INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA GRAĐEVINARSTVO
TEMA: Podovi Predmet: Uvod u graditeljstvo
Student:
Profesor:
Jašarević Ahmed
Mirsad Tarić
Travnik,januar.2014
Sadržaj
Sadržaj...................................................................................................2 Uvod......................................................................................................3 Historija podnih obloga....................................................................................................4
Historija drvenih i gumenih podova...........................................................5 Podloge za podove.................................................................................6
Zvučna izolacija poda ..............................................................................7 Plivajuća masa........................................................................................8 Elasticifirani stiropor................................................................................9 Vrste podova...........................................................................................10 Zemljeni podovi..........................................................................................11 Betonski podovi.......................................................................................12 Polirani betonski podovi............................................................................13 Kameni podovi........................................................................................14 Pluto,pluteni podovi.................................................................................15 Parketi......................................................................................................16 Decking podovi........................................................................................17 Laminati..................................................................................................18
Keramičke pločice ....................................................................................19 Linoleum..................................................................................................20
Kako odabrati idealan pod za vaš životni prostor ? ....................................21 Zaključak..................................................................................................22 Literatura..................................................................................................23
2
UVOD
Podovi - podne obloge postavljaju se na donju površinu prostorija kako bi
uljepšale izgled prostorija, podupirale strukturu ispod njih i činili izolacij u prostorija.
Parket se prvi puta u povijesti spominje u 17. stoljeću. Do tada su podovi uglavnom bili zemljani. Oko 1684. godine u Versaju se pojavljuju drveni podovi. Bili su izrađeni od
ručno rezanih komadića raznobojnog drveta. Komadići drveta rezali su s e u obliku trokuta i kvadrata. Tako izrezano drvo ljepilo se na betonske podove te strugalo, brusilo i poliralo. Postavljanje ovakvog poda bilo je izrazito zahtjevno i skupo. Drvene podne obloge i parketi ostaju vrlo popularni do kraja 30.-tih godina 20.
stoljeća kada ih polak o istiskuje linoleum i tepisi.Naime, postaje popularno drvene podove prekrivati tepisima kao i zamjenskim parketima, znatno jeftinijim linoleumom. Takav trend se nastavlja kroz 20. Stoljeće, a sredinom 70-tih godina ponovno parketi postaju popularni.
Podne obloge mogu se postaviti na zemlju ili na betonske ploče. Podovi mogu biti izgrađeni na običnim ili šupljikavim betonskim gredama.
3
Historija podnih obloga
U mnogim ranim domovima pod je bio samo parče utabane zemlje. U nekim krajevima sveta sa suvom klimom, na primer u Africi, još uvek se mogu naći ovakvi podovi. Nabijena zemlja je dobar, jeftin materijal za podnu površinu. Zemlja se nekada mešala sa slamom, trskom i balegom koja je služila kao svojevrsni lepak za smesu koja se razvlačila kao podna podloga i nabijala. Vremenom, kako su ljudi hodali po njoj, ova podloga je postajala utabana do
stepena čvrstoće sličnom čvrstoći cementne podloge. U različitim krajevima sveta geografija, dostupnost različitih materijala i klima diktirale su način građenja, tako su se i podovi na različit način razvijali. Pre oko 5000 godina Egipćani su uveliko gradili kamenom. Počeli su da se pojavljuju podovi od kamena i opeke. Uskoro su ovi podovi postali ne samo korisne površine u enterijerima već i prava umetnička dela - obojene ploče su stvarale šare i dezene koji su ukrašavali i ulepšavali prostore . Pre oko 3000 godina Grci se poigravaju šljunkom kao podnom oblogom i tako
nastaje mozaik od šljunka. Postepeno, počeli su da koriste kamenčiće pravilnog oblika i različitih boja stvarajući veoma atraktivne elemente u prostoru. Tehnika mozaika korišćena je ne samo u Grčkoj već i u Italiji, Španiji, ali i u zemljama severne Evrope.
Tokom Rimskog carstva graditelji su uvideli još jednu prednost kamenih podova - grejanje. Gradili su male podrume sa stubovima koji su nosili velike kamene
ploče. Na jednom kraju podruma bio je napravljen vazdušni odušak a na drugom bi se zapalila vatra. Toplota i dim ove vatre grejali bi kamene ploče i samim tim prostorije iznad podruma.
