlukom) i Gubitnike ( sa destruktivnom odlukom). Po nekim autorima ivotni skript mogue je promijeniti i donijeti novu odluku, samostalno ili uz pomo terapeuta. (James & Jongeward, 1992)
abrane u TA
Z
Svako dijete dobija poruke o sebi i svojoj v anosti od ljudi koji ga okruuju- roditelja, brae i sestara, babe i dede, vaspitaa, vrnjaka, komija. Te poruke, zavisno od sad raja, mogu pozitivno ili negativno doprinijeti djetetu. Zabrane predstavljaju negativne poruke koje su u stvari smjernice, nareenja, zapovijesti. Ovi termini se upotrebljavaju da bi se objasnila ponaanja ili izjave roditeljskih figura koje utiu na djetetova osjeanja postojanja, ivljenja, sree, sposobnosti, kompetentnosti, slobode, radosti i td. Zabrana destruktivno utie na sliku o sebi, linost, osjeaj postojanja, osjeaj identiteta, individualnosti. Zabrane su uzrok determinisanosti ljudskog ponaanja i nastavljanja disfunkcionalnosti u socijalnim grupama, iako ista grupa moe uvidjeti da su ona destruktivna po pojedinca ili grupu. Teorija o zabranama smatra da je dijete pod velikim uticajem pojedinih porodinih dogaaja, tjelesnih signala dobijenih od roditelja, izg ovorenih i neizgovorenih poruka, ponaanja. Taj uticaj pojaan je i kulturnim shvatanjima i oekivanjima.
Klod Stajner definie zabranu kao kletvu koja je limitirajua, inhibiua za slobodno ponaanje djeteta. Ona je uvijek negacija za neku aktivnost djeteta. Zabrana reflektuje strahove, elje, ljutnje, stremljenja roditelja. One variraju u vanosti, intezitetu i oblasti koju obuhvataju, ali i tetnosti po dijete. Neke zabrane utiu na mali broj ponaanja, kao to su: "Ne pjevaj", "Ne smij se tako glasno", "Ne jedi slatkie". Druge su ekstremno jake, kao: "Nemoj biti srena,", "Nemoj nita raditi - ega god se dohvati to uniti", "Nemoj misliti i odluivati sama, sve odluke do sada bile su ti pogrene". Mnoge od roditeljskih poruka su pomaue i spreavaju da dijete upadne u opasnost. Kao na primjer : "Ne penji se po ogradama", "Ne stavljaj ruku u vatru" (Drego, 2004). Poruke mogu biti praene prikrivenim osmijehom kao na primjer: "On pokuava da hoda ali uvijek padne, jadniak", "Kako bezobraznog malog sina ja imam" ili "Ti e uvijek biti moja mala beba". Tako djeca ue ta to majku ili oca uzbuuje, zadovoljava. Roditelji, neznajui, mogu ohrabriti dijete da usvaja ponaanja koja su nepoeljna. Nesvjesne poruke obino sadre puno vie emocionalne energije ukoliko sadre tajne elje s amih roditelja. Djeca postaju rtve roditeljskih skrivenih ambicija, strahova, nedovrenih snova i sl (Drego, 2004). Postoje zabrane koje kao da su nareenja koja su se prenosila s generacije na generaciju i ukazuju na porodinu kulturu. Kada se transmisija pravila, o brazaca i kontrola u pogledu ponaanja univerzalno prenosi u nekom drutvu onda su to kulturne zabrane. Paradigma o ovome je sadrana u Bernovom primjeru o naslednoj profesiji medicine za m ukarce u malom selu South Seas-u. Tokom pet generacija roditelji su prenosili oekivanja na svoje sinove da postanu ljekari. Zabrane su u sreditu uticaja koji odrava kulturnu grupu uhvaenu u sopstveni kompleks tradicije, i to dugo nakon to su se ove t radicije pokazale nekorisnim i pogrenim po grupu (Drego, 2004). Bern razlikuje tri nivoa zabrana koje mogu stvoriti pobjednike, ne-pobjednike i gubitnike. Prvi nivo sadri poruke kao to su: "Nemoj biti previe ambiciozan". Ova zabrana nije sa namjerom da napravi pobjednika ali dijete moe biti pobjednik uprkos njoj. Drugi nivo sadri podmukle direkcije, postupke, mrtenja, indiferentno slijeganje ramenima. Sa ovim tjelesnim znacima idu poruke kao to su: "Nemoj biti to to jesi", Nemoj traiti to to eli", "Nemoj biti blizak". Trei nivo zabrana praen je vikom, udarcima, zlonamjernim postupcima i ukljuuje destruktivne ciljeve i poruke, kao to su: "Nemoj postojati", "Nemoj uspjeti", "Nemoj zavriti to to zapone"(Drego, 2004).
Svoju teoriju o zabranama Bern poredi sa radovima E. Eriksona, Frojda i Adlera. Zabrana ima isti efekat kao superego u psihoanalizi. One mogu biti simbolizovane u fantazijama ili bajkama kao vjetice, dinovi ili ljudoderi. Po Bernu, porodini scenario utie na svako dijete da formira svoj ivotni scenario koji determinie glavne dogaaje u kasnijem, odraslom dobu. Ovakav ivot on naziva "drama u auri", individualni ivotni skript ili scenario. Zabrane formiraju centralni dio u tom ivotnom scenariju (Drego, 2004). Scenario je prvi dugoroni plan, projekat ovjeka. On je zbog mladosti ovjeka jednostavan, veinom pogrean i tragian, skoro uvijek pokriven zaboravom, ali ipak dostupan sjeanju i uticajniji od svih kasnijih ivotnih odluka i planova (Berger,1986). U TA je izdvojeno 12 zabrana koje su od najveeg uticaja na formiranje scenarija, ivota osobe. To su: -"Nemoj da postoji" i "Ne budi ti", koje se odnose na osjeanja bitisanja, postojanja -"Ne budi blizak" i "Ne pripadaj", koje su vezane z a odnose sa drugim ljudima -"Nemoj da odraste" i "Ne budi dijete", koje se o dnose na lini rast i razvoj -"Nemoj biti dobro" i "Ne budi razuman", koje se odnose na psiholoku i emocionalnu dobrobit -"Ne osjeaj", koja se odnosi na emotivnost, -"Ne budi vaan" i "Nemoj da uspije", koje su protiv uspjeha, postignua -"Nemoj da misli", koja se odnosi na kognitivne sposobnosti.