JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla
SEMINARSKI RAD IZ ELEKTROENERGETIKE
Tema: UGALJ
Radili: 1.Senail Mehić 2.elmin Mehić !."sman Sakić
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla
U#$%J Nastanak uglja
&strazivanja su 'okazala da za nastanak u(lja nisu 'otre)ni milioni i milioni (odina delovanja to'lote i 'ritiska* kao sto se naj+es+e tvrdi.U(alj je or(ansko( 'orijekla* u(lavnom )iljno(* a u manjoj mjeri ,ivotinjsko(. Razlikujemo dvije -aze nastanka u(lja: 1. U prvoj fa! naku'ljena or(anska tvar talo,i se u slatkovodnim sredinama i reduk+ijskim uvjetima. Tada dolazi do truljenja or(anskih ostataka djelovanjem o(raničene količine kisika i aero)nih )akterija* te (njiljenja i ras'adanja djelovanjem anaero)nih )akterija. Tako or(anski ostat+i 'ostu'no 'relaze u humusne tvari i treset. 2. Druga faa ili pouglj"nj!vanj" z)iva se nakon slije(anja tla i 'rekrivanja treseta nanosima 'ijeska i (line* 'od utje+ajem -izikalnih i kemijskih činitelja 'ovišeni tlak i tem'eratura* djelovanje mineralnih 'rimjesa* kemijski učinak 'linova/. To je 'ro+es reduk+ije i kom'ak+ije u kojem se i dalje istiskuje voda* a treset 'očinje 'retvor)u u li(nit ili 'o nekim klasi-ika+ijama u mekani sme0i u(ljen/. astavkom dehidrata+ije stvara se tvrdi/ sme0i* zatim kameni u(ljen* a na kraju eventualno antra+it. ri 'ovišenoj tem'eraturi i 'ovišenom tlaku mo,e nastati (ra-it. oslednjih (odina* nekoliko la)oratorija je otkrilo način kako da se u(alj ili u(ljevite su'stan+e na'rave )rzo* za sat ili najvise nekoliko dana. "vakvi 'ro+esi čak ne zahtevaju veliki 'ritisak* ali je visoka tem'eratura neo'hodna u idealnom slučaju* veoma to'la voda/. Tada se za(rijavanje mora izvršiti tako* da se or(anski materijal izoluje od kiseonika* kako se ne )i za'alio. ro+es zahtjeva to'lotu da )i )io za'očet* ali kada se jedan'ut startuje* 'ro+es 'roizvodi so'stvenu to'lotu i 'ritisak. "vakvoj hemijskoj reak+iji 'otre)an je katalizator* koji je 'otre)an da )i se reak+ija )rzo odvijala. Taj katalizator je izvjesni ti' (line* o)ično do)ijen od vulkansko( 'e'ela. &nteresantno je da skoro sva le,išta u(lja imaju is'od se)e takav sloj (line. Tanki vulkanski slojevi (line* koje neki nazivaju 3razdelj+i3* su takodje 'ronadjeni u u(lju* i +esto materijal vulkansko( 'orekla sam izlazi iz or(ansko( materijala* i -ormira 3zamke3 u kojima je u(alj -ormiran. U(ljenonosni )azeni su de'resije i uleknuća u(lavnom sinklinale/* u kojima su talo,ine često sinsedimenta+ijske i mo(u doseći iznimno velike de)ljine +ijela serija do nekoliko stotina metara/. #ra0a )azena najčešće je karakterizirana manje ili više 'oremećenim sinklinalama* sinklinorijima i tektonskim (ra)ama. ")zirom na 'olo,aj* u(ljena serija mo,e )iti otkr!v"na# poluotkr!v"na i pokr!v"na . Unutar +ijele serije mo,e )iti jedno ili više le,išta. 4ijelovi le,išta koji su istra,eni* o(raničeni i odre0eni za otko'avanje označuju se kao 'olja. Stu'anj u(ljenonosnosti 'olja iskazuje se masom u(ljena na 1 m5* a stu'anj u(ljenonosnosti )azena u tonama na 1 km5.
