Feuerbach, Izbor iz djela dj ela Bit kršćanstva O biti čovjeka -
Životinje Životinje nemaju nemaju religi religije. je. Bitna Bitna razlika razlika čovjek čovjeka a i životi životinje nje je je SVIJEST SVIJEST Svijest Svijest u najstr najstrožem ožem smis smislu, lu, gdje gdje je je nekom nekom i!u i!u "red "redmet met njego njegov v rod rod #dje ima ima svijes svijesti, ti, tamo tamo "osto "ostojiji s"oso s"osonos nostt za znanos znanost. t. $nanost $nanost je svijes svijestt o rodovima Samo i!e i!e kome kome je je "redmet "redmet njegov njegov rod, rod, negova negova it, it, može može učiniti učiniti "red "redmeto metom m druge druge stvari ili i!a "rema nji%ovoj itnoj "rirodi Životinja Životinja ima ima jednos jednostruk truk život život vanjs vanjski ki isti isti sa unutar unutarnjim njim.. &ovjek &ovjek ima dvost dvostruk. ruk. Bit Bit čov čovje jeka ka je "red "redme mett rel relig igij ije e 'graničen 'graničeno o i!e i!e nema svijes svijestt o esko eskonačn načnoj oj iti, iti, jer je grani(a grani(a i!a i!a i grani grani(a (a svijesti. 'graničenu )ali ne i lažnu svijest* zovemo instinkt Bit čovjeka čovjeka,, +to sačinjava sačinjava ljuds ljudskos kost t um, volja, volja, sr(e. sr(e. To To su savr+ens savr+enstva, tva, najvi+e najvi+e snage, svr%a čovjekova "ostojanja. Sami sei svr%a. Beskonačna radost Bez "redmet "redmeta a čovjek čovjek nije nije ni+ta. ni+ta. redme redmett je vlastit vlastita, a, ali "red "redmetn metna a it ovoga ovoga sujekta. o "redmetu "ostaje čovjek svijestan sama see. Svijest o "redmetu "redmetu je samosvijest čovjeka. o "redmetu se očituje it, njegovo istinsko, ojektivno ja. "solu "solutno tno i!e i!e,, og čovje čovjeka ka je je njego njegovo vo vlast vlastito ito i! i!e. e. /jera /jera i!a je i mjera mjera razum razuma. a. 'granič 'graničeno eno i!e i!e 0 ograni ograničen čen razum. razum. li li takvom takvom i!u i!u to nije grani(a, jer je s njim sretno i smireno. 1azum je vidni krug i!a. /isli+ /isli+ li esko eskonačn načno, o, misli+ misli+ i "otvr2u "otvr2uje+ je+ esko eskonačn načnost ost s"oso s"osonost nostii mi+ljenj mi+ljenja. a. Isto Isto i sa osje!anjem. 3ako 3ako i mogao mogao osje!a osje!ajem jem za"azi za"aziti ti ožansk ožansko, o, kad kad osje!aj osje!aj ne ne i io io ožansk ožanske e "rirode4 Božanska Božanska it, koja za"aža osje!aj nije ni+ta nego it osje!aja odu+evljena i očarana samim soom. Bog je čisti čisti,, neograni neograničeni čeni,, sloodni sloodni osje! osje!aj. aj. Svaki Svaki drugi drugi "osta "ostavljen vljenii og je je izvana izvana nametnut. 'sje!aj 'sje!aj je najint najintimni imnija, ja, istovr istovremen emeno o od tee tee različita različita i neovisn neovisna a mo!. 'n 'n je u tei, tei, iznad tee tvoje najvlastitije i!e, koje te me2utim ou%va!a kao neko drugo i!e, ukratko kao tvoj og.
Općenito o biti religije -
-
redm redmet et čovje čovjeka ka nije nije ni+t ni+ta a do njego njegova va "redm "redmetn etna a it. it. 3ako 3ako čovjek čovjek misli misli i kako kako je usmjer usmjeren, en, takav takav je njegov njegov og. og. 3olik 3oliko o vrijedno vrijednosti sti ima ima čovjek, toliko i njegov og. Svijest o ogu je samosvijest samosvijest čovjeka, s"oznaja oga je samos"oznaja čovjeka. o njegovom ogu "re"oznaje+ čovjeka, a "o čovjeku oga ooje je jedno. 'javljena unutra+njost, izraženo ljudsko. 1eli eligij gija a je svečan svečano o otkrive otkrivenje nje sakr sakrive ivenog nog lag laga a čovjeka čovjeka.. 5a"redak 5a"redak relig religija ija je u "romat "romatranj ranju u neko! neko! ojektiv ojektivnog, nog, sada sada kao kao sujektiv sujektivno. no. 6to 6to se smatralo ogom, u"oznaje se kao ljudsko. 1anija religija je idolo"oklonstvo kasnijoj. Svaki na"redak religije je dulja samos"oznaja.
