Visoka tehnološka škola Šabac Smer: Informacione tehnologije
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA ARHITEKTURA RAČUNARA I OPERATIVNI SISTEMI Tema rada: Solaris operativni sistem
Student: Janko Potran, 4-64/2009
Profesor: Dr Branko Markoski
Šabac, decembar 2010.
Sadržaj: 1. OPŠTE O ORACLE SOLARIS-U..................................... 1 2. ISTORIJA SOLARIS OPERATIVNOG SISTEMA............. 3 3. OPŠTE O INSTALACIJI OPERATIVNOG SISTEMA ORACLE SOLARIS 10..................................................... 6 3.1.1. Sistemski zahtevi i preporuke za instalaciju..... 6 3.1.2. Prikupljanje neophodnih podataka pre instalacije Solaris 10 OS-a na x86 platformi........... 8 3.1.3. Instalacija Oracle Solaris-a 10 na x86 platformi po koracima............................................................ 9 4. IZGLED GRAFIČKOG INTERFEJSA U SOLARIS-U..... 13 5. ZAKLJUČAK................................................................... 16 LITERATURA..................................................................... 17
ZADATAK SEMINARSKOG RADA Zadatak ovog seminarskog rada je opisivanje operativnog sistema Oracle Solaris. Solaris je operativni sistem iz porodice Unix operativnih sistema, koji je tvorevina kompanije Sun Mycrosystems a trenutno je u vlasništvo kompanije Oracle. On radi na procesorima arhitekture SPARC kompanije Sun i na procesorima arhitekture x86-64 koja je zasnovana na Intel-ovom procesoru 8086. Ja sam za ovaj seminarski rad izabrao da opišem verziju 10 ovog operativnog sistema, koja je donedavno (dok nije izašla verzija 11) bila najnovija verzija. U ovom radu će biti kratko opisana i istorija Solaris OS-a, kao i ranije verzije sa svojim poboljšanjima u odnosu na prethodne verzije. Odlučio sam i da prikažem način na koji se Solaris instalira po koracima i šta je sve potrebno za njegovu instalaciju. Takođe, biće prikazan i izgled Java Desktop System grafičkog korisničkog interfejsa u Oracle Solaris-u 10.
OPŠTE O ORACLE SOLARIS-U Oracle Solaris je operativni sistem iz porodice Unix operativnih sistema razvijen od strane kompanije Sun Mycrosystems. Operativni sistem Solaris je nasledio njihov raniji operativni sistem SunOS godine 1992. Tada se ovaj operativni sistem nazivao Sun Solaris a Januara 2010. godine je preimenovan u Oracle Solaris, pošto je tada kompanija Oracle kupila kompaniju Sun Mycrosystems i preuzela sva prava u vezi sa Solaris-om. Solaris je prvenstveno razvijen kao komercijalni,vlasnički operativni sistem ali je 2005. godine kompanija Sun Mycrosystems objavila većinu koda pod CDDL (Common Development and Distribution License) licencom, i tako je nastao OpenSolaris projekat koji je zapravo bio open-source (otvoreni, besplatni, svima dostupni izvorni kod) projekat. Po kupovini Sun Mycrosystems-a, Oracle je odlučio da obustavi rad na projektu OpenSolaris i zameni ga komercijalnim projektom SXCE (Solaris Express Community Edition). Oracle je nastavio da ažurira nove verzije operativnog sistema Express Solaris na svake dve nedelje, ali je to obustavljeno Februara 2010. godine, što znači da je od projekta OpenSolaris koji je Sun započeo ostao samo izvorni kod (source code). Za razliku od projekta OpenSolaris, kompanija Oracle je nastavila sa radom na operativnom sistemu Solaris. Najnovija verzija operativnog sistema Solaris je verzija 11 (izašla u Novembru 2010. godine). U verziji 11, nadogradnje Solaris source koda će još uvek biti distribuirane pod CDDL