Vatrogastvo je obavezna javna služba čija je osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od požara i čije trajno i neometano obavljanje osigurava Federacija, kanton, općina i grad, na način predviđen zakonom. Vatrogasna djelatnost je stručna i humanitarna djelatnost koja je u funkciji zaštite osnovnih ljudskih prava na život i materijalna dobra, pa stoga predstavlja poseban javni interes za Federaciju, kanton, općinu i grad. na obuhvata aktivnosti na gašenju požara i spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom i eksplozijom, pružanju tehničke pomoći u nezgodama i opasnostima izazvanim prirodnim i drugim nesrećama, učešće u provođenju preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, kao i obavljanju drugih poslova vezanih za zaštitu i gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom. Pod pojmom snage VJ podrazumevaju se: ! ljudstvo vatrogasne jedinice "profesionalne i dobrovoljne#, ! ljudstvo vojnih jedinica, ! radnici u radnim organizacijama, ! organizovano stanovništvo Vatrogasnu Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne jedinice, vatrogasna društva i vatrogasni savezi, u skladu sa nadležnostima koje su utvrđene zakonom i propisima kantona, općine, odnosno grada snovni nosilac organiziranja, pripremanja i provođenja vatrogasne djelatnosti u Federaciji su općina, grad i kanton !truktura vatrogasnih snaga utvrđuje se u skladu sa procjenom ugroženosti od požara i kadrovskim, materijalnim i drugim uslovima kantona, općine i grada i određuje se prema zadacima. !truktura vatrogasnih snaga organizira se i raspoređuje na na"in da zadovolje slijedeće zadatke u zaštiti od požara: $# potpunu pokrivenost cijelog područja Federacije% F ederacije% &# zahtjeve specifičnih vatrogasnih intervencija u objektima stambene i ind. izgradnje, kao i na prostorima i lokalitetima zaštićenog prirodnog i kulturno ! istorijskog naslijeđa% '# gašenje šumskih i drugih požara na otvorenom prostoru% (# potrebe vatrogasnih intervencija u cestovnom, željezničkom, pomorskom, riječnom, jezerskom i vazdušnom saobraćaju% )# efikasnog spašavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom ili eksplozijama% *# potrebe vatrogasne intervencije na moru i priobalju "kopnu# #snovne snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti na podru"ju $ederacije su: $# pro%esionalne vatrogasne jedinice , koje osniva kanton, općina i grad predstavljaju osnovne snage za vatrogastvo% && dobrovoljne vatrogasne jedinice, koje osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne jedinice pravnih lica koje predstavljaju dopunske snage za vatrogastvo% '# jedinice i povjerenici civilne zaštite z aštite, štabovi civilne zaštite , službe zaštite i spašavanja, organi uprave civilne zaštite, zaštite i jedinica za zračni transport koju osniva Federacija, koje djeluju u toku izvođenja vatrogasne intervencije, a prema potrebi i u drugim situacijama% (# operativni centri civilne zaštite općine, grada, kantona i $ederacije osiguravaju komunikacijsko ! informacijsku podršku štabovima civilne zaštite i drugim organima koji rukovode akcijama zaštite na području ugroženom od požara. Pro%esionalne vatrogasne jedinice vrše slijedeće operativne i druge poslove: $# gase požar i spašavaju ljude i materijalna dobra ugrožena požarom i eksplozijom na otvorenom prostoru, šumske požare, požare na građevinama i materijalnim dobrima svih vlasnika i korisnika gdje god se požar pojavi% &# pružaju tehničku pomoć u spašavanju ljudi u nezgodama izazvanim u saobraćaju "cestovni, željeznički, zračni, pomorski, jezerski i riječni#, poplavama, poplavama, spašavanju sa visina i drugim akcidentnim akcidentnim situacijama i nesrećama u kojima vatrogasna jedinica može pomoći u spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara% '# učestvuju u provođenju određenih preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija koje se odrede u planu zaštite od požara općine, grada i kantona, a koje mogu provoditi profesionalne vatrogasne jedinice% (# pružaju odgovarajuću pomoć u spašavanju ljudi i materijalnih dobara kod postojanja stanja prirodne i druge nesreće !nage na intervencijama svoja dejstva ostvaruju pomoću sredstava za gašenje požara !va sredstva se mogu podijeliti na: ! vatrogasna vozila, ! sredstva za gašenje "voda, pjena, prah itd.#, ! ostala tehnička sredstva "vatrogasna i druga oprema# Vatrogasna Vatrogasna vozila mogu se podijelit po svojim takti"kotehni"kimkarakteristikama i namjeni na: ! osnovna "navalna, kombinovana i cisterne#
1
! specijalna "automehaničke ljestve, hidraulične zglobne platforme, vozila za osvjetljenje lica mesta, komandno vozilo i dr.#, ! pomoćna "putnička, kombi vozila, teretna vozila#. Prora"un osnovnih pokazatelja takti"kih mogućnosti vatrogasnih vozila, koji karakterišu taktičke mogućnosti vatrogasnih vozila, koje +- treba ne samo da zna, već i da umije da ih odredi, treba prije svega uvrstiti ! vrijeme rada mlaznica za vodu i pjenu, ! moguću površinu gašenja pjenom, prahom i drugim sredstvima za gašenje požara, ! zapreminu prostorije, koju treba eventualno ispuniti pjenom, /& i dr. ! maksimalna rastojanja do kojih se može izvršiti obezbjenenje sredstva za gašenje požara. Vatrogasne jedinice po svojoj %ormaciji mogu biti: ! vatrogasna grupa '()* vatrogasaca& ! vatrogasno odjeljenje " + vatrogasaca: komandir odjeljenja ), voza")strojar , kurir navalna grupa '"lana&, vodna grupa '- "lana&, cijevna grupa '- "lana&& ! vatrogasni vod 'sastoji se od -). vatrodjeljenja& ! vatrogasna četa 'sastoji se -). vatrgvoda& ! vatrogasni bataljon 'sastoji se od -)( "ete& ! vatrogasna brigada. 'sastoji se od - ili više vatrogasnih bataljona& / kojim slu"ajevima i sa kojom %ormacijom će nastupiti VJ zavisi prije svega od: ! vrste požara "stambeni, industrijski, šumski, javni objekti, transportna sredstva i dr.#, ! veličine požara, ! broja ljudi koje treba spašavati i načina spašavanja, ! raspoloživih sredstava za gašenje, ! vremena slobodnog razvoja požara, ! snabdijevanja vodom za gašenje Vrste navala -rilikom gašenja požara, vatrogasne jedinice koriste različite vrste navala $. unutrašnju)0zvodi se u pravilu kada je to moguće kod svih požara u objektima, korištenjem normalnog ulaza, stubišta i hodnika, zatim korištenjem rezervnih izlaza i pomoćnih vanjskih stepenica. 1nutrašnjom navalom, vatrogasci dolaze do mjesta požara, na vrata stana, time omogućavajući najefikasnije gašenje požara, najbolju mogućnost kontrole širenja požara i najmanju potrošnju sredstava za gašenje, tj. vode. -vanjsku)gašenje požara izvana tj. bez ulaska vatrogasaca u sami objekat koji gori. 2edostatak ovog
