Ptanja za usmeni: 1. ŠTO JE J E MENADŽM MEN ADŽMENT ENT ? Menadžment Menadžment je vještina postizanja nečega pomoću drugih osoba. ( Hellriegel 2. NABROJITE TEMELJNE ZNAČAJKE MENADŽMENTA ! ". rad s drug drugima ima i pomo pomoću ću drug drugih ih #. ostva ostvariv rivanj anjee postav postavlje ljenih nih $ilje $iljeva va %. posti postizan zanje je e&i'asn e&i'asnost ostii i e&e'ti e&e'tivno vnosti sti . postizan postizanje je rezula rezulatat tat uz ograničen ograničenee resurs resursee ). djelov djelovanj anjee u prom promjen jenjiv jivoj oj o'ol o'olini ini 3. TKO JE MENADŽER I ŠTO ON RADI? Menadžer je osoba 'oja ovisno o pozi$iji 'oju obnaša u menadžmentu ima &omralna ovlaštenja i odgovornosti za: planiranje poslova poslova i radnih zadata'a zadata'a *onošenje odlu'a +rganiziranje +rganiziranje rada i poslovanja ,ngažiranje ljudi i usmjeravanja a'tivnosti • • • •
4: NABROJITE KLJUČNE PRETPOSTAVKE ZA EFEKTIVNOG I EFIKASNOG MENADŽERA ,'ivan vo-a reira pozitivnu radnu o'olinu +sigurava mogućnost ostvarenja viso'ih per&ormansi +sigurava poti$anje za viso'e per&ormanse • • • •
!. NABROJITE RAZINE MENADŽMENTA MENADŽMENTA I OBJASNITE KOJE SU NJI"OVE ODGOVRNOSTI Vrhovni menadžment de&inira: / misiju / viziju / strategiju strategiju00 te 'ontrolira 'ontrolira u'upnu u'upnu izvedbu izvedbu i izvedb izvedbee na nižim razinama razinama.. Srednji menadžment 1 razina
poslovnih organiza$ijs'ih organiza$ijs'ih jedini$a ili glavnih odjela 1 odgovormi za rezultate tih jedini$a i odjela.
Niži menadžment 1 razina
nižih organiza$ijs'ih jedini$a u o'viru 'ojih se izravno realiziraju r ealiziraju
proizvodi i usluge. usluge.
#. NABROJITE VRSTE MENADŽERA PREMA DJELOKRUGU ODGOVORNOSTI MENADŽERA / 2lav lavni menad nadžer ( 34+ 34+ / *iviz ivizio ionnalni lni me menadž adžer / 5un'$ijs'i men menadžer / 6inijs' 6inijs'ii menad menadže žerr ( rad rad orga organiz niza$ a$ijs' ijs'ih ih jedi jedini$ ni$aa / 7tabni 7tabni menadž menadžer er ( odgovorn odgovornii za orga organiza niza$ijs'e $ijs'e jedini$e jedini$e potpo potpore re linijs'im linijs'im jedini$am jedini$amaa / Proje' je'tni men menadžeri
"
$. NABROJITE I OBJASNITE PODJELU ULOGA MENADŽERA PREMA MINTZBERGU Informacijske uloge:
". osoba soba za nadz nadzor or #. pren prenos osit itel eljj in&om in&omra ra$i $ija ja %. glas glasno nogo govo vorn rni' i'
Interpersonalne uloge:
. repr repreezenta ntant ). vo-a 8. osoba soba za veze
Uloge odlučivanja:
9. poduzetni' . 'ore'tor ;. alo' alo'at ator or resu resura ra "<. prego pregovar varač ač
%. OPIŠI POVIJESNA RAZDOBLJA I RAZVOJ ORGANIZA&IJE I MENADŽMENTA MENADŽMENTA ! ". Feudalna organiacija . 1 &eudalno upravljanje0 zemlja0 zemlja0 'asno poljoprivredno poljoprivredno razdoblje #. Funkcionlana organiacija U ! forme ! I" generacija menadžmenta 0 rad0 rano industrijs'o razdoblje %. Visoka hijerarhija ! II" generacija menadžmenta 0 'apital0 'asno industrijs'o razdoblje: / $entra tralizi lizira rana na = 1 &orm &ormaa / de$e de$ent ntra rali lizi zira rana na M 1 &orm &ormaa i H 1 &orm &orma. a. . #atrična organiacija ! III" generacija menadžmenta 0 'apital0 'asno industrijs'o razdoblje ). $ompjutoriirana visoka hijerarhija ! IV" generacija menadžmenta 0 'apital0 'asno industrijs'o razdoblje 8. Umrežena organiacija ! V" generacija menadžmenta 0 znanje0 rano razdoblje znanja '. NABROJITE FAYOL OVI" 14 NAČELA KOJA SU OP(ENITO PRIMJENJIVA ZA SVE ORGANIZA&IJE ". podje odjela la rada rada #. ovla ovlašt šten enja ja i odgo odgovo vorn rnos ostt %. dis$iplina . jedi jedins nstv tvoo zapo zapovi vije jeda danj njaa ). jedi jedins nstv tvoo usm usmje jere renj njaa 8. podčin podčinjav javanj anjee osobnih osobnih općim općim intere interesim simaa 9. nagra gra-iv -ivanje nje . ravnotež ravnotežaa izme-u izme-u $entra $entraliza$ liza$ije ije i de$entrali de$entraliza$i za$ije je ;. s'ala s'alarni rni lana$ lana$ zapov zapovije ijedan danja ja "<. "<. red red "". "". pravedno pravednost st "#. stabilnos stabilnostt zaposlen zaposlenja ja "%. ini ini$ij $ijati ativa va ". 'ooperati 'ooperativni vni duh duh
#
1). KOJI TEORETIČAR JE KARAKTERISITIČAN TA OPERATIVNI PRISTUP? NAVEDITE KLJUČNA OBILJEŽJA % &a'lor
/ mjerenje radnih vremena % pet tipva odluka:
". #. %. . ).
strategija pozi$ioniranja lo'a$ija postrojenja tehnološ'i izbori upravljanje 'valitetom upravljanje zalihama
11. OBJASNITE BIHEVIORISTIČKI PRISTUP MENADŽMENTU >emelji se na pretpostav$i da 'ombina$ije odre-enih &a'otra utječe na ljuds'o ponašanje u organiza$iji 'oje bitno utječe na e&i'asnost u radu. adata' menadžmenta je: / prepoznati motive zaposlenih / djelovanjem na te motive izazvati željena ponašanja ljudi te njhov puni angažman 12. OBJASNITE TEORIJE * I + / *uglas M$2regor &eroija (:
/ / / /
čovje' ne voli rad treba ga prisiljavati na rad 'ontrolom i metodama prisile ljudi vole da se njima ru'ovodi ljudi žele izbjeći odgovornost
&eorija ):
/ / / /
rad je čovje'u prirodno potreban 'ao igra i odmor zaposleni$i su motivirani ljudi žele preuzeti odgovornost menadžment mora omogućiti zaposlenima da se razvijaju i potvr-uju osvarujući $iljeve organiza$ije 'ao i svoje vlastite
13. OBJASNITE SUSTAVNI PRISTUP I KRITIKE TOG PRISTUPA @ustavni pristup je utemeljen na teoriji sustava. +n polazi od pretpostav'e da je poduzeće sustav jer se sastoji od većeg broja podsustava 'oji su me-usobno povezani i ovisni. +no je otvoreni sustav jer je povratnim vezama povezano sa svojom o'olinom ili širim sustavim au 'ojima je oo podsustav. 14. OBJASNITE BIT SITUA&IJSKOG PRISTUPA >emelj situa$ijs'og pristupa je stav da menadžment ovisi o situa$iji u 'ojoj serealizira pa na njega utječe niz situa$ijs'ih &a'tora: ". o'olina #. strategija %. veličina . tehnologija ). starost poduzeća
%
Mintzberg: % pretpostavka sukladnosti (organiza$ijs'o stru'turiranje obavlja se ta'o da se
