36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
1
Razumjevanje sklopova AutoCada..................................................................... 1 Po etak rada sa Auto CAD 2002.................................................................... 1 Razumjevanje Auto CAD-ovih sklopova........................................................ 4 Status Bar ...................................................................................................... 5 Kori tenje Snap komande............................................................................... 6 Kori tenje Grid komande ............................................................................... 8 Kori tenje Polar SnapTracking....................................................................... 9 Pull-Down Menus (Povla ni-padaju i meniji) .............................................. 11 Dotatni meniji (Shortcut Menus) .................................................................. 11 Toolbars (spisak alata) ................................................................................. 12 Model i Lejaut Table.................................................................................. 13 Command Window ...................................................................................... 14 Text Window ............................................................................................... 15 Ekranski meni.............................................................................................. 16 Biranje komandi (Selecting Commands) ...................................................... 16 Startovanje komande iz menija (menus) ....................................................... 16 Startovanje komandi iz Toolbar-a ................................................................ 17 Startovanje komande sa komandne linije...................................................... 17 Kori tenje dodarnih (Shortcut) menija.......................................................... 17 Kori tenje mi a (Pointing Devices) .............................................................. 19 Ponavljanje jedne komande.......................................................................... 20 Transparentno kori tenje komandi ............................................................... 21 Korekcija gre ki........................................................................................... 21 Kori tenje User Documentation Help ........................................................... 22 Otvaranje jednog novog fajla (za crte )........................................................ 24 Otvaranje egzistiraju ih crte a ..................................................................... 27 Rad sa vi ezna nim crte ima ....................................................................... 29 Kori tenje Partial Open i Partial Load .......................................................... 30 paranje crte a i rada na crte ima ................................................................ 31 Pregledanje i a uriranje osobina crte a......................................................... 33 Izla enje iz AutoCAD-a............................................................................... 36
Razumjevanje sklopova AutoCada Po etak rada sa Auto CAD 2002 Da se po ne raditi sa Auto CAD 2002 ili bilo kojim drugim CAD programom potrebno je prvo i osnovno instalirati Program.Po to ova knjiga nosi naslov priru nik sa uputstvima za rad sa Auo CAD-om onda emo i po eti od po etka kako instalirati CAD program.Slede e navedene slike e vam to objasniti slike su uzete iz vodi a za instalaciju ,CD kojeg ste nabavili u komercijalnim trgovinama Auto CAD-a
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Slika01.PR Control Panel odakle se uobi ajeno po inje instalirati Auto Cad program Kada kliknete na ikonu Install/Uninstall ustvari vi po injete staratovati kompjuterski alat za instaliranje programa ili za uklanjanja tj skidanje nekog programa koji vam nije potreban da se nalazi u va em kompjuteru. .Neznatne su razlike u principu instalisanja programa od toga koji je Windows instaliran u va em kompjuteru.Slike koje su uzete za primjer instalisanja programa su uzete iz Windows XP profesional to u svakom slu aju ne treba da bude smetnja za razumjevanje kako instalisati programa Auto CAD ili nekog drugog programa.
Slika 02-I Dialog box box-ovi posle po etka instalacije sa Control Panel-sa ikone Install/Uninsall
Slika03.I Slede i dialog box-ovi koji se pojavljuju nastavkom instalacije programa
Posle klikanja na ikonu CD or disket pojavljuju se slede i dialog box-ovi.Box koji vas da je strogo preporu eno da se zatvore sve aplikacije prije izvr enja instalisanja uklju uju i program i za kontrolu virusa lijevo dialog box.Ako je neka aplikacija otvorena izaberite Cancel pa ugasite aplikaciju a onda ponovite postupak instalisanja.Kada kliknete na dugme Next desno na slici se pojavi dialog box za izbor opcija instalisanja.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
3
Slika 04.I Dialog box za upozorenje i desno za izbor opcija instalisanja programa Izborom opcije instalisanja programa otpo inje tok instalisanja programa slede a ilustracija pokazuje izgled po etka toka instalisanja. Slika 05.I Instalacioni programa u toku Iz navedenih navednih slika i obja njenja mo ete razumjeti kako se otpo inje i kako te e instalisanje Auto CAD programa,u ovom primjeru Auto CAD 2000. to ne zna i da je velika neka razlika kod instalisanja i drugih Auto CAD programa.Ono to bih istakao je na ta morate obratiti pa nju da kada se pojavi Dilog Box na kome se unose oznake o autentin nosti programa tj KeyWord mora se pa ljivo i ta no unijeti jer u protivnom program ne ete mo i instalirati. Da bih imali pristup svim kompanijinim pobolj anjima programa kao i punopravno kori tenje programa pro itajte pa ljivo uslove koji su une eni u lijevi i Dialog Box koji se pojavljuje pri instalaciji programa kao i privatanju uslova za njegovo kori tenje i upotrebu.Posle prihvatanja ugovornih uslova (I accept) i nastavlja se instalisanje.Posle ega ete zavr iti instalisanje Auto CAD programa u va em kompjuteru Za rad sa AutoCAD 2002 preporu uje se karakteristike kompjutera: The recommended System Requirements are - Intel Pentium or AMD-based PC 450MHz or higher - 128 MB RAM - 200 MB or more free disk space - 1024x768 VGA display Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
- Mouse or other pointing device
Razumjevanje Auto CAD-ovih sklopova Auto CAD-ov prozor je podjeljen u est posebnih povr ina: • Title bar (Naslov) • Menu bar (meni tabla) • Toolbars (paleta komandi) • Document Widow ili povr ina crte a. • Command Window • Status bar Slika 06.I Prikazuje tipi nu sliku Auto CAD-ovog ekrana.
