VOTIVNI SPOMENICI SA TERITORIJA JAPODSKOG RAETINIUMA
Solarna energija,...
Prikaz jedne knjigeFull description
Full description
Full description
Descripción: Viskoznost
Baze podatakaFull description
Full description
boje
Nauka o boji
novi materijali-kompoziti
Mehanika lomaFull description
Prostitucija - Seminarski Rad(Ucionica.rs)
Seminarski Rad Iz Elektroenergetike tema: ugaljFull description
Hidraulika bagera i opis njegovih komponenti.Full description
SuperprovodljivostFull description
Seminarski Rad - Hard Disk Vladan Ristić 73/15P VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACEFull description
UVOD Invest Investici icioni oni fondovi fondovi predst predstavl avljaj jajuu jednu jednu od najvažn najvažniji ijihh finans finansijs ijskih kih intit intituci ucija ja na finans finansijs ijskom kom tržišt tržištu. u. U svetu svetu je u toku toku već trides trideseto etogodi godišnj šnjii intenzi intenzivan van trend trend ekspanz ekspanzije ije investicionih fondova. Investicioni fondovi u !D su najveći. amo u !D oni imaju u svom vlasništvu preko trećine celokupnog akcionarskog kapitala" a na tržištu municipalnih o#veznica i komercijalnih zapisa su najveći ulaga$i sa udelom od skoro %&'. Investicioni fondovi u (vropi su poslednjih dvadeset godina u naro$ito uzlaznom trendu i već od )&&%. godine u$estvuju sa oko *+, akcionarskog kapitala u (vropi. Invest Investici icioni oni fondov fondovii predst predstavl avljaj jajuu pos pose#a e#ann vid ulaganj ulaganjaa sredst sredstava ava u okviru okviru kog kogaa invest investito itori ri deo svo svoje je imovin imovinee pov povera eravaj vajuu specij specijali alizov zovanim anim insti instituci tucijam jamaa - društv društvima ima za upravljanje investicionim fondovima. ostojanje investicionih fondova je važno zato što pružaju mogućnost malim investitorima da investiraju u hartije od vrednosti a da pri tome svaki dan mogu unov$iti svoje uloge. Osnovni zadatak društva za upravljanje je da za investitore ostvari maksimalno mogući prinos za dati nivo rizika" uz poštovanje na$ela sigurnosti" likvidnosti i na$ela disperzije rizika. oslo oslova vanj njee inves investi tici cioni onihh fond fondova ova u /epu# /epu#li lici ci r#i r#iji ji defin definis isan anoo je 0ako 0akonom nom o investicionim fondovima i podzakonskim aktima 1omisije za hartije od vrednosti /epu#like r#ije" kao regulatornog tela zaduženog za kontrolu rada društava za upravljanje i investicionih fondova.
1
*. O investicionim fondovima rema 0akonu o investicionim fondovima" investicioni fond je institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikupljaju i ulažu nov$ana sredstva u razli$ite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja.* Investicioni fondovi su važni u$esnici na razvijenim finansijskim tržištima" a njihov izraziti rast po$inje sedamdesetih go dina prošlog veka od kada predstavljaju sve atraktivniji vid ulaganja kako za individualne" tako i za institucionalne investitore. Ovi fondovi predstavljaju pose#nu vrstu profesionalnih ulaga$a koji svojom delatnošću prikupljaju od gra2ana i privrednih su#jekta slo#odni kapital koji potom ulažu u akcije raznoraznih kompanija" kao i u dužni$ke hartije od vrednosti i depozite. Investicionim fondovima upravlja društvo za upravljanje investicionim fondovima koje je organizovano u formi zatvorenog akcionarskog društva" a koje organizuje" osniva i upravlja investicionim fondovima i $iji je osnovni zadatak da za investitore omogući maksimalni prinos za dati rizik. Investicioni fondovi prikupljaju nov$ana sredstva od svojih ulaga$a" koja potom ulažu u raznovrsne kratko$ne i dugoro$ne investicije 3hov4 stvarajući diverzifikovni investiconi portfolio. rihodi po osnovu hartija od vrednosti se dele akcionarima tj. vlasnicima ili štedišama fonda" srazmerno njihovom u$ešću" umanjeno za proviziju na ime portfolio menadžment usluga. Upravljanje portfoliom investicionog fonda vrši specijalizovana kompanija koja se zove društvo za upravljanje inveticionim findovima. Ova društva imaju zaposlene usko stru$ne specijalizovane ljude koji se zovu portfolio menadžeri. 1ada društva upravljaju velikim investicionim fondovima onda se angažuje stru$na ekipa portfolio menadžera koja predstavlja portfolio menadžment fonda. Upravljanje portfoliom investicioni fond vrši se u ime i za ra$un ulaga$a u cilju postizanja optimalnog profita i tako ulažu u $itav niz hartija od vrednosti. 5e2utim" ulaga$i podnose celinu investicionog rizika koji proisti$e iz poslovnih aktivnosti fonda. 6er" ukoliko portfolio menadžeri nekog fonda iza#eru loše akcije i druge hartije od vrednosti u koje će ulagati" to će se negativno odraziti na ukupnu vrednost investicionog fonda koja će se smanjivati" pa samim tim će se smanjivati i vrednost ulaga$evog uloga u investicioni fond. Ulaga$ relativno jeftino do#ija uslugu kompetentnog upravljanja svojim sredstvima kao i minimiziranja pratećih troškova ra$unovodstva" $uvanja hartija od vrednosti" transakcionih 1
0akon o investicionim fondovima 7 0I8" 9l. glasnik /:" #r. ;<+)&&<" %*+)&&= i ,*+)&**. 2
troškova i sl. !ko tome dodamo i mogućnosti razli$itih plaćanja i programirane štednje i isplata koje nude neki investicione kompanije" jasno je da dinami$an rast popularnosti i finansijskog zna$aja ovih institucija nije slu$ajan. Osnovni razlozi zašto je došlo do dinami$nog rasta investicionih fondova i njihove popularnosti me2u" naro$ito" sitnim investitorima su sledeći> *4 oni mogu dati relativno visoke prinose 3više od oro$enih štednih depozita4" )4 uz relativnu sigurnost 3z#og diversifikovanosti portfolia4 i ,4 uz visoki stepen likvidnosti 3jer se akcije fonda mogu prodati4.
