VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
SEMINARSKI RAD BROJ 4 OSNOVNE TEHNOLOGIJE TRANSPORTA KONTEJNERA
PROFESOR: NADA STOJANOVIC
STUDENT: ALEKSANDRA VUKADINOVIC RDS 1/11
1
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
SADRZAJ Uvo………………………………………………………………………………………………………….3 Kontejnerski sistem transporta………………………………………………………………….3 Definisanje kontejnera………………………………………………………………………………4
Mali kontejneri, poela I namena……………………………………………………………..7 Srenji kontejneri, poela I namena………………………………………………………….8 Veliki kontejneri, poela I namena…………………………………………………………….8 Osnovne tehnologije transporta kontejnera……………………………………………..9 Tehnologija transporta malih,srednjih i velikih kontejnera …………………………9 Tehnologija kopneno-rečnog transporta kontejnera……………………………….10 Tehnologija kopneno-pomorskog transporta kontejnera…………………………11 Tehnologija kopneno-vazušnog transporta kontejnera………………………….12 Tehnologija transporta kontejnera kopnenim mostovima……………………….12
Zakljucak………………………………………………………………………………………………….13
2
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
UVOD Od rane faze razvoja transportnih sistema postojala je tendencija razdvajanja
vučnog sredstva od tovarnog prostora: DRUMSKI-tegljač i poluprikolica;
ŽELEZNIČKI-lokomotiva i vagoni; REČNI-tegljač/potiskivač i barže Primjena kontejnera omogudava da se "tovarni prostor" (prostor za robu) odvoji od delova za kretanje prevoznog sredstva tamo gde je to ekonomski celishodno. Kontejnerski sistem transporta Prva faza razvoja kontejnera i kontejnerizacije transporta- Dinamika porasta
parka kontejnera u zapadno-evropskim zemljama u posleratnom periou može se videti iz sledece tabele.
3
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
Druga faza razvoja kontejnera i kontejnerizacije transporta
•Pojava i sve šira primjena velikih kontejnera prestavlja rugu fazu u razvoju kontejnerizacije transporta.
•Razvoj transporta velikih kontejnera otpočele su ogovarajue transportne organizacije SAD-a. Kao posljedica ogromnih ekonomskih kapaciteta i mnogobrojnih prekomorskih privrednih i saobradajnih veza stvarani su saobradajni tokovi velikih razmjera na vrlo velikim odstojanjima.
•Stoga je razumljivo što su baš u ovoj zemlji počela prva istraživanja novih mogudnosti za racionalizaciju pretovara i transporta robe primjenom velikih
kontejnera, što je, po mišljenju mnogih saobraajnih stručnjaka, najpogoniji oblik racionalizacije transporta i manipulisanja. Definisanje kontejnera
I Ekonomska komisija UN: Kontejneri su transportna sredstva (sudovi, nepokretne cisterne ili druga sredstva) koja su:
• trajnog karaktera, zbog čega se mogu ponovo koristiti; • specijalno konstruisana a se roba prevozi bez pretovara saobracajnim srestvima jenog ili više viova saobracaja; • opremljena uređajima koji olakšavaju njihovu manipulaciju, naročito ko pretovara sa jednog saobradajnog sredstva na drugo; • konstruisana tako a je olakšan njiho v utovar i istovar;
• imaju unutrašnju zapreminu o najmanje 1 m3 Međunarodna organizacija za standardizaciju-ISO
Kontejner je su pravougaonih presjeka, nepromočiv, koj i se primenjuje za transport i sklaištenje izv jesnog broja tovarnih jedinica enčanih pošiljki ili robe u rasutom stanju, štiti njegovu saržinu o kvarenja i gubitaka, može se odvojiti od transportnog srestva, kojim se može manipulisati kao jednom jedinicom tovarenja i može se pretovariti bez istovremenog istovara robe. Međunarodna željeznička unija-UIC • KONTEJNER JE TMJ I JIT ČIJA ZAPREMINA NIJE MANJA OD 1 (m³), A DOVOLJNO JE IZDRŽLJIVA ZA VIŠESTRUKO KORIŠTENJE, POGODNA ZA PUNJENJE I PRAŽNJENJE ROBOM, IMA SPOSOBNOST 4
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
JEDNOSTAVNOG PREMJEŠTANJA SA JEDNOG NA DRUGO TRANSPORTNO SREDSTVO.