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Sastav uglja
U(alj je slo,ena smjesa tvari koja se sastoji od različitih u(ljikovih i dru(ih s'ojeva. "r(anski s'ojevi su (orivi dio* a mineralne 'rimjese i voda vla(a/ ne(orivi dio u(lja koji mu smanjuje to'linsku vrijednost. U(ljik je (lavni sastavni element i nosila+ to'linske vrijednosti u(lja. Maseni udio u(ljika se 'ovećava sa starošću. 6odik u u(lju mo,e )iti vezan s u(ljikom u u(ljikovodi+ima slo)odni vodik/ ili vezan s vodom vezani vodik/. Slo)odni vodik mo,e (oriti uz oslo)a0anje to'line dok vezani ne mo,e. 7to je veći stu'anj 'ou(ljenjenja* udio vodika je manji. 8oks je 'raktički )ez vodika 'a iz(ara )ez 'lamena* dok u(alj s većim udjelom vodika ima veći 'lamen i više dima 'ri iz(aranju. 8isik i dušik u u(lju smanjuju to'linsku vrijednost* ali dušik* za razliku od kisika* 'o)oljšava kvalitetu u(lja namjenjeno( kemijskoj 'reradi jer daje više amonijaka. Sum'or u u(lju mo,e )iti or(anski i anor(anski. "r(anski 'otječe od )iljne 'roto'lazme koja sadr,i )jelančevine. rilikom iz(aranja u(lja iz(ara i or(anski i anor(anski dio. $nor(anski dio se s'aja s kisikom u 'lin sum'orni dioksid. 9os-or je u u(lju zastu'ljen vrlo malo i 'ri iz(aranju ostaje u 'e'elu. U u(lju se osim (orive tvari nalaze i vla(a* 'e'eo i hla'ljivi sastoj+i. Uku'ni hla'ljivi sastoj+i se odre0uju iz razlike masa u(lja i do)iveno( koksa* a suhi hla'ljivi sastoj+i 'reostaju nakon od)itka vla(e. Stalni u(ljik je razlika masa koksa i 'ri'adno( 'e'ela. ista (oriva tvar sastoji se od stalno( u(ljika i suhih hla'ljivih sastojaka. 6la(a se iskazuje kao vanjska i unutrašnja te uku'na vla(a. Sirovi ili rovni u(alj sadr,i i unutrašnju i vanjsku vla(u* u(alj sušen na zraku samo unutrašnju* koja se mo,e ukloniti na 1;<=>* a a'solutno suhi u(alj uo'će nema vla(e. U nekim vrstama u(lja 'ostoji i konstitu+ijska vla(a u o)liku kristalne vode koja je vezana uz 'ojedine mineralne sastojke. Udio vla(e ovisi o stu'nju 'ou(ljenja* strukturi* usitnjenosti u(lja i hidro(eološkim uvjetima na radilištu. e'eo ostaje nakon 'ot'uno( iz(aranja u(lja. Sin(enetski 'e'eo sadr,i 'rimjese koje su ušle u u(alj za njihova nastajanja. ?'i(enetski 'e'eo daju mineralne 'rimjese naknadno dos'jele u u(alj in-iltra+ijom ili +irkula+ijom mineralnih voda uzdu, 'ukotina i slojnih 'loha u u(ljenu. U u(ljenom se 'e'elu često nalaze vezani alkalijski i zemnoalkalijski elementi* česti+e (line i kremena* te oksidi* sul-idi i sul-ati. e'eo nekih vrsta u(lja sadr,i i veće udjele teških* čak i 'lemenitih metala: zlata* sre)ra* 'latine* olova* +inka* nikala* ko)alta i dru(ih. U 'osljednje su vrijeme u u(ljenom 'e'elu na0eni i s'ojevi vanadija i uranija@ oso)ito zanimanje vlada za do)ivanje uranija kod nas za uran iz 'e'ela raško( u(lja/. Ala'ljivi sastoj+i se izdvajaju 'rilikom suhe destila+ije za(rijavanje u(lja na visokoj tem'eraturi )ez 'risustva zraka/. rvo se 'ojavljuje vodena 'ara* zatim izdvajanje molekula vode* u(ljično( monoksida* u(ljično( dioksida i metana. ri tem'eraturi višoj od <;; => izdvajaju se slo,eni u(ljikovodi+i i kisikovi s'ojevi te dijelom sum'orovodik. B)roj masa hla'ljivih sastojaka i koksa )ez mineralnih sastojaka čini uku'nu masu čiste (orive tvari u u(lju. 8oks je čvrst ostatak nakon suhe destila+ije* a sadr,i u(lavnom u(ljik* mineralne tvari i vrlo malo hla'ljivih tvari. Elementarnom analizom odre0uje se kemijski sastav čiste
(orive tvari u(ljika* vodika* kisika* dušika i sum'ora/ u u(ljenoj tvari )ez vla(e i mineralnih sastojaka. Tehničkom analizom u(lja do)ivamo 'odatke u udjelu vla(e* 'e'ela* stalno( u(ljika i hla'ljivih sastojaka. To'linska vrijednost u(lja mo,e se odrediti na više načina: eks'erimentalno u kalorimetru ili računski na temelju 'odataka elementarne i tehničke analize.Razlikujemo gornju i donju toplinsku vrijednost . #ornja se odnosi na uku'nu to'linu koja se oslo)a0a 'ot'unim iz(aranjem mase od 1 k( u(ljena* s tim da voda nastala iz(aranjem u(ljena ostaje u ka'ljevitom stanju. 4onja to'linska vrijednost do)iva se iz (ornje oduzimanjem to'line utrošene na is'aravanje vode.