). ?a$ela i ciljevi poslovanja investicionih fondova U svom poslovanju" fondovi se pridržavaju dva osnovna na$ela. /e$ je o na$elu smanjenja rizika 3što zna$i da se što više nastoji da se smanji rizik o#ezvre2ivanja ulaganja" primenjujući diverzifikaciju portfelja4 i na$elu uvećanja prihoda od ulaganja 3koje zna$i da se od sprovedenog ulaganja u#ere što veći prihod4. Osnovni na$in na koji fondovi smanjuju rizik je upravo diverzifikacija ulaganja nov$anih sredstava u razli$ite investicije. ?a primer" ako #i fond uložio sredstva u akcije samo jednog privrednog društva" a vrednost tih akcija kasnije nakon ulaganja padne za ,&'" to #i zna$ilo da je vrednost celokupnog fonda umanjena za isti procenat. Iz tog razloga" fondovi u svom vlasništvu poseduju hartije od vrednosti više privrednih društva i na taj na$in smanjuju potencijalni gu#itak u svojoj imovini. @ako" ako #i pala vrednost akcija jednog privrednog društva" fond ne #i #io na potpunom gu#itku" jer je diverzifikacijom portfelja stekao vlasništvo nad akcijama većeg #roja preduzeća. Upravo z#og neophodnosti poštovanja principa diversifikacije" portfolio menadžeri ulažu u $itav spektar razli$itih hartija od vrednosti i prisutni su na svim #itnim segmentima finansijskog tržišta. vi o#lici investiranja imaju isti cilj 7 uvećanje vrednosti imovine. O#i$no je o$ekivani prinos srazmeran stepenu rizika" ta$nije" rizi$nije investicije donose veće prihode" a manje rizi$ne" manje. (konomski gledano" delatnost fonda se sastoji iz $etiri osnovna posla> *4 izdavanje vrednosnica fonda 3akcija ili investicionih jedinica4 3
)4 ulaganje imovine fonda u imovinu ili poduhvate drugih lica ,4 u#iranje prihoda po osnovu ulaganja 3npr. naplata dividendi od izdavalaca" naplata zakupnine ;4 deo#a do#iti ulaga$ima" koju fond ostvari u#iranjem prihoda. 0akon o investicionim fondovima je u r#iji donet )&&<. godine" dok je u praksi po$eo da se primenjuje godinu dana kasnije" #aš kada je došlo do velike krize i pada akcija na #erzi.) o#zirom na to da su ove finansijske institucije tek u za$etku u našoj zemlji i ako pogledamo loše stanje #erze koje i dalje ne dozvoljava zna$ajan rast vrednosti investicionih jedinica" r#ija zaostaje u odnosu na ostale razvijene zemlje (vrope ali i zemlje regiona u pogledu #roja fondova i napretka u ovoj o#lasti.
,. rednosti i nedostaci ulaganja u investicioni fond vaki vid investiranja ima svoje prednosti i nedostatke. 0ašto će se neko opredeliti za ulaganje u investicioni fond" pre nego u akcije" o#veznice ili dati ulog u #anku" zavisi od potre#a i ciljeva svakog pojedinca" kao i od pozitivnih i negativnih strana svakog od ovih o#lika investiranja. rinos ostvaren ulaganjem u investicioni fond je o#i$no veći od prinosa ostvarenog nekim drugim o#licima štednje. ?eophodno je naglasiti da ovi vidovi investiranja zaista pružaju mogućnost za potencijalnu do#it" ali tako2e sa so#om nose i veliki rizik.