-
1eligija 1eligi ja uoraža uoražava va sei sei jer je je iznad iznad sadržaj sadržaja a ranije ranije religi religije, je, da je uzvi+en uzvi+ena a nad nužnim i vječnim zakonima, da su njen "redmet i sadržaj nadljudski. rotus rotustav tav ožansk ožanskog og i ljudsk ljudskog og je iluzora iluzoran, n, on je u stvari stvari "rotus "rotustav tav ljudsk ljudske e iti i ljudskog individuuma. redmet i sadržaj kr+!anske religije je "osve ljudski. 1eligi 1e ligija ja je odno+ odno+enje enje čovjek čovjeka a "rema "rema samom samome e sei, sei, tj. rem rema a svojoj svojoj iti, iti, ali ali kao "rema nekoj drugoj iti. Sva odre2enja ožanske iti su odre2enja ljudske iti. #dje čovjek čovjek gui ukus ukus za relig religiju, iju, "osta "ostaje je i egzisten egzisten(ija (ija ožja ožja neukusno neukusnom m egzisten(ijom. Bog se ne ne može javit javitii drugači drugačije je nego nego kao +to +to se javlja javlja,, kao čovjek čovjekolik oliko o i!e. i!e. ostoj ostojii za mene samo onako kako i može za mene uvijek "ostojati. Svakoj Svakoj religi religiji ji su ogovi ogovi drugi% drugi% relig religija ija samo samo "redod "redodže že o ogu, ogu, a njen njen og je "ravi "ravi og, kakav je "o sei Vjeruje+ Vjeruje+ u ljuav ljuav kao kao ožansk ožansko o svojstvo svojstvo,, da je og og mudar mudar i dor dorosti ostiv v jer ne zna+ ni+ta olje od dorote i razuma. 1eligi 1e ligija ja je, s iti iti čovjeka čovjeka identi identičan, čan, nazor nazor o iti iti svijeta svijeta i čovjek čovjeka. a. 5o ovaj ovaj religijs religijski ki nazor stoji iznad čovjeka, odu+evljava ga, odre2uje i vlada njime. 3ako 3ako i mogao mogao sumnj sumnjati ati u oga oga koji koji je moja moja it4 it4 Sumnjat Sumnjatii u svoga svoga oga oga znači znači sumnjati u see sama. Svaki novi novi čovjek čovjek je u neku neku ruku ruku novi novi "redik "redikat, at, novi novi talent talent čovječans čovječanstva. tva. 3olik 3oliko o ljudi ljudi "ostoji, toliko snaga i svojstva "osjeduje čovječanstvo. 7a i se se oogatilo oogatilo oga, oga, mora mora čovjek čovjek "ostati "ostati siro siroma+a ma+an. n. &ovjek &ovjek "otvr2u "otvr2uje je u ogu, ogu, ono +to niječe kod see. &ovjek niječe svoje znanje i mi+ljenje, da i i% stavio u oga. 1eligi 1e ligija ja negira negira dor doro o u ljudsk ljudskom om i!u. i!u. &ovjek &ovjek je je zao, "okvar "okvaren, en, nes"os nes"osoan oan za za doro, a og sve doro. 6to se daje daje čovječj čovječjem em ogu, ogu, daje daje se ssei ei samom samome. e. 6to iskaz iskazuje uje čovjek čovjek o ogu, ogu, kaže kaže o sei samome. Tajna relig religije ije &ovjek &ovjek o"red o"redme!u me!uje je svoje svoje i!e i "ravi "ravi onda onda o"et o"et see "redmet "redmetom om ovog o"redme!enog i!a, "retvorenog u sujekt, osou. &ovjek je "redmet oga. &ovjek &ovjek "o ogu ogu i u ogu ogu usmjeruj usmjeruje e see sama sama.. 3ako 3ako i ožans ožanska ka djelat djelatnost nost mogla mogla djelovati u meni, imati ljudsku svr%u da "oolj+a čovjeka, kad sama ne i ila ljudska4 Bog je odijel odijeljena jena i izlučena izlučena,, najsuje najsujektivn ktivnija, ija, najvl najvlasti astitija tija it it čovjeka čovjeka.. 6to je sujektivniji, sujektivniji, ljudskiji og, to vi+e otu2uje sei čovjek svoju sujektivnost, svoju ljudskost. Bog je i!e i!e koje koje djeluj djeluje e i radi radi od see see 0 akt rel religio igiozne zne re"ulz re"ulzivne ivne sile. sile. Bog Bog djeluje djeluje u meni, sa mnom, "o meni, "rin(i" sre!e i dori% ras"oloženja, vlastiti dori "rin(i" i i!e 0 akt religiozne atraktivne sile. 1azvojni 1azvojni tok relig religije ije čovjek čovjek oduzima oduzima ogu, ogu, a sve sve vi+e vi+e sei sei "ri"is "ri"isuje. uje.
Istinska, antropološka bit religije Bog kao biće razuma -
1eligija 1eligi ja je "odvoje "odvojenje nje čovjek čovjeka a sa samim samim soom. soom. &ovjek &ovjek su"r su"rotst otstavlja avlja sei sei oga oga kao su"rotstavljeno su"rotstavljeno mu i!e. Bog nije ono +to je čovjek, čovjek nije ono +to je og. Bog i čovjek čovjek su su ekstrem ekstremi i Bog a"solutn a"solutna a "ozitivno "ozitivnost, st, sadrža sadržajj svi% rea realnos lnosti8 ti8 čovjek čovjek negaitvnost, sadržaj svi% ni+tavnosti. ni+tavnosti.
