PRIRUČNIK ZA PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE Mladen Gašpar, dipl.ing.agr. Ana Karačić, dipl.ing.agr.

Mostar, 2009.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR

Mladen Gašpar, dipl.ing.agr. Ana Karačić, dipl.ing.agr.

PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

Mostar, 2009. Biskupa Čule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 3350 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba

Izdavač:

Federalni agromediteranski zavod Mostar Biskupa Čule 10, 88 000 Mostar Telefon: 387- 036-33 50 50 Fax.387- 036-33-50-51 e-mail: [email protected] http:/www.faz.ba/

Glavni urednik:

Marko Ivanković, prof.dr.sc.

Uredništvo:

Marijo Leko, dipl.ing.agr.; Marija Prlić, dipl.ing.agr.; Ivica Perić, dipl.ing.agr.

Tehnički urednik:

mr.sc. Miro Barbarić; Jerko Petrušić, dipl.ing.agr.; Nino Rotim, dipl.ing.agr.

Tisak:

Suton d.o.o., Široki Brijeg

Lektor:

Krešimir Lasić

Tiskano u 500 primjeraka

SADRŽAJ PREDGOVOR..............................................................................................................................7 UVOD ...........................................................................................................................................8 1. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE.......................................................................9 1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu ...........................................................................................9 1.2. Utjecaj sunčane svjetlosti na vinovu lozu .......................................................................9 1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu ..............................................................................................9 1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu .........................................................................................10 1.5. Tlo .........................................................................................................................................10 2. IZBOR SADNOG MATERIJALA.............................................................................................10 2.1. Izbor loznih podloga ...........................................................................................................10 2.2. Kakvoća sadnog materijala ...............................................................................................11 2.3. Izbor sorte ............................................................................................................................12 3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA ..........................................12 3.1. Uređenje proizvodnog prostora ........................................................................................13 3.2. Agromelioracije ...................................................................................................................13 3.3. Priprema tla za sadnju........................................................................................................14 3.3.1. Iskolčavanje parcele ........................................................................................................14 3.3.2. Uređenje glavnih i sporednih puteva ............................................................................14 3.3.3. Smjer redova ....................................................................................................................14 3.3.4. Razmak sadnje .................................................................................................................15 3.3.5. Obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta .....................................................................15 4. SADNJA...................................................................................................................................15 4.1. Vrijeme sadnje .....................................................................................................................15 4.2. Sadnja ..................................................................................................................................16 5. ARMATURA.............................................................................................................................17 5.1. Stupovi .................................................................................................................................17 5.2. Sidrenje čeonih stupova ....................................................................................................17 5.3. Žice .......................................................................................................................................18 5.4. Zatezači ................................................................................................................................18 5.5. Dodatni nosači ....................................................................................................................19 6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI...............................................................................19 6.1. Pljevljenje mladica ..............................................................................................................19 6.2. Vezanje mladica ..................................................................................................................20 6.3. Uklanjanje zaperaka ...........................................................................................................20 6.4. Vršikanje izrasnih mladica .................................................................................................20 6.5. Obrada tla ............................................................................................................................20 6.6. Uklanjanje brandusa...........................................................................................................20 6.7. Zaštita protiv bolesti i štetnika ..........................................................................................20 7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE ..........................................................................................21 7.1. Sustavi uzgoja .....................................................................................................................22 8. REZIDBA .................................................................................................................................26 8.1. Vrijeme rezidbe....................................................................................................................26 8.2. Alat i pribor za rezidbu .......................................................................................................26 8.3. Pravila reza ..........................................................................................................................26 9. GNOJIDBA VINOGRADA .......................................................................................................30 FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

5

10. ODRŽAVANJE TLA U VINOGRADU....................................................................................34 10.1. Obrada kao sustav održavanja tla ..................................................................................34 10.2. Održavanje vinograda bez obrade ..................................................................................35 11. BERBA...................................................................................................................................36 11.1. Određivanje optimalnog roka berbe ...............................................................................36 11.2. Pribor za berbu ..................................................................................................................37 12. MEHANIZACIJA U VINOGRADU .........................................................................................38 12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i održavanju postojećih vinograda.........38 12.2. Mehaničko uništavanje korova u vinogradima .............................................................39 12.3. Mehanizacija u zaštiti .......................................................................................................39 13. ZAŠTITA VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA (uzročnici bolesti, štetnici i korovi ............43 13.1. Osnovna promišljanja za uspješnu zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika ............43 13.2. Fenološke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski važne bolesti, štetnike i korovne vrste te osnovne mjere zaštite .................................................................44 13.2.1. Pup u zimovanju ............................................................................................................44 CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA ....................................................................45 13.2.2. Vunast pup......................................................................................................................46 CRVENA LISNA PALEŽ..............................................................................................................46 13.2.3. Zeleni vrh pupa ..............................................................................................................47 ŠTETNE GRINJE NA VINOVOJ LOZI .......................................................................................47 13.2.4. Pojava listića ..................................................................................................................51 PERONOSPORA, PLAMENJAČA .............................................................................................51 13.2.5. Razvijeni listovi ..............................................................................................................52 13.2.6. Pojava grozdića..............................................................................................................53 PEPELNICA VINOVE LOZE, „LUGA“, „MAĆA“ ......................................................................53 13.2.7. Odvojeni grozdići ...........................................................................................................54 TRIPSI ..........................................................................................................................................55 GROŽĐANI MOLJCI ...................................................................................................................59 13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi ................................................................................................62 13.2.9. Po završetku cvatnje .....................................................................................................62 13.2.10. Zametnute bobice ........................................................................................................63 SIVA PLIJESAN ..........................................................................................................................63 13.2.11. Porast bobica ...............................................................................................................64 13.2.12. Pred zatvaranje grozda ...............................................................................................64 13.2.13. Zatvaranje grozda ........................................................................................................65 13.2.14. Šaranje ..........................................................................................................................65 13.2.15. Zreli grozd.....................................................................................................................66 13.3. Virusi, virusima slični organizmi (virus like), viroidi, fitoplazme na vinovoj lozi ......67 13.3.1. Zašto su važni virusi? ...................................................................................................68 13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja ........................................................................................68 13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja ..............................................................................................73 13.4. Korovi u vinogradu ...........................................................................................................75 14. MODEL NOVIH NASADA S TROŠOVIMA ..........................................................................77 14.1. Troškovi podizanja nasada (orjentacijski ......................................................................77 POPIS LITERATURE: .................................................................................................................78 PRILOG: TABLICA ZA KREIRANJE VLASTITIG PROGRAMA PRSKANJA

6


PREDGOVOR Vinova loza zauzima važno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji, a time i gospodarstvu Bosne i Herecegovine. Na području Herecegovine je koncentrirana skoro sva naša vinogradarska proizvodnja, gdje se uzgoj vinove loze kroz povijest, s gospodarskog gledišta, odvijao manje ili više uspješno. Tehnika i tehnologija uzgoja vinove loze mijenjala je svoje oblike i uvijek je morala dati „odgovor“ na stroge zahtjeve tržišta. Kako bi se vinogradarska proizvodnja mogla nositi sa zahtjevnim tržištem, potrebno je poticati podizanje novih nasada te moderniziranje proizvodnje u tehnološkom smislu, s konačnim ciljem povećanja prihoda i smanjenja troškova. Dugi niz godina vršena su istraživanja u vinogradarstvu u cilju poboljšanja i proširenja sortimenta i uvođenja novih tehnika i tehnologija. Može se sasvim sigurno zaključiti da je u posljednjih 30-tak godina napravljen veliki iskorak u tom pravcu, što je omogućilo stvaranje dobre osnove za podizanje modernih vinskih podruma i proširenje asortimana kvalitetnih vina kao prepoznatljivog brenda Hercegovine. Postojanje znanstveno-istraživačke institucije u okviru proizvodnog pogona Hercegovine omogućilo je bržu edukaciju stručnjaka i kraći put transfera znanja do neposrednog proizvođača. Autori su uložili stanoviti trud da u ovom priručniku obrade najvažnije aspekte vezane za uzgoj vinove loze. Bez obzira na razvitak moderne informatičke komunikacijske tehnologije, klasično tiskanje pisane riječi i dalje je vrlo važan način dostavljanja poruka i informacija do poljoprivrednih gospodarstava. Stoga će Federalni agromediteranski zavod nastaviti razvijati i usavršavati vlastitu nakladničku djelatnost. Vjerujemo da će ovaj priručnik pronaći put do vinogradara, kao i do onih koji se profesionalno bave iznalaženjem adekvatnih rješenja u cilju ostvarivanja većih i kvalitetnijih prinosa grožđa.

FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

7

UVOD Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja obuhvaća uzgajanje vinove loze i proizvodnju grožđa. Najvažnija proizvodno ekonomska obilježja vinogradarstva jesu: • •

visok utrošak ljudskog rada po jedinici površine visoke investicije po jedinici površine i dugo razdoblje aktiviranja (loza prvi rod daje tek u trećoj godini) i učinkovitosti

Prednost uzgoja vinove loze je što se ona može uzgajati i na površinama gdje se druge kulture ne bi mogle uzgajati. Vinogradarstvo obilježavaju visoke vrijednosti proizvodnje po jedinici površine i veliki utjecaj lokalnih klimatskih i pedoloških uvjeta, osobito na kvalitetu grožđa. Ekonomska je vrijednost vinogradarstva velika: • • •

grožđe je važno u prehrani stanovništva zbog visokog sadržaja šećera, vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari; s obzirom na visok stupanj rodnosti, vrlo je važan izvor novčanih prihoda poljoprivrednog stanovništva u pojedinim područjima; radom intenzivna obilježja uzgajanja vinove loze ublažavaju probleme koji su povezani s postojanjem agrarne prenaseljenosti.

Vinogradarstvo i vinarstvo za Bosnu i Hercegovinu su važne poljoprivredne grane s višestoljetnom tradicijom. Prirodni uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju kvalitetnih vina u Hercegovini gotovo su idealni. Hercegovina je do rata imala pod vinovom lozom na privatnim i društvenim površinama oko 6.000 ha, a danas su te površine puno manje (oko 4.000 ha ).Cilj je povećati površine pod vinovom lozom i u perspektivi imati i više od 10.000 ha pod vinogradima. Pošto i BiH teži prema Europskoj uniji,a njenim ulaskom neće moći povećavati površine pod vinogradom, bitno je što više hektara posaditi do ulaska. Činjenica je, također,da je Hercegovina poznata po autohtonim sortama koje treba njegovati i ponuditi na svjetsko tržište. Treba razviti vlastite robne marke po kojima će se Hercegovina prepoznati. Sve je to u suglasju sa svjetskim vinskim tržišnim trendovima, jer potrošači diljem svijeta, zasićeni dobro poznatim i već monotonim sortama, već dulje tragaju svijetom za zanimljivim sortama. Slika 1. Vinograd (Foto:M.Gašpar)

8


1. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA VINOVE LOZE Za normalan rast i razvoj vinove loze te visok prinos kvalitetnog grožđa potrebni su uvjeti u tlu i klimi. Prije podizanja vinograda na određenom položaju, potrebno je dobro upoznati klimu, napose mikroklimu vinogorja, jer o tome često ovisi postizanje odgovarajući prinosa i kvalitete grožđa. Klimu vinogorja sačinjavaju temperatura (toplina), sunčana svjetlost, vlaga (oborine), vjetrovi, naoblaka i dr.

1.1. Utjecaj topline na vinovu lozu Vinova loza ima vrlo velike zahtjeve prema toplini. Životni procesi se mogu odvijati samo uz dovoljno topline. Količina topline izražava se zbrojem aktivnih temperatura u vrijeme vegetacije ( od travnja do rujna ) i čini zbroj svih srednjih dnevnih temperatura viših od 10 ºC. Taj zbroj temperatura od 3200 do 4000 ºC, koliko se i skupi u vinogorjima Hercegovine, idealan je za visok prirod i dobru kakvoću grožđa. Temperature niže i više od optimalnih negativno djeluju na rast i razvoj loze: niže usporavaju procese rasta, cvatnje i oplodnje,a više usporavaju proces fotosinteze.Temperature više od 40 ºC izazivaju ožegotine na lišću i bobicama. Pri takvim temperaturama se ne ulazi vinograd, niti se obavljaju bilo kakvi poslovi. Najveće štete od niskih temperatura mogu biti u proljeće kada temperature padnu ispod 0º C. Štete mogu napraviti rani jesenski mrazevi, te zimske temperature ispod - 15ºC. Kasni proljetni mrazevi najčešći su uzročnici velikih šteta, ali se oni u Hercegovini rijetko pojavljuju. Nabubreni pupovi stradaju na -3ºC, mladice i lišće na -2ºC. Pupovi tijekom zimskog mirovanja stradaju od -15 do -18ºC, rozgva na -22 do -25ºC, a staro drvo od -24 do - 26ºC.

1.2. Utjecaj sunčane svjetlosti na vinovu lozu Sunčana svjetlost je potrebna za procese stvaranja organske tvari, zagrijavanje tla i zraka, razvoj, rast i redovit prirod vinove loze. Pri većoj količini svjetla pravilnije se odvijaju sve faze rasta, osobito cvatnja i oplodnja te dozrijevanje grožđa. Vinova loza traži mnogo sunčane svjetlosti. Tijekom vegetacije potrebno joj je 1500 do 2500 sati sunčane svjetlosti. Na južnim, jugozapadnim ili jugoistočnim ekspozicijama osvijetljenost je bolja 20 - 30 % u odnosu na ostale ekspozicije. Smjer pružanja redova sjeverozapad -jugoistok i jug - jugoistok osigurati će bolju osvijetljenost u vinogradu. Razmak između redova, visina stabla trsa, mjere zelene rezidbe, kao što su uklanjanje suvišnih izbojaka i prorjeđivanje listova, parametri su o kojima ovisi bolja osvijetljenost trsa. Stolne sorte traže više sunčane svjetlosti od vinskih sorti, iako unutar svake skupine ima razlike. Lozi je za razvoj potrebno 150 - 170 vedrih i mješovitih dana.

1.3. Utjecaj vlage na vinovu lozu Vinova loza uspješno se uzgaja i u krajevima s relativno malom količinom oborina, pa joj često pripisuju izvjesnu otpornost na sušu. Istina je da bolje podnosi takve uvjete proizvodnje nego niz drugih poljoprivrednih biljaka. Snažnim korijenom vinova loza prodire duboko u tlo i dolazi do vode i u sušnim područjima. Ipak su, međutim, u svim vinogradarskim proizvodnim područjima evidentirani smanjeni prinosi i lošija kvaliteta grožđa onih godina kad je nedostajalo oborina ili su bile loše raspoređene,a vinograd nije navodnjavan. Kvalitetne i redovite proizvodnje stolnog grožđa nema bez osiguranog sustava za navodnjavanje. U vodi se nalaze otopljene hranjive tvari koje se korijenskim sustavom prenose do trsa, a vodom se prenose i u ostale dijelove biljke hranjive tvari nastale asimilacijom.Nedostatak vode uzrokuje smanjen porast mladica, kasnije i bobica, pa bobice ostaju sitne, bez dovoljno soka. U ekstremnim uvjetima suše se izbojci, najprije rubovi listova, pa čitavi listovi, suše se bobice, opadaju grozdovi i suše se čitavi trsovi. Povećana količina vlage, opet, prije cvatnje loze utječe na snažan porast izbojaka i listova, za što se troši velika količina organske tvari, koja ne dolazi do cvata. Česte kiše u vrijeme cvatnje otežavaju oplodnju, uzrokuju osipanje cvjetova i pojavu rehuljavosti grozdova što osjetno smanjuje urod. U vrijeme zriobe grožđa, povećana vlažnost i niže temperature ometaju dozrijevanje i pravilan raspored nakupljanja šećera i razgradnje kiselina. Ukoliko je veliko pritjecanje vode, to može izazvati i pucanje bobica, a u pukotine se naseljavaju razni štetni mikroorganizmi. Najopasnija je siva plijesan ( Botryts cinerea ), koja uzrokuje truljenje i propadanje grožđa. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

9

1.4. Utjecaj vjetrova na vinovu lozu Vinovoj lozi odgovaraju samo blaga strujanja zraka. Lagani vjetrovi pridonose bržem sušenju suvišne vode i rose s lišća, boljem oprašivanju i oplodnji te sprečavaju pojavu kasnih proljetnih mrazeva. Jači vjetrovi mogu nanijeti štete vinogradima i to najčešće u vegetaciji, pogotovo kada su mladice još dosta mlade i nisu dovoljno čvrsto vezane za trs. Suhi i topli vjetrovi u fazi cvatnje također negativno djeluju na oplodnju jer isušuju tučak i time onemogućuju oplodnju. Za zaštitu vinograda od vjetrova treba podizati vjetrozaštitne pojaseve.