Pozitivne strane ulaganja u investicioni fond
Likvidnost - Aikvidnost je jedna od najzna$ajnijih karakteristika koja investicione
fondove $ini atraktivnim u odnosu na štedno depozitne institucije., Investitor se može naći u situaciji u kojoj mu je novac hitno potre#an. Iako je investicija u investicioni fond dugoro$na" investitor može #ilo kad da unov$i svoje jedinice fonda. 1ada je re$ o štednji u #anci na oro$en period trajanja" situacija je upravo suprotna. Depozitar ne može da podigne svoj novac pre isteka 2 Investicioni fondovi
- ?astanak i principi poslovanja" BBB.psinvest.rs+sr+investicioni7fondovi
3 Cor2e
Vidicki" 9rednosti i nedostaci investicionih fondova kao finansijskih posrednika:" Škola biznisa " Naučnostručni časopis " <*. 4
perioda oro$enja. Iako štednja u #anci daje niži prinos" s o#zirom na relativno niske kamate" ipak sa stanovišta sigurnosti" ona može #iti primamljivija investitorima od ulaganja u investicioni fond. tednja u #anci podrazumeva manju opasnost od gu#itka i niži rizik. Diverzifikacija 7 ?ovac investitora se ulaže u razli$ite domaće i strane hartije od
vrednosti" $ime prinos investitora ne zavisi od kretanje cene samo jedne hartije od vrednosti. ?a ovaj na$in se rizik znatno umanjuje. a druge strane" kupujući akcije samo jednog ili manjeg #roja preduzeća" investitor se izlaže većem riziku. oznato je da je situacija na sekundarnom tržištu hartija od vrednosti neizvesna. Eena akcija raste i pada u velikim rasponima. 0a one koji ulože novac u kupovinu velikog #roja akcija i najmanja promena u ceni može #iti katastrofalna. etimo se samo kraha #erze )&&F godine kod nas" kada je veliki #roj investitora u kratkom periodu izgu#io znatnu sumu novca. 0a razliku od individualnog kupovanja akcija" kod investicionog fonda nije neophodno veliko znanje o akcijama" jer oda#ir akcija rade za to stru$na lica" $iji je zadatak je da svaki dan prate situaciju na #erzi i analiziraju hartije od vrednosti koje #i mogle doneti najveći prinos. Jednostavnost 7 Uloga investitira u slu$aju investiranja u fondove je znatno olakšana.
Investitor ne mora stalno da prati aktuelna dešavanja na tržištu kapitala" zato što se o tome staraju stru$njaci koji ih prate i #lagovremeno reaguju. @ržišta investicionih fondova su veća i pružaju veće mogućnosti ulaganja što investitorima daje mogućnost da oda#eru fond koji najviše odgovara njihovim potre#ama. Negativne strane ulaganja u investicioni fond
Imajući u vidu da i investicioni fondovi jedan svoj deo ulažu u akcije 3ali i to zavisi od vrste fonda4" investitori tre#a da #udu svesni mogućnosti nastanka privremenih gu#itaka u kratkom roku i da sredstva u investicioni fond ulažu na duži vremenski period 3od tri godine i više4" kako #i ostvarili i željeni prinos. Investitori ne znaju šta ta$no sadrži portfolio fonda i ne mogu da uti$u na investicione odluke koje donosi društvo za upravljanje. 0atim" investitori su dužni da plaćaju naknadu za upravljanje fondom" #ez o#zira da li posluje sa gu#icima i do#icima. Ovo su informacije koje tre#a da #udu poznate svakom investitoru" a naro$ito kada je re$ o informacijama o riziku ulaganja.
5
;. /izici ulaganja vaka inveticija sa so#om nosi rizik. Investitori moraju #iti do#ro upoznati sa rizicima sa kojima se suo$avaju ulažući svoju imovinu. ored klasi$nih politi$kih i ekonomskih rizika" postoje i neki karakteristi$ni samo za osiguravajuća društva. /izik može #iti sistematski 3onaj koji upravlja$ ne može da iz#egne4 i nesistematski 3onaj rizik koji se može ograni$iti diverzifikacijom i odgovarajućim iz#orom ulaganja4. Investicioni fondovi se suo$avaju sa sledećim rizicima u svom poslovanju> *4 Tržišni rizik 7 @ržišni rizik predstavlja verovatnoću nastanka negativnih efekata na vrednost imovine fonda uzrokovanih promenama na tržištu i pose#no o#uhvata sledeće rizike> rizik promene kamatnih stopa" rizik promene cena hartija od vrednosti i valutni rizik. )4 Rizik proene cena !artija od vrednosti 7 Gartije od vrednosti su podložne fluktuacijama cene usled tržišnih i netržišnih uslova. U zavisnosti od situacije na finansijskom tržištu" kao i od drugih spoljnih faktora" vrednost hartija od vrednosti može da raste i opada. ovećanje njihove cene će dovesti da povećanja prihoda fonda" dok pad njihove vrednosti može da prouzrokuje velike gu#itke fondu" zavisno od toga u koje hartije od vrednosti je fond ulagao. 0ato je #itno da se pristupi diverzifikaciji portfelja i da se do#rom politikom ulaganja investira u hartije od vrednosti većeg #roja preduzeća. ,4 "alutni rizik 7 Do valutnog rizika može doći usled aktivnosti na inostranom tržištu kao i usled ulaganja na domaćem tržištu u hartije od vrednosti denominirane u stranoj valuti 3rizik proisti$e iz mogućnosti depresijacije dinara u odnosu na strane valute4. ;4 #reditni rizik 7 1reditni rizik predstavlja verovatnoću nemogućnosti izdavaoca hartija od vrednosti da ne izmiri svoje o#aveze u trenutku dospeća. 1ako #i se umanjila izloženost kreditnom riziku" imovina fonda se ulaže u hartije od vrednosti izdavaoca sa do#rim kreditnim rejtingom. %4 $perativni rizik 7 Društvo za upravljanje investicionim fondom ima klju$nu ulogu u funkcionisanju i poslovanju fonda. Hilo kakva mogućnost nastanka negativnih efekata na poslovni i finansijski položaj Društva za upravljanje" predstavlja operativni rizik. /e$ je promenama koje uti$u na radu zaposlenih" o postojanju neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa" neadekvatnom upravljanja informacionim sistemom i drugim sistemima" kao i z#og nepredvidivih eksternih doga2aja. 6