Postoje i dokazi upotrebe keramičkih pločica pre više hiljada godina. Rimljani su širom Evrope pravili podove od keramičkih pločica. Posle pada Rimskog carstva ova veština je na nekoliko vekova zaboravljena da bi se tokom 17tog veka dekorisane keramičke pločice ponovo počele koristiti za oblaganje podova u Turskoj, na bliskom istoku i u Holandiji, da bi tek sredinom 19tog veka ponovo
postale popularne širom Evrope.
4
Historija drvenih i gumenih podova
Najraniji poznati drveni podovi počeli su da se koriste tokom Srednjeg veka. Daske su polagane preko podne površine da bi zatim bile šmirglane i polirane metalnim ili kamenim elementima. Kasnije su počeli da s eprimenjuju lakovi i premazi da bi pod bio trajniji, sa glatkijom površinom. Premazi su takođe korišćeni da bi se podovi dekorisali različitim šarama. U ove svrhe koristila se i tehnika intarzije - oblici bi bili rezani od drveta različitih boja i poput slagalice
slagani na površinu da tvore sliku ili dezen. Kada se govori o podovima ne sme se zaobići tapiserija koja je umetnost za sebe. Najstariji poznat tepih otkriven je u Sibiru i datira iz perioda oko 400 godina pre Hrista. Postoje i nalazi koji kazuju da je izvestan oblik tkanja
tapiserija bio korišćen u egiptu, Mesopotamiji, Bliskom istoku i u Aziji, i to pre 4000 godina. Rimljani su koristili tepihe i tapiserije na podovima ali i zidovima svojih palata. U Persiji (današnji Iran) je u periodu od 16tog do 18tog veka
razvijena veoma karakteristična metoda tkanja tepiha, a takozvani Persijski tepih je i danas veoma cenjen i skupocen.
Neke podne obloge nastale su sasvim slučajno. Gumeni podovi pojavili su se u 13tom veku i ostali su popularni do 17tog veka. U drugoj polovini 17tog veka,
engleski proizvođač gumenih podova, Frederik Volton, je primetio kako laneno ulje formira film preko farbe. Ubrzo potom patentirao je linoleum. Recept za linoleum se od tada suštinski nije promenio, i danas predstavlja
jedan od kvalitetnijih, ekoloških rešenja za oblaganje podova. Podovi od vinila su takođe "slučajni" pronalazak. kada je u prvoj polovini 20tog veka otkriven PVC je korišćen za razvoj sintetičkih guma, zati m tokom II svetskog rata za izolovanje žica, a posle II svetskog rata je postao popularan kao podna obloga. Danas se podovi od vinila sreću izuzetno često. Tokom vremena njihova proizvodnja se razvila a osobine poboljšale
5
Podloge za podove
Podloga omogućava da pod bude kvalitetnije nam ješten, duže traje i ima
mnogo bolje osobine nego bez podloge, kao što su zvučna, toplotna i i zolacija od pare. Osnovne osobine podloga Neke osnovne karakteristike podnih izolacija su:
smanjenje buke toplotna izolacija nivelisanje neravnina izolacija od vlage kompatibilnost s podnim grijanjem
Pod je dugotrajna investicija. Kako bi poslužio svrsi, mora da bude kvalitetno napravljen. Osnova, u ovom smislu, je pravilan izbor podloge prema pojedinačnim specifičnim potrebama i zahtijevima Dobra podna podloga obavlja dva osnovna zadatka:
produžava vek i trajnost poda podiže nivo ugodnosti pri upotrebi
Za dugotrajnost podova naročito laminat, neopohodno je postaviti podnu podlogu koja može da istrpi veliko opterećenje, da ispravi neravnine poda, kao i da obezbedi izolaciju od vlage. Prijatnost upotrebe, s druge strane, najčešće predstavljaju smanjeni nivo buke i povećanje toplotne izolacije.
