Psihologija učenja i poučavanja
Doc.dr.sc. Mira Klarin
Mr.sc. Slavica Šimić Šašić
Sadržaj kolegija
1.kolokvij , 2.kolokvij
• Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja) • Asocijativ učenja nja (kl (klasič asično no i ope Asocijativne ne teor teorije ije uče operan rantno tno uvj uvjeto etovan vanje) je) • Kogni početn etnog og čit čitanj anjaa i pi Kognitivne tivne teor teorije ije učenja (ko (kogn gniti itivni vni pri pristu stup p usv usvaja ajanja nja poč pisa sanj nja) a) Teo eori rije je so soci cija jaln lno og učenja (o (ops pser erva vaci cijs jsko ko uv uvje jeto tova vanj nje, e, učenje po modelu, učenje • T učenje nje uče učenje njem m uloga) identifikacijom, uče • Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) • Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, • • • • • • • •
zaboravljanje) Individualn Individualnee karakteristi karakteristike ke učenika u proc proces esu u pouča (sprem emno nost st za školu, oučava vanj njee – učen učenje je (spr sposobnosti, ličnost… ) Motivacija Samoregul Samoregulacija acija (samoregul (samoregulirano irano učenje) Djec Djecaa sa pose posebn bnim im potr potreb ebam amaa pouč učav avan anje je – učen učenje je (usp (uspje ješan šan učit učitel elj)j) Individual Individualne ne karakterist karakteristike ike učitelja u proc proces esu u po Metode poučavanja (tradicionalno poučavanje, prob proble lems mska ka nast nastav ava, a, grup grupni ni rad. rad.....)) Upra Upravl vlja janj njee razr razred edom om i disc discip iplin linaa Procjena učeničkih znanja
Literatura Obavezna: • Grgin, T. (199 (1997) 7).. Eduk Edukac acij ijsk skaa psih psihol olog ogij ija. a. Nakl Naklad adaa Slap Slap,, Jast Jastre reba bars rsko ko.. • Grgin, T. (1996). Školska dokimologija. Školska knjiga knjiga,, Zagreb Zagreb.. • Zarevski, P . (200 (2000) 0).. Psih Psihol olog ogij ijaa pamćenja i učenja. Nakl Naklad adaa Slap Slap,, Jast Jastre reba bars rsko ko.. • Vizek- Vidović, Vidović, V., Vlahović - -Štetić, (2003) 3).. Psih Psihol olog ogij ijaa Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (200 obrazo obrazovan vanja. ja. IEP-Ve IEP-Vern, rn, Zagre Zagreb. b. Dopunska: • Andrilović, V., Čudina - -Obradović, O (1996) 6).. Psih Psihol olog ogij ijaa učenja i nastave. Školska bradović, M. (199 knjiga knjiga,, Zagreb Zagreb.. • Čudina - -Obradović, O (1995) 5).. Mi Miro rotv tvor orni ni razr razred ed.. Znam Znamen en,, Zagr Zagreb eb.. bradović, M., Težak, D. (199 • Čudina -Obradovi ć, M .(20 . (2004 04)): Kad Kad kral kralje jevn vnaa piše kral kralje jevi viću – psihološki temelji učenja -Obradovi ć, čitan itanja ja i pisan isanja ja.. Kora Korakk po kor korak, ak, Zagr agreb. • Desforges, C .(ur) Uspješno šno učenj učenjee i poučavanje. Educ .(ur) (2001) (2001).. Uspje Educa, a, Zagr Zagreb eb.. • Miljević - -Riđički, R iđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Pastuović, N. (1999) (1999).. Eduko Edukolog logija ija.. Znamen Znamen,, Zagre Zagreb. b. • Vlahovi ć Š teti ć, V. i Vize ć, V .(1998). Kladim se da možeš – psihološki teti ć, Vizek k Vid Vidov ovi i ć, aspek aspekti ti početno etnogg pou poučavan avanja ja mate matema mati tike ke.. Kora Korakk po kora korak, k, Zagr Zagreb eb.. • Wood, D.(1995 .(1995):K ):Kako ako djeca djeca uče i misl misle. e. Educ Educa, a, Zagr Zagreb eb..
Termini kolokvija i ispita
Kolokviji: 23. studenog 2010. i 18. siječnja 2011. Zimski ispitni rok: 2. 2. 2011. i 16. 2. 2011. Izvanredni ispitni rok: 26. 4.42011. Jesenski ispitni rok: 6. rujna 2011.
Određenje psihologije učenja i poučavanja • jedna od najstarijih grana psihologije (E.L. Thorndike, • • •
1903: Educational psychology) Psihologija obrazovanja, Pedagoška psihologija / Školska psihologija, Edukacijska psihologija Bavi se proučavanjem učenja i svega što je s njim u svezi (Grgin, 1997) Istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek- Vidović i sur., 2003) Istražuje učenje i poučavanje
• • Temeljna i primijenjena znanost
Učenje je…. • temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije), kao socijalizacije i humanizacije čovjeka. • pojam širi od obrazovanja i poučavanja • aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja, cjeloživotni proces • cilj - prilagodba životnoj okolini;
Maturacija i učenje ? • Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. • Maturacija se odnosi na fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije
• Učenje se odnosi na usvojene promjene koje utječu na funkcije
Maturacija ili sazrijevanje omogućava učenje Potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu
zrelost ili gotovost, javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse.
Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate.
Kriteriji za razlikovanje ponašanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica učenja PONAŠANJA KOJA SU POSLJEDICA Maturacije:
Učenja:
- ponašanja zajednička
- ponašanja individualna
svim pripadnicima iste vrste
(karakteristična za pojedinca)
-javljaju se iznenada
-očituju se postupno
-zakonito slijede jedno za drugim (bez preskakanja)
-nema zakonitog slijeda
ponašanja jednog za drugim
Značaj učenja • Usvajanje vještina • Znanja u užem smislu • Mijenjanje strukture čovjekovih osobina tj. Ličnosti (stavovi, interesi, vrijednosti, potrebe, norme ponašanja… ) • Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti, sklonosti, usvaja izražavanje emocija, pojmovni inventar obogaćuje mišljenja…
Nenamjerno
Školsko
• događa spontano • događa u školskom i intuitivno u dnevnom kontekstu • dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem
okruženju, doživljava se kao mukotrpno i teško. Zašto?
• apstraktni zadaci, udaljeni od konkretnih aktivnosti odvojeno od konteksta
• • usmjereno na mehaničkorutinsko stjecanje znanja
•
lišeno mogućnosti dubljeg razumijevanja
• slaba mogućnost primjene stečenog znanja
Definicije učenja BIHEVIORALNA je relativno učenje ponašanju koja je (bihevioristi)
trajna promjena u posljedica iskustva
3 važna elementa:
''relativno trajna'' - razlikovanje naučenih od privremenih promjena u ponašanju (umor, bolest i sl.) ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta, odnosno maturacijom (proces biološkog sazrijevanja organizma koji omogućuje zakonite promjene, npr. govor, hodanje. Odnos maturacije i učenja : primjeri ‘’divlje djece’’)
Definicije učenja KOGNITIVNA
• učenje je proces kojim iskustvo ili proizvode promjene u vježba mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski,2002)
• fenomen skrivenog ili prikrivenog učenja
Teorije učenja •
Bihevioralne teorije učenja / asocijativne teorije:
a) teorije dodira (klasično uvjetovanje) b) teorije potkrepljenja (operantno uvjetovanje)
• •
Teorije socijalnog učenja Kognitivne teorije učenja
Oblici ili mehanizmi učenja: • Učenje klasičnim uvjetovanjem • Učenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem
• Učenje po modelu ili učenje opažanjem • Učenje uvidom ili kognitivno učenje
Rani asocijacionizam • Aristotel (cca 350. g.p.n.e) zamaćivanje=učenje – asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) – stol – stolica; grom – munja • princip sličnosti – jabuka – kruška; žuto – zeleno • princip kontrasta – dan – noć; dječak – djevojčica – Skolastički način poduke
Teorija klasičnog uvjetovanja – I. Pavlov
Faze uvjetovanja Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima
Za vrijeme uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima
neutralni podražaj zvuk
neuvjetova na reakcija neutralni podražaj slinjenje zvuk
nema slinjenja
Nakon uvjetovanja
neuvjetovana uvjetovani reakcija podražaj slinjenje zvuk
uvjetovana reakcija slinjenje
• Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazivali takvu reakciju • Prirodno nedjelotvoran podražaj (neutralni ) uz uvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom (neuvjetovanom) podražaju, i da se u tom vremenskom slijedu više puta ponovi, postaje djelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju
Fenomeni koji se vezuju uz klasično uvjetovanje • Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP • Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći do spontanog javljanja • Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR • Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na
podražaje točno određenog intenziteta • Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečene UR
Uvjetovanje višeg reda 1. Zvuk zvona (UP 1)
lučenje sline (UR)
2. Zvuk zvona (UP) svjetlo (NP)
lučenje sline (na zvuk)
3. Svjetlo (UP 2)
lučenje sline (UR na svjetlo)
Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovane reakcije
• UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP • Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo
brzo, ali se jednako brzo javlja i gašenje • Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je
vjerojatnost uspostavljanja UR • Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se
uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od škole)
Koristi od klasičnog uvjetovanja Zašto se prilikom ulaska u autobus uhvatimo za rukohvat?
