UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ
LOGISTIKA U SAOBRAĆAJU Seminarski rad Tema: Logistika transporta
Mentor: Dr Marko Vasiljević,van.prof.
Student: Petar Jurišić 628/13 Doboj, 19.03.2015.
SADRŽAJ
UVOD 1.PODJELA TRANSPORTA ........................................................................................... 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5.
Cestovni transport...................................................................................................................................... Željeznički transport.................................................................................................................................. Vodeni transport........................................................................................................................................ Zračni transport.......................................................................................................................................... Cijevni transport........................................................................................................................................
4 5 6 8 9 10
2.KARAKTERISTIKE OSNOVNIH VIDOVA TRANSORTA...................................... 10 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5.
Karakteristike cestovnog transporta......................................................................................................... Karakteristike željezničkog trasporta...................................................................................................... Karakteristike vodenog transporta........................................................................................................... Karakteristike zračnog transporta............................................................................................................ Karakteristike cijevnog transporta...........................................................................................................
11 12 13 14 15
3.UNUTARNJI TRANSPORT....................................................................... 16 4.VANJSKI TRANSPORT............................................................................. 19 ZAKLJUČAK.................................................................................................. 21 LITERATURA................................................................................................ 22
UVOD
U ovom seminarskom radu istraživao sam problematiku logistike transporta. Bavio sam se samim transportom, klasifikovao ga prema vrsti saobraćaja. Istraživao sam različite grane saobraćaja koje se bave transportom kao što su cestovni, željeznički, vodeni, zračni i cijevni transport. Svaki oblik transporta sam posebno istraživao. Naveo sam njihove prednosti i nedostatke. O unutarnjem i vanjskom transportu sam rekao šta predstavljaju i koliki značaj imaju u transportu i naveo nekoliko klasifikacija o njima.
1. PODJELA TRANSPORTA
Postoje dvije, često korištene, podjele transporta. Prva se bazira na odnosu transporta i proizvodnog procesa pogona, a druga na temelju sredine kojom se vrši transport. Prva podjela razlikuje unutarnji i vanjski transport. Unutarnji transport se vrši unutar proizvodnog pogona i tijekom procesa proizvodnje i o ovoj vrsti transporta će biti riječi u poglavlju o rukovanju materijalom. Vanjski transport se često dijeli na ulazni i izlazni transport, odnosno pravi se razlika da li se radi o transportu sirovina i poluproizvoda prema proizvodnom pogonu ili se radi o transportu gotovih proizvoda ka distributeru, prodajnom mjestu ili izravno kupcu. Ova podjela se vrši samo zbog načina upravljanja transportom, dok su transportna sredstva identična u oba slučaja. Osnovna podjela transporta i transportnih sredstava, u ovom slučaju, se vrši na temelju sredine - sredstva kojim se transportirana roba kreće, tako da su osnovni vidovi transporta: [1] - Željeznički, - Cestovni, - Vodeni, - Avio (zračni) i - Cijevni.
1.1.
Cestovni transport
Cestovni transport se može podijeliti [2] : • prema namjeni:
Javni (opći) i Za vlastite potrebe (privatni);
• prema teritorijalnom obilježju:
Unutarnji i Međunarodna;
• prema načinu organizacije:
Linijski i Slobodni
• prema specijalizaciji kapaciteta voznog parka na:
Transport putnika i Transport robe
Prema teritorijalnom obilježju cestovni transport se može podijeliti na [2] : • Unutarnji cestovni prijevoz koji podrazumijeva autotransport putnika i robe na teritorije jedne države i dijeli se na:
gradski prijevoz, prigradski prijevoz, međugradski transport.
• Međunarodni cestovni prijevoz putnika i robe koji se ostvaruje između dvije ili više zemalja, pri čemu cestovno vozilo prelazi državnu granicu, a dijeli se na [2] :
pogranični, međuteritorijalni i tranzitni.
Prema načinu organizacije cestovni transport se dijeli na [2] : a) Linijski cestovni transport je transport koji se vrši na određenoj relaciji i prijevoznom putu, po utvrđenom redu vožnje i tarifama i dijeli se na:
Stalan, Sezonski,
Povremeni (prema potrebi).
b) Cestovni prijevoz po potrebi, od slučaja do slučaja, podrazumijeva se prijevoz putnika i robe gdje se uvjeti transporta određuju sporazumno između prijevoznika i korisnika prijevoza.