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla $o%j"la uglja
U(alj mo,emo 'odijeliti na 'rirodni i umjetni. rirodni u(alj nastaje milijonima (odina 'ro+esom koji se zove kar)oniza+ija ili 'ou(ljenjivanje. ose)nim 'ostu'kom mo,e se 'roizvesti i umjetni u(alj tako da se or(anska materija za(rijava )ez 'risustva zraka. Taj 'ro+es se zove suha destila+ija. ri suhoj destila+iji uz umjetni u(alj kao čvrsti 'roizvod nastaju još i 'linoviti i tekući 'rizvodi koji se koriste kao sirovine za hemijsku industriju. 8oks je naj'oznatija vrsta umjetno( u(lja. &ma veliku 'rimjenu u industriji jer je z)o( visoko( sadr,aja u(ljika kvalitetno (orivo i do)ro reduk+ijsko sredstvo. Razlike me0u 'ojedinim vrstama u(lja 'otječu od različite ishodišne tvari* ali nastaju i tijekom niza )iokemijskih* (eokemijskih i (eoloških 'retvor)i te tvari. S o)zirom na sastav ishodišne tvari u(alj mo,e )iti humusni* sa'ro'elitni ili li'to)iolitni. a Bemlji ima najviše humusno( u(lja* dok su sa'ro'elitni i li'to)iolitni rje0i. Aumusni u(alj nastaje od li(ninskoC +elulozno( tkiva viših )iljaka. To je o(rjevni u(alj* slojevit* trakaste teksture i ne sadr,i mno(o )itumena. Sa'ro'elitni u(alj 'otječe od sa'ro'ela* ostataka ni,ih or(anizama* -ito'lanktona i zoo'lanktona. &shodišne su tvari )ile )jelančevine i mast* a nastali 'roizvod )itumen. Razlikuju se 'ravi sa'ro'eliti i sa'rokoliti. U sa'ro'elite s'adaju u(ljeni kenel i )o(hed. %i'to)iolitni u(alj nastao je od ot'ornih ostataka viših )iljaka. "n ne sadr,i dijelove lin(ninskoC+eluloznih tkiva. ")ično je homo(en u +ijeloj svojoj masi. ostoje smolni i kutikulski li'to)ioti. #lavni su 'redstavni+i disodil* 'iro'isit i ra)do'isit. S o)zirom na stu'anj 'ou(ljenjenja tj. kar)oniza+ije razlikuju se dvije velike sku'ine: kameni u(alj 'lameni* 'linski* kovački* koksni* 'olumasni* mršavi* antra+it/ i sme0i u(alj li(nit* zemljasti* o)ični* sjajni/ te treset koji se ne smatra 'ravim u(ljem. U(alj se mo,e razlikovati 'o (eološkoj starosti i 'o 'rimjeni ener(etski i tehnološki/. ajmla0i je treset* 'a sme0i u(alj. 8ameni u(alj je stariji* a antra+it je najstarija vrsta u(lja. Tr"s"t se ne smatra 'ravim u(ljem. To je (eološki najmla0e -osilno (orivo. je(ova su le,išta
mjesta na kojima se naku'ilo i (dje )ez 'risutnosti zraka humi-i+ira u(inulo )ilje iz naj)li,e 'lio+enske i kvartarne 'rošlosti. Treset je laka* šu'ljikava* kom'resi)ilna i elastična masa )iljnih ostataka. Mekan je dok je vla,an* tvr0i i lako dro)ljiv kad je suh* sme0e* ,ućkaste i +rne )oje. Unutar de)ljih nasla(a treseta razlikuju se slojevi 'rema starosti i vrstama )ilja. ")ično je najmla0i treset vlaknast* lisnat ili mahovinast* a stariji je (ust* amor-an* smolinast ili jetrenast. U svje,em je tresetu maseni udio vode D; E* a udio u(ljika raste s du)inom sloja. S o)zirom na malu o(rjevnu moć treset nije renta)ilno 'revoziti* 'a se iskorištava izravno u termoelektranama iz(ra0enim uz velika nalazišta. Treset slu,i i za 'roizvodnju -enola* voska* amonijaka* alkohola* nekih kiselina i dru(o. ajviše treseta imaju zemlje istočne ?uro'e i Sjeverne $merike* zatim 9inska* 7vedska* orveška* izozemska* jemačka* eška i Slovačka. U Arvatskoj (a ima uz rijeku Brmanju te u šumama Slavonije.
