Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Odsjek: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost
Sabina htijarevi! S"#$%&S' &%( )"#%:
Pred*et: Uvod u svjetsku književnost II *entor: dr+ #uris ajra*ovi!
Zenica, *aj -../+
S%(&0%1
UVOD............................................................................................................................................. . . ...... ...... ROMANTIZAM........................................................................................................................... ROMANTIZAM...................................................................... ......................................................... . ...... ...... "stetska "stetska koncepcij koncepcijaa ro*antiz* ro*antiz*a++++++++++++++++ a++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
J. W. Goethe: Fust....................................................................................................... Fust................................................ ............................................................... ................ ........ . ...... ...... JADI M!ADOG W"RT#"RA.................................................................................. ................ ........ ........... ... . .... .... $oetik %o&nti'& u dje(u Jdi &(do) We%the%................................ We%the%................................................................ ..................................... ..... . .... .... Sadržaj ro*ana 1adi *ladog 2erthera+++++++++ 2erthera++++++++++++++++++++ +++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++++++ ++++++++++++++++ +++++++++++ +++++++++ +++++++++ ++++++++ +++++++++
ZA*!JU+A*................................................................................................................... ZA*!JU+A*........................................................... ................................................................... .............. ... . .... .... !IT"RATURA................................................. !IT"RATURA......................................................................................................... .................................................................... .................... ............ . .... ....
U3O( 2
Prije više od sto i pedeset godine umro je i u Weimaru jedan od najvećih Nijemaca, pjesnik, dramatičar, pripovjedač, kritičar, mislilac, utemeljitelj njemačke klasične književnosti, 1ohann
2olfgang 4oethe (1!"#1$%2&' ada govorimo o )oetheu tre*amo spomenuti njegovu krajnje ra+vijenu maštu i lju*av prema umjetnosti i poe+iji' ak i u nauci )oethe je *io veliki u onoj o*lasti koja je imala dodira sa živom stvarnošću' -n je *io veliki prirodnjak, ali nije volio matematiku' .a *ismo ra+umjeli njegova djela potre*no je po+navati i njegov život, *iogra/iju, jer on u svojim djelima propliče važne trenutke svoga života' ao primjer možemo u+eti )oetheov roman 0adi mladog Werthera koji ima najviše individualističkih ideja' +ra+ romanti+am etimološki je u ve+i s riječima roman, romansa, romanika, a pridjev romantički3 se pojavio u 45 stoljeću kao o+naka +a ono što je suprotno klasičnom3, tj' što je nepravilno, nesavršeno, pretjerano u osjećajnosti, okrenuto srednjem vijeku umjesto antici, /anta+iji umjesto ra+umu' ad su u početku 44 stoljeća pjesnici i umjetnici odlučno istupili protiv klasici+ma i racionali+ma, oni su se na+vali romantičarima3 naglašavajući tako svoju suprotstavljenost klasicističkoj ideji mirne ljepote i savršene pravilnosti, ali i racionalističkoj vjeri u moć ra+uma' 6mjesto toga oni su proklamirali slo*odu stvaralačke ličnosti, njeno oslo*o7enje od klasicističkih okova i slo*odno ispoljavanje osjećanja, strasti i sveukupne psihičke energije'
&O#%$)Z%# %
8omanti+am (prema franc. romantisme& književna je epoha čije se *itne oso*ine velikim dijelom mogu najlakše shvatiti kao opreke klasici+mu' 8omanti+am je općekulturni, prema tome i umjetnički pokret koji se javlja krajem 45' st', a svoju punu a/irmaciju doživljava u prvim desetljećima 44' stoljeća' 8a7anje romanti+ma uvjetovano je društveno#povijesnim činjenicama' 8omanti+am se javlja u vrijeme velikih društvenih potresa i nacionalnih pokreta u ra+do*lju dotrajavanja i raspadanja /eudalnih društvenih o*lika i jačanja gra7anstva' Poka+atelji su te društvenopovijesne u+nemirenosti i mijene +načajni povijesni doga7aji9 *uržoaska revolucija u :rancuskoj 1$"', Napoleonov uspon i osvajanja, po*jeda reakcije, ustanak deka*rista u 8usiji 1$2;'
!
