SKRIPTA IZ ISMSP IS MSP IS – ima svrhu da osigura i podupre funkcionalnost rada djelatnika nek nekog podu poduze zea a!! a za to je va"n va"no o znat znatii koja oja je osno osnovn vna a djel djelat atno nost st poduze poduzea a i ka kakva kva je njegov njegova a poslov poslovna na tehnol tehnolog ogija# ija#ana analiz liza a aktivn aktivnost osti$ i$ odlu odluka ka i na%i na%in n izvr izvr&av &avan anja ja svak svakog og poslo poslovn vnog og proc proces esa a i konti ontinu nuir iran ano o po'olj&anje poslovnog sustava#(perations )anagement**+ Kada se odredi &to IS tre'a podr"ati$ tre'a odlu%iti i na%in na koji ga izgraditi+ IS mogu izgr izgrad adit itii vlas vlasti titi ti info inforrmati mati%a %ari ri u podu poduze zeu u$$ mogu mogue e je naru naru%i %iti ti inf inf+ proj projek ekta tant ntsk sku u tvrt tvrtkku koja oja e to o'av o'avit itii umje umjest sto o njih njih ili ili kupit upitii goto gotovo vo rje&enje+ ,RP sustavi omoguavaju o'avljanje raznih vrsta rada$ no postoje i nedostaci gotovih rje&enja#gu'i se pogled na osnovne metode i tehnike koje se koriste u radu*+ Poduzeće kao sustav je najslo"eniji od svih koje je %ovjek stvorio+ (n djeluj djeluje e radi radi ostvar ostvarenj enja a unapri unaprijed jed zadano zadanog g cilja$ cilja$ pretv pretvara ara ulazne ulazne u izla izlazn zne e veli veli%i %ine ne stvar stvaraj aju uii pri pri tome tome doda dodanu nu vrij vrijed edno nost$ st$ kompe ompenz nzir ira a negat egativ ivn ne utjec tjecaj aje e vanj anjsk skih ih promjen mjena a i unut nutra&n ra&nji jih h por poreme emeaj aja a upravljanjem na osnovu povratne veze$ organiziran je vi&erazinski i ima sposo'nost u%enja i samoorganiziranja+
anizac acij ijsk skii sust sustav av!! orga organi nizzacij acija a – pojm ojmovi Poduzeće – organiz gospodarskog su'jekta – TR-(.A/K( 0R12T.(#mora 'iti registrirano u trgova%kom trgova%kom registru$ imati temeljni kapital i imenovanu odgovornu oso'u*+ 1 dru& dru&tv tvu u kapit apital ala a razli razlikkujem ujemo o 3 razi razine ne zapo zaposle sleni nih4 h4 vlas vlasni nik# k#vl vlas asni nici ci** poduzea$ direktor#menad"er* poduzea i zaposlenici+ prema veli%ini4 veli%ini4 mala#do 56 zaposlenih* zaposlenih*$$ Klasifkacija poduzeća – prema sred srednj nja# a#57 57 – 856 856 zapo zaposl slen enih ih*$ *$ veli velika ka#v #vi&e i&e od 857 857 zapo zaposl slen enih ih*! *! prem prema a vlasni&tvu4 jedna ili vi&e oso'a$ dr"avno$ mje&ovito! prema djelatnosti+ Okruženje poduzeća – mikro-okruženje – naj'li"e tr"i&te koje je o'likovano o'likovano potre'ama korisnika i na%inima zadovoljenja njihovih potre'a – osig sigurava se kroz konkur konkurenc enciju iju,, posred posrednik nike e i preko preko dobavl dobavljač jača a + 2iri utjecaj#makro-okruženje* na razvoj strategije poslovanja imaju lokalni i međunarod međunarodni ni ekonomski ekonomski uvjeti uvjeti i zakonodavs zakonodavstvo tvo $ zajedno s poslovnom te tehnološke inovacije su vitalne praksom koja je društveno prihvatljiva! te za osig osigur uran anje je mogu mogun nos osti ti pru" pru"an anja ja vrhu vrhuns nski kih h uslu usluga ga u odno odnosu su na konk onkuren urenci ciju ju ili ili za mije mijenj njan anje je o'li o'likka tr"i tr"i&t &ta+ a+ Izuz Izuzet etno no je va"n va"no o da se trenutno okru"enje nadzire i predvi9aju novi tr"i&ni trendovi radi uspjeha kompanije+