1.5. Tlo Loza uspijeva na različitim tipovima tla i vrlo dobro se prilagođava u različitim supstratima ali unatoč tome, nisu sva tla jednako preporučljiva za uzgoj vinove loze. Najbolja tla jesu hranjivima bogata tla, propusna tla, tla lakšeg mehaničkog sastava i visoke mikrobiološke aktivnosti. To su različita skeletoidna, šljunkovita, pjeskovita tla i tla na lesu, u koja korijen loze prodire duboko i osigurava dovoljno vlage. Ovakvih tala imamo i mi u Hercegovini na kojima vinova loza može dati kvalitetan i kvantitativan urod. Samo na ovakvim tlima mogu se uzgajati i stolne sorte vinove loze. Teška tla, gline i ilovače nisu osobito preporučljive za uzgoj vinove loze, a kod nas ih ima i jako malo. Ako se sadi vinova loza na takva tla, teren se mora prethodno hidromeliorizirati.

2. IZBOR SADNOG MATERIJALA Glavni vanjski preduvjeti za izbor sadnog materijala jesu poznavanje tla, klime i položaja. Nakon što se upozna sastav tla, karakteristike položaja te karakteristike klime i lokacije na kojoj će se saditi vinograd, vrši se odabir podloge i sorte.

2.1. Izbor loznih podloga Odabir podloge ovisi o kemijskom sastavu tla, vrsti tla i klimatskim uvjetima u određenom vinogorju. Pravilan izbor podloge je od velike važnosti za uzgoj vinove loze. Ako ne odaberemo pravu podlogu za određeni vinogradarski položaj, možemo imati nepovoljan utjecaj na urod, kvalitetu uroda kao i na vijek vinograda. Da bi lakše odabrali podlogu za budući nasad dajemo pregled podloga u sljedećoj tabeli: Tablica 1. Razvrstavanje podloga prema prilagodljivosti za određeni tip tla

10


Za područje Hercegovine treba reći da se danas sve više vinograda sadi na prostorima gdje je bila makija, koji su dosta suhi, pa je za iste bitno odabrati i pravu podlogu, te dovesti vodu, kako vinogradi ne bi patili od suše. Za te terene mogu se koristiti sljedeće podloge:

Gore navedene podloge se ubrajaju u vrlo bujne podloge i one su pored njihove iskoristivosti za sušne terene mogu iskoristiti za proizvodnju većih uroda grožđa niže i srednje kvalitete. • •

Srednje bujne podloge su: Riparija x Rupestris 3309 C, Berlandieri x Riparija Kober 5BB, Šasla x Berlandijeri 41B Slabo bujne podloge su: Berlandieri x Riparija 420 A, Berlandieri x Riparija SO4, Vitis riparija, Riparia x Rupestris 101-14,

Prema rajonizaciji iz 1977 godine na području Mostarskog vinogorja preporučene podloge su: •

Berlandieri x Rupestris 99R,110R, Teleki 8B-SO4, Šasla x Berlandieri 41B

Dozvoljene lozne podloge su: •

Berlandieri x Riparia Kober 5BB, Telaki 5A, Teleki 8B, Rupestris du Lot (Mantikola), Riparia portalis

2.2. Kakvoća sadnog materijala Trajnost i kvaliteta budućeg vinograda ovisi o kvaliteti sadnog materijala, odnosno cijepa. Za podizanje vinograda koriste se deklarirani jednogodišnji cijep prve klase, koji zadovoljava vanjskim i unutarnjim karakteristikama. 1.

Vanjske karakteristike kvalitetnog cijepa: • • • • • •

dužina cijepa razvijenost korijenskog sustava sraslost podloge i plemke otpornost na pritisak na spojno mjesto cjelovita sraslost podloge i plemke debljina spojnog mjesta

Danas se najčešće sade parafinirani cijepovi. Prednost im je olakšana sadnja i održavanje nakon sadnje, a nedostatak prikrivena oštećenja i opasnost od plijesni ispod parafina. 2.

Unutarnje karakteristike: • • •

genetski potencijal podloge i plemke sortna čistoća zdravstveno stanje (virusi, mikoze, bakterioze,fitoplazme)


11

Unutarnje karakteristike se ne mogu vidjeti, ali se mogu utvrditi ispitivanjem u ovlaštenim ustanovama i pregledom u rasadnicima pri proizvodnji sadnog materijala. Genetski potencijal ovisi o predosnovnom i osnovnom sadnom materijalu. Odgovornost je na rasadničarima i na institucijama koje prate matična stabla i matičnjake podloga. Lozni cijep nastao je međusobnim povezivanjem (cijepljenjem) dijelova vinove loze kojima bazalni dio ima razvijen sustav: • •

korijenov struk je najmanje dužine 200 mm, s najmanje tri dobro razvijena i pravilno raspoređena korijena, a podloga 420A može imati i dva dobro raspoređena korijena spojno mjesto mora biti potpuno sraslo, pravilno formirano i čvrsto, s dobro razvijenim izbojem, kojem bazalni dio iskazuje zadovoljavajuću dozrelost.

Najmanja tehnička čistoća loznog i reprodukcijskog materijala u prometu je 96% po pakiranju. Tehničkom nečistoćom drži se sav materijal koji je: • • •

djelomično ili potpuno osušen materijal koji je iskrivljen materijal na kojem su vidljiva druga mehanička i druga oštećenja

2.3. Izbor sorte Rajonizacijom iz 1977. , sorte vinove loze (još i danas na snazi) se dijele na: preporučene, dozvoljene, i zabranjene. Sortiment za Hercegovinu (mostarsko i lištičko vinogorje) bio je sljedeći: vinske sorte-preporučene - crne: Alicante boushete, Blatina, Game bojadiser, Cabernet sauvignon Merlot, Saperavi vinske sorte-preporučene - bijele: Krkošija, Rkaticeli, Smederevka, Žilavka vinske sorte-dozvoljene - crne: Plavka, Skadarka, Trnjak vinske sorte-dozvoljene - bijele: Bena, Kujundžuša, Toboluša stolne sorte-preporučene: Afus ali, Beogradska besjemena, Italija, Kardinal, Kraljica vinograda, Negotinski biser, Besjemeni hibrid VI-4, Besjemeni hibrid V-6 stolne sorte-dozvoljene: Crveni drenak, Gročanka, Muskat hamburg, Perlet, Smederevka,Šljiva Danas je ovakva sortna lista neodrživa i ona bi, nakon donošenja novog zakona o vinu ove godine i izrade novih pravilnika, trebala pretrpjeti i određene promijene. U Hercegovini se nakon domovinskog rata sade nove svjetske kvalitetne i vrhunske sorte: Plavc mali, Vranac,Syrah, Crni pinot, Zweigelt,Chardonnay, Cabernet franc. Neke sorte se napuštaju kao što su: Smederevka, Kujundžuša, Rkaticeli i dr. Što se tiče stolnog grožđa, i tu se uvode nove sorte u nasade među kojima su najzastupljenije: Viktoria, Matilde, Michelle paglieri, Black magic, Alfons lavale i dr.

3. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA VINOGRADA Vinova loza je kultura koja ostaje na zasađenom mjestu od 25 do 30 godina, a katkad i više godina što ovisi o intenzitetu proizvodnje. Zbog toga lozi u pripremnim radovima treba stvoriti najpovoljnije uvijete za razvoj korijena i nadzemnih dijelova loze. Samo dobro razvijeni trsovi mogu donositi visoke i redovite prirode. Prije podizanja novog nasada treba obaviti i određene pripremne radove, a to su: 1. 2. 3. 12

uređenje proizvodnog prostora: krčenje prethodne vegetacije, planiranje terena, hidromelioracije agromelioracije: melioracijska gnojidba, rigolanje, priprema tla za sadnju vinograda. PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

3.1. Uređenje proizvodnog prostora Vinograde često podižemo na terenima gdje je bio voćnjak, vinograd ili šikara (makija). Na takvim površinama treba obaviti krčenje i očistiti tlo od svih ostataka prethodne vegetacije (panjeve i korijenje). Ako je na površini prije bio vinograd, potrebno je zbog raširenih virusnih bolesti odmoriti tlo, najmanje pet-šest godina ili izvršiti dezinfekciju tla prije nove sadnje vinograda. Krčenje se danas najčešće obavlja strojno (bageri-rovokopači) a rjeđe ručno. Planiranje terena (ravnanje) se obavlja nakon krčenja i kupljenja kamena, ako ga je bilo. Ravnanje trena se izvodi i ako na odabranoj površini za podizanje nije bilo prethodne vegetacije ili drugih ostataka. Planiranje se ne radi jedino ako je teren ravan ili blago nagnut. Planiranjem terena nasipavaju se mikrodepresije, a brežuljci se skidaju. Cilj je da se oborinske vode ne zadržavaju u mikrodepresijama koje mogu negativno utjecati na korijenski sustav, a time i na čitav trs. Na poravnatim terenima lakše se primjenjuje i mehanizacija, a i drugi poslovi se lakše obavljaju. Ako su nagibi veći od 12-15% na tim terenima se izvode terase. Hidromelioracije su agrotehnička mjera kojom se reguliraju površinske i podzemne vode. Suvišak vode se odvodi otvorenim ili podzemnim kanalima (drenaža). Ako su podzemne vode visoke i ako se duže zadržavaju, to može negativno utjecati na razvoj trsa.U tom slučaju rješenje je ugradnja drenažnog kanala. Kvalitetno izveden suvišak vode je jamstvo da ćemo imati kvalitetno podignut nasad i neće doći do propadanja vinograda. Podzemne vode jedino možemo riješiti ugradnjom podzemnih drenažnih cijevi, a otvorenim kanalima rješavamo slivne i površinske vode. Podzemnom drenažom se vrlo uspješno rješava i problem tzv. pištavaca. Pištavci su mjesta na kojima se zadržava voda zbog postojanja vodonepropusnog sloja tla, odnosno, gdje nisu uspostavljeni normalni tokovi podzemni voda. Takva mjesta su stalni problem koji smetaju radu mehanizacije pa je taj problem najbolje riješiti u pripremnim radovima.

3.2. Agromelioracije Agromelioracije su skup mjera kojima se poboljšava tlo, da bi novi nasad dao što bolje rezultate. Jedna od najvažnijih agromelioracijskih mjera je melioracijska gnojidba. Da bi imali redovite i visoke urode, tlo mora biti dobro opskrbljeno dovoljnim količinama hranjivih tvari i organskom materijom. Prije podizanja nasada potrebno je obaviti kemijsku analizu tla, osobito utvrđivanje fosfora, kalija, CaCO3 i organske tvari (humus). Gnojidba se obavlja prema preporuci laboratorija koji je obavio analizu tla. Melioracijskom gnojidbom se unose mineralna i organska gnojiva u tlo i ona se razbacuju po čitavoj površini prije rigolanja. Procijenjeno je da tlo na kojem podižemo vinograd treba sadržavati 10-15 mg/100g tla P2O5, 20-40 mg/100g tla K2O5 te 2-3% humusa. U praksi se u melioracijskoj gnojidbi najčešće daju čista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme se dodaju kompleksna gnojiva sa niskim sadržajem dušika (NPK 7:14:21, NPK 5:20:30, NPK 7:20:30), te se u tla sa dovoljnim sadržajem kalija, a siromašnim fosforom unosi formulacija NPK 12:52:0 (MAP), ( crvenice i karbonatna tla na vapnencu). Tablica 2. Preporučene količine za melioracijsku gnojidbu


13

Do sada se nije dovoljno pridavala važnost magneziju, iako su mnogi vinogradi na tlima bogatim kalijem ili vapnom gdje je izražen njegov nedostatak. Ta tla treba pognojiti sa magnezijevim gnojivom kizeritom (prirodni MgSO4 x H2O s 27 % MgO). U tlo treba unijeti oko 100 kg/ha MgO. Veće doze nisu preporučljive jer se magnezij lako ispire. Većina naših tala je siromašna organskom tvari, pa je potrebno u tlo unijeti organska gnojiva da bi se njihov nivo u tlu povećao, a to možemo dodatkom: stajnjaka, komposta, treseta, ili “zelenom gnojidbom”.Tim mjerama znatno popravljamo fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Rigolanje je duboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda. Rigolanjem se mladom trsu stvaraju povoljni uvjeti za početni razvoj. Rigolanjem se: • • • • •

prorahljuje tlo na dubini većoj od 50 cm, čime se popravlja struktura tla, poboljšavaju vodozračni uvjeti i biološka aktivnost; odstranjuju ostaci prethodne vegetacije; miješaju horizonti tla; raspoređuju unesena organska i mineralna gnojiva u dublje horizonte gdje se razvija korijen.

Rigolanje se izvodi krajem ljeta ili početkom jeseni. Dubina rigolanja se kreće od 50 do 100 cm, a zavisi o svojstvima tla i klimi. Plitka propusna tla rigolaju se do 60 cm, a u vlažnijim krajevima gdje su tla plodnija, dovoljno je rigolati do 70 cm dubine. Rigolanje se obavlja traktorima velike snage (90 do 150 kv), buldožerima, rovokopačima, bagerima, podrivačima ili riperima.

3.3. Priprema tla za sadnju Rigolano tlo ostavlja se u otvorenoj brazdi određeno vrijeme. Na taj način akumulira se dovoljno vlage, a pod utjecajem niskih temperatura stvara se povoljna struktura tla. Prije sadnje, kad se tlo prosuši, obavlja se tanjuranje, a nakon toga ravnjačem se poravna tlo. S tim su glavni pripremni radovi završeni. Na takvoj površini dalje se obavljaju sljedeći poslovi: • • • • •

iskolčivanje parcele, uređenje glavnih i sporednih puteva, odabir smjera redova, odabir razmaka sadnje, obilježavanje sadnih mjesta.

3.3.1. Iskolčivanje parcele

Na većim površinama potrebno je odrediti širinu i dužinu table. Dužina table je najpovoljnija od 100-130 m. Duži redovi nisu povoljni zbog stabilnosti armature, a posebno tamo gdje pušu jači vjetrovi. Dugi redovi nisu povoljni ni kod izvlačenja rozgve, jer se mora praviti više prohoda traktora kroz isti red. 3.3.2. Uređenje glavnih i sporednih puteva

Glavni putovi postavljaju se okomito na smjer redova. Njihova širina je od 5 -7 m da bi se omogućio normalan prolaz strojeva i vozila. Sporedni putovi se izvode u smjeru redova i okomiti su u odnosu na glavni, a njihova širina je od 3 - 5 m. 3.3.3. Smjer redova

Smjer redova ovisi o konfiguraciji terena i ekološkim uvjetima položaja. Smjer redova je uvjetovan sa više faktora, a oni su: smjer puhanja vjetrova, oblik parcele, osunčanost položaja i dr. U našim vinogorjima najbolji se ipak smatra smjer sjever - jug ako vjetar ne diktira neki drugi smjer. 14


U pojedinim godinama, ako je smjer redova istok – zapad, a temperature u srpnju i kolovozu iznad 38 ºC, sa južne strane reda na osjetljivim sortama imamo pojavu ožegotina na bobicama i to posebno ako je pojava visokih temperatura u fazi intenzivnog porasta bobice (kraj lipnja ili početak srpnja). Štete mogu biti vrlo velike, osobito u onih vinogradara koji u prorjeđivanju listova oko cvjetova to naprave drastično (otkidnu sve listove oko grozdova). Najveće štete su kod osjetljivih sorti kao što su: Blatina, Trnjak, Vranac Smederevka i dr. Na terenima na kojima su vjetrovi jaki i česti potrebno je raditi vjetrozaštitne pojaseve. Na malim površinama smjer redova ograničen je oblikom parcele, pa se smjer redova uglavnom postavlja smjerom dužine parcele. Na većim površinama se pri izboru smjera redova pazi i na bitne tehnološke operacije (obrada, zaštita, gnojidba i berba) kako ih što više racionalizirati. Na nagnutim terenima redovi trebaju biti tako postavljeni da eroziju svedu na minimum. 3.3.4. Razmak sadnje

Razmak sadnje ovisi o mnogo faktora: • • • • •

ekološkim uvjetima staništa, konfiguracija terena, uzgojnom obliku, bujnosti podloge i sorte, tehnološkoj liniji strojeva.

Danas se pri izboru sadnje najviše pazi na to kakvom će se mehanizacijom obavljati obrada i zaštita vinograda. Za traktore do 30 ks razmaci su manji i oni se kreću od 1,2 - 2,2 m između redova, ovisno o specifičnosti pojedinih vinogradarskih krajeva, te od 0,7 - 1,2 unutar reda. Za veće traktore razmaci su veći i između redova se kreću od 2,2 - 3,0 m, a razmaci unutar reda se kreću od 0,9 - 1,0 m. Broj sadnica po hektaru kod vinskog grožđa se kreće u rasponu od 2777 do 8333 trsa. Kod uzgoja stolnih sorti razmaci su uglavnom ograničeni uzgojnim oblikom i kreću se od 2,8 do 3,5 između redova i od 1,3 do 2,0 m u redu. Po hektaru broj trsova je u rasponu od 1587 do 2747 komada. 3.3.5. Obilježavanje (markiranje) sadnih mjesta

Kod sadnje potrebno je obilježit sadna mjesta. Na većim površinama redovi se obilježavaju pomoću geodetskog instrumenta (teodolit), tako da se odredi pravac prvog reda, a drugi redovi moraju biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red. Ako se sadi u jame svako mjesto se odredi kolčićem, a ako se sadi u brazde, kolce je dovoljno postaviti 20 - 30 m udaljenosti.Na manjim površinama najprije se odredi prvi red na najdužem dijelu parcele, a prema njemu se određuju ostali redovi. Za markiranje se koristi dobro nategnuta žica na koju se označe razmaci sadnje lako vidljivom bojom.