6
Zvučna izolacija poda
Zvučna ili akustička izolacija poda su m jere koje sprečavaju širenje takozvanog udarnog zvuka. Udarni zvuk nastaje prilikom kontakta (udara) dva predmeta. Ova vrsta zvuka je posebno karakteristična za podove, jer se po podu stalno hoda i pomjera nameštaj, na pod nam iz ruku ispadaju stvari ili se na podu
nalaze mašine koje za vreme rada vibriraju i slično. Udarni zvuk (neki ga nazivaju i zvuk udara ili strukturalni zvuk) koji tada nastaje se kroz pod širi na okolne zidove, instalacije i dalje kroz konstrukciju objekta, tako da je čak moguće da u sobi čujemo udarce koji su nastali nekoliko spratova ispod ili iznad.
Radi sprečavanja takvih neprijatnosti, pod se mora konstriusati tako da se spriječi širenje zvuka na okolnu konstrukciju, to jest da c ijelokupan zvuk udara "ostane" u podu. To se principijalno postiže umetanjem sloja nekog materijala dobre zvukoizolacione moći koji prekida prisnu vezu poda i sus jednih elemenata zgrade, što je izloženo dalje u tekstu. Ukoliko je podna obloga direktno postavljena na betonsku konstrukciju, to će dovesti nesmetanog širenja zvuka kroz objekat i u naročito nepovoljan položaj će dovesti osobe u pros toriji direktno ispod.
Plivajući podovi kao riješenje problema zvučne izolacije Plivajući podovi su podovi koji se na noseću konstrukciju ne oslanjaju direktno, već su od nje odvojeni mekim i elastičnim slojem koji prigušuje zvuk. Taj sloj se naziva plivajuća masa, zvučni apsorber ili prigušujući sloj. Struktura plivajućeg poda:
Konstrukcija na koju se pod oslanja (međuspratna konstrukcija ili sloj betona na tlu)
Plivajuća masa
Folija
Nosač podne obloge
Podna obloga
7
Plivajuća masa Plivajuća masa mora potpuno prigušiti zvuk i spr iječiti njegov prodor iz poda u ostatak zgrade. Jačina zvuka najbrže opada u mekim i elastičnim materijalima sa puno međusobno povezanih pora ispunjenih vazduhom i otvorenih ka spoljašnjoj sredini, to nedvosmisleno određuje koje materijale smemo prim jeniti za ovaj sloj. Postoji nekoliko podataka o materijalu na osnovu kojih možete proc ijeniti njegovu moć izolacije. Najpr ije je tu poboljšanje izolacije od zvuka udara,
označeno sa ΔL, koje pokazuje za koliko decibela materijal poboljšava izolaciju strukture u koju je ugrađen, u našem slučaju - poda. Ovo svojstvo zavisi od vrste materijala i njegove debljine, i što je njegova vr ijednost viša, to je izolaciona moć bolja. Vrednost ovog svojstva kod vrhunskih zvukoizolatora iznosi oko 25 dB.
Skoro podjednako ćete na deklaraciji materijala pronać i njegov normalizovani nivo zvuka udara, označen slovom L. Ovo svojstvo je suprotno prethodnome i pokazuje propustljivost materijala za zvuk, tako da bi trebalo da bude što niže. Kod najbojlih zvukoizolacionih materijala njegova vrednost je oko 58 dB. U nedostatku vrednosti ovih svojstava, zvukoizolacionu moć materijala možete
grublje proceniti na osnovu njegovog modula elastičnosti koji se obeležava slovom E i izražava u N/cm2 ili kN/m2. Materijali sa niskim modulom elastičnosti su stišljivi, meki i elastični, pa su time i bolji zvukoizolatori od materijala kojima je vrednost ovog svojstva visoka. Jedan od boljih materijala za izradu plivajuće mase su ploče od mineralnih ili organskih vlakana, kao na primer ploče od mineralne vune gustine 75 -100 kg/m3 ili od pamučnih vlakana. Iako relativno stišjive, ovakve ploče bez
problema podnose opterećenja od ljudi i nameštaja u kućama i stanovima, a zbog njihove dobre zvukoizolacione moći dovoljna debljina plivajuće mase od ovakvih materijala iznosi 1-2 cm, posmatrano u pritisnutom stanju.