djelat atno nost st kojom ojom se Sustav Sustavni ni prikaz prikaz djelov djelovanj anja a poduz poduzeća eća – djel poduze poduzee e 'avi 'avi o'avlj o'avlja a se s radnim radnim proce procedur durama ama u transf transfor ormac macijsk ijskom om procesu$ a naziva se izvo9enjem+ Poduzee mora imati resurse#input*$ te proizvod ili uslugu koju e prodavati svojim korisnicima#output*+ (kru"enje koje poduzeu daje inpute %ine njegovi do'avlja%i$ dok su primaoci outputa kupci+ Smetnje iz okoline#konkurencija ili promjena u potra"nji* uvjetuju prilago9avanje poduzea neprestanim promjenama koje se pojavljuju+ :a 7
osnovu informacija o uspje&nom ili neuspje&nom odvijanju transformacijskog procesa$ te na informacijama o tijeku njegovog izvo9enja$ menad"eri odlu%uju kako mogu smanjiti utjecaj smetnji te upravljati poslovanjem na na%in da osiguraju uspje&nost i "eljene rezultate rada+ Informacije koje u sustav dolaze od kupaca i do'avlja%a pru"aju mogunost djelovanja u o'liku odlu%ivanja o poslovnim ciljevima te eventualnim veim promjenama u poslovanju+ Organizacijski sustav i njegovi procesi – dru&tveni#ljudi$ zaposlenici u poduzeu*$ tehni%ki#ono %im radimo$ tehni%ka podr&ka$ strojevi$alati*$ tehnolo&ki#na%in na koji radimo* i okolina#za&to radimo$ tko su korisnici$ a tko do'avlja%i*+ Razine funkcija organizacijskog sustava4 izvo9enje ; procesi osnovne djelatnosti$ upravljanje ; organiziranje$ praenje uspje&nosti$ otklanjanje smetnji$ odlu%ivanje – postavljanje poslovnih ciljeva+
8
P'()*I+,.( Planiranje i prodaja proizvoda – promovira proizvode=usluge i nudi ih kupcima! prikuplja podatke o moguim plasmanima! planira vrstu$ koli%inu i vrijeme proizvodnje! upravlja zalihama gotovih proizvoda#daje naloge za izradu proizvoda i naloge za otpremu ro'e kupcima*! provodi politiku prodajnih cijena! ugovara$ otprema i fakturira proizvode=usluge! #naplauje fakturirane proizvode*! odr"ava prodane proizvode#vlastiti servis ili outsourcing*! i izvje&tava o ugovorenim$ otpremljenim$ zara%unatim #i naplaenim* proizvodima=uslugama+ Predvi/anje#"orecasting$ – predvi9anje je promi&ljanje o onom &to e se dogoditi u 'udunosti#poduzea predvi9aju kolika e 'iti potra"nja za njihovim proizvodima*+ ( potra"nji zavise4 strategija razvoja i dugoro%ni planovi! proizvodnja i na'ava! zalihe gotove ro'e i sirovina! radna snaga> Predvi9anje je nesiguran proces+ :e postoji metoda kojom mo"emo sa sigurno&u predvidjeti kakva e 'iti 'udunost potra"nje na&eg proizvoda ili poslovanja+ Predvi9anje se vr&i uz pretpostavku da okolina u kojoj poslujemo ostaje nepromjenjiva+ Osnovni pojmovi – .remenski doseg – period za koji se predvi9a pojava4 kratkoro%no#dan$ tjedan$ mjesec*$ srednjoro%no#nekoliko mjeseci do 8 godine*$ dugoro%no#vi&e od 8 godine*;?koristi se za strate&ko planiranje poslovanja$ tj+ dono&enje dugoro%nih ciljeva$ planiranje novih proizvoda$ izlaz na novo tr"i&te i sl+ Potra"nja na tr"i&tu – trend4 trajna promjena potra"nje na vi&e ili ni"e! slu%ajna odstupanja4 nepredvidivi nagli porasti ili padovi$ koji ne prate nikakav smjer kretanja! sezonalna potra"nja4 porast potra"nje u nekom odre9enom vremenskom razdo'lju! sezonalna potra"nja s trendom4 periodi%ko poveanje potra"nje$ s nagla&enim smjerom kretanja na vi&e ili ni"e+ Metode predvi/anja – Kvalitativne – naj%e&e