Najve i dio od ovih komponenti su standardne Windows karakteristike. Na primjer naslovna tabla du gornjeg vrha prozora pokazuje ime programa.(Ime aktuelnog crte a koji je u paran) Svaki otvoreni crte ima svoj vlastiti document Window.Ako je maksimirano onda je postavljeno u zagradama kao to je na slici i prikazano.Ako nije paran odnosno imenovan onda stoji Auto Cad 2002 [drawing1.dwg]. Meni nazivi (Menu bar) su locirani odmah ispod naslova i sadr e nazive komandi koji se koriste za crtanje i ure ivanje crte a. Toolbars -palete sadr e komande koje se koriste za kreiranje va eg dizajna. Status bar se nalazi du inom donjeg dijela prozora,pokazuje kordinate aktuelnog polo aja krsti a na razli itim polo ajima u crte u.Na status baru se nalaze i komande o kojima emo vi e govoriti o Status baru. Command Window jedna komponenta AutoCAD-a koja nije ekvivalentna sa najve im brojem drugih Windows programa.Vi sa nje mo ete startavati AutoCADove komande ukucavanjem imena komandi i pritiskom na Enter tangentu na tastaturi.Neke komponente- komande se nalaze na istim lokacijama druge kao Toolbarovi se mogu premje tati na razli ite lokacije, mogu se paliti i gasiti itd. Document Window je povr ina crte a koja zauzima najvi e prostora na ekranu.To je povr ina u kojoj ce crta aktuelni crte .Svaki crte ima svoj dokument Window. Druga dva dokumenta u ovom prozoru su ikona sa dve strelice koje se spajaju u jednoj ta ki pod uglom od 90 stepeni.Ova ikona reprezentuje kordinantni system koji se koristi (User Coordinate System ili skra eno UCS).Na povr ini crte a se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
5
pojavljuje jedan znak + (Crooshairs)sa malim kvadrati em(Pickbox) u centru.Kad se pomjeri kvadrati iz povr ine crte a preobra a se u strelici koju usmjeravate na neki meni ili neku komandu time to klikanjem na komandu sa lijevim dugmetom mi a aktivirate komandu AutoCAD-a. UCS ikona UCS ikona prikazana na slici lijevo poma e vam da razumijete kako je va crte orjentisan.Ikona se sastoji od dvije strelice i jedne kvadrati a.Strelice vam odre uju pozitivne pravce X i Y ose. Presje na ta ka UCS-a je kordinantni po etak Pickbox (izborni kvadrati + znakom) Pomjeranjem Apature sa krsti em preko povr ine crte a kao to smo naveli mijenjaju se kordinate centra kvadrati a koji slu i da se fiksiraju ta ke na crte u iz kojih mo ete zapo eti odnosno zavr iti jednu komandu. Ako pomjerite Pickbox sa krsti em preko povr ine crte a on se mo e promjeniti u strelicu ili neki drugi oblik Windows Pointer-a koji se nalaze kao standardni Windows pointer za fiksiranje . Na OptionsDialog Box-u pode ava veli inu izbornog kvadrati a pomjeranjem kliza e plo ice na slici.Zajedno sa pode avanjem Apature Size (veli ine otvora) vi mo ete podesiti object snap mode.Veli inu krsti a mo ete podesiti izborom slede e komande: 1.Command: cursorsize Enter 2.Enter new value for CURSORSIZE <5>: 100 Enter Posle une ene vrijednosti veli ina krsti a prekrije cijelu povr inu prozora crte a
Status Bar Status bar se nalazi izlo en na dnu Auto CAD ekrana.
Slika 07.I Sastavni dijelovi (komponente) Status bara Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Status Bar se satoji od slede ih komponenti pogledaj sliku:O svakoj navedenoj komandi slijede obja njenja u poglavljima koja slijede: Izlaganje polo aja kordinata krsti a se mo e paliti i igasiti on/off pomo u tangente F6. Bilje ka:Ako gledate pa ljivo opis komande na status bar-u mo i ete vidjeti desno od kolone komandi opis koji vas upu uje ta treba da raditite,specificirate ta ku odnosno birate odgovaraju e opcije posle kucanja komande na komandnoj liniji i pritisnutog Enter-a.Ove Auto CAD komande vas obavje tavaju i o slede im koracima koje preduzimate sve do zavr etka aktuelne komande.
Kori tenje Snap komande Komandu izaberete prema slede oj ilustraciji: Snap Spacing-opcija Aktivira se na in Snap-a sa specificiranom vrijedno u.