Sl.1. Cestovni transport [3]
1.2. Željeznički transport Jedna od velikih prednosti željezničkog transporta je sposobnost da se preveze različita vrsta robe, počevši od suhih, rasutih i tekućih roba, zamrznute hrane, svježeg voća i povrća koji zahtijevaju kontroliranu temperaturu tijekom transporta, robu nepravilnog oblika i velikih gabarita i slično [2] . Prijevoznici koji se bave željezničkim transportom se smatraju "prirodnim monopolistima". Razlog za ovo su visoke investicije koje su neophodne za otpočinjanje ovog posla (ovdje se u obzir uzimaju transportne organizacije u razvijenim gospodarstvima, pošto kod nas, praktično, postoji samo jedan prijevoznik). Uz pretpostavku da je infrastruktura razvijena, prijevoznik mora osigurati terminale za pristup vagonima, opremu za podršku utovaru, manipuliranju i istovaru i lokomotive i vagone. Zbog ovakvih uvjeta, željeznički transport, u svijetu, vrijedi za dio industrije "u opadanju", odnosno, udio željezničkog trasporta u ukupni troškovima / zaradama opada. Kako željezničkom transportu ostali vidovi transporta intenzivno oduzimaju poslove, željezničke organizacije su prisiljene unaprjeđuju svoje poslovanje i snižavaju troškove transporta po kilometar-toni prevezene robe. Ovo sniženje troškova povoljno utječe na povećanje obujma transporta, što ima dalje povoljne posljedice na industriju koja se koristi ovim vidom transporta [2] . Željeznički transport se koristi uglavnom za transport veće količine roba na duže relacije. Transportirana roba je, po pravilu, niske vrijednosti po jedinici mase, kao i visoke specifične
težine (velika masa po jedinici zapremine). Ovaj vid transporta se većinom koristi za transport drvene građe, rude, poljoprivrednih proizvoda i poluproizvoda kemijske industrije. Kako su ovo robe koje imaju relativno nisku cijenu po jedinici mase, troškovi transporta imaju visok udio u ukupnoj cijeni navedenih proizvoda na tržištu. Sa druge strane, ovo utječe i na prihod koji ostvaruju organizacije koje se bave željezničkim transportom i taj prihod je za ovaj vid transporta najniži po prevezenoj kilometar-toni od svih ostalih vidova transporta [2] . Ranije napomenuto opadanje udjela željezničkog transporta u ukupnom obujmu prometa je posljedica potrebe za velikom količinom robe za transport i velikim udaljenostima na koje se transportira roba. Ovo, ukoliko je ostvareno, kao rezultat ima raspoređivanje fiksnih troškova (koji su za ovaj vid transporta visoki) na veliki broj kilometar-tona prevezene robe [2] . Osnovni nedostatak željezničkog transporta je relativna nedostupnost (nema rasprostranjena infrastruktura kao što postoji za cestovni transport - puno je naselja koji nemaju blizu željezničku prugu i utovarnu stanicu). Ovo znači da prijevoznici moraju angažirati i cestovni transport kao bi dovezli robu do utovarne stanice, što povisuje ukupne troškove transporta, a također i povisuje rizik od oštećenja robe prilikom pretovara [2] . Drugi nedostatak željezničkog transporta je brzina, odnosno vrijeme transporta. Prosječna brzina transporta kontejnera putem željeznice iznosi oko 30 km / h, mada se, ne nekim dijelovima pruga ostvaruju prosječne brzine i do 100 km / h (ovi podaci se odnose na američku, japansku i zapadnoevropsku željezničku mrežu). Pored samog vremena transporta, na ovako nisku prosječnu brzinu transporta utječe i potreba da se roba klasificira po odredištu, kao bi bilo moguće, na račvanju, razdvojiti željezničku kompoziciju na više dijelova i usmjeriti ih u potrebnom smjeru. [2]
Sl.2. Željeznički transport [3]
1.3. Vodeni transport
Vodeni transport čine plovne rijeke, jezera, mora i oceani. Pomorski transport je najjeftiniji. Njime se odvija 4/5 svjetskog prometa. Za potrebe pomorskog prijevoza koriste se različite vrste brodova [2] :
Remorkeri, Brodovi za prijevoz komadnih proizvoda, Brodovi za prijevoz rasutih proizvoda, Tankeri, Kontejnerski brodovi, Fider, Upliv-isplivaju brodovi, "Rol on - rol of 'brodovi
Sl.4. Vodeni transport [3]
Riječni transport je najstariji vid transporta, slično željeznici, predodređen je za prevoz masovne robe niskih vrijednosti koja ne zahtijeva velike brzine dostave uz vrlo nisku cijenu prijevoza [2] . Predodređen je za dio direktnog transporta, niskovrijedne masovne robe upućene na riječni put, što je najracionalnije ukoliko nisu u pitanju kratki rokovi isporuke i opasnost da roba zbog dugog putovanja trpi znatnije promjene u svojstvima [2] .