4. SADNJA 4.1. Vrijeme sadnje Vinograde možemo saditi u jesen ili proljeće. U principu, najviše se sadi u proljeće jer nakon zimskih mrazeva i tlo ima bolju strukturu pa je i sadnja samim tim kvalitetnija. Sadnjom u proljeće izbjegne se i utjecaj niskih temperatura na sadnicu. Na lakšim tlima treba saditi ranije, a na težim kasnije. Ako se sadnja ne završi do polovice ožujka, sadnice se moraju čuvati u hladnjači na temperaturi od 2 - 5ºC kako bi se spriječilo pokretanje linfe, koja uzrokuje pupanje loznih cijepova koje poslije može naštetiti primanju, tj. uspijevanju vinograda. Ako se sadi kasnije potrebno je osigurati vodu kako bi se cjepovi mogli zaliti u početku svog razvoja. Najkasniji rokovi za sadnju u Hercegovini su polovica svibnja. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

15

4.2. Sadnja Prije sadnje potrebno je korijen cjepova prikratiti i ukloniti oštećeno korijenje, a ako se sadnja vrši “hidroburom”, prikraćivanje korijena je na 2 - 3 cm. Cjepove prije sadnje treba namakati u vodi od 24 - 36 sati. Neposredno prije sadnje dobro je cjepove držati u kaši napravljenoj od vode, zemlje i svježe balege u omjeru 1:1:1. Sadi se po lijepom, suhom i toplom vremenu. Saditi u mokro tlo je rizik. Saditi možemo na više načina: • ručna sadnja kopanjem jama • ručna sadnja uz pomoć hidro-uređaj • ručna sadnja u redove • strojna sadnja Crtež 1. Ručna sadnja kopanjem jama

JAMA - SADNO MJESTO a - grudasta i neplodna zemlja b - sipka i plodna zemlja

JEDNOGODIŠNJI CIJEP POSAĐENI PARAFINIRANI CIJEP a - s jednom mladicom a - sipka zemlja b - pripremljen cijep za sadnju b - stajski gnoj c - zemlja d - parafinirani cijep

Vinogradar odlučuje na koji način će saditi, a način sadnje najviše ovisi od konfiguracije terena, veličine parcele i dr. Slika 2.Sadnja hidro-uređajem (Foto:M.Gašpar)

16


5. ARMATURA Za vinovu lozu koja je penjačica, potrebno je osigurati armaturu da bi se uspješno uzgajala. Nekada se uzgajala i bez armature, ali to je danas napuštena tehnologija uzgoja. Na nekim lokacijama u Dalmaciji se i danas uzgaja na taj način. Danas je podizanje modernih nasada nezamislivo bez oslonca (armature). Armatura se sastoji od stupova, žice, sidra (ankera), različitih zatezača žice i dodatnih pomagala (kukica, inox-nosači, lanci i dr.).

5.1. Stupovi Supovi su temelj armature. Postavljaju se u paralelnim pravcima, a svaki pravac predstavlja red vinograda.Na početku reda postavljaju se takozvani “čeoni” stupovi, a na određenom razmaku se postavljaju i ostali stupovi. Stupovi se postavljaju u iskopane jame ili se zabijaju u tlo bez prethodnog kopanja jama. Stupovi se mogu postavljati ručno, ali i strojno.Traktor ima prikopčan poseban uređaja pomoću kojeg se vrši zabijanje stupova. Stup treba biti dovoljno čvrst (u tlu i nadzemni dio) tako da se armatura ne “ljulja”. Stupovi se u tlo zabijaju oko 60 cm. Na pjeskovitim tlima postavljaju se dublje oko 80 cm da ne bi došlo do naginjanja redova. Na terenima gdje pušu jači vjetrovi također se postavljaju dublje ili se postavljaju gušće u redu. Stupovi se izrađuju od drveta, betona (armirani i prenapregnuti), plastike i metala. Stupovi za armaturu mogu biti sa izbušenim rupama za provlačenje žica ili bez njih. Dimenzije stupova su različite, a najčešće su od 2,0 do 2,8 m, a ako se postavlja mreža protiv tuče potrebni su znatno duži (iznad 5 m). Kod nas na tržištu se mogu kupiti stupovi dimenzija: 9x7x260 cm, 8x8x250 cm i drugih dimenzija, najčešće sa probušenim rupama za žicu (najčešće sa 7 rupa).

5.2. Sidrenje čeonih stupova Sidrenje (učvršćenje) čeonih stupova se izvodi na dva osnovna načina: • različitim tipovima naslanjanja čeonog stupa na kosi oslonac, • različitim vezanjem koso položenog vrha stupa žicom za sidro, koje je čvrsto postavljeno u zemlji. Sidro može biti: veći kamen, armiranobetonski kamen sa željeznom ili čeličnom žicom, ili gotovi tipovi elisnih vijaka (puževi) različite veličine koji se uvijaju u tlo. Slika 3. Sidrenje sa žicom (Foto:M.Gašpar)


Crtež 2. Različita sidra izrađena od kamena, betona i željeza

17

5.3. Žica Žica služi za vezanje rodnih elemenata (krakova i lucnjeva), te vezanje i provlačenje gibljivih dijelovatrsa (jednogodišnje mladice). Broj žica ovisi o načinu uzgoja, a kreće se najčešće od 5 do 7. Osnovna žica na koju se vežu krakovi i lucnjevi je većeg promjera, najčešće od 2,8 do 3,2 mm. Ostale žice su manjeg promjera, najčešće od 2,o do 2,5 mm. Žice su pocinčane, a mogu biti čelične (1,6 do 2,0 mm) i od inoxa. Najviše se upotrebljava pocinčana žica. U vinogradarstvu koriste se francuske i njemačke oznake za žicu, a pod tim oznakama žica se može naći i u našim trgovinama:

Francuske oznake Br. 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Promjer u mm 1,5 1,6 1,8 2,0 2,2 2,4 2,7 3,0 3,4 3,9 4,4

Duljina u m za 1 kg 72 64 50 42 35 29 23,5 18 14 11 8,1

Njemačke oznake Težina u kg za 100 m 1,39 1,56 2,0 2,45 2,96 3,52 4,38 5,51 7,07 9,31 11,35

Br. 20 22 25 28 31 34 38 42

Promjer u mm 2 2,2 2,5 2,8 3,1 3,4 3,8 4,2

Duljina u m za 1 kg 44 36 28 22 16,7 14,3 11,1 9,1

Težina u kg za 100 m 2,4 3,0 3,6 4,5 6,0 7,1 9,0 11,0

Žica sa kojom se veže (zateže) stup i spaja sa sidrom je najčešće promjera od 3,5 do 5,0 mm.

5.4. Zatezači Tijekom prve 2 - 3 godine zatezači nisu potrebni, ali nakon prvog većeg uroda ili nakon jačeg nevremena dolazi do istezanja žica pa ih je potrebno zategnuti. To zatezanje možemo izvesti na dva osnovna načina. • ručno zatezanje otpuštanjem žica na jednom čeonom stupu ili na oba čeona stupa te ponovo fiksiranje krajeva žice nakon dotezanja, • ručno zatezanje žice bez oslobađanja krajeva žice. U tom slučaju treba rabiti zatezače kojih na tržištu ima više tipova. Osnovna razlika je u načinu postavljanja: jedni se moraju staviti kad i žica a drugi se mogu i naknadno. Lanci dužine oko 30 cm vezani na krajevima žica na vrlo jednostavan način povećavaju učinak natezanja žice. Natezanjem se samo promijeni noseći članak lanca (karika) na kukici čeonih stupova. Skidanjem žica koje se natežu na ovaj način može se ubrzati i olakšati rezidba u vinogradu.

18


5.5. Dodatni nosači Kod uporabe stupova bez rupa za žice potrebni su dodatni nosači žica. Oni se najčešće izrađuju od visokokvalitetnih inox materijala te se maticama i vijcima pričvršćuju na stupove. Nosači se postavljaju horizontalno na svako mjesto prolaska žica na stupu, i na njima najčešće nema rupa pa se žice postavljaju “odozgo” u za to predviđene utore (šlicevi). Postoje i nosači, metalne “obujmice”, koji opasujući stup na njegovu gornjem dijelu, služe kao čvrste točke od kojih se žicom napinje veza prema sidru (ankeru). Kod drvenih stupova za držanje žica predviđene su kuke u obliku slova “L” ili “U” čavli. Duljim krajem ulaze u drvo, a mogu se zabiti ili uvrtati ako su sa navojem za drvo. Žice u vinogradu “sjede” na “L” kukicama i prema potrebi se žice mogu lako skinuti. U rezidbi se mogu skinuti, olakšati i ubrzati posao.

6. NJEGA VINOGRADA U PRVOJ GODINI Njega vinograda u prvoj godini sastoji se od: • pljevljenje nepotrebnih mladica • vezanje mladica • uklanjanje (skidanje) zaperaka • vršikanje izraslih mladica • obrada tla • zaštite protiv bolesti i štetnika

6.1. Pljevljenje mladica U kretanju vegetacije potjera puno mladica pa ih mi moramo svesti na dvije. Ostale troše puno hranjiva pa ih uklanjamo, a najbolje dvije ostavljamo radi stvaranja veće količine asimilata i boljeg razvoja korijena. Dvije mladice ostavljamo i radi smanjenja rizika od stradavanja od tuče ili nekog drugog oštećenja. U Hercegovini sve više vinogradara u prvoj godini ne vrši pljevljenje mladica. Trs se slobodno razvija sa svim potjeralim mladicama i zapercima. Rezidbom naredne godine se sve nepotrebno odstrani, a ostavi se reznik sa dva glavna pupa iz čega se razvijaju nove mladice. Ako u prvoj godini pustimo vinovu lozu da slobodno raste nećemo imati troškova zelene rezidbe kao ni vezanja mladica. Ostaju nam poslovi obrade tla, zaštite od bolesti i štetnika kao i eventualno navodnjavanje u prvoj godini uzgoja vinove loze. Slika 4.i 5. Vinograd u 1.god.bez pljevljenja (M.Gašpar)


19

6.2. Vezanje mladica Mladice su vrlo krhke i osjetljive na vjetar pa ih je potrebno vezati kad dostignu veličinu 25 do 30 cm. Prije ih ne trebamo vezati jer lako mogu otpadati od cijepa. U tijeku vegetacije ih još vežemo 2 do 3 puta na svakih 25 do 30 cm. Kolci oko kojih vežemo mladice vinove loze mogu biti od: drveta, plastike i metala, a vezivo može biti špaga, lik ili plastika.

6.3. Uklanjanje zaperaka Mladica koja raste iz pazuška peteljke lista sa jednogodišnje mladice su zaperci. U jednogodišnjem nasadu mi ih trebamo zakinuti ili odrezati s tim da ostavimo dva bazalna lista koji će dobro doći mladoj biljci iz dva razloga: • smanjuje se mogućnost zimske pozebe pupa (za razliku da vršimo zakidanje tik iznad pupa) • zbog povećane lisne mase omogućuje se biljci stvaranje veće količine asimilata (šećera) Treba kazati da ne prikraćivanje zaperaka povećava veću opasnost od bolesti pa samim time povećava i troškove oko zaštite vinove loze (zbog povećanog broja lišća stvaraju se povoljni mikroklimatski uvjeti za bolesti).

6.4. Vršikanje izraslih mladica Kad mladice nakon sadnje narastu do očekivanog porasta (najčešće iznad 130 cm) vršimo obavezno vršikanje mladica. Mladice prikratimo da bi obuzdali njihov porast a samim time potakli odrvenjevanje i dozrijevanje istih. Samim vršikanjem potičemo razvoj i rast zaperaka.

6.5. Obrada tla Obradom tla sa različitim radnim tijelima ručno ili strojno, ulazi se u tlo koje se rahli, usitnjava, te prekida kapilarnost i uklanjaju korovi. Ulaskom radnih tijela u tla unosi se u tla i kisik koji je jako potreban za razvoj korijena. Obradom tla sprječava se kapilarnost, te uklanjajući korove bitno se smanjuje isparavanje vode iz tla, čuvajući je za potrebe trsa. Obradom tla pospješuje se mineralizacija humusa te samim time indirektno se biljci doziraju pristupačniji oblici hranjiva. Obradom tla se potiče i razvoj mikroorganizama tlu, povećavajući njegovu biogenost. Konačan rezultat svih ovih poteza je povećanje plodnosti tla, korijen trsa se bolje razvija, a samim time biljka prije dolazi na rod što nam je i cilj. U svemu bitno je naglasiti da se u prve tri godine ne smiju koristiti herbicidi u održavanju tla pa je prostor ispod trsa obavezno potrebno ručno okopati u toku vegetacije dva do tri puta, a međuredni prostor možemo uradit mehanizacijom ( 3 do 4 kultiviranja u toku vegetacije). Broj okopavanja najviše ovisi da li je sušna godina ili ima više i češće oborina u vegetaciji (u sušnijoj godini dovoljna će biti dva okopavanja, a u kišnijoj do 4 okopavanja). Dovoljno je već 5 cm prosječne dubine okopavanja (plića tla malo dublje, a teža pliće). U jesen je međuredno potrebno vinograd uzorati sa plugom dubine od 20 do 25 cm.

6.6. Uklanjanje brandusa U prvoj godini nakon sadnje razvija se korijenski sustav, a pored glavnog korijena u pojedinih trsova razvija se površinsko korijenje (brandusi). Brandusi se mogu razviti ne samo iz plemke, nego i iz gornjeg nodija podloge. Branduse treba ukloniti, jer ako se ne uklone, mogu preuzeti ulogu glavnog korijenja koji se slabije razvija, a u konačnici to može dovesti do propadanja trsa. Branduse uklanjamo u fazi mirovanja vegetacije (kasna jesen, zima).

6.7. Zaštita protiv bolesti i štetnika Zaštita od bolest i štetnika u prvoj godini se uglavnom svodi na zaštitu od peronospore i pepelnice. Štetnici nisu velika prijetnja, a ako se pojave, to su uglavnom štetnici u kretanju vegetacije (pipe, cigaraš, grba, korak) i to su vinogradi koji su u blizini šume. U posebnom poglavlju ćemo se detaljnije pozabaviti bolestima i štetnicima vinove loze i programom zaštite. 20


7. UZGOJNI OBLICI VINOVE LOZE Vinova loza je penjačica pa se ona lako prilagođava različitim oblicima i načinima uzgoja. Kad se vinogradar odlučuje koji će se oblik i način uzgoja odabrati mora se paziti na sljedeće: • • • •

ekološki uvjeti svojstva sorte postizanje redovita uroda grožđa (kvaliteta i kvantiteta) nesmetana primjena strojeva u proizvodnji

Svi uzgojni oblici sastoje se od istih elemenata: stabla, krakova, ogranaka, lucnjeva i reznika. Uzgojni oblici su dobili nazive po svom izgledu (račvasti, lepezasti, kordonac), po imenu autora koji ga je prvi primijenio (Guyot, Moser, Sylvoz), po načinu reza i načinu vezanja lucnjeva (riblja kost) i po kraju u kojem se primjenjuje (istarski, splitski, bordoški). Uzgojni oblici se dijele prema: • visini stabla • razvijenosti elemenata rodnog drva i prema opterećenju Prema visini stabla razlikujemo: • • • •

niski uzgoj (stablo do 40 cm) srednji uzgoj (stablo od 40 do 120 cm) povišeni uzgoj (visina stabla od 120 cm do 160 cm) visoki uzgoj (visina stabla iznad 160 cm)

Prema broju rodni pupova razlikujemo: • male sustave uzgoja (do 25 rodni pupova na trsu) • velike sustave uzgoja (od 25 do 60 rodnih pupova na trsu) Prema građi osnovnog kostura trsa i vrsti armature (naslona) sustave uzgoja dijelimo na: • jednostavne (račvasti, Guyot, dvokrak, i dr.) • složeni (kordonci, pergole i sl.) U Hercegovini su zastupljeni najčešće sljedeći uzgojni oblici: dvostruki kordonac, račvasti, jednostrani kordonac i modificirani kordonci (na kraju krakova imamo elemente Guyo sustava). U posljednje vrijeme se uvodi Guyotov uzgojni oblik kao i dvokraki Guyotov uzgoj.