8
Elasticifirani stiropor
Još jedan materijal nam ijenjen zvučnoj izolaciji podova je elasticifirani stiropor. On se odlikuje za nijansu slabijom izolacionom moći od vlaknastih materijala, tako da je preporučena minimalna debljina plivajuće mase od ovog materijala 2 cm. Zbog svoje male stišljivosti, elastificirani stiropor je nezamenljiv kod podova koji trpe veliko opterećenje (do 1000 kg/m2, npr. podovi u industrijskim radionicama), ali se nesmetano može ugrađivati i u podove stambenih objekata. Ekspandirani polistiren (običan stiropor) i ekstrudirani polistiren (stirodur) nisu materijali čije se korišćenje preporučuje za zaštitu od zvuka. Iako su veoma porozni, ovi materijali su kruti i samim tim loši zvukoizolatori. Oni svoju pravu primenu nalaze pri termoizolaciji objekata. Guma jeste dobar materijal sa aspekta zvučne izolacije jer zvuk u n joj putuje brzinom od samo 70 m/s i svoju primenu nalazi na mestima kontakata krutih dijelova podne konstrukcije. Ovako postavljena guma doprinosi ukupnoj
izolacionoj moći poda, ali ni u kom slučaju nije zamena za plivajuću masu. Bitumen kao elastični smolasti materijal doprinosi izolaciji od zvuka. Nekada se upotrebljavao za lijepljenje parketa za podlogu, danas je zamijenjen l jepkovima koji se jednostavnije pripremaju i nanose.
Folija se u plivajuće podove ugrađuje kada je nosač podne obloge d ijelimično ili potpuno liven na licu mesta i sprečava da vlaga, beton, gips i drugi materijali prodru u plivajuću masu i unište njenu izolacionu moć. Najčešće se koriste folije od polietilena (PE) i polivinil hlorida (PVC), mada će svaka vodonepropusna folija poslužiti. Ako se folija sastoji iz delova, oni se međusobno preklapaju za 10-15 cm i povezuju običnom širokom lepljivom trakom .
Nosač podne obloge
Nosač obloge ne doprinosi izolaciji poda već samo ima ulogu da oblozi pruži čvrstu, krutu i ravnu potporu i ravnomeno prenese opterećenja od ljudi i predmeta na plivajuću masu. Nosač podne obloge se može izvesti kao neprekidan ispod cele površine poda (tada se naziva estrih ili košuljica), kao sistem gredica koji podupire oblogu, ili čak kao grupa stubića i ploča na kojima će obloga stajati. Kakvu vrstu nosača ćemo izabrati zavisi od podne obloge, posebno od njene čvrstoće na savijanje
9
Vrste podova
Zemljeni podovi
Betonski podovi
Kameni podovi
Pluto
Parketi
Decking podovi
(slika 1.)
Laminati
Keramičke pločice
Linoleum
Tepisi i tepisoni
(slika 2.)
10
Zemljeni podovi Materijal za izradu dobrog zemljanog poda je jako jednostavan, jeftin, lako
dostupan, i za početnike u gradnji zemljom -lak za korišćenje. Za izradu poda od zemlje biće Vam potrebno: čist šljunak za osnovni sloj; zemlja bogata glinom za više slojeva; dugačka slama za različite slojeve, i kratka, sjeckana slama za završnu m ješavinu; grubi pesak za pripremu različitih slojeva; kuhano laneno ulje i terpentin ili citrusovo ulje-razređivači za učvršćavanje i premazivanje;
pčelinji vosak za završno poliranje i vodootpornost. Međutim,kako je već pomenuto u uvodu,zemljeni podovi korišteni su sve do 17.stoljeća,nakon čega se izbacuju iz upotrebe i za mjenjuju ih druge vrste podova.
(slika 3.)
11
Betonski podovi Iz industrijskih pogona na podove modernih stanova prešao je beton.Trajan je,
otporan na vodu i jednostavan za čišćenje, a uz to je i razmjerno jeftin. Betonski pod može biti monolitan - uliven na mjestu ili pak u obliku ploča. Beton ne mora nužno biti u svojoj prirodnoj, neutralnoj boji - dodavanjem bojanog agregata tj. pijeska, posebnog cementa, boje u betonsku smjesu ili bojanjem površine, dobit će se vrlo atraktivna podna obloga koja će vrlo dobro izgledati u svim suvremenim prostorima. Prednosti betonskih podova su velika otpornost na
oštećenja kao što su ogrebotine, namještaj i udarce od predmeta koji vam padnu na njega ili čak auta i druga vozila koja bi se mogla naći u vašem stambenom prostoru.Uz to, potrebna je minimalna količina posla kako bi se ti
podovi održavali, dovoljno je premazati ga zaštitnim slojem samo jedanput ili dvaput godišnje. Podovi od betona su dugotrajni, ta ako vam dojade, uvijek možete na njih nadograditi novi sloj neke druge podne obloge, jer taj beton će vam služiti kao baza za postavljanje novih podnih obloga. U zadnje vrijeme sve više ljudi se odlučuje na odabir betonskih podova u svojim domovima, te su ih počeli preporučivati mnogi dizajneri i građevinari.