romantičarske književne teorije me7uso*no ra+likuju, a književnost s naglašenim oso*inama romanti+ma ne javlja se u pojedinim +emljama ni pri*ližno istovremeno, niti pak u svakoj od njih dominiraju uvijek iste oso*ine' >ačetke romantičarskog životnog na+ora nala+imo već u djelima /rancuskog prosvjetitelja 0ean 0ac?uesa 8ousseaua (@an#@ak 8uso, 112#1$&' 8ousseo je svojim djelima ( Julija ili Nova Eloiza i Ispovijesti& utirao put romantičarskom su*jektivi+mu i osjećajnosti' Njegov je roman Nova Aloi+a
primjer sentimentalno#lju*avnog romana koji je do punog inten+iteta dignuo ljudsku emociju' Nagovještaj romantičarskog su*jektivi+ma vidljiv je u auto*iogra/skim Ispovijestima' Na tim se 8ousseauovim djelima inspirirala romantičarska generacija' 6 o*likovanju romantičarskog životnog na+ora osim 8ousseaua, odigrali su +načajnu ulogu :rancois#8ene de Bhateau*riand (:ransua#8ne d Cato*rijan, 1D$#1$!$& i EFron' Bhateau*riand produ*ljuje 8ousseauove koncepcije' 6vodi u književnost motiv svjetskog *ola3, istančanu emociju i pro/injen liri+am' njiževni i+ra+ o*ogaćuje novim, ra/iniranim kvalitetama ističući njegovu gla+*enu i vi+ualnu komponentu' 8omantičarima je odgovarao Bhateau*riandov esteti+am, su*jektivi+am, liri+am i njegova književna inspiracija' 6 EFronovim djelima romantičarski se životni na+or predstavlja u svom de/initivnom o*liku' EFronovi junaci osjećaju potpun nesklad i+me7u se*e, svojih moralnih načela i društvenih konvencija s kojima su suočeni'
nekim svojim odlikama ra+likuju od prethodnika' Njegovi su junaci individualisti' No likovi *untovnika, osamljenika, lutalica i ne+adovoljnika predstavili su se i u djelima ostalih stvaralaca te epohe'
8omanti+am uvijek naglašava i+ražavanje su*jektivnih raspoloženja i pretpostavlja emocionalnu recepciju, tj' očekuje da se čitatelj uživi u književno djelo i da se poistovjeti s pripovjedačem ili s junacima' 8omantičarska emocionalnost voli pretjerivanje i strasti, pa se u književnosti može +apa+iti hiper*oli+acija, a insistiranje na emocionalnoj recepciji omogućuje ra+vijanje sklonosti prema neo*ićnom, čudnovatom i /antastičnom, kao i uživanje u svijetu mašte i sna' 8omantički likovi pri tome djeluju kao i+u+etni ljudi, krajnje su strastveni i skloni pretjerivanju *ilo u
;
po+itivnom *ilo u negativnom smislu, a prika+ani svijet u književnim djelima redovno je na neki način pomaknut3 od svagdašnjice' njiževnu tematiku romanti+ma mogli *ismo svrstati u nekoliko cjelina9 tematika oso*nih preokupacija, nacionalno#povijesna tematika, pejsažna tematika, daleki i nepo+nati krajevi #eg+otika #okultna i mistična tematika' +oštreni su*jektivi+am romantičarskog ra+do*lja očitovao se u svim, književnim vrstama' Podjednako naglašen u lirskoj pjesmi, drami, putopisu, i romanu i pripovijetki' Hirika prodire u pro+ne i dramske vrste9 8oman je često komponiran u o*liku pisama, dnevnika, memoara'
pisama i intimnih +apisa' .a je romanti+am njegovao tematiku oso*nih preokupacija svjedoči njegovo lirsko stvaralaštvo' Naj*olja ostvarenja romantike tre*a tražiti u lirici' Povijesno#nacionalna tematika javlja se kao i+ra+ romantičarske osjetljivosti +a povijest i nacionalnu tradiciju' 8omantičare privlači srednji vijek i gotika, privlače ih naji+vorniji o*lici narodnog stvaralaštva i duha' animanje romantičara +a povijest re+ultat je društvenih potresa'
"stetska koncepcija ro*antiz*a D
8omanti+am je ra+vio svoju estetsku koncepciju'
1+ 2+ 4oethe: 5aust