obiljeja organiza$ijs'e stru'ture prilago-avaju &a'torima situa$ije0 ta'o da stru'uiranje zadovolji us'la-enost situa$ijs'ih &a'tora i obilježja organiza$ijs'e stru'ture % pretpostavka o*lika zahtijeva internu us'la-enost obilježja organiza$ijs'e stru'ture 1!. ATRIBUTI SAVRŠENOSTI TVRTKE PREMA PETERSU I ,ATERMANU? ". s'lonost a'$iji #. približavanje mušterijama %. autonomija i poduzetništvo . proizvodnost pomoću ljudi ). oslona$ na temeljne vrijednosti 8. držanje onoga šta znaš 9. jednostavan organiza$ijs'i obli'0 uza' štab . istodobno labavo 1 čvrsti pristup 1#. NABROJITE TRI KLJUČNA ATRIBUTA KOJI FORMIRAJU MAGIČNI TROKUT PREMA PETERSU I AUSTINU Anova$ija 1 upa$ 1 @uradni' 1$. PETERSOVE UPUTE KRITIČNE ZA USPJE" OBU"VA(AJU KOJI" PET PODRUČJA? ". bezuvjetna orijenta$ija u 'orist 'up$a #. brze i prave inova$je %. razvijanje &le'sibilnosti osposobljavanjem i poti$anjem suradni'a . razvijanje s'lonosti promjenama u menadžmentu0 organiza$iji i suradni$ima ). razvijanje sustava za 'aotični svijet0 nove in&orma$ijs'e sustave i 'ontorlne mehanizme0 strategije razvoja poten$ijala poduzeća0 de$entraliza$ija 1%. NAVEDITE POSTAVKE &ROSB+-- VJEČNO USPJEŠNE ORGANIZA&IJE ". ljudi rutins'i rade dobro #. rast je unosan i postojan %. unaprijed se predvi-aju potrebe 'upa$a . promjene se planiraju i njima se upravlja ). ljudi su ponosni što tu rade 1'. NAVEDITE KOJI UVJETI SU KARAKTERISTIČNI ZA DANAŠNJI MENADŽMENT / nagli razvoj 'ompjuters'e i 'omuni'a$ijs'e tehnologije / sve veći postota' bogatijih ali i zahtijevnijih 'upa$a / globaliza$ija poslovanja i rast 'on'uren$ije / brze promjene svijeta poslovanja 2). NAVEDITE KOJI PRISTUPI I KON&EPTI SE JAVLJAJU U MENADŽMENTU KAO ODGOVOR NA SUVREMENE UVJETE U POSLOVANJU? Menadžment sveu'upne 'valitete >BM Cen$hmar'ing +rijenta$ija na temeljne a'tivnosti Cusiness pro$ess reengineering @trateš'a udruživanja0 zajednič'a ulaganja • • • • •
=čeća organiza$ija 21. POSLOVNI BERMUDSKI TROKUT? / M$ 5arland / držati nis'e troš'ove 1 reagirati brzo 1 dati 'up$ima ono što žele •
22. DEFINIRAJTE OKOLINU MENADŽMENTA I NAVEDITE ELEMENTE INTERNE I EKSTERNE OKOLINE? +'olina označava u'upnost činitelja 'oji utječu na poslovanje poduzeća. Interna okolina : / stru'tura / 'ultura / resursi +ksterna okolina:
". +pća ili društvena o'olina: ". politič'o pravna o'olina #. e'onoms'a o'olina %. društvena o'olina . tehnološ'a o'olina #. Poslovna o'olina ili o'olina zadat'a: ". 'on'urenti #. 'up$i %. dobavljači . regulatori ). sindi'ati
23. NABROJITE KLJUČNE SEGMENTE INTERNE OKOLINE ". +rganiza$ijs'a stru'tura #. organiza$ijs'a 'ultura %. organiza$ijs'i resursi 24. DEFINIRAJTE ORGANIZA&IJSKU STRUKTURU / podrazumijeva način podjele rada i resursa te obaljanja 'ljučnih &un'$ija 'roz &ormiranje organiza$ijs'ih jedini$a 'ao i uspostavljanje veza i odnosa me-u njima. / prema +u$hi postoje: 8. &un'$ionalna organiza$ijs'a stru'tura0 = 1 &orma 9. multidivizionalna organiza$ijs'a stru'tura0 M 1 &orma? . holding organiza$ijs'a stru'tura0 H 1 &orma 2!. ŠTO PREDSTAVLJA ORGANIZA&IJSKA KULTURA? Predstavlja u'upnost stavova0 vrijednosti0 normi0 vjerovanja i pogleda 'oji se promiču u poduzeću. +na usmjerava ponašanje zaposlenih i vodi ostvarenju vizije0 misije i $iljeva poduzeća. 2#. NAVEDITE SVE FUNK&IJE MENADŽMENTA ". planiranje #. organiziranje %. upravljanje ljuds'im poten$ijalima . vo-enje ). 'ontroliranje
)
2$. DEFINIRAJTE PLANIRANJE KAO PRO&ES I NJEGOV ZNAČAJ U MENADŽMENTU Planiranje je pro$es postavljanja $iljeva i izbora strategije i a'tivnosti za postizanje tih $iljeva. >ri najvažnija ograničenja u planiranju su: mogućnost plasmana ograničenost resursa i vlastitih sposobnosti neizvjesnost o'oline • • •
2%. OBJASNITE RAZINE PLANIRANJA I NJI"OVE &ILJEVE U ODNOSU NA ORGANIZA&IJSKU "IJERAR"IJU Drhovni menadžment 1 strateš'o planiranjeE de&iniraje misije0 vizije0 strateš'ih $iljeva i strategije @rednji menadžment 1 ta'tič'o planiranjeE prevo-enje strateš'ih $iljeva u $iljeve organiza$ijs'ih jedini$a Fiži menadžment 1 operativno planiranjeE planiranje 'on'retnih pro$edura i pro$esa •
•
•
2'. OBJASNITE PLANIRANJE PREMA VREMENSKOJ DIMENZIJI. *ugoročno planiranje 1 strateš'o planiranjeE )/"< god @rednjoročno planiranje 1 strateš'o planiranje0 "/) god rat'oročno planiranje 1 ta'tič'o i operativno planiranje0 " god i 'raće • • •
3). ŠTO PODRAZUMIJEVA DEFINIRANJE MISIJE? ljučne $iljeve organiza$ije @vrha njenog postojanja >emeljne vrijednosti organiza$ije • • •
31. UKRATKO OBJASNITE ŠTO JE TO VIZIJA? Dizija je zamišljena sli'a 'ompanije u budućnosti0 tj. na'on %.) ili "< godina 32. UKRATKO OBJASNITE ŠTO JE TO STRATEGIJA? @trategija je put i način postizanja postavljenih strateš'ih $iljeva da bi se ostvarila vizija.. 33. NAVEDITE I OBJASNITE TEMELJNI KON&EPT BALANCED SCORECARD MODELA
/ misija0 vizija i strategija tvrt'e: &inan$ijs'a perspe'tiva perspe'tiva internog pro$esa perspe'tiva usavršavanja i rasta e&e'tivne snage zaposlenih perspe'tiva 'upa$a • • • •
34. NAVEDITE I OBJASNITE TEMELJNA NAČELA ZA STRATEŠKI FOKUSIRANE ORGANIZA&IJE PREMA BALAN&E S&ORE&ARD MODELU aplan i Forton us'o povezuju strateš'o i operativno planiranje. Favode pet načela: ". pretvaranje strategije u operativne termine #. us'la-ivanje strategija sa organiza$ijom %. pretvaranje strategije u sva'odnevni posao . postavljanje strategije 'ao 'ontinuiranog pro$esa ). mobiliziranje na promjene 'roz izvršni leadership
8
3!. OBJASNITE TOP DOWN I BOTTOM UP PRISTUPE POSTAVLJANJA CILJEVA. KAD SE KOJI KORISTI? 3iljevi (odozgo: misijaE vizijaE $iljevi na razini poduzećaE $iljevi na razini divizijaE $iljevi na razini pro&itnih $entaraE $iljevi na razini odjela i nižih organiza$ijs'ih jedini$aE individualni $iljevi &op ! do,n pristup znači da se iz postavljenih $iljeva na vrhu razvijaju $iljevi prema nižim razinama. Prednost ova'vog načina postavljanja $iljeva je osiguranje $iljne su'ladnosti. >aj pristup je moguće realno primjenjivati u situa$ijama gdje se proizvodi zajednič'i proizvod. -ottom ! up pristup znači da se $iljevi utvr-uju prvo na nižim razinama pa se us'la-uju na višim razinama. Fegativna strana tog pristupa je moguća 'onli'tnost $iljeva. Prednost tog pristupa je viso'a motiviranost da se izvrše $iljevi jer su ih postavljali oni menadžeri 'oji ih trebaju izvršiti. Pri'ladan je u situa$iji nepovezane diversi&i'a$ije proizvodnje i usluga. 3#. OBJASNITE KRITERIJE 5C I SMART PRILIKOM POSTAVLJANJA &ILJEVA $riteriji ./: • • • • •
3learlG started 1 jasni $iljevi 3onsistent ith other obje$tive 1 u s'ladu s drugim $iljevima 3he$'able 1 mjerljiv 3halleging 1 izazovni0 motivirajući 3arrG 1 outable 1 izvedivi
$riteriji S#01&: • • • • •
@pe$i&i$ 1 $iljevi moraju 'on'retno izraziti ono što treba ostvariti Measurable 1 mjerljivi ,$tion 1 oriented 1 motivirati na a'$iju Iealisti$ 1 ostvarivi >ime 1 limited 1 vremens'i odre-eni
3$. OBJASNITE KON&EPT MENADŽMENTA POMOĆU CILJEVA / MBO 0 Menadžment pomoću $iljeva predstavlja sustav postavljanja $iljeva i njihovog e&i'asnog ostvarivanja. +n obuhvaća organiza$ijs'e i individualne $iljeve 'oji trebaju biti su'ladni. Azvodi se u tri &aze: de&iniranje $iljeva0 analiza 'ljučnih rezultata0 praćenje ostvarenja. 3%. ŠTO PRIKAZUJE IZVJEŠTAJ O SVEOBU"VATNOJ DOBITI A ŠTO IZVJEŠTAJ O FINAN&IJSKOM POLOŽAJU? Azvještaj o &inan$ijs'om položaju pri'azuje imovinu0 obveze i 'apital na odre-eni dan. ... 3'. KOJI SU SASTAVNI DIJELOVI GLAVNOG BUDŽETA? I" 2perativni *udžeti:
". #. %. . ). 8.