1.4. Zračni transport
Zračni transport je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga upotreba ili djelovanje u zračnom prostoru[3]. Osnovna podjela zračnog prometa je ona na civilni i vojni. Vojni zračni promet je zračni promet u kojem sudjeluju vojni zrakoplovi, a koji isključivo služi u vojne svrhe. Civilni zračni promet je sav zračni promet osim vojnoga zračnog prometa i dijelimo ga na[3]:
Javni zračni promet u koji spada linijski i povremeni prijevoz osoba ili stvari.
Linijskim zračni promet uključuje redovni komercijalni prijevoz osoba i/ili stvari, koji je dostupan svima pod jednakim uvjetima, a obavlja se na unaprijed utvrđenim linijama, prema unaprijed utvrđenom redu letenja i po objavljenim cijenama i općim uvjetima prijevoza. Povremeni zračni promet uključuje komercijalni prijevoz osoba i/ili stvari koji nije linijski, a koji se obavlja uz posebno ugovorene uvjete (čarter prijevoz (pojedinačni ili serijski)), taksi-prijevoz, panoramski letovi i sl.
Domaći zračni promet je promet koji se obavlja u zračnom prostoru neke države. Međunarodni zračni promet je promet koji se obavlja u zračnom prostoru iznad
teritorija dviju ili više država. Poseban zračni promet u koji spada zračni promet koji nije uključen u javni zračni promet.
Sl.5. Zračni transport[3]
1.5. Cijevni transport
Cijevni transport najjeftiniji oblik oblik prevoza energenata, prihvatljiv i sa aspekta zaštite životne sredine. Cijevnim transportom se transportiraju fluidi kao na primjer: plin, voda, nafta, rasuti tereti i druge robe. Žičare su uske, jednošinske viseće prijenosnice, koje služe za transport materijala i robe na duža rastojanja s promjenljivom konfiguracijom transportnog puta. Ovim vidom se vrši transport: ruda, rudnih koncentrata, šljunka, ugljena i slično, a za penjanje na veće visine koristi se u turizmu itd [1]. Cijevni transport se karakteriše stalnim kretanjem i neakumuliranjem zaliha, protokom u jednom pravcu i prijenosom samo jednog proizvoda, tečnosti ili gasa.
Sl.6. Cijevni transport[3]
2. KARAKTERISTIKE OSNOVNI VIDOVA TRANSPORTA Svaki oblik trasnporta ima svoje prednosti i nedostatke. Tako da imamo karakteristike cestovnog, željezničkog, vodenog, zračnog, i cijevnog transporta.
2.1.