Kontejner kao transportno-manipulativna jedinica multimodalnog transporta
U zavisnosti od karakteristika koje se posmatraju, kontejneri se mogu podjeliti prema: •namjeni,
•vrsti robe koja se u njima prevozi, •nosivosti, •vrsti materijala od kojeg su izgrađeni, •vrsti konstrukcije, •mjestu korišdenja, •načinu prevoza, •vrsti uređaja kojima su opremljeni u cilju obezbjeđenja uslova za prevoz oređenih vrsta robe, • podobnostima i mogudnostima pretovara i sl. Prema namjeni kontejneri se dijele na: 1.univerzalne i 2.specijalne kontejnere.
•Prema vrstama i karakteristikama robe kontejneri se ijele na: 1.kontejnere za prevoz komadne robe, 2.kontejnere za prevoz robe u rasutom stanju i 3.kontejnere za prevoz tečnosti.
•Prema nosivosti kontejneri se ijele na: 1.male (imaju zapreminu 1-3 m3) 2.srednje (imaju zapreminu 3-10 m3) i 3.velike (imaju zapreminu preko 10 m3).
Prema vrsti materijala o kojih su izgrađeni, kontejneri mogu biti: drveni, metalni, gumeni, plastični, od raznih legura, smjesa i sl.U pogledu konstruktivnih karakteristika postoje: klasični, sklapajui, rasklapajui, sa rvenim i metalnim oblogama, samoistovarajudi i sl. Prema mjestu korištenja kontejneri se ijele na 5
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
kontejnere koji se upotrebljavaju samo za prevoze u jednoj zemlji (nacionalni
prevozi) i u prevozima između zemalja, pa i između kontinenata. Prema načinu prevoženja kontejeri se mogu pojeliti na one koji se upotrebljavaju u direktnim i kombinovanim prevozima. Kombinovana prevoženja se ovija ju između različitih grana transporta kao što su: •rumsko-željeznički, •kopneno-vodni, •kopneno-vazušni. Prema vrsti uređaja kojima su opremljeni, kontejneri u cilju obezbjeđenja uslova za prevoz oređene vrste robe, ijele se na izotermičke kontejnere s a agregatima na sopstveni pogon za rashlađivanje sa mogudnošdu snižavanja temperature termoregulacionim napravama pomodu azota, vazuha i sl. Prema podobnostima i mogudnostima pretovara kontejneri se dijele na one koji su snabjeveni točkidima ili valjcima , i one sa specijalnim osloncima koji se pretovaruju izalicom, viljuškarima, auto -utovarivačima, auto -tegljačima i r .
6
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
Univerzalni i specijalni kontejneri imaju više pogrupa. A )Univerzalni kontejneri Kontejneri za opštu upotrebu,Kontejneri za posebnu namenu:zatvoreni kontejneri sa provjetravanjem,otvoreni kontejneri, kontejneri-platforme sa otvorenim bočnim stranama, sa cjelokupnom
nagranjom,sa nepotpunom nagranjom i kruto učvršenim čeonim stranama, sa nepotpunom nagranjom i sklopivim če onim stranama. B)Kontejneri za posebne terete (specijalni konteneri): kontejneri sa termičkim karakteristikama,kontejneri-cisterne za tečnost i gasove,kontejneri za suhi rasuti teret,kontejneri sa specijalnom namjenom.
