1. UVOD Upravljanje savreminim bagerima je zasnovano na mehatroničnom principu , jer imamo uravljanje velikim silama sa malim silama, odnosno ljudskom rukom (koja iznosi otprilike oko10N) upravljamo snagama snagama mašine od nekoliko stotina stotina kilovata!age kilovata!ageri ri se masovno masovno koriste koriste na različitim različitim terenima terenima što uslovljava njihovu veliku raznolikost, i posebno ote"ava odr"avanje bagera!ageri su samohodne mašine namenjene za otkopavanje , prenos odnosno za transport na ralativno ve#em rastojanju $ma me%utim bagera iz velike oblasti univerzalnih i poluuniverzalnih poluuniverzalnih bagera sa jednim organom, koji po potrebi mogu biti opremljeni sa nekim od zanimljivih radnih organa koji slu"e ne za zemljane, ve# za druge neke speci&ične radove (va%enje panjeva, nabijanje šipova, podizanje i prnošenje tereta) !ageri vedričari su vrsta bagera na šinama ili gusenicama ili plovni bageri, s više vedrica koje omogu#avaju neprekidan iskop zemljanih i aluvijalnih materijala 'ele se na !agere vedričare sa lancem vedrica !agere vedričare sa kolom vedrica *ao bageri sa velikim učinkom uglavnom rade u otvorenim kopovima rude (kompaktni rotorni bageri) *od bagera sa lancem vedrica staza lanca je vezana zglobno za vozni mehanizam +tkopavanje materijala se vrši vedricama koje su okačene ne dva beskonačna lanca koja se kre#u po nosaču lanaca+snovni nedostata nedo statakk je izrazito habanje+sn habanje+snovna ovna prednost prednost ovih bagera bagera je da mogu da otkopavaju otkopavaju veliku veliku visinu radilišta, posebno sto mogu da otkopavaju veliku dubinu, zatim dobro planiranje eta"nih ravni, dobar selektivni rad, velika stabilnost
l1 !ager vedričar sa kolom vedrice 1
l- !ager vedričar sa lancem vedrice-
1 l1 !ager vedričar sa kolom vedrice vedrice http..en/ikipediaorg./i http..en/ikipediaorg./iki.!ucket/heelecav ki.!ucket/heelecavator ator 2 l- !ager vedričar sa lancem vedrice http..en/ikipediaorg./ http..en/ikipediaorg./iki.!ucketchain iki.!ucketchainecavator ecavator -1-
1.1 CILJ RADA RADA -Istorija bagera vedričara -Princip rada bagera -Podea bagera vedričara -!onstr"#cija i $"n#cija osnovni% s#opova bagera vedričara -&e%noo'#i para(etri bo#a bagera vedričara -&e%noo'#i -&e%noo'#i para(etri re)a bagera vedričara -Prorač"n bagera vedričara *. I+&ORIJA ,ARA 1 1-1223 godine 4lonzo 5a/ling i 6enr76arnisch&eger ujedinjenim snagama otvaraju malu mašinsku radnj radnju, u, u kojoj kojoj proizv proizvode ode opremu opremu za pleten pletenje, je, sušen sušenje je "itari "itarica ca i proizvodnju cigli 8ako%e 8ako%e se bave popravkama mašina1229 godine 5a/ling i 6arnisch&eger popravljaju i unapre%uju ošte#eni mostovski kran drugog proizvo%ača5repravljeni model je bio sigurni, izdr"ljivi i bio je pokretan sa tri električna motora, zbog tih svojih osobina ubrzo su dobili narud"bine za proizvodnju takve vrste krana od mnogih l: 4lonzo 5a/ling i 6enr7 6arnisch&eger :
&abrika u tadašnje vrieme
1;11 godine zbog lošeg zdravlja 4lonzo 5a/ling odlučuje da proda svoj deo svome partneru 6enr7u 6arnisch&egeru, koji odlučuje da se bavi istim poslom i menja ime &irme u <6arnisch&eger =orporation> ?e# 1;1- godine @6arnisch @6arnisch&eger &eger =orporatio =orporation< n< počinje počinje da proizvodi proizvodi pokretnu pokretnu opremu opremu za zemljene zemljene radove+d početka 1;13 godine pa do kraja prvog svetskog rata<6arnisch&eger =orporation< pravi mostovske kranove za potrebe retne industrije 5osle prvog svetskog rata razvoj opreme se nastavlja i @6arnisch&eger =or poration< izbacuje na tr"ište prvi bager sajlaš na benzinski pogon1;:0 godine osnivač &irme 6enr7 6arnisch&eger umire, na mesto predsednika dolazi njegov sin Aalter Aalter 6arnisch&eger 3 l: 4lonzo 5a/ling i 6enr76arnisch&eger http..///scribdcom http..///scribdcom.. 4lonzo 4lonzo 5a/ling 5a/ling i
6enr76arnisch&eger -2-
Posle Posle drugog svetskog svetskog rata1;3B godine,<6 godine,<6arnis arnisch&eg ch&eger er =orporatio =orporation< n< bageri bageri do"ivlja do"ivljavaju vaju svoj
bum, i postoju svetski brend za bagere 1;B- godine @ 6arnisch&eger =orporation @ prestavlja svoj do tada najve#i bager sajlaš sa kašikom od 10 kubnih jardi, ali su pre toga in"injeri mehanički sistem zagrevanja zamenili elktromehaničkim, elktromehaničkim, što je dovelo do pove#anja ve#e snage i brzine kod bagera
l3 Code&ikovani kran 3
lB 5rvi bager> 6arnisch&eger =orporation>B
1;D; godine kompanija pravi ključni korak napred i izbacuje bager <5E6 -200> sa -B kubnih jardi kapaciteta, dabi zadovoljili sve ve#u potrebu za ugljem, "elezom i bakrom Codel -200 je bio opramljen poluprovodničkim poluprovodničkim sistemom za upravljanje rukom bagera i planetarnim propelerom, što je dovelo do velike produktivnosti ovog modela !ager vedričar je jedna od najstarijih konstrukcija mašina za kopanje, prvenstveno namenjena za kopanje ispod planuma ali u poslednje vreme i iznad5rva konstrukcija bagera preteče današnjeg vedričara je iz 12-9 god, 5ariz8okom 5ariz8okom 1; veka usavršene su konstrukcije sa lančanikom i vedricama 5rva velika primena bila je na otkopavanju uetskog kanala 5osle Francuza proizvodnju nastavljaju i unapre%uju 6olan%ani a zatim Nemci koji su do danas vode#i svetski proizvo%ači Gavljaju se slede#e konstrukcije 12;0 godjednu od najboljih konstrukcija velikih bagera (vedričara (vedričara)) je izbacila izbacila &irma < 6arnisch& 6arnisch&eger eger =orporation =orporation>> koji su bili primenlji primenljivi vi na kopu lignita lignita sa mogu#noš#u dubinskog kopanja B,2 m , zapremine vedrice -:0 l ,kapaciteta 1B0-:0 m :.h, snage B: kA, i mase B: t H 12;2 god Uvodi se elektropogon,i izra%uju se bageri sa zapreminom vedrice oko 100 l i kapacitetom 1:0 m :.h sa dubinom kopanja 2 mH a ve# 1;12 dosti"u se kapaciteti 3B0 m:.h i zapreminom vedrice :00 l 1;-D god 'otadašnji šinski transport transport zamenjuje se transportnim ure%ajem sa gusenicama, a bager dobija mogu#nost i visinskog rada Uvo%enjem vagona sa ve#om zapreminom od -B m : na kolosecima širine ;00 mm, posti"e se i ubrzan razvoj u konstrukciji bagera vedričara zapremine vedrica 4 l3 Code&ikovani kran
http..///scribdcom.do http..///scribdcom.doc.290203:3.Ceha c.290203:3.CehatroniI=3I2'kis troniI=3I2'kisistem istem
upravaljanjarukombagera 5 lB 5rvi bagerJ 6arnisch&eger =orporation J http..///scribdcom.d http..///scribdcom.doc.290203:3.Cehat oc.290203:3.Cehatroni roni
I=3I2'kisistemupravaljanjarukombagera -3-
do 1300 l $ kapacitetom 1200 m :.h, za dubine otkopavanja do 30 m'anas najve#i proizvo%ači bagera vedričara su Nemci i Kesi, i primenjuju se kod rada sa mostovima, i za direktan transport jalovine 8ako su na primer na površinskom otkopu lignita u Noštenu na mostu za otkopnu visinu od D0 m, sa ukupnom du"inom BB0 m i rasporedom glavnih oslonaca na -9D m, vezana tri bagera vedričara tipa Ls:1B0, koji zajedno ostvaruju godišnje oko 100 ⋅ 10D m: otkrivke
lD Nemački bager vedričar (Lsr910) D
/. PRI0CIP PRI 0CIP RADA ,ARA VDRIARA !ager vedričar otkopava materijal vedricama vedricama koje su okačene o dva beskonačna beskonačna lanca koja se kre#u po nosaču nosaču lanca5ogo lanca5ogonn daju dva lančanika lančanika oblikom oblikom mnogougao mnogougaonika nikaturas turaspogo pogonska nska zvezda koji pogon dobijaju od odgovaraju#ih osovina motora+d donje do gornje ivice kosine(eta"e) vedrice se pune Napunjene vedrice prosle%uju materijal preko prijemnog "leba do lančanika gde se vrši istovar preko transportera u centralni bunker ili predajni transporter u zavisnosti od vrste transporta M šinski ili transporterima Ugao podizanja nose#eg rama sa vedricama je od B0 do D0stepeni U slučaju da nose#i ram ima samo jednu zglobnu vezu (pomerljiv gornji deo nose#eg rama) i mo"e menjati ugao nagiba M otkopavanje se vrši paralelnim rezovima+vde su sve vedrice u kontaktu sa materijalom ali ovde ostaje greben sa materijalom, ako nose#i ram ima zglob (:3 segmenta) na donjoj nose#oj strani , onda se greben
6 lD Nemački bager vedričar (Lsr910) http..///rg&rs.predm http..///rg&rs.predmet.+.?$I-0semestar.u et.+.?$I-0semestar.udarske darske
I-0masine.5redavanja.-adeoudarskeI-0masinepd& -4-