Hegenda o :austu prvi put je +a*ilježena oko 1;J' pod na+ivom KPripovjest o doktoru 0ohanu :austuK ' .jelo je postiglo popularnost i nove o*rade' 6slijedili su i prevodi na /rancuski i engleski 1DJJ', a 1D11' i na češki ' Hegenda se širila i putem dramske o*rade' 6 ranom djetinjstvu )ete je upo+nao marionetsku predstavu o :austu i to mu se ure+alo u sjećanje' Ne može se sa stvarnošću utvrditi kad je )ete počeo da radi na :austu' +gu*ljene su skice koje je sa so*om donio u 5ajmar 1;' Ie7utim, sačuvan je prepis rukopisa koji je i+dat 1$$' pod na+ivom Pra#:aust' .jelo je mirovalo ni+ godina, ali ga )ete dora7uje i o*javljuje 1"J' >*og )eteovog učestvovanja u pohodu na :rancusku djelo je *ilo +apostavljeno od strane pisca' Na nagovor Cilera, )ete je ponovo posvetio pažnju svom djelu i o*javio prvi dio tragedije 1$J$' 6 dramskim pokušajima )oethea +aokupljuju likovi i+ mita i povijesti, +astupnici nekih kolektivnih tendencija' + toga vremena potječu pri+ori jedne nesre7ene redakcije drame o :austu, djela koje će autora pratiti kro+ cijeli život' )oetheov reali+am koji nastoji da socijalne odnose i kon/likte prikaže na sim*oličan način3, kreće se u tragu 8oussoovog, naivnog shvatanja stvarnosti3, pa je njegovo djelo u i+vjesnoj mjeri i+ra+ stalnog sa+navanja prirode' >ato se genijalnost i ljepota njegovog djela ne mjeri savršenstvom pjesničkog i+ra+a ni monumentalnošću njegovih poruka, već duhom njegove vi+ije i i+u+etnom sposo*nošću da otvori nove hori+onte čovječnosti'
$
Iladost, >agre*, 1"9"!& -vo djelo otkriva svoj smisao i svoju strukturiranost ako se cjelina shvati kao drama sim*olične ličnosti u čijoj se sud*ini i težnji očituju ra+vojne tendencije ni+a epoha novije evropske kulture' )oetheov središnji lik apstraktan je i individualan u isti mah' :austov je lik prožet povijesnim elementima' Mutora je, posredstvom starije književne gra7e, privukla priča o čudotvorcu3, šarlatanu i+ njemačkoga 45 stoljeća, koje je, još uvijek opterećeno srednjovjekovnim o*licima pra+novjerja, *ivalo prijelomnom epohom na putu prema novim o*licima gospodarstva, klasnih interesa i podvrgavanja prirode proi+vodnoj ekspan+iji' =ve je to na+očno u svijetu i+ kojega potječe predaja o :austu, a )oethe je, pola+eći od proturječja onoga ra+do*lja i svoga vremena, sim*olima sažeo povijesna iskustva i povjerio ih životu svojih likova' =tvarna povijesna o*ilježja nosi i sredina u kojoj se +*ivaju neki pri+ori9 naročito nastupi epi+odnih likova i scene na gradskim ulicama dočaravaju realističnim detaljima sliku pučkog života malaga grada prošlih stoljeća, ali i :rank/urta i+ do*a piščeve mladosti'
"
čas suko*ljavaju, čas prožimaju' Ie/isto/elesu je autor dao vanjska o*ilježja 7avolske spodo*e nikle i+ srednjovjekovnog pra+novjerja' Mli :austov idejni suparnik nije samo mitski predstavnik +la koji želi ugra*iti :austovu dušu' )oetheov je jedinstven stvaralački +ahvat u tome što je srednjovjekovni motiv preo*ra+io dajući mu novo misaono +načenje' :austu nije stalo do prola+nih užitaka' Njega ispunjava *e+granična težnja +a spo+najom uopće, +a otkrivanjem novih, neokušanih mogućnosti ljudskog življenja u stvarnom svijetu' 6 tome je sim*olička sud*ina :austova lika' Ie/isto/eles mu o*jektivno u tome pomaže, pa je i on sudionik toga procesa' :aust ostaje u odlučnim trenucima vjeran se*i i svojoj stvaralačkoj težnji' )dje Ie/isto/eles nudi animalnost, :aust otkriva du*inu osjećaja i ljepotu' Njegovo je proturječje, sukladno dijalektici duhovitog pratioca, u tome što stvaralački nemir, koji mu +ajamčuje postojanost i spašava ga pred opasnošću da klone, u isti mah potiče *e+o*+irnost, i+raženu u tragičnoj krivici prema Iargareti' 6 drugom će dijelu :austa spo+naje o društvenom ra+vitku dospjeti u središte' )oethe je svoje najveće djelo na+vao tragedijom' ndividualne sud*ine pojedinih likova doista odgovaraju tom pojmu' Mutor se, slažući se s egelom u uvjerenju da napredak čovječanstva sije individualne tragedije ali da mu krajnji smisao i+miče toj kategoriji, u drugom dijeli svoje dramske /anta+ije još više udaljio od uo*ičajene predodž*e o tragediji, udaljivši se ujedno i od konvencionalne dramske kompo+icije' 6 revijskom slijedu, s alegorijskim pri+orima, nižu se :austove i Ie/isto/elesove pustolovine9 susret sa svijetom politike i gospodarstva na carskom dvoru, s vr+inim kolom mitoloških spodo*a na tlu antičke kulture, +atim središnja epi+oda s elenom koja +avršava tragično, te najposlije :austov ushit u radu, kada kao koloni+ator naslućuje +adovoljstvo slo*odne ljudske +ajednice