• Stvaran Stvaranje je UR je reakci reakcija ja prilag prilagođa ođavan vanja ja (UP daje daje vremena za pripremu na podražaj koji slijedi) • Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovu prilagođenog ponašanja; ponašanja; leže u osnovi stvaranja stva ranja pojmova, koji su nužni za uspješno u spješno korištenje informacija iz okoline
• Gaše Gašenj njem em UR UR učim učimoo zane zanema mari rititi pon ponov ovljljen enee podražaje koji ne donose nove informacije ili korist za organizam (gašenje (UP)≠habituacije (BP)
Ponašanja naučena klasičnim uvjetovanjem
• Sisa Sisanj nje, e, hva hvatan tanje je,, trep trepta tanj nje, e, kih kihan anje je… … • Emo Emocio cional nalne ne reak reakcije cije (st (strah rahovi ovi:: strah strah od od zubara, zubara, od škol školee i sl., ljubav, mržnja, seksualna uzbuđenost, gađenje prema nekoj vrsti hrane … kupovina proizvoda • Vrijednosti, stavovi, interesi i navike ( kupovina čije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralni razvoj…) • Vježba Vježba 1: opis opisati ati slučaj slučaj malog malog Albert Albertaa i malog malog Petra Petra shemom klasičnog uvjetovanja
Mali Albert
Mali Albert
• BP (glasan zvuk) • BP (glasan zvuk) + NP (igračka štakora)
BR (strah)
• UP (igračka štakora)
UR (strah)
BR (strah)
Mali Peter
Mali Peter - protuuvjetovanje • UP (zec)
UR (strah)
• BP (hrana)
BR (ugoda)
• BP (hrana) + UP (zec)
BR (ugoda)
• UP (zec)
UR (ugoda)
Bihevior terapija - modifikacija ponašanja, prekida nepoželjne a
podupire poželjne oblike ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja • Protuuvjetovanje, 2 vrste: – Sustavna desenzibilizacija: suprotna averzivnom uv. – Averzivno uvjetovanje: uspostavljanje nove UR2 koja je suprotna izvornoj UR1.(mali Peter)
• Preplavljivanje
Operantno ili instrumentalno uvjetovanje • Klasično uvjetovanje organizam je pasivan
• Operantno uvjetovanje organizam je aktivan
Thorndikeova teorija konekcionizma • Učenje putem pokušaja i pogrešaka; podražaj koji se javlja nakon ponašanja utječe na buduće ponašanje • Načela na kojima se temelji učenje: -
Spremnosti (glad; znatiželja) Učestalosti (ponavljanje) Nedavnosti Efekta ( brže usvojimo ono što za nas ima neku vrijednost;
odnosno povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi, kažnjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagrađen
Još neke zakonitosti učenja... • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i teže se zaboravljaju • Učenje ovisi o broju ponavljanja, ali i o raspodjeli ponavljanja: jednokratno učenje dulje vrijeme – jednostavne
vještine, kraće učenje više puta – složene vještine i stjecanje znanja • Za efikasno učenje važni vježba i jasna i brza povratna informacija
Skinner – teorija operatnog uvjetovanja • Operantno uvjetovanje – učenje
u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi • Svaka posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja – potkrepljenje koja smanjuje • Posljedica vjerojatnost javljanja ponašanja - kazna
Vrste potkrepljivača • • • • • •
Pozitivni – pozitivni događaji koji slijede nakon ponašanja
(hrana, pohvala, novac, ocjene, nagrade, zagrljaj, pažnja, socijalno prihvaćanje) Negativni - npr. bolni podražaji Neposredni – slijede odmah nakon ponašanja, učinkovitiji su Odgođeni – Primarni – nenaučeni, zadovoljavaju naše osnovne potrebe (hrana, voda, prikladna temperatura – pozitivni, bol – negativni Sekundarni ili uvjetovani - stječu se povezivanjem sa već utvrđenim potkrepljivačima ( socijalni : osmjeh, zagrljaj, pohvala, pažnja; potkrepljivačke aktivnosti : pristup omiljenim igračkama, zabavi ili igrama; simbolički : novac, ocjene)
Osnovni načini operantnog uvjetovanja vrsta potkrepljivača
potkrepljenje
zadano
pozitivan
uklonjeno
pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem
potkrepljivač (povećava vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj. odgovora) negativan
kazna primjenom
negativno
potkrepljivač (smanjuje vjeroj. odgovora) (povećava vjeroj. odgovora)
potk
Posljedice ponašanja
Potkrepljenja
Kazne
povećavaju vjerojatnost ponašanja
smanjuju vjerojatnost ponašanja
Negativna
Zadavanjem
zadavanje ugodnih podražaja
uklanjanje neugodnih podražaja
neugodnih podražaja / pozitivna
ugodnih podražaja /negativna
Izgovorena riječ – pažnja roditelja
Jastuk preko glave uklanja neugodne zvukove
Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe
Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke
Pozitivna
Uskraćivanjem
Pravila potkrepljivanja • Konstantno potkrepljivanje – brzo uspostavljanje odgovora ali i brzo gašenje • Povremeno potkrepljivanje: Postoje četiri moguća rasporeda povremenog potkrepljivanja: a) vremenski raspored (intervalni)
1) POVREMENI PRAVILAN
način:
npr. svakih 5 min, bez
obzira na ponašanje organizma ( neefikasno )
2) POVREMENI način:
potkrepljenje se daje NEPRAVILAN nesistematski (svakih 2, 7
pa 4 min) raspoređeno u vremenu
b) frekvencijski raspored (omjerni)
npr. svaki 3. put kad se javi željeno ponašanje bez obzira na protok vremena
potkrepljuju se povremeno, nekad 3. put, nekad 5. i sl. ( najefikasnije )
Efikasna kazna
vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog
ponašanja, osigurava stvaranje veze između ponašanja i kazne.
dosljednost – svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje, izbjegavati
isto ponašanje nekad nagrađivati, a nekad kažnjavati.
intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne, jer jedino takva potiskuje
neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta.
voditi računa o osobinama pojedinca . Različiti pojedinci različito će
reagirati na posljedice. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince.