prognoza prodaje plan proizvodnje ili usluga proračun troš'ova proizvodnje i troš'ova za prodano ili troš'ova usluga proračun troš'ova uprave i prodaje proračun troš'ova &inan$iranja planirani izvještaj o dobiti ili gubit'u
II" Financijski *udžeti :
". budžet gotovine
9
#. proje'$ija izvještaja o &inan$ijs'om stanju na 'raju razdoblja III" -udžet kapitalnih ulaganja
". nabavljanje dugotrajne imovine #. investiranje u posebne proje'te %. investiranje u dioni$e ili u 'apital drugih poduzeća
4). ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KAKO SE ONI PONAŠAJU PRILIKOM PROMJENE OPSEGA AKTIVNOSTI? 5i'sni troš'ovi su oni 'oji se ne mijenjaju ovisno o promjeni opsega poslovnih a'tivnosti. 5i'sni troš'ovi se dijele na apsolutne i relativne &is'ne troš'ove. ,psolutni &i'sni troš'ovi su oni 'oji će postojati i ostati isti neovisno o stupnju pripravnsoti 'apa$iteta. Ielativno &i'sni troš'ovi su oni 'oji se ne mijenjaju u o'viru jedne zone pripravnosti 'apa$iteta0 a prelas'om na višu zonu pripravnosti s'o'ovito rastu a zatim se ne mijenjaju u o'viru te zone. Dažno svojstvo &i'snih troš'ova je da se oni smanjuju po jedini$i učin'a a'o se broj tih jedini$a povećava0 odnosno obrnuto. 41. ŠTO JE KONTRIBU&IJSKA MARŽA I KAKO SE POMO(U NJE PLANIRA KOLIČINA UČINAKA KOJE TREBA PRODATI? ontribu$ijs'a marža predstavlja sposobnost zara-ivanja poduzeća iznad svote varijabilnih troš'ova. Cr. jedini$a za $iljanu dobitJ (&i'sni t. K dobita'L 'ontribu$ijs'a marža po jedini$i 42. KAKO SE POMO(U MODELA KONTRIBU&IJSKE MARŽE IZRAČUNAVA POTREBAN PLANIRANI PRI"OD U MALOPRODAJI? Potreban prihod za $iljani dobita'J (&i'sni t. K dobita' L 'ontribu$ijs'e marže u prihodu 43. OBJASNITE TEMELJNE KARAKTERISTIKE ORGANIZIRANJA KAO FUNK&IJE MENADŽMENTA +rganiziranje se mani&estira 'ao djelatnost menadžmenta 'oji se naziva obli'ovanjem ili proje'trianjem organiza$ije. Proje'tiranje organiza$ije se sastoji od tri grupe zadata'a: proje'tiranje organiza$ijs'e stru'true0 proje'trianje susatva upravljanja i 'oordina$ije0 proje'tiranje internih e'onoms'ih odnosa. 44. NAVEDITE NAČELA RAŠČLANJIVANJA UKUPNOG ZADATKA PODUZE(A I FORMIRANJE RADNI" MJESTA prema izvršenju prema obje'tu prema rangu prema &azama prema svrsi • • • • •
4!. NAVEDITE I KRATKO OBJASNITE NAČELA OBLIKOVANJA ORGANIZA&IJSKI" JEDINI&A načelo sličnosti 1 povezivanje istorodnih ili sličnih a'tivnosti u jednu organiza$ijs'u jedini$u (nabava0 prodaja0 mehanič'a radioni$a načelo poveanosti 1 u jednu organiza$ijs'u jedini$u se svrstavaju različite ali me-usobno povezane i uvjetovane a'tivnosti neophodne da se obavi u'upan zadata' (radioni$e veli'ih0 malih i spe$ijalnih trans&ormatora •
•
•
načelo najve3e upora*e 1 odre-eni se
poslovi lo$iraju u organiza$ijs'u jedini$u 'oja
ih najviše 'oristi •
•
•
•
•
načelo pose*nog interesa 1 'oristi se za lo$iranje a'tivnosti 'oje se do tada nisu
obavljale u poduzeću načelo radvajanja 1 u'upan zadata' se razdvaja na s'upine istovrsnih a'tivnosti i ta'o se &ormiraju organiza$ijs'e jedini$e načelo autonomije 1 obavljanje odre-enih a'tivnosti je uvjetovano njihovom autonomijom načelo adekvatne poornosti 1 'oristi se da bi se naglasio značaj odre-enih potpornih a'tivnosti u &un'$ioniranju organiza$ije načelo koordinacije 1 jedna organiza$ijs'a jedini$a se treba dimenzionirati prema broju ljudi 'ojima e&i'asno može 'oordinirati jedna menadžer
4#. NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE FUNKCIONALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
5un'$ijs'i obli' organiza$ijs'e stru'ture 'ara'terizira grupiranje a'tivnosti 'oje osiguravaju obavljanje odre-ene poslovne &un'$ije. +snovne značaj'e: ". organiza$ijs'e jedini$e su obli'ovane za realiza$iju odre-ene &un'$ije u pro$esu #. odlu'e se donose na razini glavne uprave i prenose na niže razine menadžmenta. @rednji menadžment je zadužen za provo-enje odlu'a %. djelovanje &un'$ija povezuje se ovisno o to'u radnog pro$esa0 a 'oordina$iju i sin'roniza$iju a'tivnosti realizira glavna uprava . 'on$entrira vlast na razini glavne uprave čime joj povećava snagu i moć 4$. NAVEDITE KLJUČNE NEDOSTATKE U FORME ORGANIZA&IJSKE STRUKTURE = situa$iji naglašene diversi&i'a$ije0 viso'og stupnja podjele rada0 'omple'snosti opera$ija povećanja organiza$ije i dislo'a$ije poslovanja0 = 1 &orma postaje progresivno nee&i'asna zbog: / preopterećenje 'omuni'a$ija na razini glavne uprave / gubit'a 'ontrole na razini glavne uprave / is'rivljavanja naredbe na putu od glavne uprave do nižih razina menadžmenta / slabog 'orištenja sposobnosti srednjeg menadžmenta / usporavanja pro$esa provo-enja odlu'a 4%. NAVEDITE KLJUČNE PREDNOSTI U FORME ORGANIZA&IJSKE STRUKTURE / osigurava jedinstvo upravljanja i su'ladnost $iljeva / de&inira jasna ovlaštenja i odgovornost / ubrzava pro$ese provo-enja odlu'a u manje 'omple'snim situa$ijama i u manjim organiza$ijama / izbjegava dupliranje a'tivnosti i &un'$ija 4'. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE MULTIDIVIZIONALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE / M FORMA0 M 1 &ormu 'ara'terizira: / de'omponiranje poduzeća na više operativnih 'vaziautonomnih organiza$ijs'ih jedini$a 'oje se nazivaju $entri odgovornosti (troš'ovni $entri0 pro&itni $entri / razdvajanje operativnog od strateš'og odlućivanja i delegiranje operativnog odlučivanja na razinu $entara odgovornosti
;
!). NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE HOLDING ORGANIZACIJSKE STRUKTURE / " FORMA0 s'up pravnih osoba pod jednom upravom obvezno utvr-ivanje pojedinačnih rezu'tata sastavni$a holdinga i izrada posebnih &inan$ijs'ih izvještaja de$entraliza$ija operativnog odlučivanja na razinu sastavni$a holdinga 'on$entra$ija glavne uprave na strateš'e odlu'e odgovornost menadžera sastavni$a holdinga za rezultat glavnoj upravi • •
• • •
!1. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE MATRIČNOG OBLIKA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
Matrični obli' je hibridni obli' organiza$ijs'e stru'ture u 'ojemu se pre'lapaju &un'$ijs'i i divizijs'i obli'. +snovna 'ara'teristi'a matričnog obli'a je primjena istodobne nadležnosti dva še&a jednom izvršitelju. !2. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE / "ORIZONTALNA ORGANIZA&IJA 0 Pro$esna organiza$ijs'a stru'tura se temelji na to'u radnog ili poslovnog pro$esa gdje se za realiza$iju 'ljučnih &aza pro$esa &ormiraju organiza$ijs'e jedini$e ili radni timovi. = osnovi pro$esne organiza$ije je orijenta$ija na proces 'oji se realizira pomoću pro$esnih timova. &imskim radom se postiže veća 'ooperativnost članova tima i uvećava znanje članova tima što povezano u sustav daje veći organiza$ijs'i 'apital. !3. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE MREŽNE STRUKTURE ORGANIZA&IJE #režna organiacijska struktura u podue3u &ormira se ta'o da se pojedin$i i timovi ovisno o realiza$iji spe$i&ičnog radnog zadat'a povezuju0 tj. umrežavaju in&orma$ijs'i i 'omuni'a$ijs'i. Fa taj način smanjuje se stalna hijerarhija0 a uspostavlja se privremena hijerarhija na obavljanju spe$i&ičnog zadat'a. &ransakcijske mreže povezuju poduzeća na zajednič'om radnom zadat'u (virtualne organiza$ije. >o je nehijerarhijs'a organiza$ija pa nema izravne 'ontrole. !4. UKRATKO NAVEDITE ŠTO JE KOORDINA&IJA I KOJI OSNOVNI ME"ANIZMI KOORDINA&IJE SE NAJČEŠ(E ISTIČU oordina$ija je pro$es us'la-ivanja i integriranja individualnih i grupnih a'tivnosti da bi se ostvarili zada$i i $iljevi. Mehanizmi 'oordina$ije: $entralizirana hijerarhija primjena pravila0 programa i pro$edura de$entralizirana hijerarhija primjenom slobode odlučivanja ograničene planiranjem smanjenje raspona 'ontrole • • • •
!!. OBJASNITE CENTRALIZIRANU HIJERARHIJU KAO ME"ANIZAM KOORDINA&IJE Fju 'ara'terizira odlučivanje na vrhu menadžers'e piramide i prenošenje naredbe odozgo prema dolje0 s više na nižu hijerarhijs'u razinu bez pres'a'ivanja razina. !#. UKRATKO OBJASNITE MANAGMENT B+ E*&EPTION KON&EPT Prema tom 'on$eptu viši menadžment reagira samo a'o do-e do izuzetnih situa$ija u odnosu na predvidive. = situa$ijama 'oje su predvidive i rezultati blizu standardima0 viši
"<
menadžment ne reagira jer pretpostavlja da su te situa$ije pod 'ontrolom. >a'o menadžeri e'onomiziraju svoje vrijeme a 'omuni'a$ijs'i 'anali se ne opterećuju.