udružene u stvaralačkoj djelatnosti' 6 vi+ionarskom času :aust umire, a Ie/isto/eles drži da je do*io opkladu' Njegov univer+alni nihili+am nije posljednja riječ' .jelo +avršava spasenjem nemirnoga pregaoca, spasenjem koje je, usprkos mističnoj sim*olici, dosljedno u duhu njemačke klasične književnosti i /ilo+o/ije9 težnja +a oslo*a7anjem ljudske kreativnosti humani je odgovor na nihili+am i ne smije podleći u suko*u s njim' Na :austa je prvi od njemačkih pisaca o*ratio pažnju Hesing' =udeći po nekim podacima koji su došli do nas o Hesingovom :austu, i+gleda da je Hesing ma7ioničara i+ 45 stoljeća pretvorio u *orca +a prosvjećenost u 45 stoljeću' Hesingov :aust je idealan junak, prožet težnjom ka istini' =atana hoće da ga do*ije pomoću naj*lagorodnijeg u njegovoj duši, tj' pomoću že7i +a +nanjem, koja ga i+gara'
1J
)oetheov :aust počinje monologom starog doktora, u kome on govori o glavnim u+rocima svojih patnji' -n je svršio /ilo+o/iju, pravo, medicinu, teologiju' -n nije žalio truda +a i+učavanje tih nauka i *e+ o*+ira na širinu svog +nanja, ipak se osjećao kao *ijedni glupak' :aust je pretežno /ilo+o/ska tragedija' :austove se patnje uglavnom svode na suko* tradicije sa kritičkom mišlju' :aust je ispitivački duh, stvaralački um, u njemu živi ne+adovoljstvo koje čovječanstvo neprestano pokreće naprijed' :austovci, usprkos svog ra+očarenja u nauci, ipak kreću naprijed jer *ude +adovoljstvo koje je osnova novim +ahtjevima, novim ispitivačkim težnjama čovječijeg duha' Ja se – kae Faust – prihvatih ma!ije" moda #e sila duha da mi otkrije mnogo$rojne tajne...Ja #u saznati %ta kriju najdu$lje riznice vasione& shvati#u stvarala'ku mo# i za'etke $i#a'3
Mko *i :aust predstavljao o*ičnog čovjeka, Ie/isto/el njegovu lošu, a )reta do*ru stranu, tako *i se mogao posmatrati čitav svijet' sam Ie/isto/el kaže da je dio jedne prvo*itne cjeline, tako je i )reta njegov drugi, svijetli dio' itav svijet se +asniva na *alansu do*ra i +la' 5ažno je šta će prevagnuti u čovjeku, ali je ipak najvažnije doći do umjerenosti ':aust je u početku *io previše +adu*ljen u nauku i knjige, ne o*raćajući pažnju na sitnice i veselje koji su potre*ni svakom čovjeku' ak ga i 5agner upo+orava9 OOMh ko u so*i sav se knji+i preda, ko u svet jedva i na pra+nik hodi no i+daleka, dur*inom ljude gleda kako će da ih u*edi i vodiOO' Na put o*ičnog života ga je poveo Ie/isto/el, upo+najući ga sa njegovom čulnom stranom' Ie/isto/el, poput Eeatrice koja .antea vodi kro+ pakao, :austa vodi kro+ život' 6 OOživotuOO :aust upo+naje lju*av, patnju i *ol, kro+ koje prola+e svi ostali ljudi' Na kraju tog svog putovanja :aust ostaje jadan naspram )rete' -n je ostavlja u +atvoru, a ona se žrtvovanjem svoga tijela trudi da spasi svoju dušu' :aust se vrtio jednom cikličnom putanjom, od knjiga i samoće do *ola i samoće' Mko čovjek već pokuša da i+mijeni svoj život u po+itivnom smislu i to mu uspije *arem malim dijelom, ne smije da se vrati onom prethodnom kojeg je napustio, makar mu to i Ie/isto/el nare7ivao '
11
1%( #6%(O4 2"&)7"&% Poetika ro*antiz*a u djelu 1adi *ladog 2erthera
Werther je djelo o pasivnom, sentimentalnom ne+adovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog do*a, koji *ježi od svijeta no ne može da i+*jegne okove koje mu nameće društvo' -n se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu' -vo je jedan od naj+načajnih Wertherovih lju*avnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog *ola, +a kakvu se prije toga nije +nalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne lju*avne tregedije sažme sve velike pro*leme svog vremena u *or*i +a ra+voj ličnosti' )oethe nikad nije upo+nao lju*av jedne žene, iako ih je volio do poslednje čestice svog *ića' Hota nije usamljen slučaj' @ene ga +aista nisu mogle voljeti' Nešto u njemu ih je od*ijalo od njega, iako im je privlačio pažnju prije svega svojim i+gledom' Eio je i+ra+ito lijep muškarac, i tu svoju ljepotu, po svjedočanstvu savremenika, sačuvao je netaknutu sve do du*oke starosti' pak, *ožanski pesnik lju*avi +nao je samo +a lju*av kurti+ana' neo*ično, iako u samom vrhu njemačke aristokratije, o*ilježen slavom i divljenjem, na sveopšte +gražavanje taj vrhovni i pri+nati ar*itar evropske kuture, živio je u *raku sa ženom koja je, *lago rečeno, *ila na ivici morala i koju uopće nije volio niti ona njega' Polupismena i *e+ duha u se*i, i+gleda da je jedina mogla podnjeti i prihvatiti )oetheovo prisustvo' Nešto je *ilo u njegovoj prirodi što nije moglo i+a+vati ničiju lju*av' to u se*i nije mogao u*iti, onako kao što je to uradio sa Wertherom'