Kazna smanjuje nepoželjno ponašanje, a nove poželjne oblike ponašanja postižemo potkrepljenjem.
Fizičko kažnjavanje •
dovodi do boli, straha, poniženja, plača, izljeva bijesa, lupanje glavom
•
•
može dovesti do izbjegavanja osobe koja kažnjava ili situacije u kojoj se kažnjava šalje poruku da je agresivno prihvatljiv oblik ponašanja kazuje što su djeca krivo napravila a ne što su
•
umjesto toga mogla napraviti zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje
•
roditelje da kazne i sljedeći put
Vrste i upotreba operantnog uvjetovanja • Oblikovanje – potkrepljenje približno točnih odgovora (mirno sjedenje učenika 5,7,10,12 i 15 minuta; golub igra tenis) • Ulančavanje – glazba, sport
• Tehnika žetona • Programirana nastava • Naučena bespomoćnost - pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija.
Operantnim uvjetovanjem učimo: • znanja, vještine, vrijednosti, stavove, interese i navike
• u obrazovanju brza povratna informacija o točnosti naučenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i točno svladavanje. • Navike: urednost, stil rješavanja problema (upornost, odlučnost), način dominantnog društvenog ophođenja (društvenost, konformizam, agresivnost) orijentacija ponašanja na postignuće uče se nagrađivanjem i odobravanjem. • klasično i operantno uvjetovanje važniji u odgoju nego obrazovanju.
Uvjetovanje u školi • • • • • • • • •
sigurna i ugodna okolina
više potkrepljivanja, manje kažnjavanja pažljivo izabrati nagradu poticati generalizaciju i diskriminaciju davati jasne povratne informacije
oblikovati željena ponašanja davati upute za prikladna ponašanja pripremiti učenike za stresnu situaciju ispitivanje započeti lakšim pitanjima
• Zadatak 2. Učinci roditeljskog i učiteljskog kažnjavanja (Vasta i sur., Zarevski).
Teorija socijalnog učenja kombinacija kognitivnog i bihevioralnog • Veliki dio učenja događa se u
interakciji pojedinca i okoline • Učenje opažanjem događa se kada je ponašanje opažača pod utjecajem opažanja ponašanja modela. • Učenje opažanjem ili socijalno učenje temelji se na radu A. Bandure • On prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja ali sadrži i elemente kognitivnih teorija: neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti
• Recipročni determinizam ponašanje
osoba
okolina
Učenje opažanjem • Brži i jeftiniji način učenja • Zbog važnosti za preživljavanje pretpostavlja se da je genetski određeno • Oponašanja nema bez potkrepljenja: neposrednog, supstitucijskog (kada je potkrepljen model - vrsta štedljivog operantnog uvjetovanja ) i samopotkrepljenja
• Temelji se i na složenim kognitivnim procesima: osoba je motivirana za učenje promatranog ponašanja jer očekuje da će i sama biti nagrađena za isto ponašanje u jednakim prilikama.
Bandurin model učenja opažanjem Usmjeravanje pažnje – uočavanje nečeg u okolini. Pažnja se obraća na modele koji su privlačni, uspješni, zanimljivi i popularni.
Zadržavanje – zapamćivanje opaženih sadržaja. Reprodukcija – izvođenje zapaženih akcija. U ovoj fazi usklađuju
se ponašanja sa ponašanjem modela. Motivacija - djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili
kazni što određuje vjerojatnost javljanja ponašanja.
Načini učenja po modelu (prema Zarevskom, 1995):
• modeliranje – promatranje živog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponašanje onoga koji promatra (treneri u različitim sportovima) • imitacija – oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje (‘’bubanje’’) • učenje promatranjem / opservacijsko učenje– oponašanje ponašanja uzimajući u obzir posljedice ponašanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran)
• simboličko učenje – učenje na osnovi opisa koji daje model
Opservacijsko učenje • Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo.
• U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje. • Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama, uključujući i Bobo lutku. • Da li su djeca imitirala
ponašanje modela?
Opservacijsko učenje
Opservacijsko učenje
Razlozi za učenje po modelu: • relativno jednostavan i najmanje naporan način učenja • usvajaju se konformistička ponašanja koja društvena okolina podražava • zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog
socijalnog ugleda i položaja.