načina gašenja je velika potrošnja sredstava za gašenje ali je sigurnija po vatrogasce (kombinovanu navalu)-rimjenjuje se u specifičnim situacijama gašenja požara, kada na glavnim sektorima rada treba djelovati iznutra, preko stepenišnog prostora i hodnika, a istovremeno preko vatrogasnih ljestava gasiti požar i sprečavati njegovo širenje s vana. 0akti"ki zahvati na požaru sim ovih navala, kod gašenja požara veoma je bitan i taktički zahvat, za koji se odluči rukovodilac gašenja požara. d raspoloživih snaga i sredstava za gašenje požara zavisi da li će se on odlučiti za napad ili za odbranu. 1od donošenja odluke za napad, mogu se primijeniti sljedeće navale: ! frontalna "gašenje požara samo po frontu širenja požara#, ! obuhvatna "kod gašenja većih požara s ciljem da se požar odg.mlazevima obuhvati sa dvije ili tri strane# ! koncentrična navala "kad požar okružujemo mlazevima sa svih strana#. #dbrana se može primijeniti u obliku aktivne i pasivne lokalizacije. 3ktivna lokalizacija se primjenjuje onda kad djelujemo na ugroženi objekat i raspoložive snage usmjeravamo na stišavanje vatre na najopasnijim sektorima, a pasivna lokalizacija se primjenjuje onda kada sve snage usmjeravamo na zaštitu ugroženih, ali požarom nezahvaćenih objekata. 0akti"ki nastup voda može se odvijati kao: odvojeni nastup' dvojeni nastup se primjenjuje pri gašenju požara koji zahtijevaju okruživanje sa dvije ili više strana. -rovodi se kod gašenja na otvorenom prostoru "šume, avioni, otvorena skladišta# ali i kod složenijih požara "fabričke hale#. vaj nastup je svojstven po tome što svako odjeljenje djeluje nezavisno na svom sektoru rada i izvoru vode &, paralelni nastup' 1 ovom slučaju dva ili više odjeljenja paralelno nastupaju sa jednog vozila i izvora vode. 4rugo vozilo ima ulogu rezervnog vozila koje se sa svojim rezervoarom vode može uključiti u gašenju ukoliko dođe do neočekivane izmjene situacije. &, serijski nastup'1 praksi se najčešće koristi. dmah po dolasku odjeljenje navalnog vozila polaže cijevi i započinje akciju gašenja vodom iz rezervoara. djeljenje autocisterne prvo polaže cijevi od svog do navalnog vozila i na taj način vrši njegovo vodosnabdijevanje. -otom polaže potisne cijevi prema hidrantskom priključku ili usisne cijevi prema vanjskom izvoru vode. 2akon toga isto odjeljenje polaže potisne cijevi od navalnog vozila ili autocisterne prema požaru i uključuje se u akciju gašenja. &, relejni nastup'se primjenjuje kada je požar udaljen od izvora vode ili postoji visinska razlika tako da je jedna pumpa ne može savladati. -ri relejnom nastupu prvo odjeljenje postavlja potisne cijevi, razdjelnicu, mlaznice i počinje sa gašenjem. 4rugo odjeljenje obezbjeđuje snabdijevanje vodom sa nalazišta vode i obezbjeđuje dobavu vode od
2
svog do vozila kojim se gasi požar & i kombinovani nastup voda' 5ombinovani nastup se provodi pri gašenju većih požara, spašavanju ljudi i imovine kao i pri svim ostalim složenim intervencijama. vaj nastup obuhvata vrlo široku primjenu vatrogasne tehnike, opreme i sredstava, te zahtijeva od rukovodioca intervencije maksimalnu koordinaciju.&
0ele%onista ili dežurni vatrogasac prima dojavu iz koje mora da sazna sve bitne podatke vezane za požar, a oni su: ! tačna adresa, odnosno mjesto požara, ! najkraći putevi do mjesta požara, ! šta gori i kakav materijal gori, ! ima li ljudi u životnoj opasnosti, ! ima li životinja u životnoj opasnosti i ! ko javlja o nastalom požaru i sa kojeg broja telefona. vi podaci su neophodni kako bi se odlučilo kolike i kakve snage će se poslati na intervenciju. Prilikom izviđanja požara potrebno je ustanoviti sljedeće: ima li ugroženih ljudi, ima li ugroženih životinja, gdje gori, šta gori, u kojem obimu i intenzitetu gori,jesu li ugrožena materijalna sredstva izuzetne vrijednosti postoje li opasnosti po učesnike gašenja, postoji li opasnost od proširenja požara, postoji li opasnost od rušenja,postoje li posebne opasnosti "radiološka, hemijska i biološka kontaminacija#,postoji li opasnost od gasova i drugih otrovnih materija, kakvi su putevi za intervenciju i evakuaciju, kakvi su uslovi i kapaciteti snabdijevanja vodom #dluka može biti normalna i trenutna. 2ormalna odluka se donosi nakon izvršenog izviđanja i procjene, a trenutna kada se po dolasku uoči opasnost po ljude ili opasnost od neposrednog širenja požara koji može imati nesagledive posljedice. #dluka mora sadržavati sljedeće: podjelu zadataka u okviru raspoloživih snaga, način snabdijevanja sredstvima za gašenje, koja sredstva i oprema će se koristiti u intervenciji i na koji način, putevi prilaza za intervenciju, koji je oblik navale i kakav je taktički nastup jedinice. 2a osnovu donešene odluke, 34P mora da odredi glavni ) odlu"ujući pravac takti"kog nastupa VJ na požaru 4lavni ) odlu"ujući pravac na požaru je jedan, njegovo mjesto se može mijenjati sa promjenom situacije, takođe se može mijenjati i obim i sadržaj taktičkih dejstava 67 na glavnom pravcu. #dlu"ujući ) glavni pravac daje mogucnost određivanja sredstava, načina i metoda gašenja. 0zbor sredstava za gašenje, zavisi od vrste materije koja gori "klase požara# a vrsta sredstava, određuje koja će se vatrogasna vozila i oprema koristiti. #P5!2#!06 P36761#8 4592J5 P#;535 1 principu sve opasnosti mogu da se podijele na ! opasnosti prilikom kretanja na mjestu intervencije% opasnosti od rušenja konstrukcija% opasnosti od toplote i visoke temperature% opasnosti od udara električne energije% opasnosti od produkata sagorijevanja% opasnosti od eksplozije% opasnosti od agresivnih materija. #pasnosti prilikom kretanja na mjestu intervencije 5retanje vatrogasaca mora da bude krajnje oprezno zbog izbjegavanja raznih opasnosti koje u jednom dijelu mogu da se predvide, a mogu da nastanu i u toku samog kretanja. 5retanje kroz prostorije u kojima je smanjena vidljivost, nosi opasnost od propadanja, kroz otvore u podu, ili kroz slabo nosive dijelove poda, zapinjanja i padovi od raznih prepreka na pravcu kretanja, udara glavom o niske dijelove tavanice ili grede. +ad na požaru sa ljestvama nosi opasnost od lošeg postavljanja i pada istih, ne vezivanja karabinom za prečage ljestvi kao i loš položaj mlazničara, zbog čega isti može da padne
3
8oplota koja se stvara prilikom požara djeluje na vatrogasce ne samo visokom temperaturom već i zračenjem plamena.
