Uvod
S početkom prvih društvenih zajednica javila se potreba i za trgovinom. U najstarijim gradovima trgovačke operacije su se svodile na nabavku, uskladištenje i distribuciju dobara, a dio seoske proizvodnje se trošio i privatno ili se razmjenjivao poslije zadovoljenja obaveza prema zajednici. Prvi trajni zapisi nastali su u vezi sa
trgovačkim transakcijama, dok je najveći pronalazak poslije samih numeričkih i lingvističkih znakova bilježenja, pronalazak abecede, bio djelo Feničanskih Feničanskih trgovaca. Trgovački putevi su bili „životne arterije“ urbanih centara i imperija. Razvojem gradova došlo je do pojave prvih trgova 1. Na trgovima su ljudi razmjenjivali svoja dobra odnosno trgovali. Kako je evoluiralo ljudsko društvo, sa njim zajedno je evoluirala i trgovina, od robne razmjene, preko pojave novca, do savremenih oblika trgovine. Savremeni oblik trgovine podrazumjeva ozbiljno prou čavanje ponude i
tražnje.
1 Luis Mamford (Lewis Mumford), Grad u istoriji, Book & Marso, 2006, str. 75
1
Obim i struktura tražnje.
Pod tražnjom se podrazumjeva podrazumjeva odreĎena količ ina i vrsta materijalnih dobara i usluga koju su kupc i spremni da kupe po odgovarajuć oj cijeni. Bitni elementi ponude i tražnje čine odgovarajuća količina i odgovarajuća cijena. Za proizvoĎača je
odgovarajuća ona količina proizvoda koju on može da proizvede raspoloživim činiocima proizvodnje uz najmanji mogući utrošak ukupnog rada po jedinici proizvoda. Ta se količina zove optimalna. Odgovaraju ća cijena je on a cijena koja proizvoĎaču nadoknaĎ uje sve troškove oko plaćanja oko plaćanja činilaca proizvodnje i onoliku zaradu iznad tih troškova koja ga izjednacava sa istim takvi m proizvoĎačima. Za potrošača je odgovarajuća ona količ ina proizvoda date vrste koju on može da k upi upi da bi zadovoljio svoje uobičajene potrebe. Odgovarajuć a cijena je ona po k ojoj ojoj on može da kupi odgovarajuću količ inu proizvoda. Količina proizvoda koju potrošači mogu da kupe po datim cijenama naziva se platežno sposobna sposobna tražnja. Količina proizvoda koju će potrošači stvarno tražiti i kupiti u datom vremenu naziva se efektivna tražnja Tražnja sa aspekta veličine može biti lokalna, nacionalna, regionalna i svjetska. Nije ista tražnja za nekim proizvodom u Sarajevu gdje živi 400 000 stanovnika, u Beogradu Beogradu gdje je 2 500 000 stanovnika ili u Italiji gdje imamo 58 000 000 stanovnika itd. Sa aspekta vremenskog kriterijuma, tražnja može biti dnevna, sedmična , mjesečna i godišnja. Dnevno se proda odreĎeni broj nekih novina x 7 dana x 30 dana x 356 dana. Sa strane subjekta koji izražavaju tražnju imamo pojedinačnu tražnju, tražnju privredne grane grane i ukupnu tražnju cijelog društva. Ukupna agregatna tražnja se sastoji iz tražnje za sredstvima za proizvodnju i tražnje za finalnim proizvodima. Finalnu tražnju čini zbir domaće i inostrane tražnje. Efektivna tražnja je stvarna tražnja potrošać a u datom vremenu pri datim uslovima kupoprodaje, a prije svega, pri datoj cijeni odreĎenog proizvoda. Platežno sposobna tražnja podrazum jeva potencijalnu mogućnost potrošač a da kupe odredjenu količ inu robe pri datim cijenama.
Po Kovačeviću, u praksi razlikujemo dvije vrste tražnje: tr ažnje:2 1. Tražnju za sredstvima potrošnje (luksuznim, nužnim il i trajnim dobrima) 2.
Tražnju za proizvodnim dobrima. Svaka ekonomska grana mora nabaviti dobra koja treba za potrebe vlastite proizvodnje kako bi opstala.
Faktori koji djeluju na strukturu i obim tražnje su: 1.
3
prosječni dohodak – kako dohotci rastu ljudi povećavaju povećavaju kupovinu automobila
2.