!$. OBJASNITE DECENTRALIZIRANU HIJERARHIJU KAO ME"ANIZAM KOORDINA&IJE *e$entralizirana hijerarhija primjenom slobode odlučivanja ograničene planiranjem provodi se ta'o da se organiza$ijs'im jedini$ama odrede jasni $iljevi i zada$i0 a srednjem menadžmentu se prepušta operativno odlučivanje o a'tivnostima 'oje treba obaviti za postizanje $iljeva. !%. OBJASNITE SMANJENJE RASPONA KONTROLE KAO ME"ANIZAM KOORDINA&IJE Podrazumijeva smanjenje broja podre-enih čiji rad 'oordinira jedan menadžer. !'. OBJASNITE TEMELJNE KARAKTERISTIKE MENADŽMENTA LJUDKSIH POTENCIJALA KAO FUNK&IJE MENADŽMENTA =pravljanje 'adrovima predstavlja s'up a'tivnosti: privlačenje 'adrova razvoj 'adrova održavanje 'adrova >o se ostvaruje nizom pojedinačnih a'tivnosti: planiranje 'adrova0 regrutiranje0 sele'$ija0 pro$jena per&ormansi0 obu'a i razvoj0 upravljanje 'ompenza$ijama i radne odnose. • • •
#). NAVEDITE METODE ANALIZE POSLA: promatranje samoopisivanje intervju an'eta analiza do'umenta$ije • • • • •
8". Loja je po Dašem mišljenju naje&i'asnija metoda analize posla ? #2. OBJASNITE METODU STUDIJE RADA ZA PLANIRANJE BROJA ZAPOSLENI" ZA OBAVLJANJE TEKU(I" ZADATAKA. Metoda studije rada 'oristi se utvr-ivanjem vremena potrebnog za izvo-enje rada prema normativima vremena. >o se radi ta'o da se planirani opseg a'tivnosti pomnoži s normativima za izvo-enje tih a'tivnosti a zatim se podijeli s planiranim e&e'tivnim godišnjim &ondom radnih sati. #3. OBJASNITE METODU REGRESIJSKE ANALIZE ZA PLANIRANJE BROJA ZAPOSLENI" ZA OBAVLJANJE TEKU(I" ZADATAKA Metoda regresijs'e analize primjenjuje se ta'o da se utvrdi varijabla ili varijable o 'ojima ovisi potreban broj zaposlenih. #4. NA ČEMU SE TEMELJI PROGNOZIRANJE BUDU(I" POTREBA ZA KADROVIMA
""
Prognoziranje budućih potreba za 'adrovima temelji se na planu budućih a'tivnosti poduzeća u 'vantitaivnom i 'valitativnom smislu. 8). Loja je prema Dašem mišljenju uloga strategije ljuds'ih resursa ##.NAVEDITE NAJČEŠ(E NAČINE REGRUTIRANJA KADROVA oglašavanje pre'o agen$ije za zapošljavanje pre'o spe$ijaliziranih agen$ija za traženje vrhuns'ih 'adrova stipendiranje 'adrova u obrazovnim institu$ijama pre'o preporu'a vlastitih zaposleni'a0 poznatih osoba i sl. • • • • •
#$. ŠTO ZA"TIJEVA OP&IJA ISTOG BROJA ZAPOSLENI" ALI RAZLIČITE STRUKTURE programe obrazovanja programe pre'vali&i'a$ije plan prijema novih 'adrova radi zamjene onih 'oji napuštaju poduzeće • • •
#%. ŠTO ZA"TIJEVA OP&IJA MANJKA ZAPOSLENI" /pretpostavlja regrutiranje iz e'sternih izvora i to: / s punim radnim vremenom / dijelom radnog vremena / na poziv #'. NAVEDITE MOGU(E MJERE PRILIKOM OP&IJE VIŠKA ZAPOSLENI" / otpuštanje / neplaćeni dopusti / stimuliranje dobrovoljnog odlas'a / nepopunjavanje radnih mjesta onih 'oji su otišli / po'retanje nove djelatnosti 'oja će apsorbirati viša' ljudi $). OBJASNITE INDIVIDUALNE RAZLIKE KAO FAKTOR SELEK&IJE Crojne predispozi$ije ljudi mogu utje$ati na uspješnost u obavljanju posla. Fajvažniji utje$ajni &a'tori u postup'u sele'$ije su sposobnosti 'andidata i osobnosti 'andidata. $1. NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE ČETIRI KLJUČNE SKUPINE LJUDSKI" SPOSOBNOSTI ". Intelektualne sposo*nosti 1 poten$ijal ljudi da pro$esiraju verbalne0 numerič'e i ostale in&orma$ije0 te da shvaćaju i rješavaju probleme različitih vrsta #. Senorne sposo*nosti 1 čovje'ova čula0 vid0 razli'ovanje boja0 obli'a0 udaljenosti0 sluh %. 4sihomotorne sposo*nosti 1 obavljanje po'reta i brzina reagiranja . Fiičke sposo*nosti 1 gra-a tijela0 &izič'a snaga0 izdržljivost $2. TESTOVI KAO NAČIN SELEK&IJE ". testovi nanja 1 standardizirana usmena pitanja0 pisana pitanja0 obli' uzor'a posla #. testovi sposo*nosti 1 senzorne0 mentalne0 mehanič'e0 psihomotorne 5" testovi interesa
"#
. testovi oso*nosti 1 analitič'i (ljestvi$e sudova0 upitni$i0 obje'tivni testovi0 sintetič'i (autobiogra&ija0 proje'tivna tehni'a0 intervju $3. &ILJEVI KOJE OBUKOM KADROVA TREBA POSTI(I razvijanje radnih navi'a i uspješnih metoda rada stvaranje motiva$ije za učenjem poti$anje na razmišljanje o unaprije-enjima usvajanje novih znanja pozitivan stav zaposlenih prema radu stvaranje organiza$ijs'e 'ulture izvrsnosti • • • • • •
$4. NABROJI OSNOVNE FAZE PRO&ESA OBUKE KADROVA ". politi'a obu'e i razvoj 'adrova #. organiza$ija za izvo-enje obu'e %. identi&i'a$ija potrebe za obu'om . planiranje potreba obu'e ). izvo-enje obu'e 8. vrednovanje obavljene obu'e $!. METODE OBUKE KADROVA #etode o*uke na poslu 1 dobro obučeni zaposleni' ili vanjs'i instru'tor to'om rada obučava jednog ili više zaposleni'a #etode o*uke ivan posla 1 metoda rasprave0 metoda obu'e u razredu0 metoda programirane nastave0 obu'a uz pomoć 'ompjutera0 metoda simula$ije Metode obu'e menadžera 1 metode obu'e is'ustvom na psolu0 metode obu'e is'ustvom izvan posla •
•
•
$#. METODE OBUKE MENADŽERA 6" #etode o*uke iskustvom na poslu
/ / / / / /
poučavanje tije'om rada dodijeljivanje zamjeni'a rota$ija posla bočni trans&er dodjeljivanje proje'ata i odbora prisustvovanje sastan$ima i sjedni$ama
7" #etode o*uke iskustvom ivan posla
/ / / / / / /
metoda studije slučaja metoda Nobu'e u 'ošariN metoda grupne rasprave bez voditelja metoda menadžers'ih igara metoda igranja uloge metoda laboratorijs'e obu'e metoda modeliranja ponašanja
$$. DEFINIRAJTE POJMOVE VODSTVO I VOENJE Vo8enje 'ao &un'$ija menadžmenta podrazumijeva utje$anje na ljude 'a'o bi oni pridonosili organiza$ijs'im i grupnim $iljevima.