eliminišeNose#i ram podeljen je na segmente, najčeš#e tri segmenta ali ima i onih od D2, oni su pogodni za selektivna otkopavanja Ugao nagiba podešava se preko u"adi
-Osnovne prednosti bagera vedričara " rad"2 O
mogu#nost dubinskog kopanja znatne dubine (do 30 m), što smanjuje visine dizanja u transportu i
O O O O
omogu#ava ulazak u delimično neodvodnjene sredine mogu#nost kopanja dve me%u eta"e znatne visine sa jednog transportnog nivoa mogu#nost kopanja pod bilo kojim uglom kosine otkopa u skladu sa stabilnoš#u stene mogu#nost selektivnog kopanja nepotrebna dodatna mehanizacija za čiš#enje otkopa
-Osnovni nedostaci bagera vedričara " rad"2 O O O O
velika potrošnja energije i habanje radnih organa zbog trenja mala radna brzina vedričnog lanca (do 1,3 m.s) niske manevarske sposobnosti ograničena sila kopanja
-!asi$i#acija radni% organa bagera vedričara po #onstr"cis#i( para(etri(a2 O po #onstr"#ciji vedrične stree 2 kruta sa malo članaka, zglobna sa mnogo članaka O po i)vo3enj" panirni% čana#a2 bez planirnih članaka, sa jednim planirnim člankom, sa dva planirna članka
4 po način" ve'anja vedrične stree 2 sa paralelnim vešanjem, sa radijalnim vešanjem, sa kombinovanim vešanjem O po način" di)anja stree2 sa zajedničkim pogonom podizanja svih članaka strele, sa individualnim pogonom podizanja pojedinih članaka strele
4 po (est" postavjanja bo#a #ot"rača )a podi)anje stree2 na portalu gornje konstrukcije, na &iksiranom stubu, na pokretnom stubu
4 po način" $i#siranja poo5aja stree " ravni rada2 pomo#u krutosti strele, pomo#u dodatnih ure%aja sa vitlovima, pomo#u dodatnih ure%aja sa zatezačima i vitlovima
4 po način" vo3enja vedričnog anca2 sa &iksnim vo%enjem, sa slobodno vise#im lančanikom sa vedricama
-5-
4 po #o(str"#ciji radni% ee(enata )a #opanje i transport2 sa vedricama, sa strugačima 4 po #ora#" vedrica na vedrično( anc"2 korak sa četiri karike lanca, korak sa šest karika lanca, korak sa osam karika lanca
4 po #onstr"#ciji "redjaja )a či'6enje (aterijaa ispred prije(nog ev#a2 plu"ni, rotorni 4 po tip" "re3aja )a s(anjenje dina(ič#i% optere6enja pogona vedričnog anca2 ure%aji sa izjednačavanjem optere#enja, ure%aji sa amortizacijom optere#enja
/.1 U#"pni otpor (aterijaa na #opanje *onstrukcija bagera mora da savlada ukupan otpor materijala koji se kopa 'anas je kod svih proizvo%ača rotornih bagera opšte prihva#en princip da se, kod dimezionisanja snage pogona rotora i kru"nog kretanja gornje gradnje, ukupni otpor materijala na kopanje razla"e na tri #o(ponente2
- tangentn" 7pt8 - bočn" 7pb8 - nor(an" 7pn8
l9 ile koje deluju na vedricu pri otkopavanju materijala 9
&angentna #o(ponenta 9 p t deluje u ravni radnog elementa, ima smer suprotan njegovom obrtanju i pravac tangente na trajektoriju rezanja, a savla%uje se snagom motora za pogon radnog elementa
7 l9 ile koje deluju na vedricu pri otkopavanju materijala http..///rg&bgacrs.5redavanja.Casine5ovrsina
-6-
,očna #o(ponenta 9 p b deluje u ravni kru"nog kretanja radnog elementa, ima smer suprotan okretanju strele radnog elementa i pravac tangente na trajektoriju okretanja, a savla%uje senagom pogona za kru"no kretanje gornje gradnje bagera
0or(ana #o(ponenta 9 p n deluje u ravni radnog elementa u okviru ugla kopanja, ima pravac normale na trajektoriju obrtanja radnog elementa, a savla%uje se snagom pogona za transport bagera (pri radu bagera sa vertikalnim rezovima ) ili te"inom strele radnog točka kod rotornog bagera (pri radu bagera sa horizontalnim rezovima)
/.* +peci$ičan otpor (aterijaa na #opanje Ukupan otpor na kopanje nije prikladna veličina za de&inisanje suštine samog procesa kopanja bagera vedričara, zato što se istovremeno u kontaktu sa materijalom nalazi različit broj vedrica 5rema tome, se ukupan otpor na kopanje svede na neku uporednu vrednost, odnosno da se izrazi u speci&ičnom obliku'anas su u upotrebi uglavnom dva načina za izra"avanje speci&ičnog otpora na kopanje O odnos sile kopanja i zbirne površine poprečnih preseka odrezaka svih vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom M kF (N.cm-) O odnos sile kopanja i zbirne du"ine reznih elemenata svih vedrica koje su istovremenou kontaktu sa materijalom, to jest u procesu rezanja M kP (N.cm) +ba pokazatelja speci&ičnog otpora na kopanje su dovoljno pouzdani za praktičnu primenu U Nemačkoj i Keškoj republici ve#u primenu je dobio pokazatelj kP +vo se mo"e objasniti činjenicom što su prvi bageri vedričari koristili za otkopavanje mekih materijala, bagerske vedrice su bile bez zuba, pa je speci&ični otpor na kopanje malo zavisio od površine poprečnog preseka odreska Ce%utim, sve šira primena bagera vedričara na otkopavanju čvrstih materijala i uglja, a stim u vezi i ugradnja vedrica sa zubima, čini da je kF reprezentativni pokazatelj speci&ičnog otpora materijala na kopanje 'a znatno bolje odra"ava samu &izičku suštinu procesa kopanja Qbog odre%enih anomalija kao na primer porastom površine poprečnog preseka odreska pokazatelj kP raste a pokazatelj kF opada, u primeni je i tre#i pokazatelj kFP a koji predstavljaodnos tangentne komponente sile kopanja i kvadratnog korena iz proizvoda zbirne površine poprečnih preseka odrezaka i zbirne du"ine reznih ivica koje su u kontaktu sa materijalom kFP (N.cm:.-)
-7-
l2 Rematski prikaz odre%ivanje speci&ičnog otpora na kopanje 2 a) U odnosu na površinu poprečnih preseka odrezaka b) U odnosu na du"inu rezne ivice u kontaktu sa materijalom
/./ +peci$ični otpor (aterijaa na #opanje po povr'ini poprečnog prese#a odres#a peci&ični otpor materijala na kopanje po površini poprečnog preseka odreska kF de&inisan je odnosom sile kopanja i srednje zbirne površine poprečnih preseka odrezaka svih vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom, odnosno u procesu rezanja'akle, ovo je de&inisano izrazom i =m
kF = Pk / ∑ Fi i =1
ila kopanja (5 k ) se mo"e odrediti po obrascu 5k SNk.? Nk naga kopanja ledi da se speci&ični otpor materijala na kopanje dobije na taj način što se od obodne sile oduzme sila potrebna za podizanje materijala u vedricama do visine pra"njenja i razlika podeli sa zbirnom površinom poprečnih preseka svih odrezaka koji se istovremeno isecaju iz materijala +re%ivanje zbirne površine poprečnih preseka odrezaka svih vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom je znatno 8 http..///rg&bgacrs.5redavanja.Casine5ovrsina
-8-
slo"eniji posao, budu#i da se površina poprečnog preseka svakog pojedinačnog odreska menja u &ukciji od ugaonog polo"aja vedrice u okviru ugla rezanjaNaime, poprečni presek odreska zavisi od trenutne debljine i širine odreska, računate po uglu okretanja rotora 5ovršina poprečnog preseka odreska u &unkciji ugla rezanja je de&inisana izrazom FpS p ∙ Bp !pRirina odreska p'ebljina rezanja odreska u &unkciji ugla rezanja 'ebljina rezanja odreska u &unkciji ugla rezanja odreska (p) dobija se slede#om &ormulom pSma
sin ρ
ma 'ebljina odreska merena na visini poluprečnika rotora i za polo"aj strele rotora u pravcu podu"ne ose bagera sin T ugaoni polo"aj vedrice u okviru ugla rezanja
l; Rematski prikaz odre%ivanja trenutne površine poprečnog preseka ; tvarna debljina odreska se razlikuje neznatno od teoretske zbog vibracija rotora 8renutna širina odreska je tako%e promenljiva u zavisnosti od ugla okretanja rotora i maksimalne širine na izlazu vedrice iz odreska 9 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -9-
!pS! (k
sin ρ
).kr
k M radijus kopanja bagera r M poluprečnik rotora U svakom trenutku u procesu kopanja učestvuje nekoliko vedrica sa različitin poprečnim presecima odrezaka !roj vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom zavisi od ukupnog broja vedrica na rotoru, prečnika rotora i visine odreska Ukupni trenutni poprečni presek svih odrezaka Fu je zbir trenutnih pojedinačnih poprečnih preseka i predstavlja periodičnu isprekidanu &unkciju 8ačka prekida nastaje u momentu izlaska vedrica iz reza M za vertikalni rez
/.: +peci$ični otpor (aterijaa na #opanje po d"5ini re)ni% ivica vedrice peci&ični otpor materijala na kopanje po du"ini reznih ivica kP predstavlja odnos sile kopanja i srednje zbirne du"ine reznih ivica svih vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom 5rema tome ovaj pokazatelj de&inisan je izrazom i =m
*lS5k.
