OSNOVE EKONOMIJE – 1. kolokvij 1. Objasnite razliku između makro i mikroekonomije. Makroekonomija proučava gospodarstvo u cjelini, a mikroekonomija proučava pojedine niže grane gospodarstva (poduzeća, kućanstva, itd.) 2. Objasnite problem alokacije Problem alokacije, odnosno ekonomska efikasnost predstavlja problem raspodjele resursa u pojedine grane gdje postoji potražnja i efikasnost. 3. Objasnite problem distribucije Problem distribucije naziva se i socijalna efikasnost, a bavi se uspješnošću raspodjele proizvoda po potrebama. Država to riješava redistribucijom. 4. Primjer oportunitetnog troška Oportunitetni trošak predstavlja trošak propuštene mogućnosti. Primjer: dvoumimo se između kupovine novog računala i motora. Ako izaberemo računalo, oportunitetni trošak će biti vrijednost motora kojeg smo mogli, ali nismo ga kupili. 5. Što pokazuje krivulja proizvodnih mogućnosti? Krivulja pokazuje da kada ulažemo u proizvodnju jednog dobra, proizvodnja drugog dobra se smanjuje. 6. Determinante potražnje Cijena proizvoda, dohodak potrošača, preferencije potrošača, dobra povezana s traženim dobrom, broj stanovnika. 7. krivulja potražnje 8. Efekt supstitucije U slučaju rasta cijene nekog proizvoda, ako cijena njegovog supstituta ostane ista, smanjuje se potražnja za tim proizvodom, a raste potražnja njegovog supstituta. 9. Efekt dohotka Ako raste cijena nekog proizvoda, a dohodak ostaje isti, potražnja se smanjuje, ili potrošač mora reducirati potrošnju nekih drugih dobara. 10. Kako će cijene komplementarnog dobra utjecati na potražnju za dobrom? 11. Što se događa s potražnjom kad raste prosječni dohodak? Potražnja se povećava, što je na krivulji potražnje vidljivo tako što se ona pomiče u desno. 12. krivulja ponude 13. Determinante ponude Cijena, stupanj tehnološkog razvitka, cijene inputa, broj proizvođača u određenoj grani, porezi 14. Što se događa kad se smanjuju nadnice? Tada se krivulja ponude pomiče u desno, odnosno nudi se veća količina. 15. Što se događa s ponudom kada se događa tehnološki napredak? To će smanjiti troškove proizvodnje i ponuda će se povečati. Krivulja će se pomicati u desno. 16. Stanje tržišne ravnoteže Stanje tržišne ravnoteže se događa u točki gdje se sijeku krivulja ponude i potražnje. Tada je ponuda jednaka potražnji. Trgovci nude točno one količine roba koje kupci žele kupiti, cijena odgovara svima. 17. Elastična potražnja Potražnja je elastična kada tražene količine nekog dobra reagiraju na promjene cijene tog dobra. Tražena količina jako reagira na promjenu cijene. 18. Neelastična potražnja Tražena količina slabo reagira na promjene cijena.