Prema klasifikaciji Međunarone željezničke unije – UIC, kontejneri se dijele na 3 osnovne skupine: 1.male (imaju zapreminu 1-3 m3) 2.srednje (imaju zapreminu 3-10 m3) i 3.velike (imaju zapreminu preko 10 m3). Mali kontejneri, podela i namena
Mali kontejneri su opremljeni uređajima za ca rinski nadzor pa se mogu upotrebljavati kako u nacionalnom tako i međunaronom saobraaju.Mali kontejneri se dijele na sljedede vrste:1.Univerzalni i specijalni kontejneri,
2.Otvoreni i zatvoreni kontejneri,3.Sa i bez uređaja za manipulisanje (točkovima) Mali univerzalni kontejneri su zatvorenog tipa i primjenjuju se za prevoz svih vrsta
robe.Mali specijalni kontejneri građeni su kao otvoreni ili zatvoreni i primjenjuju se samo za prevoz oređene vrste robe. Univerzalni mali kontejneri se dijele u tri kategorije: 7
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
KATEGORIJA “A” –unutrašnje zapremine 1,0-1,2 m³ KATEGORIJA “B” –unutrašnje zapremine 1,2-2,0 m³ KATEGORIJA “C” –unutrašnje zapremine 2,0 -3,0 m³ Srednji kontejneri, podela i namena
Srednjim kontejnerima smatraju se kontejneri korisne zapremine od 3 do 10 m3 i sa užinom manjom o 6 m. Srenji kontejneri se ijele na univerzalne i na specijalne kontejnere.Specijalni srednji kontejneri koriste se za prevoz brzo kvarljive robe , životnih namirnica, roba u tečnom stanju i opasnih materija. U skupinu srenjih kontejnera spaaju: ˝pa˝ kontejneri Kontejneri bruto težine 2,55 t. Veliki kontejneri, podela i namena
Po pojmom ‘’veliki kontejneri’’ porazumijevaju se kontejneri sa korisnom zapreminom veom o 10 m3i veom spoljašnjom užinom o 6 m.Veliki kontejner se često naziva i "transkontejner". Prema definiciji Međunarodne željezničke unije (UIC), transkontejner je transportno -manipulativno sredstvo koje ima sljedede karakteristike: trajnog je karaktera i dovoljno otporan da omogudi
višestruku upotrebu;posebno je izrađen za prevoz robe u pomorskom saobraaju, i omoguava i olakšava prevoz robe srestvima kopnenog saobraaja bez pretovara robe;opremljen je uređajima koji olakšavaju manipulisanje ko utovara, istovara i pretovara. Međunarodna organizacij a za standardizaciju (ISO) propisala je uslove koje moraju da ispune kontejneri, i to: minimalan otpor cjelokupne konstrukcije kod proporcionalnog opteredenja osnove kontejnera;otpornost od udara za vrijeme transporta;otpornost kontejnera kod slaganja;oprema za
manipulisanje i pričvršivanje kontejnera na transportnim srestvima (nauglice);otpornost kontejnera protiv naprezanja ko manipulisanja i unutrašnja nepropustljivost kontejnera. OSNOVNE IZVEDBE ISO KONTEJNERA 20 –stopni: 20 x 8 x 8 (ft) (6095x2438x2438) (mm) 30 –stopni: 30 x 8 x 8 (ft) (9125x2438x2438) (mm) 40 –stopni: 40 x 8 x 8 (ft) (12192x2438x2438) (mm)
ISO stanarizacija obezbjeđuje imenzije koje ogovaraju: Polovini ili treini jenih otvorenih želj. Kola,Jednom dijelu komore broad, Jednom dijelu delije transportnog aviona , Polovini ili čitavoj tovarnoj površini kamiona .
8
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
Osnovne tehnologije transporta kontejnera
Kontejnerski sistem transporta mož e da se podieli na sledece podsisteme: •tehnologija kopnenog transporta kontejnera; •tehnologija kopneno-riječnog transporta kontejnera; •tehnologija kopneno-pomorskog transporta kontejnera; •tehnologija kopneno-vazušnog transporta kontejnera; •tehnologija kopnenih kontejnerskih mostova. Tehnologija kopnenog transporta kontejnera podrazumijevaju transport robe u
kontejnerima između mjesta otpreme i mjesta opreme, korišenjem kopnenih vidova transporta. Postoje dva osnovna sistema pretovara kontejnera: horizontalni i vertikalni. Tehnologije u okviru ove grupe:1.tehnologije transporta malih kontejnera,2.tehnologije transporta srednjih kontejnera, i 3.tehnologije transporta velikih kontejnera. Tehnologija transporta malih,srednjih i velikih kontejnera
Mali kontejneri se koriste kako u javnom, tako i u industrijskom transportu. U
javnom transportu mali kontejneri su veoma rasprostranjeni na željeznici, a koriste se i u direktnom drumskom prevozu. U industrijskom transportu (unutar jednog preduzeda) primjena malih kontejnera omogudava racionalizaciju industrijskog transporta i skladištenja.