Učinkovitost modela • opažena sličnost • opažena kompetentnost • osobine ličnosti promatrača
Učenje po modelu povezano je sa nekoliko činitelja • usmjerenost pažnje na ponašanje modela
• bliske osobe su nam najčešće modeli • viši status modela veća vjerojatnost modeliranja
• suprotno ponašanje važnih modela izaziva kognitivni nesklad
Kognitivne teorije učenja • Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju kognitivne procese. • Velika potreba za ovakvim oblikom učenja (složeni organizmi duguju preživljavanje i razvoj kognitivnom učenju) jer rezultira općim znanjem koje je primjenjivo na širok raspon različitih situacija
• Kognitivni psiholozi, osim pojmova kao što su asocijacije i potkrepljenja, koriste i pojmove kao što su mentalne strukture, sheme, obrasci i obrada informacija. Oni vide ljude kao bića koja traže informacije, odmjeravaju podatke i donose odluke. Inteligentno učenje – prevladavaju viši kognitivni procesi, tj. mišljenje • P→K→R podražaj kognitiv. Proces reakcija • kognitivna mapa – primjer skrivenog ili latentnog učenja • Kog. Mapa je opća predodžba o prostoru. • Učenje uvidom u situaciju - služi za riješavanje problema • PRIKRIVENO učenje - učenje se ne iskazuje u ponašanju
Tolmanova koncepcija učenja – prijelazno shvaćanje od asociacionističkog ka kognitivističkom • organizam uči i bez potkrepljenja • Tri skupine štakora učile labirint u 15 dana a) Nikad na cilju nisu nalazili hranu, 1. dan 9 grešaka, zadnji dan 7 grešaka b) Uvijek na cilju nalazili hranu, 1. dan 9 grešaka, zadnji dan 2 greške c) 10. dana nisu dobivali hranu, 1. dan 10 grešaka, 10. dan 7 grešaka; 11. dana dobili hranu, 12. dana 2 pogreške - Štakori stvorili kognitivnu mapu, učenje se ne iskazuje u ponašanju – skriveno učenje - Reakcija određena značenjem situacije, a ne samim podražajem.
Rescorla ( 1967) eksperimenti sa psima • • •
1. eksperimentalna situacija: psima zadavan električni udar nakon zvučnog podražaja (BP poslije UP) zvuk + električni udar = psi su pokazali strah čim bi čuli zvuk 2. eksperimentalna situacija: zvuk ……(pauza)+ električni udar = psi se nisu bojali zvuka već tišine, jer je električni udar mogao uslijediti svakog časa 3. eksperimentalna situacija: podražaji zadavani u slučajnim intervalima = zvuk nije izazvao strah jer nije davao nikakve
•
informacije o pojavi električnih udara. Zaključak : do učenja dolazi samo ako uvjetni podražaj daje neku informaciju o bezuvjetnom, UP govori da će se pojaviti BP
Gestalt psihologija • Znanstvani pristup proučavanju kognitivnih procesa, posebice percepcije (javlja se u
Njemačkoj prije I svj. rata). • Gestalt – oblik, podrazumijeva cjelovitost u zamjećivanju • Ljudi primjenjuju različita načela opažanja kako bi organizirali, tj. dali značenje svojim zamjedbama.
Gestaltistička načela percepcije
Geštaltistički principi: odnos lika i pozadine
Učenje uvidom
Faze u procesu učenja pomoću uvida u situaciju: • • • • •
faza preparacije – početna faza svjesnosti da se
nalazimo u problemnoj situaciji i činimo bezuspješne pokušaje. faza inkubacije – napuštanje bezuspješnih aktivnosti faza iluminacije ili uvida – iznenadno javljanje rješenja (aha-efekt), razumijevanje odnosa među elementima situacije faza verifikacije – provjera pronađenog rješenja
Subjekt u učenju se susreće sa neuravnoteženom situacijom koja je dio neke šire situacije ili lika (gestalta). Rješenjem se problemna situacija uravnotežuje i uklapa u taj širi kontekst.
Učenje uvidom u situaciju • Uključuje procese razgradnje i reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajaju, a rezultira
primjenom tako stečenog znanja u vrlo širokom rasponu situacija i velikom otpornošću na zaborav. • Sastoji se od: - Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji učimo - Utvrđivanja i fiksiranja uporišnih točaka gradiva - Grupiranja dijelova sadržaja prema smislu - Logičkog povezivanja dijelova
Značajke i prednosti učenja uvidom: • odvija po principu sve ili ništa, tj. javlja se odjednom ne mora odmah, pa stoga može biti brže od ostalih oblika učenja (ovisno o brzini uvida – učenje s razumijevanjem, mehaničko učenje besmislenog sadržaja - imitacija) • nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogrešaka se drastično smanjuje) – a što je dublja obrada informacije to je veća njezina trajnost. • naučeno se uspješno primjenjuje na širok raspon situacija – veća transferna vrijednost (omogućava razlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju) • doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije
Što se učimo uvidom? • Znanja (intelektualne vještine, kognitivne strategije)
• Psihomotorne vještine (ubrzava usvajanje ali ne bez oponašanja i potkrepljenja) • Vrijednosti, stavovi, navike (uvjetovanjem i oponašanjem, ali objašnjenja doprinose npr. zašto je neko ponašanje poželjno?)
Primjena gestaltističke teorije učenja u školskoj praksi: • usvajanje sadržaja sa razumijevanjem • organizacija nastave tako da učitelji učenike uvode u probleme svog predmeta i tako pobude intelektualnu aktivnost
• učitelj vodi izazvanu aktivnost prema uspješnom rješenju problema • inteligentan način poučavanja i učenja, adekvatan čovjekovim mogućnostima, koji osigurava razumijevanje onoga što se uči.