2
stanovništvo – veće – veće stanovništvo kupuje veći broj automobila
Osnove poslovne ekonomije Kovačević
3 Samuelson A. P. i Nordhaus D. W. (2000) Ekonomija, Zagreb: Mate, 15. izdanje , 41 str.
3. cijene povezanih dobara(komplemenata) – niže cijene goriva povećavaju kupovinu automobila 4. ukusi – posjedovanje novog automobila postaje statusni simbol 5. posebni uticaji – posebni – posebni uticaji podrazumjevaju podrazumjevaju npr. slabu mrežu javnog
saobraćaja, što opet povećava kupovinu novih automobila Slika 1: povećana tražnja za automobilima
Na slici 1. vidimo pomjeranje krive
tražnje udesno što sibolizira povećanu potražnju za automobilima. Prosječni dohodak se udvostručio, odraslo stanovništvo se udvostručilo, javni prevoz i njegova raspoloživost se smanjila, cijene goriva su niske. Svi ovi faktori utiču na povećani interes za kupovinom automobila.
Plan tražnje Navešću jedan primjer planiranja tražnje u firmi Ecoton d.o.o. Sarajevo, čiji sam uposlenik. Firma se bavi proizvodnjom novih kompatibilnih tonera i obnovom
ili renoviranjem potrošenih tonera t onera za laserske štampače. Uglavnom, u ponudi naše firme se mogu naći toneri skoro svih proizvoĎača printera koji participiraju na našem tržištu. Zadaća firme fi rme je da može odgovoriti na sve zahtjeve potrošača vezane za digitalnu štampu. U vezi s time, dužnost nam je nabaviti repromaterijale za proizvodnju i renoviranje tonera. Naravno, u Bosni i Hercegovini ne postoji niti j edna firma koja se bavi proizvodnjom dijelova i tonerovog praha, pa smo prinuĎeni sve uvoziti iz
inostranstva od renomiranih proizvoĎača. Obzirom da je Ecoton d.o.o. Sarajevo certificirana firma sa ISO 9001 i ISO
14001, u obavezi je napraviti listu odobrenih dobavljača. Lista odobrenih dobavljača se pravi tako što se potencijalnim dobavljačima jedne vrste repromaterijala upute zahtjevi za ponudama. Prispjele ponude proĎu kroz filter gdje se ocjenjuje kv alitet robe, cijena robe, transport robe, količinski ili cjenovni bonusi, posjedovanje certifikata itd. Dobavljači na listi se kategorišu kao A, B, C...dobavljači, osim ako nisu u pitanju dobavljači koji drže monopol na tržištu (npr. Elektroprivreda) koji se ne ocjenjuju jer nemaju oponente. Lista dobavljača se pravi jer nikada ne znate da li 3
možete naći sve što vam treba u datom momentu kod istog dobavljača i zato što je moguće da firma koja vam je A dobavljač, iz ovih ili onih razloga, može prestati da egzistira na tržištu. Ecoton d.o.o. Sarajevo, kao ozbiljna firma, svake godine pravi i plan realizacije na osnovu prethodnog perioda poslovanja (iskustvo iz prethodnih godina,
sklapanje novih ugovora, na osnovu planiranih aktivnosti komercijalne službe itd). Svake godine, uključujući i zadnje dvije godine „krize“ smo imali tendenciju rasta izmeĎu 5% i 10%. naša firma pravi kvartalne narudž be repromaterijala, tako na osnovu mjesečne realizacije pojedinih vrsta roba (npr. Toner Q2612A za HP laser jet 1010), novosklopljenih ugovora i uz pomoć liste odobrenih dobavljača u stanju smo sa popriličnom preciznošću predvidjeti količinu potrebnog repromaterijala za S obzirom da
navedeni toner.
Naravno, svaka roba ima svoj životni vijek, pa tako i toneri. Iz mjeseca u m jesec se pojavljuju nove vrste printera, pa samim tim i nove vrste tonera. To je još jedan faktor koji se uzima u obzir pri planiranju nabavke repromaterijala. Mi smo u
stalnom kontaktu sa kućama koje se bave prodajom IT opreme na našem tržištu kako bi u svakom momentu imali informaciju koji su tipovi printera trenutno u ponudi na tržištu. Na osnovu tih informacija, uz narudžbe za tekuće potrebe proizvodnje,
pravimo i narudžbe repromaterijala za nove vrste tonera kako bi potrošači u nama kao poslovnom partn eru imali pouzdanog dobavljča potrošnog materijala.