"%
Vodstvo je utje$aj
vo-e na ljude 'a'o bi ga slijedili. >aj utje$aj se može ostvariti na različite načine u rapsonu od potpune auto'ra$ije do potpune demo'ra$ije. @toga se &ormiraju različiti stilovi vodstva. $%. &ILJEVI ORIJENTIRANI NA LJUDE obli'ovanje vrijednosti privrženost i usmjerenost osoblja unparijed odre-enim $iljevima u'ljučivanje ljudi 'orisnost prepoznati ljude i njihove 'ara'teristi'e uvo-enje i prijenos znanja poti$ati nastojanje i trud osoblja na unaprije-enja • • • • • • •
$'. &ILJEVI ORIJENTIRANI NA REZULTAT stvarati 'ontinuirano &o'us odre-enih $iljeva osigurati dobar menadžers'i sustav organizirati i pomagati operativne a'$ije za unaprije-enja osigurati ade'vatnz internu i e'sternu 'omuni'a$iju mobilizirati na 'orištenje e'sternih resursa i partnera • • • • •
%). TEMELJNI KRITERIJI ZA PRO&JENU IZVRSNOSTI VODSTVA ". 6ideri razvijaju misiju0 viziju i temeljne vrijednosti te ulogu organiza$ijs'e 'ulture izvrsnosti. #. 6ideri su osobno u'ljučeni u osiguravanje da se sustav menadžmenta u organiza$iji razvije0 provodi i stalno unaprje-uje. %. lideri stvaraju dobre odnose s 'up$ima0 partnerima i predstavni$ima društvene zajedni$e. . 6ideri motiviraju i potpomažu. %1.VARIJABLE INDIVIDUALNOG PONAŠANJA Fiiološke 1 mentalne i &izič'e sposobnosti • • •
Varija*le okoline 4sihološke 1 per$ep$ija0 stavovi0 osobnost0 učenje i motiva$ija
%2. VIRUS NESRE(E Prigovaranje Oaljenje Prijetnje Pot'upljivanje ažnjavanje +'rivljavanje ritiziranje • • • • • • •
%3. ANTIVIRUS SRE(E Pregovaranje Prihvaćanje Pozdravljanje • • •
"
• • • •
Poštivanje Djerovanje @lušanje +hrabrivanje
%4. S"EINOV MODEL / 'o$epta ponašanja: ". racionalno ! ekonomski koncept 0 ljudi se ponašaju 'ao e'onoms'i ra$ionalna bića 'oja reagiraju na e'onoms'e stimulanse pa ih se može 'ontrolirati primjenom nagrada i 'azni #. društveni koncept0 ljudi se ponašaju u s'ladu sa svojim društvenim potrebama %. koncept samoaktualiacije 0 ljudi su samomotivirani . koncept asnovan na kompleksnim postavkama 0 ljudi se tretiraju 'ao 'omple'sna bića 'oja imaju brojne motive 'oje 'ombiniraju u jedan obraza$ ponašanja %!. PORTEROV MODEL / 8 modela ponašanja ". racionalan pristup 0 ljudi su ra$ionalna bića0 sa'upljau in&omra$ije0 analiziraju ih pa donose odlu'e #. emocionalni pristup 0 ljudi se ponašaju prema svojim emo$ijama0 a ne prema ra$ionalnom izboru %. *ihevioristički pristup 0 ponašanje ljudi ovisi o njihovoj o'olini . fenomenološki pristup 0 ljudi su nepredvidivi0 subje'tivini i relativni0 ali s odre-enim poten$ijalom ). ekonomski pristup 0 ljudi su motivirani e'onoms'im &a'torima 8. samoaktualiiraju3i pristup 0 ljudi se žele potvrditi0 žele porast svojih 'ompeten$ija0 razvoj i puno 'orištenje svojih mogućnosti %#. DAVIS NE,STROMOV BI"EVIORISTIČKI MODEL / bihevioristič'a modela ". autokratski model0 &ormalni autoritet menadžera iz 'ojeg izvire moćE zaposleni$i oče'uju naredbe nadre-neih 'oje provode bez vlastite ini$ijative #. kustodijalan 9 skr*nički model 0 'oristi zaposlenih su osnovni stimulans njohovog ponašanja0 sigurnost zaposlenja i plaća0 ali veli'a ovisnost o poduzeću %. suportivni model0 menadžer osigurava podrš'u zaposleni$ima u ostvarivanju rezultata0 pojedin$i se u'ljučuju u pro$es odlučivanja 1 parti$ipativni menadžment . kolegijalni model 0 'on$ept tims'og rada i partnerstva na jednom zadat'u %$. MILESOV MODEL ". tradicionalni model 1 rad je prirodno nesvojstven većini ljudi0 važno je što ljudi rade manje a ne što radeći zarade0 ne'oli$ina njih upravlja poslom 'oji zahtijeva 'reativnost0 usmjeravanje i samo'notroluE menadžer strogo nadgleda i 'ontrolira0 raščlanjuje zadat'e u jednostavne i repetitivne opera$ije0 menadžer utvr-uje detaljen radne pro$ese i pro$edureE ljudi podnose posao a'o je plaća pristojna i še& pravedan0 proizvode prema standardu #. model me8uljudskih odnosa 1 ljudi se žele osjećati 'orisnim i važnim0 žele pripadati i biti priznati 'ao pojedin$i0 to je važnije nego nova$E menadžer čini da se sva'i radni' osijeća 'orisnim i važnim0 in&ormira podr-ene i sluša primjedbe0 dozvoljava podre-enima da izvrše samousmjeravanje i samo'ontrolu na rutins'im poslovimaE osjećaj pripadnosti podre-enih0 dobro sura-uju
")
%. model ljudskih resursa 1 ljudi žele doprinijeti značajnim $iljevima0 ljudi mogu ostvariti i 'reativnije i odgovornije samousmjeravanje i samo'ontrolu nego se to od njih zahtijevaE menadžer stavlja u uporabu neis'orištene ljuds'e resurse0 stvara sredinu gdje svi članovi mogu doprinijeti0 potiče pun udio podre-enih šireći samousmjeravanje i 'ontroluE poboljpanja u e&i'asnosti0 zadovoljstvo poslom is'orištavajući svoje pune resurse %%. PET NEOP"ODNI" SPOSOBNOSTI ZA USPJEŠNOG VOU intui$ija ovlaštenje us'la-ivanje vrijednosti vizija samorazumijevanje • • • • •
%'. PET TIPOVA MO(I KOJE KORISTI VOA moć prisile legitimna moć moć nagra-ivanja stručna moć re&erentna moć • • • • •
'). KAKO NASTAJE VOA? TEORIJA VELIKI"LJUDI. RANI PROFIL OSOBINA. SUVREMENI PROFIL OSOBINA. &eorija velikih ljudi polazi od pretpostav'e da se vo-e ra-aju a ne stvaraju. @posobnost vo-enja je priro-ena sposobnost 'oja se ne može steći ni'a'vom obu'om. ,'o je pojedina$ ro-eni vo-a njegove bi osobine trebalo ot'riti i pota'nuti. 1ani profil oso*ina polazi od pretpostav'e da uspješni vo-a treba imati odre-ene osobine te da će organiza$ijs'a e&i'asnost biti veća a'o se izabere osoba 'oja ima te osobine (&izič'e osobine0 so$ijalna pozadina0 'ara'teristi'e osobnosti0 društvene 'ara'teristi'e i 'ara'teristi'e u odnosu na zadata'. Suvremeni profil oso*ina 1 zajednič'e s'upine osobina: / upravljanje pažnjom / upravljanje značenjem / upravljanje povjerenjem / upravljanje sobom '1. OBJASNI TRI KLASIČNA STILA VODSTVA 0utoritaran stil vodstva 1 vo-a preuzima svu moć i odgovornost0 raspor-uje ljude na jasno de&iirane zadat'eE to' 'omuni'a$ije je prvenstveno odozgo prema doljeE pritis$i su brzi uredni i daju oče'ivane per&ormanseE pristup tendira gušenju idividualne ini$ijative ;emokratski stil vodstva 1 vo-a delegira veli' dio ovlasti do' zadržava 'onačnu odgovornostE rad je podijeljen na temelju parti$ipa$ije u donošenju odlu'aE to' 'omuni'a$ije je dvosmjeranE osobne obveze se podižu parti$ipa$ijomE trošenje vremena
"8