S&"'! ugalj 'ri'ada humusnom u(lju* a samo su neki li'o)ioliti i sa'ro'eliti. ri
za(rijavanju u kalijevoj lu,ini daje joj izrazito tamnu )oju* a u razrije0enoj dušičnoj kiselini svjetlo+rvenu )oju. 6rlo )o(atim le,ištima razovrsno( sme0e( u(ljena ras'ola,u S$4* 8anada* jemačka* Meksiko* eška i Slovačka. Sme0i u(alj djeli se na u(alj s uklo'+ima drveno( sastava ili mekani sme0i u(alj* odnosno li(nit* i na u(alj )ez uko'aka drveno( sastava ili tvrdi sme0i u(alj. Lignit se dijeli na zemljasti i škriljasti li(nit* a tvrdi smeđi ugalj na o)ični* sjajni i zemljasti sme0i u(alj. Bemljasti li(nit zemljaste je strukture* neravna i tu'a 'rijeloma. Stajanjem na otvorenom (u)i ,utu ili sme0u )oju* a (u)itkom vla(e mrvi se i ras'ada. ri otko'avanju daje dosta sitne,i i 'rašine* a mo,e se o'lemeniti )riketiranjem.
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla "vakvi li(niti se nalaze u li(nitu iz 8onjščine u Arvatskom za(orju. 7kriljasti li(nit ima škriljasti 'rijelom* ne (u)i )oju i vrlo se rijetko ras'ada u 'rašinu. To je tresetasti u(alj u koji se svrstavaju naši najmla0i 'lio+enski li(niti iz (ornjo'ontskih i 'aludinskih nasla(a u odravini. ojedini slojevi sadr,e i više od <;E treseta. ")ični tamni/ sme0i u(alj je kom'aktan* sme0 ili +rn* s tamnim sjajem na 'o'rečnom vertikalnom 'rijelomu* dok su 'lohe na horizontalnom 'rijelomu još tamnije. e ras'ada se u 'rah i ne (u)i )oju. rijelom mu je četvrtast* rje0e škriljast ili školjkast. Sjajni svijetli/ sme0i u(alj najtvr0i je i najkom'aktniji me0u sme0im u(ljenima. >rn je i vanjskim iz(ledom nalikuje kamenom u(lju. &ma svjetao ko+kast* četvrtast ili školjkast 'rijelom. U nas je takav u(ljen u 8ra'ini* #olu)ov+u i Bajezdi iz oli(o+ena Arvatsko( za(orja te u Siveriću* 6elušiću i 4u)ravi+ama iz (ornje( eo+ena i donje( oli(o+ena iz 4alma+ije. Bemljasti sme0i u(alj vrsta je sme0e( u(lja 'odudarna s disodilom i 'iro'isitom i )o(ata )itumenom. $mor-an je i 'rašinast* lako se dro)i* ,ute je do sme0e )oje. esto sadr,i -osilne smole 'a je 'rikladan za 'reradu švelanjem. "sim navedenih 'ostoje i 'ose)ne vrste sme0e( u(lja: disodil, piropisit, rabdopisit, marahunit, smolinasti ugalj, gagat .