Teorija tražnje Kako tražnja na tržištu proizil azi iz potrebe za proizvodima i/ili uslugama i nužnosti potrošnje, tako se ta ista tražnja definiše kao količina roba i/ili usluga koje su potrošaći spremni ili sposobni kuputi u odreĎenom vremenu po odreĎenoj cijeni. 4 U analizi odnosa izmeĎu cijena i tražnje polazimo od pretpostavke da svi ostali faktori nepromjenjivi, osim promjena u cijeni (princip ceteris paribus-ako se
ništa ne mijenja). Tražnja se povećava pri smanjenju cijene odnosno, cijena se povećava pri smanjenju tražnje. Pod količinom robe koju su potrošač i spremni kupiti podrazumjevamo količinu koju potrošači žele i mogu kupiti po odreĎenoj cijeni i u odreĎenom vremenskom periodu. Formalna teorija tržišne tražnje prošla je kroz nekoliko etapa i karakteriše se sljedećim zakonima tražnje:
Opšti zakon tražnje Proširenje opšteg zakona tražnje
Opšti zakon tražnje 4
Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 76 str.
Prema opštem zakonu tražnje ili Maršalovom (Alfred Marshall 1842. – 1924.) zakonu tražnje, tražnja za robom zavisi od njene cijene. Ovaj model tražnje po kome cijena isključivo odreĎuje tražnju za robama na tržištu je prva etapa urazvoju tržišne tražnje i njenu prvobitnu verziju je formulisao francuski ekonomist 6 Augustin Kurno (Antoine Augustin Cournot 1801. – 1877.) te se ovaj zakon naziva još i Kurno-Maršalov zakon tražnje i glasi: 5
Kada cijena roba na tržištu raste, tražnja za njima će opadati i obrnuto, sa opadanjem cijena tražnja raste, uz neizmjenjene ostale faktore. MeĎusobni odnos tražene količine roba/usluga i cijena može se prikazati putem algebarske funkcije, tabelarno i grafički u koordinatnom sistemu, krivom tražnje.
Funkcija tražnje: dx=f (px) d = tražnja x = roba dx =funkcija tražnje p = cijena robe
Skala tražnje može biti individualna ili agregatna. Individualna predstavlja nabavnu spremnost pojedinog kupca, a agregatna nabavnu spremnost svih kupaca na
nivou cjelokupne privrede države. U navedenoj tabeli možemo vidjeti da sa porastom cijena dolazi do opadanja tražene količine i obrnuto. Tražnja je najviša kada je cijena najniža odnosno, najmanja kada je cijena najveća. Tabela 1. Skala tražnje Situacija A B C D E
5 6
Cijena (P) 5 4 3 2 1
Količina tražnje (Q) 7 8 10 13 18
http://en.wikipedia.org/w http://en.wikipedia.org/wiki/Alfred_M iki/Alfred_Marshall arshall http://en.wikipedia.org/wiki/Antoine_Augustin_Cournot 5
Kriva tražnje je tražnje je grafičko predstavljenje rasporeda tražnje i izvodi se iz i z skale tražnje. Kriva tražnje se prikazuje u koordinatnom sistemu i predstavlja geometrijski izraz
Slika 2: kriva tražnje Prema Marsalu, univerzalno pravilo ponašanja krive tražnje jeste da je ona negativno nagnuta u čitavoj svojoj dužini. Ovo pravilo kasniji ekonomisti objašnjavaju na tri načina: (a) sniženje cijena privlači dotadašnje potrošač e zamjenljivih roba čija cijena ostaje nepromijenjena, (b) sniženje cijena stimuliše da se u date kupovine uključe novi potrošači s nižim dohotcima i (e) sniženje cijena stimuliše da se u date kupovine uključe i oni potrošači koji kod viših cijena tu robu toliko da bi je tražili
Prosirenje opsteg zakona traž nje Opšti zakon tražnje ima ograničeni domen, jer se zasniva na pretpostavkama da su cijene ostalih roba i dohotci dati, a da se jedino mi jenja cijena razmatrane robe. Da bi prethodna formula dx = f(px), koju smo oznacili kao Kurno-Marsalov zakon tražnje, dobila realniji oblik neki ekonomisti su je proširili uvlaćenjem velič veličina cijena drugih roba, dohotka i preferencije potrošača, na osnovu osnovu čega su formirani: Valrasov 7 (Léon Walras 1834. – 1910.) zakon tražnj e, Slucki-Hicks-Alenov(Evgenij Slucki 1880. - 1948.), John Richard Hicks Hicks (1904. - 1989.) i Roy George Douglas Douglas Allen 8 (1906. – 1983.) , zakon tražnje i Mur-Šulcov (Henry Moore, 1869. - 1958. i 9 Scultz Theodore, 1902. - 1998.) zakon tražnje. 1.