/ temelje se na empirijs'im istraživanjima usmjerenim na utvr-ivanje menadžmenta u uspješnim i neuspješnim poduzećima +ksploatatorsko ! autoritativno vodstvo : menadžer nema povjerenje u podre-ene0 sve odlu'e se donose na vrhu0 podre-eni su prisljeni raditi pod strahom0 prijetnjama0 'aznama te pone'ad i nagradamaE 'omuni'a$ija sa strahom i nepovjerenjemE &un'$ije 'ontrola u vrhovnom menadžmentuE paralelno se razvija ne&ormalna organiza$ija 'oja ima $iljeve 'oji su suprotni &ormalnoj organiza$iji -enevolentno ! autoritativno vodstvo : menadžer ima ponešto povjerenja u podre-ene0 $iljeve i odlu'e donosi vrhovni menadžment0 rutins'e odlu'e se donose i na svim razinama hijerarhijeE nagrade i 'azne su sredstvo motiva$ije zaposlenihE 'ontrola je 'on$entrirana u vrhovnom menadžmentu0 a ne'ad se i delegira na srednje razine $onultativno vodstvo : menadžment ima poprilično povjerenja u podre-ene0 podre-enima dozvoljeno donositi manje važne odlu'e na nižim razinama0 linija 'omuni'a$ije ide u oba smjera0 nagrade i 'azne su najvažnije sredstvo motiva$ije0 značajni aspe'ti &un'$ije 'ontrole delegiraju se na niže razine0 ne&ormalna organiza$ija ima $iljeve u s'ladu sa &ormalnom 4articipativno vodstvo : menadžment ima potpuno povjerenje u svoje podre-ene0 pro$es donošenja odlu'a je raširen na svim razinama hijerarhije0 'omuni'a$ija se odvija u svim prav$ima0 zapsoleni se motiviraju parti$ipa$ijom0 sudjelovanjem u postavljanju $iljeva0 satis&a'$ijom s ostvarenim $iljevimaE $iljevi &ormalne i ne&ormalne organiza$ije se podudarajau •
•
•
•
'3. MODEL KONTINUUMA STILOVA VODSTVA / pri'azuje niz stilova vodstva u rasponu od auto'rats'og pa do demo'rats'og stila '4. MI&"IGAN STUDIJE •
•
Vodstvo orijentirano na adatke 1 'on$entrira svoju pozornost na
besprije'orno
izvršavanje zadata'ai ostvarivanje oče'ivanih rezultata. Vodstvo orijentriano na ljude 1 'on$entrira svoju pozornost na podre-ene. @premno pomoći u izvršavanju radnog zadat'a i rješavanju drugih pitanja zaposlenih.
'!. O"IO STUDIJE /istraživale ponašanje vodstva pomoću posebnog upitni'a $onsideracija 1 stil vo-enja uz uzajamno povjerenje0 pomaganje i uvažavanje. Faglašava se posebno mogućnost parti$ipa$ije u pro$esu donošenja odlu'a i poti$anje na dvosmjerno 'omuni$iranje Iniciranje strukture 1 stil vodstva u 'ome vo-a organizira i odre-uje a'tivnosti grupe0 raspore-uje radne zadat'e0 ustanovljava način izvršenja zadat'a0 utvr-uje 'anale 'omuni$iranja i dr. •
•
'#. "ARVARD STUDIJE / dvije vrste vo-e: Vo8a od adatka 1 orijentiran na stru'turiranje a'tivnosti Socioemocionalni vo8a 1 orijentiran na ljuds'e probleme • •
'$. MENADŽERSKA MREŽA / temelji se na dvije dimenzije: orijenta$ija na ljude i orijenta$ija na proizvodnju0 autori uvode i treću dimenziju motiva$iju 'oja presije$a mrežu pod pravim 'utom u njenim toč'ama.
"9
=vodeći devet stupnjeva inteziteta za sva'u od dvije osnovne varijable &ormira se " poten$ijalni stil vodstva. Preporučuje se stil ;.; 1 tims'i menadžment '%. TEORIJA 3 D / e&i'asnost vo-e ovisi o načinu na 'oji se njegov stil vodstva u'lapa u situa$iju u 'ojoj djeluje / % dimenzije: ". orijenta$ija na zadata' #. orijenta$ija na ljude %. e&i'asnost ''. ŠTO NASTOJE DOKAZATI KONTIGEN&IJSKI MODELI VODSTVA? ontigen$ijs'i (situa$ijs'i modeli vodstva polaze od pretpostav'e da uspješnost odre-enog stila vodstva ovisi u situa$iji u 'ojoj se realizira. 1)). TRANSAK&IJSKI I TRANSFORMA&IJSKI VOA &ransakcijski vo8a je onaj 'oji učin'ovito: / organizira rad podre-enog osoblja / postavlja razumne $iljeve / podre-enima pruža svu pomoć0 savjete i resurse 'oji su im potrebni za ostvarenje postavljenih $iljeva &ransformacijski vo8a je osoba 'oja
je u stanju izmijeniti osnovne stavove podre-enog osoblja 'a'o bi povećao njihovu predanost organiza$iji. >a've vo-e posjeduju 'arizmu0 viziju0 razumijevanje i suosjećanja sa zaposlenima i njihovim potrebama. 1)1. USLUŽNO VOENJE Uslužno vodstvo se temelji na pretpostav$i da posao postoji radi razvoja zaposleni'a0 a zaposleni' postoji da bi obavio posao. =služni vo-a djeluje na dvije razine: na razini ostvarenja $iljeva i potreba svojih podre-enihE i na razini ostvarenja svrhe ili misije organiza$ije. 3ilj uslužnog vodstva je povećanje motiva$ije i približavanje $iljeva pojedin$a $iljevima organiza$ije. +no se posebno 'oristi u Nučećim organiza$ijamaN jer po'reće: / 'reativnost zaposlenih / puno povjereje / prirodne impulse za učenje 1)2. NAJUTJE&AJNIJI FAKTORI MOTIVA&IJE ". Individualne karakteristike : Potrebe @tavovi Anteresi • • •
7" $arakteristike posla: • • • •
Iazličite vještine @ličnost zadata'a načaj zadat'a ,utonomija "
%. 2rganiacijske karakteristike : oje se odnose na radno mjesto +rganiza$ijs'a pra'sa • •
1)3. SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVA&IJE >eorija hijerarhije potreba >eorija trostupanjs'e hijerarhije >eorija motiva$ije postignuća *vo&a'tors'a teorija motiva$ije >eorija motiva$ije &un'$ija • • • • •
1)4. PRO&ESNE TEORIJE MOTIVA&IJE Droomov spoznajni model motiva$ije Porter 1 lalerov model oče'ivanja 6alerov model oče'ivanja ,damsova teorija nejedna'osti udruštvenoj razmjeni • • • •
1)!. MASLO,LJEVA TEORIJA "IJERAR"IJA POTREBA >emelji se na pretpostav$i o 'omple'snosti ljuds'e osobnosti i čovje'ovih potreba 'oje su stimuliranje hijerarhijs'i: ". &iziološ'e potrebe #. potrebe za sigurnošću %. potrebe za ljubavlju . potreba za poštovanjem ). potrebe za samoa'tualiza$ijom 1)#. ADAMSOVA TEORIJA NEJEDNAKOSTI U DRUŠTVENOJ RAZMJENI? ,dams promatra odnos pojedin$a i organiza$ije 'ao odnos razmjene. Pojedina$ ulaže svoja znanja0 is'ustvo0 energiju i za to od organiza$ije dobiva 'ompenza$ije. = toj razmjeni je stalno prisutna mogućnost nejedna'osti 'oju može osjećati jedna strana ili obe strane. @toga treba utvrditi uzro'e per$ep$ije nejedna'osti i metode rješavanja nejedna'osti. 1)$. MJERENJE MOTIVA&IJE OPISATI JEDNU OD TE"NIKA ;u*inske psihološke tehnike se temelje na tome da ispitani' stru'turira ili objasni ne'i materijal 'oji je nedovoljno stru'turiran odnosno nedovršen. Indirektne metode polaze od pretpostav'e da veća motiva$ija ima za posljedi$u veće radne rezultate0 stoga se motiva$ija za rad mjeri indire'tno pre'o ostvarenog radnog učin'a. 4sihološke tehnike zasnovane na samoopisu: tehni'e intervjua0 tehni'e upitni'a ili an'eta0 tehni'e s'aliranja. 1)%. OD ČEGA SE SASTOJE KOMPENZA&IJE ZA OBAVLJENI RAD? ompenza$ije za obavljeni rad se sastoje od: ". osnovne plaće #. stimulativnog (varijabilnog dijela plaće %. dodat'a plaći 1)'. OSNOVNA PLA(A DEFINI&IJA KAKO SE UTVRUJE? +snovna plaća je temeljni obli' 'ompenza$ije na 'oji se nadogra-uju drugi novčani obli$i 'ompenza$ija. +na se utvr-uje na temelju vrednovanja poslova i zadata'a. = tu svrhu 'oriste