-
-
-
-
&ovjek &ovjek o"redme o"redme!uje !uje u relig religiji iji svoju svoju tajnu tajnu it. it. 7vojst 7vojstvo vo oga oga i čovjeka čovjeka je je dvojstvo dvojstvo čovjeka sa vl. iti. Bog kao kao ekstrem ekstrem čovjeka, čovjeka, mi+lj mi+ljen en kao ne ljudsk ljudsko, o, jeste jeste o"redme o"redme!ena !ena it it razuma razuma.. Savr+eno, ožansko i!e jest samosvijest razuma, o svome vlastitom savr+enstvu. 1azum 1azum je neutra neutralno, lno, ravno ravnodu+n du+no, o, ne"osto ne"ostojano jano,, nezaslije nezaslije"lje "ljeno no i!e i!e u nama nama 0 čisto, čisto, a9ekta li+eno svijetlo inteligen(ije. inteligen(ije. 1azum 1azum često često ukazuje ukazuje na na gre+k gre+ke e najmilij najmiliji% i% i nas sami% sami%,, time nas nas stavlja stavlja u neugodn neugodne e kolizije sa na+im sr(em. 1azum 1azum je istinsk istinska a s"osono s"osonost st roda8 roda8 sr(e sr(e zastu"a zastu"a "ose "osene ne interes interese, e, individu individue, e, razum o"!e interese.'n je nadljudska, nelična mo! ili it u čovjeku. o razum razumu u i u razumu razumu "osjed "osjeduje uje čovjek čovjek mo! da se uzdigne uzdigne do do o"!i% o"!i% "ojmov "ojmova ai odnosa, da razlikuje "redmet od utisaka i da ga može "romatrati za see, ez veze sa čovjekom. 5auka uo"!e je dokaz, jer je "rodukt ove eskonačne i ožanske djelatnosti. 1azumu 1azumu "rotur "roturiječ iječe e religio religiozni zni antro antro"omo "omor:zm r:zmi, i, on i% odriče odriče ogu, ogu, niječe niječe Bog je je um, um, koji koji se se izraža izražava va i "otvr "otvr2u 2uje je kao kao najvi najvi+e +e i!e i!e.. Bog kao kao meta:z meta:zičk ičko o i!e i!e jest jest intel inteligen igen(ija (ija zadovolje zadovoljena na u sei samoj. samoj. ;m ne ne čini čini see see ovisnim ovisnim o ogu, ogu, ve! oga o sei. sei. Iznad Iznad i!a i!a ožjeg ožjeg stoji stoji i!e i!e razuma. 1azumu "roturiječi "roturiječi da se "ri%vati strastveno i ezumno i!e na mjestu oga. ; ogu ogu "otvr2 "otvr2uje ujemo mo i o"re o"redm dme!u e!ujem jemo o svoj svoj vlastit vlastitii razum razum.. 3ako 3ako misli+ misli+ oga, oga, tako tako sam sam misli+ misli+ 0 mjera mjera tvog tvog oga je mjera mjera tvog tvog razuma. razuma. /isli /isli++ li oga kao ograničenog, razum je ograničen. Bog neograničen 0 razum neograničen. 1azum 1azum je samostal samostalno no i neovi neovisno sno i!e. i!e. &ovjek &ovjek ez razum razuma a jest jest čovjek čovjek ez ez volje, volje, može se zavesti, zaslije"iti, u"otrijeiti od drugi% kao sredstvo. Samo razum razum je i!e i!e koje koje uživa uživa sve stvar stvari, i, a da ga one ne ne uživaju. uživaju. ;živa ;živa samo samo sam sam see, sam sei dovoljan, a"solutni sujekt. Bi!e koje ne može iti vi+e "oniženo do "redmeta nekog drugog i!a, jer čini sve "redmete ojektima, "redikatima sama see, ou%va!a sve stvari u sei. 1azum 1azum je eskon eskonačno ačno i!e. i!e. Besk Beskonač onačnos nostt je ne"osred ne"osredno no "ostavlj "ostavljena ena s jedinst jedinstvom, vom, konačnost sa mno+tvom. 3onačnost "očiva na razli(i egzisten(ije i iti, individualnosti i roda8 eskonačnost na jedinstvu egzisten(ije i iti. 1azum 1azum ili um je nužno nužno i!e. i!e. 3ad 3ad ga ne i i ilo, ilo, ne i ilo ilo ni svijesti, svijesti, sve i i ilo ni+ta ni+ta,, itak jednak neitku. 3ad ne i ne+to egzistiralo, egzistiralo i ni+ta. 3ad ne i "ostojao um, "ostojalo i samo ezumlje. Svijet dakle "ostoji, jer je esmisao da on ne "ostoji. ;m je najneo najneo"%od "%odnije nije i!e i!e 0 najdul najdulja ja i itna itna "otrea. "otrea. Tek Tek je um samos samosvijes vijestt itka, itka, tek se u umu očituje svr%a, smisao itka. ;m je itak koji je sei "redmetom kao samosvr%a 0 konačna svr%a stvari. 6to je sei samom "redmet, to je najvi+e, "osljednje i!e, mo!no za sama see, svemo!no.
Bog kao moralno biće ili zakon -
&ovjek &ovjek se želi želi zadovolji zadovoljiti ti u religi religiji. ji. kak kako o i mogao mogao na!i na!i u ogu ogu utje%e utje%e i mira mira kad kad i og io itno drugačiji. 3ako mogu sudjelovati u njegovom miru ako ne sudjelujem u njegovoj iti4 1azumsk 1azumsko o i umstveno umstveno odre2 odre2enje enje oga oga u religi religiji ji je ono moral moralnog nog savr+e savr+enstva nstva,, dakle realizirana realizirana ideja, "ostavljeno moralno i!e čovjeka.
