FAKULTET ZA MENAD@MENT NOVI SAD SEMINARSKI RAD IZ UPRAVLJANJA RAZVOJEM TEMA: INVESTICIJE ± pojam, vrste, struktura, determinante, metode, finansiranje
Mentor: Student: Prof. Dr Du{anka Jovovi} SADR@AJ Str. UVOD¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼3 1. Investicije ± pojam, vrste¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼...4 1.1. Struktur nosti investicija¼¼..8 1.3.1. Interna stopa prinosa¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼9 2
1.3.2. Sada{nja vrednost kapitalnog dobra¼¼¼¼¼¼¼¼9 1.4. Finansiranje investicija¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼¼ UVOD Investicije su bez ikakve dileme jedna od naj~e{}e kori{}enih re~i od stran e ekonomista, menad`era, preduzetnika. Kada jedno preduze}e koristi novac da bi izgradilo neki kapacitet (proizvodni) ono ra~una da }e mu ta investiciona aktivn ost pove}ati dohodak. Tako razmi{ljaju i ljudi iz organizacija kao {to su banke, penzioni fondovi i dr. U teoriji privrednog razvoja, sam pojam investicija je { iri i odnosi se kako na finansijske investicije tako i na investicije u ljudski kapital i ulaganja u prirodni kapital. 3
ªInvesticije predstavljaju proces alokacije 1 ekonomskih resursa u vremenu.º Ina~e, krajnji cilj u procesu alokacije ekonomskih resursa u vremenu realizacija optima lne potro{nje u raali~itim vremenskim periodima. Za svaku nacionalnu ekonomiju j e od esencijalnog zna~aja alokacija resursa u vremenu. Zato {to se neka privreda i dru{tvo mogu razvijati pod pretpostavkom da deo sada{njih resursa upotrebljav a za pove}anje proizvodnih kapaciteta koji mogu obezbediti bolje zadovojenje pot reba u budu}nosti. Smanjivanjem teku}e potro{nje dru{tvo mo`e stvarati uslove za pove}anje potro{nje budu}ih generacija. 1. Investicije ± pojam, vrste ªRe~ investicija poti~e od latinske re~i ªinvestirenº, koj i ima zna~enja ulaganja u neki unosan posao ili preduze}e. Cvetanovi}, S., Teorija privrednog razvoja, Univerzitet u Ni{u, Ni{, 2002. str. 331 1 4
Osnovna uloga investicija u procesu dru{tveno ± privrednog razvoja sastoji se u po bolj{anju opremljenosti preduze}a {to pove}ava efikasnost `ivog rada, a samim ti m proizvodnja postaje produktivnija. Investicije ne podrazumevaju rast dru{tveno g rpoizvoda, ali njihova veza i sadejsvo sa nizom rali~itih tehni~ko-ekonomskih faktora u funkciji vremena, dovodi do razvoja proizvodnih snaga, do unapre|enja dru{tvenih odnosa, {to dovodi do rasta i razvoja dru{tvenog sistema, odnosno pro {irene reprodukcije. Cilj investiranja mo`e da bude zapo{ljavanje i pove}anje dr u{tvenog prihodaº2 ª Osnovno obele`je investicija ogleda se u ~injenici da promena n jihove veli~ine ima velikog uticaja na kreiranje veli~ina agregatne tra`nje i an alogno toj ~injenici ima uticaja na promenu proizvodnje i zaposlenosti na nacion alnom nivou.º3 ªSu{tina investicija ~ini povla~enja zna~ajne koli~ine resursa iz tek u}e potro{nje i pove}anje osnovni proizvodnih i neproizvodnih fondova u cilju ob ezbe|ivanja uslova stabilnosti razvoja.º4 Danas postoji nekoloiko podela investici ja. Prema nameni one se dele na: - privredne - neprivredne Privredne investicije slu`e direktnom uve}anju proizvodnog potencijala privrede, a njihov Rosi}, I., Rast, strukturne promene I funkcionisanje privrede, Zavod za ud`benik e I nastavna sredstva, Beograd, 1998. str. 257 3 Cvetanovi}, S., Jovovi}, D., Ek onomija, Vi{a poslovna {kola, Blace, 2002. str. 145 4 Rosi}, I., Rast, strukturn e promene I funkcionisanje privrede, Zavod za ud`benike I nastavna sredstva, Beo grad, 1998. str. 257 2 5