";
se metode rangiranja i stupnjevanja0 'oje mogu 'oristiti 'vantitativne sumarne i analitič'e analize: Sumarno rangiranje 1 izradi se rang lista svih poslova od najjednostavnijih do najsloženijih na temelju s'upnih opisa poslova 0nalitičko rangiranje 1 rangiraju se svi pojedini zahtjevi za sva'i posao analitič'i0 a zatim se rezultati sumiraju da bi se dobili 'onačni rangovi Sumarno stupnjevanje 1 izvodi se pomoću de&iniranja grupa i svrstavanjem poslova u platne grupe Stupnjevanje *odovnim postupkom 1 utvr-uje se složenost rada prema svim zahtjevima pri čemu se sva'om zahtjevu dodjeljuje odre-eni broj bodova. brajanjem bodova po osnovi svih zahtjeva dobije se u'upan broj bodova za sva'i posao. •
•
•
•
11). STIMULATIVNI DIO PLA(E? @timulativni dio plaće se najčešće odre-uje u postot'u od osnovne plaće. @timulativni dio plaće može biti: 4la3anje po osnovi učinka 1 primjenjuje se u slučajevima 'ada je učina' moguće jasno 'vantitativno izmjeriti i 'ada je $ilj veći učina'. @ustavi plaćanja mogu biti: propor$ionalni0 degresivni0 progresivni0 di&eren$ijalni. 4la3anje po osnovi premija 1 usmjereno je na poti$anje optimalnog 'orištenja resursa0 'valiteta i ro'ova isporu'e. Postoje više vrsta premija: premija za 'oličinu0 'valitetu0 uštedu0 premija za ro'ove0 za 'orištenje radnog vremena •
•
111. VRSTE KOMPENZA&IJA IZ UDJELA U DOBITI? ". Sustavi direktnog udjela u do*iti 1 temelji se na ostvarenoj dobiti od 'oje se isplaćuje odre-eni dio. Pri tome se razli'uju tri sustava: sustav neposredne jedno'ratne isplate prote'om poslovne godine sustav te'ućih isplata tije'om godine sustav odgo-enih isplata 'od 'ojeg se &ormira odre-eni &ond iz 'ojeg se isplate obavljaju s vremens'om odgodom od dvije ili više godina #. Sustavi dioničarstva aposlenih 1 poduzeće zaposleni$ima pod povoljnim uvjetima proda dioni$e čime oni stječu pravo vlasni'a 'apitala i pravo na isplatu dividende. Poznata su dva sustava: sustav neposrednog dioničarstva 1 dioni$e su individualizirane0 a sva'i zaposleni' za svoj udio u dobiti dobiva dioni$e 'oje na'nadno može prodati sustav posrednog dioničarstva 1 dioni$e nisu individualizirane0 tj. nisu podijeljene zaposlenima0 već njima upravlja 'ole'tivni organ (trust • • •
•
•
112. MENADŽERSKE KOMPENZA&IJE ?? ompenza$ije su u'upne na'nade (materijalne i nematerijalne naravi 'oje zaposleni dobivaju za svoj rad u poduze$u. +buhva$aju Q Iravne kompenacije (rasporeQuju se temeljem individualnog ili grupnog u$in'a te uspješnosti : Q +snovna pla$a za posao 'oji se obavlja Q Darijabilni dio pla$e vezan za radnu uspješnost (na'nade0 bonusi0 poti$aji vezani s individualnim ili grupnim radom. Q Neiravne kompenacije (ne rasporeQuju se po 'riterijima radnog u$in'a i uspješnosti Q dravstveno0 mirovins'o osiguranje0 prehrana0 stipendije0
#<
š'olarine0 životno osiguranje0 slobodni dani0 godišnji odmori0 izborne bene&i$ije (npr. dopuns'o zdravstveno osiguranje Pojam 'ompenza$ijs'og menadžmenta odnosi se na širo' raspon sredstava (materijalnih i nematerijalnih 'ojima se obli'uje i održava uspješnost pojedina$a i poduze$a. Q = interesu je poduzetni'a i menadžera obli'ovati 'valitetnu politi'u 'ompenziranja zaposlenih Q ='upna vrijednost 'ompenza$ija menadžmenta obi$no se is'azuje: Q Cruto osnovnom pla$om po osnovi ugovora na godišnjoj razini (&i'sni dio i ne ovisi o rezultatima poslovanja Q rat'oro$nim bonusima (godišnje premijeE uvjetovan je rezultatima poslovanja u poslovnoj godini0 Q *ugoro$nim poti$ajima (ograni$ene dioni$e i dioni$'e op$ije 'oje imaju e&e't dugoro$nih stimula$ija jer je nov$ana na'nada odgoQena za npr. %/) godina ili ovisi o budu$em rastu $ijene dioni$a0 dobiti0 i uspjeha poduze$a. Q Azravnim bene&i$ijama i povlasti$ama: dioni$arstvom0 dividendama0 dioni$'im op$ijama0 Q Feizravnim bene&i$ijama i povlasti$ama (životno osiguranje0 stan0 auto0... 113. DEFINIRAJTE KONTROLU KAO FUNK&IJU MENADŽMENTA ontroliranje se može de&inirati 'ao &un'$ija menadžmenta sastavljena od s'upa a'tivnosti 'ojima se osigurava praćenje neophodnih aspe'ata per&ormansi i poduzimanje 'ore'tivnih a'tivnosti da bi se osiguralo ostvarivanje postavljenih $iljeva0 planova i standarda. 114. DEFINIRAJTE MJERILA I POKAZATELJE PERFORMANSI KOJE SE KORISTE U PRO&ESU KONTROLE Per&ormansa je važna 'ara'teristi'a prema 'ojem se mjeri izvedba ili stanje. = najsuvremenijem menadžmentu per&ormansa se de&inira 'ao postignuće 'vanti&i$iranog $ilja i načina na 'oji se taj $ilj postiže. Per&ormansa prema tome podrazumijeva ponašanje i rezultat. *a bi se per&ormanse mogle izmjeriti prvo se de&inira tip per&ormanse0 zatim mjerilo0 a te' na'on toga se bira po'azatelj per&ormanse: ključni pokaatelji performanse 1 su mjere za mjerenje 'oli'o je dobra organiza$ijs'a ili individualna izvedba operativnih0 ta'tič'ih ili strateš'ih a'tivnosti 'oje su presudne za te'ući ili budući uspjeh organiza$ije konačni pokaatelji 1 mjere outputa prošlih a'tivnosti usmjeravaju3i pokaatelji 1 mjere a'tivnosti 'oje imaju značajan utje$aj na buduće per&ormanse •
• •
11!. DEFINIRANJE STANDARDA PERFORMANSI I MJERENJE ODSTUPANJA OD PERFORMANSI KAO FAZE PRO&ESA KONTROLE *e&iniranje standarda per&ormansi podrazumijeva standardnu mjeru rezultata prema 'ojoj će se mjeriti odstupanja. >o su zapravo standardi izvedbe. Fajčešći modeli de&iniranja standarda izvedbe su: budžet rezultati prote'log razdoblja • •
#"
• • •
rezultati sličnih entiteta $iljani rezultati na temelju prosudbe u odnosu na o'olnosti u 'ojima se djeluje rezultati najboljih poduzeća