21

7.1. Sustavi uzgoja U ovom pregledu uzgojni oblika opisati ćemo one sustave uzgoja koje mi najčešće susrećemo na našem terenu i koji su primjenjivi u našim vinogorjima. Ti uzgojni oblici su: GUYOT UZGOJ ILI JEDNOKRAK Ovo je jedan od najjednostavnijih sustav uzgoja sa mješovitim rezom. Jednostavan je za formirati, manje je opterećenje trsa te omogućava redovit i kvalitetan urod. Omogućava brzu i jednostavnu berbu. Formira se kroz tri godine postupno i u četvrtoj godini imamo formiran uzgojni oblik koji će donijeti urod. Ova uzgojni oblik ima jedan reznik sa 2 pupa i lucanj koji ima 8 do 10 pupova (izgled nakon rezidbe u četvrtoj godini). Da bi mogli konačno u četvrtoj godini imati formiran Guyot uzgojni oblik u trećoj godini rozgva se reže na visinu uzgoja 60 do100 cm, tijekom vegetacije njeguju se do četiri mladice koje se vežu uz žice, a sve ostale se pljevljenjem odstrane u početku vegetacije. Za ovaj uzgojni oblik preporučuje se razmak sadnje 1,8 - 2,0 m red od reda, a u redu 0,6 - 0,8 m,te da se naizmjenično ostavlja dugo rodno drvo, jedne godine lucanj na jednoj strani, a druge godine na drugoj strani. Crtež 3. Jednokraki Guyotov uzgoj

a - prije rezidbe

b - nakon rezidbe

DVOKRAKI GUYOT UZGOJ Također kao i jednokrak, i dvokraki uzgoj je jednostavan za oblikovanje, ali je veće opterećenje trsa. Omogućava redovit i kvalitetan urod. Grožđe je jednolično raspoređeno, a osigurava i učinkovitiju zaštitu od bolesti, a i berba je jednostavna. Na stablu se uzgoje dva kratka kraka koja su smještena rašljasto u pravcu reda, te se na svakom od njih reže na lucanj i reznik po sustavu Guyot, dobiva se dvokraki uzgojni oblik sa 20 do 24 pupa po trsu. Krakovi se formiraju tako da se u četvrtoj godini dvije rozgve režu na 3 do 4 pupa do visine uzgoja. Na svakom se kraku uzgoje po dvije mladice. U petoj godini se na svakom kraku reže na lucanj i reznik.

22


Crtež 4. Dvokraki Guyot uzgoj 1. orezani trs u proljeće treće god. 2. orezan trs u proljeće četvrte god. 3. orezan i formiran trs u proljeće pete godine

Razmaci sadnje variraju od 1,3 do 2,5 m između redova i 0,7 do 1,2 unutar reda. Ipak preporuča se razmak između redova 1,8 do 2,2 m. RAČVASTI OBLIK UZGOJA - “EN GOBELT” Ovaj način je također jednostavan način uzgoja koji je prije jako bio zastupljen u Dalmaciji i Hercegovini. Danas ga vinogradari sve više napuštaju jer se skoro svi vinogradi podižu sa armaturom. Račvasti uzgoj je uzgoj bez naslona. To je niski uzgoj s visinom stabla od 20 do 60 cm. Stablo se grana na tri do pet krakova raspoređenih u prostoru u obliku pehara. Redoviti rez sastoji se u ostavljanju samo po jednog reznika sa 2 do 3 pupa na svakom kraku. Postupak oblikovanja: u trećoj godini najbolja mladica se reže na visinu uzgoja, što je i visina stabla trsa.Tijekom vegetacije razvit će se iz rozgve mladice. Dvije do tri vršne biti će budući krakovi koje naredne godine režemo na reznike sa 2 do 3 pupa. Najčešći razmaci sadnje su 1,2 - 1,6 m između redova i 0,9 - 1.1 u redu. Slika 6. Račvasti oblik uzgoja


23

KORDONCI (jednostrani i dvostrani) Kordonci su složeni uzgojni oblici i za sve kordonce je zajedničko da se na određenoj visini formiraju krakovi, i to u jednom smjeru (jednostrani) ili u oba smjera (dvostrani). Uzgoj stabla jednak je za sve kordonce. To su srednji ili povišeni uzgojni oblici sa stablom najčešće od 80 - 120 cm. Do sada su bili suvremeni sustavi, a danas se polako napuštaju. Formiranje kordonca: Prve godine razvija se jedna mladica koja se veže uz kolac; Druga godina: cijep se oreže na dva pupa i uzgoje se dvije mladice od kojih se jedna ukloni početkom treće godine u rezidbi; Treća godina: ostavlja se jedna mladica koja se reže na visinu uzgoja, a na vrhu se uzgoje dvije mladice,potrebne za formiranje krakova; Četvrta godina: dvije mladice (ostavljene za formiranje krakova) režu se na 3 - 5 pupova i vežu se vodoravno na žicu.Vršni pup je okrenut prema zemlji. Iz pupova se razviju mladice koje se prorijede na (15 – 20 cm) potreban razmak. Peta godina: vršna mladica reže se na konačnu dužinu.Ostale mladice (rozgva) reže se na reznike od 2 pupa, i to su ogranci ili štrljci. Slika 7. Jednostrani kordonac (Foto:M:Gašpar)

Slika 8. Dvostrani kordonac (Foto:M:Gašpar)

Kod uzgoja loze na kordonskom uzgojnom obliku nakon petnaestak godina pojavljuje se problem sa izduženim ograncima (štrljcima) pa je takve vinograde potrebno “podmlađivat”, uzgojiti mladice iz spavajućih pupova koji su potjerali iz krakova i od njih formirati mlade ogranke, a stare otpilati.

24


Crtež 5. Izduženi ogranci

Crtež 6. Obnova izduženi ogranaka

PERGOLE Ovi sustavi uzgoja određeni su načinom izvedbe naslona. Ima ih više tipova, ravnog krova, kosog krova, jednostranih i dvostranih. Slika 9 i 10. Uzgoj stolnog grožđa (Kalifornija)

Crtež 7. Shema jednog tipa pergole (u obliku slova “Y”) U Hercegovini i Dalmaciji najčešće kao sjenila, za zaštitu od sunca, uz kuće imamo raznih tipova pergola. Na okućnicama uz krajeve vrta najčešće susrećemo pergole otvorenog ravnog ili otvorenog kosog krova. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

25

8. REZIDBA 8.1. Vrijeme rezidbe Rezidbom se prikraćuje jednogodišnja rozgva i njome se regulira rodnost vinove loze. Samim time reguliramo vegetativni porast, prinos i kvalitetu uroda, te rezidbom održavamo i uzgojni oblik. Pored rezidbe u zrelo (rezidba rozgve) imamo i rezidbu u vegetaciji (rezidba mladica).Vrijeme rezidbe utječe i na kretanje vegetacije. Rezidbu možemo obavljati od kraja jeseni (kad list otpadne) pa do proljeća (do kretanja vegetacije). Ako režemo jako rano (nakon opadanja lista) i vrlo kasno (u proljeće kad vegetacija krene) djeluje se na kasnije kretanje vegetacije, a time i na kasnije dozrijevanje grožđa, ali i na povećanje uroda. Veći proizvođači grožđa zbog velikog obima posla kreću u rezidbu početkom prosinca dok manji vinogradari taj posao obavljaju uglavnom za lijepih dana u siječnju i veljači. Rezidba po zimi uzrokuje ranije kretanje vegetacije, ali i bolje dozrijevanje grožđa. 8.2. Alat i pribor za rezidbu Rezidba se obavlja sa vinogradarskim škarama (s jednim sječivom) i vinogradarskom pilom. Bitno je da je alat dobre kvalitete (oštar). Pored ovog osnovnog alata dobro je da rezač u maloj torbici ima pri ruci čiste krpe (zavoj), 70 % alkohol, brus za škare i fini brusni papir. Rezač treba imati kvalitetnu i toplu odjeću i obuću kao i drugu zaštitnu opremu (naočale, štitnik za uši, rukavice), jer radi na otvorenom prostoru po zimskom vremenu. 8.3. Pravila reza Imamo nekoliko osnovnih pravila kojih se treba rezač u rezidbi vinove loze pridržavati, a ona su: •

poznavanje pravila rodnosti, rodni su pupovi koji su smješteni na jednogodišnjoj rozgvi, a koja je izrasla na dvogodišnjoj,

Crtež 8. Vrste drveta na trsu a) jednogodišnje rodno drvo (rozgva, prut) b) dvogodišnje drvo c) trogodišnje ili višegodišnje drvo d) jednogodišnja nerodna grana (mladica, izboj, mlaz) e) višegodišnje - staro drvo - stablo trsa

•

26

svakom trsu se prilazi pojedinačno, rezati ga sa pažnjom pazeći na njegovu bujnost i sortnu karakteristiku. Neke sorte rode na kratkom drvu (reznici), neke na dugom (lucanj), a treće rađaju na kratkom i dugom drvu (mješovita rezidba - reznici i lucnjevi), PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

Crtež 9. Dužina jednogodišnjeg rodnog drva

a) prigojni reznik s jednim pupom (kratki reznik) b) prigojni reznik s dva pupa (reznik) c) prigojni reznik s 3 - 5 pupova (dugi reznik) d) kratki lucanj s 6 - 8 pupova e) dugi lucanj s više od 8 pupova • • •

rezač treba paziti koliko ostavlja rodnih pupova po trsu i ukupno po hektaru, pri rezidbi i izvlačenju orezane rozgve treba paziti da se ostavljeni pupovi ne bi na trsu oštetili, rez nakon zadnjeg pupa na rezniku kao i na lucnju mora biti učinjen koso, s kosinom nasuprot posljednjem pupu, da se sok, dok loza suzi, ne slijeva po pupu,

Crtež 10. Način rezanja rozgve na reznicima i lucnjevima: a) i b) nepravilno c) pravilno


Crtež 11. Način reza starih reznika i lucnjeva: a) nepravilno (rez starog drva predaleko od zadnje rozgve) b) nepravilno (rez starog drva predaleko od zadnje rozgve) c) pravilno (rez starog drva do 1 cm od zadnje rozgve)

27

Crtež 12. Raspored prigojnog reznika i lucnja pri rezu: a) nepravilno (reznik pozicijski iznad lucnja-brže izduživanje ogranaka) b) pravilno (reznik pozicijski ispod lucnja-sporije izduživanje ogranaka)

Crtež 13. Odstranjivanje starog lucnja i oblikovanje novog reznika i lucnja: a) prije reza b) poslije reza

Crtež 14. Mješoviti rez kombinacijom iz starog lucnja a) prije reza b)nakon reza

28


Crtež 15. Mješoviti rez kombinacijom iz starog lucnja: a) prije reza b) poslije reza

Crtež 16. Rez jednogodišnjeg nerodnog drva a) prigojni reznik s jednim pupom (čep) b) prigojni reznik s dva pupa

• • • • •

dužina između zadnjeg pupa i kosog reza je od 2 - 3 cm, rezač treba imati “čist” rez, to jest ne smije ostavljat “štrljke”, to znači da alat za rezidbu koristi tako da nema štrljaka, samim time će omogućiti da rane nakon reza brzo zarastaju i da patogeni mikroorganizmi imaju manju šansu da ugroze zdravlje trsa, svaki rezač treba rezati svoj red, nikako dva ili više rezača jer može doći do posjekotina ili ozljeda, a može doći i do ozljeda oka uslijed trzanja odrezane rozgve, rezidbu treba završiti prije bubrenja pupova (najmanje deset dana prije “vunastog” pupa), rezidbom ne smijemo iscrpit trsove, već suprotno, rez treba osigurati solidan urod, nipošto najveći uz očuvanje trsa u dobroj kondiciji za dugi niz godina.


29

9. GNOJIDBA VINOGRADA Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze je gnojidba. Unošenje hranjiva putem korijena ili preko lista u pojedinim fenološkim fazama razvoja osigurava lozi normalno odvijanje metaboličkih procesa. Za rast i razvoj vinove loze potrebni su makro i mikroelementi. Većinu ih loza uzima iz prirode, a samo jedan dio iz gnojiva proizvedeni na gospodarstvu i mineralnih gnojiva proizvedeni na industrijski način. Ugljik (C), kisik (O) i vidik (H) loza uzima iz okoliša, čine preko 90% loze, a ostatak su biogeni elementi. Glavni ili makroelementi o kojima se u gnojidbi najviše vodi računa su: dušik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg) i sumpor (S), a najvažnija su prva tri. Loza ih treba u većim količinama pa se zovu i makrohranjiva. Vinovoj lozi su potrebni i mikroelementi: bor (B), mangan (Mn), bakar (Cu), cink (Zn), željezo (Fe). Gnojidbom se popravljaju kemijska svojstva, mikrobiološka aktivnost, vodno-zračni režim te ukupna plodnost tla. Ako imamo nedostatak nekog od hranjiva na lozi se pojavljuju tipični simptomi u vegetaciji na lišću ili mladici. Na osnovu tih karakterističnih simptoma možemo doći do zaključka koji makro odnosno mikroelement nedostaje. Osim vizualno, možemo utvrditi kojih hranjiva nedostaje kemijskom analizom tla i kemijskom analizom lišća u laboratoriju. Svakako trebamo kod podizanja vinograda napraviti kemijsku analizu tla da bi se utvrdilo stanje hranjiva u tlu te napravila preporuka za melioracijsku gnojidbu. Kemijsku analizu tla treba raditi svakih nekoliko godina u rodnom vinogradu da bi se utvrdili nedostaci makro i mikroelemenata u tlu. Na osnovu dobivenih rezultata utvrđuje se vrsta i količina gnojiva koje treba dodavati u tlo. U tijeku vegetacije mogu se makro i mikroelementi nadomjestiti primjenom tekućih gnojiva. Najvažnije je da se u osnovnoj (jesenska gnojidba) gnojidbi dodaju potrebne količine potrebnih hranjiva, a može se jedan dio dodati u dopunskoj (proljeće-ljeto) gnojidbi. U vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tlima (velika ispiranja hranjiva) bolje je osnovnu i dopunsku gnojidbu raditi u više obroka, a posebno ako se radi o dušiku. Mineralna gnojiva mogu biti pojedinačna (jedan kemijski element) i složena (više kemijskih elemenata). Organska gnojiva (stajnjak, kompost, treset) važni su za povećanje organske komponente u tlu (humusa). Humus u tlu pojačava rad mikroorganizama te popravlja fizička i kemijska svojstva tla. Prema stupnju opskrbljenosti sa pristupačnim fosforom i kalijem za potrebe vinove loze tla se dijele:

Ovi gore navedeni podaci važni su za određivanje potrebnih količina gnojiva za melioracijsku gnojidbu (gnojidba na zalihe) prije sadnje vinograda i za određivanje količine gnojiva u redovitoj godišnjoj gnojidbi. Prema vremenu primjene gnojiva razlikuje se: • •

osnovna gnojidba koja se izvodi u jesen u kombinaciji sa obradom vinograda; dopunska gnojidba koja se izvodi u proljeće i tijekom vegetacije.

Osnovna gnojidba se obavlja u jesen, odmah nakon berbe, s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže malo dušika, više fosfora, a najviše kalija. To su najčešće kombinacije: NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30, NPK 6-18-36, NPK 8-26-26, NPK 7-14-21. Budući da su fosfor i kalij slabo pokretni u tlu, potrebno ih je unijeti u tlo gdje je razvijena glavnina korijenskog sustava, to jest, najbolje ih je zaorati na dubinu od 20 do 30 cm. Uz osnovnu gnojidbu sa mineralnim gnojivima, u jesen treba obaviti i gnojidbu sa organskim gnojivom (stajskim gnojem). Gnojidbu sa stajnjakom treba obavljati svako tri do četiri godine u količini od 30 do 40 tona po hektaru. 30


U vinogorjima u kojima se proizvode vrhunska vina sa zemljopisnim porijeklom treba koristiti mineralna gnojiva bez klora.Gnojidba se u proljeće obavlja prije kretanja vegetacije i to sa gnojivima kod kojih je više dušika, a manje fosfora i kalija. Najčešća gnojiva su: NPK 20-10-20, NPK 15-15-15. Ako je ukupna potreba fosfora i kalija dodana u jesen, u proljeće se onda doda samo dušično gnojivo (UREA ili KAN). Prehranu vinove loze uvijek treba obaviti do cvatnje, a to je najbolje u Hercegovini napraviti u travnju, najkasnije do treće dekade svibnja. Za prehranu koriste se: UREA, KAN ili NPK 20-1010. U pojedinim fazama rasta mogu se uočiti i nedostaci nekih mikrohranjiva (željeza, bora, mangana, magnezija), a njihov nedostatak rješava se primjenom tekućih gnojiva, koji se unose u biljku preko lista (folijarna prehrana). Danas je velika ponuda gnojiva koja sadrže mikroelemente, a neka ćemo navesti: Boroogreen, Magnesiogreen, Foliacon Fe, Fertina B, Fertina G i sl. Kod podizanja vinograda u prve dvije godine ne vršimo osnovnu kao ni dopunsku gnojidbu ako smo uradili kvalitetnu melioracijsku gnojidbu sa organskim i mineralnim gnojivima po preporuci zavoda nakon izvršene kemijske analize tla. Ako u prve dvije godine imamo slabiji vegetativni razvoj mladica možemo intervenirati sa gnojidbom preko lista (folijarna gnojidba). U trećoj godini uzgoja dodati ćemo polovicu od planiranog gnojiva potrebnog za gnojidbu rodnog vinograda. Gnojivo treba razbacati po čitavoj površini i zaorati ga. Potrebe u hranjivima: Dušik (N) = 30-50 kg/ha Fosfor (P) = 35-70 kg/ha Kalij (K) = 60-80 kg/ha Primjer gnojidbe: U jesen-zimu zaorati 260 kg/ha NPK 5-20-30S (26 g/m²) i u proljeće zaorati 70 kg/ha UREE (7g/m²) U svibnju rasuti i zaorati 40 kg/ha KAN-a (4 g/m²) Količinu gnojiva za redovnu gnojidbu određujemo temeljem tri najznačajnija kriterija: kemijskom analizom tla, kemijskom analizom lista i prosudbom očekivanog ili željenog uroda grožđa. Za siguran, kvalitetan i visok urod pored osiguranih količina hranjiva u tlu bitan je i njihov odnos u tlu. Tako na primjer, na tlima koja prirodno obiluju kalijem (crvenice) često se javlja simptom nedostatka magnezija uslijed nepovoljnog odnosa u tlu. Smatra se da je za vinovu lozu najpovoljniji odnos kalija i magnezija 2,5-3:1. Isto tako važno je voditi računa o odnosu fosfora i cinka. Odnos fosfora i cinka trebao bi biti između 150-190:1. Potrebna biljna hranjiva u gnojidbi rodnih vinograda za različitu količinu proizvodnje grožđa: Prinos po hektaru 7 t/ha 10 t/ha 13 t/ha 17 t/ha