∑ Li i= 0
$ kod pokazatelja kP tangentna komponenta otpora na kopanje odre%uje se na način koji je objašnjen 'u"ina reznih ivica svih vedrica koje se istovremeno nalaze u kontaktu sa materijalom odre%uje se na način koji sledi u daljem tekstu ezna ivica vedrice rotornog bagera je u obliku luka, na kojem se mo"e izdvojiti pravolinijski deo vedrice P1, koji odgovara trenutnoj širini odreska, prelazni deo P- sa radijusom zaobljenja v i pravi deo bočne ivice P: koji je pod uglom Vv u odnosu na normalu
l10 +blik ivice sečiva vedrice 10 1' https://www.google.rs/sear"h()*+!l&k,&v&"e,se&va,vedr&"e -1'-
'u"ina rezne ivice vedrica koja je trenutno u kontaktu sa materijalom PT predstavlja zbir &unkcija P1T koje su periodične &unkcije okretanja rotora, a zavise od promene &unkcije PT, ugla rezanja T i ugla izme%u vedrica W $sprekidanost &unkcije nastaje u momentu ulaska i izlaska vedrice iz materijala PTSP1T P-T P:T rednja du"ina rezne ivice jedne vedrice koja je u kontaktu sa materijalom u okviru ugla rezanja iznosi ρ
PsrS
1 / ρ
∫ Lρ ∙ dρ 0
rednja ukupna du"ina reznih ivica koje su u kontaktu sa materijalom za jedan obrtaj rotora je PusrSp.? ∙ Psr Qa odre%ivanje zbirne du"ine reznih ivica svih vedrica koje su u kontaktu sa materijalom primenjuje se nekoliko metoda metoda pravougaonog oblika odreska, koja ne uzima u obzir uticaj zaobljenosti reznih ivica vedrica analitičkogra&ička metoda pojednostavljena metoda &unkcije izgleda vedrice Cetoda pravougaonog poprečnog preseka odreska mo"e se primenjivati samo kod vedrica sa malim zaobljenjima reznih ivica vedrica, a počiva na predpostavci da je PpSP1P'eo P1 odgovara trenutnoj debljini odreska, promenjljivoj u zavisnosti od ugla rezanja T(slika 10) P1Smasin ρ 'eo P- odgovara širini odreska b i usvojen je kao konstantan tj Nezavisan od ugla T P-SbSconst 5a iz ove dve &ormule sledi da je PpSmasinTb rednja du"ina reznih ivica jedne vedrice koja je u kontaktu sa materijalom je -11-
PsrS1.?Xma h.r !pY
-12-
/.; Odr5avanje bagera +dstranjivanje neispravnosti mašine mo"e se vršiti metodama remonta ili periodičnim remontima 5eriodičnost i redosled remonta odre%uje se na osnovu ustanovljenih normativa za habanje pojedinih delova 5red početak remontnih radorva ustanovljuju se de&ekti, pri čemu se utvr%uje detaljno &aktičko stanje mašine i obim remonta azlikujemo slede#e vrište remonta te#"6e odr5avanje< (esečni preged i remont, godišnji pregled i remont, srednji i generalni (kapitalni) remont
&e#"6e odr5avanje je osnovna mera za pravilnu negu mašine to je u stvari preventivna zaštita mašine od ve#ih havarija *od teku#eg odr"avanja vrši se pa"ljivo čiš#enje i pregled mašine, regulacija i zamena manjih ishabanih delova, a tako%e regulacija i podmazivanje radnih organa bagera8eku#e odr"avanje bagera vrši posluga bagera na početku ili kraju svake smane, a vreme trajanja oibično iznolsi od :0 min do maiksimalno - časa
&e#"6i (esečni re(ont osnovni u sistemu planskih remonta mašine, obuhvata, pored čiš#enja i zamene manjih dolova, i zamenu ili remont ve#ih delova ?reme trajanja ove vrste remonta obično iznosi -, do maksimalno 3 dana, u zavisnoisti od tipa bagera 4ko bager radi u tri smene, ovaj remont se vrši posle -2 :3 dana rada bagera emont se vrši na radilištu, a izvodi ga grupa za odr"avanje uz pomo# posade bagera +bim remonta se utvr%uje pregledom bagera
Pri godi'nje( remontu bagera vrše se radovi predvi%eni teku#im mesečnim remontom, a pored toga •
• •
detaljan preigled svih mehanizama na bagerima sa kašikom zapremine do 1 m :, a delimičan pregled kod bagera sa ve#om zapreminom kašike dalimičina zamena pojedinih havarisanih mehanizama zamena pojedinih delova ili remont transportnog ure%aja bagera
odi'nji re(ont se vrši na radilištu, a izvodi ga grupa za odr"avanje uz pomo# posade bagera+bično traje od 10 do najviše -0 dana, u zavisnosti od tipa bagera
+rednji re(ont obuhvata remont pojedinih ve#ih delova bagera u radionici, a vrši ga personal radionice uz pomo# grupe za odr"avanje i posade bagera +bim remonta se utvr%uje pregledom istrošenih i havarisanih delova, a trajanje remonta iznosi obično 1BZ:0 dana, u zavisnosti od tipa bagera, obima remontnih radova i izvršenih priprema za remont
!od generanog i #apitanog re(onta bagera vrši se potpuna zamena iznošenih delova, najve#ih i najmanjih, čiš#enje, pregled svih delova Cesto gde #e se vršiti generalni remont bagera se odre%uje, u svakom slučaju posebno, u zavisnosti od tipa i veličine bagera, mogu#nosti transporta, opremljenosti i -13-
veličine monta"nogZremontnog placa8rajanje remonta oibično iznosi -0ZB0 dana, a zavisi od tipa bagera, mesta na kome se remont vrši (radionica, remontni plac) i izvršenih priprema za remont
/.= >ere sig"rnosti pri e#spataciji bagera !agerista, koji je odgovoran za rad i bazbednost ljudi zaposlenih na bageru, mora da se stara o tome da se poštuju i ispunjavaju svi propisi o zaštitnim merama piri radu bagera +n treba naročito da obrati pa"nju na slede#e O O O O O O
pre uključivanja mehanizama bagera u rad, mora se dati propisan, dug zvučni signal radnicima nije dozvoljen pristup, za vreme rada bagera, na radilište u radijiusu dejlstva bagera nije dozvoljeno, za vreme rada, prisustvo stranih lica u bageru pre miniranja (bager se mora skloniti na bezopasnu daljinu (B0 100 m) zabranjeno je menjati ugao nagiba streli bagera kada je bagerska kašika puma materijalaH svi prolazi za ljude na plat&ormi bagera moraju uvek biti slobodni i na njima se ne smeju nalaziti
O
nikakvi predmeti svi delovi, koji se okre#u (krajevi vratila i osovina, zupčanici, lančanici i sl) treba da budu
O O
zašti#eni iza pregled i podmazivanje glavnih blokova na streli moraju se postaviti lestve za vreme rada bagera zabranjeno je podmazivanje, čiš#enje ili pričvrš#ivanje delova, regulisanje
O O
kočnica i slično svaki bager treba da bude opremljen aparatom za gašenje po"ara i sandukom sa peskom signalni ure%aj na bageru mora uvek biti ispravan +znake za signale moraju biti istaknute na
O
vidnom mestu i njih mora da poznaje sve osoblje bagera više puta u toku meseca treba izvršiti pregled uzemljenja i izvršiti merenje opšteg otpora sistema
O
uzemljenja ezultate pregleda i merenja treba uneti u knjigu nadzora kod pregleda mehanizama bagera trelba se koristiti prenosnim lampama, koje se napajaju strujom napona -3 ili 1- ? U izuzetnim slučajevima inspektori mogu dozvoliti i upotrebu sijalica za napon