<4 Rizik likvidnosti 7 vako preduzeće mora da se stara i da održava svoju likvidnost" dajući time signal klijentima da je sposo#no da #lagovremeno izvršava svoje o#aveze. /izik likvidnosti je verovatnoća nastanka negativnih efekata na sposo#nost fonda da ispunjava svoje dospele o#aveze. F4 Rizik proene poreski! propisa 7 romene poreskih propisa može zna$ajno da uti$e na profita#ilnost ulaganja u otvoreni investicioni fond. 4 Rizik zelje 7 Doga2aji u sferi politi$kog" ekonomskog i socijalnog života odre2enog izdavaoca" odnosno dužnika" mogu da uti$u na promenu cena hartija od vrednosti i nemogućnost izmirenja o#aveza dužnika. ve to dovodi do pogoršanja poslovanja investicionog fonda. 3npr" ratovi" sankcije itd4. Iako se pre donošenja odluke o ulaganju" prethodno vrši analiza zasnovana na kreditnom rejtingu i makroekonomskim pokazateljima zemlje u koju će se ulaganje izvršiti. Ulaganja će se pre izvršiti u one zemlje sa zdravijom ekonomskom i politi$kom slikom" sa visokim kreditnim rejtingom" a koje nisu opterećene politi$kim i ekonomskim za#ranama. ored navedenih rizika" postoje i oni koji su specifi$ni za osiguravajuća društva kao što su rizik nedovoljnosti tehni$kih rezervi ili rizik katasrofalnih šteta. Investicioni fondovi moraju da na2u na$ine kako da iz#egnu pomenute rizike ili da ih #ar svedu na minimum. Osnovni princip koga se pridržavaju je upravo diverzifikacija portfelja kroz ulaganje u razli$ite vrste hartija od vrednosti. ?a ovaj na$in" investicioni fondovi o#ez#e2uju sigurnost svog poslovanja kroz smanjenje rizika. ?ažalost" za razliku od ostalih razvijenih zemalja" investicioni fondovi kod nas još uvek nemaju #udućnost" investitori se pre opredeljuju za alternativne vidove ulaganja" naro$ito za štednju u #ankama. /azlog tome je loša situacija na finansijskom tržištu koja je prouzrokovala nepoverenje investitora. 5nogi od njih su do sada već izgu#ili dovoljno novca na #erzi i nisu spremni za nova rizi$na ulaganja.
%. Vrste investicionih fondova Investicioni fondovi se mogu podeliti na više na$ina. Gartije od vrednosti u koje ulažu je osnova njihovih najvažnijih podela. Investicioni fondovi se dele i na osnovu na$ina kupovine i prodaje njihovih akcija" kao i na osnovu ro$nosti hartija od vrednosti iz njihovog portfolia i na osnovu strukture hartija od vrednosti u njihovom portfoliu. Otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi
7
Investicioni fondovi se" po na$inu investiranja u njih i povla$enju sredstava iz njih" mogu podeliti na otvorene i zatvorene. Otvoreni investicioni fondovi su dominantno prisutni na tržištu kako po ukupnom #roju" tako i po aktivi kojom raspolažu. Otvoreni investicioni fondovi imaju o#avezu da stalno prodaju investicione jedinice zainteresovanim investitorima kao i da ih" na njihov zahtev" otkupljuju. Otkup investicionih jedinica izlaže fondove likvidnosnom riziku z#og koga otvoreni investicioni fondovi investiraju" gotovo u potpunosti" u hartije od vrednosti kojima se aktivno trguje u sekundarnom prometu. Otvoreni investicioni fondovi dosta ulažu u propagandu jer rast kapitala fondova" kroz rast prodaje njihovih investicionih jedinica" uz konstantnu proviziju za portfolio menadžment" uvećava njihove prihode. Investiciona jedinica je srazmerni o#ra$unski udeo u ukupnoj neto imovini investicionog fonda.; Izdaje ih društvo za upravljanje za ra$un fonda i one predstavljaju jedan u nizu jednakih delova na koje je podeljena cela neto imovina fonda. Eena investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine otvorenog fonda po investicionoj jedinici na dan uplate" uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje u skladu sa pravilnikom o tarifi" pri $emu ulaga$ ne može da stekne više od )&' neto vrednosti imovine otvorenog fonda.% 1upujući investicione jedinice" investitor sti$e odre2ena prava. /e$ je o sledećim pravima> pravo na srazmerni deo prihoda fonda" pravo na otkup" pravo na srazmerni deo imovine fonda u slu$aju raspuštanja i druga prava predvi2ena zakonom. 6edinica se može preneti na drugo lice nasle2em ili poklonom" ali ne i prodajom. Ulaga$ nema pravo da jedinicu proda na tržištu trećem licu" već samo može da je vrati fondu po ceni srazmernog dela neto imovine fonda koju ima u trenutku vraćanja 3otkupa4. !ko fond nema o#avezu da po zahtevu svojih ulaga$a otkupljuje njihove uloge" onda on deluje kao zatvoreni fond i to kao pravno lice" u svojstvu akcionarskog društva i prikuplja sredstva prodajom akcija putem javne ponude. 0ato" za razliku od otvorenog fonda" ulaga$ ovde nema pravo da traži otkup akcija" već može da ih proda trećem licu na tržištu. !kciju zatvorenog investicionog fonda investitori mogu da kupe tj. da u fond ulože sredstva" ili na inicijalnoj javnoj emisiji akcija 3IO 7 initial pu#lic offering4 ili na #erzi i u van#erzanskom prometu" kao već emitovanu akciju svake druge kompanije. voja sredstva investitori iz zatvorenog fonda mogu da povuku samo direktnom prodajom drugom 4 0I8"
$l. ).