-
-
Svijest Svijest o moraln moralno o savr+eno savr+enom m i!u i!u li+enom li+enom antr antro"om o"omor:za or:zama ma ostavlj ostavlja a nas %ladn %ladnim, im, jer osje!amo nastojanja, "onor "onor izme2u nas i onog i!a 0 svijest svijest na+e lične ni+tavnosti, one moralne. /oralno /oralno savr+ savr+enst enstvo vo ne ovisi ovisi o "riro "rirodi, di, ve! ve! o volji, volji, ono ono je savr+ena savr+ena volja. volja. redod redodža ža moraln moralno o savr+eno savr+enog g i!a i!a "otiče "otiče na djelov djelovanje. anje. Budu! Budu!ii da me "oziva "oziva da udem ono +to trea da udem, kaže mi u li(e istovremeno +to nisam. &ovjek &ovjek se "odvoj "odvojenja enja izme2 izme2u u see see i savr+ savr+enog enog i!a i!a )neug )neugode ode gre+ gre+ne ne savjes savjesti* ti* osloa2a time +to je svjestan ljuavi kao najvi+e, a"solutne mo!i i istine
Tajna inkarnacije ili bog kao biće srca -
-
ostajanje, ostaj anje, sniža snižavanj vanje e oga do do čovjeka, čovjeka, "ret%od "ret%odii nužno nužno uzvisi uzvisivanje vanje od od čovjeka čovjeka do oga. &ovjek je ve! io u ogu, io sam og, "rije no +to je og "ostao čovjekom. čovjekom. 3ako i inače mogao "ostati čovjekom4 5a+ ss"asi "asitelj telj nije nije og, og, ve! ljua ljuav v. 3ao +to je og og sam sam see ukinuo ukinuo iz ljua ljuavi, vi, tako tako i mi iz ljuavi treamo ukinuti oga. Jer ako ne žrtvujemo oga ljuavi, to žrtvujemo ljuav ogu. Svaka Svaka molitva molitva je ustvari ustvari inkar inkarna(i na(ija ja oga. oga. ;vlači ;vlačim m oga u ljudsk ljudsku u ijedu, ijedu, dajem dajem mu udjela u mojim "atnjama i "otreama. Bog nije glu% na moje tuže, milosrdan je8 odriče svoje ožansko veličanstvo, "ostaje čovjek s čovjekom. :(iran je mojim "atnjama. 5ajjasnij 5ajjasniji, i, najne"r najne"rotivr otivrječni ječniji ji dokaz dokaz da čovjek čovjek "romat "romatra ra u religij religijii see kao kao ožanski ožanski "redmet 0 je ljuav ožja "rema čovjeku, razlog i sredi+te religije. Bog otu2uje svoje ožanstvo zog čovjeka. ; ogu dolazi dolazi do zamjed zamjede e vlastit vlastita a it8 ja ja imam imam vrijedno vrijednosti sti za oga. oga.
Neistinita, teološka bit religije Bitno stanovište religije -
raktičn raktično o svr%a svr%a je religi religije je doroit doroit,, sre!a, sre!a, lažens laženstvo tvo čovjeka čovjeka,, a odnos odnos čovjeka čovjeka "rema ogu ni+ta drugo do njegov odnos "rema svojoj sre!i. 3r+!anst 3r+!anstvo vo se naročit naročito o razlikuj razlikuje e od ostali% ostali% religi religija ja time, time, +to ni jedna jedna druga druga ne ne ističe ističe sre!u čovjeka tako snažno. 5o ova sre!a nije svjetska, zemaljska sre!a i doroit. 1eligi 1e ligija ja "ovezuje "ovezuje sa sa svojim svojim učenjem učenjem "rokle "rokletstvo tstvo i lažen laženstvo stvo.. Blažen Blažen je koji koji vjeruje8 vjeruje8 nesretan, izguljen, "roklet onaj koji ne vjeruje. 5e a"elira dakle na um, ve! na sr(e, na a9ekte stra%a i nade.