)oetheov roman 0adi mladog Werthera smatra se repre+entativnim romantičarskim djelom' 6 ovom djelu imamo sve odlike romanti+ma' ada govorimo o ovom veoma važnom )oetheovom djelu moramo spomenuti i Weltshmerz, a t o j e svjetska $ol 3 ' Nakon što je /rancuska revolucija proklamirala ideale slo*ode, *ratstva i jednakosti, a ti ideali potom ostali samo neostvareni san, romantičari su se ra+očarano okrenuli od stvarnosti, i+ražavajući jedno depresivno raspoloženje, koje su sami na+vali svjetskim *olom3 (njem' Weltshmerz& ili *olešću vijeka3 (/ranc' mal du siecle&'
12
Eio je to osjećaj nemoći, *esperspektivnosti i i+gu*ljenih nada' ato su je oni počeli tražiti na drugoj strani, i+van društvene stvarnosti svoje epohe, u dalekim eg+otičnim +emljama, u davno do*a srednjovjekovnih vite+ova, u du*inama vlastite duše''' 6 tom smislu +a romantičarsku osjećajnost naročito +načajno *ilo je otkriće prirode' ndividualistička ideja do*ila je jak i+ra+ u )oetheovom romanu 0adi mladog Werthera' )odine 1D$' estner se vjerio s petnaestogodišnjom Carlotom Eu/' )oethe se upo+naje sa Hotom i strasno se +alju*ljuje u nju' ad je sa+nao da je ona vjerenica njegovog prijatelja, )oethe se trudio da o*u+da svoja osjećanja i oni produžuju da *udu drugovi, mada estner i Hota vide šta se dešava u pjesnikovoj duši' -sjećajući da više nije u stanju da se *ori sa so*om, )oethe odla+i i+ 5eclara ostavljajući dirljivo pismo svome prijatelju' Po povratku u :rank/urt on ne prestaje da voli Hotu i osjeća potre*u da preživjelim utiscima da umjetnički o*lik' )oetheova lju*av, veclarski služ*eni utisci i samou*istvo 0eru+alema (sekretar poslanstva kojeg je )oethe upo+nao u 5eclaru& poslužili su +a temu čuvenog romana' )oethe se koristio njima kao osnovom da prikaže patnje jedne du*okomisaone ličnosti, koja nije nala+ila +adovoljenja u ukočenosti i opalosti društvenog života, ličnosti sa grandio+nim preten+ijama, koja nije +nala da se pomiri sa stvarnošću, da na7e se*i +adatak' Werther je u književnosti prvi veliki predstavnik shvatanja svijeta koje se na+iva svjetska tuga i koja je početkom 44 stoljeća +avladala duhovima evropskog društva' Werther je prototip onih ra+očaranih junaka koji su *ili prekrili Avropu sa tajnim žigom na čelu, sa svojim neshvatljivim patnjama, potresajući osjećajna ženska srca''' Werther je, prema arlajlu, prvi +vuk one strašne, žalosne pjesme koja je o*išla gotovo sve +emlje i toliko uticala na ljude da su postali +a sve drugo gluhi' -n je postao tijelo i krv čitavog književnog do*a, stvorio grupe sentimentalnih pisaca, koji su svoje žal*e i jauke o*javljivali cijelome svijetu, dok ih ne *i o+arila svjetlija +raka ili, kao što je *ivalo u najgorem slučaju, dok se ne *i umorili i dok ne postade +a sve jasno da su žal*e i jauci *esplodno +animanje'
1%
stvarnošću protivrječi unutrašnjim +ahtjevima čovječije ličnosti' 0unak romana 0adi mladog Werthera, koji se pojavio 1!' godine, u+*udljiv je, osjetljiv, sanjalica' .u*ok duh i osjetljivo srce primoravaju ga da snažno osjeća nesaglasnost i+me7u svoje ništavnosti i veličine svijeta, ko*nu nesaglasnost i+me7u težnji koje ispunjavaju dušu čovjeka, s jedne strane, i njegovih sposo*nosti da ih ostvari, s druge, i+me7u težnji da se otkrije suština svijeta i našeg ograničenog +nanja' ako nije mogao predvidjeti e/ekat svoga romana, )oethe će čitavig pedeset godina nakon pojave Werthera u ra+govoru s Ackermannom i+javiti sljedeće9 Werther je +načio doga7aj +ato što se