licencom. Oracle kompanija takođe namerava da pokrene program sa tehnološkim partnerima koji se naziva OTC (Oracle technology network), kako bi omogućio svojim industrijskim partnerima pristup rasvijanju Solarisovog source koda. Solaris radi na SPARC (Scalable Processor Architecture), x86 i x86-64 platformama. Osim ove dve tu su i platforme IA-32 i PowerPC (postoji samo u verziji Solaris 2.5.1). SPARC je RISC (Redused instruction set computing) arhitektura razvijena od strane kompanije Sun Mycrosystems godine 1987. Ova arhitektura je najpre dizajnirana kao 32-bitna i koristila se pre svega u Sun-4 računarima i serverima, i zamenila je Sun-3 sisteme koji su bili zasnovani na procesorima Motorola porodice 68000. Kasnije SPARC procesori su bili korišćeni na SMP (Symmetric multiprocessing) serverima napravljenih od strane Sun Mycrosystems, Solbourne i Fujitsu, između ostalih, i dizajnirani za 64-bitne operacije. Neki od Sun-ovih SPARC procesora. x86 je arhitektura zasnovana po Intel-ovom 8086 CPU (Central processing unit – centralna procesorska jedinica). Intelov procesor 8086 je predstavljen 1978 godine kao 16-bitna ekstenzija na prethodne Intel-ove 8-bitne mikroprocesore. Ime ‘86’ je nastalo zbog činjenice da su se naslednici procesora 8086 takođe nazivali ‘86’ (tako se njihovo ime završavalo). Postoje osim 16-bitnog, i 32 i 64-bitni set instrukcija kod ove arhitekture. Osim Solarisa, hardver baziran na x86 postoji i na operativnim sistemima Windows, DOS (Disc operating system), Linux, Unixa BSD, Mac OS X, itd. Solaris operativni sistem je napisan u programskom jeziku C. Source kod model je mešan (i otvoreni – Open-source i zatvoreni Closed-source). Jezgro u Solaris operativnom sistemu je monolitičko (Monolithic kernel). Korisnički interejs može biti: JDS (Java Desktop Systems), CDE (Common Desktop Environment) ili GNOME (GNU Network Object Model Environment).
Slika 1.1 Izgled Solaris-a 10 – radna površina i neke aplikacije na JDS
Solaris ima reputaciju da je pogodan za symmetric multiprocessing (SMP), pošto podržava veliki broj procesora. U prošlosti je bio čvrsto integrisan sa SPARC hardverom (uključujući i podršku za 64-bitne SPARC aplikacije počinjajući od Solaris-a 7), sa kojim je reklamiran kao kombinovani paket. Ovo je dovodilo do pouzdanijih sistema. Međutim, podržavao je i x86 sisteme još od verzije Solaris 2.1,a najnovije verzije, Solaris 10 i 11, uključuju podršku za 64-bitne x86 aplikacije, dozvoljavajući proizvođaču da se okrene prema dostupnosti i zastupljenosti 64-bitnih CPU-ova baziranih na x86-64 arhitekturi. Sun je mnogo uložio u marketing za Solaris i njegovo korišćenje kako na oba od njihova proizvoda - "x86" računare i servere bazirane na AMD (Advanced Micro Devices) Opteron i Intel Xeon procesorima tako i na x86 sistemima proizvedenih od strane kompanija kao što su Dell, Hawlett-Packard (HP) i IBM. Do 2009. godine su sledeći proizvođači podržavali Solaris za njihove x86 server sisteme: • • • • •
Dell – U kompaniji Dell su rekli da će "testirati, sertifikovati i optimizovati Solaris i OpenSolaris i da će ova dva operativna sistema ponuditi kao jednu od nekoliko opcija u celokupnoj Dell softverskoj ponudi" IBM – takođe distribuira Solaris, informacije i podršku za Solaris za x86-bazirane IBM System x servere i BladeCenter servere Intel Hewlett-Packard - distribuira i omogućava softversku tehničku podršku za Solaris na ProLiant serveru i Blade sistemima Fujitsu Siemens