(slika 4.)
12
Polirani betonski podovi Polirani betonski podovi nastaju tako da se već postavljeni betonski podovi uz
pomoć određenih alata bruse kako bi dobili ljepši izgled, glatkoću i sjaj. Brušenje može biti suho ili mokro, te se prilikom samog procesa mogu primijeniti razne boje i uzorci, kako bi podove još dodatno ukrasili i uljepšali. Kod suhog brušenja dolazi do stvaranja sitne prašine i plinova koji su opasni za
zdravlje, stoga se u zadnje vrijeme preferiraju mokra brušenja betonskih podova. Kod brušenja se koriste alati s dijamantnim vrhovima koji ovisno o
željama klijenta mogu izbrusiti podove u nekoliko različitih nijansi odsjaja, ovisno o željama i potrebama. Laserski betonski podovi Ugradn ja betona vrši se Laser scread tehnologijom koja je najsavremeniji način
ugradnje betona SOMERO mašina izvlači beton preko armature a da j e pri tome ne oštećuje, zahvaljujući moćnom teleskopu. Prednosti izrade betonske podloge LASER SCREAD tehnologojom su: -
povećana preciznost pri izvođenju ( laserska kontrola nivelacija i ravnosti
površine podne obloge) -
veliki dnevni učinak (dolazi do refleksije svjetlosti pa je potrebno manje osvjetljenja u prostoriji)
-
izuzetna ravnost
-
istovremeno ravnanje i vibriranje betona
Nakon betoniranja podloge vrši se nanošenje gotove mješa vine, od cementa i kvarca, korunda ili metalnih opiljaka za površinsko oplemenjivanje industrijskih podova. Zatim se vrši površinsko zaglađivanje betona helikopterskim mašinama.
13
Kameni podovi
Povijest upotrebe kamenih podova potječe još iz vremena stare Grčke i Rima. Kameni podovi su vrlo zahvalni podovi za svaki dom i njegovu okućnicu te urede i ustanove. Kameni podovi sačinjeni su od prirodnog kamena. Kamen je vrlo čvrst i oporan materijal. Osnovna podijela kamenih podova :
Mramor
Granit
Bazalt
Kvarcit
Škriljevac
Porfirit
Mirkokristali Steatit
Granitni kameni pod
Granit je vrsta kamena koja se formira u džepovima tekuće magme koja se polako i milijunima godinama hladila ispod zemljine površine. Granit je ekstremno tvrd kamen, njegova tvrdoća dolazi od mineralnih zrnaca koja su se povezivala tokom dugotrajnog procesa hlađenja.
Granit je moguće ispolirati do visokog sjaja, otporan je na različite vremenske prilike pa čak i na kisele kiše. Izvrstan je izbor za primjerice kuhinjske podove. Mramorni pod
Mramor pripada grupi taložnih stijena i kao takav nije otporan na smrzavanje. Korišten je stoljećima u arhitekturi i umjetnosti zbog svoje ljepote i dobrih mogućnosti oblikovanja. Danas se najčešće se koristi u interijerima. podnih i stubišnih obloga, unutarnjih prozorskih klupčica i drugih elemenata, koji nisu direktno izloženi atmosferskim utjecajima.
14
Pluto,pluteni podovi
Pluto ili pluteni podovi dobivaju se od usitnjene i prešane kore hrasta plutnjaka te mali dodatak umjetne smole. Da bi se hrast plutnjak mogao "ubrati", drvo mora biti staro barem 20 godina te
ga se opet može "ogoliti" za 9 godina.Najpozitivnija stvar pluta i plutenih podova je mogućnost reciklaže i lagane obrade. Odlike pluta tj, plutenih podnih obloga su lagano održavanje, mekoća i toplina te
naravno ekološka prihvatljivost. Pluto se najčešće upotrebljava kao podna obloga u školama, bolnicama, restoranima, hotelima i trgovinama.