5 0I8"
$l. ;<. 8
zainteresovanom investitoru" preko #erze ili u van#erzanskom prometu. Dakle" po pitanju inicijalne ponude akcija postoji izvesna sli$nost izme2u otvorenih i zatvorenih investicionih fondova" ali po pitanju njihovog sekundarnog prometa" postoji izrazita razli$itost. ri tome" u sekundarnom prometu akcija zatvorenih investicionih fondova nema nikakve garancije da će prodajna cena odgovarati neto vrednosti imovine fonda. Ona se" kao i kod akcija drugih javnih kompanija" formira na osnovu ponude i tražnje i ne postoji nikakvo pravilo da kupci za akciju moraju platiti neto vrednost imovine fonda. Investicioni fondovi na tržištu novca i tržištu kapitala
?a osnovu ro$nosti hartija od vrednosti iz njihovog portfolia" investicioni fondovi se dele na investicione fondove koji investiraju na tržištu novca 3moneJ market funds4 i investicione fondove koji investiraju" pretežno" na dugoro$nom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala 3long7 term funds4. ?a tržištu novca" fondovi uglavnom investiraju u kratkoro$ne o#veznice države" ugovore o rekupovini sredstava 3/(O transakcije4" #ankarske depozitne certifikate i komercijalne zapise. Investicione kompanije na tržištu novca 3moneJ7market funds4 zovu se još i likvidni investicioni fondovi. Oni su formalno otvoreni investicioni fondovi" ali im dividende više li$e na kamate i veoma su sli$ni #ankarskim ra$unima. ?a tržištu kapitala" fondovi pretežno investiraju u o#veznice i akcije i to u dugoro$ne o#veznice preduzeća" dugoro$ne državne o#veznice" municipalne o#veznice" hipotekarne založnice" konverti#ilne o#veznice kao i sve vrste akcija. 8ondovi tako2e aktivno investiraju i u finansijske derivate 7 opcije" fju$erse i varante. Vrste investicionih fondova po investicionim ciljevima
truktura hartija od vrednosti u portfoliu zavisi od investicionih ciljeva investicionih fondova. o tom kriterijumu" oni se mogu podeliti u veliki #roj grupa. Keneralno" investicioni fondovi koji posluju na dugoro$nom finansijskom tržištu mogu investirati" pretežno" u akcije - fondovi akcija - 3eLuitJ funds4 ili pretežno u o#veznice - fondovi o#veznica - 3#ond funds4. Investicioni ciljevi svih investicionih fondova o#avezno su nazna$eni u njihovim prospektima. U zavisnosti od investicionih ciljeva" investicioni fondovi koji investiraju" pretežno" u akcije mogu se podeliti u više grupa. ?ekima je cilj investirati u 9
preduzeća koja donose sta#ilan prihod" drugima u preduzeća koja 9#rzo rastu: tj. donose kapitalne do#itke. ?eki se opredeljuju samo za neke privredne grane" drugi" pak" za egzoti$ne tehnologijeM neki investiraju u pojedine zemlje i regione u inostranstvu" drugi podražavaju neki #erzanski indeks.
<. Organizacija investicionih fondova Investicionim fondovima upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima. Društvo za upravljanje investicionim fondom organizovano je kao zatvoreno akcionarsko društvo i u svom sastavu može imati više investiconih fondova sa razli$itim politikama ulaganja i prinosa. Društvo za upravljanje investicionim fondovima upravlja fondom" vodi investicionu politiku" donosi investicione odluke" vodi evidenciju o $lanovima fonda i vrednosti njihovih udela u fondu" o#avlja odre2ene administrativne" ra$unovodstvene i marketinške poslove u ime fonda. ?a vrhu piramide društva je kupštima akcionara" zatim dolaze upravni i izvršni od#or. Izvršni od#or se deli na direktora izvršnog od#ora koji rukovodi sektorom marketinga" prodaje" upravljanja imovinom i $lana izvršnog od#ora koji je zadužen za odeljenje finansija i pravne poslove u $ijem sastavu se nalazi i interna kontrola i revizija. Organizaciona šema otvorenog investicionog fonda deli se na sektor opštih poslova i sektor za upravljanje portfoliom. U opšte poslove ulazi finansijsko pravni sektor i sektor za poslove marketinga i prodaje" i njihova uloga je da podrže rad sektora za upravljanje portfoliom" koji predstavlja osnovni pokrereta$ investicionog fonda i od $ijih odluka zavisi i vrednost investicionih jedinica. astavni delovi sektora za upravljanje portfoliom su direktor sektora" portfolio menadžer i investicioni analiti$ar. ?jihov zadatak je analiza finansijskog tržišta i njegovih u$esnika" na osnovu koje donose investicione odluke. ri donošenju odluka moraju voditi ra$una da prikupljena sredstva ulažu u prortfolio koji će pratiti opredeljenost fonda prema riziku i prinosima. truktura zatvorenog investicionog fonda sastoji se od> skupštine akcionara tj. vlasnika akcija" upravnog od#ora" menadžmenta kompanije tj. investicionih i finansijskih savetnika" nezavisnog poverenika" posrednika transfera i glavnog potpisnika. ?a vrhu organizacione 10