ISTORIJA SOLARIS OPERATIVNOG SISTEMA Godine 1987. kompanije AT&T i Sun su objavili da sarađuju na projektu spajanja najpopularnijih varijanti operativnih sistema iz porodice Unix operativnih sistema na tržištu u to vreme: Unixa BSD, System V, i Xenix. Nastao je Unix System V Release 4 (SVR4). Partnerstvo između kompanija AT&T je završeno kada se pojavila suparnička grupa OSF (Open Software Foundation). Bilo je to vreme tzv. Unix ratova. U Septembru 1991, Sun je objavio da će zameniti svoj operativni sistem zasnovan na Unixa BSD operativnom sistemu, SunOS 4, sa operativnom sistemu zasnovanom na SVR4. Mislilo se da će se ovaj operativni sistem nazivati SunOS 5, ali je objavljeno da će novo reklamno ime biti: Solaris 2 (verzija SunOS 4.1 je nazvana Solaris 1) i tako je nastao Solaris operativni sistem. Solaris 2 je sadržao mnogo novih alata, osobina kao što su OpenWindows grafički korisnički interfejs, NIS+, ONC (Open Network Computing) funkcionalnost i bio je specijalno podešen za SMP (Symmetric multiprocessing). Sve ovo je “pokrenulo” Solaris, odnosno, on je postajao sve polularniji operativni sistem. Svaka novija verzija je bila značajno unapređena u odnosu na ranije verzije, u svakom smislu te reči, bilo da su odbačene neke starije tehnologije, bilo da su uvedene neke nove osobine. Zahvaljujući svojim inovacijama, Sun je konstantno adaptirajući Solaris, uspeo da ostane ispred konkurencije,svo ovo vreme. Posle verzije Solaris 2, ovaj operativni sistem je bio “izbacivan” skoro na godišnjem nivou, sledećih petnaest godina i više. Lista inovacija koje je Sun implementovao u nove verzije Solaris-a je predugačka da bih je naveo deo po deo u ovom seminarskom radu. Ali, umesto toga ću pružiti uvid u neke od najznačajnijih promena po verzijama, kao i uvid u tabelu koja će sadržati sve dosadašnje verzije Solarisa i najznačajnije promene njihovih osobina (tabela 2.1),a koja će biti prikazana na kraju ovog poglavlja. Dakle, Solaris 2.5.1 je 1996. godine sa sobom doneo i CDE, NFSv3 fajl sistem i NFS/TCP, proširene korisničke i grupne ID na 32 bita, i uključio podršku za MacIntosh PowerPC platformu (ovo je i jedina verzija Solarisa koja sadrži podršku za PowerPC). Sledeća verzija, Solaris 2.6 je 1997. godine predstavila WebNFS fajl sistem, Kerberos 5 sigurnosnu enkripciju, i podršku za velike fajlove (large file support) da bi poboljšala performanse za internet operativnog sistema. Solaris 2.7 (kasnije preimenovan u Solaris 7) je uključivao mnoga nova napredna poboljšanja, kao što podrška za meta-data logging fajl sistem (UFS logging). Ovo je takođe prvo 64-bitno izdanje, što je značajno povećalo njegove performanse, kapacitet, itd. Solaris 8, koji je izašao u Februaru 2000. godine, je napravio još jedan korak dalje. To je bio prvi operativni sistem koji koji je kombinovao datecenter i dot-com zahteve, nudeći podršku za IPv6 i IPSEC, Multiplex I/O, i IPMP. 2002. godine je izašao Solaris 9, koji je odbacio zastareli OpenWindows grafički korisnički interfejs zarad kompatibilnosti sa Linux operativnim sistemom. Takođe, novine u ovoj verziji su i dodavanje menadžera resursa (Resource Manager), Solaris Volume Manager, prošireni atributi datoteka i iPlanet Directory Server. Solaris 10 je verzija koja je još važeća i koja je puštena u prodaju početkom 2005. godine. Najnovija unapređenja i tehnologije od izlaska Solaris-a 10 pa sve do sledeće verzije – Solaris-a 11, su “ugrađivani” u razne podverzije Solaris-a 10, koje su izlazile na