Valrasov zakon tražnje.
Osnivac škole ekonomske ravnoteže, ravnoteže, Leon Valras formulisao je Valrasov zakon tražnje po kome tražnja ne zavisi samo od cijene te robe, već i od cijena drugih roba (supstituta i komplemenata), pa je formula tražnje dobila slijedeći izraz: dx = Fi (p1,p2, ..... pi,.... pn), gdje su p1,p2, ..... pi,....pn cijene svih drugih roba, posto su suptsituti u izvjesnom smislu konkurentne robe. U prvom slučaju pretpostavimo da su robe x i y supstituti, pri čemu se najprije mijenja cijena robe x (px), dok je cijena y (py) konstantna. Ako cijena robe x raste do tacke R, doći će do pomjeranja kupaca od robe x prema robi y, ali i do opadanja
prodaje robe x čak čak i pri malim promjenama promjenama u cijeni. Medutim, ako ako cijena robe x pada pada kupci će povećati tražnju robe x, a smanjiti tražnju robe y. 7 8
http://en.wikipedia.org/wiki/L http://en.wikipedia.org/wiki/Leon_Walras eon_Walras
Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 79 str. 9 Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 79 str.
U drugom slučaju, kretanje cijene robe x je pra ćeno istim sihronizovanim kretanjem cijene robe y. Parast cijene robe x opet smanjuje traženu količinu, ali ne tako snažno kao u prvom sluč aju, jer je i roba y poskupila. Da bi se tražena količ ina smanjila u istom obimu kao ranije, potreban je veći porast cijene. Dakle, pad cijene robe x neće privući kupce robe y, jer je i roba y pojeftinila. Tražena količina se pomjera, ali uz znatno veće promjene u samoj cijeni.
2. Slucki-Hiks-Alenov zakon traznje
Slucki-Hiks-Alenov zakon tražnje je dinamicki model, primjenljiv u analizi tržišnih kretanja u odredenom vremenskom periodu, koji u analizu trainje uvlaci i dohodak potrosaca. U ovom slucaju, zakon traznje uvlaci u analizu trainje ovisnost trainje od dohotka potrošača i glasi: dXi= Fi(pl,p2, ..... pi,....pn, I), pri cemuje 1 (incam) = dohodak. Iz ovog zako na je izvedena i zvedena dohodovna elastičnost elastičnost traž nje. 3. Mur – Šulcov – Šulcov zakon tražnje
Uvažavanje utica ja promjene preferencija na tražnju potrošača dovelo je do formiranja Mur-Šulcovog zakona tražnje. Tražnja je na ovaj način dinamizirana, jer je Mur-Šulcovog zakon uključ io pored prethodne tri varijable i varijablu vremena (t), pa glasi: dXi= Fi(pl,p2, ..... pi,....pn, I, t), pri č emu je 1= vrijeme. U poreĎenju sa prethodnim zakonima tražnje, Mur -Šulcov zakon tražnje ima univerzalnu empirijsku važnost (uključivanje varijable t omogućilo je primjenljivost zakona u analizi stvanih kretanja na tržištu), zbog č ega kažemo da "predstavlja najviš i stepen u razvitku teorije (zakona) tražnje." Odstupanja od opsteg zakona tražnje
Od univerzalnog opšteg zakona tražnje (po kome "tražena količ ina raste sa padom cijena, a smanjuje se sa porastom cijena") postoje tri primjera odstupanja, i to: a) Gifenova roba, b) Veblenov efekat i c) Slučaj špekulacije. Gifenova roba
Nasuprot djelovanja zakona tražn je, koji djeluje kod normalnih roba, postoji 10 tzv. Gifenov paradoks (Robert Giffen, (1837. - 1910.) , Gifen je ovaj paradoks izveo krajem XIX vijeka dok su u Velikoj Britani ji radnici živjeli vrlo loše. Gifenov paradoks važi kod inferiornih roba kod kojih se često dešava da porast cijena povećava njihovu potrošnju umjesto da je smanjuje. Dakle, kod poveć avanja cijena 10
Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 80 str. 7
neke manje vrijedne (inferiorne) robe, tražnja za tom robom se povećava. Porast cijene hljeba, dovodi kod siromašnih porodica da se odreknu tražn je za drugim skupljim prehrambenim robama (mesom i sl.) jer im preostaje malo dohotka za izdatke drugih rob a, pa su prisiljeni kupovati još viš e hljeba. Sa rastom dohotka potrosača ove robe se sve manje traže na tržiš tu. Roba koja ima svojstvo da joj se povećava kupovina kada joj poraste cijena (nasuprot zakonu tražnje) naziva se Gifenova roba. Danas je malo vjerovatno da naiĎ emo na primjer ovakvog dobra u stvarnosti, a teoretski se razmatra jer nije logick i nemoguć. Veblenov efekat 11
Luksuzne robe, po Veblenu (Thorstein Bunde Veblen, 1857. - I928.) imaju visoke cijene a tražnja za njima je i zraz odreĎene ekskluzivnosti. Fenomen po kome pad prestaju da je cijena neke robe neki potrosači tumač e kao pad kvvaliteta te robe i prestaju kupuju. Posljedica ovog efekta je da ce kriva tržišne tražnje imati strmiji nagib nego sto je inače slučaj. Č ak moze da ima nagib na gore sto je u suprotnosti sa zakonom tražn je.