19. Relativno elastična potražnja Kada se cijene promijeni za 1%, a potražnja se promijeni za više od 1%. (ED>1; ED=% promjena potražnje/ %promjena cijene) 20. Relativno neelastična potražnja Kada se cijena promijeni za 1%, a potražnja se promijeni za manje od 1%. (ED<1) 21. Savršeno neelastična potražnja – graf Nastaje ako nema supstituta, cijena raste, a potražnja je ista. 22. Savršeno elastična potražnja – graf Ako neko smanji cijenu, nastaje beskonačna potražnja. 23. Koji kriteriji određuju položaj poduzeća na tržištu? Broj proizvođača, broj kupaca, mobilnost proizvodnih faktora, proizvod, kontrola države, stupanj informiranosti, ulazne i izlazne barijere. 24. Karakteristike savršene konkurencije Velik broj proizvođača i kupaca, proizvod je homogen (savršen supstitut), poduzeće je prihvatitelj cijene, potpuna sloboda ulaska i izlaska iz tržišta, potpuna mobilnost proizvodnih faktora, proizvođači i kupci su dobro informirani o proizvodu, nema državnog reguliranja, elastičnost potražnje je savršena, optimalna alokacija sredstava (proizvođači proizvode uz najmanje moguće troškove, cijena pokriva tek granične troškove proizvoda), kapaciteti se dugoročno potpuno iskorištavaju, proizvođači ostvaruju normalne profite. 25. Karakteristike monopolske tržišne strukture 1 proizvođač, nema supstituta, monopolist određuje cijenu, neelastična potražnja, zapriječen je ulazak u industriju. 26. Oligopol Tržišna struktura gdje postoji nekoliko proizvođača. Oni su svjesni svoje ovisnosti, rivali su do sklapanja sporazuma. Postoje 2 forme međuovisnosti poduzeća: STVARANJE KARTELA (samostalnost uz međuovisnost) – za ostvarivanje profita i za podjelu tržišta; CJENOVNO PREDVODNIŠTVO (lider određuje cijene, sateliti ga slijede). 27. Elastičnost potražnje i ukupni prihodi Kod neelastične potražnje, smanjenje cijena dovodi do smanjenja ukupnih prihoda. Kod elastične potražnje smanjenje cijena dovodi do povećanja ukupnih prihoda. Kod jedinične elastičnosti nema promjene. 28. Elastičnost ponude Mjeri postotnu promjenu ponuđene količine koja je uzrokovana postotnom promjenom cijene tog dobra od 1%. Odnosno postotna promjena ponuđene količine / postotna promjena cijene. 29. Koeficijent elastičnosti potražnje ED =% promjena potražnje/ %promjena cijene) 30. ED>1 Kada se cijena promijeni za 1%, potražnja se promijeni za više od 1% 31. ED<1 Kada se cijena promijeni za 1%, potražnja se promijeni za manje od 1%. 32. Ograničena (monopolska) konkurencija Najčešća tržišna struktura. Ima elemenete koji podsjećaju na savršenu konkurenciju i monopol. Velik broj proizvođača, diferencijacija proizvoda, želja za preferencijom i lojalnosti kupaca, relativno elastična potražnja, sloboda ulaska, ako se izuzmu prava industrijskog i intelektualnog vlasništva. 33. Izvori nepotpune konkurencije Troškovi proizvodnje, koncentracija, strategijska interakcija, pravna ograničenja, diferencijacija proizvoda.
34. Diferencijacija proizvoda To su proizvodi koji su po nekim obilježjima bolji, drukčiji od ostalih proizvoda iste namjene. Može biti stvarna i prividna. 35. Na koji način prava industrijskog vlasništva predstavljaju prepreku konkurenciji? Postoji određena prepreka zbog autorskih prava, patenata, dizajna, zaštitnih znakova, koji su obavezujući za konkurenciju. Konkurencija ih se mora pridržavati. 36. Konstantne ekonomije razmjera Ekonomije razmjera pokazuju promjenu outputa ako se povećava ulaganje svih proizvodnih faktora. Konstantne ekonomije razmjera pokazuju da je rast outputa jednak rastu ulaganja proizvodnih faktora. 37. Rastuće ekonomije razmjera Rastuće ekonomije razmjera događaju se kada je rast outputa veći od rasta ulaganja proizvodnih faktora. 38. Opadajuće ekonomije razmjera Opadajuće ekonomije razmjera događaju se kada je rast outputa manji od rasta ulaganja proizvodnih faktora. 39. Zakon opadajućih prinosa On nam pokazuje što će se dogoditi ako se potiče ulaganje samo jednog proizvodnog faktora. Ako se to događa, na svaku dodatnu jedinicu tog faktora, prirast će biti manji. 40. Funkcije tržišta – objasni jednu Alokacijska, selektivna, distributivna, informativna. Alokacijska se odnosi na raspodjelu resursa na pojedine grane, razmjerno potrebama. 41. Tradicionalno gospodarstvo 42. Komandno društvo Za komandna društva karakteristično je državno vlasništvo, potiskivanje poduzetništva, jednostranačje. Primjer takvih društava su bivši SSSR, Jugoslavija, Kuba, Laos. 43. Prirodni resurs zemlja U davna vremena zemlja je isključivo bila obradivo tlo. Međutim, danas se pojam zemlje više ne odnosi samo na poljoprivredu. Razvojem tehnologije i znanosti zemlji su nametnuti novi zahtjevi. Prirodna bogatstva koja zemlja krije u svojoj unutrašnjosti, nužni su inputi bez kojih se ne mogu proizvoditi ekonomska dobra kojima zadovoljavamo svoje potrebe (nafta, ugljen, zemni plin). 44. Resurs rad Rad je neizmjerno važan za čovjeka, jer on jedino njime može stvoriti više dobara nego što je uložio u proizvodnju. Uz to proizvodnja nije moguća bez rada. To znači da je čovjek i njegov rad temeljno sredstvo za proizvodnju. 45. Resurs kapital Iako je kapital sekundaran, nije i nevažan faktor proizvodnje. Kapital se mora proizvesti ili posuditi. U ekonomskom smislu, kapital podrazumijeva ona proizvedena dobra koja se isključivo ulažu u proces proizvodnje s osnovnom svrhom da se uveća, odnosno proširi proizvodnja. To znači ako uložimo novac u nešto kako bismo stekli dohodak, tada on postaje kapital. 46. novac kao mjera vrijednosti 47. novac u prometu 48. surogati novca To su npr. čekovi, obveznice, depozitni novac, banknote, mjenice i sl.). oni zamijenjuju novac i daju pravo vlasniku za određenu količinu novca. 49. Inflacija Povećanje opće razine cijena i pad vrijednosti novca.