svakih nekoliko meseci. Ovih podverzija je bilo ukupno 9, i nosile su šifrovana imena ‘U1’,’U2’,’U3’, i tako dalje sve do ‘U9’. Pomenućemo samo neke od najznačajnijih unapređenja: Java Desktop System zasnovan na GNOME, Dynamic Tracing (DTrace), NFSv4, a kasnije i fajl sistem ZFS (Zettabyte File System , ova novina je uvedena u podverziji ‘U2’ u Junu 2006.). Takođe 2006. godine, Sun je započeo OpenSolaris projekat. To je bio open source projekat (slobodni, otvoreni izvorni kod). Posle jedne godine od početka projekta, OpenSolaris zajednica je brojila više od 14,000 korisničkih grupa u globalu, radeći na 31 aktivnom projektu. Kompanija Sun je isticala duboku posvećenost open-source idejama. Ovakva politika im je donela hiljade programera koji su razvijali njihov projekat praktično besplatno. Razvitak Solaris operativnog sistema od strane kompanije Sun Mycrosystems demonstrirala je njihovu sposobnost da budu na vrhu kompjuterskog sveta bez toga da izgube dodir sa trenutnom situacijom u svetu kompjutera. Sun je nastavio da objavljuje nove verzije Solarisa, sve dok nisu postali akvizicija korporacije Oracle 2010. godine. Projekat OpenSolaris je predstavljao snagu Sun-a, koji je uspeo da na kreativnu energiju koju je unosio u ovaj projekat dobije trenutan odgovor tržišta i programera koji su radili na istom, u smislu zahteva,želja i potreba koje su bile neophodne za ovaj projekat. To je bio vrhunac kompanije Sun Mycrosystems. U Januaru 2010. godine Oracle je kupio Sun Mycrosystems za sumu od 7.4 milijarde dolara. Po kupovini Sun-a, Oracle je odlučio da obustavi open-source projekat OpenSolaris. Ovo je izazvalo kontroverze ali će se izgleda ovaj open-source projekat nastaviti pod imenom OpenIndiana, kao deo Illumos fondacije (Illumos foundation). Dakle, izgleda da se ispunilo ono čeka su se open-source zajednice pribojavale prilikom Oracle-ove kupovine kompanije Sun, a to je nestanak OpenSolaris-a. Oracle je najavio da će započeti program sa tehnološkim partnerima koji će se nazivati OTC (Oracle technology network), kako bi omogućio svojim industrijskim partnerima pristup rasvijanju Solaris-ovog source koda. Za razliku od OpenSolaris-a , Oracle je odlučio da nastavi sa razvijanjem Solaris operativnog sistema. Oracle Solaris 11 je objavljen u Novembru 2010. godine i još uvek je distribuiran pod besplatnom CDDL licencom, ali se spekuliše da tako neće biti i u budućnost jer, navodno, Oracle namerava da Solaris učini komercijalnim operativnim sistemom. Novine koje su predstavljene verzijom Solaris 11 su, pre svega novi sistem pakovanja – IPS (Image Packaging System) kao i virtuelizacija mreže (network virtualisation) i QuS i tzv. Solaris 10 Container-i.
Slika 2.1 – Logo Solaris operativnog sistema
Verzija Solaris OS
Datum izlaska SPARC x86
Prestanak važenja Septembar 2003 Januar 1999
Glavne novine
1.x
1991-1994
-
2.0
Jun 1992
-
2.1
Decembar 1992
Maj 1993
April 1999
2.2
Maj 1993
-
Maj 1999
Podrška za sun4d arhitekturu
2.3
Novembar 1993
-
Jun 2002
OpenWindows 3.3 switch-evi za Display PostScript; CacheFS
2.4
Novembar 1994
Septembar 2003 Decembar 2003
SunOS 4 preimenovan u Solaris 1 Podrška samo za sun4c arhitekturu Podrška za sun4 i sun4m arhitekturu; Prvi Solaris za x86 i podrškom za SMP
Podrška za OSF/Motif runtime