se koriste za dugoro%na predvi9anja$ kad ne postoji dovoljno poznatih podataka o pro&loj potra"nji#predvi9anje za uspjeh novog proizvoda na tr"i&tu – istra"ivanje pomou upitnika ili mi&ljenje eksperata*! prednost – daje informacije o 'uduoj potra"nji na osnovu podataka iz prve ruke$ nedostatak – su'jektivna ocjena+ Kvantitativne – koristimo u slu%ajevima kad "elimo predvidjeti daljnji razvoj potra"nje na tr"i&tu za ve postojei proizvod+ 8 grupe4 metode vremenskih serija i regresijske analize+ )etode vremenskih serija koristimo za kratkoro%na predvi9anja u sta'ilnoj okolini+ Regresijska analiza uklju%uje jednu ili vi&e nezavisnih varija'li koje utje%u na potra"nju+ Metode vremenski0 serija – koriste podatke o potra"nji iz pro&lih razdo'lja da 'i predvidjele 'udue zahtjeve+ :aivno ili intuitivno predvi9anje koristi se vrlo rijetko! prognozirana potra"nja u istra"ivanom periodu 'it e jednaka stvarnoj potra"nji iz prethodnih intervala+ Pomi%na aritmeti%ka sredina koristi podatke o potra"nji iz kratkog prethodnog vremenskog perioda$ te na temelju njih prognozira 'udui zahtjev za 3
proizvodom#vremenski period i na%in na koji je on podijeljen u intervale odre9uje se prema vrsti proizvoda* #)A@0i=n vrijednost 'udueg razdo'lja jednaka je z'roju n prethodnih potra"ivanja podijeljenih 'rojem tih razdo'lja*+ Ponderirana aritm+sred+ koristimo kad vrijednosti potra"nje u pro&lim vremenima nemaju jednak utjecaj na 'udui zahtjev#B)A@ Bi0i*+ ,ksponencijalno izgla9ivanje je naj%e&e kori&tena metoda predvi9anja+ Zahtijeva minimalnu koli%inu podataka i njezina upora'a je pokazala visok postotak uspje&nosti u prognoziranju podataka+ Prognozira potra"nju na osnovi4 predvi9ene potra"nje ta tekui period$ stvarne potra"nje za tekui period$ te"inskog faktora za izgla9ivanje#CtD7@EF0tD#7;E*FCt*+ Metode izra1unavanja trendova – Ginearni trend – kauzalna metoda kojom se odre9uje matemati%ka zavisnost izme9u potra"nje i nekog drugog nezavisnog faktora koji uzrokuje promjenu potra"nje#H@aD'*+ (vu metodu koristimo ako smo ustanovili da je prirast ili opadanje vrijednosti potra"nje pri'li"no konstantno$ te da 'udue vrijednosti uspje&no mo"e predvidjeti linija pravca+ :edostatak metode lin+trenda je ograni%eno vremensko razdo'lje za koje vr&imo predvi9anje#tre'amo 'iti sigurni da se trend nee promijeniti*+ Ginearni trend sa sezonalnim utjecajem – metoda koju koristimo kod primijeenog sezonalnog pada ili rasta potra"nje#Si@0i=0*+ (vu metodu mo"emo koristiti %esto$ jer susreemo u svakodnevnom "ivotu mnogo primjera sezonalnog kretanja potra"nje+ 2o1nost predvi/anja – stvarne vrijednosti u intervalu se gotovo uvijek razlikuju od vrijednosti koje su za taj period izra%unate nekom od metoda predvi9anja+ To%nost se procjenjuje s vi&e pokazatelja4 Srednje apsolutno odstupanje – prikazuje apsolutnu prosje%nu razliku izme9u stvarne i predvi9ene potra"nje#)A0@J0t;CtJ=n*+ 2to je vrijednost )A0 manja$ to je na&e predvi9anje to%nije+ Srednje postotno odstupanje – prikazuje postotak prosje%ne razlike izme9u stvarne i predvi9ene potra"nje#)AP0@J0t;CtJ=0t*+ .rijednost )AP0 uklanja utjecaj reda veli%ine vrijednosti u predvi9anju+ )anja vrijednost )AP0 zna%i to%nije predvi9anje+ Kumulativna gre3ka – prikazuje z'roj svih razlika predvi9ene i stvarne potra"nje#,@et@#0t;Ct*+ .isoka pozitivna vrijednost