4592J P#;535 / #0;5268 /!7#V685 35=5 -roces gašenja požara, je prije svega, stručan rad koji zahtijeva tačno određenu organizaciju i redoslijed postupaka. 1 zimskim uslovima, pri jakom vjetru, na nepristupačnim terenima ili ako nema dovoljno sredstava za gašenje ! gašenje požara će biti još više otežano. #snovni princip rukovonenja VJ na požarima i spašavanju su: ! rukovodenje od strane jednog čovjeka "jedno starješinstvo#, ! operativnost, ! neprekidnost, ! prilagodljivost. 4a bi +-, mogao uspješno rukovoditi i prognozirati situaciju na požaru, potrebno je da, pored ostalog, dobro poznaje, zakonitosti različitih nauka "fizika, hemija, psihologija ljudi, rukovođenje ljudima i dr.# #snovni elementi situacije na požaru su: veličina i mjesto požara, prisustvo ljudi i stepen opasnosti koji im prijeti, prisustvo 67 i njihove taktičke mogućnosti, pristizanje novih 67, obezbjeđenje sredstava za gašenje i operativno ! taktičke karakteristike objekta gde je izbio požar, meteorološki uslovi i dr. / ukupnom vremenu takti"kog dejstva VJ na požaru, postoje dva pravca djelovanja 34P: ! djelovanje +- koji je prvi stigao na mjesto požara, ! i djelovanje rukovodioca višeg po činu, koji po pravilu dolazi na požar, poslije slanja dodatnih 67 ili snaga iz drugih 67 / zavisnosti od stepena in%ormisanosti o situaciji 34P može donijeti odluke u sljedećim uslovima: ! odluke u uslovima poznavanja svih osnovnih elemenata na požaru "to su rijetki primjeri i vezani su za manje požare otvorenog prostora ili požara u početnom stadijumu#, ! odluke u uslovima rizika kada je situacija u početku gašenja požara procijenjena na bazi vjerovatnih karakteristika i gdje se svi bitni elementi ne mogu sagledati u cjelosti, ! odluke u uslovima nejasne situacije, nepoznavanja osnovnih elemenata situacije, požara industriskih kompleksa, velike zadimljenosti i visoke temperature i sl. 1od %ormiranja operativnog štaba obavezno treba utvrditi mjesto za njegov smještaj ! komandni punkt, odakle će se rukovoditi gašenjem požara. 5omandni punkt "mjesto# se postavlja na mjesto odakle se najbolje može pratiti dejstvo 67 na glavnim odlučujućim sektorima rada. +- se stalno nalazi na komandnom punktu odakle je u mogućnosti da prati razvoj požara, koordinira akcije gašenja po sektorima kao i ukupan rad svih snaga
4
angažovanih na gašenju požara i spašavanju. 1omandni punkt se postavlja u okviru nekog prostora gdje su postavljena sredstva veze i on mora biti posebno označen, a u uslovima intervencije noću i odgovarajuće osvijetljen.
4orenje je hemijski proces spajanja kiseonika sa nekom gorivom materijom, tj. oksidacija. #ksidacija je hemijsko spajanje neke materije sa kiseonikom, a produkti nastali oksidacijom su oksidi. -ostoje tiha "hrđanje# i burna oksidacija "gorenje,pri čemu goriva mat.se spaja sa kisikom uz pojavu svjetlosti i toplote#. /slovi za nastanak gorenja: oriva materija, kiseonik, toplota paljenja 4orive materije su one materije koje se na određenoj temperaturi, uz prisustvo kiseonika pale i gore, sve dok u potpunosti ne izgore. 9ve materije ne mogu goriti, pa ih dijelimo na dvije osnovne grupe, i to ! gorive ili zapaljive materije i ! negorive ili nezapaljive materije 4orive ili zapaljive materije možemo podijeliti i na: ! samozapaljive materije !one materije koje se pale i bez izvora paljenja "bijeli fosfor#, ! lahkozapaljive materije!one materije koje se pale od nekog slabog izvora paljenja kao što je varnica ili upaljena cigareta "acetilen,kaučuk#, ! normalnozapaljive materije !one materije za čije je paljenje potreban plamen šibice, a takva je većina gorivih materija i ! teškozapaljive materije !one za čije je paljenje potreban veći izvor paljenja, naprimjer letlampa "koks,vuna# -oznavanje karakterističnih osobina gorive materije, omogućava da se unaprijed odrede ! brzina i intenzitet gorenja ! temperatura u zoni požara ! toplotni uticaj na okolinu ! sastav produkata gorenja i ! posebne opasnosti koje ima goriva materija "mogućnost eksplozivnog gorenja, pojave otrovnih i zagušljivih gasova i para# >emijski sastav gorive materije određuje njenu toplotnu moć, kao i način i intenzitet gorenja i visinu temperature u zoni gorenja. #d %izi"kih osobina materije , odnosno od onih osobina koje utiču na razvoj požara, najbitnije su ! temperatura paljenja ! temperatura ključanja ! agregatno stanje, usitnjenost i oblik gorive materije. 0oplota je drugi neophodni uslov da bi otpočelo gorenje. :a gorenje je potrebna određena količina toplote da bi se goriva materija zagrijala do tačke paljenja. 8o se može postići na dva načina ! dovođenjem toplote spolja, tj. sa drugih toplotnih izvora i ! stvaranjem toplote iz sopstvene oksidacije, tj. samozapaljenjem. 0oplota se prenosi na sljedeće na"ine: ) vođenjem ili kondukcijom !način prenosa toplote kroz materiju, od molekule do molekule, tako da se materija zagrijava do temperature paljenja. 6eoma dobru vodljivost imaju metali, dok malu vodljivost imaju staklena vuna, drvo i zemlja, ) strujanjem ili konvenkcijom) prenos toplote isključivo kroz tečne i gasovite materije "voda i vazduh#. -rilikom zagrijavanja dijelovi materije se šire i postaju lakši od hladnih dijelova. :agrijani dijelovi idu prema gore, a hladniji dijelovi dolaze na njihovo mjesto. 2a taj način se prenosi toplota u tečnostima i gasovima. i ! zra"enjem ili radijacijom) prenos toplote kroz slobodan prostor. 2a ovaj način se toplota može prenijeti i na veća odstojanja, a njen intenzitet raste sa porastom temperature. 6zvor toplote može da bude druga materija koja gori ili je zagrijana "cigarete, šibice, peći, pegle, zavarivanje metala i dr.# ili hemijska reakcija "samozapaljenje#. 0oplota može se postići na više na"ina, a možemo je sistematizovati na slijedeći na"in: 6 grupa) 0oplota dobijena gorenjem druge materije ili predmeta va toplota se dobija na dva načina =irektnim dodirom sa plamenom ili užarenom materijom) 8oplota dobijena na ovaj način je u velikom broju slučajeva uzrok požara, kao na primer cigarete, šibica, peći, šporeti, pegle, sijalice, zavarivanje i rezanje metala itd. - ksplozija) podrazumijeva se nagla reakcija oksidacije ili razlaganja koja proizvodi povećanje temperature ili pritiska, ili i jedno i drugo istovremeno. ;aterije, koje mogu proizvesti eksploziju, svrstane su u slijedeće grupe
5
< eksplozivi i pirotehnički materijali, < pare lakozapaljivih tečnosti i gasova i < prašine metala i organske prašine. 2ajbolja mjera zaštite, u ovom slučaju je, uklanjanje svih izvora paljenja u sredini gdje se nalaze eksplozivne materije. 66 grupa ) 0oplota dobijena hemijskim reakcijama #va toplota se dobija na dva na"ina: >emijskom reakcijom između elemenata ili jedinjenja -ojedini elementi ili jedinjenja imaju osobinu da kad se hemijski međusobno spoje u novu materiju, oslobađaju izvjesnu količinu toplote, koja predstavlja opasnost za izbijanje požara. 5od ovih materija treba voditi računa naročito u fazi uskladištenja "da se nalaze na propisnom rastojanju i odvojene# i transporta "da se ne rasipaju i ne miješaju#. - !amopaljenje 2ajtipičniji oblici samozapaljenja su < samozapaljenje masti i ulja, < samozapaljenje materija biljnog porijekla, < samozapaljenje uglja i < samozapaljenje raznih hemijskih materijala. -reventivne mjere zaštite kod samozapaljenja su prije svega poznavanje materija koje su sklone samoupali, redovno odvođenje nastale toplote putem ventilacije i redovna kontrola i mjerenje temperature u unutrašnjosti materije sklone samozapaljenju.