-
-
-
-
Bog je "ojam "ojam koji koji nadomj nadomje+ta e+ta nedos nedostatak tatak teori teorije. je. 'n je je oja+nj oja+njenje enje neoja neoja+nji +njivog, vog, koje ni+ta ne oja+njava, jer trea da ojasni sve ez razlike. 5eznanje je to, koje razrje+ava svaku sumnju, jer svaku oara, sve zna, jer ne zna ni+ta odre2eno, jer sve stvari koje im"oniraju umu, nestaju "red religijom. Bitan Bitan akt religi religije, je, u kojem kojem ona odjelo odjelotvor tvoruje uje ono ono +to smo smo označili označili kao njenu njenu it, jeste molitva. /olitva /olitva je svemogu!a. svemogu!a. 6to "oožni "oožni u molitvi molitvi "riželjkuju, "riželjkuju, to og is"unjava. ; molitvi molitvi se se ora!a ora!a ne"osr ne"osredno edno ogu. ogu. Bog Bog je dakle dakle ne"osr ne"osredni edni uzr uzrok, ok, is"unje is"unjena na molitva, mo! koja ostvaruje molitvu. ne"osredno djelovanje ožje jeste čudo 0 zato leži u iti čudo u zoru religije 0 religija oja+njava sve na čudesan način. #dje "očinje religija, "očinje i čudo. &ovjek &ovjek nužno nužno u religi religijiji "ostavlj "ostavlja a svoju svoju it izvan izvan see, see, svoju svoju it it kao neku neku drugu drugu it. it. Bog je njegovo drugo ja, izguljena "olovi(a, u ogu se u"ot"unjuje. u"ot"unjuje. Bog mu je "otrea8 nedostaje nedostaje mu ne+to, a da ne zna +to mu nedostaje. Bog "ri"ada njegovom i!u. 1eligi 1e ligija ja ne zna zna ni+ta ni+ta o rados radostima tima mislio mislio(a, (a, radost radostima ima istraž istraživan ivanja ja "rirod "rirode, e, radostima umjetnika. 5edostaje joj zor univerzuma, svijesti stvarno eskonačnog, svijesti roda. Bog je čisti, čisti, neu"r neu"rljan ljani, i, teoret teoretski ski ili estets estetski ki zor. zor. Bog je ojekt, ojekt, "rema "rema kojem kojemu u se religiozni čovjek ojektivno odnosi8 u ogu mu je "redmet zog sama see "redmet. Bog je samosvr%a.
Prethodne teze za reformu lozoje -
-
Tajna teologi teologije je je antro"ol antro"ologija ogija.. Tajna Tajna s"eku s"ekulativ lativne ne :lozo:je :lozo:je je s"ekulat s"ekulativna ivna teologija )ožansko i!e "remje+ta u ovostranost* anteiz a nteizam am je monot monoteiza eizam m sa "redik "redikatom atom "olit "oliteizm eizma, a, tj. &ini samos samostalna talna i!a "oliteizma "redikatima, atriutima jednog samostalnog i!a. Tako2er je nega(ija teologije sa stanovi+ta teologije. "stra%i "stra%irati rati znači znači "ostavit "ostavitii it "riro "rirode de izvan izvan "rirode, "rirode, it it mi+lje mi+ljenja nja izvan izvan akta akta mi+ljenja. Bol je izvor izvor "oezi "oezije. je. vjera vjera u onost onostrano ranost st čini čini svaku svaku ol "rividn "rividnom om i neisti neistinito nitom. m. očet o četak ak :lozo: :lozo:je je je kon konačn ačno, o, odre odre2en 2eno, o, zil ziljsk jsko. o. =ilozo:ja ilozo:ja je s"ozn s"oznaja aja onoga, onoga, +to +to "ostoji. "ostoji. 5ajvi+i 5ajvi+i zak zakon on i zadatak, zadatak, misli misliti ti i s"oznat s"oznatii stvari i iti, kakve jesu. rosto rostorr i vrijeme vrijeme oli(i oli(i su egzis egzisten( ten(ije ije svega svega i!a. i!a. Egzisten Egzisten(ija (ija je samo samo egzist egzisten(i en(ija ja u "rostoru i vremenu #dje nema nema grani( grani(e, e, vremena vremena,, "otrea, "otrea, tamo tamo nema nema ni kvalite kvalitete, te, ni energije energije,, ni du%a, du%a, ni ljuavi. Samo i!e koje je u nuždi, jest nužno i!e. Egzisten(ija ez "otrea jest suvi+na egzisten(ija. egzisten(ija. Bitna oru2a, oru2a, organi organi :lozo:je :lozo:je jesu jesu glava, glava, izvor izvor aktivno aktivnosti, sti, sloo sloode, de, meta:z meta:zičk ičke e eskonačnosti, idealizma, i sr(e, izvor "atnje, konačnosti, "otree, senzualizma. Teoretski Teoretski mi+ljenje i zor zor.. /i+ljenje /i+ljenje je "otrea glave, zor, osjetilo, osjetilo, "otrea "otrea sr(a. sr(a. Bit i egzisten(ija. Istinski Istinski je je odnos odnos mi+ljen mi+ljena a i itka itka samo samo ovaj ovaj itak itak je suje sujekt, kt, a mi+lj mi+ljenje enje "red "redikat ikat.. /i+ljenje "ostoji "o itku, a ne itak "o mi+ljenju. Bitak "ostoji iz see i "o sei, ima svoj uzrok u sei.