Fosfor

Kalij

Dušik

A vrlo siromašno

B siromašno

C srednje

80-100 100-120 120-150 140-170

80 100 120 130

60 70 90 100

35 45 60 70

D dobro

A vrlo siromašno

B siromašno

C srednje

D dobro

20 25 30 40

150 170 210 260

100 130 160 200

60 85 110 140

30 45 60 70

Primjer gnojidbe: Za visoko kvalitetno grožđe sa prinosom od 10 t/ha potrebno je u tlo unijeti: 100 - 120 kg/ha dušika (N) 50 - 80 kg/ha fosfora (P2O5) 85 - 150 kg/ha kalija (K) FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

31

U jesen ili krajem zime treba zaorati 500 kg/ha NPK 5-20-30S, a u proljeće (ožujak-svibanj) u tlo dodati 170 kg/ha UREE i 100 kg/ha KAN-a (pred cvatnju). Pored ove osnovne i dopunske gnojidbe potrebno je putem lista (folijarno) pred cvatnju dodati: Fertina B - 1%-tna otopina Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana UREA 0,5-1%-tna otopina iza cvatnje: Fertina B - 1%-tna otopina, jedan put Fertina G - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana Fertina V - 1-2%-tna otopina, 1-2 puta u razmaku od 14 dana UREA 0,5 - 1%-tna otopina Za rodne vinograde ne smijemo zaboraviti da svako 4 godine trebamo dodati u tlo uz jesensko oranje i osnovnu gnojidbu 40 t/ha zrelog stajskog gnoja. Utvrđeno je da za prinos od 6 do 18t/ha grožđa vinova loza iznese iz tla: čistog dušika od 40 do 150kg, fosfora od 10 do 60kg, kalija od 40 do 200kg. Prema tome loza koristi iz tla znatne količine hranjiva koje treba redovito nadoknađivati, želi li se osigurati redoviti i visoki prinosi. Ako iz bilo kojeg razloga neke od tih biogenih elemenata ne nalazi u optimalnim količinama, nastaje bolest „manjkavosti“. Znaci nedostatka svakog od biogenih elemenata su specifični i na specifičan način se manifestiraju na pojedinim organima v.l., a posebno listovima koji najviše reagiraju na ove nedostatke.

Slika 11. Nedostatak fosfora

32

Slika 12. Nedostatak fosfora


Slika 13. List koji pokazuje znakove nedostatka dušika(lijevo), jednolični gubitak zelene boje (desno zdravi list)

Slika 14. Oslabljen vigor i opće žućenje lišća koje počinje od starijeg lišća

Slika 15. Nedostatak K

Slika 16. Nedostatak K (ako imaju dovoljno K vinogradi su otporniji na sušu )

Slika 17. Nedostatak bora ( Foto: A. Karačić )

Slika. 18. Nedostatak Mg (Foto:M.Gašpar)


33

Slika 19. Nedostatak mangana Slika 20. Nedostatak Fe

Slika 21. Nedostatak cinka

10. ODRŽAVANJE TLA U VINOGRADU Imamo nekoliko načina održavanja tla u vinogradu. Najčešći su obrada tla, kombinacija obrade tla sa primjenom herbicida, zatravljivanje, kombinacija zatravljivanja sa primjenom herbicida i primjena herbicida. Primjena određenog načina ovisi o klimatskim prilikama pojedinog kraja, nagibu terena, razmacima sadnje, tipu tla, količini oborina i dr. 10.1. Obrada kao sustav održavanja tla Ovaj način održavanja tla je najčešći u Hercegovini kao i sustav kombinacije obrade tla sa primjenom herbicida. Obradom tla koju primjenjujemo na ravnom i blago nagnutom terenu, najvažnije je da stvorimo što povoljnije uvjete za rast korijenskog sustava (stvorimo povoljan vodnozračni odnos u tlu), uništimo korove i unesemo organsko i mineralno gnojivo u zonu korijenskog sustava. Prema vremenu izvođena razlikujemo jesensku (duboku obradu) i proljetnu odnosno ljetnu obradu tla. Jesenska duboka obrada izvodi se odmah iza berbe i njome dubinski rahlimo tlo i unosimo fosforna i kalijeva gnojiva u zonu korijena. Dubina obrade najčešće iznosi od 20 do 30 cm. Obradu izvodimo posebnim plugovima kojima zemlju u jesen nagrćemo prema trsu, a u proljeće radimo suprotno. Brazde ostaju tokom zime izložene utjecaju niskih temperatura i kiša što povoljno utječe na strukturu tla. Pored duboke obrade tla na težim tlima se povremeno vrši i podrivanje tla da bi se popravila njegova struktura i stvorili povoljniji uvjeti za rast vinove loze. Ova operacija se može kombinirati sa unošenjem gnojiva u tlo ako posjedujemo takve uređaje da istovremeno obavimo gnojidbu i podrivanje tla. Posebno je ovo važno u vinogradima gdje se primjenjuje teška mehanizacija i gdje je izraženo zbijanje tla uslijed puno prohoda traktora sa priključcima (atomizeri i prikolice). U proljeće kao i u ljeto se vrši plića obrada i ona se izvodi frezama ili kultivatorima da bi se uništili korovi koji izvlače dosta vlage iz tla, ukoliko se ne unište. Proljetnom obradom također se unose mineralna gnojiva koja dodajemo kao prihranu u tom razdoblju. U proljeće i ljeto treba obično 4 do 5 kultiviranja tla. Prostor ispod trsa, ako se ne kopa ili kosi u vinogradima, treba prskati herbicidima i na taj način uništiti korove. Prskanje prostora ispod trsova radi se uglavnom dva puta tokom godine, prvi put u početku intenzivnog porasta korova (kraj ožujka-početak travnja), a drugi put (lipanj-srpanj). U Hercegovini tokom ljetnog perioda je vrlo malo oborina (kiše) pa nije poželjno zatravljivanje tla koje bi oduzelo dosta vode iz tla, pa bi to imalo negativan utjecaj na vinovu lozu. Moguće bi bilo zatravljivanje raditi na nagnutim terenima (nagib iznad 5%), na težim tlima i to ako je osigurano navodnjavanje vinograda. U vinogradima koja su zatravljena moguć je ulaz mehanizacije u svim momentima bez obzira na stanje vlažnosti terena, a to je posebno bitno za zaštitu vinove loze u vegetaciji. Treba paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj lozi za vodom i hranom. 34


Slika 22. Sustav obrade tla; kombinacija obrade sa primjenom herbicida (M.Gašpar)

10.2. Održavanje vinograda bez obrade Ovaj način održavanja tla (bez obrade) dao je dobre rezultate u stranoj vinogradarskoj praksi ali bi ga mi trebali ispitati i u našim uvjetima. U susjednoj Dalmaciji neki vinogradari ga već primjenjuju i to uspješno. Tijekom zime kada ima dovoljno vlage korovna flora sprječava eroziju (posebno na nagnutim terenima i lakim i pjeskovitim tlima) tla, čuva razbacana mineralni gnojiva od ispiranja, potiče mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuje tlo organskom tvari i sl. Slika 23. Održavanje tla bez obrade (M.Gašpar)

U proljeće i ljeto korov se u vinogradu suzbija u 2 do 3 prohoda. Prvo i drugo prskanje u proljeće preporučuju se herbicidi na bazi glifosata ili sulfosata, a za treće prskanje ako je potrebno herbicid na bazi glufosinata. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

35

11. BERBA 11.1.Određivanje optimalnog roka berbe Za dobivanje dobra vina osnovni je preduvjet primjerena zrelost i zdravstveno stanje grožđa u vinogradu. Tijekom dozrijevanja grožđa događaju se određene kemijske promjene u bobicama zbog čega opadaju ukupne kiseline, raste količina šećera, nakupljaju se aromatske tvari i dr. Kod grožđa razlikujemo fiziološku (puna zrelost) i tehnološku zrelost. Fiziološka zrelost nastupa kad sjemenke u bobici završe svoj razvoj i postanu klijave, količina šećera se prestane povećavati, a kiseline prestanu opadati. Grožđe je tehnološki zrelo u trenutku kad sadrži optimalan odnos šećera i ukupnih kiselina. Tehnološka zrelost ovisi o namjeni grožđa, odnosno vrsti vina koju želimo proizvesti. Za proizvodnju svježih i manje alkoholičnih vina grožđe beremo ranije (prije fiziološke zrelosti), a ako proizvodimo predikatna vina grožđe beremo prezrelo i nakon fiziološke zrelosti. Prema vremenu dozrijevanja, a vezano na broj potrebni dana, od pune cvatnje do pune zrelsti (fiziološke), razlikujemo ove grupe sorata: • • •

rane sorte 110-120 dana, srednje kasne sorte 140-150 dana, kasne sorte 180-210 dana

Na kvalitetu grožđa i vrijeme tehnološke zrelosti najviše utječu klimatske prilike tijekom cijele vegetacije, a naročito u fazi dozrijevanja. Optimalne rokove berbe za pojedine sorte određuju se mjerenjem šećera i ukupnih kiselina u grožđu tijekom njegova dozrijevanja. Količinu šećera u grožđu (moštu) određujemo na nekoliko načina: • • •

refraktometrom Oechsleovim moštomjerom Baboovim moštomjerom (Kosterneuburgerova moštna vaga)

Slika 24, 25, 26 i 27. Stavljanje kapljice mošta te postupak očitanja suhe tvari

36


Crtež 17. Shema pravilnog očitavanja sadržaja šećera mjerenog moštomjerom (Baboo ili Oechsle)

Crtež 18. a) Baboov moštomjer b) Oechslov moštomjer

Danas se u praksi daje prednost mjerenju šećera pomoću refraktometra jer to možemo napraviti najbrže, ali ako želimo precizno izmjeriti šećer u moštu najbolje je, u našim uvjetima, to napraviti Oechsleovim moštomjerom. 11.2.Pripreme za berbu Da bi berba mogla nesmetano teći potrebno je izvršiti pripreme prostora i opreme koja se koristi u preradi grožđa (bačve, badnje, muljače, ruljače, pumpe, i dr.). Grožđe koje se bere mora što prije doći do podruma i to ako je moguće neoštećeno da se ne bi razvila neželjena mikroflora (bakterije octenog vrenja, nepoželjni sojevi kvasaca). Stoga je u ručnoj berbi grožđe najbolje brati u drvene ili plastične sanduke (gajbe) zapremine od 10-15 kg za dobivanje kvalitetnog vina, te u male plitke gajbe zapremine od 5-7 kg za proizvodnju vrhunskog vina. Berbu je potrebno obavljati po suhom vremenu i pri nižim temperaturama. Ako su temperature u berbi visoke ubrano grožđe treba rashladiti pa tek onda preraditi, to je posebno bitno ako proizvodimo vrhunska vina.Ako imamo grožđe zaraženo botritisom potrebno je u vinogradu takvo grožđe odvojiti od zdravog, a onda izvršiti sumporenje grožđa još u vinogradu primjenom kalijeva metabisulfita. Za proizvodnju vrhunskih vina grožđe se bere ručno, dok se za proizvodnju kvalitetnih i stolnih vina mogu koristiti i strojevi (kombajn) za berbu. Strojna berba je prisutna uglavnom kod velikih proizvođača vina i na vinogradima koji su velikih površina i prilagođeni za takav način berbe. Slika 28. Strojna berba grožđa


37

12. MEHANIZACIJA U VINOGRADARSTVU U današnje vrijeme je nezamislivo bavljenje proizvodnjom grožđa bez primjene strojeva u procesu proizvodnje. Povećanjem cijene ljudskog rada opravdava svako ulaganje u mehanizaciju. Strojevi su vrlo često u upotrebi u vinogradarskoj proizvodnji pa je vrlo važno smanjiti: • • •

smanjiti potrošnju goriva štetan utjecaj na okoliš zbijanje tla

Osim gore navedenog vrlo je bitno uskladiti veličinu traktora i snagu s radnim priključcima te redovito održavati traktor i priključke. 12.1. Potrebna mehanizacija u podizanju novih i održavanju postojećih vinograda Kod podizanja vinograda koristi se različita mehanizacija što najviše ovisi o terenu na kojem se podiže novi vinograd: • •

buldožeri, riperi, bageri, različite freze za usitnjavanje kamena - vinogradi na kršu traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima

Priključni strojevi: • • • • • • •

strojevi za raspodjeljivanje stajnjaka strojevi za rasipanje mineralnog gnojiva strojevi za deponiranje mineralnog gnojiva traktor (80-200 KS) - vinogradi na obradivim tlima plug jednobrazni, dvobrazni, dubina oranja od 50- 70 cm kultivatori, priključne freze laserski uređaj koji uz pomoć hidrauličnog cilindra osigurava sadnju po pravcu, tj. tolerira odstupanje u kretanju traktora +/- 30 cm.

Slika 29. Freza za usitnjavanje kamena (Foto:M. Gašpar)

38


12.2. Mehaničko uništavanje korova u vinogradima Obrada tla U vinogradima koji imaju klasično održavanje tla u međurednom prostoru (oranje, kultiviranje, frezanje) prostor u redu(zaštitni pojas) obrađujemo sa oruđima koja imaju mogućnost pomaka.Takav pomak omogućuju hidraulični uređaj koji aktivira ticalo, te se radna tijela pomaknu za 20-50 cm, a nakon prolaska zapreke stroj se vraća u prvotni položaj.Korištenje ovih priključaka moguće je na vinogradima koji su podignuti na ravnom terenu, razmak između trsova je veći od 80 cm, a stablo trsa je uspravno i više od 70cm. Zatravljeni vinogradi U vinogradima koji su zatravljeni održavanje travnjaka se obavlja malčerima, koji usitnjavaju travu i rozgvu i raspoređuju je po čitavoj površini te sprečavaju rast korova. Imamo i kombinaciju malčera sa dodatkom uređaja za primjenu herbicida koji tretira prostor ispod trsova (zaštitni pojas). Također postoji mogućnost priključivanja roto-kosilice s bočnim hidrauličnim pomakom (ticalom). 12.3. Mehanizacija u zaštiti Raspršivači (atomizeri) Osnovna zadaća tih strojeva je kvalitetno rasporediti količinu zaštitnih sredstava (kemijska sredstva), sa što manjim gubicima (otjecanje na tlo i zanošenje na susjedne parcele). Tijekom godine u prosjeku se izvrši 7- 10 prskanja pa je jako bitno da se zaštita obavlja sa kvalitetnim strojevima kako bi i troškovi u zaštiti vinograda bili što manji. Tijekom zimskog perioda bitno je da se kvalitetno izvrši servisiranje atomizera (raspršivača, prskalica) kako bi bili spremni kad dođe vrijeme zaštite. Sve potrošne dijelove treba zamijeniti,te osigurati i jednu optimalnu zalihu potrošni dijelova atomizera. Vinogradarski traktor Jačina (snaga) traktora ovisi o poslovima koje treba obavljati, uvjetima u vinogradu, nagibu terena i vremenu uporabe tokom godine. Osnovni zahtjevi koji traktor treba zadovoljit su: • • • •

vožnja pogon podizanje i nošenje priključnih strojeva mehaniziranje što većeg broja radnji u vinogradu

Karakteristike takva traktora su: • • • • • • • •

snaga preko 65 KS pogon na sva četiri kotača širina traktora (ovisi o razmaku sadnje) mjenjač, poveći broj brzina, da bi zadovoljio rad u velikom rasponu brzina priključno vratilo (540 ili 1000 okr./min.) kabina (ergonomski oblikovana, dobra vidljivost, klimatizirana) reversor (koji omogućuje promjenu smjera kretanja pokretom jedne ručice) pumpa, hidraulika, min. kapacitet 45 lit., 3 para hidrauličnih priključaka


39

Slika 30. Nestručna primjena zaštitnih sredstava (Foto:A.Karačić)

Slika 31. Loša aplikacija zaštitnih sredstava (Foto:A.Karačić)

Navodnjavanje Ako imamo sustav sa raspršivačima trošimo velike količine vode i to u kratkom vremenu po čitavoj površini što traži ugradnju pumpi velikog kapaciteta. Danas je najbolje za vinograde koristiti sustave “kap po kap” (drip irrigation). Ovi sustavi troše male količine vode kroz duži period i rade sa pumpama manjeg kapaciteta. Danas je u Hercegovini postalo nezamislivo ozbiljno bavljenje vinogradarstvom bez navodnjavanja, a to se posebno odnosi na vinograde koji se podižu na pjeskovitim, šljunkovitim i skeletoidnim tlima. Zaštita od tuče Još u praksi nemamo takvih vinograda (vinsko grožđe), ali i o tome bi trebalo razmisliti kod podizanja novih nasada posebno na određenim “gradonosnim” mikrolokacijama, a svakako bi trebalo postaviti zaštitne mreže ako se radi o stolnom grožđu.