!agorijevanje gorivih materija sagorijevanje zapaljivih gasova !:apaljivi gasovi izgaraju plamenom, a u određenoj koncentraciji sa vazduhom, uz vanjski izvor paljenja, mogu eksplodirati. 6eoma su česte eksplozije plina propan!butana, koje nastaju zbog nekontrolisanog izlaženja tog plina iz plinske boce ili neispravnih potrošača, sagorijevanje zapaljivih te"nosti !:apaljive tečnosti ne gore dok su u tečnom agregatnom stanju. -rilikom zagrijavanja zapaljivih tečnosti, dolazi do isparavanja, pa nastale pare u smješi sa vazduhom sagorijevaju. i sagorijevanje "vrstih gorivih materija !9ve čvrste gorive materije ne sagorijevaju na isti način. 2jihovo sagorijevanje uglavnom zavisi od njihovog sastava. 2eke čvrste materije sagorijevaju tako što se direktno jedine sa kiseonikom iz vazduha. 4ruge čvrste materije prilikom zagrijavanja mijenjaju agregatno stanje, tj. prelaze u tečno stanje nakon čega dolazi do razvijanja gorivih para, koje se zagrijavaju i u smješi sa vazduhom sagorijevaju. Produkti sagorijevanja su čvrste, gasovite i tečne materije koje nastaju u procesu sagorijevanja. =vrsti produkt sagorijevanja je pepeo, a gasoviti je dim . 1 zavisnosti da li je sagorijevanje potpuno ili nepotpuno, razvijaju se zasićeni ili nezasićeni oksidi. 1 većini slučajeva goriva materija sadrži ugljenik, pa uvijek kao produkti sagorijevanja nastaju ugljendioksid i ugljenmonoksid. Ugljenmonoksid nastaje prilikom nepotpunog sagorijevanja organskih materija. -ojavljuje se najčešće pri sagorijevanju uglja, kancelarijskog namještaja, papira, a posebno u podrumskim požarima i podzemnim šumskim požarima. n je gas bez boje, okusa i mirisa, vrlo otrovan, zapaljiv i eksplozivan. Ugljendioksid nastaje prilikom potpunog sagorijevanja organskih materija. 8o je gas $,) puta teži od vazduha, bez boje, i kiselog je okusa. :asićen je kiseonikom i zbog toga je nezapaljiv, a i ne potpomaže gorenje. 6rši istiskivanje vazduha tako da sprječava pristup kiseonika mjestu sagorijevanja. :bog ove svoje osobine, koristi se kao sredstvo za gašenje požara. :bog loše električne provodljivosti koristi se kao sredtsvo za gašenje na električnim instalacijama uređajima pod naponom, kao i svih drugih vrsta požara u njihovoj blizini, ali nije prikladan za gašenje tinjajućih požara, kao ni požara lahkih metala. asi efektom ugušivanja a djelomično i ohlađivanjem. 0dealan je kao sredstvo za gašenje požara u zatvorenim prostorijama, jer smanjuje koncentraciju kiseonika potrebnog za gorenje. >fekat gašenja na otvorenom prostoru je manji. :a gašenje većih požara na otvorenom prostoru neophodne su veoma velike količine / &. -osebno treba naglasiti činjenicu da domet mlaza /& nije veliki. -ri gašenju treba prići neposredno požaru, pa je često neophodna upotreba zaštitnih odijela da bi se mlaz / & što bliže usmjerio na plamen i zapaljenu površinu. 1disanje / & je opasno, tako da se čovjek u koncentraciji od $(? /& počinje da guši, a koncentracije od oko &)? su smrtonosne. Dim je produkt nepotpunog sagorijevanja. 1 njegov sastav ulaze gasovi, gasoviti oksidi, pare i čađ. -rečnik čvrstih čestica u dimu je od @,@$!$ mm. asoviti produkti u dimu su / &, /, azot, ugljenik, sumporni oksidi, azotni oksidi i drugi otrovni i zagušljivi gasovi Pod eksplozijama se podrazumijevaju one hemijske promjene koje se vremenski vrlo brzo odigravaju, praktično trenutno, a pri kojima se oslobađaju velike količine toplotne energije. Prema brzini eksplozivnog sagorijevanja, razlikujemo sljedeće vrste eksplozije: ! buktanja je vrlo slaba eksplozija, koja se odigrava sa umjerenim povećanjem pritiska i slabim šumom. Arzina buktanja se mjeri u cmBsek,
6
! eksplozija je brzi proces sagorijevanja, uz naglo oslobađanje toplote i stvaranje većeg pritiska uz pojavu jake svjetlosti, bljeska i praska. Arzina eksplozije se mjeri u mBsek. "naprimjer eksplozija butana ima brzinu '@@mBsek# i ! detonacija je eksplozija razvijena do najveće mjere, sa oštrim i jakim pucnjem i rušećimBrazarajućim pritiskom i to najčešće gas i čist kiseonik. Arzina detonacije se mjeri u kmBsek i veća je od brzine zvuka. "naprimjer detonacija smješe acetilena i kiseonika iznosi &,( kmBsek#. ksplozije prašina) -ostoji čitav niz zapaljivih materija, koje kada su u obliku sitnih čestica "prašine#, mogu sa vazduhom činiti takve smješe, koje mogu u određenim uslovima eksplodirati. ve prašine mogu poticati od uglja, drveta, žitarica, šećera, sumpora, raznih plastičnih materija, magnezija, aluminija itd. Da bi prašina eksplozivno sagorila, moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:
! prašina mora biti sagoriva, ! prašina mora biti pomiješana "uskovitlana# sa vazduhom, ! mora postojati izvor paljenja jačeg intenziteta nego kod gasova i para,
<#2 P#;535 -rostor na kome je došlo do požara i pojave koje ga prate, mogu se podijeliti na tri uzajamno povezane zone ! :ona gorenja ! :ona toplotnog dejstva i ! :ona zadimljavanja. a&
7
požara. 4io ovako nastale toplote prenosi se na konstrukcione elemente i provođenjem u susjedne prostorije, kao i na cijeli objekat. 1koliko požar nastaje postepeno, proces razvoja je sporiji, a njegovo širenje je uslovljeno intenzitetom dejstva toplote na vrata, prozore i otvore u prostoru koji su zahvaćeni požarom. +avan na kojoj je pritisak u prostoriji jednak atmosferskom, naziva se neutralna ravan ili površina jednakih pritisaka . 2a položaj neutralne ravni utiču stepen otpornosti i uzajamni raspored otvora "vrata, prozora, ventilacionih otvora, svetlarnika itd.#, kao i visina, zapremina i položaj prostorije "podrum, sprat#.