materijalni oblik predstavljaju sredstva za proizvodnju tj. sredstva za rad i pr edmeti rada. Neprivredne investicije obuhvataju investiciona ulaganja namenjena podizanju objekta dru{tvenog standarda ili administracije. Ne u~estvuju direktno u proizvodnji materijalnih dobara, ali predstavljaju svojevrstan uslov proizvod nje, te idnirektno uti~u na njen obim, kvalitet i efektivnost. Slede}a podela in vesticija je na: - investicije u osnovna sredstva - investicije u obrtna sredstv a Obe vrste su nu`ne za porast proizvodnje, a njihove zajedni~ke karakteristike se sastoje u tome {to slu`e stvaranju materijalnih uslova proizvodnje. Predstavl jaju jednokratne tro{kove izvr{ene pre otpo~injanja proizvodnje i ~ine neutro{en i deo dru{tveog proizvoda. Izme|ju njih postoje va`ne raslike, a one proisti~u i z nejednakog na~ina finansiranja osnovnih i obrtnih sredstava. Osnovno se tro{i polako udu`em vremenskom periodu njihovog trajanja, tokom koga osnovna sredstva postupno postepeno prenose deo svoje vrednosti na nove proixvode. Za razliku od njih obrtna srdstva se tro{e odjednom u jednom reprodukcionom ciklusu, te svojom celokupnom vredo{}u ulaze u novoproizvedena dobra. Investicije se mogu podeliti na: - demografske - ekonomske Pod demografskim investicijama se podrazumeva deo dru{tvenog proizvoda koji je neophodan da se ulo`i, da bi se zadr`ao ve} dostig nuti nivo (dru{tvenog proizvoda) po 6
stanovniku. (per capita) U slu~aju da do|e do pada dru{tvenog proizvoda po stano vniku, do{lo bi i do pada `ivotnog standarda stanovnika. Kada se podmire sve dem ografske investicije, pokrivaju se ekonomske investicije koje minnazivamo jo{ i investicije privrednog razvoja. Podela investicija na: 1. Bruto investicije 2. N eto investicije 3. Nove investicije Pod bruto investicijama se podrazumevaju ula ganja u ve} postoje}e kapacitete i izgradnju novih kapaciteta. Postoje dva izvor a finansiranja bruto investicija a to su: - amortizacija (za postoje}e kapacitet e) - akumulacija (za nove kapacitete) Pod neto investicijama se podrazumevaju ul aganja u fiksne fondove. Kod ovih investicija izvor finansiranja je novostvorena vrednost. Pod novim investicijama se podrazumevaju ulaganja u nove fiksne fondo ve i nove premete rada tj. u nova osnovna i obrtna sredsstva. Izvori novih inves ticija predstavljaju: - akumulativni deo amortizacije - akumulacija Pod akumulat ivnim delom se podrazumeva izdvajanje iznad zakonom propisane stope. 11. Struktu ra investicija Najva`nije strukture investicija su: 7
1. Tehni~ka 2. Reprodukciona 3. Ekonomska Pod tehni~kom stukturom investicija po drazumeva se podela na: - gra|evinske objekte - opremu - ostalo Investiranjem u gra|evinske objekte se stvaraju op{ti uslovi poslovanja. To zna~i, ulaganje u up ravne zgrade, fabri~ke hale i dr. Investiranje u opremu predstavlja jedan indika tor razvijenosti jednog dru{tva. Ona dr`ava koja ima ve}I stepen tj. postotak ul o`en u oopremu smatra se razvijenom dr`avom odnosno zemljom ~iji se privredni ra zvoj nalazi na vi{em stepenu. Slede}a podela se odnosi na reproduktivnu struktur u pod kojom se podrazumeva odnos izme|u vlastitih i tru|ih sredstava. Najva`nija i najbitnija struktura, ekonomska struktura koja mo`e biti: - struktura po priv rednim sektorima - struktura po privrednim oblastima Ekonomska struktura po priv rednim sektorima: - primarna - sekundarna - tercijalna Druga struktura, po privr ednimdelatnostima: industrija poljoprivreda trgovina ugostiteljstvo saobra}aj 8 -