Mjerenje odstupanja od standarda je postupa' uspore-ivanja rezultata s postojećim standardom. = tom postup'u utvr-uju se povoljna odstupanja i nepovoljna odstupanja. 11#. NABROJITE I DEFINIRAJTE SUSTAVE IZVAN ORGANIZA&IJSKE KONTORLE državna kontrola 1 primjena za'ona0 pravilni'a i raznih državnih mjera društvena kontrola 1 mjere lo'alne i društvene zajedni$e i a'$ije nedržavnih udruga 'oje se angažiraju na zaštiti o'oliša0 životinja0 potrošača i sl. tržišna kontrola od strane ulagača 1 'ontrola pre'o 'retanja tržišnih $ijena i po'azatelja za predvi-anje stope povrata na ulaganja financijska kontrola 1 proračuns'a 'ontrola i 'ontrola temeljem &inan$ijs'ih izvještaja forenična kontrola 1 &inan$ijs'a izvješća0 do'umenta$ija i ponašanje menadžmenta i zaposleni'a • •
•
•
•
""9.pogledaj ""8 "". pogledaj ""8. "";. Fabrojite 8 vrsta 'ontrole prema Hol&stedu? >o su slijedećih 8 obli'a 'ontrole: A.I=>AF@, +F>I+6, AA.4@P4I>F, +F>I+6, AAA.+F>I+6, P+=7,R, A P+2I474: AD.AF>=A>ADF, +F>I+6, D.PI+@=*C4F, +F>I+6, DA.P+6A>AS, +F>I+6, "#<. *e&inirajte $entralizirano hijerarhijs'u 'ontrolu i nabrojite podtipove te 'ontrole. 3entralizirano hijerarhijs'a 'ontrola podrazumijeva postupa' 'ontroliranja podreTenih od strane nadreTenih toUno u s'ladu s hijerarhijs'im razinama. a tu vrstu 'ontrole pravila ponašanja i pravila donošenja odlu'a de&inirana su unaprijed. Apa'0 Hol&stede razli'uje šest glavnih obli'a $entralizirano hijerarhijs'e 'ontrole ovisno o: /jasnoći $iljeva0 mjerljivosti outputa0 poznatosti e&e'ta interven$ije i repetitivnosti a'tivnosti "#". *e&inirajte matričnu i podijeljenu 'ontrolu MatriUna 'ontrolase pojavljuje 'od pre'lapanja nadleVnosti zato što se 'riVaju dvije hijerarhije. bog toga jedan podreTeni ima dva nadreTena. ,'o doTe do su'oba nadleVnosti presuTuje viša razina menadVmenta. Podijeljena 'ontrola ('ontrolna grupa regulira se 'orpora$ijs'im pravilima i 'orpora$ijs'om 'ulturom. +na se mani&estira u dva obli'a i to: bilateralna i trilateralna 'ontrola
##
"##. Fabrojite ne'e po'azatelje 'orpora$ijs'ih per&ormansi sa stajališta dioničaraLvlasni'a azarada po dioni$i ( E567689 -5 S;5- EPS
bdividende po dioni$i ( D77<-6<9 -5 S;5- $povrat na dioniU'u glavni$u redovitih dioni$a ( R-=>56 6 &@@6 S= ;C<-59 E>7= dprinos od dividendi ( D77<-6< +7-C< D+ eodnos $ijene i zarade po dioni$i ( P57-E567689 R=7 PE &odnos trVišne i 'njigovodstvene vrijednosti dioni$a ( M5=-= = B "#%. Fabrojite ne'e glavne mjere outputa 'ao po'azatelja 'orpora$ijs'ih per&ormansi sa stajališta menadVera. 7to je pro&itna marVa a što povrat na investirano? Mjerila per&ormansi sa stanovišta glavnog menadVmenta dijele se na: /mjere outputa 0 'vantitativne mjere /mjere inputa0 'valitativne mjere a 2lavne mjere outputa su: /I+4 (povrat na vlastiti 'apital /I+34 (povrat na 'orišteni dugoročni 'apital /mjere rasta : rast prihoda0 rast dodane vrijednosti i udio na tržištu /mjere stvaranja vrijednosti: 4D, (+perativna dobit umanjena za porez 1 trVišna $ijena 'apitala MD, (>rVišna 'apitalitza$ija 1 Anvestirani 'apital /odnos e'onoms'og pro&ita J pro&it L vlastiiti 'apital W stopa $ijene 'apitala
PI+5A>F, M,IO, R4 F,X,RF, MR4I, = P6,FAI,FR= A ,6=6AI,FR= *+CA>A. +PYA +CI,,3 , AI,X=F,D,FR4 PI+5A>F4 M,IO4 A264*, +D,+: Pro&tina maržaJ pro&itL prihod M4Z=>AM0 P+@>+RA DA74 ,>42+IAR, PI+5A>F4 M,IO4 +R4 @4 +IA@>4 +DA@F+ + P+>I4CA. F,RD,OFAR4 @= @6R4*4Y4 ,>42+IAR4: a CI=>+ PI+5A>F, M,IO, b +P4I,>ADF, PI+5A>F, M,IO, $ PI+5A>F, M,IO, PIAR4 P+I4, d F4>+ PI+5A>F, M,IO, P+DI,> F, AFD4@>AI,F+ R4 MR4I, +R, @4 +IA@>A ,: /mjerenje pro&itabilnosti /prognoziranje zarade /planiranje i 'ontrolu Povrat na investiranoJ pro&it L investirano >4M46RFA +CI,,3 , AI,X=F,D,FR4 P+DI,>, F, AFD4@>AI,F+ (I4>=IF +F AFD4@>M4F> 1 I+A R4: + AFD4@>AI,F PI+5A> I+A @ +CAI+M F, @DIH= , +R= @4 12I +IA@>A =DI7>,D,R= @4 ,>42+IAR4 PI+5A>, A ,>42+IAR4 AFD4@>AI,F+2 +R4 M+2= CA>A A PIA6,2+Z,D,FR4 F, I,6AXA>4 F,XAF4. A >+2, PI+A6,4 I,6AXA>A +CI,@3A , I,X=F,FR4 [I+A\ +* +RAH @= >4M46RFA: #%
a P+DI,> F, D6,@>A>A ,PA>,6(I+4 b P+DI,> F, +IA7>4FA ,PA>,6 (I+34 $ P+DI,> F, AFD4@>AI,FA ,PA>,6 (I+, "#. oje po'azatelje menadVer 'oristi u pro$jeni li'vidnosti i solventnosti poslovnih partnera i poten$ijalnih duVni'a? = širem smislu0 solventnost (solven$G se moVe de&inirati 'ao sposobnost plaćanja svih dugova Pre$izniji pojam li'vidnost (li]uiditG moVe se reći da je to sposobnost po'rića 'rat'oroUnih obveza tj. sposobnost te'ućeg plaćanja. a analizu li'vidnosti neophodno je prilagoditi raUun dobiti i gubit'a na model 'oji pri'azuje troš'ove za prodano jer postojeći izvještaj &inan$ijs'og raUunovodstva nije pri'ladan za ta'vu analizu @olventnost: @tru'turni po'azatelji : stupanj zaduženosti 0 'oe&i$ijanet &inan$ijes'e stabilnosti0 'oe&i$ijent &inan$ijs'e stabilnosti AA0 odnos u'upnih obveza i glavni$e0 odnos dugoročnih obveza i glavni$e *inamič'i po'azatelji: &inan$ijs'a snaga0 odnos po'rića 'amata0 inde's &inan$ijs'e poluge(I+4LI+, 6i'vidnost: inde's li'vidnosti "#). ašto menadVer mora voditi računa o novčanim tije'ovima? 7to je zarada od novčanog tije'a? = posljednjih ne'oli'o godina raste znaUaj po'azatelja per&ormanse utemeljenih na tije'ovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na raUunu dobiti u gubit'a. Faime0 veli'i su prigovori da se prema sadašnjim raUunovodstvenim standardima i poreznim propisima raUun dobiti i gubit'a moVe sastaviti ta'o da po'azuje vrlo razliUite rezultate dobiti. bog toga je došlo do gubit'a povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadVers'og raUunovodstva *obita' uve ćan za amortiza$iju0 u meTunarodnoj terminologiji naziva se ^,I,*, +* F+DS,F+2 >AR4, (3,@H 56+_ 4,IFAF2@ / 354.
"#8. 7to je e'onoms'i pro&it? 4'onoms'i pro&it J Pro&it 1 >roša' 'apitala Feto e'onoms'i pro&it J Feto pro&it 1 >roša' 'apitala (tržišna $ijena vlastitog 'apitala
"#9. Fabrojite ne'e glavne mjere inputa 'ao po'azatelja 'orpora$ijs'ih per&ormansi sa stajališta menadVera. 2lavne mjere inputa su : /'valiteta odabira i izvedbe misije0 vizije0 strategije0 eti'e i 'orpora$ijs'e 'ulture /razvoj odnosa s 'up$ima /razvoj organiza$ijs'og učenja /razvijanje znanja i vještina zaposlenih /motiviranje zaposlenih /razvoj odnosa s vanjs'im partnerima /razvoj internih pro$esa #
"#. Fa 'oji način se mjere individualne per&ormanse menadVera? Mjerenje individualnih per&ormansi orijentirano je na utvr-ivanje učina'a 'oji pojedin$i
ostvare obavljajući dodijeljene im pojedinačne zadat'e0 ostvarenjem 'ojih se pridonosi izvršenju u'upnog zadat'a poduzeća. +bično se razli'uju tri vrste zadata'a0 a to su " zada$i na obradi materijala0 in&orma$ija te menadžers'i zada$i.
"
#)