Podrška za UltraSPARC, i uključuje CDE, NFSv3, NFS/TCP podrške Jedino izdanje sa podrškom za Septembar 2.5.1 Maj 1996 PowerPC; Ultra Enterprise; 2005 tehnologija menadžmenta resursa Kerberos 5, PAM (Pluggable 2.6 Jul 1997 Jul 2006 Authentication Modules),WebNFS August 64-bitno UltraSPARC izdanje,UFS 7 Novembar 1998 2008 (Unix File System) logging Multiplex I/O, Solaris Volume 8 Februar 2000 Mart 2012 Manager, IPMP, RBAC(Role-Based Access Control), podrška za IPv6 Resourse Manager, iPlanet Januar Oktobar 9 Maj 2002 Directory Server ; kompatibilnost sa 2003 2014 Linux-om Podrška za x86-64 platforme, DTrace (Dynamic tracing), SMF (Service Managment Facility), NFSv4, JDS(Java Desktop System), ZFS fajl sistem; SpeedStep i 10 Januar 2005 PowerNow! (Solaris Conteiner-i za poboljšanje performansi Intel-ovih i AMD-ovih procesora); menadžment performansi i snage za Intel-ove Nehalem procesore Novi sistem pakovanja (IPS – Image 11 Express Packaging System) i propratni alati, Novembar 2010 2010.11 Solaris 10 Container-i, virtuelizacija mreže i QoS, ZFS enkripcija tabela 2.1 –verzije Solaris OS i glavne novine koje su donosile sa sobom ( █ -važeće verzije Solaris-a █ -nevažeće verzije) 2.5
Novembar 1995
OPŠTE O INSTALACIJI OPERATIVNOG SISTEMA ORACLE SOLARIS 10 Instaliranje Oracle Solaris 10 operativnog sistema se može obaviti na više načina, isto kao i nadogradnja (upgrade) istog. U ovom poglavlju biće navedeni i sistemski zahtevi (system requirements), odnosno zahtevi u pogledu memorije, procesora,itd. Instalacija Solaris-a se može pokrenuti sa Solaris DVD ili Solaris Software 1 CDa. Kao tip instalacije možemo izabrati: • • •
GUI (Graphical User Interface) ,instalaciju sa grafičkim korisničkim interfejsom, interaktivnu tekstualnu instalaciju (desktop session) ili interaktivnu tekstualnu instalaciju (console session).
*Na x86 platformama uz ova tri tipa instalacije postoji i tzv. Solaris Device Configuration Assistant, koji je uključen u instalaciju. Instalacija sa GUI (Grafičkim korisničkim interfejsom) obezbeđuje prisutnost prozora, tastera, skrol-barova (scrollbars), i malih sličica u obliku ikonica koji vam omogućavaju da vršite interakciju sa instalacionim programom. GUI zahteva lokalni ili “udaljeni” (local ili remote) DVD-ROM ili CD-ROM drajv, ili pak mrežnu konekciju, video adapter, tastaturu, monitor i dovoljno memorije. Tekstualna instalacija – Solaris interaktivna tekstualna instalacija omogućava vam da kucate komande u terminal ili konzolu da bi ste bili u interakciji sa instalacionim programom. U ovom tipu instalacije postoje dva tipa: desktop session je tekstualna instalacija u okruženju sa prozorima i console session je instalacija u konzolnom okruženju. Za tekstualnu instalaciju potrebno je lokalni ili udaljeni DVD ili CD-ROM drajv ili mrežnu konekciju, tastaturu i monitor. Dakle, možete bitati instalaciju sa grafičkim korisničkim interfejsom ili sa ili bez okruženja sa prozorima. Ako imate dovoljno memorije, podrazumevani tip instalacije je GUI. Ostali tipovi instalacije su takođe podrazumevani ukoliko nemate dovoljno memorije. Takođe mogu se preduprediti ove podrazumevane opcije. Takođe, ukoliko Solaris ne detektuje video adapter, on automatski prelazi u konzolu.
Sistemski zahtevi i preporuke za instalaciju Sledeća tabela (tabela 3.1; nalazi se na sledećoj strani) prikazuje osnovne sistemske zahteve i prepuruke za instalaciju operativnog sistema Oracle Solaris 10. Zahtevi se odnose na memoriju, swap i procesor.
Sistem
Veličina 256 MB je preporučena količina memorije. 64 MB je minimalna količina memorije.