Karakteristike cestovnog transporta
Cestovni transport kao javni saobracaj egzistira od početka 20. stoljeća i u zavisnosti od privredne razvijenosti, energetskog bogatstva, jačine automobilske industrije i stanja cestovne mreže, povećavao se i broj automobila u pojedinim zemljama. [1] Cestovni transport ima brojne komparativne prednosti i specifičnosti u odnosu na druge vidove transporta, koje ga s ekspanzivni razvojem čine prvostupanjskim "prometnim faktorom" na transportnom tržištu bez obzira na velika ulaganja u razvoj i održavanje željezničke mreže, plovnih putova ili cjevovoda. [1] Osnovna osobina cestovnog transporta ogleda se u elastičnim transportnim jedinicama koje mogu korespondiraju po principu "od vrata do vrata". [1] Druga važna osobina odnosi se na dobre tehnološke preformanse sredstva cestovnog transporta: jednostavnim manipulacijama, većoj pokretljivosti i dostupnosti, prilagođenosti voznih jedinica obliku i veličini tereta, odnosno osobine koje znatno smanjuju transportne troškove na kraćim udaljenostima. [1] Treća značajna osobina koja karakterizira cestovni transport odnosi se na trabsportne jedinice koje mogu imati širok spektar specijalnih karakteristika i preformansi (od takog dostavnog vozila do vozila za prijevoz teških i specijalnih tereta). [1] Prednosti ovog vida transporta ogledaju se u sljedećem [1] : • Mogućnost izravnog prijevoza od "vrata do vrata", ra zarliku od ostalih vidova, • Mali eksplotacioni trpškovi vezani za početno-završne operacije, • Relativna nezavisnost prijevoznih jedinica od infrastrukture, • Investicijska ulaganja potrebna za zadovoljavanje datog obima prijevoza na manja nego kod željeznice. • Brza dostava robe, • Kratko zadržavanje u dijelu početno-završnih operacija, • Velika razgranatost mreže puteva, • Jednostavna procedura prijevoza-odsustvo režima prijevoza, • Relativna otvorenost i raspoloživost korisnicima usluga, • Neovisnost od redova vožnje, • Mogućnost organiziranja prijevoza malih količina (nemasovne robe),
• Brzi obrt transportnih jedinica, • jedostavnije čuvanje pošiljke od pošiljatelja od primatelja i dr.
Cestovni transport ima i nedostataka [1] : • Velika potrošnja goriva po jedinici rada, • Prosječno veći koeficijent tara / bruto, • Cestovna sredstva su značajni zagađivači okoliša, • Iskorištenje pogonske snage manje je u odnosu na druge vidove, • Veći troškovi eksploatacije, odnosno veće sudjelovanje trabsportnih troškova u cijeni proizvoda, posebno na dužim relacijama.
2.2.
Karakteristike željezničkog transporta
Željeznica sa svojim karakteristikama i komparativnim prednostima predstavlja vrlo značajnog prijevoznika u međunarodnom i unutarnjem prijevozu. Prva i osnovna karakteristika jeste veliki prijevozni kapacitet masovne robe i nisko vrijedne robe koje ne zahtjevaju relativno veliku brzinu dostave. Bezbijednost je vrlo začajna i za orjentaciju korisnika pri izboru vida transporta i znatno veća u željezničkom nego u cestovnom transportu. Redovnost jedan od kriterija kvalitete rada željeznice, jer korisnici mogu koristiti njene usluge po planiranom redu vožnje ili po posebnom dogovoru, bez obzira na vremenske i druge uvjete koji ograničavaju primjenu drugih vidova transporta. Komparativne prednosti koje ovaj vid transporta ima u odnosu na druge vidove transporta, ogledaju se u sljedećem: [1] • Željeznički promet je neovisan od klimatskih i vremenskih uvjeta, • Masovna, količinski velika prijevozna sposobnost, • Relativno velike brzine prometa vlakova, • Niski troškoviprevoza osobito na dužim relacijama, • Velika važnost u ratnim i mirnodopskim uvjetima pri transportu vojnih pošiljaka, • Vrlo pogodna primjena informatike, telematike i kibernetike,
• Visoka sigurnost, • Pogodnost primjene i razvoja suvremenih tehnologija transporta, Doprinosi štednji energije i zaštiti okoliša
Nedostatci željezničkog transporta su sljedeći: [1] • Vremenski dug obrt kola, odnosno spor transport robe, • Veliki troškovi na kraćim relacijama prijevoza, • Visoki fiksni troškovi, odnosno gubici (u slučaju niske zaposlenosti kapaciteta), • Nemogućnost dovoza robe do zahtijevanog mjesta (zbog nepostojanja većeg broja industrijskih kolosijeka) i neophodnosti angažiranja kooperanata.
2.3.