pojavio, a ne +ato što se pojavio u i+vjesnom vremenu' 6 svakom vremenu ima toliko nei+rečenog *ola, toliko potajnog ne+adovoljstva i pre+asićenosti životom, a u čovjeku pojedincu toliko nesre7enih odnosa prema svijetu, toliko suko*a njegove prirode s gra7anskim institucijama, da *i Werther +načio doga7aj i kada *i se tek danas pojavio'3 (PredgovorG dr' Iira Qor7evićG 0ohann
Wol/gang )oethe (1"""&, 0adi mladog Werthera, =vjetlost, =arajevo&
0adi mladog Werther prika+uju sud*inu pojedinca, gra7anskog individualista, čija je ličnost sim*ol težnji i raspoloženja mlade generacije' Pisac je, osvrnuvši se u +reloj do*i na svoj mladalački roman, priopćio da je htio ocrtati mlada 'ovjeka nadarena du$okim 'istim osje#ajem koji se ne snalazi u ivotu te rastrojen lju$avnim jadima izvr%ava samou$istvo' Werther prema tome nije samo lju*avni
roman, kako se često tvrdi' Pisma, koja su /iktivna, sadrže junakove ispovijesti o njegovom doživljavanju života uopće, o +anosima i tjesko*ama njegova psihičkog svijeta, u kojem lju*avna strast potiče inten+itet doživljaja' 8oman produ*ljuje ono što ćemo mi kasnije na+vati psihološkom anali+om, a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psihičkih reakcija' @ivot o kojem mašta Werther u oštroj je opreci sa +*iljom koja ga okružuje' skrenost i osjećajnost u me7uljudskim odnosima )oetheov sen+i*ilni lik, utjelovljene nekonvencionalnosti, doživljava kao neostvarivu težnju' + strasti autorovih riječi odjekuje glas ogorčenja +*og na+adnih konvencija suvremenog društva koje koče slo*odan i skladan ra+vitak ličnosti' Eolan nesklad i+me7u +*ilje i ideala, onih ideala kojima su se +anosili mladi gra7anski intelektualci inspirirani 8ousseauovim učenjem, u+rok je tragičnom slomu Wertherovu' Na pitanje može li se iskreno živjeti u tijesnoj, na+adnoj sredini, )oethe je u svom romanu odgovorio negativno' 8oman je napisan u vidu dnevnika, omiljenoj /ormi sentimentalnih pjesnika' Werther je nadahnut 8oussom' -n je prvi predstavnik svjetske *oli' Pored
1!
nesretne lju*avi, on ima još mnogo u+roka +a tugu' Ii se možemo +adržati na dva na koja se, uglavnom, svode svi motivi svjetske *oli ne samo kod Werthera nego i kod drugih pjesnika' Prvi je u+rok gu*ljenje ili pokole*anost vjere' Werther nije u stanju da vjeruje tako neposredno i slijepo kako su vjerovali ranije' Ii ga u početku romana možemo vidjeti kao predstavnika neodre7ene religije srca, koju je ispovijedao 8ousso' Werther kaže da ga posmatranje prirode i *e+*roj stvorenja što se po njoj kreću primoravaju da osjeća prisustvo svemogućeg, da osjeća da je njegova duša ogledalo *eskrajne *ožanstvenosti' Mli se on uskoro uvjerava da u svijetu nema takve harmonije i smisla9 u prirodi postoji ne stvaralačka, već rušilačka sila, priroda ne može ništa da stvori a da ne ra+ruši' Prvi u+rok Wertherove tragedije sastojao se u suko*u religio+ne misli sa kritičkom9 ideal o harmoniji i smislu svijeta i o njegovoj pravednosti usadila mu je vjera' Hogika i eksperimenat pokole*ali su taj ideal' Werther nije mogao da ra+graniči te dvije o*lasti, religiju i po+itivno +nanje' -n ne +na da se one ne tre*aju miješati, da vjera daje vjerujućem odgovor o krajnjem cilju života, miri protivrječnosti, dok nauka ispituje pojave i samo na njih ograničava svoju kompetenciju' Werther se nala+i tačno na granici dvaju vremena, u do*a kada je *ila pokole*ana vjera koja je davala odgovor na sva pitanja, a naukom se još nije moglo služiti, jer su od nje +ahtijevali nenaučne stvari' .rugi u+rok Wertherove tragedije sastoji se u suko*u že7i +a djelatnošću, koja živi u čovjeku, i uslova stvarnosti, koji ne pružaju prostor +a široko, grandio+no djelo' + )oetheove *iogra/ije +namo kakva je *ila +agušljiva atmos/era u činovničkom svijetu tadašnje Njemačke' nije čudo što služ*a u poslanstvu, sa punim odsustvom stvaralačkog rada, nije mogla da +adovolji Werthera, toga =tRrmer und .rSngera (=tRrm und .rSng L književni period koji je