(slika 6.)
15
Parketi
Parketi su vrsta podnih obloga izrađeni od prirodnog materijala - drveta koje postavljamo u stanove, kuće, poslovne prostore. Podjela vrsta parketa:
bambusov parket hrastov parket jasenov parket bukov parket.
Kako je parket izrađen od drveta, podložan je promjenama bubrenja i utezanja u doticaju sa vodom, vlagom za razliku od laminat -a i linoleum - a.
(slika 7.)
Bambusov parket
Bambus je po pripadajućoj porodici trava i tako je i jedan od najbrže rastućih vrsta bilja.
Upotreba bambusa za podne obloge odnosno parkete je ekološki prihavtljiva jer bambus dosegne maksimalne visinu za otprilike pet godina dok drvetu treba 20
godina. Kada govorimo općenito o bambusu moramo napomenuti da postoji više o tisuću vrsta bambusa kao trave. Od svih vrsta parketa bambusov parket spada u kategoriju najizdržljivijih te je ujedno i antialergijski. Bambusov parket dijelimo na ručno i zdubljen pakret, prešani i bambu sov pakret za vanjsku upotrebu.
16
Decking podovi
Decking sistem su drvene ploče s ili bez plastične podloge i nevidljivim
spojnicama, koji služe za polaganje na vanjske površine kao što su terase, površine oko bazene i druge eksterne površine. Drvo se termički obrađuje, tako da se visokom temperaturom vlaga u drvetu spušta na 1%. Nakon toga se ponovo podiže vlaga drveta dodavanjem vodene pare. Takvim postupkom drvo postaje manje vodopropusno, poboljšavaju mu se stabilnost, izdržljivost i izolacijska svojstva, te samo drvo poprima tamnije tonove boje kroz cijeli presjek. Veoma se lako i brzo postavljaju, a na kraju sezone moguće ih je skladištiti u zatvorenom prostoru.
(slika 8.)
17
Laminati
Laminati su raznovrsni, dugotrajni, atraktivni podovi koji izgledaju kao drveni podovi. Iako laminat izgleda kao drveni pod, zapravo u njegovoj konstrukiji nema punog drveta.
Laminati su izrađeni od nekoliko materijala skupljenih pod utjecajem viskog tlaka u jednu cjelinu. Površinski sloj laminata napravljen je od celuloznog papira koji je natopljen sa plastikom, što ga čini otpornim na ogrebotine. Dizajnerski sloj laminata jest slika ili uzorak koji vidite, koji je otisnuta na ceulozni papir a
postavljen je ispod površinskog sloja kako se ne bi uništio. Debljina laminata : od 7 mm do 12 mm.Većina laminatnih podova sadrži sloj otporan na vlagu. Laminati su idealni za sve koji žele dugotrajan i izdržljiv pod za manju cijenu od drvenog (parketi) i s bržim postavljanjem. No laminati su jednako atraktivni kao i parketi.
(slika 9.)
18
Keramičke pločice
Keramičke pločice prvi puta su se upotrebljavale prije 4000 godina, namjena im je i tada bila ista kao i danas, uređenje životnog prostora. Pronađene su u najstarijim piramidama i starim grčkim gradovima. U Europi su zaživjele tek u drugoj polovici 12. stoljeća. Keramičke pločice danas se upotrebljavaju za ukrašavanje gotovo svugdje zidovi, podovi, kamini, murali, bazeni. Tako da i razlikujemo zidne i podne pločice, u što spadaju kupaonske, kuhinjske pločice i pločice za bazene .
(slika 10.)
19
Linoleum
Linoleum spada u najtrajnije podne obloge. Linoleum se izrađuje od kaučuka i lanenog ulja, smole, jute i drvenog brašna - dakle isključivo od prirodnih materijala. Debljina linoleum podova pojavljuje se od 2 - 3,2 milimetara. Najznačajnija prednost linoleum podova je definitivno njihova otpornost.