Slika 32. Posljedica od prvotnog oštećenja tučom

40


Slika 33. Traktor (M.Gašpar)

Slika 35. Vinogradarski plug

Slika 37. Malčer


Slika 34. Atomizer

Slika 36. Kultivator

Slika 38.Freza

41

Slika 39. Prikolica

Slika 40. Zelena rezidba

Slika 41.Freza za obradu unutar reda

Slika 42. Podrivač sa deponatorom za gnojivo

42


13.ZAŠTITA VINOVE LOZE OD ŠTETOČINJA (uzročnici bolesti, štetnici, korovi) 13.1 Osnovna promišljanja za uspješnu zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika - redovito pratiti izvještaje IPS-a (županijske-kantonalne), zatim obavijesti i upute lokalnih radio stanica, emisije za selo i poljoprivredu, TV emisije te pratiti informacije putem interneta - ako ne postoji prognozna služba: za pobliže savjete ili upute dobro se savjetovati s agronomom, stručnjakom za zaštitu bilja - veoma je važno pratiti fenofaze razvoja loze od pupa do berbe. Posebno naglašavamo da se sa većom pozornošću prate razvojne faze loze pred cvatnju do završetka intenzivne porasti bobice. - pratiti prognozu vremena posebno agrometeorološke podatke o: temperaturi zraka, relativnoj vlazi zraka i padalinama - po mogućnosti poznavati biologiju tj. način života pojedinih štetnika (razvojne faze, broj generacija te uvjete u kojima se neki štetnik ili patogeni (uzročnik bolesti) razvija). - na vrijeme prepoznati znakove (simptome bolesti ili štete od nametnika) na rozgvi, mladicama, lišću, pupovima i bobicama, sve u cilju kako bi mogli pristupiti preventivnoj zaštiti prije nego se bolest ili štetnik pojavi ili odmah po uočavanju. - pažljivo pratiti zdravstveno stanje vinograda, posebno na položajima u blizini šuma i voda. Važno je biti što više prisutan u vinogradu kako nas bolest ne bi iznenadila. - izbjegavati prskanje za vrijeme jake žege. Zimi i u rano proljeće neka temperatura bude iznad 5°C, kada se odlučimo za primjenu zaštitnih sredstava. - poznavati način djelovanja pesticida (fungicida, insekticida i akaricida) koje koristimo u preventivnoj i kurativnoj zaštiti vinove loze. - ako u postupku nije navedena mogućnost miješanja istovremeno više pesticida, fungicida i insekticida treba tu mogućnost utvrditi probnim testom, te ako se prilikom probnog miješanja ne odvaja tekuća faza od pesticida jedan je od znakova da su kompatibilni. Dobro je prethodno poprskati dio čokota, lišća ili ploda kako bismo izbjegli mogućnost pojave fitotoksičnosti = paleži biljnih dijelova - prije svake uporabe pesticida treba pažljivo pročitati upute proizvođača pesticida o njegovoj namjeni, koncentraciji i dozaciji, o mjerama zaštite pri radu sa pesticidima, vremenu djelovanja pesticida te o karenci. - ne treba zamijeniti vrijeme djelovanja pesticida s karencom jer neki pesticidi djeluju 7-14 dana pa nakon toga roka treba ponoviti prskanje dok je trajanje karence i do 30 dana. - karenca je dozvoljen zadnji rok prskanja pred berbu plodova i konzumaciju. - većina bolesti loze prezimljuje na i u lišću ili rozgvi. Stoga u vinogradima gdje je to moguće treba orezanu rozgvu iznijeti iz vinograda (spaliti) nikako ostaviti u nasadu, tako da se smanji izvor zaraze. U praksi je utvrđeno da se odstranjivanje lišća u manjim vinogradima isplati pa to vinogradarima i savjetujemo.


43

13.2. Fenološke faze razvoja vinove loze sa osvrtom na ekonomski važne bolesti, štetnike i korovne vrste te osnovne mjere zaštite Da bi vinograd bio uspješno zaštićen od mnogobrojnih bolesti i štetnika od zimskog mirovanja pa sve do berbe, mora se prije svega poznavati osnove biologije, načina života i uvjete pod kojima se neka bolest ili štetnik razvija, a isto tako razvojne faze (fenofaze) vinove loze, kad treba poduzeti preventivne, a kada kurativne mjere zaštite. 13.2.1 Pup u zimovanju

----------------------------------------------------------------------------------------------------•

CRNA PJEGAVOST (preventivno)

Kocide DF, Neoram WG, Cuprablau Z ili Bordoška juha 20 WP, Champion •

PRIMJENA INSEKTICIDA (akarinoze, erinoze, jajašca crvenog voćnog pauka) Prima, Crveno ulje, Basudin 600 EW (štitaste uši, pipe)

Slika 43. Fenofaza pup u zimovanju ( PRSKATI, NAKON OBAVLJENE REZIDBE. UKLONITI OREZANU ROZGVU I SPALITI. DOBRO JE OSTUGATI I SKINUTI STARU KORU SA STABLA ČOKOTA.)

Slika 44. Bijelo do sivkasta boja rozgve s mnoštvom crnih točkica

44

Slika 45. Presjek kroz lucanj zaražen fomopsisom (Foto: A.Karačić)


CRNA PJEGAVOST, FOMOPSIS, EKSKORIOZA

Slika 46. Simptomi crne pjegavosti na listu, mladici i grozdu (Foto: A. Karačić)

Slika 47.Crna pjegavost – zastoj u rastu na početku vegetacije (Foto: A.Karačić)

•

Uzročnik bolesti je gljivica Phomopsis viticola. Simptomi najuočljiviji u vrijeme rezidbe vinove loze, a prepoznaju se po nezdravoj boji rozgve. Rozgva poprima bijelo do sivkastu boju s mnoštvom crnih točkica. Crne točkice (piknidi), vidljive na zaraženoj rozgvi izvor su zaraze, sadrže veliki broj spora (piknospora) koje šire infekciju. Razvoju bolesti najviše pogoduje temperatura opt.23 °C (raspon temp. 1 do 37 ºC) i visoka vlažnost zraka.

•

Na trsovima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladice, a grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera je smanjen.

•

Pošto se radi o kroničnoj bolesti vinove loze, treba biti uporan u suzbijanju. Važno je istaknuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače.

•

Neke od važnih napomena:

- pri kupnji cijepova paziti da su zdravi, - gnojidbu vinograda prilagoditi stvarnim potrebama vinove loze za hranjivom, (osobito paziti na dušik); - kod rezidbe odstraniti svu zaraženu rozgvu, ukloniti iz vinograda i spaliti; - sa “zimskim prskanjem” započeti u najranijim fazama rasta i razvoja loze, po potrebi ponoviti još jednom (nakon 7 dana). Koristiti bakrene fungicide u tri puta jačim koncentracijama, od onih koje se za isti pripravak koriste kasnije u zaštiti od peronospore. • •

Kombiniranje mjera zaštite kroz par godina donosi zadovoljavajući učinak. Jako je bitno poznavanje perioda oslobađanja infektivnih spora (piknospora), te uz praćenje meteoroloških uvjeta poduzeti preventivne mjere zaštite loze.


45

13.2.2. Vunast pup ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• CRNA PJEGAVOST Kocide DF, Cuprablau Z ili Bordoška juha 20 WP, Delan 700 WDG ili Polyram DF, Neoram WG • PEPELNICA i grinje Thiovit Jet, Cosavet DF, Chromosul 80, • INSEKTO AKARICIDNI PRIPRAVCI mineralno ulje

Slika 48. Fenofaza vunasti pup ( ZAŠTITA PRIPRAVCIMA NA OSNOVI BAKRA, “PLAVO PRSKANJE”; AKO JE PROŠLE GODINE BIO JAK NAPAD PEPELNICE, PREVENTIVNO KORISTITI SREDSTVA NA BAZI SUMPORA. U TOKU VEGETACIJE PROVESTI 1-2 SUMPORENJA; ZAPRAŠIVANJA ISPOD TRSOVA. PRIMIJENITI AKARICIDE KOJI SUZBIJAJU MLAĐE RAZVOJNE OBLIKE CRVENOG PAUKA I GRINJE AKARINOZE ) CRVENA LISNA PALEŽ

• Uzročnik gljivica Pseudopeziza tracheiphila. Osjetljivija loza zasađena na pjeskovitom tlu. Bolest se pojavljuje prije plamenjače i zato ponekad može iznenaditi vinogradare. Općenito se može reći da je crvena palež podjednako opasna u rano proljeća i rano ljeto. • Tipičan simptom,uočljive pjege omeđene žilama,listovi se suše i otpadaju • Štete se očituju kao: smanjenje lisne površine u vrijeme bujnog rasta loze prije cvatnje. • Prvo prskanje obaviti kontaktnim fungicidima u vrijeme kad su mladice veličine 8-10 cm, a kasnije prskanje u vrijeme zaštite od plamenjače, i to Ridomil Gold, Quadris i sl. •

Slika 49. Crvena lisna palež – u vinogradu

46

Slika 50. Crvena lisna palež - list


13.2.3. Zeleni vrh pupa

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------• CRNA PJEGAVOST, CRVENA PALEŽ, PERONOSPORA Daconil, Antracol, Mankonor 80 WP ili Dithane DG NeoTec/ Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Cuprablau Z ili Bordoška juha 20 WP, • PEPELNICA i grinje Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, • CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE Envidor, mineralno ulje

Slika 51. Fenofaza zeleni vrh pupa (MLADICA VELIČINE 1-3 cm, KORISTITI ORGANSKE ILI SISTEMIČNE PRIPRAVKE. KVALITETNO PRSKATI UNUTRAŠNJOST TRSA DA BI SE NA PROŠLOGODIŠNJOJ ROZGVI ZAUSTAVIO RAZVITAK PIKNIDA ISPORA (C.PJEGAVOST). KOD IZBORA PESTICIDA UVIJEK IMATI NA UMU DA: INSEKTICIDI (PIRETROIDI) I FUNGICIDI (DITHIOCARBAMATI) UBIJAJU PREDATORSKU PUPULACIJU GRINJA, KOJA JE PRIRODNI NEPRIJATELJ ŠTENIH GRINJA)

ŠTETNE GRINJE NA VINOVO LOZI

Slika 52. Simptomi na listu posljedica posljedica ishrane akarinozni grinja


Slika 53.Simptomi ljetnog napada listova ishrane erinoznih grinja

47

Slika 54. Vuna se katkad može naći i na grozdu

Slika 55. Simptom ranijeg napad akarinoznih grinja izaziva karakterističnu deformaciju lista

1. lozine grinje šiškarice: −

erinoze -Colomerus/Eriophys vitis Pgst. (erion=vuna)

- prezime odrasle grinje u pupoljcima vinove loze - 3-7 generacije godišnje - u prvoj polovini travnja počinje njihova proljetna aktivnost (temp. >15 ºC) - hrena se i polažu jaja u ljuske pupoljaka. Kada se pupoljak otvori, grinje prelaze na listove, gdje na naličju listova sušu sokove. - simptomi napada ovih štetnika su nabrekline (šiške) hrđaste boje na licu lista, na naličju su uleknuća prekrivena vunastom prevlakom. - veliki broj grinja na listu uzrokuje propadanje lista, a grinje se stalno sele na mlađe lišće −

akarinoze - Calepitrimerus/ Phyllocoptes vitis Nal.

- prezime odrasli oblici ispod ljuska pupova i kore trsa - 3-5 generacije godišnje - u fazi bubrenja grinje se zavlače dublje u pup i sišu sokove - uslijed sisanja pupovi se suše ili iz njih istjeraju mladice, koje imaju skraćene internodije i koji rastu u cik-cak smjeru. - uslijed sisanja na naličju listova, listovi su deformirani sa tamnim uzdignutim rubom i šarenom mozaičnom plojkom GLAVNA PROMIŠLJANJA KOD SUZBIJANJA ERINOZA I AKARINOZA: - mogu biti opasne u hladno proljeće, kada vegetacija sporo napreduje - u listove zaražene grinjama lakše prodire uzročnik peronospore - zbog prisutnosti grinja u pupu štetnik se često prenosi zaraženim sadnim materijalom, pa o tom treba voditi računa - dva važna momenta za primjenu akaricida: 1. odmah poslije početka vegetacije i napada grinja na lišću efikasno je primijeniti akaricide. 2. primjena akaricida u trenutku najveće brojnosti grinja sredinom i krajem ljeta Bijelo ulje, Sunspray 7 E (primijeniti samo u zimskom prskanju) Demitan SC i Ortus 5 SC (samo u početku vegetacije) Cosavet DF (fungicid na osnovu sumpora Prima (ulje uljane repice) 48


Slika 56. Grabežljive grinje prirodni neprijatelji erinoza i akarinoza

Slika 57. Typhlodromus pyri –predatorska grinja crvenog voćnog pauka

1.

ostale grinje koje čine štetu na vinovoj lozi

−

voćni crveni pauk Panonychus ulmi Koch

Slika 58. Zimska jaja crvenog voćnog pauka

Slika 59. Odrasli oblik crvenog voćnog pauka

- izraziti polifag (štete radi na velikom broju biljaka) - prezimi u obliku zimskih jaja (zimskim pregledom jaja kontrolira se jačina populacije, kritičan broj je ako se na dužnom metru nađe 500-1.000 jaja) - ima 6-9 generacija godišnje (generacije se isprepleću) - razvoju ovog štetnika pogoduje toplo i suho vrijeme - tipični simptomi: na napadnutom lišću isprva se vide žućkaste točkice koje ubrzo poprimaju ljubičastocrvenkastu ili ljubičastosmedu boju, a koncentrirane su uz žile. Ove se pjege spajaju, i list se suši. Pri kasnijem napadu lišće je svjetlije, žuti i suši se, a može posmeđiti i otpasti. − obični crveni pauk-koprivina grinja Tetranichus urticae Koch - prezimi ispod kore - lika.