- turizam - zanatstvo I dr. 1.2. Determinante investicija ªU ekonomskoj literaturi se kao tri najva`nije determinante investicione aktivnosti navode: 1. Visina ka matne stope 2. Tehnolo{ke promene 3. O~ekivanja Na investiciono odlu~ivanje ima uticaja visina kamatne stope. Rast kamatne stope na tr`i{tu uti~e na rast invest icionih aktivnosti. Ako su o~ekivanja godi{nji prinosi na nivou ve}em od ve}ih p rinosa koji bi ostvarili u obliku kamate u slu~aju da je raspolo`iv kapital plas iran na tr`i{tu kapitala, preduze}e ima interesa da investira.º5 ªTehnolo{ke promene su najdinami~niji faktor privrednog razvoja. One prouzrokuju velike promene u u kupnom ekonomskom `ivotu. Njihova je karakteristika neravnomertnost. Inovacije k ao proces uvo|enja novih proizvodnih procesa povezane su po pravilu sa najrazli~ itijim investicionim odukama. Ponekada teholo{ke promene deluju kao izuzetnojaka prinuda buu}i da je opstanak i razvoj preduze}a primarna funkcija njegove inova tivnosti. O~ekivanja u budu}nosti prou~avaju determinantu investicionih aktivnos ti. Preduzetnici pristupaju investicionim aktivnostima nakon procene Cvetanovi}, S., Jovovi}, D., Ekonomija, Vi{a poslovna {kola, Blace, 2002. str. 1 46-147 5 9
bgudu}ih koristi. Sa svoje strane svaka budu}nost je neizvesnaº6 ªTeorije investicio nih aktivnosti predstavljaju jedno od najkontraverznijih podru~ja ekonomske anal ize.º7 Danas postoje dva pristupa prilikom razmatranja odluke o investicijama neko g preduze}a. Prvi, preduze}e mo`e da odlu~i da kupi neko kapitalno dobro i da na taj na~in pove}a svoje tokove kapitala. Kupovina kapitalnih dobara predstavlja na~in na koji jedno preduze}e realizuje svoje investicione planove. ªMe|utim, mo`e se pretpostaviti da firma ra~una da do budu}e koristi od investiconih ulaganja do|e uzimanjem nekog kapitalnog dobra u odre|enom periodu vremena pla}aju}I cenu njegove upotrebe ukoliko jeo ovo povoljno firma }e odmah rentiratiº8 1.3. Efikasn ost i metode za ocenu efikasnosti investicija Efikasnost investicija se meri i u tvr|uje preko kapitalnog koeficijenta. Pod kapitalnim koeficijentom se podrazume va odnos izme|u osnovnih sredstava koja su neophodna da se ulo`I da bi se ostvar ila odre| ena koli~ina proizvodnje. Ova definicija se mo`e poistovetiti sa defin icijom prose~nog kapitalnog koeficijenta. Pored prose~nog koeficijenta. Postoji jo{ i marginalni i ispodobni kapitalni koeficijent. Ispodobni koeficijent se Cvetanovi}, S., Teorija privrednog razvoja, Univerzitet u Ni{u, Ni{, 2002. str. 334-335 7 Sekulovi}, M., Kitanovi}, D., Cvetanovi}, S., Makroekonomija, Zavod za ud`benike I nastavna sredstva, Beograd, 1997. str. 177 8 Jorgenson, D., Capital Theory and Investment Behaviour' American Economic Review, No. 53. 1963. 6 10
upotrebljava kada se ne uzima u obzir aktivizaioni period. Pod aktivizacionim pe riodom se podrazumeva vremeod trenutka investiranja do trenutka aktiviranja sres tva za rad. Na kapitalni koeficijent uti~u dve grupe faktora: - faktori materija lne prirode - faktori institucionalne prirode U faktore materijalne prirode spad aju struktura investicija, izvori investicija, stopa, udeo bruto investicija u d ru{tvenom proizvodu. Pod faktorom institucionalne prirode se podrazumeva karakte r jednog privrednog sistema. Pod privrednim sistemom se podrazumeva instituciona lni okvir u kojemu se odvijaju sva ekonomska kretanja u privredi. 