1.Command: snap se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije Specify snap spacing or [ON/OFF/Rotate/Style/Type] <10.0000>:Pritisne se Enter ili specificira nova vrijednost pa se onda pritisni Enter On/Off-opcija Ako ukucate na komandnu liniju ON ili Off i pritisnete Enter pali se odnosno gasi se na in Snap-a ali zadr ava aktuelna postavljena vrijednost intervala Snapa.. Aspect-opcijom Se postavljuju razli iti intervali ograni enja kretanja Snap-a u X i Y osi.Ova opcija ograni enja kretanja Snapu nije mogu a u izometriskom gridu-crtanja. Rotate-opcija Postavljate kordinanantni po etak i rotirate mre u relativno za aktuelni UCS kori teni kordinanantni sistem.Specificirate rotaciju izme u -90 i 90 stepeni.Pozitivna rotacija je u smjeru suprotnom kazaljci na satu oko bazne ta ke. Negativna rotacija je u smjeru kretanja kazaljke na satu.Ovu opciju je korisno primjeniti kada imate objekte koji se spajaju ili se sije u pod nekim uglom.Rotacija se vr i slede im nizom komandi: 1.Command: snap se upi e i pritisne Enter 2.Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] <1.0000>: ropcija 3.Specify base point <0.0000,0.0000>: mi om markiraj ta ku da se specificira ugao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
7
4.Specify rotation angle <0>: 25 i pritisnite Enter.Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komandi. Povratak na osnovno postavljanje snapa vr i se na komandnoj liniji uno enjem prethodnih 0 vrijednosti nizom komandi koje ste koristili i za postavljanje ugla snapa.
Slika 08.I Ilustracija postavljanja ta kica mre e izborom Snap ,Rotate opcije
Promjene bazne ta ke snapa mogu biti neophodne da se podese osnove rafiranja. Promjene bazne ta ke i ugla rotacije mo ete mijenjeti na komandnoj liniji nizom komandi kako je navedeno u prethodnom primjeru stim to mijenjate njihove vrijednosti.Ovaj metod vam omogu ava lak e crtanje objekata pod nekim uglom u odnosu na osnovno postavljanje na pr(linija,poligona,pravougaonika i sl) Style opcija Vam nudi dva na ina izbora Standard ili Isometric. to mo ete primjetiti nizom prikazanih komandi na komandnoj liniji. 1.Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] <10.0000>: s-unesi i pritisnite Enter 2.Enter snap grid style [Standard/Isometric]
: i-izaberete i pritisni Enter 3.Specify vertical spacing <10.0000>:unesete vrijednost ili pritisnite enter ako ste saglasni sa va om 10 vrijedno u
Slika 09.I Ilustracija rasporeda ta kaste mre e primjenom Snap komande Style opcije Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Kori tenje Grid komande Izla e se ta kasta mre a aktuelnog pogleda na ekranu.Mre a je samo vizuelno upustvo.Ona se ne tampa i nije dio crte a. Grid je jedan pravougaoni ablon ta kica koji se prote e preko povr ine koju ste specificirali kao granicu crte a.Kori tenjem grida pojednostavljuje se crtanje na prostoru crte a.Grid vam poma e da lak e poravnjate i vizuelizirate objekte. Ako ih zomujete tj.pove avate ili smanjujete va crte ,ponekad je potrebno za vrijeme crtanja.pode avati rastojanje izme u ta kica da bih bilo podesnije za novo uveli avanje Mre a se mo e paliti i gasiti sa opcijama On/Off :Da se izlo i mre a na crte u izabere se komanda :
: 2.Specify grid spacing(X) ili [ON/OFF/Snap/Aspect] : Specificira se jedna vrijednost za(X na pr. 10,00), ili ulaz jedne opcije. Grid spacing(X) opcija Posle uno enja X vrijednosti postavljaju se intervali ta ki u prostoru za specifiranu vrijednost X ili pritiskom na Enter zadr ava se postoje a vrijednost intervala. Ako ste odabrali X pravilno interval grida on e se vidjeti na ekranu.Ako ste odabrali X premali na komandnoj liniji ete dobiti obavijest da je gustina grida velika.Za veli ine crte a A4 ili A3 formata interval grida e se pojaviti na ekranu.Za ve e formate birate ve e intervale rasporeda grida. ON/OFF Ako se izabere opcija pali se /gasi se mre a ta kica posle pritiska na Enter.. Snap :Ako se unese opcija na komandnu liniju onda se postavlja snap interval i pritisne Enter. Aspect :Ako izaberete opciju onda se unose vrijednost X i Y rastojanja (intrerval) X i Y vrijednosti mre e.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
9
Uno enjem ortho na komandnu liniju i pritiskom na Enter , birate opcije da bude upaljen On ili uga en Off ortho kako bi mogli lak e crtati kose odnosno ortogonalne linije. .Snap mode Ograni ava pomjeranje krsti a (crosshairs) za intervale koji su definisani .Kad je Snap mode upaljen ON,krsti izgleda da se dr i ili se kop a ”snap”za jedan nevidljivi pravougaonik mre e.Snap je uspje an za specificiranje ta aka sa strelicom ili ta kastom napravom (pointing device).
Kori tenje Polar SnapTracking Polarno vo enje kop anja je jedan precizan alat crtanja koristi se da se pove e rastojanje du polarnog pra enja i regulisanja staze.Kada crtate ili modificirate objekte mo ete koristiti Polar Tracking da se izlo i povremeno pode avanje staze definisane sa polarnim uglom koji specificirate.Mo ete koristiti Polar Snap da se odredi specificirana distanca du pode ene staze. Na primjer na slede oj ilustraciji crtate liniju veli ine dvije jedinice od ta ke 1 do ta ke 2 a onda crtate liniju dvije jedinice od ta ke 2 do ta ke 3 pod uglom od 45 stepeni.Ako je upaljen polar 45-stepeni prira taja, AutoCAD izlo i jedan pode avaju i tip alata kada va krsti sije e 0 ili 45-uglove. Pode ena staza i tip alata nestanu kada udaljujete krsti iz uglova. Isto tako pomjerite va krsti ,od pode ene staze, tip alata se izlo i kada pomjerite krsti bli e uglovima pola.Osnovna uglovna mjera je 90 stepeni.Koristite pode enu stazu i tip alata da nacrtate va objekat.Vi mo ete koristiti Polar Tracking sa Intersection i Apparent Intersection object snaps da na ete gdje je jedna polar pode ena staza presjekla drugi objekat.