-
&ovjek &ovjek je egziste egzisten(ij n(ija a sloode, sloode, ličnosti ličnosti,, "rava. "rava. Samo Samo je čovjek čovjek osnov osnov i tlo tlo =i(%te =i(%teova ova >Ja?,
Načela lozoje budućnosti -
-
-
$ada!a $ada!a novijeg novijeg vremena vremena ila je ostvar ostvarenje enje i očovječe očovječenje nje oga oga 0 "reora "reoražaj žaj i razrje+enje teologije u antro"ologiji 1eligi 1e ligiozni ozni ili ili "raktič "raktični ni način način ovog očovje očovječenj čenja a io je ro rotesta testantiz ntizam. am. Bog Bog koji koji je čovjek, dakle ljudski og. 5ije on vi+e teologija, itno je on samo kristologija, tj. 1eligiozna antro"ologija. 1a(iona 1a(ionalno lno ili teor teoretsk etsko o ora2iva ora2ivanje nje i razrje+ razrje+enje enje oga oga onostran onostranog og i es"red es"redmetn metnog og za religiju jest s"ekulativna :lozo:ja. Bit s"ekulativne :lozo:je nije ni+ta do ra(ionalizirana, realizirana, "redočena it oga. 'na je istinska, konzekventna, umna teologija. Bog koji koji sse e "redst "redstavlja avlja kao kao od uma uma različ različito, ito, samo samostaln stalno o i!e, i!e, nužno nužno je da se konačno identi:(ira sa umom, u"ozna, ostvari i "redoči kao i!e uma. To je "ovijesno značenje s"ekulativne :lozo:je. ;m koji koji misl mislii oga oga kao neograni neograničeno čeno i!e, i!e, misli misli u ogu ogu samo samo svoju svoju vlastit vlastitu u neograničenost. 5užnost 5užnost "rvog "rvog,, najvi+e najvi+eg g i!a i!a "očiva "očiva na "ret"os "ret"ostav(i tav(i da je jedino jedino razum razum "rvo "rvo i najvi+e, nužno i istinsko i!e. 5užno je ono i!e koje trea nužno misliti, koje se ne može zanijekati ili ukinuti, ali samo kao i!e koje saamo misli. ; nužnom i!u dokazuje i "okazuje um svoju vlastitu nužnost i realnost. redme redmet, t, na koga koga se se neko neko i!e nužno nužno odnosi odnosi nije nije ni+ta ni+ta drugo drugo do njego njegovo vo očitova očitovano no i!e. ko je je og "red "redmet met čovjeka čovjeka,, to je u i!u i!u ovog ovog "redme "redmeta ta izraženo izraženo samo samo vlastito vlastito i!e čovjeka. 7a neka misaona i!a doiju nekoliko "aragra9a kr+!anske dogmatike, u tome i vidjeli samo de:ni(ije na+i% vlastiti% i!a. 'naj komu komu je je najvi+e najvi+e i!e i!e "redme "redmet, t, sam je najvi+e najvi+e i!e. i!e. ko ko nam nam je og og "redme "redmet, t, u njem se očituje i!e čovjeka. Bitna svojstva svojstva ili ili "redik "redikati ati ožans ožansko kog g i!a su su itna itna svojstva svojstva ili ili "redik "redikati ati s"ekulativne s"ekulativne :lozo:je. Bog je čisti čisti du%, du%, čista čista it, it, čista čista djelatn djelatnost ost 0 li+en li+en stras strasti, ti, izvanjs izvanjski% ki% odre2 odre2enja enja,, osjetilnosti, osjetilnosti, materije. S"ekulativna S"ekulativna :lozo:ja je ovaj čisti du% )djelatnost* ostvarena kao akt mi+ljenja 0 a"solutno i!e kao a"solutno mi+ljenje Bog je misao misaono no i!e, i!e, no "red "redmeti meti koje koje misli misli nisu, nisu, kao ni ni njegov njegov razum, razum, razli različiti čiti od od njegovog i!a, tako da kad misli stvari, misli samo see sama, dakle ostaje u ne"rekidnom jedinstvu sa samim soom. Božansk Božansko o znanje, znanje, u teolog teologiji iji samo samo "redod "redodža, ža, "osta "ostalo lo je umno, umno, stvar stvarno no znanje znanje u telesko"skom i mikrosko"skom znanju "rirodne nauke. redod redodža ža čovjeka čovjeka o ogu ogu jest "redodž "redodža a ljudsk ljudskog og individ individua ua o svojem svojem rodu, rodu, og og kao (jeloku"nost realiteta jest kom"endijarno ou%va!ena (jeloku"nost na korist
-
-
-
-
-
-