pokazuje manju predvi9enu potra"nju od stvarne$ dok visoka pokazuje veu predvi9enu potra"nju od stvarne+ Prosje1na gre3ka – prikazuje prosje%nu razliku izme9u stvarne i predvi9ene potra"nje#IAS@#dt;Ct*=n #pokazuje prosje%nu gre&ku i podatak da li je njen iznos pozitivan ili negativan*+ Pona3anje modela – predstavlja mogunost praenja gre&aka kroz postupak predvi9anja#TS@#0t;Ct*=)A0@,=)A0*+ Srednje kvadratno odstupanje – prikazuje odstupanje vrijednosti predvi9anja sl+kao )A0$ osim &to upotre'ljava kvadrate gre&aka$ %ime se smanjuje vrijednost pogre&ke$ kao &to %ini )A0#)S,@#0t;Ct* 8=n;7*+ 'egresijska analiza – zadaa4 o'jasniti promjene vrijednosti zavisne varija'le u ovisnosti o promjenama nezavisne varija'le+ Ginearna regresija – koristimo ju kad izme9u dvije varija'le postoji linearna zavisnost+ :ajjednostavniji o'lik regresije+ Rezultat lin+ regresije je pravac$ kojeg izra%unavamo kao i linearni trend#H@aD'*+ Korelacija – pokazuje L
ja%inu ovisnosti zavisne varija'le o nezavisnoj+ Prima vrijednosti izme9u 6 i 7+ 1koliko je koef+ korelacije 'li"i 6 povezanost je sla'a$ ukoliko je jednak 7 zna%i da svaka promjena varija'le M uvjetuje lin+ promjenu varija'le N+ .i&estruka regresija – prikazuje odnos izme9u jedne zavisne i dvije ili vi&e nezavisnih varija'li+
5
2(4I5K, I OP(',2I*, P'IP'(M, ',), 2e0ni1ka i operativna priprema rada ; procesi o'likovanja proizvoda i tehnolo&kog procesa te planiranja i pripreme proizvodnje %ine tehni%ku i operativnu pripremu rada+ (ni se provode pomou ra%unala+ Tehni%ku pripremu rada predstavlja4 konstruiranje proizvoda i izrada tehni%ke dokumentacije – o'likuje=dizajnira novi proizvod ili uvodi po'olj&anja za stari$ te izra9uje tehni%ku dokumentaciju za proces pripreme proizvodnje#vrlo je op&irna i govori proizvodnji &to tre'a izraditi$ koje materijale i resurse tre'a koristiti>*$ postavljanje tehnolo&kog procesa i izrada tehnolo&ke dokumentacije – o'likuje tehnologiju rada$ tj+ govori proizvodnji kako tre'a izraditi novi proizvod$ propisivanje postupaka tehni%ke kontrole – 'ez tehni%ke provjere i kontrole proizvodnja 'i mogla 'iti ugro"ena u nekom svom koraku$ standardiziranje svih materijalnih %im'enika$ resursa i postupaka – svaku izradu odre9enog proizvoda potre'no je ponoviti milijun puta na potpuno isti na%in#jer standardizacija mo"e smanjiti tro&kove zaliha$ popravaka i odr"avanja*+ 2e0ni1ka priprema rada – (djel konstrukcije – od razvojnog odjela prima preliminarni opis proizvoda ili nove tehnologije rada#sadr"i osnovne inf+ o funkciji novog proizvoda$ na%ina rada$ vremenu izrade$ trajanja>*! 1nutarnji inf+ resursi ; pru"aju podatke o tome kako opisati novi proizvod ili tehnologiju$ a da 'i svaki djelatnik poduzea znao &to i kako tre'a proizvesti! Tehni%ki nacrti – slu"e za opis proizvoda ili proizvodnje! Sastavnice – opisuju strukturu proizvoda$ od %ega se on sastoji! (pis radnih postupaka – detaljno nam prikazuju kako moramo provoditi proizvodnju$ tj+ na&u djelatnost+ 6,) I 6,( –