50. Aktivni bankarski poslovi Banka je u ulozi vjerovnika te kod dodjele kredita naplaćuje kamatu 51. Pasivni bankarski poslovi Banka je u ulozi dužnika. Poslovi: štedni depoziti privrede, države i stanovništva, obveze prema centralnoj banci (krediti, čekovi, vrijednosni papiri). U tim poslovima banka plaća kamatu. 52. Vrste banaka Komercijalne, poslovne, razvojne, štedionice, konzorcij banaka i multinacionalne banke 53. Cijena Cijena je novčani iznos vrijednosti. 54. elementi koji utječu na formiranje tržišnih cijena 55. Kamata Kamata je razlika između posuđenog i povraćenog novca. Odricanjem od upotrebe novca, stječe se kamata koju plaća banka. Ona se računa kao postotni prihod na godinu. Kamata je i cijena privremenog korištenja tuđeg dohodka (krediti). 56. Tržišna privreda – što proizvoditi? Utvrđivanje koje ćemo proizvode ili usluge proizvoditi. 57. Za koga proizvoditi Nakon odluke o tome što će se proizvoditi, slijedi odluka o tome kome trebaju ti proizvodi koje smo odlučili proizvoditi. 58. Kako ćemo proizvoditi Naravno uz odluke o predmetu proizvodnje i postojanju potrošača, treba također odlučiti i o načinu proizvodnje. Potrebno je pronaći što ekonomičniji način. 59. Centralna banka – funkcije i poslovi Centralna banka tiska novac, te kreira mjere makroekonomske monetarno – kreditne politike. Ima glavnu ulogu u monetarnoj politici zemlje. Glavna funkcija je emitiranje novčanica, ali uz to: vodi monetarnu politiku i kontrolira rast novčane mase, izdaje novčanice, kontrolira i regulira novčani i kreditni potencijal, obavlja financijsko – kreditne poslove za potrebe vlade, bankar je drugim bankama (odobrava kredite bankama), kontrolira novčane institucije i tržišta, kontrolira zlatne i devizne rezerve, drži depozite poslovnih banaka, te im isplaćuje čekove i gotovinu, prikuplja podatke o uspješnosti bankarskog sustava, obavlja poslovne transakcije s inozemstvom, itd. 60. Mjerilo cijena – pojam i uloga 61. Proizvodnost rada To je efikasnost rada u procesu proizvodnje. Definira se na 2 načina: 1. kao proizvedena količina proizvoda u jedinici vremena, 2. kao količina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda. Proizvodnost rada je mjerilo uspješnosti poslovanja poduzeća. Iz toga se vidi učinak rada izražen odnosom između ostvarene količine učinaka i količine ljudskog rada koji je sudjelovao u proizvodnji. Razlikujemo pojedinačnu, gransku, prosječnu društvenu i svjetsku prosječnu proizvodnost rada. 62. ekonomičnost poslovanja Podrazumijeva štedljivost koju u procesu proizvodnje treba postići glede ulaganja u proizvodnju učinaka i količine rada, sredstava za rad, predmeta rada, ostalih pomoćnih usluga i konačnih rezultata proizvodnje. Cilj proizvodnje je što manje uložiti, a što više dobiti. 63. rentabilnost poslovanja To je ekonomska mjera uspješnosti uloženog kapitala u nekom vremenu ili u nekom konkretnom poslu. Izračunava se tako da se u odnos stavi ostvareni rezultat proizvodnje (profit) i uloženi kapital. Cilj je ostvarenje većih prihoda od rashoda.
