ESEJ
WERTHER I SUVREMENOST Francuska građanska revolucija sa Pariškom komunom kao svojom krunom u temelju je uzdrmala feudalni poredak. Gubitak tla pod nogama zbog korjenito promijenjenih vrijednosti na kojima je dotada počivao počivao odnos vladajućih vladajućih plemenitaš plemenitaških kih slojeva slojeva i podanika podanika rodio je mnog mnogee zbun zbunje jene ne i gdje gdjeka kad d posv posvee izgu izgubl bljen jenee poje pojedi dinc ncee koji koji se ne mogu mogu pril prilag agod oditi iti novonastalim prilikama pa osjećaju suvišnost, nesigurnost i zapadaju u beznađe i pesimizam. Oni žive u svijetu između srušenih starih vrijednosti strogo hijerarhijskog poretka na izdisaju i još uvijek neizgrađenih novih vrijednosti dolazećega građanskog svijeta u kojemu sposoban pojedinac, građanin nema rođenjem postavljenih socijalnih prepreka da postane uspješan. To je tlo na kojemu potkraj 18. stoljeća niče romantizam kao općekulturni i posebice umjetnički pokret koji svoju punu afirmaciju doživljava u prvoj polovici 18. stoljeća. Unutar toga pokreta posebno mjesto zauzima jedan od najvećih njemačkih književnika do danas – Johann Wolfgang Goethe. Pored romantičnog spjeva Faust, Goetheovo djelo bez kojega nije ni moguće zamisliti romantizam u književnosti svakako je roman Patnje mladoga Werthera. Fabula Fabula ovoga ovoga epistolarnog epistolarnog,, autobiograf autobiografskog skog romana vrlo je jednostavn jednostavna, a, kao uostalom uostalom i sve velike priče. Werther, zgodan, pametan i pomalo buntovan mladi slikar po nalogu svoje majke odlazi k tetki na selo ne bi li riješio pitanje nasljedstva seoskog imanja na kojemu tetka živi. Kao ugodan mladi čovjek otvorene, osjećajne naravi vrlo brzo postaje miljenikom društva u kojem se kreće. Ne slušajući pamet nego srce, Werther se zaljubljuje u udanu ženu Lottu nedovoljno svjestan da je njegova ljubav osuđena na muku i neuspjeh. Lotta, privlačna, lijepa i pametna mlada žena privržena je obiteljskim moralnim vrijednostima i drži ga na pristojnoj distanciji, ali ujedno i dovoljno blizu da Wertherova strast ne slabi nego se u nemoći i nadi ispunjenja pojačava. Suočen sa istinom da Lotta neće nikada biti njegova nego samo Albertova, muževa, Werther počini samoubojstvo. Ali ova sadržaj sadržajno no jednos jednostav tavna na priča priča kroz kroz formu formu Werther Wertherovi ovih h (čitaj: (čitaj: Goethe Goetheovi ovih) h) pisama pisama prijatelju Wilhelmu postaje romantičnom i tragičnom ljubavnom ispovijedi. „Zar to mora biti tako, da ono što čovjeka čini blaženim postaje zatim izvor njegove bijede?“ Bijeda Bijeda,, samoća samoća,, razoča razočaren renje je i osjećaj osjećaj suvišnos suvišnosti ti u ovome ovome svijet svijetu, u, to je ono što prožim prožimaa Werthera suočenog sa neuzvraćenom ljubavi. S jedne strane, odlazak na selo, u prirodu iz malograđanske sredine, koja mu je mrska, u njemu budi tople, pozitivne osjećaje. “Sam sam i osjećam osjećam radost života života u ovome kraju, što je stvoren stvoren za dušu poput poput moje“. Ili: “Ne bih sada mogao crtati niti jedan potez, a ipak nikada nisam bio veći slikar nego u ovim trenucima“. To su rečenice osobe oduševljene trenutkom jednostavnoga, prirodnog življenja. Romantičarski bijeg bijeg u prirod prirodu, u, život život u skladu skladu s prirod prirodnim nim ritmov ritmovima ima mirnog mirnoga, a, pitomo pitomog g života života ispunj ispunjaa Wertherovu dušu. Ali nedugo zatim nesretna zaljubljenost razdire njegovo biće i uzdrmava ga u temelju. Od konstatacije da „mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci, sve sate u danu provodi uz nju, rasipa sve svoje snage, sav svoj imetak, kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje“ pa do rečenice da čovjek „ma koliko skučen bio, u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće“ – nije dalek put. Upravo je taj put u kratkome životnom vremenu od godinu dana prešao Werther. Ne mogavši ostvariti svoju svoju dubok duboku u i istins istinsku ku ljubav ljubav,, pritis pritisnut nut veliko velikom m boli boli (kasni (kasnije je nazvan nazvanom om Weltsc Weltschme hmerz rz odnosno „svjetska bol“) zbog ljudske zloće i nerazumijevanja, Werther je odlučio izaći iz
tamnice svojega tijela vjerujući da će se u ljubavi sresti sa svojom Lottom na nekome drugome svijetu punom razumijevanja. Uvjeren sam da romantična, wertherovska ljubav nije rezervirana samo za 18. stoljeće te da i u ovome našem vremenu, možda ponešto drukčija po vanjskim znakovima i načinu pojavljivanja, romantična ljubav živi svoj život negdje na rubu i po strani od svijeta u kojem glavnu riječ vode celebrity ljubavnici i reality pokazivači svoje siromašne, „hopa-cupa“ intime čija se dubina proživljavanja ozbiljne ljubavne igre mjeri u milimetrima. Zaljubljenost, ljubav i bol zbog straha od gubitka ljubljene osobe iz bilo kojega razloga odnosno bol zbog neuzvraćene duboke i iskrene ljubavi živjet će u svim vremenima i upravo zato osjećaj svjetske boli što ga je kroz lik Werthera ovjekovječio veliki Goethe nije umro s 18. stoljećem već ga razumiju romatnični ljubavnici svih vremena, pa i ovoga našeg po svemu antiromantičnog.