Razvojna linija učenja - Vrste učenja ne postoje kod čovjeka od
početka života, javljaju se u pojedinim faza razvoja i dominiraju. - Kasnije neki mehanizam može biti
dominantan, ali se ne isključuju već djeluju sinergično
Razvojna linija učenja 1. Utiskivanje
-
-
Učenje vrste – nenaučeno ponašanje, urođeni sklopovi ponašanja Fiksni obrasci ponašanja – sekvence reakcija uključene u genetsko naslijeđe, ne zahtijevaju novo učenje Emocionalna veza novorođenče – majka (skrbnik)
Utiskivanje - Lorenz
Razvojna linija učenja 2. Faza uvjetovanih refleksa – klasično uvjetovanje
- Najjednostavnija vrsta učenja, osnovne navike i iskustva - Odrasli: automatizacija jednostavnih
motoričkih radnji
Razvojna linija učenja 3. Operantno ili instrumentalno uvjetovanje
- Javlja se utjecaj svijesti - Komunikacijski i instrumentalni plač djeteta - Moćno sredstvo za oblikovanje i modifikaciju
ponašanja kako kod djece tako i kod odraslih
Razvojna linija učenja 4. Mehanizam pokušaja i pogrešaka - Smisleno učenje - stjecanje vještina i znanja u užem smislu (npr.
slaganje oblika u predloške) u novim situacijama kojima se valja prilagoditi kako kod djece tako i kod odraslih
Razvojna linija učenja 5. Mehanizam oponašanja ili imitacije
(učenja po modelu) - Karakteristično za predškolsku djecu - Kod mlađe djece - imitacija, kod odraslih
uključuje složene intelektualne funkcije
Razvojna linija učenja 6. Mehanizam uvida u situaciju
– najsloženiji mehanizam karakterističan za učenje odraslih Kod djece se očituje postupno i postaje sve očitiji što se razvoj približava odrasloj dobi Usvajanje znanja u užem smislu
Pamćenje i učenje Teorija obrade informacija
• Pamćenje – mogućnost usvajanja, zadrţavanja i korištenja informacija. • U najuţoj je vezi sa učenjem. Pamćenje je preduvjet za učenje , a učenjem usvajamo informacije prilikom pamćenja. PPUUPP • Na pamćenje gledamo kao na: - sposobnost – mjesto gdje se čuvaju informacije - proces – obrade informacija
Dijagram tijeka pronalaţenje Okolinski
senzorno
dugoročno pamćenje pamćenje ulazni → vidno, slušno
kratkoročno pamćenje
radno pamćenje → upravljački procesi:
→ trajna
pohrana
podraţaji
dodirno…
ponavljanje, šifriranje,
informacija
paţnja
odlučivanje, strategije dosjećanja informacija ↓ izlazni odgovori
az ne pam en a
e o e za
ispitivanje
pamćenja • metoda uštede – • razina
brţe učenje
traga • razina prepoznav anja • razina reprodukcij e • razina automatiza cije
(Sadrţaj koji smo
''zaboravljenog'' bar 1 pogledali
idući put je lakše naučit) sadrţaja. • prepoznavanje – usporedba zadanog
sadrţaja sa već pohranjenim
• dosjećanje – teţe, materijal
DODATAK: S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja: 1.znanje prisjećanja- najniţa kvaliteta, čovjek
se samo sjeća nekih sadrţaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što) 2.znanje prepoznavanja- identificira se
pripadnost nekog sadrţaja ali ih se ne zna objasniti 3.znanje reprodukcije- reprodukcija nekog
sadrţaja ali ga se ne shvaća
4.znanje operativnosti/ operativno znanje-
sadrţaj se zna i primjenjuje
kreativno/stvaralačko znanje- na temelju
stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči
Uspješnost pamćenja prema mjestu čestice u nizu koji se uči
• neposr neposredn edno o nakon nakon učenja učenja (usp (uspješn ješnost ost procesa usvajanja) i odgođeno ispitivanje pamćenja (uspješnost zadrţavanja) – efekt novosti – najbolj najbolje e se dosjeć dosjećamo amo čestica sa kraja niza (KP) bolje dosje dosjećan ćanje je čest čestica ica - efek efektt prve prvens nstv tva a – bolje sa početka niza (DP) čestice e u sred sredini ini ozna označit čitii - Restorffov efekt – čestic kako bi postale uočljive
Vrste pamćenja: 1. prema vrsti materijala: • simboličko – podaci, termini, informacije, pojmovi, pravila – na njemu se temelji
stjecanje znanja u uţem smislu • motoričko – brzo i spretno obavljanje radnji i pokreta koji su prethodno prethodno usvojene
vjeţbanjem. • (tešk teško o ih je razd razdvo vojit jitii uč učen enje jem m sim simbo bola la stječu se vještine i obrnuto) • logičko – pamćen pamćenje je smisleno smislenog g materij materijala ala • mehaničko pamće pamćenje nje besmis besmisleno lenog g
Vrste pamćenja: 2. prema načinu usvajanja: - namjerno - uzrokovano interesima,
ţeljama, sklonostima, motivacijom - nenamjerno – slučajno
Vrste pamćenja: 3. prema vremenu zadrţavanja informacija: - senzorno - kratkoročno - dugoročno
Senzorno / osjetilno
pamćenje • zadrţavanje informacija kratko (do 2 sek) u osjetilima u nepromijenjenom obliku
• ehoičko – omogućuje lokalizaciju zvukova u prostoru • ikoničko – gledanje filma
kratkoročno / radno pamćenje (do 15ak sek)
• Funkcije kratkoročnog pamćenja - informacija dovoljna za reakciju – ubod komarca - informacija se zadrţava onoliko dugo koliko nam treba – pamćenje broja telefona - korisna informacija, aktiviranje informacija iz DP kodiranje – priprema informacije za dugoročnu pohranu, mijenja izvorni oblik (svojstveno svakom pojedincu – igra ''pokvarenog telefona'') - nekorisna informacija – odbacivanje • Kapacitet 5-9 čestica, moţemo ga povećati grupiranjem (1492 – otkriće Amerike), tj.