O O O O
od 11 volti no#u bager mora biti propisno osvetljen pri remontu električna energija mora biti isključena ure%aj visokog napona mora biti snabdeven znakom koji opominje, a koji je propisan za ovu svrhu bagerski električni kabl treba da bude postavljen na drvene nogare, a prenošenje kabla dozvoljava se samo pomo#u specijalnih viljuški
/.? Pod(a)ivanje bagera -@adata# pod(a)ivanja bagera2 • •
'a trenje onih delova koji se kre#u me%usobno bude na što manjem nivou 'a sto je više mogi#e smanji gubitke usled trenja i razvijanja toplote -14-
•
'a odvodi toplotu koja se stvara usled trenja
-Osnovna podea pod(a)ivanja bagera vedričara2 • •
5odmazivanjem uljem 5odmazivanjem maš#u
/.?.1 Pod(a)ivanje( "je( *od reduktora razlikujemo 3 načina podmazivanja • • • •
5odmazivanje zadr"avanjem ulja 5odmazivanje potapanjem =irkulaciono podmazivanje bez pritiska, pomo#u uljnih pumpi =irkulaciono podmazivanje pod pritiskom, pomo#u uljnih pumpi
Pod(a)ivanje )adr5avanje( "ja2 8amo gde delovi bagera vedričara neznatno menjaju svoj polo"aj u prostoru, gde su vrlo mali me%usobni pokreti delova
l11 5rimer Poptasti olonaczglob na nose#oj konstruciji donjeg dela 11
Pod(a)ivanje potapanje(2 Neophodno je da reduktori ne menjaju svoju poziciju u velikoj meri pri bilo kom polo"aju bagera, tako da uronjeni delovi i dalje ispunjavaju svoju &unkciju kako treba
Cir#"aciono pod(a)ivanje be) pritis#a< po(o6" "jni% p"(pi2 11 http://re"#aroda."o.rs/ge#eralka-glav#og-ugl$e#og-!agera -15-
5rimenjuje se kod svih reduktora čiji je polo"aj u prostoru prilikom rada bagera podlo"an velikim promenama
Cir#"aciono pod(a)ivanje pod pritis#o(< po(o6" "jni% p"(pi2 5rimer snabdevanje obrtne kuglične staze mazivom (usled kretanja kugli mazivo se raspore%uje po donjoj stazi, po obimu kugli i po gornjoj stazi M osnovni preduslov je da se obrtna kuglična veza kre#e) 1ezervoar za ulje -[rubi &ilter :Uljne pumpe 3*ontrolnik prevelikop pritiska B*ontrolnik protoka DFilter dvostruki 9Canometar 2,;Cesta za ubrizgavanje l1- nabdevanje obrtne kuglične staze mazivom 1-
10lavina za zatvaranje
Uja )a pod(a)ivanje2 • • •
?isoko kvalitetna ulja, otporna na starenje, od poznatih proizvo%ača 'odaci uljima za visoke pritiske Fizički kriterijum za ulja za podmazivanje je njihova dinamička viskoznost,koja je veoma zavisna od temperature ulja (moraju se predvideti ulja za rad u letnjim i zimskim uslovima, ili
•
višenamenska ulja stabilna na smicanje) 'a bi se i pri niskim temperaturama obezbedila polazna i radna viskoznost ulja koje pumpa treba da savlada, predvideti grejanje i to samo kada pumpe rade
/.?.* Pod(a)ivanje (a'6" Llementi podmazivanja kotrljajni le"ajevi, klizni le"ajevi, klizne šine, klizne staze, labirintske zaptivke, obrtni venci, otvoreni zupčanici Cogu se podmazivati ručno pomo#u mazalica sa odgovaraju#om maš#u 12 http://re"#aroda."o.rs/ge#eralka-glav#og-ugl$e#og-!agera -16-
ili pomo#u postrojenja za centralno podmazivanje'oziranje maziva se vrši razdelnicima koji imaju regulator količineistemi za podmazivanje maš#u su prema uslovima rada podeljeni u grupe, tako da se gornja gradnja i donja gradnja bagera, podmazuju isključivo zasebnim sistemima
l1: 5rikaz mesta koja treba podmazati mazivima koje nam proizvo%ač preporučuje 1: Na bagerima postoji dosta mesta koje je potrebno podmazivati posebnim mazivima koje preporučuje njihov proizvo%ačCesta turbospojnice, otkočnici, kompresori, trans&ormatori, uljni prekidači, hidraulična postrojenja, vučna i nose#a čelična u"ad'aje se posebno uputstvo za podmazivanje, sa speci&ikacijama ulja i masti za podmazivanje, hidrauličkih ulja, izolacionih ulja, sredstava za podmazivanje u"adiH daju se i rokovi kada je potrebno izvršiti naknadno podmazivanje i intervali za zamenu ulja 5roizvo%ač bagera mora da utvrdi kvalitet i dozu maziva za pojedinačna mesta koja se podmazuju, pri čemu se mora voditi računa i o okolnoj temperaturi mesta
/. @a'tita bagera vedričara " s"čaj" s"dara Na bageru vedričaru postoje razne komponente koje se kre#u jedna u odnosu na drugu, pa mo"e do#i do njihovog sudara +vakvi sudari mogu da izazovu teška ošte#enja na konstrukciji kao i na delovima koji se 13 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -17-
sudaraju, pa ih zbog toga treba sprečiti+vo se radi pomo#u krajnjih prekidača, koji pravovremeno isključuju i zaustavljaju (koče) pogone za kretanje tih delova*retanja, koja prilikom prekoračenja krajnjih prekidača, mogu da dovedu mašinu u veliku opasnost, se po pravilu obezbe%uju pomo#u dva krajnja prekidača, koji su postavljeni jedan iza drugog5ošto mo"e da se desi da prvi krajnji prekidač otka"e, iza njega je postavljen drugi koji u slučaju kada prvi otka"e, obezbe%uje zaustavljanje kretanja pre nego što do%e do sudara delova*retanja koja zahtevaju po dva krajnja prekidača su na primer kru"no kretanje pretovarne trake ili pretovarnog mosta u odnosu na konstrukciju gornje gradnje, ili pomeranje pretovarnog mosta po pretovarnoj staniciU prvom slučaju mo"e da do%e do ošte#enja nose#e konstrukcije, a u drugom do ispadanja pretovarnog mosta iz oslonca i do njegovog pada ?rstu i polo"aj krajnjih prekidača odre%uje proizvo%ač bagera5re puštanja mašine u pogon, mora se proveriti pravilnost njihovog polo"aja kao i besprekorno &unkcionisanje*rajnji prekidači moraju uvek da &unkcionišu i na ekstremno visokim ili niskimtemperaturama, u uslovima velike količine prašine i vlage
l13 5rekidači13 adom u blokadi sa transportnom linijom se posti"e da se otkopani materijal uvek predaje sa trake u pokretu i na taj način u velikoj meri spreče zagušenja8o znači da prvo moraju da budu uključene trake i to u redosledu koji je suprotan kretanju materijala koji se transportuje, pa se tek onda uključuje radni točakU slučaju kada se isključi radni točak, transportne trake nastavljaju da se kre#u, a zaustavljaju se sa vremenskom zadrškom, jedna za drugom+va vremenska zaštita mora biti tako odabrana, da se trake potpuno isprazne, pre nego što se one potpuno zaustaveUkoliko stane jedna traka, onda se odmah zaustavljaju sve trake koje se nalaze ispred nje u smeru transportovanja i radni točak M u takvom slučaju su neizbe"na nagomilavanja materijala u presipnim skliznicama, jer se svaka traka od momenta 14 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -18-
isključenja do potpunog zaustavljanja još kratko vreme kre#e sve dok brzina kretanja trake ne padne na nulu