strukture nalazi se skupština akcionara" koja #ira i razrešava $lanove upravnog od#ora. Investitori tj. akcionari su ujedno i vlasnici investicionog fonda i oni su ti koji podnose investicioni rizik. Upravni od#or je odgovoran za sveo#uhvatno upravljanje kompanijom" za realizaciju investicionih ciljeva i investicione politike fonda. Upravni od#or nadgleda rad menadžmenta kompanije i investicionog savetnika tj. portfolio menadžmenta. 5enadžment kompanija $ine investicioni savetnici i finansijski analiti$ari. Oni predstavljaju tzv. operativni menadžment fonda. 5enadžment kompanija je specijalizovana institucija za upravljanje portfoliom i naj$ešće je deo neke investicione #anke" komercijalne #anke" #rokersko7dilerske kuće itd. Od znanja" stru$nosti" procene i odluke" investicionih i finansijskih savetnika" zavisi uspeh poslovanja celog fonda. ?jihovi zadaci su praćenje" analiza i predvidjanje tržišnih kretanja" donošenje investicionih odluka" kreiranje i upravljanje portfoliom... Distri#utivno7prodajna organizacija investicionog fonda o#uhvata niz posrednika. @u se nalaze poverenik" posrednik transfera i glavni potpisnik. overenik je nezavisna institucija koja je nadležna za izvršavanje naloga investicionog savetnika" odnosno odluke operativnog menadžmenta. ?ezavisna institucija vrši isplate i izdaje priznanice o transakcijama fonda. ?jeno zaduženje je da $uva aktivu fonda tj. njegovu gotovinu i hartije od vrednosti portfolia. U velikom #roju slućajeva ulogu poverenika o#avlja #anka. 0atim dolazimo do posrednika transfera koji je nadležan za sprovo2enje transakcija sa akcionarima. @e transakcije se sastoje od prodaje i otkupa akcija" distri#ucije dividendi i realizovanih kapitalnih do#itaka" vodjenja investicionih dosijea akcionara. 0aduženje potpisnika je marketing i distri#ucija novih emisija akcija fonda. ostoje dva na$ina prodaje akcija fonda a to su prodaja na :velikoN i prodaja na :maloN. rva predstavlja prodaju #rokersko7dilerskim kućama" a druga direktno investitorima. Ovi poslovi se mogu o#avljati interno i eksterno. Interno" kada se deo fonda ili menadžment kompanija #avi nazna$enim poslovima" a eksterno" kada ugovorne #rokersko7dilerske kuće" #anke" i druge institucije u svojim centralama i kroz mrežu svojih predstavništva širom zemlje" vrše nazna$ene poslove za ra$un i u ime investicionog fonda.
F. Investicioni fondovi u r#iji
11
?ov$ani fondovi su preuzeli primat na našem tržištu investicionih fondova" a takav trend će opstati sve dok kod investitora preovla2uje averzija prema riziku. Investicioni fondovi u r#iji postoje u r#iji punih osam godina. Od )&&F. godine" kada su prvi fondovi po$eli sa radom pa do danas" $itava industrija je prošla kroz više faza razvoja i velikih promena. Klo#alna finansijska kriza koja je iz#ila krajem )&&F i rezultirala velikim padom cena akcija na svim svetskim tržištima" zadala je #olan udarac tada mladoj industriji fondova u r#iji. ored pada vrednosti imovine koje su fondovi imali pod upravljanjem" došlo je i do pada poverenja investitora u plasmane u rizi$ne hartije od vrednosti. O#a ova negativna efekta imala su veliki uticaj na razvoj tržišta investicionih fondova u r#iji" i rezultirali su smanjenjem #roja fondova i društava koja njima upravljaju. U prve dve godine poslovanja" na našem tržištu osnovano je preko dvadeset investicionih fondova" kojima je upravljalo preko deset društava za upravljanje. ?akon više godina konsolidacije" reorganizacije" preuzimanja i spajanja fondova" na tržištu trenutno posluje jedanaest otvorenih investicionih fondova" i jedan zatvoreni. 8ondovi su pod upravom $etiri društva za upravljanje" koja su na kraju )&*;. godine raspolagala sa oko %& miliona evra imovine. 5e2u otvorenim investicionim fondovima" na našem tržištu posluje pet fondova rasta vrednosti imovine" koji ulažu imovinu pretežno u akcije kompanija na domaćem i na inostranim tržištima. ?a kraju godine" vrednost imovine ovih fondova iznosila oko miliona evra. U odnosu na prethodnu godinu" apsolutna vrednost imovine ovih fondova je povećana za više od dva miliona evra" ali je u relativnom u$ešću opala za oko *&'. rose$an ponderisan prinos ovog sektora fondova je F'" što je u rangu sa repernim indeksom #eogradske #erze. 5e2u #alansiranim fondovima" koji ulažu imovinu u dužni$ke i vlasni$ke hartije i nov$ane depozite" poslovao je jedan fond" sa *"% miliona evra imovine. Daleko najpopularniji o#lik fondova na našem tržištu su fondovi o$uvanja vrednosti imovine" odnosno nov$ani fondovi. ?a kraju )&*;. godine u r#iji je poslovalo pet fondova u ovom sektoru i raspolagalo imovinom oko ;& miliona evra. Ovi fondovi imaju najniži stepen rizika" i mogu ulagati samo u dužni$ke hartije i #ankarske depozite. 