35
8
/nutrašnji požari su oni koji se razvijaju u zatvorenom prostoru "prostorije u zgradi, objektu ili u šupljinama konstrukcija#. 1nutrašnji požar može prerasti u spoljni požar kada vatra eksp., rušenjem ili na drugi način probije pregradu požarnog sektora. !poljni požari nastaju kada su zahvaćeni spoljni dijelovi objekta ili se požar u potpunosti razvija na otvorenom prostoru, izvan zgrada. vdje spadaju prije svega šumski požari, poljski požari, požari otvorenih skladišta, požari na prevoznim sredstvima i dr. d& 1lasi%ikacija požara po vrsti gorive materije -rema vrsti gorive materije kao i prema mogućnostima gašenja primjenom određenih sredstava za gašenje, požari se dijele u pet osnovnih klasa i to 3, A, /, 4 i F. klasa 5 C požari čvrstih gorivih materija kao što su drvo, ugalj, sijeno, slama, papir itd. ase se vodom, pjenom i prahom klasa @ C požari zapaljivih tečnosti kao što su nafta i njeni derivati "benzin, petrolej, benzol i motorno ulje#, zatim aceton, razni rastvarači, alkoholi itd. ase se pjenom, prahom i /&,. klasa ? A požari zapaljivih gasova kao što su propan, butan, acetilen i vodonik. :a gašenje se koristi prah i /&, klasa = C požari lakih metala kao što su aluminijum, magnezijum i njihove legure. ase se suhim sredstvima kao što je suhi pijesak i specijalni prah, klasa $ C požari biljnih i životinjskih ulja i masti u uređajima za prženje s uljima . /<3#?6 P#;535 -ri analizi statističkih podataka može se izvršiti osnovno grupisanje uzroka požara ! tehničke neispravnosti!kvarovi ! tehnički nedostaci!nepoštovanje tehničkih propisa, loš kvalitet i dr. ! ljudski faktor!nepažnja, nehat, dječija igra, namjerno paljenje ! organizacioni nedostaci!odsustvo kontrole, organizacije požarne službe, nepoštovanje zakona ! prirodni uzročnici!grom, zemljotres, sunce 71036?600 ) -(B vo je vodeći uzročnik požara u industiji. 2ajveći broj požara nastaje u instalacijama, provodnicima, motorima, postrojenjima za prenos, transformaciju i raspodjelu električne energije. P/92J ) CB -ušenje je, kako i druge statistike pokazuju, potencijalni uzročnik požara skoro svuda. >liminisanje, odnosno smanjenje ovog uzročnika postiže se obrazovno! vaspitnom metodom i kontrolom. 032J) DB 8renje može stvoriti visoke temperature dovoljne za paljenje. 9prečavanje ovo g uzročnika vrši se poštovanjem upustva za održavanje i kontrolom.:agrijavanje metalnih površina nastaje uslijed trenja, zbog neodržavanja i nepodmazivanja, na primjer rotirajućih dijelova mašina, zbog loše prilagođenih prenosnika itd. P3436J526 80576 ) CB 8ehnološki procesi koji imaju abnormalno visoke temperature, posebno ako oni uključuju zagrijane zapaljive tečnosti i materijale u sušarama, mogu biti uzročnici požara. vdje se uzroci paljenja sprečavaju pažljivim nadzorom tehnološkog procesa, stručnim osposobljavanjem osoblja i dobrim održavanjem ur eđaja i instrumenata za kontrolu toplote. <5436J52 P#V3962 ) EB 8oplota iz kotlova, peći, zagrijanih kanala i tokova, električnih lampi, toplota pri topljenju metala može biti uzrok paljenja zapaljivih tečnosti i drugih materijala. 9prečavanje ovih uzroka paljenja vrši se odgovarajućim oblikovanjem i dobrim održavanjem cjevovoda za protok zapaljivih tečnosti. državanje se postiže pročišćavanjem kanala i prolaza, kao i ventilacijom #0V#326 P7582 ) EB 2epravilna upotreba prenosnih gorionika, kotlova, uređaja za sušenje, peći, prenosnih grejnih tijela, plamen od gasa ili zapaljene nafte spada u ovu grupu uzročnika požara. <5P57J6V V5326? ) *B 6arnice koje izlaze iz peći, ognjišta, različite procesne opreme, industrijskih prevoznih sredstava pripadaju ovoj grupi uzročnika požara. 9prečavanje paljenja varnicama vrši se dobrom konstrukcijom uređaja i zatvaranjem komora za sagorijevanje !58#P57J2J ) .B 9pontano paljenje vrši se industrijskim i drugim otpatcima, ostacima iz sušara, česticama i materijalima koji su skloni da se pri zagrijavanju pale. vaj uzrok paljenja sprečava se dnevnim uklanjanjem otpadaka i prljavštine, poštovanjem tehnološkog i radnog procesa, izolacijom skladišta i materijala sklonih samopaljenju !JF2J 6 <5V536V52J ) .B
9
1žarene čestice, varnice i rastopljene kapi metala nose toplotu i mogu izazvati paljenje. 9prečavanje paljenja vrši se kontrolom ispravnosti opreme, alata, instalacija i postupaka, kao i poštovanjem tehnološke i požarne bezbjednosti. 6<7#;2#!0 V5036 ) (B :apaljivi materijali izloženi neposrednom uticaju vatre, uzročnik su požara iz ove grupe. 2ajefikasnija barijera vatri su goli zidovi zaštićeni sprinklerima ili armiranim staklom u zavisnosti od jačine izloženosti vatri . NAMJERNO PALJENJE - 3%
To je zlonamjerno izazvan požar od strane raznih lica i iz raznih pobda. !pre"ava se osmatranjem# or$anizacijom "vars%e slžbe# postavljenjem o$rada i dr$im bezbjednosnim mjerama.