/..1 Pre#idači " s"čaj" n"5de9n"5ni pre#idači 4ko postoji neposredna opasnost po ljudski "ivot, ili po delove mašine, ili po celu mašinu, mora da postoji mogu#nost da se trenutno isključe pojedini ili svi pogoniU tu svrhu je po celoj mašini postavljen čitav niz prekidača za slučaj nu"de'u" traka su postavljeni potezni prekidači, čijim se povlačenjem, u slučaju neke opasnosti,dotična traka mo"e odmah zaustavitiU području voznih mehanizama, staze za kru"no kretanje obrtne gornje gradnje, postavljen je čitav niz nu"nih prekidača, čijim se aktiviranjem zaustavlja cela mašina +soblje koje stalno radi na mašini, mora da bude tačno upoznato sa mestima gde se ti nu"ni prekidači nalaze, da bi u slučaju potrebe mogli da otklone opasnost
/.B Vrste #opanja bagera vedričara $mamo dve vrste kopanja bagera vedričara #ontin"irano #opanje i dis#ontin"irano #opanje
/.B.1 !ontin"irano #opanje !ager vedričar vrši otkopavanje paralelnim rezom, to znači da se koloseci bagera pomeraju stalno za dubinu reza?edrice se pomeraju stalno pod istim uglom*orak (debljina) reza uskla%ena sa količinom punjena vedrice, to znači da se vedrice pri odre%enoj brzini kretanja bagera vedričara moraju napuniti do gornje iviceU toku rada dolazi do promene dubine (visine) kopanja vedrice, zbog podešavanja količine punjenja vedrica obrnuto proporcionalno utiče na dubinu reza*od kopanja sa paraeni( re)o( vedrice i pogon lančanika sa vedricama ravnomerno su optere#eni tako da se delovi manje habaju
/.B.* Dis#ontin"irano #opanje !ager vedričar vrši kopanje lepezastim rezom*oloseci se pomeraju tek nakon otkopavanje odre%ene količine punjenja vedricePepezasti rez uzrokuje stvaranje rebra na nivou otkopavanja, planirni nastavak zglobno je povezan sa lančanikom, planira (ravna) dno iskopa*od ovog kopanja gubici su na početku reza jer se vedrice ne pune do zbog kratke putanje
-19-
l1B 8ehnološka šema rada lancanog bagera 1B a) Pepezasti rez
b) 5aralelni rez
15 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd -2'-
l1D Rema otkopavanja lepezastim rezom uz savijanje planirnog nastavka 1D
l19 !ager vedričar 19 a) U visinskom radu
b) Univerzalni bager vedričar
:. PODLA ,ARA VDRIARA Pre(a #onstr"#ciji i te%noogiji rada M 'ubinski bager vedričar M ?isnski bager vedričar M +brtni bager vedričar M *ombinovani bager vedričar
:.1 D"bins#i bager vedričar 'ubinski bager vedričar ili bager vedričar za isključivo dubinski rad je takozvani kruti bager [ornji deo bagera je, uključuju#i i nosač lančanika, čvrsto i nepokretno vezan sa donjim delom bagera Qato se mo"e primeniti samo za dubinski rad, a eventualna promena za visinski rad zahtevala bi demontiranje bagera, okretanje za 120 ° i rekonstrukciju nosača nosača lančanika vedrica
16 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd 17 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd -21-
lika 12 5rikazuje nose#u konstrukciju dubinskog bagera vedričara, koja je sastavljena od čelične konstrukcije bagera 1, konzole nosača lančanika vedrica -, nosača lančanika vedrica za duninski rad :, planirnog dela nosača lančanika vedrica 3, čvrstog (nepokretnog) oslonca B i slobodnog oslonca D
l12 +snovna konstrukcija dubinskog bagera vedričara12
'ubinski bager vedričar se primenjuje za otkopavanje otkrivke i uglja sa utovarom na transportnu traku ili u vagone !agerovanje se vrši kontinualnim pomeranjem koloseka u paralelnom radu a nosačem lančanika sa vedricama, koji je stalno paralelan sa kosinom dubinske eta"e +vaj tip bagera se najčeš#e koristi u radu sa transportnim mostom za jalovinu U tom slučaju se umesto utovarnog ure%aja u vagone koristi dodatni transporter za vezu sa mostom
:.* Visins#i bager vedričar ?isinski bager vedričar je konstruisan isključivo za visinski rad i po konstrukciji se ne razlikuje od bagera za dubinski rad, sem u različitoj konstrukciji nosača lančanika sa vedricama lika 1; 5rikazuje visinski 18 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -22-
bager L 11-0, koji zbog visinskog rada umesto krutog nosača lančanika sa vedricama (kao kod dubinskog bagera) ima lomljeni nosač, koji omogu#uje &ormiranje i otkopavanje visinske eta"e pod odgovaraju#im stabilnim uglom nagiba kosine 5rimenjuje se, kao i dubinski bager, za otkopavanje otkrivke i uglja, odnosno za otkopavanje otkrivke kod rada sa transportnim mostom za jalovinu Qbog čvrste veze gornjeg i donjeg dela bagera radi samo u paralelnom radu uz stalno pomeranje koloseka
l1; ?isinski bager vedricar 1;
:./ Obrtni bager vedričar +vaj tip bagera vedričara se najčeš#e upotrebljava na površinskim kopovima lignita sa transportnim trakama ili "eleznicom $zra%uje se kao portalni i sa bočnom utovarnom transportnom trakom avremene konstrukcije, po pravilu, imaju transportni ure%aj na gusenicama, ali se primenjuje i transportni ure%aj na šinama *od obrtnog bagera vedričara gornji deo bagera, u odnosu na donji, postavljen je tako, da se mo"e obrtati za :D0 ° 8o omogu#uje rad bagera ne samo u &rontalnom radu, ve# i u bloku Nosač lančanika sa vedricama izveden je kod ovih tipova bagera sa više zglobno lomljenih delova, koji omogu#uju otkopavanje različitim rezovima 8akva konstrukcija nosača lančanika sa vedricama omogu#uje i selektivno otkopavanje
19 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -23-
8ip obrtnog bagera vedričara primenjuje se za otkopavanje otkrivke i uglja u visinskom i dubinskom radu 4ko bager ima transportni ure%aj na gusenicama, primenjuje se rad u bloku, pri čemu bager iz mesta otkopava samo obrtanjem nosača lančanika sa vedricama Na taj način se štedi transportni ure%aj sa gusenicama Ukoliko se otkopavanje vrši &rontalnim radom, tada se bočno pomeranje nosača lančanika sa vedricama vrši neprekidnim kretanjem gusenica 5rednost ovog bagera, u odnosu na prethodne tipove bagera vedričara, je u tome, što mo"e vršiti otkopavanje u bloku i na krajevima eta"a, te nije potrebna nikakva pomo#na mehanizacija za otkopavanje
l-0 ad obrtnog bagera vedricara bagera-0
:.: !o(binovani bager vedričar *ombinovani bager vedričar, koji je prikazan na slici -1, predstavlja kombinaciju dubinskog i obrtnog bagera koji radi u visinskom radu Nosač lančanika sa vedricama, koji otkopava dubinski 1 se ne mo"e pomerati, ve# samo dizati i spuštati prko zglobne veze na donjem delu bagera - Nosač lančanika sa vedricama :, koji otkopava visinski, vezan je za gornji obrtni deo bagera 3 i mo"e se okretati za \;0 ° u stranu.