64. raspodjela – karakteristike i vrste Raspodjeljivanje konačnih efekata proizvodnje na sve sudionike koji su u proizvodnji sudjelovali. Sa šireg aspekta: raspodjela sredstava za proizvodnju, raspodjela rada i raspodjela sredstava za održanje životne egzistencije. Sa užeg aspekta: primarna, sekundarna, tercijalna i kvartalna. 65. razmjena – karakteristike i vrste To je proces prelaženja dobara od jednog do drugog vlasnika odnosno međusobno otuđivanje proizvoda 2 subjekta. Služi kako bi subjektima razmjene pomogla da dođu do neophodnog dobra što ga sami ne proizvode. Odvija se posredstvom novca. Vrste: tržišna, netržišna, posredna, neposredna, ekvivalentna, neekvivalentna, tradicionalana, ekonomska, razmjena radi stjecanja profita, radi zadovoljavanja potreba, ograničena, slobodna, razmjena sredstava za proizvodnju, sredstava za potrošnju, razmjena radne snage, znanja i informacija, razmjena između fizičkih osoba, između pravnih osoba, tuzemna i inozemna. 66. potrošnja – karakteristike i vrste Završni i krajnji cilj proizvodnje. Osnovni smisao je zadovoljavanje ljudskih potreba za određenim dobrima. Vrste: osobna, zajednička, opća, anticipirana, unazadna, potrošnja sredstava za rad, predmeta rada, radne snage, proizvodna, reprodukcijska, investicijska, neproizvodna, osobna, opća, zajednička, itd. 67. ekonomska teorija – uloga i značaj
2. KOLOKVIJ 1. Objasnite pojam vidljive i nevidljive ruke. Pojam nevidljive ruke u ekonomiju uvodi Adam Smith. Pod tim pojmom se misli na svakoga pojedinca koji na tržištu djeluje radi vlastite dobiti, ali on ujedno svojim djelovanjem ujedno i doprinosi i dobiti cijeloga društva. Upravo suma tih pojedinaca čini nevidljivu ruku koja usmjerava tržište određenom razvoju. Pojam vidljive ruke odnosi se na utjecaj države na cijeloukupnu ekonomiju i tržište. On označava uplitanje države u ekonomiju i tržišne odnose radi ublažavanja neefikasnosti koje se pojavljuju na tržištu. 2. Navedite nedostatke nevidljive ruke. a) neefikasnost (monopoli, javna dobra, eksternalije). b)nejednakost dohotka (bogatstvo) c)makroekonomski problemi (konjukturni (poslovni) ciklusi,nezaposlenost,inflacija) 3. Navedite primjere neefikasnosti tržišta. Monopol, eksternalije, javna dobra. 4. Kojim mjerama država ublažava neefikasnost na tržištu? Mjere ublažavanja neefikasnosti tržišta; uvode se antimonopolski zakoni, subvencije, standardi i oporezivanje. 5. Objasnite razliku između privatnih i javnih dobara. Javno dobro je dobro čije su koristi dispergirane po cijeloj zajednici,bez obzira želi li neki pojedinac koristiit javno dobro ili ne,ono je dostupno svima i svi ga istovremeno mogu koristiti.Pr.program zdravstvene zaštite. A privatna dobra su npr.kruh – koja kada ih jedan upotrebljava nemogu drugi. 6. Objasnite pojam eksternalija. Eksternalije su pozitivni ili štetni utjecaj koji prenosi pojedinac ili poduzeće na okolinu.Odnosno aktivnosti koje uzrokuju korist ili štetu drugih s tim da drugi ne plačaju za tu aktivnost ili im se ne pokriva trošak te aktivnosti. Pojavljuje se kada privatni troškovi nisu jednaki društvenim troškovima.