180+35 =215
Slika 10.I Crtanje linijskih segmenata kori tenjem Polar Tracing-a i Polar uglova
1.Command: _line komanda Specify first point:markira po etnu ta ku Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
2.Specify next point or [Undo]: 60 unese du inu i pritisne Enter 3.Specify next point or [Undo]: <30 unese ugao i pritisne Enter 4.Angle Override: 30 5.Specify next point or [Undo]: 50 unese du inu i pritisni Enter 6.Specify next point or [Close/Undo]: 40 unesi du inu i pritisni Enter 7.Specify next point or [Close/Undo]: 60 unesi du inu i pritisni Enert 8.Specify next point or [Close/Undo]: <215 unesi ugao i pritisni Enter Angle Override: 215 9.Specify next point or [Close/Undo]:markiraj ili unesi du inu i pritisni Enter 10Specify next point or [Close/Undo]:C da se zatvori linija i pritisni Enter Bilje ka: Ortho ON na in omogu ava krsti u horizontalno i verticalno odnosno ortogonalno pomjeranje i fiksiranje ta ki odnosno ne mo ete crtati kose linije. Zbog toga vi ne mo ete imati Ortho na in i polar tracking upaljene istovremeno, AutoCAD gasi Polar Tracking kad je upaljen Ortho na in. Ako upalite Polar Tracking , AutoCAD gasi Ortho na in.Jednostavno ako je upaljen Polar snap , snap mode se gasi automatski. Da se specificiraju polarni uglovi (Polar Tracking) Vi mo ete koristiti Polar Tracking da crtate po tragu du polarnog uve anja uglova od 90, 60, 45, 30, 22.5, 18, 15, 10, i 5 stepeni ili mo ete specificirati i druge uglove.Slede a ilustracija pokazuje pode avanje izlo enih staza kada se pomjera va krsti 90 stepeni sa polarnim pove anjem ugla postavljenim za 30 stepeni. Orjentaciju 0 zavisnog ugla postavljate na Drawing Units dialog box ( UNITS). Direkcija snapa je u smjeru ili suprotnom smjeru kazaljke na satu (clockwise or counterclockwise) zavisno od jedini ne (units direction) koju specificirate kada postavljate mjerne jedinice. Specificiraj Polar Rastojanje (Polar Snap) Polar snap ograni ava pomjeranje krsti a za pove anje polarne distance koju specificirate.Na primjer ako specificirate jednu du inu veli ine 4 jedini ne mjere ,veza krsti a je iz prve ta ke specificirane du ine od 0 , 4, 8 ,12 , 16 itd. Isto tako pomjerate va krsti ,jedan tip alata koji indikuje najbli e pove anje polar snap-a. Da se ograni i ulaz ta ke za polarno rastojanje,obadvoje Polar Tracking i Snap mode (Postavite za Polar Snap) moraju biti upaljeni.. set polar snap distance 1. Iz Tools izaberete Drafting Settings. 2. U Drafting Settings dialog box, Snap i Grid plo ici,odaberi Snap On. 3. U Snap Type & Style, odaberi Polar Snap. 4. Ispod Polar Spacing, unesi rastojanje (polar distance). 5. Odaberi Polar Tracking plo icu i odaberi Polar Tracking On. 6. Odaberi ugao pove anja iz Increment Angle liste. Mo ete specificirati va e vlastite uglove izborom Additional Angles a onda New. 7. Zavr i sa OK. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
11
Pull-Down Menus (Povla ni-padaju i meniji) Najve i broj AutoCAD komandi su numeri ke standardne Windows funkcije koje se pojave kada se markira ime menija.Ovi meniji su ure eni po hijerharijskom redu.Dole navedena slika prikazuje jedan standardni View meni.