Slučaj špekulacije. Uticaj predstave Ijudi o kretanjima budućih cijena generira dva slučaja ponašanja. U prvom, odreĎ eni pad cijene ne izaziva povećanje tražnje, jer potrošači ocjenjuju da će se pad cijena nastaviti. U drugom slučaju, porast cijena usljed očekivanih političkih promjena iii nestašice roba izazvaće pravi juriš na prodavnice tih roba.
Promjena tržišne tražnje Djelovanje cijene na tržišnu traž nju Vidjeli smo da se po opštem zakonu tražnje , tražnja povećava sa smanjivanjem cijene, odnosno smanjuje se sa poveć anjem njene cijene. Kada se mijenja cijena dobra, postoje dvije vrste efekata:
• mijenja se stopa po kojoj se može zamijeniti jedno dobro za drugo, i • mijenja se ukupna kupovna moć dohot ka potrošaća. (1) U slucaju da, npr., do bro A postane jeftinije, to znaći da se moramo odreći manje dobra B da bismo kupili dobro A. Promjena cijene dobra A promijenila je s topu po kojoj nam tržište omoguć ava da «zamijenimo» dobro B za dobro A. Mijenja se, dakle, razmjena izmeĎ u dva dobra (A i B) koja se nude potrošaću. Ova pojava - promjena tražnje zbog promjena stope razmjene izmeĎu dva dobra naziva se efekat supstitucije.
11
Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 80 str.
(2) Ako dobro A postane jeftinije, to, istovremeno, znaći da ć emo za naš dohodak k upiti upiti vise dobra A. Snižavanje c ijene nekog dobra nam se doima kao rast kupovne moći novca: iako je iznos novca kojim raspolaž emo isti, povećala se količina dobra koju za naš novac mozemo kupiti. U ovom slučaju, kada je promjena tražnje izazvana već om kupovnom moći naziva se dohodovni efekat.
Djelovanje necjenovnih faktora na tržišnu tražnju MeĎutim, osim cijena (sa oba efekta), na traženu količ inu roba/usluga utiču i drugi faktori poput: promjena u dohotku kupaca, postojanje roba supstituta i komplementarnih roba, očekivanja potrošač a, promjena ukusa potrošača, promjena strukture stanovništva, vremena. Promjena ovih necjenovnih faktora pomjera krivu tražnje naviše ili naniže (slika 3).
Slika 3: Krive promjene trainje Kako vidimo u koordinalnom sistemu, u
kojem apscisa predstavlja tražene količine, a ordinata cijene na tržištu, povećanje traženih količina roba/usluga pomjera krivu tražnje udesno i naviše, a smanjenje ulijevo i naniže.