7. Navedite primjer eksternih ekonomija i eksternih disekonomija. Primjer eksternih ekonomija - ako poduzeće napravi cestu a svi je koriste ili unajmi noćnog čuvara pa cijeli kvart ima povečanu sigurnost ili kada neki privatnik napravi rasvjetni stup, osvjetli pola ulice i svi imaju koristi. Primjer eksternih disekonomija – zagađivanje okoliša koje rade tvornice, bilo koji oblik štete za koji nitko ne odgovara. 8. Što su eksterne ekonomije? Eksterne ekonomije su situacije u kojima proizvodnja ili potrošnja donose pozitivne koristi ostalima, a da oni ne plaćaju za to, za tu uslugu. 9. Štu su eksterne disekonomije? Eksterne disekonomije su situacija u kojima proizvodnja ili potrošnja šteti okolini a uzrok toga ne odgovara za počinjenu štetu. 10. Kojim mjerama država pomaže u ublažavanju problema nejednakosti? U slučaju nejednakosti država vrši preraspodjelu, odnosno donosi progtame oporezivanja (sredstva zs proračun), programe podrške i transfere. 11. Koji su pokazatelji makroekonomske nestabilnosti? Pokazatelji makroekonomske nestabilnosti su konjukturni(poslovni) ciklusi (izmjene. intenziteta ekonomskih aktivnosti), nezaposlenost, inflacija. 12. Kojim mjerama država doprinosi makroekonomskoj stabilnosti? Država nastoji uspostaviti makroekonomsku stabilnost provođenjem makroekonomske politike: fiskalna (vezana za državnu blagajnu), monetarna (regulacija novca uz kamate i kredite) 13. Koje su moguće mjere države u slučaju presporog ekonomskog rasta? Moguće mjere u slučaju presporog ekonomskog rasta:investicije u uobrazovanje, smanjenje državnih deficita, poticanje štednje, itd. 14. Koje su posebne funkcije države u zemljama u tranziciji? Funkcije države u zemljama u tranziciji: ravnomjerna raspodjela tereta tranzicije, privatizacija i restrukturiranje gospodarstva, afirmacija poduzetništva i konkurentnost, izgradnja modernih tržišnih institucija, borba protiv korupcije. 15.Navedite i objasnite ciljeve makroekonomske politike. Ciljevi makroekonomske politike: -proizvodnja-što veći BDP i brza stopa rasta, što veća razina outputa i ekonomski rast -što niža stopa nezaposlenosti -stabilne cijene i slobodno tržište -međunarodna razmjena - ravnoteža izvoza i uvoza - stabilan devizni tečaj 16. Navedite i objasnite instrumente makroekonomske politike Za postizanje makroekonomskih ciljeva koriste se instrumenti makroekonomske politike. 1. Fiskalna Politika – Politika oporezivanja i javnih izdataka. Ona je vezana uz državni proračun. 2. Monetarna Politika – Ona je vezana uz kontrolu novčane mase, utječe na kamatnjak 3. međunarodna razmjena – Imamo dvije grupe 3.1 Carine, kontingenti i kvote. Carine – postotak od vrijednosti određen od strane države, plaća se pri uvozu. Kvote i kontigenti su količinska ograničenja. 3.2 Devizna kontrola – vrijednost domaće valute izražena u drugim valutama 4. politika Dohotka – Ide u tri smjera 4.1 Država daje smjernice 4.2 Kontrola dohotka 4.3 Dobrovoljno ograničavanje rasta plaća
17. Definirajte BDP proizvodnim pristupom. BDP je ukupna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom određenog razdoblja, obično jedne godine. 18. Definirajte BDP troškovnim pristupom. BDP je zbroj svih troškova gospodarstva tijekom određenog razdoblja (troškovi: neizravni porezi – porez na prodaju, troškovi rada, profiti, kamate, rente i amortizacija). 19. Koja je razlika između finalnih i intermedijalnih dobara? Navedite primjere Finalna dobra (proizvodi) su proizvodi koji su proizvedeni i prodani za potrošnju i investicije. Finalna dobra su konačna proizvedena dobra koje kupuju i upotrebljavaju potrošači. S druge strane intermedijalna dobra (proizvodi) su dobra koja se koriste u proizvodnji drugih dobara. Primjer je auto i aluminj. Auto je finalni proizvod, dok aluminij možemo smatrati intermedijalnim dobrom koji služi za proizvodnju auta odnosno jednog njegovog djela 20. Što je dodana vrijednost? Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti proizvedenih dobara i troškova materijala i potrepština koje su se upotrijebile kako bi se proizvodi proizveli. 21. Objasnite razliku između BDP i BNP-a. BDP predstavlja vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u određenom razdoblju u određenoj zemlji. S druge strane BNP predstavlja vrijednost svih roba i usluga proizvedenih sredstvima proizvodnje u vlasništvu neke zemlje. Dakle, roba može biti prozvedena i u inozemstvu. 22. Što je nominalni BDP? Nominalni BDP je zbroj količina proizvedenih finalnih dobara pomnoženih s njihovim tekućim cijenama. Budući da se radi o tekućim cijenama nominalni BDP uključuje inflaciju. 23. Što je realni BDP? Realni BDP je zbroj količine finalnih dobara pomnoženih sa stalnim cijenama. Realni BDP isključuje inflaciju. 24. Što je BDP deflator? BDP deflator je indeks cijena. 25. Objasnite razliku između nominalnog i relanog BDP-a. Razlika imeđu realnog i nominalnog BDP-a je u tome što se kod nominalnog zbroj količina finalnih dobara množi s tekućim cijenama i on uključuje inflaciju, a kod relanog zbroj finalnih dobara množi se s stalnim cijenama i on isključuje inflaciju. 26. Koja je razlika između indeksa proizvođačkih cijena i indeksa potrošačkih cijena. Indeks proizvođačkih cijena daje prosječnu cijenu proizvoda odnosno finalnih dobara proizvedenih u gospodarstvu. A indeks potrošačkih cijena pokazuje prosječnu cijenu potrošnje. Taj indeks prati cijene fiksne košare dobara (potrošačke košarice) 27. Prikažite i objasnite sastav BDP-a. BDP određuju (on uključuje): 1. Osobna potrošnja (C) Daleko najveća stavka BDP-a. To su izdaci koje pučanstvo troši za zadovoljavanje vlastitih potreba. 2. Investicije, bruto investicije (I) To su investicije u fiksnu imovinu (zgrade, strojevi). Stambene investicije. U tom smislu se investicijom stmatra sve što je novo izgrađeno. 3. Državna potrošnja (G) Državna potrošnja ovdje ne uključuje transferna plaćanja. 4. Vanjsko trgovinska bilanca (X-M) To je razlika između izvoza i uvoza. Može biti deficitarna i suficitarna
BDP u skladu s njegovim sastavom možemo ovako prikazati: BDP = C + I + G + (X-M) 28. Objasnite vezu dohotka, potrošnje i štednje. Potrošnja je funkcija dohotka. Pišemo C = f(Y). Dalje dohodak možemo prikazati kao sumu potrošnje i štednje. Y=C+S. Ako se poveća dohodak povećati će se mogućnost za štednjom i potrošnjom. 29. Što je granična sklonost potrošnji? To je iznos dodatne potrošnje koja nastaje zbog povećanja dohodka za 1 novčanu jedinicu. 30. Što je granična sklonost štednji? To je iznos dodane štednje koja nastaje uslijed povećanja dohotka za jednu novčanu jedinicu. 31.Navedite i objasnite odrednice investicija. Očekivani prihodi (prihodi koji se očekuju, ovisno o potražnji), troškovi (porezi i kamate), očekivana buduća opća kretanja u gospodarstvu. 32.Objasnite značenje investicija za gospodarstvo. 33.Objasnite obrtni ciklus kapitala. - Proces brzog i dinamičkog mijenjanja iz jednog oblika u drugi (kružni tijek:novac – uvećani novac) nazivamo obrt kapitala ,a vrijeme potrebno za transformaciju iz jednog oblika u drugi zovemo obrtni ciklus. Brzina obrtaja ima svoj gospodarski smisao-što je obrtanje brže, proces oplođivanja vrijednosti je brži i brže se stvara dobit.Koeficijent obrtaja pokazuje koliko se puta u godini obrtni kapital transformira.Vrijeme obrtanja kapitala sastoji se od vremena proizvodnje i vremena prometa. n=O/o O-promatrano razdoblje o-vrijeme potrebno da se kapital obrne n-koeficijent obrtanja 34.Objasnite koncentraciju i centralizaciju kapitala. -Koncentracija i centralizacija kapitala su posljedice ekonomskog monopola. Obično se kapital koncentrira oko većih gradova (npr. Zagreb). 