unijeti u sastavnicu*+ Oznaka proizvoda ili dijela je jedinstvena u poduzeu i ne ovisi o sastavnici u kojoj se nalazi+ Razina prikazuje na kojem stupnju izrade nastaje dio kojeg ozna%ava+ Opis dijela odnosi se na oznaku$ ne mora 'iti jedinstven+ Jedinična mjera govori da li se dio koristi u komadima$ kg$ m$ t> Količina ozna%ava u kojoj vrijednosti jedini%ne mjere se pojedini dio nalazi u proizvodu za koji se sastavnica izra9uje+ Strukturna sastavnica prikazuje sve dijelove proizvoda$ kroz sve njegove razine+ 1koliko izdvojimo dijelove za samo jednu razinu govorimo o sklopnoj sastavnici + 'a1unalni zapis podataka o dijelovima – Mati1ni slog – sadr"i podatke o svakoj poziciji#a"urira se pri svakom proizvedenom dijelu$ narud"'i ili prodaji*+ (pisni podaci – sadr"e osnovne inf+ o proizvodu+ Podaci o skladi&tenju – opisuju na%in skladi&tenja dijela ili proizvoda+ Podaci o zalihama opisuju stanje i uvjete skladi&tenja+ Podaci o prometu sadr"e inf+ o ulazu i izlazu dijelova sa skladi&ta+ .ezni podaci ve"u dijelove s njihovim kori&tenjem+ ('ra%un tro&kova se u QR radi prema full;costing metodi#svi tro&kovi raspore9uju se na punu proizvodnju*$ a u ,1 se koristi direct;costing#svakom proizvodu se raspore9uju oni tro&kovi koji na njega otpadaju*+ 'a1unalni zapis podataka o sastavnicama – Strukturni slogovi sadr"e podatke iz svih sastavnica+ Pomou graO%kog prikaza sastavnice mo"emo slikovito prikazati sve odnose izme9u dijelova proizvoda+ Proizvod je na nultoj razini i ra&%lanjuje se na sve svoje dijelove+ Zapis u ra%unalu sadr"i oznaku nadre9enog$ podre9enog i koli%inu dijela u odre9enom proizvodu+ Raspu&tanje sastavnice nam govori koliku koli%inu M dijela tre'amo za proizvodnju N dijela=proizvoda+ Opis postupka izrade – ssembl! chart"dijagram sastavljanja# – prikazuje kako se sklapaju dijelovi u gotov proizvod+ Sadr"i popis dijelova$ njihov tok i doga9aje=aktivnosti koji opisuju sklapanje+ Route sheet"list radnji# – pokazuje popis radnji za svaku pojedinu aktivnost+ Sadr"i popis radnje$ nadle"ni odjel$ potre'no vrijeme i opremu+ $rocess %lo&chart"dijagram tokova procesa# – opisuje izradu proizvoda detaljnim opisom svake aktivnosti za neki doga9aj#operacija koja se izvodi$ transport dijela$ skladi&tenje$ zastoj za daljnju aktivnost$ testiranje i kontrola*+ Rezultat opisa postupka je dokument na temelju kojeg se vr&i planiranje proizvodnje+ Prikaz postupka planiranja potre&a za proizvodnju#M'P$ ! operativna priprema rada – (snovno planiranje proizvodnje odre9uje koje dijelove ili gotove proizvode poduzee tre'a proizvesti$ kada i u kojoj koli%ini+ )ati%na datoteka sadr"i podatke o svakoj poziciji#opisne podatke$ podatke o skladi&tenju$ podatke o zalihama$ podatke o prometu$ vezne podatke*4 strukturna datoteka sadr"i podatke o strukturi proizvoda=sklopa=dijela$ kako je to deOnirano sastavnicom4 'roj nadre9enog dijela$ 'roj podre9enog dijela$ koli%ina> Iz navedenih datoteka te potra"nje vr&i se planiranje potre'a materijala za proizvodnju+ Koraci u ra1unanju potre&a za proizvodnju – L osnovna koraka )RP postupka4 raspuštanje sastavnice #potre'no je izvr&iti radi analize
strukture te potre'nih pojedinih dijelova za proizvodnju koju "elimo provesti*$ izračunavanje neto potreba s obzirom na zalihe i planirane ulaze#neto potre'e ra%unamo pomou 'ruto potre'a$ dakle ukupne koli%ine koje tre'amo u odre9enom trenutku umanjene za zalihe koje postoje na skladi&tu*$ izračunavanje količine za naručivanje ili proizvodnju#na temelju neto potre'a i &ar"e ra%unamo koli%inu za naru%ivanje$ te izra9ujemo vremenski plan za naru%ivanje*$ vremensko pomicanje potreba #promatra se u odnosu na vrijeme naru%ivanja;lead