Memorija potrebna za instalaciju ili nadogradnju
Swap područje
Zahtevi za procesor
*Imajte na umu da su neke osobine u instalaciji dostupne samo ako postoji odgovarajuća količina memorije. 512 MB je podrazumevana količina. *Možete i ručno redefinisati swap prostor. Swap prostor zavisi od veličine HDD-a. SPARC: 200 MHz ili brži procesor je neophodan.
x86: 120 MHz ili brži procesor se preporučuje. Tabela 3.1 – Preporuke za memoriju, swap i procesor
Memorijski zahtevi koji su potrebni za prikaz različitih okruženja u instalaciji su dati u sledećoj tabeli: Memorija
Tip instalacije
64-127 MB
Konzolna
128-383 MB
Konzolna
384-511 MB
GUI
512 MB
GUI
Opis Ne sadrži grafičko i konzolno okruženje. Ako video adapter nije detektovan, pokreće se konzola. Nema grafike, ali sadrži prozor i mogućnost za otvaranje novih. Potrebno je imati lokalni ili udaljeni DVD ili CD-ROM drajv ili mrežnu konekciju, video adapter, tastatururu, monitor. Sadrži prozore, padajuće menije, tastere, skrol-barove, ikonice.
Prozori
Webbrowsing
NE
NE
DA
NE
DA
NE
Potrebno je imati isti hardver kao kod prethodnog tipa. Sadrži prozore, padajuće menije, tastere, skrol-barove, ikonice.
DA DA Omogućava pretraživanje web-a pomoću softvera Netscape Navigator-a Tabela 3.2 – memorijski zahtevi za dodatne osobine u instalaciji Solaris-a
Prikupljanje neophodnih podataka pre instalacije Solaris 10 OS-a na x86 platformi Pre nego što počnete instalaciju operativnog sistema Oracle Solaris 10 trebalo bi da obratite pažnju na neke detalje. Stoga se preporučuje da pre instalacije operativnog sistema obavite sledeće zadatke i prikupite sledeće podatke: • • • •
Pre nego što počnete postarajte se da imate sledeće medije (DVD ili CD i tzv. Solaris languages CD, koji će vam možda biti potreban ukoliko bude neophodan za podršku za određene jezike u specifičnim geografskim područjima). Proverite BIOS na vašem sistemu, dali je podešen da možete boot-ovati sa CD-a ili DVD-ja Proverite dali je za vaš hardver neophodan neki dodatni drajver; ako jeste spremite ga jer će vam trebati u instalaciji Proverite dali vaš sistem zadovoljava minimalne hardverske zahteve. Vaš sistem treba da zadovoljava sledeće zahteve: - Memorija: 64 MB ili više - Prostora na Hard disku: 5 GB ili više - Brzina procesora: 120 MHz ili više
•
Podaci za sakuplanje u vezi instalacije koje će vam biti potrebni:
•
Za sisteme koji nisu na mreži potrebni će biti sledeći podaci: - Host name za sistem koji instalirate - jezik i lokalna podešavanja koja ćete koristiti u sistemu •
Za računare na mreži potrebni će biti sledeći podaci: - Host name za sistem koji instalirate - jezik i lokalna podešavanja koja ćete koristiti u sistemu - Host IP adresa - Subnet mask - Tip name servisa (DNS, NIS ili NIS+) - ime domena (Domain name) - Host name od name server-a - Host IP adresa od name server-a - root šifra (root password)
• Ako se vaš sistem mora podizati sa diskete, kopirajte Solaris Configuration Assistant na disketu. Da bi ste odredili dali se vaš sistem podiže sa diskete, proverite to u BIOS-u. • (Opciono) Bakapujte vaš sistem ako želite da sačuvate neke podatke ili aplikacije koje se nalaze na Hard disku.