Slika12.I tipi nog primjera puul down padaju egmenija sa prikazivanjem pod menija (submenu)
Dotatni meniji (Shortcut Menus) Kratki dodatni meniji su specijalni meniji koji se pojavljuju na odre enoj povr ini pozicije krsti a (cursor) kada se pritisne desno dugme mi a. Pritisni tangentu SHIFT Istovremeno pritsni desno dugme mi a Da vam se pojavi lijevo prikazani dodatni meni iz kojeg birate neku od komandi. Razli iti dodatni meniji se pojavljuju u razli itim situacijama kada na lokaciji krsti a na va em crte u pritisnete desno dugme mi a,zavisno od komandi koje ste prethodno koristili Slika13.1 pokazuje jedan primjer dodatnog menija koji se pojavljuju pritiskom na desno dugme mi a kada se krsti nalazi negdje na poziciji objekta
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Toolbars (spisak alata) Kada startate Auto CAD , prvi put se pojavljuju Standard ,Object Properties,Draw i Modify toolbar-ovi.Standardni AutoCAD-ov meni, obezbjedio je 26 toolbar-ova i svaki od njih sadr ava jednu grupu povezanih komandi.Svaka komanda ima odgovaraju i alat (ToolTip) to je prikazano na dole navedenoj slici.Vi mo ete initi svaku od ovih grupa vidljivu na ekranu.Grupa se mo e dodavati i sklanjati sa ekrana.Toolbar-ovi su vjerovatno najlak i i najbr i putevi za startovanje Auto CAD komandi.Standardni toolbar sadr i dugmadi za standardne Windows funkcije,kao to su otvaranje, paranje i kucanje kataloga (files),isjecanje(cutting),i lijepljenje (pasting) objekata sa i iz Clipboard-a,kao i pokajanja(Undo) i ponovno vra anja prethodnog to je na neki na in gre kom uklonjeno (Redo).Tako e su sadr ane i mnoge druge AutoCAD funkcije kao to su paniranje i zomovanje, osobine i mnogi povla ni pull-down boxovi za kontrole boja debljina liija,tipova linija i svega onoga sa im ete se suo iti prora uju i u nastavku ovu knjigu.OveToolbars komande su izlo ene na slede oj slici Standardnog toolbara i toolbar-a osobina objekata. Toolbar se sastoji od niza ToolTip-ova slo enih po odre enom redu u jednom Toolbar-u.
Slika 14.1 standardnog toolbar-a i toolbar-a osobina objekta
Slika 15.I Vi kontroli ete koji e toolbar biti vidljiv na ekranu tako to kori tenjem Customize dialog boxa vr ite izbor toolbara markiranjem kvadrati a pored naziva toolbara -na pr.Modify toolbara i dr.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
13 Toolbar koji se pojavljuje na ekranu posle markiranja mo ete smjestiti na ekranu na bilo koje podesno mjesto koje odredite.Izbor Toolbara kojeg elite smjestiti na ekran mo ete izvr iti i na slede i na in.Kliknite na neki toolbar koji se nalazi na ekranu da vam se pojavi spisak Toolbars-ova, kao to vam pokazuje slede a slika 16:I.
Slika 16.1Toolbars se pojavljuje klikanjem na desno dugme mi a kad se mi markering nalazi iznad nekog postoje eg toolbar-a na ekranu
Slika 17.I Ilustracija lebde eg Toolbar :Neka dugmadi imaju jezi ak na dugmetu na koji pritisnete lijevim dugmetom mi a da se pojavi lebde i toolbar sa kojeg birate eljenu komandu
Model i Lejaut Table Su prikazani na slici 18.I.Uobi ajeno vi kreirate va e crte e u Model space,a onda palite Paper Space da kreirate Layout-e da bih od tampali va e crte e.Kako ete kreirati va e Layout-e bi e vi e govora u XV poglavlju.Na crte u su prikazana dva Layouts tab-a ,ali ih mo e biti i vi e . Na primjer , mo ete kreirati individualno Layout-e za plan osnove zgrade,plan elektroinstalacija i sli no…
Slika 18.I Pomo u pokretnih jezi aka vr i se prebacivanje izme u Model ili Layout prostora Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Command Window Tamo gdje kucate Auto Cad komande i gdje dobijate poruke i obavje tenja taj dio je tako nazvat Command Window. Slika 19.I Uve avanje ili smanjenje Command Window povla enjem Split bara
Options Dialog Box Kroz ovo a i druga poglavlja ete nailaziti na upu ivanja na Options Dialog Box.Ovaj dialog box sadr i deklaracije za mnoga AutoCAD-ova postavljanja.Detaljniji opis mo ete na i u AutoCAD-ovom Help-u. • Files Specificiraju se imenici kojim Auto CAD nalazi specijalne files.tako kao menus,drivers(drajvere) i podr avaju e files.Tako e se specificiraju korisnikova definisana postavljanja kao to su imenici (directories) kori teni za smjene kontrolisanja. • Display Sadr i deklaracije kontrola za AutoCAD-ova izlaganja,takve kao to su boja ekrana i broj linija na Command Window Slika 20.I Options Dialog BoxSystem-prikazan sa grafi kom kartcim i dr.
•
•
Open and Save Kontroli e kako esto AutoCAD automatski para va e crte e i dali se kreira backup kopija. Plotting Kontroli e opcije srodne za plotiranje, takve kao to su osnovna default plot
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
15 • • • • •
postavljanja za nove crte e. System Kontroli e op ti AutoCAD-ov sistem postavljanja,kao to su aktuelni grafi ki i ta kasti(pointing device drivers) i dali mo ete otvoriti vi e zna ne crte e. User Preferences Sadr i kontrole koje dozvoljavaju optimalizaciju na ina da se radi sa AutoCAD-om , kao default drawing units i kori tenje klju eva akceleracije i kratki menija. Drafing Omogu uje vam kontrolu ure ivanja razli itih opcija kao to je kori tenje AutoSnap-a i AutoTracking-a. Selection Kontroli e AutoCAD-ovu selekciju modaliteta (mode)i kori tenje zahvata (grips). Profiles Dozvoljava vam da kreirate korisnikove definisane konfiguracije.