5e2u njima se razlikuju dinarski i evro nov$ani fondovi" u zavisnosti da li su im plasmani denominovani u dinare ili evre. (vro fondovi imaju dva izvora prinosa" od kamate na plasmane u o#veznice i depozite" i od promene vrednosti kursa dinara. U uslovima sta#ilne vrednosti dinara prema evropskoj moneti" 12
ili njegovog ja$anja" ovi fondovi ostaju #ez drugog izvora prinosa i pod#acuju u odnosu na dinarske fondove. /azlog je znatno niža kamata na depozite i druge plasmane denominovane u evrima u odnosu na dinarske kamate. U godini za nama domaća valuta je za#eležila #lagu deprecijaciju u odnosu na evropsku valutu" pa su evro nov$ani fondovi za#eležili prinos oko ,'" dok su dinarski za#eležili rast investicionih jedinica od oko *&'. ?avedeni pokazatelji govore da je nastavljen trend iz )&*). i )&*,. godine" u kojoj su fondovi o$uvanja vrednosti nadmašili ostale fondove po prinosu" i po povećanju vrednosti imovine. otpuno je jasno da su nov$ani fondovi preuzeli primat na našem tržištu investicionih fondova" i da se takva situacija teško može promeniti dokle god kod investitora averzija prema riziku #ude na visokom nivou" a akcijski fondovi ne #udu prikazali u kontinuitetu veće stope prinosa svojim ulaga$ima u odnosu na njihove niskorizi$ne alternative. @ri su faktora koja otežavaju akcijskim fondovima da prikupe veći iznos uloga. rvi je psihološki" i ogleda se u izgu#ljenom poverenju investitora" koji još imaju sveža sećanja na veliku krizu i gu#itke koji su imali. vi fondovi rasta vrednosti koji su osnovani pre )&&=. godine i dalje imaju negativan prinos ako se kao reper uzme njihova vrednost od osnivanja" a njihove investicione jedinice se kreću na nivou od ,&' do <%' od po$etnih vrednosti. Drugi faktor jeste sistemski" i ogleda se u skromnom kvalitetu domaćeg tržišta kapitala" oskudne ponude tržišnog materijala kojima #i fondovi o#ogatili svoje portfelje" i veoma dominantnom položaju #anaka u finansijskom sistemu. @reći faktor jeste zakonska regulativa koja se odnosi na ovu o#last poslovanja" koja je jako rigidna" nefleksi#ilna i #ez adekvatnog reagovanja na svetska finansijska kretanja i procese. Ured#e koje se donose" donose se sa zakašnjenjem ili se uopšte ne donose" #ez o#zira što udruženja društava za upravljanje investicionim fondovima stalno dostavljaju raznorazne predloge kako unaprediti naše finansijsko zakonodavstvo. Osnovni pokazatelji kvaliteta tržišta jesu likvidnost" transparentnost" kvalitet i korporativna kultura kotiranih kompanija. o svakom od ovih pokazatelja naše tržište zaostaje za drugim tržištima u razvoju i taj jaz nema tendenciju smanjenja. ?a našoj #erzi svake godine je sve manje do#rih kompanija koje #i mogle #iti interesantne investitorima. /azlog za to je sve $ešća praksa preuzimanja od strane većinskih vlasnika" pretvaranja firmi u zatvorena društva i njihovo povla$enje sa #erze. 0#og jako sla#e likvidnosti" trenutno svega *, kompanija ispunjava uslove da #ude u korpi indeksa #eogradske #erze" iako indeks u svom imenu i dalje sadrži #roj *%. vake godine na tržištu ostaje jedna manje serija o#veznica stare devizne štednje" tako da za 13
godinu dana u #erzanskom poslovanju prakti$no neće #iti instrumenata sa fiksnim prinosom. @ržište na kome je ste$aj državnih #anaka u$estala pojava i gde se uporno provla$e pri$e o sumnjivim privatizacijama" a #ez ikakvog pravnog epiloga" stvara am#ijent koji se ne može smatrati kvalitetnim za ulaganje. 8ondovima trenutno jesu dostupna strana tržišta" koja su likvidna i sa velikom ponudom hartija za ulaganje" ali sam proces investiranja i administriranja hartija na njima je dosta rizi$niji i skuplji. rivredna društva u r#iji za finansiranje projekata" opreme i trajnih o#rtnih sredstava i dalje se oslanjaju na #anke" iako je u celom svetu #ankarski kredit najskuplji o#lik finansiranja. 