49

Slika 60. Ženka i mužjak običnog crvenog pauka

Slika 61. Predatorske grinje (crvena strelica) koprivina grinja (žuta strelica)

Slika 62. Karakteristično žutilo bijelih sorta izazvano ishranom grinja na naličju listova

Slika 63. Jače izražen napad grinja

50


13.2.4. Pojava listića --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• CRNA PJEGAVOST Daconil 720 SC, Universalis, Antracol, Mankonor 80 WP ili Dithane DG NeoTec/ Dithane M-45 ili Folpan 80 WDG, Star 80 WP, Rival, Delan 700 WG ili Polyram DF • PERONOSPORA Daconil, Delan 700 WG ili Polyram DF, Universalis, Antracol • CRVENA PALEŽ (sredstva primjenjena za peronosporu djeluju i na ovu bolest). Daconil, Universalis, Delan 700 WG ili Polyram DF • PEPELNICA Universalis, Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, Slika 64. Fenofaza pojava listića

• CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE Envidor, Demitan • INSEKTICID - AKARICID Vertimec 018 EC+ mineralno ulje

( VELIČINA MLADICE 10-20 cm, VLAŽNO VRIJEME POGODUJE RAZVOJU CRNE PJEGAVOSTI. PRIMJENOM SREDSTAVA PROTIV CRNE PJEGAVOSTI VINOVA LOZA ŠTITI SE OD PLAMENJAČE). PERONOSPORA, PLAMENJAČA

Uzročnik je gljivica Plasmopara viticola (Berk.et Curt.) Berl. et De Toni Ova gljivica prezimljava isključivo na zaraženom otpalom lišću u obliku spora (oospora). Spore su otporne na zimu( podnose i do -26 ºC), a vitalnost mogu zadržati tri godine i više. U svibnju, u toku kišnog i oblačnog vremena (2-3 dana) oospore kliju i nastale zoospore vrše prve primarne infekcije. - Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za primarne zaraze plamenjačom vinove loze su: 1. srednja dnevna zraka u zadnja 2-3 dana treba da je > 11 ºC 2. u zadnja 24 h mora pasti najmanje 10 mm/m² oborina, tako da je zemlja dobro namočena 3. veličina listova najmanje 2-3 cm u promjeru ili mladice moraju imati dužinu barem 10-15 cm 4. da se na lišću kap vode zadrži barem 5-6 sati,(lišće mora biti namočeno bar 10 h) 5. u vinogradu moraju biti prisutne zrele spore (“oospore”i “zoospore“). - Prvi vidljivi znakovi infekcije su žućkaste uljane pjege na licu lista. Na naličju lista ubrzo se u okviru pjege pojavljuje bijeli mašak . Iz te golim okom vidljive bijele prevlake oslobađaju se ljetne spore koje su izvor sekundarnih infekcija. A za ostvarivanje tih sekundarnih infekcija, optimalni uvjeti su : temperatura zraka 18-22 ºC i relativna vlaga >95%. Svako zadržavanje vode na osjetljivim organima >2 h, omogućava sekundarne infekcije. U vegetaciji je moguć veći broj primarnih infekcija i mnoštvo sekundarnih infekcija. Niti jedno do sada poznato sredstvo ne štiti vinovu lozu dulje od 10 dana, a razmak od 12 ili 14 dana dolazi u obzir u uvjetima bez kiše i pri visokim temperaturama zraka. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

51

Silka 65. Uljne mrlje na licu lista (Foto;A.Karačić)

Slika 66. Bijeli mašak na donjoj strani lista čini mnoštvo sporangiofora (Foto:A.Karačić)

Slika 67. Simptomi plamenjače na cvijetu

Slika 68. Simptom na mladici, peteljkovini, vitici

13.2.5. Razvijeni listovi

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Slika 69. Fenofaza razvijeni listovi

52

•

CRNA PJEGAVOST Daconil 720 SC, Antacol WP 70 ili Mikal flash ili Antracol Combi, Alonso, Ridomil Gold Combi, Rival, Cadillac 80 WP, Delan 700 WG ili Polyram DF

•

PLAMENJAČA Daconil, Antacol ili Mikal flash ili Antracol Combi, Ridomil Gold Combi, Rival, Cadillac 80 WP, Delan 700 WG ili Polyram DF

•

CRVENA PALEŽ Daconil, Ridomil Gold Combi, Delan 700 WG ili Polyram DF

•

PEPELNICA Thiovit Jet, Cosavet DF ili Karathane gold 350 EC, Chromosul 80,

•

CRVENI PAUK, GRINJE ŠIŠKARICE Envidor PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

(U KOLIKO JAKE KIŠE ISPERU APLICIRANO ZAŠTITNO SREDSTVO, OBAVEZNO MORAMO PONOVITI ZAŠTITU. PRAVILO DA KONTAKTNA SREDSTVA DJELUJE 7-10 DANA, A SISTEMICI 10-12 DANA U SLUČAJU KIŠNOG VREMENA OVOM SLUČAJU NE VRIJEDI)

13.2.6. Pojava grozdića

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• CRNA PJEGAVOST Ridomil Gold Combi MZ, Alonso ili Fantic F, Rival, Winner, • PERONOSPORA Ridomil Gold Combi MZ, Mikal flash, Rival, Winner • CRVENA PALEŽ Ridomil Gold Combi • PEPELNICA Thiovit Jet i Topas, Cosavet DF ili Sabithane, Rubigan, Collis,

Slika 70. Fenofaza pojava grozdića (PRATITI UVJETE ZA RAZVOJ BOLESTI. OBORINE ISPIRAJU SREDSTVA KONTAKTNOG DJELOVANJA, NOVOIZRASLI PRIRAST VINOVE LOZE ČESTO OSTAJE NEZAŠTIĆEN) PEPELNICA VINOVE LOZE, “LUGA”,”MAĆA”

• Uzročnik je gljivica Uncinula necator (Schwein.) Burrill (=Erysiphe necator Schwein.) konidijski stadij (anamorf) Oidium tuckeri Berk. Bolest se javlja svake godine, i kišne i sušne. Predstavlja prijetnju vinogradarima od ranog proljeća, pa do kraja vegetacijskog perioda. • Prezimi: - u obliku mnogobrojnih plodnih tijela kleistotecija na zaraženom lišću i mladicama (sitna, crna, okrugla plodišta) – ovaj način prezimljenja je značajan za ranu i snažnu pojavu bolesti. - u obliku micelija u zaraženim pupovima – smatra se najvažnijim načinom prenošenja pepelnice u sljedeću godinu. Najčešće od trećeg do šestog pupa na lucnju. • Glavni simptom je pepeljasta prevlaka na površini napadnutih biljnih organa: lišće, peteljkovina, mladice, vitice, cvat, bobice grozda. - Kod jače zaraze, lišće se uvija, postaje tvrdo i poprima metalni sjaj, postepeno žuti, smeđi, osuši se i otpada. - Najveće izravne gospodarske štete od pepelnice su kada pepelnica napadne mlade bobice u intenzivnom porastu. Uslijed napada pepelnice pokožica prestaje sa rastom, pritisak unutarnjeg sadržaja izaziva pucanje boba sve do sjemenke. • Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su: topli, sunčani, i sparni dani (25-33 ºC), sa svježim noćima (12-15 ºC), bez jačih oborina i prosječnim vrijednostima relativne vlage zraka 65% (i više). Kiša nema veliki značaj za ljetno širenje pepelnice. • Suzbijanje pepelnice mora biti organizirano tako da se ona uvijek suzbija preventivno.


53

Slika 71. Mašak na bobama i karakteristični simptom na mladici

Slika 72. Posljedice napada pepelnice na bobama

Slika 73. Pepelnica na rozgvi zrakaste mrlje, čokoladne boje (Foto:A.Karačić)

Slika 74. Uslijed napada pepelnice bobice raspucaju sve do sjemenke

13.2.7. Odvojeni grozdići -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------•

PERONOSPORA Ridomil Gold MZ, Mikal flash, Alonso ili FanticF, Antracol WP 70, Dithane M-45, Euparen multi, Folicur multi,

•

CRVENA PALEŽ Ridomil Gold MZ

•

PEPELNICA Topas 100 EC, Folicur EW250, Folicur multi, Cosavet DF ili Sabithane, tekući sumpor, Rubigan, Collis

•

GROZDOVI MOLJCI Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5FL

Slika 75. Fenofaza odvojeni grozdići 54


(PRATITI UVJETE I NA VRIJEME REAGIRATI SA ZAŠTITOM. PRIPRAVKE KORISTITI PREMA UPUTAMA PROIZVOĐAČA. STALNOM IZMJENOM FUNGICIDA IZ RAZLIČITIH SKUPINA,SPRJEČAVAMO POJAVU REZISTENTOSTI)

TRIPSI Dvije vrste tripsa su ekonomski značajne za stolno grožđe: 1. KALIFORNIJSKI TRIPS Frankliniella occidentalis (Pergande)

Slika 76. Razvojni oblici Frankliniella occidentalis jaja duga 0,2mm, žuto bijela bubrežasta prvo presvlačenje 0,5-0,6mm drugo presvlačenje 1,20-1,30 - nimfe se hrane cvjetovima, listovima i bobama predpuparij 1,20mm puparij 1,30mm - predpupe i pupe se ne hrane i mogu se naći u tlu (1/3 razvoja provodi u tlu) odrasli(mužjak)1mm odrasli(ženka) 1,20mm - odrasli se hrani polenom i cvjetovima - 1-2 generacije godišnje


55

Slika 77. Imago Frankliniella occidentalis - žuta glava - tijelo žuto smeđe (tamniji zimi i u proljeće) - antene sa 8 segmenata, prvi segment žut, ostali više crni, posljednji segment izrazito manji od ostalih - ovipozicija:20-60 jaja po ženiki - u proljeće razvoj traje 25-30 dana - populacija se povećava u cvatnji (kraj svibnja) 2. LOZIN TRIPS Drepanothrips reuteri (Uzel) 77. odrasli Drepanothrips reuteri

Različiti stadiji D.reuteri na unutarnjoj strani lista loze. Često se uočavaju duž gl.žila (nervature), gdje traže sklonište od suše i jakog intenzivne svjetlosti Slika 78. Različiti stadiji Drepanothrips reuteri

56


odrasli žuto-smeđe boje; 0,7-0,8mm 2 generacije godišnje, prezimljujuća forma je imago na kori u proljeće odrasli nagrizaju mlado lišće i odlažu jaja na njemu -nimfe se hrane blizu središnje žile - prva generacija tijekom VI mjeseca - druga generacija VII-VIII

ŠTETE Direktene štete: − − − − −

zakržljali izdanci kovrčanje lišća nekrotične pjege od uboda ovipozicije i ishrane hrđaste i srebrnkaste točke deformacije grozdova

Popratne indirektne štete: −

gljivične kolonije

Slika 80. Oštećenja na mladim izbojima: cik-cak rast, internodiji kratki

Slika 81. Oštećenja na mladim izbojima:, zone strija, lišće oblika žlice

Slika 40. kovrčanje lišća

Slika 83. oštećeno lišće


57

Slika 84. Ožiljici u obliku morske zvijezde na bobicama uzrokovani hranjenjem tripsa na mladim bobicama

Slika 85. Okrugle pjege na zrelom grožđu oko mjesta gdje trips polaže jaja, vidljivo kao mali ožiljci

Slika 86. Oštećenja na 1-godišnjim mladicama, karakteristične zone strija

Slika 87. Zone strija

MONITORING Praćenje na stonom grožđu Praćenje počinje od cvatnje do stvaranja ploda sa 4 plave ploče po ha, (skupljanje svaka 3-4 dana) i trešnja 100 grozdova u prozirne plastične vrećice ili na bijele plahte.

Slika 88. Plave ljepljive ploče 58


KRITIČNI BROJEVI Fenološka faza

hvatanje na plave ljepljive ploče (trapovi)

Početak cvatnje

>5-10 tripsa : tretiranje

cvjeta 25%

>15-20 tripsa: tretiranje

3-5 tripsa/grozdu: tretiranje

cvjeta 50%





zametnute bobe

uzimanje uzoraka

kritičan broj bio bi: 6 tripsa/cm

2

MJERE KONTROLE Kulturne mjere: Sjetva Phacelia tanacetifolia (ožujak) , koju trips napada i može prepoloviti štete od tripsa. Biološke mjere: Biološka kontrola: predatorski tripsi (Aelothrips fasciatus), Phytoseidae (Amblyseius cucumeris) i Anthocoridae (Orius spp.). Rađeni su pokusi sa Orius laevigatus koja ne daje dobre rezultate Kemijske mjere: U svijetu se koriste sljedeće aktivne tvari: acrinatrin, metiocarb, spinosad

Slika 89. Facelija Phacelia tanacetifolia

Slika 90. Predatorska grinja koja napada mlade od D.reuter

GROŽĐANI MOLJCI Dvije vrste moljaca mogu biti štetne u vinogradu: pepeljasti grožđani moljac Lobesia botrana (Denis&Schiffermüller) - godišnje ima 3-4 generacije žuti grožđani moljac Eupoecilia ambiguella (Hb.) - godišnje ima 2-3 generacije Dinamika njihovog pojavljivanja i jačine populacije razlikuje se od regije do regije, a klimatski uvjeti pri tom su od velikog značaja. Generalno se može konstatirati da: žuti moljac za svoj razvoj zahtijeva visoku vlažnost zraka i manje vrijednosti temperature, dok pepeljasti treba vrlo toplo razdoblje uz osrednju vlažnost zraka. Obje vrste moljaca prezimi u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima trsa ili oko njega. FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

59

Glavna biljka domaćin za ove štetnike je Daphne gnidium i vinova loza, često se nalazi i na biljkama iz rodova: Ligustrum, Medicago, Trifolium, Prunus, Rubus, Arbutus, Rosmarinus, Olive, Mirth Let leptira prve generacije (“prezimljujuća”) počinje od travlja (kada kroz nekoliko dana srednja dnevna temperatura uzastopno prelazi vrijednosti 10 ºC), vrhunac leta u svibnju. - jedna ženka može položiti od 50-90 jaja. - trajanje razvojnih stadija prve generacije: jaje (embrionalni razvoj) 6 dana, stadij ličinke 35 dana, stadij pupe 10 dana Let druge generacija („ljetna”) i vrhinac leta od lipanja - srpanja, jaje se razvije za 4-5 dana, ličinka i pupa za 20-25 dana. Let druge generacije i pojava njihovih gusjenica smatra se opasnim. Jedna ličinka u prosjeku ošteti 4-9 bobica, a svojim štetama omogućuju nesmetani razvoj sive plijesni. Smatra se da je: 3-4 gusjenice tijekom srpnja na 100 grozdova je štetno. - treća generacija završava u kolovozu - let četvrte generacije u rujnu - druga i treća generacija izaziva velika oštećenja, uključujući propadanje grozdova na koje se dodatno naseli Botrytis. Za praćenje pojave i određivanje rokova suzbijanja potrebno je: • pratiti pojavu leta leptira • pratiti klimatske uvjete • vršiti kontrolu pojave jaja • vršiti kontrolu pojave prvih oštećenja Optimalno rokovi suzbijanja su: dani neposredno uoči izlaska gusjenica iz odloženih jaja, a određuju se praćenjem: kritičnog broja leta leptira i zbrojem aktivnih temperatura potrebnih za razvoj jaja. tj. prof. Ciglar ističe da je optimalni rok suzbijnja, kada se dođe do zbroja srednjih dnevnih temperatura od 110 ºC od dana pojave leptira u većem broju (75 leptira po trapu kumulativno) (min.+max.): 2 – (10) = 110ºC - sustavnim praćenjem populacije grožđanih moljaca primjenom fromona, te provjerom i revizijom kritičnih brojeva, uz ciljano tretiranje kemijskim sredstvima (naturaliti: Laser KS; biotehnički pripravci: Match EC 050, Nomolt SC, Mimic SC, Runner 240 SC, Avaunt 15 SC, selektivni organo-fosfati: Reldan 40 EC) ovi štetnici se na prilično jednostavan način mogu kontrolirati i suzbijati.Važan je učinak i prirodnih biotičkih faktora koji izazivaju mortalitet ovih štetnika: parazitoidi (više od 15 vrsta Hymenopetra) i predatori (zlatooka Chrysoperla carnea),a najvažniji abiotički faktor su visoke temperature u proljeće, koja ubija jaja. Slika 91. Odrasli oblik zlatooke (Foto:A.Karačić)

60


Slika 92. Oblik prezimljenja

Slika 93. Rani napad grozdovog moljca

Slika 94. Kasni napad grozdovog moljca

Slika 95. Napadnute bobice centar oko kojih se širi Botrytis

Slika 96. Pepeljasti grožđani moljac „uhvaćen“ na ljepljivu površinu „trap-a“(Foto:A.Karačić)

Slika 97. Ferotrap = lovka sa ampulom koja sadrži feromon (Foto:A.Karačić)


61

13.2.8. Odvojeni cvjetni pupovi ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Ridomil Gold MZ, Verita fenomen, Alonso ili Fantic F, Revus MZ, Acrobat MZ ili Forum star • PEPELNICA Topas 100 EC, Folicur WP 25, Cosavet DF ili Sabithane, Rubigan, Collis, Stroby, • INSEKTICIDI (savijači) Match, Decis, Runner 240 SC ili Sumialfa 5 FL

Slika 98. Fenofaza odvojeni cvjetni pupovi ( TOPLI I SPARNI DANI POGODUJU RAZVOJU PEPELNICE TE SE PREPORUČUJE KORIŠTENJE SISTEMIČNIH PRIPRAVAKA, KOJIMA SE MOŽE DODATI JEDAN OD SUMPORNIH PRIPRAVAKA, KOJEG KORISTIMO U POLA DOZE OD MAKSIMALNO PREDVIĐENE U UPUTAMA) 13.2.9. Po završetku cvatnja ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Pergado ili Revus MZ, Profiler ili Melody Duo, Fantic F ili Fantic M, Acrobat MZ ili Forum star • PEPELNICA Talendo SC 500, Nativo 75 WG, Sabithane ili Systhane 12 E + Cosavet DF, Postalon 90 SC, Stroby WG, Vivando, • SIVA PLIJESAN Teldor, Pyrus 400 SC, Cantus Slika 99. Fenofaza cvatnja (DA BI UBRZALI DJELOVANJE SISTEMIČNIH FUNGICIDA, POTREBNO IM JE DODATI KONTAKTNI FUNGICID KAO ŠTO JE npr., CHROMOSUL 80 ( Thiovit jet,…) I TO U MINIMALNOJ KONCENTRACIJI OD 0,2 %) POČETAK I ZAVRŠETAK CVATNJE: • U SAMOJ CVATNJI NE PREPORUČA SE PRSKANJE, OSIM U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA JAKIH KIŠA, KAD SE KORISTE PRIPRAVCI KOJI SU SE KORISTILI PRED CVATNJU. • U PREPORUKAMA NALAZIMO PRSKANJA PRED CVATNJU I NEPOSREDNO NAKON CVATNJE, KADA SE KORISTE KOMBINIRANI FUNGICIDI SISTEMIČNO - KONTAKTNOG DJELOVANJA, KOJI ĆE SE NAKON PRSKANJA RASPOREDITI PO CIJELOJ LISNOJ MASI I BOBICAMA. 62


13.2.10. Zametnute bobice ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Revus MZ ili Pergado, Mikal premium F, Melody Duo, Fantic F ili Fantic M, • PEPELNICA Talendo, Nativo ili Falcon, Domark 40 ME, Cosavet DF, Postalon 90 SC, Crystal, Stroby WG • SIVA PLIJESAN Chorus • GROŽĐANI MOLJCI Decis, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC, Slika100. Fenofaza zametnute bobice (karakteristično blago smeđe-crvenkasto obojene buduće bobice, znak da su oplođene) (VODITI RAČUNA O BROJU DANA IZMEĐU PRSKANJA, VREMENSKIM PRILIKAMA. ” NITI JEDNO DO SADA POZNATO SREDSTVO NE ŠTITI VINOVU LOZU DULJE OD 10 DANA, A RAZMAK OD 12 ILI 14 DANA DOLAZI U OBZIR U UVJETIMA BEZ KIŠE I PRI VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA”.) SIVA PLIJESAN •

Uzročnik gljivica Botrytis cinerea Pers.