Bilje ka:Vi mo ete promjeniti broj linija teksta izlo enog na prostoru Command Window iz Display tablice Options Dialog Box-a .Slika 20.I prikazuje izbor command sa dvije linije i izbor boje za Model Space White
Text Window Tekst Window je drugi prozor u koji mo ete ukucati AutoCAD-ove komande i crtati objekte prema odabranim komandama i podacima koje unosite na komandnoj liniji Text Window-a.Na text Window-u mo ete i pregledati AutoCAD-ova obavje tenja i poruke. Slika 22.1 Text Window
Da se pali i gasi AutoCAD crte Window i Text Window-u pritisnite F2 tangentu.Pritiskom na tangentu F2 se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
aktivira i odmah izlo i Text Window.ponovnim pritiskom gasi se Text Window itd.
Ekranski meni Mada se incijalno ne pojavljuje Auto CAD ima jednu dodatnu ekransku komponentu koju mo ete izlo iti i koristiti za startovanje komandi.Screen meni (ponekad nazvat side meni) sastoji se od jedne povr ine na desnoj ivici povr ine crte a .Kada pomjerate krsti preko jedne meni stavke(item),stavka postaje istaknuta.onda kliknete da izaberete jednu stavku.Klikanjem na stavku na svim velikim slovima se pali meni da se izlo i povezana selekcija komandi.Jednom izlo en screen meni mo ponovo pozicionirati kao i svaki drugi toolbar.
Biranje komandi (Selecting Commands) Sada kada ste nau ili Auto CAD-ove sklopove vi imate bolje razumjevanje mnogih na ina kako mo ete izabrati komande.Vi mo ete izabrati Auto CAD-ove komande kori tenjem nekih od ovih metoda: • Klikanjem na jedno dugme na Toolbar-u • Izborom jedne komande iz jednog pull-down menija(padaju eg menija) • Kucanjem komande na Command Wiew ili Text Window. • Izborom komande iz kratkog(brzog-shortcut menu) menija. • Klikanjem jedne komande na Screen-ekranskom meniju-rijetko se primjenjuje kod starijih verzija Auto CAD je bila aktuelnija. Stvar je za diskusiju koju ete od navedenih opcija metoda izabrati.Vi ete koristiti onu opciju koja se u datim trenucima ini vama najpodesnijom.
Startovanje komande iz menija (menus) Da se starta jedna komanda izabere se ona meni opcija koju elite koristiti. Da se koristi jedna meni opcija, na primjer da se nacrta jedna linija: 1. Pomjerite strlicu ili krsti do menu bara i izaberete meni za crtanje i kliknete na Draw meni da se izlo e razli ite komande . 2. Kliknete na komandu (L) Line,meni nestane Auto CAD izlo i poruku: Specify first point: Na komandi Window se pojavi tra enje da se izaberete po etnu ta ku linije (starting point line). 3. Pomjerite krsti preko povr ine crte a a onda kliknete da izaberete po etnu ta ku ..Auto Cad vam sada poru uje da izaberete: Specify next point or [Undo]: tra i da izaberete ili slede u ili krajnju ta ku linije (end point). 4. Pomjerite krsti ponovo a onda kliknite da odaberete krajnju ta ku linije (end point). 5. Pomjerajte krsti i kliknite da izaberete drugu ta ku . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
17 6. Pritisnute desno dugme mi a da vam se izlo i kratki meni i onda izaberite Enter da se zavr i komanda. Mo ete klikniti na bilo koji drugi (pull-down) padaju i meni da izaberete neku drugu vrstu komandi.Da zatvorite padaju i meni bez biranja komande pritisnite Esc tangentu.
Startovanje komandi iz Toolbar-a Da se starta jedna komanda sa Toolbar-a kliknite na jedno dugme Toolbar-a da vam se pojavi jedna obavijest na Command Window-u. Radi primjera koristimo jedno dugme da nacrtamo kru nicu (circle): 1. Na DrawToolbar-a ,kliknimo na dugme Circle.Na komandi Window se izlo i poruka: 2.Command: _circle Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Ova poruka izlo i nekoliko opcija od circle komande.Osnovna opcija da se izabere centar kru nice. 2. Pomjerite krsti na povr inu crte a i odaberite jednu ta ku –centar kru nice. Auto CAD vam sada poru uje: Specify radius of circle or [Diameter] : Ponovo vam Auto CAD izlo i opcije.Osnovna opcija je da izaberete radijus kru nice. 3. Primjetite da kada povla ite krsti da se mo e promjeniti veli ina kru nice sa jednim radijusom od centra.Da kompletirate komandu izaberite jednu ta ku i kliknite na nju ili ukcajte na Commandnoj liniji vrijednost za radijus i pritisnute Enter
Startovanje komande sa komandne linije Da se starta komanda sa komandne linije na komandnoj liniji ukucate komandu i pritisnete Enter.Posle ega vam Auto CAD poru uje sli ne poruke kao i kod prethodna dva na ina startovanja. Auto CAD komande se mogu kucati sa kompletnim imenom komande ili sa skra enim imenom.Na primjer ako na komandnoj liniji ukucate Line odnosno skra eno L vi mo ete startovati komandu.Skra enica naziva (Command aliases) komandi je definisana u jednom Auto CAD katalogu ACAD.PGP file koji je tako nazvat.