Antra(!t Ka&"n! ugalj se od sme0e( u(lja razlikuje 'o vanjskom iz(ledu* čvrstoj strukturi* o)ično
+rnoj ili sivo+rnoj i sme0osivoj )oji* a 'ose)no 'o +rtu koji je +rn. 8ameni u(alj mo,e )iti sjajan* mutan ili vlaknast i često ko+kasta ili sitno'rizmatična 'rijeloma. ri'ada 'rete,ito humusnim u(ljenima* a u manjoj mjeri sa'ro'elitima i mješovitim ti'ovima. 4estilat kamenih u(ljena rea(ira alkalno* a sme0ih u(ljena kiselo. Maseni udio vla(e u kamenom u(lju rijetko je veći od F E* u sme0em 1< E* a u li(nitu i veći od G; E. ajviše kameno( u(lja ima na teritoriju )ivše( SSSRCa* u S$4Cu* 8ini* 8anadi* jemačkoj* 6elikoj ritaniji i oljskoj. Arvatska je 'oznata 'o &starskim u(ljenok'ima. ojedine vrste kameno( u(lja: masni ugalj, plinski ugalj, plameni ugalj, mršavi ugalj, kanel, boghed te antracit . $o)"tak kor!*t"nja uglja
a'oleon ruši vladavinu Mletačke Re'u)like 1FDF. (odine* nakon če(a u(ovorom mletački dio &stre nakratko ustu'a $ustroCu(arskoj. #odine 1H;<. nekadašnji mletački 'osjedi 'relaze u sastav a'oleonove 8raljevine * me0utim već 1H1!. ovdašnji krajevi 'onovno dolaze 'od austroCu(arsku u'ravu. Uz ovako česte smjene vladara* do 'očetka dru(e austrijske u'rave rudarenje nije do,ivjelo neki oso)it na'redak.
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla &z do)a -ran+uske vladavine sačuvana su dva a'oleonova dekreta iz 1H;F. i 1H;H. (odine koji su du(o uzimani kao (lavni dokazi o 'oče+ima intenzivnije( rudarenja na ovim 'rostorima. Suvlasnik rudnika 1H!<. (odine 'ostaje )ečki )ankar Rotshild* 'rovode se o'se,ni istra,ni radovi* otvaraju se nova okna i 'otko'i. ekoliko (odina 'otom u 8ra'nu se (radi rudarsko naselje* a 'očetkom 1HFD. otvoreno je rudarsko okno u 6ine,u. Rudnike 8ra'an i 6ine, 1HH1. (odine 'reuzima )ečko društvo Tri-ailer 8ohleniverks #esells+ha-t Tr)ovljansko rudoko'no društvo/. &zvršeni su mno(i zahvati u moderniza+iji i o'remanju rudnika* ručni 'rijevoz u(lja u jamama zamijenjen je konjskom vučom* (radi se ,eljeznička 'ru(a u Raškom zaljevu. U(alj du)oko uronjen u tlo %a)inšćine* izranja iz njenih njedara i ostavlja sve du)lji tra( u njenoj 'ovijesti* 'ro,imajući sve se(mente ,ivljenja. 8rajem 1D. stoljeća u rudniku je sve više 'ostrojenja* 'o 'rvi 'uta koristi se kom'rimirani zrak* ručno )ušenje zamijenjeno je strojnim )ušili+ama. ")jedinjeni rudni+i 8ra'an* 6ine, i Strma+ u'ošljavaju oko F<; radnika i 'roizvode (odišnje oko D; hiljada tona u(lja. &zvoz u(lja o)avlja se 'reko luke rši+a* (dje od 1D12. (odine 'ostoji mehanizirana linija za utovar )rodova. U 'redvečerje rvo( svjetsko( rata $ustroCu(arskoj ratnoj industriji )io je 'otre)an u(alj 'a su te okolnosti utje+ale na 'o)oljšanje rada u rudni+ima. akon što su 1D1H. la)inski u(ljenoko'i 'rešli 'od talijansku u'ravu 'ojačane su istra(e i 'okušaji da se utvrde stvarne količine u(lja. Uslijedile su (odine sve )r,e( na'retka rudnika* uvo0enja novih tehnolo(ija i 'ovećanja 'roizvodnje. Eksploata(!ja uglja