Instalacija Oracle Solaris-a 10 na x86 platformi po koracima Ukoliko ste prikupili sve neophodne podatke vezane za instalaciju operativnog sistema Oracle Solaris 10 koje će vam kasnije u instalaciji biti potrebne, možete početi sa instalacijom. U ovom poglavlju će biti objašnjena instalacija Solaris-a po koracima. 1. Ubacite odgovarajući CD ili DVD. • Ako boot-ujete sa CD-a ili DVD-ja, u BIOS-u treba da bude podešeno da je moguće boot-ovati iz sa bilo kog od ova dva urežaja • Ako boot-ujete sa diskete, ubacite disketu Solaris 10 Device Configuration Assistant 2. Boot-ujte sistem tako što ćete restartovati računar 3. Pojavljuje se Solaris booting system prozor, pošto je završen test memorije i detekcije hardvera i pošto je ekran osvežen. 4. Na sledećem ekranu treba da se odlučite dali ćete modifikovati podešavanja uređaja. To biste trebali uraditi ukoliko želite na neki uređaj instalirati deke drajvere. Ako neželite modifikovati podešavanja uređaja, možete nastaviti. Ako, pak želite modifikovati podešavanja uređaja, prisnite taster ESC na tastaturi. Pojavljuje se ekran Solaris Device Configuration Assistant (DCA). Pratite instrukcije na ovom ekranu da bi ste modifikuvali podešavanja uređaja. 5. Ukoliko je ovo gotovo, pojavljuje se ekran sa izborom tipa instalacije, koji izgleda ovako: Select the type of installation you want to perform: 1 2 3 4
Solaris Interactive Custom JumpStart Solaris Interactive Text (Desktop session) Solaris Interactive Text (Console session)
Enter the number of your choice followed by the key. Alternatively, enter custom boot arguments directly. If you wait 30 seconds without typing anything, an interactive installation will be started. - Pritisnite taster 1 pa taster Enter, da bi ste pokrenuli instalaciju sa GUI (Graphical User Interface- grafički korisnički interfejs). - Pritisnite taster 2 pa Enter, da bi ste pokrenuli korisnički definisana JumpStart instalacija. - Pritisnite taster 3 pa Enter, da bi ste pokrenuli interaktivnu tekstualnu instalaciju sa prozorima i mogućnošću otvaranja novih (desktop session).
- Pritisnite taster 4 pa Enter, da bi ste pokrenuli interaktivnu instalaciju u konzolnom okruženju, bez prozora i ostalih elemenata grafičkog korisničkog interfejsa. 6. Kada ste izabrali željeni tip instalacije, sistem konfiguriše uređaje i interfejs. Posle nekoliko sekundi pojavljuje se Solaris Installation Program prozor. Pritisnite taster F2 za nastavak. Ukoliko instalacioni program detektuje tastaturu, monitor i miša otvara se prozor Select a Language. Ukoliko, pak ne detektuje neki od ovih uređaja pojavljuje se ekran kdmconfig – Introduction u kome možete da se prebacite na neki drugi tip instalacije (npr. za tekstualnu instalaciju pritisnite taster F4_Bypass), ili da instalirate drajvere za uređaje ili konfigurišete uređaje koji se nemogu detektovati. Ovo instaliranje i konfigurisanje se obavlja u seriji od nekoliko prozora kroz koje vas vodi instalacija – vi treba da pratite uputstva. Takođe, instalacija će vas provesti i kroz neke testove na kojima ćete videti dali npr. monitor pravilno prikazuje boje, itd. Kada budete prošle sve korake u vezi konfigurisanja komponenti i instalacije drajvera za uređaje, otvoriće se prozor Select a Language. 7. U prozoru Select a Language izaberite jezik koji želite koristiti prilikom instalacije, pa pritisnite taster Enter. Posle par sekundi, pojavljuje se prozor Solaris Instalation Program. • Ako ste prethodno izabrali Solaris GUI tip instalacionog programa, pojavljuje se ekran kao na slici 3.1 • Ako ste prethodno izabrali interaktivnu tekstualnu instalaciju (desktop session) pojavljuje se ekran kao na slici 3.2
Slika 3.1 – Solaris GUI instalacija- prozor dobrodošlice (Welcome screen)
Slika 3.2 – Solaris tekstualna instalacija – Welcome screen 8. U GUI tipu instalacije kliknite na Next da bi ste počeli sa instalacijom. Instalacioni program vas može upitati za još neke detalje. Odgovorite na sva dodatna pitanja (koje ste prethodno prikupili). Ovo se može desiti ukoliko niste sve podatke prekonfigurisali. Kada unesete sve dodatne odgovore za konfiguraciju, pojavljuje se prozor Solaris Installation Kiosk (slika 3.3).