2' www.google.rs/sear"h()*ad,o!rt#og,!agera,vedr&"ara,!agera -24-
l -1 kica kombinovanog bagera vedričara-1 *ombinovani bager vedričar istovremeno vrši otkopavanje sa oba nosača lančanika vedrica, koji imaju svoj sopstveni pogon 5rednost ovakvog bagera je u mogu#nosti istovremenog otkopavanja otkrivke i uglja kod povoljnih le"išnih prilika Nedostatak kombinovanog bagera je, da se prilikom kvara na jednoj strani, mora obustaviti rad na otkopavanju i na drugoj strani, što sa sobom povlači gubitke u kapacitetu azvojem modernih obrtnih bagera vedričara tip kombinovanog bagera vedričara postao je manje interesantan
;. !O0+&RU!CIJA I U0!CIJA O+0OV0IE +!LOPOVA ,ARA VDRIARA
l-- +brtni bager vedričar --
21 www.google.rs/sear"h()*ad,o!rt#og,!agera,vedr&"ara,!agera -25-
!ager vedričar se sastoji od donjeg dela bagera (1) , koji je oslonjen na transportni uredjaj (-) na šinama ili gusenicama i gornjeg dela sa čeličnom konstrukcijom (:) koji obuhvato konzolu (nosač) (3), vodjice (B), lančanik sa vedricama (D) i planirani deo (9), kao što je prikazano na slici --'onji deo bagera obuhvata i slobodni oslonac (2), te čvsto vezane oslonce (;), koji su pravilu smešteni na strain dubinskog reza [ornji deo bagera oslanja se obično na donji deo u tri tačke *od obrtnih bagera gornji deo se odvaja od donjeg posredstvom obrtnog postolja (10), koji se mo"e okretati sa gornjim delom bagera $ vo%icom lančanika sa vedricama za -90 M :D0 stepeni [ornji deo bagera vedričara obuhvata osim čelične konstrukcije sa mašinskom ku#icom (11) i nosačem vo%ice lančanika sa vedricama (3) , i vo%ice lančanika bez ili sa planirnim delom za visinsko (9) i dubinsko (9a) planiranje, pogom lančanika sa vedricama (11a), uredjaj za utovar (1-), odgovaraju#i protivteg (1:) *ao i vitlove (13) za dizanje i spuštanje konzole, odnosno nosača lančanika sa vedricama 'onji deo bagera vedričara konstruisan je u vidu portala7#od varijante sa 'ina(a8 , da bi se ispod omogu#io prolaz jednog ili vise koloseka, odnosno transportera !ageri vedričari sa g"senični( transportni( "redjaje( izmedju gornjeg i donjeg dela bagera nalazi se i obrtna konstrukcija sa utovarnim transporterom koji se mo"e, kao i gornji deo bagera, nezavisno obrtati oko osovine za :D0 stepeni, što omogu#uje utovar u odgovaraju#e transportno sredstvo bez obzira da li bager vrši otkopavanje dubinski ili visinski, te da li radi u bloku ili &rontu
l-: [usenični transpot bagera -:
l-3 Rinski transport bagera -3
22 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd 23 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa 24 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -26-
1
'onja gradnja bagera,
-
Ure%aj za kretanje (gusenični),
:
[lavni nosač vedrica,
3
adni element(lanac vedrica), B *orito vedrica,
l-B !ager vedričar na gusiničnom transportnom ure%aju -B
D istem u"adi i vitala za
podizanje i spuštanje radnog elmenta (planirni segmenti za visinsko i dubinsko planiranje) 9 *onzolni nosač sa paketom u"etnjača, 2+brtno postolje, ; Ure%aj za utovar, 10 *atarka sa protivtegom, 11 Cašinska ku#ica (vitla, pogonske grupe, elektro ormani), 1- $stovarna strela sa gumenom trakom, 1: 5lanirni komad zadubinsko planiranje
;.1 !onstr"#cija bagera vedričara Radni organ bagera vedričara2 • • • • • •
Nosač lančanika sa vedricama 5rijemni "leb Panci ?edrice 5ogonska zvezda sa pogonom 5ovratna zvezda (zatezna)
;.1.1 0osač ančani#a sa vedrica(a 5redstavlja prostornu čeličnu rešetkastu konstrukciju pravougaonog poprečnog preseka 5roces spuštanja i dizanja nose#eg rama ostvaruje se sistemom u"adi, zatim koturača na streli bagera i preko doboša na dizalici *ruta vedrična strela je zglobno učvrš#ena za gornju konstrukciju bagera a drugim delom je obešena u navedeni sistem u"adi sa koturačama Qglobna vedrična strela se veša za svaki članak, a različitim povlačenjem u"adi se mogu dobiti različiti oblici strele U zavisnosti od polo"aja strele različito je i koriš#enje snage bagera 25 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd -27-
azlikujemo tri tipa nose#ih ramova 1 nose#i ram sa &iksno vo%enim donjim lancem, - nose#i ram sa slobodno vo%enim donjim lancem, : nose#i ram sa kombinovano vo%enim donjim lancima
0ose6i ra( sa $i#sno vo3eni( donji( ance( *oristi se prvenstveno za otkopavanje homogenog materijala, odnosno materijala koji ne sadr"i čvrste umetke Nose#i lanci svoje kretanje obavljaju u specijalnim vo%icama, tako da je putanja kretanja vo%ice &iksna odnosno bez mogu#nosti pomeranja vedrice van nose#eg rama U slučaju da ram ima jednu &iksnu tačku odnosno jedan zglob onda se kopanje mo"e vršiti lepezastim odrescima sa postepenim (posle svakog prolaska bagera du" celog &ronta) spuštanjem vedrične strele 5ri ovom radu imamo odredjeni pad kapaciteta (ne rade sve vedrice ) i ostaje greben 5osle jednog lepezastog zahvata bager se pomera 1B M D m i rad se ponavlja +vde se uvek dobijaju odresci promenljive debljine po liniji kopanja
0ose6i ra( sa sobodno vo3eni( donji( ance( *oriste se da bi se eliminisala negativna karakteristika de&ormacija vedrica pri nailasku na prepreke ?edrice zaobilaze ove prepreke i tako ne dolazi do ošte#enja (lom vedrica ili pucanje lanca) U ovom slučaju je manja dubina kopanja i e&ikasnost zahvata vedrice 8akodje imaju i slede#e nedostatke
ostvaruju manje dubine kopanja lošije je punjenje vedrica otkopanim materalom slabije je kapacitativno iskoriš#enje bagera lošije se oblikuje eta"na kosina
0ose6i ra( sa #o(binovano vo3eni( donji( anci(a +vo je kombinacija prve dve grupe, gde je u gornjem delu ram &iksno vo%en lancima a u donjem delu je slobodan +va metoda vo%enja se najčeš#e primenjuje
-28-
l-D Nose#i ram-D
;.1.* Prije(ni 5eb $ma &unkciju da speči presipanje materijala iz vedrica nap utu od eta"ne kosine do istovarnog mesta Pociran je izme%u planuma i pogonske zvezde Napravljen je od čeličnog lima i koritastog je oblika Na izlazu iz prijemnog "leba nalazi se zglob koji omogu#ava da se uz pomo# koturača ram podi"e ili spušta Qavisno od tehnologije rada taj ugao podizanjapuštanja kre#e se od BB M D0 stepeni u odnosu na horizontalan rad 5ojavu bočnih udara na nose#i ram nemogu#e je sprečiti a samim tim i oscilacije rama u horizontalnoj ravni Qbog toga se na ulasku u prijemni "leb postavlja proširenje levkastog oblika koje iznosi oko 20 mm sa obe strane $zme%u zidova prijemnog "leba i vedrice tako%e postoji zazor koji mora biti optimalne veličine Qa slučaj da je previse veliki mo"e do#i do zaglavljivanja materijala, u slučaju da je mali javilo bi se preveliko habanje +vaj zazor iznosi -B30 mm $zme%u prijemnog "leba i eta"ne ravni rastojanje je -B M 30 mm 'onji deo se izradjuje teleskopski te se mo"e izvlačiti i uvlačiti od 100 M :00 mm Nose#i ram sa velikim brojem segmenata je veoma pogodan za otkopavanje strukturno slojevitih materijala
26 www.google.rs/sear"h()*ose?&,ra,!agera -29-
l-9 5rijemni "leb-9
;.1./ Lanci lu"e za pogon vedrica i da ih nose a stoje se od članaka ( karika) azlikujemo radne i prazne karike adne predstavljaju članke za koje je pričvrš#ena vedrica, a izme%u kojih se nalazi 3, D ili 2 praznih karika Qavisno od karakteristika materijala koji se otkopava, i to u skladu sa slede#im preporukama, ovaj broj se kre#e
pesak, šljunak, ugalj četvoročlani lanci, glina šestočlani lanci, glina i škriljac šesto ili osmočlani lanci