Zbog prirodnim materijala od kojih je linoleum izrađen izuzetno je povoljan za zdravlje jer ima anialegrijska i antibakterijska svojstva. Linoleum je vrlo zahvalna podna obloga pogotovo za mjesta gdje borave djeca
(dječji vrtići, skole) jer zaustavlja razvoj plijesni te gljivica te je također vrlo dobar zvučni izolator .
(slika 11.)
20
Kako odabrati idealan pod za vaš životni prostor ? Podna površina je površina po kojoj će se hodati, možda čak i s ijedeti a ukoliko se radi o podu u privatnom prostoru, pod je često i površina koja trpi d iječju igru, avanture, nestašluke i odrastanje . Odabir poda je, dakle, proces pri kojem se prilagođava ukus i stil sa praktičnim zahtevima prostora. Ukoliko se na početku ovog procesa po stave prava pitanja, odabir poda će zadavati mnogo manje glavobolje, a kao krajnji rezultat imaćete dugogodišnje zadovoljstvo i uživanje u podnoj površini. Koja su dakle to pitanja koja treba postaviti prilikom odabira poda? Prvo što treba razmotriti jeste koliko je frekventan “saobraćaj” koji se dešava na podnoj površini, kao i koliko će osoba koristiti prostoriju i hodati po podnoj površini. Ukoliko se radi o podu u kući, faktor koji svakako treba razmotriti jeste da li će u kući boraviti i deca. A kućni ljubimci? Koliko će se često pod čistiti i koliko često će biti izložen vlazi? I naravno: koliko dugo želite da pod traje?. Kuhinje
U kuhinjama, izdržljivost i lakoća održavanja su najvažniji kriterijumi. Praktične podne obloge koje najčešće srećemo u kuhinjama su keramičke pločice i vinil, ali obloge koje takođe mogu mnogo da pruže prostoru u kuhinji a ne srećemo ih toliko često na našim prostorima su linoleum i drveni podovi. Pločice su izuzetno zahvalan izbor za kuhinju.
Vinil je jeftin, lak za održavanje, izdržljiv i dolazi u velikom broju boja i dezena. Međutim, mora se imati na umu da nije trajan koliko i keramičke pločice . Linoleum je hipoalergenski i ekološki materijal. S obzirom na to da sadrži antibakterijska svojstva, održavanje je izuzetno lako i ne zahtijeva upotrebu hemikalija. Kupatilo
Problem sa kojim se najčešće srećemo u kupatilu je vlaga. Stoga, slično kao i u kuhinji, zahvalan izbor su pločice, i iz estetskog i iz praktičnog ugla. Međutim, upravo zbog vlage u kupatilu treba obratiti pažnju na to da su pločice klizav materijal i prema tome birati one koje će se manje klizati kada su vlažne.
Dnevne i spavaće sobe Kada se radi o ostalim prostorijama u domu, izbor podne obloge najviše zavisi od ličnog ukusa korisnika prostora. Pod može biti od pločica, kamena, mermera, drveta, prekriven tepihom, ili kombinacija svih ovih m aterijala.
21
Zaključak
Podovi od svog nastanka imaju istu ulogu da poboljšaju uslove pri čovjekovom boravku u prostorijama. Kako i cjelokupan razvoj čovjeka kao inteligentnog bića,tako i podovi od nastanka prvih pa sve do danas su se razvijali pa doveli gotovo da idealnih stambenih riješenja. Danas imamo veliki izbor podnih obloga kao i pristupačnost materijala za gradnju sigurnih i ujedno estetskih podova. Iz navedenog smo naučili da za dobar i opstojan pod potreban je kako i
kvalitetan materijal tako i sposobnost stručnjaka koji isti projektuje. Takodjer prije samog postavljanja podnih obloga najvažniji dio je postavljanje zvučne i toplotne izolacije da bi imali kvalitetno podno riješenje. Na kraju važno je napomenuti da sa dobrom idejom i malo stila sve podne obloge mogu izgledati besprijekorno bez obzira na budžet .
22
Literatura
Časopis „Poovi“,Specijalno izanje.broj 3.2012. Magazin „Urai Sam“,Broj 2. 2002.
www.podovi.net
„Građevinski projekt i njegova knjiga“ Dr. Mirko Oreškovid.
23