Srenji kontejneri su najveu primjenu našli u kombinovanom rumskoželjezničkom transportu.Transport srenjih kontejnera mogue je obaviti primjenom sljededih oblika tehnologije kopnenog transporta:direktan prevoz
rumom;irektan prevoz željeznicom između inustrijskih kolosjeka;otprema rumom, prevoz i ostava na inustrijski kolosjek željeznicom;otprema i prevoz željeznicom, oprema rumom;otprema i oprema rumom, prevoz željeznicom. Veliki-U početnoj fazi razvoja kontejnerskog transporta veli ki kontejneri su se primjenjivali prvenstveno u pomorskom i interkontinentalnom transportu. Prevoz kontejnera željeznicom između željezničko -rumskih terminala može se organizovati u sljededim oblicima:zatvorenim blok-vozovima koji saobradaju direktno između terminala, bez usputnih ranžiranja;grupama kola koja se uvršuju
u teretne vozove;pojeinačnim kolima koja se uvršuju u teretne vozove. 9
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
Tehnologija kopneno-rečnog transporta kontejnera
Baza otpreme i dopreme robe u kontejnerima kod realizacije tehnologijekopneno-
riječnog transporta nalazi se na kopnu. Za jean io prevoznog procesa koriste se riječni plovni putevi, infrastruktura i srestva riječnog transporta. Drugi io tehnologije prijevoza se obavlja na isti način kao ko tehnologije ve opis ane u prethonom poglavlju. Transport kontejnera unutrašnjim plovnim putevima obavlja se različitim plovnim jeinicama. Brodovi mogu da budu specijalizovani, i u tom slučaju obično su u pitanju samohoni broovi različitog kapaciteta(30-76 TEU). Sučeljavanje riječnog saobraaja i rugih viova kopnenog transporta (rumskog i željezničkog) ostvaruje se u riječnim lukama i pristaništima, ge je io luke ili pristaništa usko specijalizovan za ra sa kontejnerima, pa je na taj način formiran kopneno-riječni kontejnerski terminal.Transport kontejnera primjenom ove tehnologije nije o saa ovoljno razvijen i korišten, i pore velikih mogunosti i nesumnjivih prenosti, kao što su:uštea u energiji,niži troškovi transporta,mogunost korištenja ve postojee infrast rukture i sredstava,bolja zaštita čovjekove okoline. Međutim, riječni transport kontejnera ima i izvjesnih slabosti. One se, prije svega, ogledaju u maloj frekvenciji otpreme kontejnera i maloj komercijalnoj brzini prevoza. TEU jedinica predstavlja mjeru za velike kontejnere, ekvivalentnu duljini kontejneru od 20 stopa.Teoretski je mogude da se tehnologija kopneno-riječnog transporta realizuje i tako što se u ostavnom
transportu primjenjuje kombinacija rumskog i željezničkog transporta u slučaju a pošiljalac nema industrijski kolosjek, ali se postavlja pitanje opravdanosti pojave još jenog pretovarnog punkta. TEHNOLOGIJA KOPNENO-POMORSKOG TRANSPORTA KONTEJNERA
Uvođenje tehnologije kopneno -pomorskog transporta kontejnera može se smatrati revolucionarnim preokretom, jer je temeljito izmijenjen čitav niz djelatnosti u pomorskom transportu.Osnovni strukturni element transportnih lanaca, koji se formiraju primjenom ove tehnologije, veliki kontejner, dimenzija propisanih ISO-standardom, izazvao je:promjene u o pštem pristupu pomorskog
transporta,promjene u granji broova,promjene u lukama i lučkoj opremi,formiranje lučkih kontejnerskih terminala,promjene u zanimanjima vezanim za lučki ra. Proor kontejnera na pomorsko transportno tržište zahtjevao je i odgovar ajuu flotu za njihov prevoz. Razvijeno je više tipova broova prilagođenih ili specijalizovanih za prevoz kontejnera.To su sljeei tipovi broova:1.potpuno kontejnerski broovi;2.jelimično kontejnerski 10
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
brodovi;3.izmjenljivi kontejnerski brodovi;4.kontejnerski brod prevozilac paleta;5.polukontejnerski brodovi. Prema brzini i nosivosti razlikuju se 4 generacijekontejnerskih brodova: I -brodovi nosivosti 500 -700 TEU, brzine 16-20 čvorova, II –broovi nosivosti preko 1000 TEU, brzine oko 20 čvorova, III -brodovi nosivosti 1500 –2200 TEU i brzine preko 30 čvorova i IV –brodovi nosivosti 4000 –5000 TEU i brzine 36 –40 čvorova.