35.Objasnite koncentraciju proizvodnje. 36.Objanite pojam kapitala. -Kapital se sastoji od trajnih potrošnih dobara koja su proizvedena a koriste se u proizvodnji. U kapital se ubrajaju oprema, proizvodne strukture (zgrade,pogoni) i zalihe. U računovodstvu i financijama kapital označava ukupnu sumu novca koju su uložili dioničari poduzeća, za što je svaki od dioničara zauzvrat dobio pravo na dionice. 37.Objasnite pojam profit. -Profit ili dobit je razlika između prihoda od prodaje i ukupnog oportunitetnog troška resursa upotrebljenih u proizvodnji dobara. Profit se može definirati i kao razlika između ukupnog prihoda i ukupnih troškova. UP-UR=D(P) ukupni prihodi-ukupni rashodi=profit 38.Objasnite društvo kapitala – društvo s ograničenom odgovornošću. - Dioničko društvo kapitalno poduzeće u koje se unosi privatni kapital osnivača. Osnivači dobijaju udjele u društvu na temelju svojeg uloga. Može ga osnovati i pojedinac. Temeljni uvjet za osnivanje ovakvog društva je prikupljanje dovoljne količine kapitala, a tek nakon toga može se upisati u sudski registar. Članom se postaje uplatom osnovnog uloga. Ima glavnu skupštinu i upravni odbor. Dobit se raspodjeljuje po visini uloga u d.o.o. 39.Objasnite društvo kapitala – dioničko društvo. - Dioničko društvo kapitalno poduzeće u koje se unosi privatni kapital osnivača društva. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva smo svojom imovinom, nego samo do visine onoga što su uložili u društvo. Temeljni uvjet za osnivanje ovakvog društva je prikupljanje dovoljne količine kapitala, a tek nakon toga može se upisati u sudski registar. Dioničko društvo kao interni akt ima statut, postoje dionice poduzeća (prema sadržaju: normalne i povlaštene, mogu glasiti na ime ili donositelja, sastoje se od plašta i kupona,
kupon je osnova za isplatu dividende). Glavni dijelovi d.d.-a: glavna skupština, upravni odbor i nadzorni odbor. Upravni odbor- menadžeri, nadzorni odbor- dioničari firme. 40.Koji su elementi cijene koštanja? - Cijena koštanja - iznos kojim se nadoknađuje cijena sredstava za proizvodnju i cijena radne snage.Postoji ukupna i jedinična cijena koštanja. Kalkulacija je računski postupak određivanja troškova odnosno cijena. Sastav cijene koštanja: 1) MATERIJAL IZRADE (može biti osnovni, pomoćni,energija) 2) PLAĆE 3) AMORTIZACIJA 4) REŽIJSKI TROŠKOVI CIJENA KOŠTANJA + 5) UKALKULIRANA DOBIT PRODAJNA CIJENA 41.Objasnite cijenu rada – nadnica. 42.Objasnite nadnice prema vremenu. 43.Objasnite nadnice po komadu. 44.Objasnite pojam nezaposlenosti, koji su uzroci i vrste. -Nezaposlenost se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zaposlenje. Radnik je nezaposlen ako ne radi ili je otpušten pa čeka posao ili je aktivno tražio posao u zadnja 4 tjedna. Postoji frikciona, strukturna i ciklička nazaposlenost. 45.Objasnite pojam burze i poslove na burzi. -Burza je organizirano tržište (mjesto trgovanja) na kojem se trguje obličnim dionicama. U SAD-u je najveća njujorška burza, a u RH postoje Zagrebačka i Varaždinska burza. Poslovi na (efektnim) burzama se odnose na kupovanje i prodaju prava na suvlasništvo u određenim tvrtkama.Poslovi na burzi mogu biti premijski (kod kojih špekulant kupuje dobra za određeni rok i pritom sklapa ugovor), hedging poslovi (koji su osigurani od rizika promjene cijena) i arbitražni burzovni poslovi (koji se temelje na zaradi koja nastaje po osnovi razlike u cijenama dobara ili vrijednosnih papira)