8>526F1 F!06? ) -B =estice od stranog metalnog tijela u mašinama pri, operacijama drobljenja i mrvljenja, mogu biti uzrok nastanka požara. 9prečava se držanjem materijala za drobljenje čistim i uklanjanjem stranih metalnih materijala magnetom ili nekim postupkom separacije. 17J/F576 85036J576 ) -B -ožar je u ovom slučaju izazvan prelivanjem metala iz oštećenih peći ili lošim rukovanjem. 9prečava se pravilnim radom i održavanjem opreme. >86J!1l P3#?!6 )B -ožar mogu izazvati nekontrolisani hemijski procesi, hemijske reakcije sa drugim materijalima, razlaganje nepostojanih materijala. 9prečava se pravilnim radom i kontrolom, pažljivim rukovanjem i skladištenjem uz izbjegavanje uticaja toplote i udara. !0506F16 71036?600 ) B -aljenje zapaljivih gasova, para i prašine, nastaje uslijed oslobađanja nnagomilanog statičkog elektriciteta na opremi, materijalima ili ljudskom tijelu. 9prečava se uzemljenjem, jonizacijom. 8/2J5 ) B 4irektni udari groma, varnice od indukovane struje u električnim kolima i opremi mogu izazvati požar. :aštita se vrši gromobranima, kondenzatorima i uzemljenjem. 35<2l /<3#?6 )B 8o su neuobičajeni i relativno beznačajni uzroci neuključeni u gornje klasifikacije. 6
9poljni izvori paljenja definisani su kao izvori odvojeni od požarnog objekta ! zapaljive materije. a& 0oplotni izvori paljenja 0zvor paljenja ima određenu količinu toplote koja može poticati iz mehaničke, električne ili neke druge energije. 1 tom slučaju, ako postoji mogućnost prenosa toplote na požarni objekat, pod određenim uslovima doći će do požara. vaj prenos toplote, sa izvora paljenja na požarni objekat, može se vršiti preko materijalnog posrednika! prenosioca ili bez njega =ovođenje toplote posrednikom na relaciji izvor paljenja!požarni objekat kod kretanja zagrijanog ili užarenog tijela je prema požarnom objektu. Prenos toplote provodnikom od izvora paljenja do požarnog objekta čest je slučaj uzroka požara i zato je interesantan za požarnu zaštitu. =ovođenje toplote bez provodnika slučaj je termičke radijacije. 4emonstracija ovog izvora paljenja može se vidjeti kod električnog luka. b& #pti"ki izvori paljenja +azlika između termičkog zračenja i termičkog zračenja iz optičkih izvora paljenja je u talasnim dužinama elektromagnetnih talasa koji se pri ovim zračenjima emituju. 8alasne dužine elektromagnetnog zračenja iz optičkih izvora paljenja obuhvataju infracrveni domen, domen vidljive svetlosti i ultraljubičasti. -od pojmom termičkog zračenja ovdje ne podrazumijevamo toplotu, već elektrmagnetni talasni proces. -rimjer optičkog izvora paljenja je vatrena lopta koja nastaje prilikom nuklearne eksplozije, zatim svi infracrveni grijači, radijatori kod zagrijavanja prostorija, blic lampe, električni svjetlosni lukovi i sl. -osebno jak optički izvor zračenja je laser, kod kojeg postoji mogućnost paljenja i na većim udaljenostima. c& 8ehani"ki rad kao izvor paljenja
1&
;ehanička energija dovedena požarnom objektu putem sudara, udara, pritiska, vibracija, savijanja, rezanja, potiskivanja i sl. pretvara se na požarnom objektu u toplotu. Unutrašnji izvori
5od ovih slučajeva paljenja, izvor paljenja je sastavni dio požarnog objekta, odnosno, sam požarni objekat je sposoban za svoje samopaljenje. va osobina požarnog objekta može biti stalna ili povremena. a Požarni objekti koji se sami zagrijavaju do temperature paljenja. 5od samozapaljivog požarnog objekta imamo hemijske procese ! oksidaciju "vrenje ili raspadanje#, koji stvaraju male količine toplote. 9amopaljenje se javlja, kako kod čvrstih, tako i kod tečnih i gasovitih materija. b Piromor%ne materije -iromorfnost je ekstremni slučaj samozapaljivosti. n se razlikuje od samozapaljivosti u tome što za postizanje temperature paljenja nije potrebno prethodno zagrijavanje. -iromorfne materije su elementi legure ili jedinjenja koja se najčešće pale trenutno ili poslije vrlo kratkog vremena. 0z tog razloga piromorfne materije čuvaju se u zatvorenim posudama, tako da kiseonik iz vazduha ne može da dopre do njih. 2ajviše je poznata piromorfnost fosfora i njegovih jedinjenja sa vodonikom "fosfini#. c Požarni objekti sa sposobnošću samoaktiviranja -rimjer za ovakav vid samopaljenja je kada se npr. pamučne krpe "pucvala#, natopljene uljem, produvavaju kiseonikom iz gorionika za autogeno "gasno# zavarivanje. 1lje pri tome oksidira i dolazi do brzog zagrijavanja, paljenja i žestokog sagorijevanja. 4rugi primjer je paljenje drvene vune pod dejstvom azotne kiseline. P"#$%&"'(% %)*+#%
-ostoje, međutim slučajevi kada je požarni objekat u cjelini ili djelimično sastavni dio izvora paljenja. vdje energija paljenja potiče iz sadržaja energije jednog kompleksnog sistema koji se sastoji od požarnog objekta ili njegovog dijela i još jedne komponente koja nije sastavni dio požarnog objekta. a& 6zvori paljenja sa elektrostati"kom energijom Fizička osnova paljenja elektrostatičkom energijom zapravo je sam dodir elektriciteta. d brojnih pojava statičkog elektriciteta navodimo tipične, stvorene kretanjem ! dvajanje jednog tijela od drugog "pogonski remen na kaišniku#% ! 5retanje neprovodljive tečnosti duž zida ili kroz cijev% ! 5lizanje čvrstih tijela pogodnih osobina jedan iznad drugog "filma i folije, gumenih točkova po putu i sl#. ! 5retanje pojedinih tijela u struji gasa itd. b& 6zvori paljenja sa elektrodinami"kom energijom ;unje kod atmosferskog pražnjenja i elektromagnetni talasi radiopredajnika, indukuju u provodnicima napone naizmjenične struje. 1koliko je indukovano polje visoko, stvaraju se relativno jake struje koje mogu biti i opasne. c& 6zvori paljenja sa zapreminskom energijom i oksidnim sredstvom kao nosiocem energije 2avešćemo primjer ovakvog načina paljenja. 0z boce pritiska $)@ bara, preko gumenog crijeva bez redukcije pritiska, izlazi kiseonik i dolazi do pregorijevanja priključnog gumenog crijeva u vidu eksplozija, na više mjesta. 5iseonik koji izlazi, sa gumenim crijevom obrazovao je požarni objekat. 4olaskom kiseonika na gumu došlo je do zagrijavanja i paljenja. 1 ovom slučaju kiseonik je nosilac mehaničke energije koja je u boci.