1.3.1. Interna stopa prinosa ªInterna stopa prinosa prinosa predstavlja godi{nju stopu prinosa n a kapitalna ulaganja.º9 ªPreduze}e preduzima investicione projekte u sada{njosti o~e kivanim profitima u budu}nosti. Da bi se izra~unala rentabilnost projekta mora s e uspostaviti veza izme|u sada{njih investicionih tro{kova i budu}ih o~ekivanja prinosa. Kriterijum za prihvatanje ili neprihvatanje pojedinih investicionih poj ekata predstavlja veli~ina grani~ne efikasnosti kapitala.º10 1.3.2.. Sada{nja vred nost kapitalnog dobra Cvetanovi}, S., Teorija privrednog razvoja, Univerzitet u Ni{u, Ni{, 2002. str.3 42 10 Cvetanovi}, s., Jovovi}, D., Ekonomija, Vi{a poslovna {kola, Blace, 2002. str.155 9 11
Sada{nja vrednost kapitalnog dobra povezan je sa neto prihodom koji mo`e biti os tvren po osnovu njegovog vlasni{tva. Na sada{nju vrednost kapitalnog dobra uti~u psiholo{ki faktori u koje spada stanje poslovnog poverenja koje mo`e a ne mora biti bazirano na ekonomskim kriterijumima. Jedan od najva`nijih faktora je veli~ ina stokova posmatranih kapitalnih dobara. Ukoliko do|e do pove}anja jednog kapi talnog dobra pove}ava se potencijalna ponuda tog kapitalnog dobra i naravno sni` ava se potencijalna cena tog dobra. 1.4. Finansiranje investicija Prilikom reali zacije investicionih ideja, postavlja se jedno pitanje sa kojm se susre}e svaki investitor, a to je pitanje izvora finansijskih sredstava. Izvori za finansiranj e investicija su: 1. Sopstvena sredstva 2. Dopunska sredstva Sopstvena sredstva ~ine srdstva akumulacije i amortizacije tj. sva raspolo`iva sredstva po bilansju stanja, kao i sredstva dobijen prodajom osnovnih sredstava, iz priliva od sreds tava datih u zakup i sredstva koja }e se vratiti kao deo investirovanih dugoro~n ih plasmana. Dopunska sredstva ~ini akumulacija koja je podeljena na: - kredite - zajedni~ka ulaganja - bespovratna sredstva 12
ªAkumulacija se defini{e kao ekonomski proces ~iji je rezultat potencijalna zamene i formiranje novih osnovnih fondova.º11 Zaklju~ak Treba imati na umu da je upravljanje investicijama centralna poluga po litike dugoro~nog privrednog rasta. Zbog ovih razloga prema ovoj poluzi rasta ko ncentrisana je najve}a pa`nja u svim zemljama, podjednako, kako u malim i veliki m, tako i u razvijenim i siroma{nim zemljama. Veli~ina svih oblika investicija s e nalazi u obrnutom korelativnom odnosu sa visinom kamatne stope. Vi{e kamatne s tope uti~u na tast tro{kova po jedinici kapitala u preduze}ima koja investiraju u osnovne proizvodne fondove. Risti}, D., Upravljanje razvojem, Fakultet za menad`ment, Novi Sad, 2004. str. 1 67 11 13
LITERATURA Cvetanovi}, S., Teorija Univerzitet u Ni{u, Ni{, 2002. privrednog raz voja, Cvetanovi}, S., \urovi}, G., Privredni razvoj: teorija, politika I planiranje SM B studije, Ekonomski fakultet, Podgorica, 1996. 14
Cvetanovi}, S., Jovovi}, D., Ekonomija, Vi{a poslovna {kola, Blace, 2002. \eri}, B., Teorija I politika privrenog Savremena administacija, Beograd. 1997. razvoj a, Jorgenson, D., Siebert, S., A Comparasion Behaviour', Journal of Economic Literatu re, No 9, 1968. Risti}, D., Upravljanje razvojem, menad`ment, Novi Sad, 2004. Fa kultet za Rosi}, I., Rast strukturne promene I funkcionisanje privrede, Zavod za ud`benike I nastavna sredstva, Beograd, 2004. Sekulovi}, M., Kitanovi}, D., Cvetanovi}, S ., Mikroekonomija, Zavod za ud`benike I nastavna srdstva, Beograd, 1997. 15