korištenjem mnemotehnika. • Vjeţba 3.: kapacitet kratkotrajnog pamćenja
Dugoročno pamćenje • Trajno pohranjene informacije. • Organiziraju se u skladu s kognitivnim shemama (ono prema čemu imamo jak emocionalni odnos jače utječe na selekciju i distorzije)
• Trajnost veća što je veća dubina i širina obrade informacija (dubina – kognitivni napor u razumijevanju odnosa, širina – broj elemenata među kojima treba naći odnos)
• Ponavljanjem se informacije dugoročno
Vjeţba 4. Mnemotehnike krava, drvo, banana, bicikl,
pas, naranča, kamion, šešir, medvjed, jabuka, zastava, konj.
Tri najčešće strategije su: • ponavljanje (čestica koje se treba zapamtiti) • organizacija (razvrstavanje
čestica u pojmovne
kategorije: krava, pas, medvjed, konj; banana,
Vrste dugoročnog pamćenja a) deklarativno – znanje činjenica:
• semantičko – znanje činjenice o svijetu • epizodičko – pamćenje događaja b) nedeklarativno ili proceduralno – znanje o tome kako nešto učiniti (simboličko i motoričko) - trenutačno ili ''blic'' pamćenje – izuzetno dobro zadrţavanje opaţenih detalja neposredno prije, za vrijeme i nakon
iznenađujućeg događaja
Pamćenje je MUZIKA • …Mogućnost Usvajanja, Zadrţavanja I Korištenja informacija
• Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja. Sluţe zadrţavanju sadrţaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili, a nastoji se: - povezati nepovezano - naći dobre znakove za
• Metamemorija – znanje o vlastitom sustavu pamćenja, izbor najprikladnije strategije zapamćivanja i poznavanje vlastite ''baze podataka’’ • Reminiscencija – pojava poboljšanja reprodukcije u vremenu koje slijedi nakon usvajanja (2-7 dana za smisleni sadrţaj, 2-3 minute za besmisleni
sadrţaj), za uspješno zadrţavanje sadrţaj bi trebalo ponoviti nakon tog perioda • Perseveracija – pojava da nakon prestanka usvajanja dolazi do spontanog obnavljanja
sadrţaja koje traje 10ak sekundi
Pamćenje i dob:
• senzorno – s dobi se povećava kapacitet i trajanje (2 -6 g. se ne mijenja) • kratkotrajno – kapacitet: dob 2,5 3 4,5 7 10
broj čestica 2 3 4 5 6
15 i više 8 • iza 50ih počinje opadanje dosjećanje slabije u djece i starijih, kod prepoznavanja nema razlike (teški zadaci mlađi odrasli bolji nego djeca i stariji); kod starijih jači učinci interferencije i slabljenje traga
• strategije zapamćivanja: do 10 godine dominira mehaničko ponavljanje , kasnije se javlja strukturiranje
informacija korištenjem nadređenog pojma i ključne rečenice,
Smetnje pamćenja • Amnezija (retrogradna i anterogradna)
• Hipomnezija • Hipermenizija (idiot – savanti, fotografsko
pamćenje) • Paramnezije (vjeţba 5.)
• Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se hipomnezija, a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se hipermnezija. Kod starijih ljudi
mogu se pojavljivati laţna sjećanja ili paramnezije , koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima. Tu se ubraja i fenomen „deja vu“ pri čemu imamo dojam da se odvija ono što smo već doţivjeli.
• Znamo da se nakon potresa mozga ne moţemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna amnezija. No znatno veći
Pojave koje prate učenje zakonitosti stjecanja znanja, oblici znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje
Oblici znanja • Tradicionalna analiza: a) znanja u užem smislu –
opće znanje b) vještine – psihomotorne strukture omogućuju obavljanje neke radnje.
Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina
učinak
Zakonitosti stjecanja
složenih vještina
učinak
broj ponavljanja
broj ponavljanja
Stjecanje vještine u poučavanju: 3 faze
• kognicijsku – raščlambom se upoznaje strukturu pokreta i radnji koje vještina uključuje • asocijacijsku – uvježbavanje pokreta i radnji • automatizacijska – prelazak vještine u naviku
Znanja u užem smislu -opća znanja unutarnja • prevladava – kognitivna komponenta, simbolička građa: činjenice, pojmovi, pravila, zakoni, načela i modeli intelektualnih operacija • usvajanje i zadržavanje sadržaja u verbalnom, numeričkom ili grafičkom obliku, a izražavaju se u reprodukciji, prepoznavanju ili generalizaciji i upotrebi podataka, informacija i sl.