$z ovog se vidi da s porastom gustine materijala i veličine vedrica, primenjuje se ve#i broj praznih karika ili su karike ve#e U praksi se javljaju debele i tanke karike, u zavisnosti od vučne sile koju prenose *arike se me%usobno spajaju osovinicama $zra%uju se od visokomanganskih čelika prvenstveno kovanjem, mada se mogu sresti i livene karike, s tim što su one manje trajne i manje zatezne čvrsto#e 5o pravilu lanci se ne podmazuju zbog kontakta sa materijalom, što bi izazvalo veliko prljanje U poslednje vreme ostvarena je mogu#nost podmazivanja, na taj način je produ"en vek lanaca $nače, prosečan vek trajanja lanaca je :B0 M -D00 časova e&ektivnog rada
!ora# anca 7d"5ina anca8 *orakom i brojem praznih karika odre%eno je rastojanje izme%u vedrica *orak lanca je prvenstveno u &unkciji zapremine kašike i računa se na slede#i način
t F 7 .;= ..... .?: 8 G// H( ⋅
] M zapremina vedrice u litrima 00BD M za standardne du"ine vedrice 0093 M za pove#ane du"ine vedrice *od promene ugla nagiba nose#eg rama dolazi do labavljenja lanaca i zbog toga je zatezni točak na vrhu pri čemu rukovalac bagera mo"e vršiti zatezanje *orak zatezanja je obično jednak du"ini jedne karike 27http://www.rg.rs/predet/+/2'seestar/udarske 2'ase/Predava#$a/2a.deo0udarske2'ase. -3'-
?isina članaka h S 0-22 ⋅ t Gedan od najčeš#ih kvarova kod bagera vedričara je pucanje lanca !rzina lanca je oko 1:B m.s 'a bi se sprečila ve#a havarija pri kidanju lanca, na bageru se obično postavljaju ure%aji za hvatanje prekinutog lanca +ni automatski zaustavljaju kretanje lanca a i sva ostala pomeranja
;.1.: Vedrice lu"e za otkopavanje i transport otkopanog materijala do mesta pra"njenja 5ričvrš#ene su za beskonačan lanac $stovremeno odr"avaju razmak izme%u oba lančanika vedrica?edrice se izra%uju od čeličnog liva i to iz jednog ili više komada *od bagera malog kapaciteta vedrice se izra%uju presovanjem iz jednog komada lima, a kod bagera sa ve#im kapacitetom iz više komada lima koji se spajaju zavarivanjem ili zakivanjem?edrice su sastavljene od limenog štita i no"a obzirom da je no" kod kopanja izlo"en velikom habanju, izra%en je od manganskog čelika sa mogu#noš#u izmene*od otkopavanja čvrstog materijala no" se dodatno oprema i zubima +blik vedrice mora omogu#iti dobro pra"njenje prilikom okretanja oko pogonske osovine i dobro punjenje pri odgovaraju#em nagibu radne kosine kao i da spreči zaglavljivanje vedrice
l -2 ?edrica sa elementima veze-2 Ugao rezanja zuba iznosi -B M :0 stepeni Ugao nagiba zadnjeg dela vedrice iznosi 9 1B stepeni!rzina lanca se kre#e od 09B do 13 m.s Najnovija istra"ivanja pokazuju da se ona mo"e pove#ati od 19 do -; m.s Na slici -; 5rikazani su pravilan (slika -;a) i nepravilan (slika -;b) polo"aj vedrice Naime, zadnji 28 http://www.rg.rs/predet/+/2'seestar/udarske 2'ase/Predava#$a/2a.deo0udarske2'ase.pd -31-
deo vedrice mora biti tako visok, da materijal ni kod najve#eg ugla nagiba kosine ne ispadne iz vedrice Ce%utim, suviše velika visina zadnjeg dela vedrice mo"e suziti prostor za pra"njenje, pa i na to treba obratiti pa"nju
l-; 5ravilan polo"aj vedrice bagera vedričara pri procesu otkopavanja -;
;.1.; Vo3ice ančani#a sa vedrica(a meštene su na nosaču i slu"e za vo%enje lančanika sa vedricama *od bagera vedričara za dubinski rad one se sastoje samo od dva dela, nosača odnosno od vo%ice i priključnog dela za dubinsko planiranje Nosač sa vo%icama se mo"e obrtati oko horizontalne osovine 1vedrica
29 http://www.rg.rs/predet/+/2'seestar/udarske 2'ase/Predava#$a/2a.deo0udarske2'ase.pd -32-
- vo%ica lančanika vedrica : vode#i valjci
l:0 5resek nosača sa vo%icama lančanika vedrica bagera vedričara:0
Prese# nosača sa vo3ica(a ančani#a vedrica čine2 • • •
vedrica vo%ica lančanika vode#i lanci
Nosač lančanika produ"ava se u zatvoreno limeno korito Uloga korita je da spreči rasipanje otkopanog materijala pri pra"njenju vedrica odnosno povlačenju otkopanog materijala po koritu od kosine do bunkera za pra"njenje Ugao korita mora imati isti nagib kao i kosina radne eta"e, jer se inače otkopani material rasipa na kontaktu korita i planuma eta"eQa vo%enje lančanika u donjem delu nosača slu"i ugaono gvo"%e i potisna šina a u gornjem delu vode#i valjci 5ošto su donji delovi nosača izlo"eni jakom habanju, ugaono gvo"%e i potisna šina su od tvrdog čelika Nosač vo%ica lančanika se preko konzole i kotura povlači i spušta odgovaraju#im vitlovima smeštenim u mašinskoj ku#ici ispod protivtega 5rilikom spuštanja i dizanja pomera se i protivteg čime se odr"ava ravnote"a bagera
;.1.= Lančani# sa vedrica(a astoji se od dva člankasta beskonačna lanca i vedrica bagera koje su u odre%enim razmacima pričvrš#ene izmedju oba lančanika 3' http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -33-
1vedrica - no" vedrice :članci lančanika
l:1 *onstrukcija lančanika sa vedricama :1
!onstr"#cija ančani#a sa vedrica(a se sastoji2 • • •
vedrica no" vedrice članci lančanika
vaki četvrti ili šesti članak u lančaniku predstavlja članak vedrice, za koji je ona pričvrš#ena varenjem ili zakivcima !roj članaka sa vedricama utvr%uje razmak izme%u vedrica, te u zavisnosti od brzine lančanika odre%uje i broj pra"njenja vedrica u minuti+vo direktno utiče i na teoretski kapacitet bagera vedričara 5ojedini članci se me%usobno spajaju osovinicama i lako menjaju, što je potrebno zbog velikog habanja i optere#enja, kome su izlo"ene pri kopanju i klizanju po vo%icama lančanika
;.1.? Pogon ančani#a sa vedrica(a Pančanik sa vedricama pogone preko osovine pogonski zupčanici koji se sastoje od dva šestougaona a kod ve#ih bagera i osmougaona točka, pričvrš#ena klinovima na pogonsku osovinu 5ogonsku osovinu preko reduktora i hidraulične spojnice pokre#u elektromotori smešteni na svakoj strain pogonske osovine Pančanik sa vedricama posti"e brzinu izme%u 1 i 1,D m.s, pa je u slučaju opravke predvi%en manji motor za pokretanje lančanika manjom brzinom U slučaju havarije predvi%ena je i sigurnosna spojnica koja spečava kidanje lančanika i preoptere#enje pogona lančanika 1 osovina 31 http://www.rg.rs/predet/+/2'seestar/udarske2'ase/Predava#$a -34-
- pogonski zupčanici :reduktor 3 hidraulična spojnica B elektromotori D pomo#ni motor 9 sigurnosna spojnica l:- 5ogon lančanika sa vedricama:Qubi pogonskog zupčanika (pogonske zvezde M turas ) izra%uju se od visoko manganskog čelika Qbog velikog optere#enja i habanja oni se često menjaju Naime, usled neujednačene brzine lančanika, koja nastaje zbog stalne promene odstojanja od pogonske osovine, dolazi do udarnog optere#enja lančanika a tako i do habanja zubaca pogonske zvezde 6abanje je manje izra"eno kod zvezde sa više zubaca*arakteristično je i to da sa pove#anjem grana zvezde (zubaca) se pove#ava ravnomernost brzine kretanja pogonskog lanca Ce%utim, u ovaj mehanizam se ugr%juje ure%aj za izravnavanje brzine lanaca
Pogons#a )ve)da se izra%uje od segmenata koji se naknadno spajajuQvezda,inače sastavljena od zubaca koji upadaju izmedju dvojnih lamela karika , dok karika izmedju ovih dvojnih lamella nale"e na stranicu zvezde
;.1. Pogon anaca sa vedrica(a 5ostoji razlika u brzini lanaca i zvezde !ageri sa zapreminom vedrice od 1000 l imaju jedan electromotor i jedan reduktor za navedeni pogon, a kod ve#ih pogon se obavlja sa dva elektromotora i sa dva redno vezana reduktora od čega je jedan reduktor planetarni
=. &E0OLO!I PARA>&RI ,LO!A ,ARA VDRIARA
32 www.google.rs/sear"h()*Pogo#,la#a#&ka,sa,vedr&"aa -35-
l:: 5aremerti bloka kod bagera vedričara :: O O O O
dubina (visina) bloka M 6 širina bloka M ! du"ina otkopavanja bloka M Q ugao nagiba bočne kosine M β b
O
ugao nagiba čeone kosine M β č
=.1 Visina pri rad" " bo#" E F L sinK ⋅
P M du"ina nosača lančanika sa vedricama ^ M ugao nagiba lančanika sa vedricama u odnosu na horizontalnu ravan
33 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -36-
l:3 5arametri visine bloka :3
=.* Visina pri rad" " $ront" 6 S ( P M P1)⋅sin^ P1 M du"ina segmenta za planiranje u dubinskom radu