•

Bolest visokog standarda

• Razvoj gljive ide u tri faze: - saprofitska - zelene plijesni - sive plijesni – posebno štetna

Slika 101. Siva plijesan na grozdu


• Preventivne mjere: - skidanje nepotrebnog (starog) lišća - optimalnija upotreba mineralnih gnojiva osobito dušika - uzgoj loze što prozračniji - okvirni termini prskanja - nakon cvatnje, pred zatvaranje grozda i nakon 15 dana po završenom drugom prskanju. • Zaštita protiv sive plijesni provodi se u zoni grožđa

63

13.2.11. Porast bobica --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Revus MZ ili Pergado, Eclair 49 WG + Antracol, Fantic F ili Fantic M, Ridomil Gold MZ, Cabrio Top, • PEPELNICA Talendo, Eclair 49 WG, Domark 40 ME, Cosavet DF, Crystal, Postalon 90 SC, Topas, Rubigan, Cabrio Top, • SIVA PLIJESAN Chorus • INSEKTICID (savijači) Match, Sumialfa 5 FL, Runner 240 SC,

Slika 102. Porast bobice

13.2.12. Pred zatvaranje grozda

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Quadris ili Universalis, Bakreni antracol, Eclair 49 WG+ Antracol, Galben C, Champion 50 WP ili Champion 50 WP + Folpan 80 WDG • PEPELNICA Quadris ili Universalis i Thiovit Jet, Eclair 49 WG, Crystal ili Cosavet DF • SIVA PLIJESAN Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC, • INSEKTICID (savijači) Match, Mimic ili Runner 240 EC, Nomolt, Slika 103. Pred zatvaranje grozda

64


13.2.13. Zatvaranje grozda

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Ridomil Gold Plus, Cuprablau Z, Champion 50 WP, Delan 700 WDG, • PEPELNICA Thiovit Jet, Karathane EC ili Močivi sumpor, Vivando • SIVA PLIJESAN Cantus, • INSEKTICID (savijači) Nomolt,

Slika 104. Zatvaranje grozda (PRIMJENA KONTAKTNIH SREDSTVA U RAZMAKU OD 8 – 10 DANA, A SISTEMIČNIH SREDSTVA 10 – 14 DANA. ZAŠTITU VRŠITI RANO UJUTRO ILI KASNO NAVEČE.) SPIRANJE PEPELJASTIH PREVLAKA (PEPELNICE) SA GROZDOVA: 1. na 100 litara vode - 125 g kalijeva hipermangana + 2 kg gašenog vapna. Ovom otopinom se ispiru grozdovi, a sljedeći dan se lozu zaštiti bilo kojim fungicidom protiv pepelnice. – recept iz literature. 2. 0,5% urea + neki sistemični fungicid protiv pepelnice. Otopiti ureu u vodi i ostaviti par sati da odstoji ( jer neposredno nakon miješanja sa ureom dolazi do pada temperature otopine) – recept iz prakse. 13.2.14. Šaranje -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------• PERONOSPORA Kocid, Bakreni antracol, Galben C, Champion 50 WP, Nordox, Bordoška juha • PEPELNICA Thiovit Jet, Crystal ili Cosavet DF, Chromosul 80, • SIVA PLIJESAN Switch, Mythos, Teldor, Pyrus 400 SC

Slika 105. Fenofaza šaranje

• GROZDOVI MOLJCI (po potrebi) Karate Zeon, Nomolt,

( PRILIKOM ZADNJIH TRETIRANJA, VODITI RAČUNA O KARENCI KORIŠTENIH SREDSTAVA, TE O VREMENSKIM UVJETIMA, KAO I SORTIMENTU VINOGRADA OBZIROM NA VRIJEME DOZRIJEVANJA GROŽĐA. SUMPORNA SREDSTVA NE SMIJU SE UPOTREBLJAVATI NA TEMPERATURAMA IZNAD 27ºC) FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

65

Slika 106. Oštećenja od primjene sumpornih sredstava Slika 107. Oštećenja od primjene sumpornih sredstava na visokim temperaturama (Foto:A.Karačić) na visokim temperaturama (Foto:A.Karačić)

13.2.15. Zreli grozd ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------•

SIVA PLIJESAN

Switch 62,5 WG, Teldor, Mythos, Pyrus 400 SC

Slika 108. Fenofaza zreli grozd (Foto:A.Karačić) KOD ZADNJIH TRETIRANJA TREBAMO SE PODSJETITI DA: - VAŽNOST OČUVANJA ZDRAVIH LISTOVA IMA DIREKTNU VEZU SA STVARANJEM SLADORA U GROZDU, - PERONOSPORA PREZIMLJAVA U OTPALOM LIŠĆU A PEPELNICA U PUPU, LIŠĆU, ROZGVI (AKO OČUVAMO LISTOVE ZDRAVE, ZA OČEKIVATI JE MANJI NAPAD PERONOSPORE I PEPELNICE SLJEDEĆE GODINE), - VODITI RAČUNA O KARENCI SREDSTAVA

66


13.3. Virusi, virusima slični organizmi (virus like), viroidi, fitoplazme na vinovoj lozi Na vinova loza je registrirano 55 različitih virusa, više virusima sličnih bolesti (virus like), 9 unutarstaničnih prokariota (phitoplasme i xilem bakterije) i 5 viroida. Od toga gospodarski najvažniji su: 1.

Kompleks degeneracije i virusi koji idu uz degenaeraciju:

- Grapevine fanleaf virus GFLV- lepezavost lista vinove loze i - Arabis mosaic virus ArMV- virus mozaika gušarke 2.

Kompleks uvijenih listova i virusi koji idu (uz ovaj komleks):

- Grapevine leafroll-associated virus 1 (GLRaV-1) – uvijenost lista pridruženi virus 1 - Grapevine leafroll-associated virus 3 (GLRaV-3) – uvijenost lista pridruženi virus 3 3.

Tipovi naboranosti drveta vinove loze: Grapevine A (GVA)

4.

Fleke komlex GFkV – za podloge – virus šarene pjegavosti lista

5.

Tri fitoplasm-e (mikoplazme)

Slika 109. Listovi koji pokazuju različite simptome, a koji bi upućivali na prisutnost virusa


67

13.3.1. Zašto su važni virusi? Virusi i njima slični organizmi uzrokuju znatne štete, koje ovise o intenzitetu njihove prisutnosti i osjetljivosti sorte. Najvažnije štete su: - trsovi zaraženi virusima i njima sličnim organizmima pokazuju veću osjetljivost na: druge bolesti i različite ekstremne klimatske uvjete, zbog čega su ovi čokoti kraćeg životnog vijeka - trsovi zaraženi sa virusima i njima sličnim organizmima imaju manji urod, manji postotak šećera (pogotovo trsovi zaraženi sa više različitih virusa) - podloge i plemke zaražene virusima i njima sličnim organizmima otežano stvaraju kalus u procesu proizvodnje cjepova pa je uspjeh cijepljenja manji. - slabije ožiljavanje reznica i cijepova - kasnije kretanje pupoljaka u proljeće - zaostajanje u porastu mladice, koja ostaje tanja 13.3.2. Simptomi virusnih oboljenja su različiti:

Slika 111. Različiti oblici žutog mozaika

Slika 113. Lepezasti listovi (fanleaf simptom)

68

Slika 112. Pojedini trsovi i dijelovi trsa pokazuju različita mozaična žutila PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

Slika 114.Nazubljenost listova karakterističan za GFLV

Slika 115. Rašljanje- metličavost pouzdan znak virotičnosti

Slika 116. Abnormalni izboji Slika 117. Žuti mozaik upućuje Slika 118.Simptomi prošaranost deu fanleaf inficirane loze na prisustvo GFLV virusa formiranog rasta uzrokovani fan leaf virusom Slika 120. Simptom žutih mrlja je simptom koji upućuju na viroid (pet različitih viroida napada vinovu lozu)

Slika 121. Simptom ispruganosti vena je znak prisustva virusa GFLV + viroida GYSVd= Grapevine yellow speckle Slika 119. Osipanje/rehuljavost grozdova može biti izazvano fanleaf virusom


69

Slika 122. Usporedbe kod stolne sorte (lijevo virotičan, desno zdrav grozd)

Slika 123. Usporedbe kod vinske sorte (lijevo virotičan , desno zdrav grozd)

Slika 124. Žuta prošaranost lista uzrokovana Arabis mosaic virus (ArMV)

Slika 125. Prošaranost i deformacije lista v.loze uzrokovano destruktivnim sojem ArMV

Slika 126. Grozdovi zdravog (A) i oboljelog (B) stolnog grožđa od GLRaV

Slika 127. Uvijenost listova kao posljedica napada GLRaV

70


Slika 128. Uvijenost lista leafroll simptom

Slika 129. Simptomi karakteristični za Fleck virus GFkV

Slika 130. Simptom ižljebljenosti drveta podloge Kober 5BB koju izaziva GVA virus; karakteristične uzdužne udubine ispod spojnog mjesta

Slika 131. Najvažniji vektori GVA virusa: Planococcus citri, Pl.ficus, Pseudococcus longispinus, Ps.affinis, Ps.comstocki, Neopulvinaria innumerabilis


71

NEMATODE SU VAŽNI VEKTORI VIRUSA NA VINOVOJ LOZI

Slika 132. Gale izazvane root knot nematodama (nematode korjenovog čvora) i izgled nadzemnog dijela

Slika 133. Ciste na korijenu vinove loze

Sve nematode na v.l. su paraziti korijena: Dva osnovna tipa simptoma, svrstavaju sve nematode v.l. u dvije skupine: - specifične korijenove malformacije i izobličenosti korijena (gale) - nekrotične lezije Glavne grupe nematoda koje napadaju v.l.: 1. 2. 3. 4. 5.

72

root-knot nematode (čvor) Meloidogyne spp. bodežaste nematode Xiphinema spp. (X.diversicaudatum prenosi AMV virus , Xiphinema indeks prenosi GFLV virus) nematode sa lezijama Pratylenchus spp. citrus nematode Tylenchulus semipenetrans mediteranske bubrežaste nematode Rotylenchus macrodoratus


13.3.3. Fitoplazmatska oboljenja: Za vinograde su važna fitoplazmatska (mikoplazmatska ) oboljenja (žutice vinove loze), koje su razvrstana u tri skupine: 1. Grapevine yellows phytoplasmas 2. Bois Noire (BN) 3. Flavescence dorée (FD) Bez obzira na vrstu fitoplazmatskih oboljenja , simptomi su manje ili više isti. Početna faza: − parcijalna promjena boje listova − pojava nekroza između glavnih nerava U kasnijoj fazi: − uočljivo savijanje ruba lista prema naličju − skraćivanje internodija − atipična razgranatost mladica Promjena boje listova varira i zavisi od sorte vinove loze. Generalno se može reći da kod crnih sorti boja listova je tamno ljubičasta do svijetlo crvena, a kod bijelih sorti boja listova je svijetlo žuta do zlatno žuta. Sl. 92. Glavni simptomi koji upućuju na fitoplamatska oboljenja

Slika 134. Glavni simptomi koji upućuju na fitoplamatska oboljenja


73

Slika 135. Scaphoideus titanus (Ball) vektor Flavescence dorée (Carraro et al., 1994)

Slika 136. Hyalesthes obsoletus (Signoret) vector Bois vector Bois noir

Stalnim i sve češćim pojavljivanjem: virusnih, virusima sličnih (virus like), viroidimnim i fitoplazmatičnim oboljenjima vinove loze, pogoršava se zdravstvena ispravnost (fitoosanitarni sitatus) vinove loze u cjelini što ukazuje na neophodnu sistemsku obradu materijala: serološkim i molekularnim metodama detekcije, odnosno pouzdanije identifikacije istih. Poznavanje i suzbijanje vektora (cikade, psile, nematoda) predstavlja važnu mjeru sprečavanju širenja ovih bolesti. Naime, problemi virusnih i fitoplazmatskih oboljenja u BiH (posebno u Hercegovini) praktično neistraženo. U dogledno vrijeme, kada se osposobi laboratorij za analizu i detekciju virusa biti će moguće na Federalnom agromediterasnkom zavodu obaviti analizu biljnog materijala na prisutnost gospodarski najznačajnijih virusa i njima sličnih organizama vinove loze.

74


13.4. Korovi u vinogradu

Slika 137. Dobro riješeno pitanje zakorovljenosti Na građu i sastav korova u vinogradu snažan utjecaj imaju čovjek. Prilagodba korova gajenoj biljci (u ovom slučaju vinogradu) i agrotehničkim mjerama koje se primjenjuju pri njegovom uzgoju omogućava opstanak korova bez obzira na stalne mjere borbe koje čovjek poduzima u cilju njihovog suzbijanja. Dok se druge štetočinje javljaju povremeno, dotle korovi djeluju neprestano što ukazuje na neophodnost stalnih mjera borbe protiv korova, kao i na teškoće oko njihovog suzbijanja. Smanjenje prinosa je krajnji i opći rezultat djelovanja korova na vinovu lozu. Ekonomski najznačajnije korove intenzivnih nasada vinograda dijelimo prema vremenu kretanja na: -zimsko-proljetne - proljetno-ljetne - kasno ljetne, odnosno jesenje korove Korovi u vinogradu se mogu suzbijati jednim od sljedećih načina: 1. obradom tla oruđima (jesenska obrada, podrivanje, zagrtanje, proljetna i ljetna obrada tla) 2. zatravljivanjem površine tla i košnjom ostavljanje malča u nasadu 3. primjenom herbicida širom ili u trake U modernim nasadima vinove loze najčešće je riječ o primjeni kombinacije dva ili više zahvata istodobno. Na primjer, međuredni prostor se zatravni, a korov unutar reda suzbijamo jednokratnom ili višekratnom primjenom različitih herbicida.


75

Tablica 1. Herbicidi koji imaju primjenu u vinogradu trgovački naziv

djelatna tvar

Cidokor Herkules Mentor Ouragan sistem 4 Clinik Roundup biactive Herbocid Tender Dominator

glifosat

Basta 15

glufosinat

Casoron G

diklobenil

Goal Galigan 240 EC

oksifluorfen

Fusilade super

fluazifop

Focus ultra

cikloksidim

Reglone forte Fortelon spada u vrlo opasna sredstva Gramoxone čija prodaja nije dozvoljena pojedincima

dikvat

parakvat

Slika 138. Reakcija biljke na herbicid (glifosat)

76

Slika 139. Oštećenje od herbicida


Napomena: U ove troškove nisu uključeni troškovi sustava za natapanje koji se danas kreću po hektaru zavisno od veličine vinograda od 6000 do 8000 KM.


77

LITERATURE: 1. Ciglar, I. (1998): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Čakovec 2. Cvjetković, B. (1997-1998): Specijalna fitopatologija, predavanja 3. Cvjetković, B. i Miličević, T.: Crna pjegavost (Phomopsis viticola Sacc.) i dalje aktualan problem vinograda u Hercegovini, 4. Leko, M. i Karačić, A. (2006): Priručnik o zasnivanju nasada vinove loze 5. Maceljski, M. (1999.): Poljoprivredna entomologija, Čakovec 6. Miroševć, N. (2007): Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo 7. Numić, R.M. i Peljto, A.: Botrytis cinerea Pers. na vinovoj lozi u Hercegovini 8. Simon, J. (2001):Velika knjiga o vinu 9. Šimunović, V.(2004): Podizanje novih nasada vinograda 10. CD Crop Protection Compendium Edition2005 11. Martelli, G.P. i Boudon-Padieu E. (2006):Directory of Infectous Diseases og Grapevines and Viroses and Virus-like Diseases of the Grapevine Bibliographic Report 1998-2004 Options méditerranéennes Série B n.55, CIHEAM-IAMB 11. Glasilo biljne zaštite, (2009.), Zagreb 12. Programi zaštite bilja (2009.) kemijski kuća: Chromos agro, AgroChem, Bayer Crop Science, Syngenta, BASF, Karsia… Agriculture and Agri-Food Canada www.agr.gc.ca Disease Diagnosis http://www.winetitles.com.au/diagnosis/index.asp EPPO certifikati: http://archives.eppo.org/EPPOStandards/certification.htm FAO: http://www.fao.org/ Michigan State University http://web1.msue.msu.edu/fruit/concrdgw.htm

78



79

PRIRUČNIK ZA PODIZANJE VINOGRADA SA ZAŠTITOM VINOVE LOZE

Recommend Documents