Karakteristike vodenog transporta
Vodeni transport je oduvijek imao značajnu ulogu u saobraćajnom sistemu, posebno u međunarodnoj robnoj razmjeni. U ovom vidu transporta, period porasta nosivosti brodoba, karakteristična je i njihova specijalizacija za neke vrste robe i oblike prevoza. Danas oko 75% svih prevoza morem čini masovna roba(nafta, ugalj, žitarice, drvo, rude). Zbog vlike nosivosti i niskih cijena pomorski transport je najpovoljniji ne samo u prekooceanskim prijevozima, nego i u prijevozu s obale na obalu jednog kontinenta ili zemlje koja ima more. Osnovne prednosti vodenog transporta su: [1]
Propusna sposobnost u funkiciji puta bez ogranicenja, Potrošnja goriva po jedinici tereta u odnosu na druge vidove je manja, tj manja je potrošnja energije, Manji su i otpori kretanja što ima za posljedice znatno manju vučnu snagu po jedinici tereta, Vodeni transport ima najniže troškove prevoza sa većim rastojanjima u odnosu na druge vidove, Nedostatci vodenog transporta su: [1] Skup razvoj infrastrukture luke, Složeniji sistemi pretovara, Skupa ležarina, ako se blagovremeno ne obave procesi istovara i utovara,
Značajni utjecaji „više sile“ kao što su: klimatski, navigacioni i drugi prirodni i geografski uticaji na planirani transport, Zavisnost transportne sposobnosti od prpusne sposobnosti luka i proizvodnosti njene mehanizacije.
2.4.
Karakteristike zračnog transporta
Zračni transport glavnu prednost ima u velikim brzinama prevoza. Velike brzine njegovu konkurentnost vezuju za prijevoze na velike udaljenosti, prije svega u međunarodnom transportu. Aspekt brzine prevoza je posebno bitan kada se ima u vidu vrijeme isporuke robe. Po tom pitanju je zračni prijevoz neprikosnoven na dužim relacijama, dok je na srednjim relacijama ova njegova komparativna prednost u posljednje vrijeme malo ugrožena brzinama koje se postižu pije svega u željezničkom transportu (brzi vozovi) i drumskom transportu. [1] Ovaj vid transporta se odlikuje i dobrom pouzdanošću i frekventnošću, posebno na relacijama koje povezuju velike centre, na kojima funkcionišu redovne zrakoplovne linije. [1] Visoki troškovi čine ga nekonkurentnima kod prijevoza najvećeg broja proizvoda. Svoju konkurentnost zračni transport može da ispolji kod prijevoza robe male količine i težine a velike vrijednosti. [1] Prednosti zračnog transporta [1] :
Bitne isporuke dijelova za održavanje i popravke kritične ili skupe opreme, Bitne isporuke pošiljki radi sprječavanja gubljenja prodaje na značajnom tržištu, Popunjavanje zaliha kritičnim jedinicama za održavanje kontinuiteta proizvodnog procesa, Smanjivanje troškova zaliha i skladištenja, Smanjivanje ukupnih troškova transporta, kada zračni saobraćaj drastično smanjuje dužinu transportnih ruta, Proširenje tržišta na područja koja nije moguće na drugi način snabdjevati. Nedostatci korištenja zračnog transporta [1] : Eksterni efekti(buka i zagađenje okoline), Mogućnost odlaganja letova i sl.(zbog čestih vremenskih neprilika), Kapacitet zračnog prevoza nisu pretjerano velikim ali su ipak dovoljni za prevoz skuplje robe koja gravitira ka ovom vidu transporta.
2.5.
Karakterisitke cijevnog transporta
Glavne prednosti su [1] :
Veliki kapacitet prijevoza, Visoka pouzdanost, Visoka produktivnost, Niski operativni troškovi, Masovan transport tečnih i gasovitih energetskih sirovina.
Cijevni transport ima nesumnjive prednosti kada treba zadovoljiti jedan od sljedecih uslova [1] :
Potpuna mehanizacija utovara i istovara, Veoma razgranate transportne linije na malom prosrou, Izbjegavanje raznih vidova mehaničkog transporta, Stalna promjena mjesta dostave materijala, Transportovanje vrlo sitnih čvrstih materijala.
Nedostatci cijevnog transporta su [1] :
Ograničen dijapazon robe koja se može kretati kroz cijevovode, Veoma visoke fiksne investicije, Mala brzina protoka materije kroz cijevovod, Visoka potrošnja energije po jedinici transportnog materijala kod nekih vidova transporta, Habanje elemenata postrojenja.