0aktika daje teoretsku osnovu za pravilnu analizu situacije iz čega proizilazi odluka za praktični rad. 8retira osnovna pitanja u datoj situaciji raspoloživih snaga, sredstava i tehnike, kao i mogućnostima koja nam pružaju okolnosti koje postoje na licu mjesta "jezero, rijeka, itd.#. 0aktika gašenja požara izu"ava metode i daje određena pravila i uputstva za uspješno gašenje požara i spašavanje u određenim uslovima i okolnostima "visoke zgrade, šumski požari, jamski požari, itd.#. #snovna na"ela taktike zasnivaju se na naučnoj teoriji gorenja i gašenja, koja kroz praksu nalaze svoju primjenu za što uspješnije gašenje i spašavanje. 0aktika razradjuje važna pitanja o suštini karaktera gorenja u uslovima požara: ! 8retira mogućnost gašenja požara, ! +azvoj i širenje sa posljedicama, ! ;jere za lokalizaciju, stišavanje požara, ! 8aktičke osobine vatrogasne tehnike i taktičku primjenu sredstava za gašenje, ! +azrađuje metode spašavanja ugroženih ljudi, životinja i imovine, ! +azmatra metode i principe pravilnog rukovođenja jedinicom i akcijom gašenja požara. /spjeh gašenja požara i posljedice požara zavise od drugih %aktora koji takođe imaju veliki zna"aj u rješavanju prakti"nih zadataka gašenja požara vi faktori obuhvataju sljedeće ! 9tručno obrazovanje% buka% Arojnost jedinice% 8ehnička opremljenost% :akonodavstvo% >dukacija stanovništva% 9aobraćajne mogućnosti% 9istem vatrodojaveE 8aterija koju obrađuje taktika može se podijeliti na dva osnovna dijela: 11
#pšti osnovi taktike gašenja ! -oznavanje teorije gorenja ! -oznavanje teorije gašenja ! 9redstva za gašenje i njihova primjena ! 9uština požara i faktori koji utiču na njegov razvoj ! rganizacija službe gašenja požara ! 8ehničke mogućnosti jedinica ! snovni taktički zahvati gašenja i spašavanja ! 9pašavanje ljudi, životinja i imovine ! ;etode rukovođenja akcijom gašenja ! pasnosti i zaštita ljudi u službi gašenja i spašavanja ! 8aktika gašenja požara u nepovoljnim uslovima. - Primijenjena taktika gašenja: ! ašenje požara u zgradama ! ašenje požara na otvorenom prostoru ! 8aktika gašenja požara određenih vrsta požara ! 0straživanje uzroka požara ! ašenje požara u ratnim uslovima ! 3naliza gašenja požara. 4ašenje je proces u kojem se ubacivanjem nekog sredstva za gašenje eliminiše jedan od uslova za gorenje što dovodi do prekida procesa gorenja #snovni e%ekti gašenja su sljedeći: ! rashlaujući e-ekat !oduzimanje toplote zapaljenoj gorivoj materiji. duzimanjem toplote snižava se i temperatura gorenja. 5ada se ona snizi ispod temperature paljenja, prekida se proces gorenja, ! ugušujući e-ekat !vim efektom se kiseoniku potpuno ili djelimično spriječava pristup gorivoj materiji. 8o se postiže prekrivanjem gorive materije i smanjenjem koncentracije kiseonika u zoni požara."prah, pjena# ! antikatalitički e-ekat !efekat prekidanja lančane reakcije gorenja. 5od njega razlikujemo inhibicioni i intoksikacioni efekat. Djelovanje inhibicionog e-ekta se odvija tako što se lančana reakcija gorenja prekida kada sredstvo za gašenje u požaru stvara radikale koji se vežu na reakcione lance plamena i prekidaju ga. "halogeni ugljikovodonici!haloni# -ekat intoksikacije nastaje kada čestice sredstva za gašenje uđu u reakcioni lanac gorenja gorive materije i kiseonika, te se na taj način gorenje prekida "prah# /uklanjanjem gorive materije ili izmjenom njenih -izičko/hemijskih svojstava/ 8o je stvaranje praznog prostora koji će sa svih strana ograničiti i opkoliti zonu gorenja i svesti je samo na određenu površinu. vaj metod se koristi kada gore objekti ili neki drugi materijali koji nisu od velikog značaja i nemaju neku vrijednost, ali postoji opasnost za susjedne objekte. !redstva za gašenje požara su: voda, pjena, prah, ugljendioksid i ostala priručna sredstva za gašenje prekrivanjem !redstva za gašenje se dijele na "vrsta' pijesak% zemlja i prah za suho gašenje &, te"na'voda& i gasovita'inertni gasovi, vodena para, /& & Prema namjeni dijele se na sredstva: za gašenje požara 1lase 5 'voda, pijesak, haloni i neke vrste praha& - za gašenje požara 1lase @ 'pjena, prah, haloni, ugljendioksid& ( za gašenje požara 1lase ? 'prah, haloni, ugljendioksid& . za gašenje požara 1lase = 'specijalna vrsta praha, pijesak& * za gašenje uređaja i postrojenja pod naponom 'ugljendioksid, prah, haloni& Voda) :a gašenje najvećeg broja požara kao sredstvo za gašenje upotrebljava se voda. 6oda je jedno od najstarijih i najpoznatijih i do danas najviše primjenjivanih sredstava za gašenje. 2jezina česta primjena rezultat je postojanja velikih količina vode u prirodi i spada u red veoma efikasnih i dobrih sredstava za gašenje. na gasi hlađenjem, tako što materijama na koje djeluje u gorenju, snižava temperaturu na nižu od njegove temperature plamišta. -ored svih povoljnih svojstava kod gašenja, voda ima niz nedostataka koji je čine neupotrebljivom, štetnom, pa čak i opasnim sredstvom za gašenje pojedinih materija. ! 7akozapaljive te"nosti , koje se ne miješaju sa vodom i lakše su od nje, ne mogu se gasiti vodom. :a gašenje tih tečnosti, voda je ne samo beskorisna, već može biti i opasna, jer se požar s njom može još i proširiti. ! -ošto je voda provodnik elektri"ne energije , gašenje vodom objekata i postrojenja, koja su pod naponom električne energije, veoma je opasno, a naročito ako su u pitanju postrojenja i uređaji koji su pod visokim naponom.
12
! 6oda se ne primjenjuje za gašenje materija koje stupaju u hemijsku reakciju sa njom , kao što su kalijum, natrijum i dr. :bog toga bi upotreba vode u gašenju ovih materija mogla dovesti do eksplozije. 3etardanti 9u dodaci vodi koji se koriste za sprečavanje širenja požara klase 3G. +azlikuju se dvije grupe retardanata 3etardanti za primjenu iz vazduha 'avioni ili helikopteri& koji su izuzetno crveno obojeni. va vrsta je namijenjena za šumske požare. 3etardanti za primjenu na zemlji , koji su obično prozirni ili sivkaste boje. 1 oba slučaja radi se o vodenim koncentratima koji se dodaju vodi u koncentraciji oko &@? volumno. snovni sastojci retardanata su ! 4eterdženti, koji pospješuju prodiranje u materiju ! /rvena boja, koja označava područje gdje je bačen ! 3norganske soli, dodaju se u svrhu zaustavljanja procesa gorenja ! 1gušivač, koji povećava viskozitet otopine !3ntikorozivna sredstva, koja ublažavaju jako korozivno djelovanje anorganskih soli na vatrogasno vozilo. !upresanti 9u namijenjeni za gašenje požara klase 3G. -od supresantima se smatraju svi dodaci vodi koji joj omogućavaju ! 4a se bolje širi po površini goruće materije ! 4a bolje prodire u strukturu gorive materije ! 4a se što duže zadržava u što dubljim slojevima, na površini gorive materije a sve u svrhu kako bi ohlađujućim učinkom pogasila požar. ! =ista voda smatra se najjednostavnijim oblikom supresanta. 5ada se ubacuje direktno na požar dolazi do isparavanja vode i prestanka djelovanja kao supresant. -ošto traje kratko nazivaju ga i kratkotrajni retardantiG. 0akti"ka primjena mlazeva!6odeni mlaz je formirani oblik vode kojeg usmjeravamo na požar ili na neki objekat, sa ciljem gašenja, hlađenja, rušenja, razblaživanja ili ispiranja. #blik mlaza vode) 2a oblik mlaza vode utiču pritisak vode i promjer izlaznog otvora na mlaznici. 9a povećanjem pritiska i smanjenjem otvora mlaz postaje više raspršen, dok smanjenjem pritiska i povećanjem prečnika otvora mlaz postaje kompaktniji. 6mamo nekoliko vrsta oblika malzeva:
Vodeni mlaz
puni
raspršeni
kombinovani mlaz vodene magle
9irina %ronta GG@GG i GG?GG mlaza Pjena)sredstvo za gašenje koje poslije vode ima najveću praktičnu primjenu. 2jom se mogu gasiti i požari velikih razmjera, a naročito požari tečnih goriva, nafte i njenih derivata, mineralnih ulja i drugih sličnih materija. na se sastoji od mjehurića čiju opnu čini smjesa!emulzija, a unutrašnjost mjehura je ispunjena ugljendioksidom ili vazduhom. 3ko je mjehur ispunjen ugljendioksidom, dobija se hemijska pjena, a ako je ispunjen vazduhom! vazdušna pjena.