slika 3.3 – Solaris Installation Kiosk prozor 9. Pojavljuje se prozor Installer Questions. Ovde izaberite dali želite automatski da restartujete računar po završetku i dali želite da automatski izbacite disk. Kliknite na Next. 10. Pojavljuje se prozor Specify Media u kome birate koji medij koristite za instalaciju. Pošto izaberete odgovarajući medij, kliknite Next. 11. Izaberite dali želite da obavite inicijalnu instalaciju ili nadogradnju sistema. Kliknite na Next. 12. Izaberite tip instalacije koju želite obaviti. Kliknite na Next. • Izaberite Default Install da bi ste instalirali Entire Solaris Software Group i Sun Java Enterprise System softver (odnosno, podrazumevani softverski paket za instalaciju). • Izaberite Custum Install da bi ste specificirali šta želite da instalirate od softverskih paketa,softverskih grupa, kako želite da promenite particije... 13. Ako ste upitani, odgovorite na dodatna pitanja u vezi konfigurisanja sistema. Kada pružite sve potrebne podatke, pojaviće se prozor Ready to Install (slika 3.4).
Slika 3.4 – Instalacija Solaris OS-a – Ready to Install prozor 14. Kliknite na taster Install Now da bi ste instalirali Solaris softver. Pratite instrukcije sa ekrana da bi ste instalirali Solaris softver i bilo koji dodatni softver na sistem. Kada se Solaris instalira, sistem se automatski restartuje ili nalaže korisniku da restartuje sistem ručno. 15. Kada se instalacija završi, instalacione log datoteke se sačuvavaju direktorijumu var/sadm/install/logs, gde ih možete pronaći i pregledati. 16. Instalacija operativnog sistema Oracle Solaris 10 je završena.
IZGLED GRAFIČKOG INTERFEJSA U SOLARIS-U 10 Solaris, koji je tada još uvek bio u vlasništvu kompanije Sun doneo je sa verzijom 10 ovog operativnog sistema grafički korisnički interfejs Java Desktop System (JDS) baziran na GNOME-u (GNU Network Object Model Environment). Takođe, za Solaris 10 postoji i nešto stariji interfejs CDE (Common Desktop Environment). Evo nekoliko slika (screenshot-ova) Solaris-a 10 sa JSE grafičkim okruženjem:
Slika 4.1 – Solaris 10 – razni otvoreni prozori
Slika 4.2 – Solaris 10 – Izgled programa za elektronsku poštu
Slika 4.3 – Solaris 10 – Izgled Internet pretraživača
Slika 4.4 – Solaris 10 – Izgled nekih od panela
Slika 4.5 – Solaris 10 – Izgled prozora Search for files
Slika 4.6 – Solaris 10 – Izgled wordprocessor-a StarOffice 7
ZAKLJUČAK Operativni sistem Oracle Solaris je poznat po tome što uvodi razne inovacije i tehnologije u svaku noviju verziju. Tome svedoče inovacije u verziji Oracle Solaris 10, kao što su JDS, DTrace, ZFS fajl sistem i Time Slider. Nažalost, gotovo je izvesno da će kompanija Oracle obustaviti OpenSolaris projekat, ali da će nastaviti sa komercijalnim verzijama operativnog sistema Solaris. Ovaj operativni sistem nije često korišćen (osim u domenu server računara, gde se solidno koristi ali mu i tu broj korisnika opada), ali je jedan od najboljih operativnih sistema iz porodice Unix operativnih sistema a u bliskoj budućnosti bi mogao da konkuriše i onim iole popularnijim operativnim sistemima ako kompanija Oracle iskoristi svo svoje znanje koje je stekla kupovinom drugih softverskih i hardverskih kompanija (među kojim je i Sun) i uloži to znanje u razvijanje novih verzija operativnog sistema Solaris.
LITERATURA 1. 2. 4.
Wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Solaris_(operating_system) Wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Open_solaris 3. Content for reprint, http://www.content4reprint.com/computers/operatingsystems/the-history-of-solaris.htm Sun oficijalna tehnička dokumentacija, http://docs.sun.com