time*+ Kad izra%unamo potre'e za proizvod 6 razine$ ra%unamo potre'e njihovih dijelova na 7 razini i tako do kraja sastavnice+ M'P ! matrica% s0ema – stavka @ proizvod$ dio! ''( @ lo level code$ najni"a razina proizvoda$ šar)a @ lot for lot$ odre9ena koli%ina po narud"'i$ '* @ lead time$ vrijeme izme9u trenutka naru%ivanja i trenutka dolaska materijala na skladi&te$ bruto potrebe @ odre9uju se za odre9ene periode i na temelju njih ra%una se koli%ina koju je potre'no naru%iti$ planirani primitak naloga @ materijal spreman za proizvodnju+ :alozi moraju 'iti izdani za do'avlja%a$ da 'i ih on u roku isteka vremena naru%ivanja mogao dostaviti u proizvodnju+ M'P ! matrica% rezultati – Planirani nalozi4 radni nalog – odre9uje proizvodnju unutar poduzea$ govori djelatnicima &to tre'aju proizvesti! nalog za nabavu – &alje se vanjskom do'avlja%u! preporuka za planiranje – ukazuje na proizvode=dijelove za kojima vi&e nema potra"nje ili se njena koli%ina promijenila+ Planer je oso'a koja interpretira inf+ do'ivene iz )RP matrice i djeluje sukladno njima+ 6'P ! 6apacit8 re7uirements planning – )RP osigurava zadovoljenje zahtjeva za materijalom u proizvodnji+
9P',*:.,.( ;,:I4,M, Zalihe su koli%ine nekih stavki$ koje poduzee dr"i na skladi&tu$ da 'i moglo zadovoljiti promjenjivu unutra&nju ili vanjsku potra"nju+ Zalihe su amortizer izme9u #ujedna%ene* proizvodnje i #neujedna%ene* potra"nje+ :a zalihama mogu 'iti4 gotovi proizvodi i njihove komponente$ sirovine i kupljeni dijelovi$ rad i o'rtna sredstva$ proizvodi i dijelovi u izradi$ alati$ strojevi i ure9aji> S motri&ta proizvo9a%a$ zalihe su Vnu"no zloV! s motri&ta W
distri'utera i trgovaca zalihe su pretpostavka za njihovo normalno funkcioniranje+ 1pravljati zalihama zna%i odrediti K(GIK( i KA0A tre'a naru%iti K(X, stavke$ kako 'i zalihe ostvarile svoju funkciju amortizera$ a da ne 'udu preskupe+ 2ro3kovi zali0a – Zalihe – tro&ak$ jer4 predmeti zastarijevaju i gu'e vrijednost z'og gu'ljenja upotre'nih svojstava! tra"e osiguranje vrijednosti! izlo"eni su padu vrijednosti i inYaciji! ve"u kapital koji je utro&en u njihovu izradu$ a nije vraen naplatom! tra"e odr"avanje i manipuliranje! tra"e skladi&ne kapacitete i energiju za odr"avanje uvjeta skladi&tenja> Procjenjuje se da zalihe prouzrokuju godi&nje tro&kove od oko 36U svoje vrijednosti+ 1 suvremenoj proizvodnji upravljanje zalihama je jedan od najva"nijih zadataka upravljanja poslovanjem i osiguranja do'iti+ Smanjenje tro3kova zali0a – na 8 na%ina4 ure9ivanje odnosa sa do'avlja%ima – Suppl! (hain +anagment"S(+# – dugoro%no planiranje potre'nih koli%ina$ godi&nji ugovori$ po&tivanje me9uso'nih o'veza! Just in time"J*# – uskla9ivanje isporuke sirovina$ dijelova i komponenata s potre'ama proizvodnje+ K(GIK( i KA0A tre'a naru%iti K(X, stavke+ Parametri upravljanja zali0ama – Potra"nja#0emand*4 nezavisna$ zavisna potra"nja i osiguranje razine usluge ili isporuke+ Tro&kovi zaliha4 tro&kovi dr"anja zaliha$ tro&kovi naru%ivanja$ tro&kovi neudovoljene potra"nje+ Sustavi upravljanja zali0ama – Kontinuirani4 kretanje zaliha se prati neprestano! kada stanje zaliha padne na neku razinu zalihe se o'navljaju#to%ka naru%ivanja*! naru%uje se tzv+ ekonomi%na koli%ina naru%ivanja+ Periodi%ki4 stanje zaliha se utvr9uje u to%no odre9enim intervalima! u svakom intervalu naru%uje