do*io na+iv po drami lingera u drugoj polovini 45 stoljeća& s visokom predstavom o ličnosti, junaka titanskih preten+ija koji je tražio +a se*e grandio+na djela i podvige' >a jednu ličnost, ne+adovoljnu stvarnošću, uvijek ima mogućnost da se *ori s njom i sa u+rocima nesavršenosti društvenog života' Wertheru je nepo+nat taj pravi socijalni instinkt, kao što je *io nepo+nat i drugima i+ svog perioda s njihovim krajnje individualističkim pogledima' -ni su tražili slo*odu, ali ne slo*odu ograničenu uslovima općeg života, već neo*u+danu i neopredjeljenu' Werther je ličnost koja stoji na granici našeg vremena svjesnog naučnog i društvenog rada ličnosti i epohe u kojoj su vladali tradicija i autoritet, kada ličnost nije mogla da misli o promjenama učvršćenih /ormi života' Werther je postigao *esprimjeran uspjeh u historiji književnosti'
1;
najkarakterističnija ličnost perioda =tRrm und .rSng' 6 romanu 0adi mladog Werthera )oethe je na više mjesta opisivao prirodu, što je jedna od odlika romanti+ma9 ()ada na dragu dolinu oko mene padne magla& a visoko sunce po'iva na povr%ini nepro$ojne tmine moje %ume i samo se poneki zrak prikrade u unutra%njost svetili%ta& ja leim u visokoj travi kraj skakutavog potoka& a dolje pri zemlji mi se hiljadu raznih trav'ica 'ine 'udnovatim* kada $lizu svog srca osjetim vrevu malog svijeta izme!u slamki& ne$rojene& nedoku'ive likove crvi#a& mu%ica& i kad osjetim prisustvo +vemogu#eg& koji nas je stvorio prema svojoj slici i prilici..., (-u& odmah ispred ovog mjesta je $unar& $unar koji me o'arava kao eluzinu njene sestre. +i!e% niz $reuljak i na!e% se pred jednom zasvo!enom prostorijom od koje dvadesetak stepenica vodi dolje do mramornih stijena iz kojih izvire naj$istrija voda. ali zid koji gore okruuje vodu& visoko drve#e svuda uokolo& sveina tog mjesta* sve to ima u se$i ne%to draesno& ne%to jezovito...,
ako Werther posmatra život i svijetT ako on sam živi i proživljava sve toT (nogima se ve# u'inilo da je ljudski ivot samo san. -aj osje#aj i mene stalno prati. )ada vidim ograni'enje u koje su stije%njene aktivne i istraiva'ke sposo$nosti 'ovjeka* kada vidim kako se sva djelotvornost tro%i na zadovoljenje potre$a 'ija je opet jedina svrha da produe na%u jadnu egzistenciju i kada vidim da je sav smiraj z$og izvjesnih tema istraivanja samo sanjala'ka rezignacija& $udu#i da na zidove& izme!u kojih smo zato'eni& slikamo %arene likove i svijetle pejzae...sve me to& Wilhelme& 'ini nijemim. Ja se povla'im u se$e i pronalazim jedan svijet/ Ponovo vi%e u slutnji i tamnoj udnji nego u predod$i i ivoj snazi. I sve tu te'e ispred moje svijesti& a ja se sanjaju#i i dalje smje%kam u svijet., (0h& 'ovjek je tako prolazan da i tamo gdje je zaista siguran u svoje postojanje& tamo gdje njegova prisutnost jedino ostavlja istinski utisak& u sje#anju& u du%ama njegovih $linjih – da se 'ak i tu mora ugasiti i mora nestati. I to tako $rzo/, (1a& ja sam smo putnik& lutalica na ovoj zemlji. Jeste li vi ne%to vi%e2,
1D
)oethe opisuje neostvarenu lju*avnu čežnju +a ljupkom i principijelnom Hotom' =ve što je osjećao i mislio o Hoti opisivao kao pravi romantičar sa mnogo lju*avi i strasti' 6 njegovim riječima možemo vidjeti šta je *ilo u njegovom srcu i njegovoj duši' Hju*avU ežnjaU =trastU (Ipak je sigurno da na ovom svijetu samo lju$av 'ini 'ovjeka potre$nim., (3zalud pruam ruke za njom kad nakon te%kih snova dolazim se$i& uzalud je no#u traim u svom krevetu kad me kakav sretan& neduan san prevari pa mi se u'ini da sjedim pored nje na livadi i drim njenu ruku i o$asipam je sa hiljadu polju$aca. 4h& kad onda jo% $unovan od sna potraim nju pored se$e& pa me to raz$udi... iz mog tjesko$nog srca pote'e $ujica suza i ja neutje%no pla'em gledaju#i u svoju mra'nu $udu#nost., (Ja imam tako mnogo& ali osje#aji za njugutaju sve* ja imam tako mnogo& ali $ez nje sve mi to postaje ni%tavno., (4h& ta praznina& ta uasna praznina %to je osje#am u svojim grudima/ 5esto pomislim" da je moe% samo jedno& & samo jedno& priviti na ovo srce& ova $i se praznina sasvim ispunila.,