1ompanije iz#egavaju da prikupljaju nov$ana sredstva emitovanjem korporativnih o#veznica i time" pored #anaka" uklju$e investicione fondove i širu investicionu javnost kao izvor finansiranja. ored korporativnih o#veznica" još jedan o#lik dužni$kih hartija ima prostor da zaživi na našem tržištu" a to su municipalne o#veznice koje emituju jedinice lokalne samouprave. /azvoj ova dva tržišna segmenta sigurno #i pružio fondovima veći iz#or materijala za kreiranje diversifikovanog portfelja. U razvijenim državama" ulaga$i u fondove su oslo#o2eni plaćanja poreza na kapitalnu do#it" ukoliko ti fondovi 3ta eempt funds4 investiraju sredstva u tržišne instrumente koji su oslo#o2eni poreza. U r#iji su kamata na dinarsku štednju" kao i kamata od državnih zapisa i o#veznica oslo#o2eni plaćanja poreza. o#zirom da dinarski nov$ani fondovi investiraju isklju$ivo u te instrumente" #ilo #i logi$no da i prinos na takve fondove #ude oslo#o2en poreza. Ukoliko #i naša država prihvatila tu praksu" u$inila #i ovu vrstu fondova konkurentnijom od tradicionalnih o#lika plasmana" i pružila im dodatni prostor za privla$enje novih investitora. odatak da je vrednost imovine fondova u )&*;. više nego udvostru$ena u odnosu na )&*). godinu ide u prilog tome da je deo investitora uvideo prednosti ove vrste plasmana. 5e2utim" iznos uložen u investicione fondove je i dalje veoma mali u odnosu na potencijal koji ima tržište. reko osam milijardi evra se nalazi na deviznoj štednji u #ankama" a veliki iznos je još tezaurisan u materijalnom o#liku u privatnim sefovima" fiokama i sli$nim mestima. U$ešće investicionih fondova u ukupnom finansijskom potencijalu našeg tržišta je svega &"%'" što je daleko niže od nekih zemalja u okruženjua naro$ito od u$ešća fondova u razvijenim zemljama. ?esumnjivo je da postoji veliki potencijal za razvoj tržišta fondova u r#iji u narednom periodu" a stepen kojim će rasti njihova veli$ina i uticaj pre svega zavisi od ostvarenog prinosa kojim će vratiti poverenje ulaga$a i oja$ati svoju ulogu na tržištu. 14
0aklju$ak Investicioni fondovi su u r#iji relativno nova stvar" pošto je 0akon o investicionim fondovima donet polovinom )&&<. godine" a u praksi po$eo da se primenjuje po$etkom )&&F. kada je i prvi fond je po$eo sa radom. o#zirom na krizu koja na Heogradskoj #erzi traje već oko sedam godine 3po$ev od kraja )&&F godine4" dovela je do toga da investicioni fodnovi u r#iji ne za#eleže zna$ajnije skokove vrednosti investicionih jedinica" niti zna$ajnije skokove u vrednosti prikupljenih nov$anih sredstava. 6edino penzioni investicioni fondovi imaju sta#ilan rast i prikupljenih nov$anih sredstava i neto vrednosti. Ukoliko pogledamo zemlje regiona" odnosno zemlje #ivše 6ugoslavije" videćemo da se r#ija nalazi na samom za$elju i kaska sa razvojem sektora investicionih fondova. lovenija" kao 15
prva od zemalja #ivše 6ugoslavije koja je postala $lanica (U" prednja$i po pitanju sektora investionih fondova" pa tako u loveniji danas radi oko ,&& fondova najrazli$itijih vrsta. li$na je situacija i u Grvatskoj gde trenutno posluje preko *&& fondova" pri $emu su prvi otvoreni još )&&*. godine. Hitno je istaći da u ove dve države postoji jasna disperzija izme2u fondova razli$itih tipova" pa tako u hrvatskoj postoje akcijski" o#vezni$ki" mešoviti i nov$ani fondovi" dok je kod nas situacija drasti$no druga$ija" jer svi fondovi koji trenutno posluju su mešoviti. I druge #ivše repu#like prednja$e po #roju investicionih fondova" pa ih tako u Hosni i Gercegovini ima preko )&" dok u 5akedoniji postoji *) registrovanih investicionih fondova. U prilog $injenici da je r#ija poprili$no zaostala za zemljama regiona" govori i podatak o sumi neto aktive fondova u Grvatskoj" koja iznosi oko nekoliko milijardi evra" dok suma neto aktive fondova u r#iji iznosi tek nešto oko %& miliona evra. rema nekim #azi$nim ra$unicama" ta$ka renta#ilnosti poslovanja društva za upravljanje inveticionim fondovima je neto vrednost imovine fonda od oko )& miliona evra. 1ako je finansijsko tržište gladno za novim investicijama" a pri tom postoje i zna$ajna sredstva oro$ena u #ankama" #ez veće mogućnosti za alternativno ulaganje" realno je o$ekivati snažan razvoj sektora investicionih fondova u #udućem periodu.
AI@(/!@U/! 0akon o investicionim fondovima 7 0I8" 9l. glasnik /:" #r. ;<+)&&<" %*+)&&= i ,*+)&** 0akon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata" luž#eni glasnik /" ;F+)&&<. Cor2e Vidicki" 9rednosti i nedostaci investicionih fondova kao finansijskih posrednika:" Škola biznisa" Naučnostručni časopis" <*
PQRSTQR" TWXYZ[\" ]^XW_` XWb\_Y b\\" WYb\ )&*&M Vasiljević" H." Osnovi finansijskog tržišta" 0avet" Heograd" )&&<. oškić" D. ivković" H.3)&&=4> 98inansijska tržišta i institucije:" Eentar za izdava$ku delatnost (konomskog fakulteta u Heogradu 16