onoliko koliko je potre'no da stanje zaliha do9e na potre'nu razinu! jednostavan sustav$ ali osjetljiv na iznenadne promjene potra"nje+ A< klasiOkacija+ ,<6 klasifkacija – sve stavke ne sudjeluju u istom o'ujmu u ukupnim zalihama+ Koraci u proved'i A<;klasiOkacije4 izra%unati godi&nju vrijednost svake stavke! poredati stavke po vrijednosti godi&nje potra"nje! dodijeliti klasiOkacijsku oznaku i odrediti model upravljanja za svaku klasu+ .i&a kl+ oznaka zna%i stro"e praenje kretanja zaliha+ (konomi1na koli1ina naru1ivanja – odre9uje koli%inu naru%ivanja$ koja e dati minimalne ukupne tro&kove skladi&tenja i naru%ivanja #
2('MII',.( 2erminiranje – odre9ivanje redoslijeda#radnici$ strojevi ili ure9aji* i iz'or naloga prema tom redoslijedu+ To je zadnji korak prije proizvodnje+
zalihe+ (pi ciljevi su mnogostruki4 rok isporuke$ smanjenje vremena$ poveanje iskori&tenja strojeva+++ (djel odgovoran za terminiranje o'avlja 3 vrste poslova4 punjenje$ raspore9ivanje i nadzor izvr&enja+ Punjenje – pronai naj'olji na%in dodjele poslova strojevima i radnim mjestima+ )etoda dodjeljivanja zasniva se na GP4 7+napraviti matricu$ 8+reducirati matricu po redovima$ 3+reducirati matricu po stupcima$ L+isklju%iti sve 6$ koristei najmanje vodoravnih ili okomitih crta$ 5+ako je 'r+ preostalih redaka i stupaca isti$ onda je postignuto optimalno rje&enje na mjestima s koef+ 6! u protivnom tre'a preurediti matricu$ +ponoviti korake L i 5+ 'aspore/ivanje ! pravila – Raspore9ivanjem se odre9uje redoslijed izvr&avanja vi&e poslova koji konkuriraju za isti resurs+ Prioritet se mo"e odre9ivati na temelju vi&e pravila4 C
*O+(.( P'O.(K2, Projekt je skup organizacijskih$ pripremnih i proved'enih aktivnosti$ koje se izvode radi izrade nekog o'jekta ili rje&enja pro'lema+ 1pravljati projektom zna%i planiranje trajanje aktivnosti i vrijeme njihovog izvo9enja+ Projektni tim – skupina individualnih oso'a$ oda'ranih iz razli%itih funkcijskih podru%ja poduzea ili vanjskih suradnika$ eksperata na podru%ju potre'nom za rje&avanje projektnog zadatka#izvr&ni direktor$ voditelj projekta i projektanti*+ 76
Koraci u planiranju projekta – deOnirati ciljeve projekta i o%ekivani rok! napraviti popis aktivnosti#i procijeniti trajanje svake*! odrediti trajanje projekta i kriti%ni put! usporediti trajanje projekta sa zadanim rokovima! rasporediti potre'ne resurse po aktivnostima! pratiti realizaciju aktivnosti! poduzimati korektivne akcije radi postizanja cilja+ Planirati se mora 'a& zato$ &to se ni&ta ne odvija po prvotno postavljenom planu#paradoks planiranja\*+ >antogram – tradicionalna tehnika za vremensko planiranje malih projekata #QanrH -ant$ 7[7L+*! slo"eni projekti se dekomponiraju na aktivnosti$ utvr9uje se njihovo trajanje i vremenski slijed! istovremeno se crta strukturna i vremenska komponenta projekta+ Mrežni plan#graf* – tehnika mre"nih planiranja razvijena kao odgovor na nedostatke gantograma#struktura projekta;prva faza$ odvojena od vremena;druga faza*+ Struktura projekta prikazana je mre"nim grafom+ )etoda kriti%nog puta#