Uz pretpostavku o konstantnosti cijena, promjene u navedenim faktorima bi se odrazile na tržišnu tražnju na sljedeći nač in: (a) Povećanje/smanjenje dohotka potrošača uslovljava povećanje (kriva tražnje se pomjera udesn o) odnosno smanjenje (kriva tražn je se pomjera ulijevo) dotadašnje količine traž ene robe. Ovo pravilo vrijedi samo za normalne robe (one robe čija se tražnja povećava sa poveć avanjem dohotka, odnosno smanjuje se smanjivanjem dohotka potrošač a), dok za inferiorne robe (one ko je se upotrebljavaju zahvaljujući lošijem kvalitetu i niž oj cijeni) povećanje dohotka podrazumijeva smanjenje traž nje za ovakvim robama jer potrošači prelaze na potroš nju kvalitetnijih roba (npr., sa potrosnje margarina na puter, sa iznutrica na meso, itd.). (b) Postojanje supstituta odgovarajuć oj robi podrazumijeva da uvijek možemo preći na robu supstitut ukoliko se poveć a cijena robe koju smo do tada kupovali, iako se cijena robe supst ituta ne mijenja. Naravno, moguć a je i situacija pri kojoj smanjenj e cijene robe supstituta privlači njenu traž nju, a smanjuje tražnju robe koju smo do tada troš ili iako joj je cijena ostala ista. Npr., supstitut pamučnom džemperu je sintetički, jedna vrsta voća i povrć a drugoj, jedna vrsta mesa drugoj (telećem mesu pileć e meso) itd. Druge vrste robe su opet komplementarne, upotrebljavaju se uvijek zajedno (automobili i benzin, kafa i sećer). Promjena cijene jedne robe uslovljava i promjenu kupovine njene komplementarne rob e. Npr. povećanje cijena automobila
9
smanjuje kupovinu automobila, pri čemu smanjuje i tražn ju benzina, iako je cijena benzina ostala nepromijenjena. (c) Promjena ukusa potrošać a povećava ili smanjuje tražnju za odr eĎenim robama kao sto je odjeća (traž nja za demode robom se rapidno smanjuje iako se cijena ne mijenja, pa č ak iako se cijena smanjuje). U istom smislu djeluje i vrijeme, bilo da u odreĎ enoj sezoni i u skladu sa klimatskim prilikama se povećava ili smanjuje smanjuje tražnja za odreĎ odreĎ enim robama, iako im cijena ostaje ista. Štaviše, po prolasku sezone nekim odjevnim predmetima p otrosači nisu spremni na kupovinu iak o se cijena tim robama tada obič no smanjuje. (d) Očekivanja povećanja cijen a (nastojanje potrosača da sadasnjim povećanim kupovinama preduprijede buduće povećanje cijena), mogućnost kupovine na kredit (povećavanje tražnje za robom), kao i razni psihološkopolitič ki faktori i sl., utiču i mijenjaju traž nju neovisno od dohotka i cijena. (e) Tržisna tražn ja zavisi i od broja kupaca. Ukoliko se ovaj broj povećava, tražena količina na trzistu bila bi veća, a kriva traž nje bi se pomjerila udesno.
4.1. Elastičnost traž nje Zakon tražnje nam je već pokazao da su promjene traž nje zavisne od kretanja cijena i· kretanja dohodaka stanovništva. Zbog toga govorimo o elastičnosti tražnje, koja pok azuje azuje da li i u kom stepenu traž nja za nekom robom reaguje na promjene 12 cijene te robe (ili na cijene drugih roba) i promjenu dohotka. Elastičnost tražnje može biti: • cjenovna elastičnost (reakcije na cijene), • dohodovna elastič nost (reakcije na dohodak), • unakrsna elastičnost (reakcije na promjene cijena drugih roba). Tražnja je elastična kada promjene cijena ili dohotka izazivaju znatno povećanje ili smanjenje tražnje. Tražnja je neelastična kada se tražnja mijenja ili neznatno mijenja prema promjenama cijena i dohotka. 4.1.1. Cjenovna elastičnost (elastičnost tražnje na cijenu)
Pojam·i kategorije cjenovne elastičnosti Cjenovna elastičnost je mjera reakcije (osjetljivosti) potrosača na promjene cijena odgovarajuć e robe. Mjeri se koeficijentom elastičnosti tražnje (Et) kao odnosom procentualne promjene količine traž nje i procentualne promjene cijena. Procentualne promjene se izrač unavaju na osnovu promjena količine tražnje i cijena, i dijeljenjem svake od promjena sa inicijalnom količinom i cijenom.
12
Doc.dr Jugoslav Jovičić, Prof. dr Kadrija Hodžić, Osnovi ekonomije, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2010, 86 str.