ograničena individuuma koja je izme2u ljudi "odijeljena. Bog je u toku svjetske "ovijesti realizirana svojstva roda. odruč o dručje je "riro "rirodni% dni% nauka nauka je "o kvanti kvantitati tativnom vnom oujm oujmu u za "ojedi "ojedinog nog čovjek čovjeka a "ot"uno ne"regledno i neizmjerno. 5o +to "ojedina( ne zna i ne može, to mogu ljudi zajedno. Tako "osjeduju ožansko znanje, koje zna istovremeno sve "ojedinačno, svoju realnost u znanju roda. 3ao +to +to je sa sa ožanski ožanskim m sveznanj sveznanjem, em, tako tako je je i sa ožans ožansko kom m sve"risu sve"risutno+ tno+!u. !u. 6to 6to je jednom čovjeku čovjeku a"solutno nemogu!e, mogu!e mogu!e je dvoji(i. dvoji(i. og je na na svim mjestima istovremeno i zna sve, istovremeno. S"ekula S"ekulativna tivna :lozo: :lozo:ja, ja, kao kao ostvare ostvarenje nje oga, oga, je istovre istovremeno meno i "ozi(i "ozi(ija ja i ukidanje ukidanje ili ili nega(ija oga, istovremeno teizam i ateizam, jer je og samo og dok se "redočuje kao i!e različito od čovjeka i "rirode )teolo+ki gledano*. 'vaj teizam, nijekanje i istovremeno istovremeno "otvr2ivanje oga, jest "anteizam. anteiz a nteizam am je konse konsekvent kventni ni teizam, teizam, "ovez "ovezuje uje s teizmo teizmom m ateizam, ateizam, s ogom ogom nega(iju nega(iju oga. 'n čini materiju atriutom oga, ojavljuje materiju za ožansko i!e. Em"iriza Em"irizam m ili realiz realizam am )realne )realne znanosti znanosti*, *, "raktič "raktički ki negira negira teolog teologiju, iju, ono ono +to je nega(ija oga ili arem nije og, čini itnim dijelom svoje djelatnosti. $a +to se inter interesir esiramo amo,, za to imamo imamo i s"osonos s"osonost. t. /ističar /ističarii i skolast skolastičar ičarii nisu imali imali s"osonost za znanost, +to nisu imali nikakav interes za "rirodu. anteiz a nteizam am je nega( nega(ija ija teor teoretsk etske, e, a em"iriz em"irizam am nega(ij nega(ija a "raktičn "raktične e teologij teologije. e. anteizam negira "rin(i", a em"irizam konsekven(e teologije. anteizam čini oga "rezentnim, stvarnim, materijalnim i!em. Em"irizam, kamo s"ada i ra(ionalizam, čini oga odsutnim, dalekim, nestvarnim, negativnim i!em. 6to ja vi+e vi+e odre2 odre2enja enja odrič odričem em nekom nekom i!u, i!u, to ga vi+e vi+e stavljam stavljam van van veze veze sa mnom, mnom, to manje mu dozvoljavam mo! i utje(aj na mene, to ga se vi+e osloa2am. ;zdizanj ;zdizanje e materije materije do do ožansk ožanske e itnosti itnosti ujedn ujedno o je ne"osr ne"osredno edno uzdiz uzdizanje anje uma uma do ožanske itnosti. /aterija je itno "redmet uma. 3ad je ne i ilo, um ne i imao nikakav "odražaj i gra2u za mi+ljenje. /aterijalisti su ra(ionalisti. Idealizam Idealizam je je ra(iona ra(ionalni lni ili ra(io ra(ionali nalizira zirani ni teizam teizam 5e vjeruj vjerujem em li u oga, oga, ne mislim mislim lili uo"!e oga, to nemam nikakva oga. 'n "ostoji za mene samo "o meni, za um samo "o umu. Svijest je a"solutna realnost ili zilja, mjera svake egzisten(ije. Sve +to "ostoji, "ostoji samo kao "ostoje!e za svijest, kao svijesno. Tek svijesni itak je itak, kaže idealist. 5ova :lozo:j :lozo:ja a ima isti isti zadatak zadatak i "oloža "oložajj "rema "rema dosada dosada+njo +njojj :lozo:ji, :lozo:ji, koji koji ova ova ima "rema teologiji. rotur roturječje ječje novij novije e :lozo:je, :lozo:je, naro naročito čito "ante "anteizma izma,, je +to je nega(ij nega(ija a teologij teologije e na stanovi+tu teologije. 5aročito @egelova :lozo:ja 0 "reokrenuti, "reokrenuti, teolo+ki idealizam. s"inozina jest teolo+ki materijalizam. ko je je stara stara :lozo:ja :lozo:ja mala mala za "olaz "olaznu nu točku točku stav stav ja sam sam a"strakt a"straktno, no, samo samo misaon misaono o i!e, tijelo ne "ri"ada mojoj iti, to nasu"rot nova :lozo:ja "očinje stavom ja sam ziljsko, ziljsko, osjetilno i!e, tijelo "ri"ada mojoj iti, tijelo u svojoj totalnosti jeste moje ja, sama moja it. 5ova :lozo:j :lozo:ja a "riznaje "riznaje istinu istinu osje osjetiln tilnosti osti sa sa veseljem veseljem,, ona je je otvoren otvoreno o osjetiln osjetilna a :lozo:ja. Istinito Istinito je je i ožansk ožansko o samo samo ono, +to +to ne trea trea nikak nikakav av dokaz, dokaz, +to +to je ne"osr ne"osredno edno izvjesno samo "o sei, a"solutno odlučno, a"solutno nesumnjivo. to je samo ono osjetilno. Samo tamo gdje "očinje osjetilnost, "restaje svaka sumnja i "re"irka. 'sjetilnost je tajna ne"osrednog znanja.