=.* irina bo#a !SNpCp ! S P ⋅sinϕ ⋅sinϕ ! M širina bloka Np M deo širine bloka do trake Cp M deo širine bloka do otkopanog prostora o M du"ina radnog elementa redukovana na podinu P M aktivna du"ina nosača lančanika sa vedricama merena u ravni eta"e ϕm M ugao okretanja radnog elementa u
stranu eta"ne trake
ϕm1 M ugao okretanja radnog elementa u
stranu eta"ne trake do gornje ivice bočne
kosine ϕo M ugao okretanja radnog elementa u stranu
otkopanog prostora
34 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -37-
l:B +dre%ivanje širine bloka :B
l:D +dre%ivanje maksimalne širine bloka :D
=./ Ugao nagiba bočne #osine β = β minl / l 1
Vmin M minimalni ugao nagiba bočne kosine (jednak uglu slobodnog rezanja)
35 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd 36 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd -38-
l:9 Način &ormiranja bočne kosine :9
=.: Ugao nagiba čeone #osine bo#a +dre%en je uglom nosača lanca vedrica (uglavnom iznosi oko 3B ° )
l:2 ad bagera vedričara u bloku :2
?. &e%noo'#i para(etri re)a &e%noo'#i para(etri re)a s"2 O O O O
visina reza M hr širina reza M br du"ina reza M lr broj reza u bloku M nr
37 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd 38 http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -39-
l:; ez bagera vedričara :;
l30 +stvarivanje reza bagera vedričara 30
?.* Visina re)a 9 %r 6r S sr s S ∙ cosϕ Gednaka je debljini reza i ostavaruje se spuštanjem nosača lanca sa vedricama 39 http://rudar.rg#.hr/kla#ar/#&ds0kla#ar/P+ 2'P+;<=/P+0>ager&.pd 4' http://www.rg.!g.a".rs/Predava#$a/%asePovrsa -4'-
?./ irina re)a 9 br br S ! Gednaka je širini bloka
?.: D"5ina re)a 9 r je promenljiva ?.; ,roj re)a " bo#" 9 nr nrS6.r 6 M dubina bloka r M visina spuštanja (debljina reza)
. !APACI&& I PRORAU0 ,ARA VDRIARA .1 !apacitet bagera vedričara *apacitet bagera sa jednim radnim elementom mo"e biti odre%en
računskim putem pomo#u obrazaca koji su dopunjeni koe&icijentima bagera i radilišta hronometrijskim opa"anjima rada bagera putem opa"anja i ustanovljenih normi za otkopavanje, a na bazi prethodnih merenja
*apacitet bagera je odre%en kompleksom (a'ins#o-te%nič#i%< geo(e%anič#i%< te%noo'#i% i
organi)acioni% $a#tora +d mnoštva tih uticajnih činioca pomenu#emo one najglavnije O
*onstruktivne i kinematičke parametre kao što su zapremina kašike, brzina kopanja, brzina kru"nog kretanja, tip i brzina transportnog ure%aja, zatim dinamičke karakteristike čvrsto#a,
O
trajnost i pouzdanost glavnih sklopova Fizičkomehaničke karakteristike materijala koji se otkopava u prvom redu speci&ični otpor na
O O
kopanje rastresitost, postojanje i karakter pukotina u masivu koji se otkopava tepen usaglašenosti tehnoloških parametara radilišta i radnih parametara bagera +rganizacija radnih procesa na otkopu u celini trajanje radnih smena i njihov broj u toku godine, tehnologija rada, du"ina &ronta rada, tip i organizacija transporta otkopanih masa, tehnologija odlaganja
-41-
*onstruktivni i kinematički parametri bagera su u potpunosti odre%eni konstrukcijom bagera i nepromenljivi su za odre%eni model bagera +stali &aktori su promenljivi i zavise od eksploatacionih uslova U skladu sa stepenom učeš#a napred pomenutih &aktora razlikujemo O O O
teoretski kapacitet tehnički kapacitet eksploatacioni kapacitet
&eorets#i #apacitet bagera u stvari predstavlja učinak bagera za jedan čas neprekidnog rada &e%nič#i #apacit bagera predstavlja maksimalno mogu#i učinak bagera izra"en u m : čvrste mase za jedan čas rada pri odre%enim karakteristikama materijala koji se otkopava i za odre%ene parametre bloka odnosno radilišta
#spoatacioni #apacitet bagera odre%uje kapacitet bagera uzimaju#i u obzir karakteristike materijala koji se otkopava, parametre radilišta kao i stepen iskoriš#enja kalendarskog &onda vremena na bagerovanju
&e%nič#i #apacitet bagera vedričara2 _tehSD0 ∙ L ∙ b ∙ s ∙ n `PS6.
sin α
aH bS8 ∙Vb / 60 ∙ Vk H nSD0 ∙Vk / T
5a iz svega ovoga sledi da je tehnički kapacitet bagera vedričara
te%F= ∙ H ∙ b ∙ s / sin α 6 'ubina bloka b Ririna odreska s 'ebljina rezanja odreska sin^ Ugaoni polo"aj vedrice u okviru ugla rezanja
Prorač"n vre(ena bagerovanja 7ot#opavanja8 bo#a #od rada bagera vedričara2 8 bStcbtop tcb vreme čistog bagerovanja topvreme pomo#nih operacija -42-
tcbSt1tt1St- odnosno o ∙π ∙φmax . ϕma, ϕconst
180 ∙Vb∙K
-
Soconst . 120?b* -
uglovi zaokretanja nosača lančanika sa vedricama
o radijus otkopavanja na planumu *1 i *- korekcioni koe&icijenti brzine
Vre(e sp"'tanja nosača ančani#a sa vedrico(< odnosno pro(ena re)a2 tspS.?diz 'ebljina rezanja odreska ?diz !rzina dizanja nosača lančanika sa vedricama
Vre(e pro(ene bo#a2 t prblokaSQ.?tr 6 b. ?diz ?tr M brzina transporta bagera ?diz M brzina dizanja nosača lančanika sa vedricama Q M du"ina odstupa 6 b M dubina bloka
U#"pno vre(e ot#opavanja bo#a predstavja )bir vre(ena ot#opavanja bo#a i )astoja prii#o( pro(ene bo#a2 8 bloka S t bl t prbloka
Prorač"n bagera vedričara 5otrebna snaga motora za pogon lančanika sa vedricama NS(5k5d5t) ∙ ?k. 10: ∙ μ ila potrebna za kopanje M 5 k -43-
5k S kF ila potrebna za dizanje materijala M 5 d
l31 ektor otkopavanja 1-, sektor podizanja materijala do mesta pra"njenja -: 31
ila potrebna za savla%ivanje trenja M 5 t 5tSpt1-pt-: 5t1-S μ ∙ [i ∙ cos α
+peci$ičan pritisa# bagera na to2
l3- Rematski prikaz guseničnog transportnog ure%aja sa krutim vešanjem oslonih valjaka 35sr SC ∙ g.n ∙ b ∙ P C M masa bagera, t 41 https://www.s"r&!d."o/do"/148822731/earsk&-rad-+dr<5>ava#$erotor#og-!agera 42 https://www.s"r&!d."o/do"/148822731/earsk&-rad-+dr<5>ava#$erotor#og-!agera -44-
F M oslona površina bagera na tlo, mn M broj gusenica ure%aja za transport b M širina guseničnog lanca, m P M rastojanje izme%u pogonske zvezde i gonjenog točka, m
!oe$icijent stabinosti bagera vedričara " rad"2 k sS
∑ Mz / ∑ Mp ≥ 1.25
Qa neradno stanje (transport ili monta"a) k s S 1:13
+"(a )adr5ni% (o(enata2 Cz S m pr ⋅ g ⋅r pr m ⋅ g ⋅r gp mdp ⋅ g ⋅r dp
+"(a prevrtni% (o(enata2 ∙ r p ∙ F ∙ h CpS5* ∙ sin α ∙ k mre g e v s v
-45-
l3: 5roračunska šema bagera vedričara pri transportu i pri monta"i za odre%ivanje stabilnosti 3:
Pra#tični "čina# bagera vedričara se i)rač"nava pre(a obrasc"2 UF S:,D ∙ ].a ∙ v ∙ k v ∙ k
r
∙ k
p
]zapremina ko&ice (dm) a odstojanje ko&ica (m:) v brzina kretanja ko&ica (m.s) k vkoe&icijent koriš#enja radnog vremena k pkoe&icijent punjena radnog organa k r koe&icijent rastresitosti
B. @A!LJUA! lo"ena mašina kakva je bager vedričar, koji u principu predstavlja sistem od velikog broja povezanih i me%usobno saveznih podsistema+dr"avanje takve mašine predstavlja problem koji čak, i kod današnjih modernih bagera, koji imaju čitave sisteme za nadzor i kontrolu parametara rada, mora da radi čitav tim stručnjaka za nadzor $ako imaju velike učinke, bageri vedričari se dosta retko primenjuju jer zahtevaju dugotrajnu monta"u +setljivi su na teren na kom rade i zahtevaju ure%enu radnu stazu za kretanje 'osta su speci&ični, tako da je po završetku jednog posla mogu#a primena na novom samo ako je posao iste vrste!ager vedričar u svakom slučaju predstavlja osnovu svakog velikog bagera, i mašinu od koje zavise ostale mašine i poslovi tako da se njegovom odr"avanju mora pri#i veoma pa"ljivo i sa velikim ekonomskim sredstvima
43 https://www.s"r&!d."o/do"/148822731/earsk&-rad-+dr<5>ava#$erotor#og-!agera -46-
P$8L48U4 pro&dr 'ragan $gnjatovic, Univerzitet u !eogradu udarsko M [eoloski &akultet, !eograd -00; bageri sa jednim radnim organom pro&dr 'ragan $gnjatovic, Univerzitet u !eogradu udarsko M [eoloski &akultet, !eograd -00; bageri sa više radnih organa http..///7ubuildrs.[ramak.5odela.$skopiutovar.!ageri.bagervedhtm
-47-