13
-jene svih kategorija posjeduju manje ili više izolacionu i rashladnu sposobnost. 2ajveće rashladno dejstvo ima pjena niske ekspanzije sa visokim sadržajem vode, a najmanje pjene visoke ekspanzije. Pjene niske ekspanzije ) teške pjene najčešće se koriste za $. gašenje gorućih tečnosti, &. gašenje čvrstih užarenih materija, '. zaštitu zapaljivih objekata. -jenu niske ekspanzije ne treba upotrebljavati kod požara gdje voda prouzrokuje opasne hemijske reakcije, kod požara lakih metala, karbida, negašenog kreča itd. 1potreba ove pjene mora biti isključena, isto kao i vode. Pjena srednje ekspanzije ) srednja pjena odgovara najčešćim područjima primjene pjene niske ekspanzije. 5ako je ekspanzioni odnos $@!&@ puta veći nego kod pjene niske ekspanzije, pjena srednje ekspanzije odgovara za primjenu kod zapaljivih objekata kao i za zaštitu prostorija. Pjena visoke ekspanzije ) laka pjena osim izolacionog dejstva kao osnovnog, pjena visoke ekspanzije ima izraženu sposobnost da istiskuje vazduh i zauzima njegovo mjesto. 2anošenjem lake pjene na žarište dobar dio se raspada "*@ do D@?#. -rilikom raspadanja pjene iz mjehurića se izdvaja voda, a potom vodena para. -jena visoke ekspanzije može vrlo uspješno da gasi požare klase 3 i A. sim toga, pjena visoke ekspanzije se uspješno koristi za taloženje radioaktivnih zagađenja iz vazduha, gašenje požara ugljendisulfida / poređenju sa teškom pjenom ona ima izvjesne prednosti brzo puni cjelokupnu zapreminu prostorije, jer se lako razliva, šteta izazvana vodom je minimalna zbog velikog ekspanzionog odnosa, priprema visoko ekspanzione pjene ne predstavlja teškoću, sintetičke organske supstance koje stvaraju pjenu, u procesu višegodišnjeg čuvanja u obliku koncentrata, suprotno bjelančevinastim koncentratima, ne podliježu hemijskim promjenama. 2edostaci pjene visoke ekspanzije su sledeći: lako se oduva vjetrom i uzlaznom strujom produkata gorenja, ne može se nabacivati na visine veće od $@ m, brzo se raspada pri kontaktu sa suvim predmetima te je zbog toga potreban veliki utrošak pjene. Arzina dovođenja pjene mora da premaši brzinu njenog raspadanja, sa pjenom se ne smiju gasiti požari električnih postrojenja koja su pod naponom, prilikom dovođenja pejne u zonu gorenja, pomoću specijalnih najlonskih slivnika isti se usljed visoke temperature u zoni požara istope pa onemogućavaju ubacivanje pjene na željeno mjesto.
!a ugljendioksidom e%ikasno gasimo manje požare koji gore plamenom a efikasno gasimo i sljedeće požare ! zapaljive tečnosti i gasove u zatvorenim prostorima, ! elektrouređaje svih vrsta "trafo stanice, generatore, električne uređaje#, ! precizne i automatske uređaje "računare, telefonske centrale#, arhive i umetničke eksponate, ! namirnice za ishranu. 5ao sredstvo za gašenje ugljendioksid se ne može upotrijebiti ! kod materija kojima za gorenje nije potreban kiseonik iz vazduha kao što su celuloid, oksidaciona sredstva i neke eksplozivne smješe, ! za gašenje požara klase 4 "laki, alkalni i zemnoalkalni metali#, zbog raspadanja na visokim temperaturama uz oslobananje kiseonika koji ubrzava sagorijevanje, ! za gašenje požara gdje ima žara, zbog slabog rashladnog dejstva. Prah se uspješno koristi za gašenje požara tečnosti i gasova, a djelomično i za gašenje požara na električnim postrojenjima i instalacijama. -o hemijskom je sastavu natrijumbikarbonat, obogaćen nekim dodacima koji čine prah antihigroskopnim "ne veže na sebe vlagu# i sipkim. -rah za gašenje mora biti vrlo suh i sipak, da bi mogao u mlazu izlaziti iz aparata za gašenje, te stvoriti velik oblak prašine. Primjena praha za gašenje ima sljedeće prednosti: ! prahom se mogu brzo gasiti požari zapaljivih tečnosti i gasova, ! prah se može koristiti pri širokom temperaturnom intervalu od !)@ / do H*@ /, ! neotrovnost i neškodljivost u odnosu na čovjeka i materijale, Prah sadrži i niz nedostataka i to: ! pri upotrebi u zatvorenom prostoru izaziva ogromno zaprašivanje i zbog toga bi trebalo spriječiti njegovu upotrebu za gašenje u računskim centrima, telefonskim i sl.centralama, ! prah praktično nema rashlađujuće dejstvo usljed čega može da dođe do ponovnog zapaljenja,
14
! upotreba na otvorenom može biti otežana pri određenim nepovoljnim vremenskim uslovima. ! ograničena vidljivost zbog brzine taloženja koja je relativno mala. ! mogućnost primjene u zatvorenim prosotrijama je ograničena zbog ograničene dužine crijeva kod vozila "'@ ! )@ metara#.
4592J >57#2#8 snovni efekat gašenja požara halonima je inhibiranje procesa gorenja. -ri inhibiranju dolazi do prekida lančanog niza težim i manje aktivnim atomima halona ili njihovim proizvodima raspada. =obre osobine halona su: ! velika efikasnost u gašenju, ! potpuna neškodljivost za opremu i materijal sa kojima dolazi u dodir tj. odsustvo korozije, vlage, zaprljanosti, hladnih šokova i drugih uticaja, ! električna neprovodljivost, ! odsustvo povratnog plamena. >aloni se ne mogu primjenjivati: ! za gašenje u prostorijama u kojima se loži ili koje se uopšte ne provjetravaju, ! za gašenje požara lakih metala, jer pri uzajamnom dejstvu tih metala može nastati eksplozija, ! za gašenje materija koje u sebi sadrže kiseonik koji ima ulogu oksidatora, ! za gašenje materija kada je umjesto oksidatora C kiseonika prisutan neki drugi oksid Požarom se naziva nekontrolisano gorenje materije plamenom ili žarom "van ložišta# kojim se ugrožavaju ljudski životi i materijalne vrijednosti. 5arakteristične pojave do kojih može doći prilikom požara su ! eksplozija, ! deformacije, ! obrušavanje konstrukcija, ! kipljenje i dr. Posljedice požara su: gubitak ljudskih života, povrede sa trajnim posljedicama, traume, trovanja otrovnim i zagušljivim produktima gorenja, povrede uslijed panike koja je kao pojava karakteristična za objekte u kojima boravi veći broj ljudi, direktna i indirektna materijalna šteta. Pod požarnim opterećenjem podrazumijeva se masa svih gorivih materijala, koji se nalaze u prostorijama ili na otvorenom prostoru. 1 požarno opterećenje takođe ulaze i konstrukcioni elementi objekata gde se nalazi goriva materija. -ošto se u zoni gorenja uvijek nalaze različite materije, bitna osobina je specifično požarno opterećenje. !peci%i"no požarno opterećenje ra"una se po obrascu
15