-
-
-
-
'sjetilim 'sjetilima a nisu nisu "redme "redmett samo samo >izvanjsk >izvanjske? e? stvari. stvari. &ovjek &ovjek je samo samom m sei dan dan "reko "reko osjetila, on je sam sei "redmet kao ojekt osjetila. Identitet sujekta i ojekta, u samosvijesti samo a"straktna misao, istina je i stvarnost samo u osjetilnom zoru čovjeka o čovjeku. rosto rostorr i vrijeme vrijeme su itni itni uslovi, uslovi, 9orm 9orme e uma, zako zakoni ni kako kako itka, itka, tako tako i mi+ljenj mi+ljenja. a. 'dre2en 'dre2enje je mjesta mjesta je "rvo umno umno odre odre2enj 2enje, e, na kojem kojem se se utvr2uje utvr2uje svak svako o daljnje daljnje odre2enje. Samo vrije vrijeme me jeste jeste sredst sredstvo vo 0 da se, se, na način način koji koji odgova odgovara ra stvar stvarnost nosti, i, u jednom jednom te istom i!u ujedine su"rotna i "roturječna odre2enja. Samo mi+lj mi+ljenje enje odre2 odre2eno eno i rekti: rekti:(ira (irano no osjetiln osjetilnim im zorom zorom jeste jeste realno realno,, ojektivno ojektivno mi+ljenje $or uzima uzima stvar stvarii u +irok +irokom, om, mi+lje mi+ljenje nje u najuž najužem em smislu smislu.. $or ostav ostavlja lja stvari stvari u nji%ovoj neograničenoj sloodi, mi+ljenje im daje zakone. Istinit Istinit je samo samo mi+ljenj mi+ljenjem em determ determinir inirani ani zor, zor, a samo zoro zorom m "ro+ir "ro+ireno eno i otvoren otvoreno o mi+ljenje je istinito mi+ljenje, koje odgovara iti zilje. $iljsk $iljsko o u svojoj svojoj zilji zilji i totalnos totalnosti, ti, "redme "redmett nove :lozo :lozo:je, :je, "redme "redmett je samo samo ziljnom i "ot"unom i!u. Samo je čovjek realnost, sujekt uma. &ovjek misli, ne >ja?, niti um. Samo ljudsko je istinito i ziljsko, jer je samo ljudsko umno, jer je čovjek mjera uma. /i+ljenje /i+ljenje ez ez osjetila osjetila,, ez čovjeka čovjeka jeste jeste a"solu a"solutni tni sujekt sujekt,, koji koji ne nalazi nalazi us"rk us"rkos os svim na"orima "rijelaz k ojektu, k itku. 5edostaju sredstva, organi za%vata. &ovjek &ovjek nije "arti "artiku kular larno no i!e, i!e, kao životinja životinja,, ve! univerz univerzalno alno,, i zato zato ni"o+to ni"o+to ograničeno i nesloodno, jer su nedjeljive univerzalnost, neograničenost i slooda. Životinjs Životinjska ka su osjetila osjetila o+ o+trija trija od ljudski ljudski%, %, no samo samo s ozir ozirom om na odr odre2ene e2ene stvar stvari, i, koje stoje u nužnoj vezi sa "otreama životinje, o+trija zog te determina(ije. #dje se neko neko osjeti osjetilo lo uzdiže uzdiže iznad iznad "regra "regrade de "artik "artikular ularnost nostii i vezanosti vezanosti na "otr "otreu, eu, tu se uzdiže do samostalnog, teoretskog značenja i vrijednosti. 1azum je univerzalno osjetilo, du%ovnost univerzalna osjetljivost. 5ova :lozo:j :lozo:ja a čini čovjeka, čovjeka, uklju uključuju čuju!i !i i "riro "rirodu, du, koja koja je aza čovjek čovjeka, a, jednim jednim univerzalnim i najvi+im "redmetom :lozo:je. 7akle, čini antro"ologiju, uključuju!i i :ziologiju, univerzalnom naukom. ;mjetnos ;mjetnost, t, religi religija, ja, :lozo:ja :lozo:ja ili nauka nauka samo samo su "ojave "ojave ili ili očitovan očitovanja ja istinsk istinskog og ljudskog i!a. 5ova :lozo:j :lozo:ja a čini itnim itnim i najvi+ najvi+ii "redmet "redmet sr( sr(a, a, čovjeka, čovjeka, itni itnim m i najvi+im najvi+im "redmetom razuma, zasniva umno jedinstvo glave i sr(a, mi+ljenja i života. Istina Istina ne egzis egzistira tira za za see samu samu u mi+ljenj mi+ljenju u i znanju. znanju. Istin Istina a je samo samo totalit totalitet et ljudskog života i i!a. ojedin o jedinačni ačni čovje čovjek k za see see ne "osjedu "osjeduje je it čovjek čovjeka a niti u sei sei kao moral moralnom, nom, niti niti u sei kao misaonom i!u. Bit je čovjeku sadržana u zajedni(i, u jedinstvu čovjeka sa čovjekom 0 no to je jedinstvo koje se oslanja samo na realnost razlike izme2u Ja i Ti. Samo!a Samo!a je konačn konačnost ost i ogranič ograničenos enost, t, zajedni+ zajedni+tvo tvo je slood slooda a i eskonač eskonačnost nost.. &ovjek &ovjek je za see čovjek, čovjek, a čovjek sa čovjekom čovjekom 0 jedinstvo Ja i Ti Ti 0 jeste og. Istinska Istinska dijalekti dijalektika ka nije nije nikak nikakav av monol monolog og usaml usamljenog jenog mislio( mislio(a a sa samim samim soom soom,, ona je dijalog izme2u Ja i Ti. 5ajvi+i 5ajvi+i i zadnji zadnji "rin(i "rin(i" " :lozo:je :lozo:je jest jest jedinstvo jedinstvo čovjek čovjeka a sa čovjeko čovjekom. m. Svi itni itni odnosi odnosi 0 "rin(i"i različiti% nauka 0 samo su različite vrste i načini ovog jedinstva.
-
Stara Stara :lozo:ja :lozo:ja "osjed "osjeduje uje dvostr dvostruku uku istinu istinu 0 istinu istinu samu samu za za see, see, koja koja se ne ne rine rine o čovjeku 0 :lozo:ju 0 i istinu za čovjeka 0 religiju. 5ova :lozo:ja, nasu"rot, itno je :lozo:ja za čovjeka. Ima, ez +tete za vjernost vjernost i samostalnost samostalnost teorije, itno "raktičku tenden(iju. Stu"a na mjesto religije, "osjeduje it, jest religija.