ačin eks'loata+ije zavisi u 'rvom redu od (eoloških uslova. U osnovi razlikujemo jamsku 'odzemnu/ i 'ovršinsku eks'loata+iju. Jamska eks'loata+ija se 'rimjenjuje kada su slojevi u(lja na većim du)inama i tada je 'otre)no iz(raditi 'odzemne rovove radi 'ristu'a nalazištima. Jamsku eks'loata+iju karakterišu: velika sredstva za otvaranje rudnika* nekoliko (odina 'ri'remnih radova* trajanje eks'loata+ije od !; do G; (odina* i u tom vremenu se u 'rosječnim 'rilikama mo,e eks'loatisati nalazište u 'olu'rečniku od oko < km* trajno odr,avanje 'roizvodnje* jer 'rekid uzrokuje urušavanje materijala u oknima i oštećenje ure0aja. ovršinska eks'loata+ija se 'rimjenjuje kada su slojevi u(lja )lizu 'ovršine. Tada je ekonomičnije odstraniti slojeve humusa i stijena da se do0e do u(lja ne(o (raditi 'odzemne hodnike i okna. "dnos jalovine koju tre)a odstraniti i količine u(lja koja se mo,e 'roizvesti nekada mo,e )iti i G;:1. ajveći 'roizvo0ači u(lja su: R 8ina* S$4* &ndija* $ustralija* Rusija* Ju,na $-rika* jemačka* oljska* Sjev. 8oreja* Ukrajina. Svjetske rezerve kameno( i mrko( u(lja iznose oko <1; milijardi tona. ajveće rezerve nalaze se u S$4* Rusiji* 8azahstanu* $ustraliji* 8ini i &ndiji oko F!E svjetskih rezervi/. Svjetske rezerve li(nita iznose oko GF; milijardi tona* a najveće rezerve se nalaze u S$4* jemačkoj* Rusiji* $ustraliji* 8ini oko H;E svjetskih rezervi li(nita/. U(alj se 'roizvodi i u osni i Aer+e(ovini* u 'odzemnim i 'ovršinskim ko'ovima.
$ro!vo%nja# potro*nja ! al!+" uglja
U zadnje vrijeme nema značajnijih 'romjena u 'otrošnji u(lja. To je i razumljivo jer su tehnolo(ije za iskorištavanje dosti(le zrelost* 'a nema velikih mo(ućnosti na'retka. rema
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla (ru)im 'redvi0anjima u(lja ima za još oko 2;; (odina iskorištavanja današnjim tem'om. To znači da u )li,oj )udućnosti neće )iti 'ro)lema sa o'skr)om u(ljom* ali )i mo(lo )iti 'ro)lema z)o( ekonomskih i ekoloških as'ekata iskorištavanja te ener(ije. #ledano (eo(ra-ski* Ju,na $merika je kontinent s najmanje rezervi u(lja C samo 2.2E svjetskih rezervi. $-rika je tako0er u lošem 'olo,aju s rezervama C samo IE* a od tih IE Ju,na $-rika ima D;E rezervi. Sjeverna $merika i $zija imaju 'o 2
ajveći na'redak u 'roizvodnji i 'otrošnji na kraju 2;. stoljeća do(odio se i 8ini. U 1DDF. (odini 8ina je 'roizvela 12IH milijuna tona u(ljena. U 1DDD. se do(odio 'ad na malo is'od 1;;; milijuna tona* ali us'rkos tome 8ina je još uvijek vodeća dr,ava 'o 'roizvodnji i 'otrošnji u(ljena. ad 'roizvodnje 'rouzročen je rekonstruk+ijom 8ineske industrije za 'roizvodnju u(ljena. S$4 su 'ovećale 'roizvodnju na DF< milijuna tona* ali je sve manje u(ljena ras'olo,ivo za izvoz. Manjak vlastite 'roizvodnje S$4 'odmiruju )ilateralnim u(ovorom izme0u njih i 8anade. S$4 uvoze i u(ljen iz 8olum)ije z)o( je-tino( trans'orta do o)ale. osna i Aer+e(ovina ima značajne rezerve sme0e( u(ljena* li(nita i treseta* i 'ro+jenjuje se na količinu 'reko I milijardi tona. Tri (lavna nalazišta u(ljena su u tuzlanskoj re(iji* re(iji >entralne osne i u )azenu #a+ko. avedene rezerve u(lja nude niz 'rilika za investitore u in-rastrukturne 'rojekte 'o'ut novih rudnika i novih termalnih elektrana* kao i 'ostrojenja sa 'roizvodnju tečnih (oriva iz treseta.
JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla %iteratura: .iki'edia.or( .ekolo(ija.)a .dodaj.rs .izvoriener(ije.+om .ener(is.)a .)itno.)a .dzs.hr .r(-.)(.a+.rs .tem'radoo.+om ...