3. UNUTARNJI TRANSPORT
Unutarnji transport predstavlja logistički proces od izuzetnog značaja ne samo zato sto je on, u stvari, "krvotok" organizma preduzeca, već zato što u velikoj mjeri utječe na poslovne rezultate. Veličina ovog utjecaja ogleda se u činjenici da troškovi unutarnjeg transporta iznose od 10 do 90% ukupnih troškova poslovanja. Zato je unutarnji transport središnja točka optimizacije [2] . Zadaci unutarnjeg transporta su povezivanje vanjskog i unutarnjeg transporta, dostava robe u neoštećenom stanju u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz najniže troškove [2] . Da bi se moglo odlučivati o izboru transporta i transportnih puteva, potrebno je dobro poznavati stanje i razvijenost transporta u predviđenim transportnim pravcima [2] . Pored toga, potrebno je postaviti jasne transportne zahtjeve koji se odnose na: brzinu, sigurnost, pakiranje, gustoću pakiranja roba u transportu, točnost dostave, kontinualnost tokova roba, količine roba koje treba transportirati u jedinici vremena, cijenu robe (ne mogu se postavljati visoki transportni zahtjevi za volumni jeftinije robe, kao što je npr. pijesak, sirova nafta, ugljen i drugo), gabarite robe i dr [2] . Izbor transportnih sredstava za unutarnji transport [1] : Olakšavaju i ubrzavaju: Utovar Pretovar Istovar Racionalizuju transport Bolje iskorištenje transportnog sredstva - površinsko i zapreminsko, povezuju unutarnji i spoljni transport. U odnosu na pod radionice, razlikuju se tri vrste transporta [1]: Transport po podu Transport ispod poda Transport iznad poda
Sl.7 . Pozicija sredstva za unutarnji transport [1]
Transport po podu odvija se pomoću transportnih sredstava koja se kreću po podu radionice, odnosno skladišta. Ova sredstva mogu da budu vezana za liniju kretanja ili da se kreću potpuno slobodno. Slobodna sredstva na tlu upotrebljavaju se u različite svrhe gdje ima dovoljno prostora među mašinama. Kod višespratnih prostorija potrebno je upotrebiti dizalice. Za tovare od 1.000 kg upotrebljavaju se ručna transportna sredstva. Transportna sredstva na mašinski pogon prevoze robu težine 3.000 kg a s prikolicim do 15.000 kg. Prednost slobodnih transportnih sredstava je u njihovoj prostornoj nezavisnosti prilagodljivosti potrebama tehnološkog procesa. Vezana transportna sredstva na šinama koriste se za teže tovare i veće razdaljine. Služe za istovaranje i tovarenje željezničkih vagona.
Transport ispod poda je karakterističan po tome što se transportni proces odvija ispod površine poda. "Podzemni" transport ne zauzima prostor, koji ostaje na raspolaganju za smještaj sredstava za rad (mašina), kretanje radnika i cirkulaciju transporta koji se odvija po podu. Transport ispod poda uglavnom služi za odvoz otpadaka, koji propadaju kroz rešetkastu podlogu ugrađenu u pod.
Transport iznad poda se odvija iznad tehnološkog procesa, odnosno iznad glava radnika, oslobađajući površinu radionice za smeštaj mašina i radnika. Iznad poda se odvija transport pomoću visećih transportera, ili pomoću visećih i mostovskih kranova.
4. VANJSKI TRANSPORT
Osnovni tipovi vanjskog transporta su [2] : • Cesta - prema mjestu gdje se odvija (koji čini cestovni i željeznički i neki_drugi); • Vodeni - (koji čine plovne rijeke, jezera, mora i oceani); • Zračni - avionski ili svojevremeno i putem cepelina • Poštanski, telegrafski i telefonski (PTT). (Može se očekivati da će se u dogledno vrijeme razviti i saobraćaj međuplanetarnim svemirskim prostorima - space shuttle.)
Transport se dijeli na sljedeće oblike [2] : • suvozemni • zračni • vodeni i • izdvojeni oblik: cijevni i žičare
Suvozemni promet ovisi o vrsti prometnog puta i dijeli se na: cestovni, željeznički i transport fluida cjevovodima. Željeznički promet (željeznica) je najvažniji kopneni promet. Po količini robe koju može prevesti, kao i po niskoj cijeni (tarifi), nadmašuje ga samo vodeni promet, ali je on suviše spor. Nedostatak je taj što nema mogućnost prijevoza "od vrata do vrata" nego ide od "terminala do terminala".
Zrak se odvija zračnim putem, koridorima. On je skuplji, ali i mnogo brži od drugih grana transporta [2] : • unutarnji < 1500 km, • internacionalan > 1500 km.