(1 čvor=1Mi/h; N.milja=1,852 km) U ovoj tehnologiji najvaž niju kariku transportnog lancačine lučki kontejnerski terminali, gdje se obavljanakupljanje, pretovar i priprema kontejnera. Lučki terminali treba a buu opremljeni ogovarajuom infrastrukturom kao što je:a)saobraajnice i prostori za manipulaciju;b)otvorene sklaišne površine; c)sklaišta za robu koja obezbjeđuju formiranje i r asformiranje kontejnera; d)prostor za parkiranje drumskih vozila sa odgovarajudom opremom;e)obalska pretovarna mehanizacija velike nosivosti (20-45 t) i velikog kapaciteta;f)ostala mehanizacija za rad u terminalu;g)vozila odvozno-dovoznog saobradaja. Pored opreme i mehanizacije, prostora i saobradajnica, za efikasno funkcio-
nisanje lučkih kontejnerskih terminala neophona je obra organizacija raa, eksterna i interna lučka koorinacija. U realizaciji ove tehnologije koriste se isključivo veliki kontejneri, i to najčeše imenzija koje propisuje ISO -standard. Obezbeenje nivoa obima raa koji omoguuje ekonomičnost kontenerskog pomorskog transporta postignuto je ved pomenutom integracijom sa kopnenim transportom. Tehnologija kopneno-vazdušnog transporta kontejnera
Ko ove tehnologije na najužem ijelu transportnog puta kontejneri se prevoze srestvima vazušnog saobraaja.Do pojave širokotrupnih aviona transport kontejnera vazduhoplovima obavljao se samo izuzetno. U eksploataciji su bili specijalni kontejneri, tipa "igloo", koji se nisu mogli rentabilno koristiti u drugim vidovima transporta zbog svog oblika i kapaciteta. Tehnologija kopneno-
vazušnog transporta kontejnera najčeše se realizuje u kombinaciji rumskog transporta.Korištenje željeznice u svrhu ostavnog saobraaja je ograničeno, prije svega, zbog malog broja aeroroma koji imaju neposrenu vezu sa željeznicom . Pretovarne operacije sa kontejnerima na aerodromu mogu se podijeliti na dvije faze.Utovar i istovar iz aviona i manipulacije sa kontejnerom u avionu 11
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
prestavljaju prvu fazu i omogueni su uređajima kojim je avion opremljen.Drugu fazu čine manipulacije sa kontenerom o izlaska iz aviona. Tehnologija transporta kontejnera kopnenim mostovima
Ova tehnologija se zasniva na novom pristupu organizaciji kombinovanog kopneno-pomorskog transporta kontenera.Pomorski transport je omogudavao
niže troškove prevoza kontejnera, ali su brzine prevoza, i pore napretka broske tehnike, postale neovoljne za oređene vrste robe koje se prevoze kontejnerima.Tipičan primjer primjene ove tehnologije transporta prestavlja prevoz kontejnera između zapadne obale SAD i Evrope, koji se na poručju SAD ostvaruje primjenom tehnologije kopnenog mosta između obala Pacifka i Atlantika, a koji je mnogo brži i znatno jeftiniji o irektnog pomorskog transporta kroz Panamski kanal.Način organizacije i efikasnost, kao i osnovni elementi procesa kopnenih mostova prisutni su i kod "mini kopnenih mostova“. Osnovne karakteristike ove tehnologije su efikasnost i sinhronizacija aktivnosti, koje
omoguuju a se i pore poveanog broja manipulacija postignu uštee vremena i smanjenje troškova.Ovakv a koncepcija kombinovanog transporta kontejnera izaziva niz posljeica, među kojima su:smanjenje značaja nekih pomorskih puteva,promjene u značaju postojeih i razvoj novih pomorskih luka,poveanje ulaganja u modernizaciju kopnene saobradajne infrastrukture i sredstava koja
omoguuju ovijanje ovakvog načina transporta,smanjenje obima sklaištenja robe u toku transporta,opšte unapređenje tehnologija transporta kontenjera.
ZAKLJUCAK
Iz prethodnog izlaganja mogli smo zaključiti da se kontejneri koriste za pakovanje I transport robe do doredista. Za transport robe do doredista moze se koristiti avionski prevoz, zelecnicki prevoz, pomorski prevoz, prevoz motornim vozilima I kombinacije istih. Kontejner je prilagodjen za mehanizovanu I automatsku preradu I pretovar sa transportnog sredstva jednog vida transporta na transportno sredstvo drugog vida transporta. Dakle, kontejneri se upotrebljavaju u svrhu olaksanja transporta, manipulisanja robom, zastitom robe…. 12
VISOKA TEHNICKA SKOLA NIS
2014
LITERATURA
Savremene tehnologija transporta I
Dr Risto Perisic
Organizacija I tehnologija drumskog transporta
Ljubomir Topencarevic
www.scribd.com
DATUM 10.05.2014.
TEZE
13