>a Werthera možemo reći da je *io *e+ snage da se i+digne i+nad ćudljivosti svoje lju*avi' Ie7utim, Werther ovdje ne i+ražava samo )oetheovu neostvarenu lju*av, nego je u mnogo većoj mjeri i+ra+ njegove neo*u+dane težnje +a sli*odom' 6 *olnom rastanku sa svijetom oko se*e, Werther se povlači u sve du*lju osamu, kao neku vrstu pasivnog otpora prema svemu što mu je nametnuto, u sentimentalno stanje *olesti na smrt3 i+ kojeg proi+la+i samou*istvo kao posljednji čin njegovog samoopredjeljenja' (PredgovorG dr' Iira Qor7evićG 0ohann Wol/gang )oethe (1"""&, 0adi mladog Werthera, =vjetlost, =arajevo&
nteresantno je vidjeti s kakvim je sretnim instinktom u Wertheru sakupljeno sve ono što pothranjuje sentimentalni karakter9 sanjalački nesretna lju*av, osjećajnost prema prirodi, religio+ni osjećaji, /ilo+o/sko kontemplativni duh i, konačno da se +a*oravi, sumorni, *estjelesni, melanholični svijet -sianna' Pomislimo li još k tome kako je stvarnost malo naklona, čak neprijateljski 1
raspoložena prema ovome i kako se sve što dola+i i+vana ujedinjuje da *i mučenika vratilo u okvire njegova svijeta ideala, onda ne vidimo načina na koji *i se jedan takav karakter mogao spasiti i+ jednog takvog kruga'3(:' =chiller, 1"!&
Sadržaj ro*ana 1adi *ladog 2erthera
Werther se upo+naje na jednom *alu s Hotom, kćerkom sudije' -n se +alju*ljuje u nju' Mli Hota je Ml*ertova vjerenca' Ml*ert je do*ar mladić i nije lju*omoran' Njih troje počinju život koji podsjeća na veclarski period )oetheovog života' Wertherove strasti graniče se sa *e+umljem' Njegov karakter još u početku nagovještava katastro/u' 6 drugom dijelu romana Werther se već nala+i u služ*i' -n je ataše poslanstva'
)oethe, me7utim, ne i+nosi samo Wertherovu lju*avnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, +atim seoskog sluge nesrećno +alju*ljenog u ga+daricu, udovicu, koga i+*acuje i+ kuce, a on u*ija drugog slugu, suparnika u lju*avi, i# kao četvrto# pisara kod Hotina oca, koji se savladava i ne ka+uje svoju lju*av, ali +ato poludi, pa ga najprije +atvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao *e+opasnog' )oethe na taj način svoju lju*avnu historiju prika+uje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično +avršavaju' 8a+ni ljudi ra+ličito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila'
1$
Z%'61U8%' =vima je jasno d se Werther ne u*ija samo i+ lju*avi nego i +*og društvene uvrede koja mu je nanijeta' 6pravo +*og toga roman prerasta okvire o*ične lju*avne historije i postaje +načajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe' ro+ Wertherovu lju*avnu strast, kako se ona ra+vija i neminovno vodi u katastro/u, )oethe ustvari poka+uje nerješivu protivrječnost i+me7u ra+voja ličnosti i društva toga do*a, onog predrevolucionarnog, polu/eudalnog ,sitnodržavnog# apsolutističkog u kome je gra7anstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama' Werther je nadživio svjetsku slavu svog autora, kao i njegovo krunisanje pjesnika nad pjesnicima3' Njegova popularnost nije *ila u+drmana ni čitavim talasom samou*istava, i+a+ivanim dramatičnim i tragičnim tokom +*ivanja, niti pak oštrim osudama koje su ovaj roman tokom vremena poga7ale od strane crkve i države' >ato )oetheov Werther živi i danas kao epohalno djelo, *aš kao nama svima po+nati 8o*inson ruso ili .on ihot'
.anas je jasno da književno djelo ima sposo*nost ne samo da traje u vremenu već i da se mijenja s vremenom, ostajući otvoreno +a nova tumačenja'
1"
6)"&%)U&% 1' )oethe, 0ohann Wol/gang (1"""&, Jdi &(do) We%the%, =vjetlost, =arajevo 2' )rupa autora (1"&, $ovijest svjetske književnosti (knjiga *r' 2&, Iladost, >agre* %' )rupa autora (1"&, $ovijest svjetske književnosti (knjiga *r' ;&, Iladost, >agre* !' ohan, P' =' (1"D%&, Isto%ij ',dnoev%o,ske književnosti I , 5eselin Iasleša, =arajevo ;' Hešić, >denko (2JJ;&, Teo%ij književnosti , Pu*lishing, =arajevo D' =olar, Iilivoj (1""&, Teo%ij književnosti , Ckolska knjiga, >agre*
2J