Vodeni transport je najjeftiniji. Njime se odvija 4/5 svjetskog prometa. Vodeni transport može biti: riječni, jezerski, priobalni i prekooceanski.
Za potrebe vodnog prijevoza koriste se različite vrste brodova [2] : - Remorkeri, - Brodovi za prijevoz komadnih proizvoda, - Brodovi za prijevoz rasutih proizvoda, - Tankeri, - Kontejnerski brodovi, - Fider, - Upliv-isplivaju brodovi, - "Rol on - rol of 'brodovi, - Barže.
Cijevnim transportom se transportiraju fluidi kao na primjer: plin, voda, nafta, tekućina ili pak rinfuzni - Sipska materijal (cement, zrnati materijal i drugi).
Žičare su uske, jednošinske viseće prijenosnice, koje služe za tran¬sport materijala i robe na duža rastojanja s promjenljivom konfiguracijom transportnog puta. Ovim vidom se vrši transport: ruda, rudnih koncentra¬ta, šljunka, ugljena i slično, a za penjanje na veće visine koristi se u turizmu itd.[2] .
Da bi se obavljale prometne radnje vezane za prijenos riječi, vijesti i slike koristimo sljedeća sredstva: telefon, radio, telegraf i televiziju, pa prema tome razlikujemo sljedeće vrste ovog prometa [2] : • telegrafski, • Radiotelegrafski, • telefonski (web), • televizijski.
ZAKLJUČAK
Iz priloženoga možemo da vidimo prednosti i nedostatke pojedinih vidova transporta. Ni jedna grana nije „savršena“. Logistika transporta obuhvata sve vidove i nalazi se u svakome pojedinačno. Bez logistike ne bih mogli da zamislimo bilo kakav vid organizovanoga transporta. Ona nam omogućava što bolje, racionalnije iskorištavanje naših raspoloživih resursa. Kako se logistika odnosi na unutarnji tako se odnosi i na vanjski transport. Iz dana u dan logistika napreduje, a time nam daje sve veće ideje, rešenja za određene probleme na koje nailazimo prilikom bilo kog trasnporta.
LITERATURA
[1] Bulatović, M., „ Menadžment poslovne logistike „ Ekonomski fakultet, Niš. 2003 [2] Vasiljević, M., „Logistika u saobraćaju - skripta „ Saobraćajni fakultet Doboj. 2008 [3] Internet stranice : https://www.google.ba/url? sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRw&url=http %3A%2F%2Ftransportrobe.com%2Fvodeni-transport %2F&ei=UHZTVanPIomAU_vIgagI&bvm=bv.93112503,d.bGg&psig=AFQjCNFmI3jMx4 W4VZvb8MMBrRjN-98ESg&ust=1431619533901176 https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images? q=tbn:ANd9GcS8j5vRwo3vj56fUFmK5mO2r4WZx9Zp0zPb9QBL8QKbQ--nOQey-w https://www.google.ba/url? sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBsQFjAA&url=http %3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FZra %25C4%258Dni_promet&ei=05VUVcxagcyyAb23gLAE&usg=AFQjCNEBdZCA3mVSGoz f9RjqaDyv2thRYg http://www.google.ba/imgres? imgurl=http://www.poslovni.hr/media/cache/81/83/81834edcd2f52c0c093cc6ffb2875679.jpg &imgrefurl=http://www.poslovni.hr/hrvatska/puknuo-cjevovod-s-butanom-u-rafineriji-naftesisak247993&h=345&w=575&tbnid=G2RzE6T62B0VkM:&zoom=1&docid=0TF6CxRNDAuyf M&hl=bs&ei=IO9VVcjnMoqssAGQtYGQDw&tbm=isch&ved=0CB0QMygDMAM&biw=1 024&bih=657 https://www.google.ba/imgres?imgurl=http%3A%2F%2Fliderpress.hr%2Fstatic%2Fmedia %2Fcache%2Fc9%2F46%2Fc946af57090b381f5d5a8c6dfd941680.jpg&imgrefurl=http%3A %2F%2Fliderpress.hr%2Farhiva %2F144124%2F&docid=eVh9mgiLoMythM&tbnid=YRaXiEhKryVXM&w=460&h=245&ei=n9VVbDmNuiv7Aaa2YGoCA&ved=0CAUQxiAwAw&iact=c&biw=1024&bih=657