Prema ovom obrascu koeficijent cjenovne elastičnosti traž nje (Et) predstavlja uvijek negativnu veličinu, jer se potraživana količ ina smanjuje kada cijene rastu, sto znači da se kreću u suprotnim smjerovima. Zbog toga je A. Marsal naprijed stavio znak minus i time dobio slijedeci izraz:
Koeficijent elastičnosti tražnje može biti veći od 1, jednak 1 i manji od 1, na osnovu čega imamo sljedeće elastič nosti: (a)
Elastična tražnja (Et > 1), što znači da se traž nja jedne robe brze mijenja od promjene cijene te robe (npr. promjena cijene od 10 % izaziva promjenu traženih količina od 15 %, pa koeficijent elastičnosti iznosi E t = 1,5);
(b)
Jedinična elastičnost (Et = 1), što znači da se cijene i traž nja mijenjaju po istoj stopi (npr. promjena cijene jedne robe od 10 % izaziva promjenu traženih količina te robe, takoder, za 10%);
(c) Neelastična tražnja (Et < 1), što znači da se traž nja sporije mijenja od promjene cijene (npr. u sluč aju da promjena cijene od 10 % izaziva promjenu traženih količina od 5 %, koeficijent elastičnosti je E t = 0,5);
Grafički se različite kategorije elastičnosti ovako mogu prezentirati: (1)
Elastična tražnja
(2) Jedinična ili stabilna elasticna tražnja
(3) Neelasticna tražnja
Slika: cjenovna elastičnost tražnje 11
Iz grafičkog prikaza osnovnih kategorija elastič nosti jasno se vidi kako stopostotno smanjenje cijene utiče na povećanje potraživane količ ine: u ovom slučaju potraživana količina je srazmjemo već a od smanjenja cijene, a to znači da je tražnja elastič na; (2) kod stabilne tražnje potraživana količina tač no kompenzira smanjenje (1)
cijene; (3)
slučaj na slici pokazuje da srazmjerno smanjenje cijene vodi manjem povećanju potraživane količine, odnosno, ove komparacije sluč ajeva elastičnosti potpunije objasnjavaju sliku 10 koja pokazuje slabo reagovanje kolicine na povećanje cijene, a to su slučajevi neelastičnosti tražnje.
ovih osnovnih kategorija elastič nosti imamo i dva ekstremna slučaja: a)potpuno elastična tražnja b) potpuno potpuno neelastična neelastična tražnja. Pored
Ekstremni oblici elastičnosti tražnje Slika 9: potpuno elastična tražnja
Slika 10: potpuno neelastična tražnja
Slika pokazuje da potpuno (savršeno) elasticna traž nja (slika 9) ima oblik horizontalne linije (pararelne sa ap scisom na koju je nanesena količ ina roba) i pokazuje da mala promje na u cijenama dovodi do beskonačno vel ike promjene u tražnji (tj. mali porast cijene obustavlja traž nju, a mali pad cijene izaziva beskrajno povećanje potraživane količine). Potpuna neelastična traž nja (slika 10) ima oblik vertikalne linije i odražava pojavu da pr omjena cijena ne izaziva nikakve promjene u traž tr až nji za robama.
U realnoj praksi preduzeća ne susreć u se ovakvi ekstremi, ali se koriste u teorijskim razmatranjima tržišne situacije preduzeća u uslovima potpune
konkurencije, pokazujući da je cijena za preduzeće data velič ina. To oznacava da preduzeća u potpunoj konkurenciji imaju mali dio ponude, pa svojim djelovanjem (povećanjem ili smanjenjem obima proizvodnje) nisu u stanju uticati na cijenu. Faktori koji odreduju elasticnost tražnje
Elastičnost tražnje, u opštim slučajevima, odreĎuju slijedeć i faktori: robe privatne potrošnje će imati različitu elasticnost tražnje, pri čemu je tražnja svakodnevnih ž ivotnih namirnica (hljeb, mlijeko, so, električna struja) relativno neelastična (E t < 1) za razliku od luksuznih potreba i dobara (automobili, skupa odjeć a, zlatni nakit) koje, po pravilu, imaju elastičnu tražnju (Et > 1); U uslovima potpune konkurencije, kriva tražnje je savršeno elastič na, što znači da se tražnja mijenja brž e od promjena
(1) Luksuzna roba i
cijena. (2)
Učešće potreba u dohotku pokazuje da je tražnja za robama č ije je učešće u porodičnim dohotcima nebitno, neelastična (npr. pasta za zube) u odnosu na tražnju dobara koja zahtjevaju već i procenat dohotka, kao sto su nova kuća, novi automobil i sl. U uslovima potpunog monopola, tržišna tražnja je neelastična, š to znači da učesnici na tržistu (potrošač i) ne reaguju na promjene monopolskih cijena jer su prinuĎ eni na kupovinu monopoliziranih roba (ne postoji tržiš na mogućnost izbora robe drugih ponuĎač a).