vremenski odigrati$ &to zna%i da se u mre"nom dijagramu ne smiju pojavljivati petlje+ umeriranje mrežnog dijagrama – Culkersonovo pravilo 4 7+po%etni se doga9aj ozna%i najmanjim prirodnim 'rojem #6 ili 7*$ a sve aktivnosti koje po%inju u tom doga9aju se precrtaju pri kraju! 8+sljedeim veim 'rojem ozna%imo onaj doga9aj %ije su sve ulazne aktivnosti precrtane pri svom kraju! 3+precrtavaju se sve izlazne aktivnosti iz novo ozna%enih doga9aja! L+ponavljaju se koraci 8 i 3 dok se svi doga9aji u mre"i ne ozna%e+ *remenska analiza projekta – analiza vremena sadr"i4 događaj – odre9ivanje najranijeg i najkasnijeg vremena doga9aja! aktivnost – odre9ivanje najranijeg i najkasnijeg po%etka aktivnosti$ te najranijeg i najkasnijeg zavr&etka aktivnosti! određivanje kritičnog puta u projektu i vremenskih rezervi događaja i aktivnosti + Analiza vremena se koristi za upravljanje projektom+ 0va su postupka4 po
:I(,'O P'O>',MI',.( :P – metoda za matemati%ko modeliranje pro'lema i nala"enje optimuma#naj'olja vrijednost koja se pod danim uvjetima i ograni%enjima mo"e postii*$ uzimajui u o'zir ciljeve organizacije i ograni%enja u resursima+ Proizvodni sustav proizvodi vi&e proizvoda pa je potre'no donijeti odluku o tome koliko kojeg proizvoda proizvesti$ da 'i optimalno 'io zadovoljen cilj – na%e&e ili maksimiziranje proOta$ ili minimiziranje tro&kova#Output mi/ problem#0 /im'enici koji odre9uju pro'lem su potra"nja$ resursi i rezultat+ :P ! dijelovi modela – nala"enje optimuma ima 8 varijante4 tra"enje maksimuma#prihoda ili proOta* i tra"enje minimuma#tro&kova*+ 78
)atemati%ki model pro'lema sastoji se od4 nezavisnih varija'li$ ciljne funkcije i ograni%enja resursa+ :P ! Opći model – opi o'lik linearnog modela glasi4 Optimalizirati "na1i maksimum ili minimum# ciljne 2unkcije3 . 4 c 5 / 56c7 / 7686cn / n 9 s obzirom na ograničenja3 a n5 / 56an7 / 7686ann / n":,4,;#bn0
a1ini rje3avanja – Simple/ metoda – za vi&e nezavisnih varija'li! ima 3 elementa4 mogunost odre9ivanja 'arem jednog mogueg rje&enja M! mogunost provjere da li je odre9eno mogue rje&enje M optimalno ili ne! mogunost da se u slu%aju iz'ora mogueg rje&enja M odredi novo rje&enje koje je 'li"e optimalnom+
SIM9:,6I., Simulacija je kvantitativna metoda$ kojom se naj%e&e rje&avaju vjerojatnosni pro'lemi#svako rje&enje ima odre9enu vjerojatnost da e 'a& ono 'iti rje&enje pro'lema*+ Predstavlja pristup rje&avanju operativnih pro'lema$ kod kojeg parametre stvarne pro'lemske situacije nekog sustava unosimo u matemati%ki model+ )atemati%ki model na temelju unesenih vrijednosti odre9uje mogua stanja koje sustav mo"e poprimiti+ Simulacija ne daje konkretno rje&enje$ ve inf+ koje slu"e kao potpora u odlu%ivanju+ Podru1ja primjene simulacija – Redovi %ekanja – pro'lem 'roja poslu"itelja$ koji tre'aju da 'i potre'e kupaca mogle 'iti zadovoljene+ 1pravljanje zalihama – pro'lem optimalne koli%ine zaliha+ 1pravljanje proizvodnjom – pro'lem terminiranja u proizvodnji te moguih zastoja+ Investiranje i prora%uni – pro'lem velikih investicija te prora%una stope povrata ulo"enog novca+ Gogistika – transportni pro'lem+ 1slu"ne djelatnosti – policija$ vatrogasci$ po&ta$ 'olnice$ sudovi$ zrakoplovstvo> Analiza okoline i resursa – pro'lem poveanja populacije i smanjenja prirodnih resursa+ Monte 6arlo simulacija – sinonim za simulacije koje rje&avaju vjerojatnosne pro'leme+ .rijednosti varija'le$ za koju se simulacija provodi$ slu%ajno se oda'iru iz zadane vjerojatnosne distri'ucije te se unose u ra%unalni program+ Sve vrijednosti varija'le imaju jednaku vjerojatnost da e 'iti uvr&tene u simulaciju+
73