Kori tenje dodarnih (Shortcut) menija Kada pritisnete desno dugme mi a AutoCAD izlo i dopunski-kratki meni iz kojeg mo ete da birate razli ite opcije komandi.Kratki meni je (context-sensitive) to zna i da su prezentovane one opcije menija koje zavise od pozicije krsti a (cursor) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
gdje se nalazi kada desno kliknete,neki objekat koji je ve izabran na aktuelnom statusu AutoCAD-a kada je jedna komanda aktivna. Desnim klikanjem mi om na povr ini crte a izlo i se jedna od est slede ih opcija menija.Meni koji se izlo i zavisi od aktuelnog statusa AutoCAD,tj dali je kliknuto na jednu praznu povr inu ili na jedan objekat u crte u. • Default Izlo en je kratki meni kada nijedna komanda nije aktivna i nijedan objekat nije izabran.Ovaj meni sadr i zajedni ke opcije kao to su Copy,Paste,Pan i Zoom. • Edit Izlo en je kratki meni kad komanda nije aktivna,desnim klikanjem je izabran izabran jedan objekat na crte u.Ovaj kratki meni sadr i edit komande specifi ne za tip izabranog objekta. •
•
•
Command Izlo en je kratki meni kad je komanda aktivna .Ovaj meni sadr i komandne opcije sli no drugim komandama kao to su Pan i Zoom. • Hot Grips Izlo en je desnim klikanjem na jedan zahvat hot grip.Obja njenje se nalazi u poglavlju VII. • Ole Izla e se kratki meni kada se desno klikne na OLE objekat.Ovaj meni sadr i opcije za ure ivanje OLE objekata. Hyperlink Izlo en je desnim klikanjem kada je izabran jedan grafi ki objekat sa jednim spojenim hyperlinkom.Ovaj meni sadr i opcije za otvaranje kopiranje i preura ivanje hyperlinka,isto tako kao to je dodavanje za va e liste Favorita. Object Snap Izlo en je pritiskom na tangente Shift ili Ctrl dok ste vi desno kliknuli. Osim klikanja na povr inu crte a vi mo ete vr iti klikanje desnim dugmetom mi a na druge AutoCAD-ove povr ine da bi se izlo ili dodatni meniji.Koji meni ete izlo iti zavisi od toga gdje izvr ite klikanje. • Toolbar Klikanjem na bilo koji dio nekog Toolbar-a izlo i se kratki meni koji koristite da se izlo i ,sakrije ili poru i neki drugi toolbar. • Comman line Desnim klikanjem na commandnu liniju ili text Window izlo i se est najvi e kori tenih komandi ,takve kao to su Copy i Paste komande. • Dialog box ili window Desnim klikanjem unutar nekog dialog box-a ili ili njegovog prozora izlo i se kratki meni sadr avaju i opcije podesne za pojedine funkcije.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
19 •
Status bar Desnim klikanjem na neko od dugmadi status bara izla e se kratki meniji iz kojih mo ete izv iti paljenje i ga enje On/Off i postavljanja dialog box-ova biraju i opcije Settings. desno klikni pojavi se
•
Model/Layout Desnim klikanjem Model Tab pojavi se kratki meni iz kojeg
ovo se pojavi sa mo ete birati Layout-a ako desno kliknete na Layout Tab tako da mo ete birati eljene opcije.
Kori tenje mi a (Pointing Devices) Osim kori tenja va eg mi a za izbor komandi i ta ki na crte u vi mo ete koristiti i druga dugmadi na pokazivanju naprava da koje aktiviraju druge AutoCAD-ove funkcije Pointing Device Buttons Od dva dugmeta mi a lijevo dugme slu i za izbor: o Specificiranja lokacija o Izbor objekata za ure ivanje(editing) o Izbor meni opcija , dialog box dugmadi i polja. Operacije desnog dugmeta mi a zavisne su od konteksta i mogu se koristiti • • • •
Za kraj jedne komande koja je aktivna Izlaganje kratkog menija ( shortcut menu ) Izlaganje Object Snap menija Izlaganje Toolbars dialog box-ova
Operacija desno klikanje se mo e modificirati na Options dialog box-u. ( OPTIONS). Operacija dodatnih dugmadi je definisana na jednom AutoCAD menu file. Ako koristite Intelli mi koji ima mali to ki izme u lijevog i desnog dugmeta onada su i obezbje ene slede e funkcije: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20 • • • •
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Rotiranjem to ki a napred vr i se pove anje crte a (Zoom In) Rotiranjem to ki a nazad vr i se smanjenje crte a (Zoom out) Dvostrukim klikanjem na to ki vr ite zomovanje crte a za Extens Pritiskom na to ki i pomjeranjem mi a vr ite premje tanje crte a na ekranu odnosno paniranje crte a.
Ponavljanje jedne komande Jednu upravo kori tenu komandu mo ete ponoviti pritiskom na SPACEBAR ili Enter ili desnim klikanjem mi a i biranjem Repeat komande koja se nalazi na vrhu toolbara. Kada se unosi komanada na komandnoj liniji vi mo ete prije startovanja neke komande ukucati MULTIPLE (Kao na primjer CIRCLE,ARC i ili dr) Kad ste uradili crte e sa komandom, pritisnite ESC tangentu. Primjer: 1.Command: Multiple Enter command name to repeat: circle se upi e ime komande i pritisne Enter.Bez ponovnog aktiviranja navedene komande mo e se nacrtati toliki broj kru nica koliki je potreban za crtanje va eg dizajna 2.Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:izbabere se centar na crte u 3.Specify radius of circle or [Diameter] <63.8790>:30 se upi e i pritisne Enter 4.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:Izabere se novi centar 5.Specify radius of circle or [Diameter] <30>:40 se upi e i pritisne Enter.Komanda se automatski 5.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:Specificira se centar 6.Specify radius of circle or [Diameter] <40>:50 Upi e se vrijednost pre nikai pritisne Enter 7.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: *Cancel*Na kraju se pritisne tangenta Esc da se zavr i komanda
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
21
Slika 24 . I Ilustracija primjene Multiple opcije za crtanje navdenog niza komande
Vi tako e mo ete ponoviti komandu za vrijeme aktuelne AutoCAD sesije kori tenjem tangenti UP ARROW i DOWN ARROW za navigaciju jedne prvobitne komandeKada je na komandnoj liniji ime izlo eno pritisnite Enter.