Grginovi varijeteti znanja • 1. faktografska znanja – činjenično znanje: •
termini, pojmovi, simboli i sl. 2. interpolacijska znanja –
utvrđivanje sličnosti i razlika, zahvaćanje uzročno – posljedičnih odnosa, uključuje analizu, sintezu, apstrakciju i generalizaciju: kategorije,
pravila, načela, teorije 3. operacijska znanja
Prethodno stečena znanja mogu
• olakšavati i ubrzavati proces stjecanja novih znanja – transfer učenja
• oteţavati i usporavati
•
proces stjecanja novih znanja – negativni transfer ili interferencija nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih znanja
u nemogućnosti obnavljanja sadrţaja koji su prethodnim učenjem bili dio čovjekovog iskustva.
• Postupno osipanje tragova pamćenja zbog protoka vremena i dolaska novih informacija (OP,KP) • Intereferencija – retroaktivna – novo potire staro i proaktivna – staro učenje ometa novo – zajedno se nazivaju negativni transfer, pozitivan transfer – kada
već stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja (OP,KP)
• Namjerno zaboravljanje neugodnih sadrţaja (KP) • Nemogućnost pronalaţenja informacija – zbog slabih znakova za dosjećanje (nedovoljno povezana informacija) (DP)
Krivulja zaboravljanja
Zaboravljanje •
najveće u prvim satima i danima nakon učenja (krivulja zaboravljanja).
• ponavljanje započeti kada je zaboravljanje najjače potreban manji broj ponavljanja. • najmanji gubitak informacija kod usvajanja gradiva s razumijevanjem (uvid u situaciju), zatim kod perceptivno-motoričkog
učenja, glasnog mehaničkog usvajanja a najviši kod učenja
besmislenog materijala. • manje udubljena krivulja je ako
Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja
• Fiziološki : zdravlje, umor, spol, ţivotna dob, struktura ţivčanog sustava (dispozicije, sposobnosti) • Karakteristike građe: vrsta,
količina, poznatost, smislenost
• Psihološki : motiviranost, aktivnost (količina i vrsta), iskustvo, mentalna kondicija,
dubina obrade građe, vrsta kodiranja i medijacije, vrsta
potkrepljenja, osobine ličnosti • Objektivni ili fizički : temperatura u prostoriji,
vjeţba Ispišite svoje navike u vezi učenja. Učite li redovito ili samo pred ispite, učite li sami ili sa kolegama, pamtite li lakše na predavanjima ili rješavajući zadatke, ujutro ili navečer, koliko vremena moţete učiti bez odmora, imate li neke posebne trikove
koji vam olakšavaju učenje? Jeste li zadovoljni s vlastitim stilom i
rezultatima učenja?
Načela racionalne organizacije učenja: • planiranje učenja: dnevni, tjedni, mjesečni plan
• postavljanje ciljeva: od bliţih ka daljnjim • poticanje motivacije: intrinzična + ekstrinzična • učiti s razumijevanjem, aktivno učenje: - svrhovito slušanje - zapisivati , kapacitet pamćenja je ograničen - znati izdvojiti najbitnije - organizacija i strukturiranje informacija - besmisleni sadržaj mnemotehnički osmišlj avati E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva)
Racionalna organizacija vanjskih prilika učenja -
poboljšanje koncentracije • mjesto za učenje – samo za učenje, dobro osvijetljeno, prozračno, udobna, a ne preudobna sjedalica, dovoljno velik stol. Na
tom mjestu ne bi trebalo biti ništa zanimljivo što bi ti odvlačilo pozornost. • osigurati literaturu, pomagala • zadovoljene sve fiziološke potrebe – gladan, umor • samokontrola – vrijeme za brigu • stanke, mijenjanje aktivnosti • biti aktivan – zapisivati, kapacitet pamćenja
je ograničen
Temeljne metode učenja (školskih sadrţaja): • globalna metoda – učenje sadrţaja u cjelini, zahvaćanje biti i povezanosti, izostavljanje činjenica i podataka, malo vremena, poznati sadrţaj, jednostavniji zadaci, osobe sa boljim intelektualnim sposobnostima
• parcijalna metoda – podjela sadrţaja na manje cjeline, nov i teţak sadrţaj, kompleksni zadaci, osobe sa lošijim intelektualnim sposobnostima • kombinirana metoda – pregled
Paţnja • predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila
• pažnja – svjesna i namjerna aktivnost • usmjeravanje
• zadržavanje – zapovjedni izričaji (Pazite!; Ovo je vaţno! ...) – promjena obiljeţja podraţaja (glasa, poloţaja, boja) – neobični/ neočekivani podraţaji – emocionalno obojeni podraţaji
UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŢAVANJA PAŢNJE Unutarnji faktori
Okolinski faktori
dob
ometajući podraţaji u okolini (ţamor u razredu ili buka koja dolazi s ulice)
hiperaktivnost
teškoće u učenju
opća mentalna (ne)sposobnost
emocionalni problemi
bolest, umor
monotoni glas učitelja
teţina gradiva
količina informacija
Opasnosti prilikom učenja • Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze
• Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje • Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost • Gubljenje vremena : a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠ znati b) Posvećivanje previše vremena jednoj stvari / učenje nepotrebnih sadrţaja
• Podloţnost različitim distraktorima • Nalaţenje izgovora i opravdanja
Razvoj jedne mape za učenje