(3)
Mogućnost supstitucije u potrošnji pokazuje veću elastič nost kod roba koje se mogu zamijeniti potrošnjom drugih roba. Npr., dok se seć er može zamijeniti medom ili surogatom, pa mu je traž nja elasticna, so se ne moze supstituirati drugim proizvodom pa joj je tražnja neelastična.
(4) Vrijeme djeluje na elastičnost tražnje tako što tražnju č ini elasticnom na duži rok, nego što je sluč aj sa procentualnim pomjeranjem ob ima tražnje u kratkom roku.
4.1.2. Unakrsna elastičnost traž nje Unakrsna elastičnost (Eu) pokazuje reakcije (osjetljivost) količine tražnje jedne robe (npr. robe r obe A) na promjene cijena druge robe (robe B, odnosno promjene njene cijene = CB). Radi se o korelaciji sa robama supstitutima i komplementima. Racuna se prema obrascu:
13
Nezavisne robe kao što je so cjenovno su neelastič ne u odnosu na šeć er koji ima više supstituta (med, pekmez i drugo). Unakrsna elastičnost traž nje ispituje postojanje odnosa supstitucije i komplementarnosti komplementarnosti izmeĎu nekih proizvoda, tj., ona mjeri kolike su procentualne promjene promjene potraživane potraživane količine proizvoda X u odnosu na procentualne promjene proizvoda Y, uz ceteris paribus, što znači da se ostale pretpostavke ne mijenjaju, pa ni cijena proizvoda X. 4.1.3. Dohodovna elastičnost tražnje
Dohodovna elastičnost tražnje (E d) pokazuje reakcije (osjetljivosti) količine tražnje na raspolož ivi dohodak. Definiramo je kao odnos procentualne promjene tražnje po osnovu procentualne promjene dohotka, a rač una se prema obrascu:
Po pravilu je dohodovna elastičnost tražnje pozitivan koefic ijent, a samo izuzetno negativa n. Pri pozitivnom koeficijentu, ako je veći od 1 , tražnja je s obzirom na dohoda k elastična, a ako je manji od 1, onda je traž nja neelastična. Ako je vrijednost koeficijenta već a od nule, to znači da tražnja raste s povećanjem povećanjem dohotka. Radi se o proizvodima iz klase superiornih (normalnih) dobara kao sto su: hrana, odjeća, obuća, stanovanje, školovanje, medic inska zašitita i drugo. U ok viru viru ovih dobara, podjela se vrš i na: sredstva neophodna za egzistenciju (O < E d < 1) i luksuzna dobra (E d > 1). Ima proizvoda čija se tražnja smanjuje s poveć anjem dohotka. To je, na primjer, hrana loš ije kvalitete, koja se napušta s već im dohotkom. Za takve proizvode dohodovna elastičnost ima negativnu vrijednost (E d < O).
Reakcija tražnje odnosno potrošača na promjene u dohotku izraž ena je Engelovim zakonima, f ormulisanim ormulisanim na sljedeći način: (1) udio izdataka za hranu smanjuje se s rastorn dohotka, (2) dio izdataka za odjeću i obuću ostaje priblizno neprornijenjen bez obzira na dohodak, (3) sličan slučaj je i sa izdatcima iz datcima za stan i uzitke i (4) što se dohodak više povećava, to je već i udio tzv. raznih izdataka (npr. za zdravlje, kulturne i sportske potrebe i sl.). Savremena istraživanja ovih zakona, koji koji su formulirani u XIX v. na osnovu podataka o tadašnjim porodičnim budžetima u Pruskoj (dan ašnja Njemacka), su pokazala da su prvi i četvrti Engelov zakon potvrĎ eni, dok su drugi i treći demantirani, tj. nemaju opštu važnost.
ZAKLJUČAK Opsti zakljucak je da potrošači s malim dohotcima troše veći udio svog dohotka na najnužn ije potrebe, dok potrošačia potrošačia s već većim dohotcima imaju manja učešća najnuznijih potreba u svom dohotku a povećava im se udio ostalih potreba u dohotku.
15