Transparentno kori tenje komandi Izvjestan broj komandi mogu biti kori tene dok su druge komande aktivne.Na primjer dok se crta jedna linija mi mo emo eljeti da koristimo PAN komandu da pomjerimo crtanje preko ekrana da izaberemo krajnju ta ku linijeMi tako e mo emo promjeniti postavljanje Snap i Grid-a dok su druge komande aktivne.Komande koje mogu biti kori tene dok su druge komande aktivne nazvane su transparentne komande.Da bi se koristila komanda transparentno sa komandne linije ukucajte jedan apostrof (') prije imena komande.Auto CAD izlo i dvostruke znake >> prethode i obavje tenju na komandnoj liniji da se indicira kada e se po eti komanda transparentno.Slede i primjer to pokazuje: Command: LINE Specify first point: 'SNAP >>Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] <10.0000>: 5 Resuming LINE command. Specify first point: Bilje ka:Ve ina komandi koje ne biraju objekte,kreiraju nove objekte ili uzrokuju da crte i budu regenerisani da bi se koristili transparentno.Promjene su ura ene kori tenjem dialog box-ova koji bi bili otvoreni transparentno da se ne uzima u obzir efekt dok ne bi bila orginalna komanda kompletna.
Korekcija gre ki Auto CAD odr ava trag svih kori tenih komandi i promjena koje su napravljene sa njima.Ako izvr ite promjene va om ne pa njom i napravite gre ke Auto CAD je Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
obezbjedio komande da ispravite tako ura ene gre ke.Gre ke mogu biti suprotne od zadnjih akcija ili nekih prethodnih akcija.Sa Standard Toolbar-a birate: Undo-ispravke prema prethodnim akcijama
Redo –Ispravke prema zadnjoj Undo akciji
•
Da se izvr i jedan odre eni broj operacija Undo unesete eljeni broj u ovom slu aju je to 5 Vi tako e mo ete izabrati neku od navedenih opcija.Auto/.... Command: Undo Enter the number of operations to undo or [Auto/Control/BEgin/End/Mark/Back] <1>: 5 • Mo ete tako e izabrati i kombinaciju tangenti Ctrl+Z • Iz Edit menija mo ete izabrati Undo Ako ste izbrisali jedan ili vi e objekata gre kom mo ete koristiti komandu OOPS da se ona ispravi na crte u. Da se ispravi jedna akcija radi se na slede i na in: Pored navedenog na slici lijevo vi mo ete koristiti i kombinaciju tangenti Ctrl+Y. Bilje ka:Komanda Redo je suprotna komandi Undo.Vi morate koristiti komandu Redo odmah posle kori tenja Undo komande.
Kori tenje User Documentation Help Auto CAD se uklju uje na sistem Online Help koja sadr i sve ispisane dokumentacije koje dolaze sa Auto CAD-om,kao i razli ite dodatne dokomentacije obezbje ene samo u electronik formi.Da se izlo i Auto CAD-ov sistem pomo i uradite slede e kao to je prikazanao na slici :
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
23
Slika 25.I Kori tenje AutoCAD Help dokumentacije Slika 26.I Pronal enje obja njenja za komande u AutoCAD Help -u
Kada pritisnete Sadr aj i navedete klju nu rije u ovom primjeru Line odmah vam se pojavi u doljnjem boxu markirana rije odnosno svi citati koji po inju sa rije Line.Ako ste upravo to tra ili a u ovom slu aju jesmo onda se na desnoj strani box-a pojave sadr aji :Concept,Procedure i References. Concept sadr i opis linije(line) onoga ta ste tra ili ponekada i slike kako bih to bolje razumjeli ono to elite da uradite. Procedure vas upu uju kako ete to uraditi sa nizom komandi koje treba da primjenite da bih to uradili a ponekad i sa skicama koje vam poma u u definisanju i rje avanju problema. Reference Sadr e veoma kratka upustva o komandama koje mo ete primjeniti i o sistemu varijabli potrebnih u datim situacijama za pobolj anja Auto Cad postavljanja i dobijanja onih karakteristika koje su potrebne za to ta nijim i kvalitetnijim izvr avanjem kreiranja objekata na va em crte u. Kada sa mi om prelaziti preko navedenih sadr aja pokazivaju a strelica se pretvara u aku iznad navedenih sadr aja i ne samo njih nego kada prelazi i preko drugih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
dijelova u sadr ajima.Klikanjem mi om na tom dijelu gdje se strelica preobra a u apu uvijek ete nai i na odre ena poja njenja problema bilo da su vam upu ena u pisanom ili crtanom obliku.Kada kliknemo mi em na mjestu gdje se strelica preobra a u apu dobijemo jedne nove sadr aje sa novim mjestima preobra anja strelice u apu.Da bih se vratili na prethodni i prethodne sadr aje Auto CAD-ove pomo i, mi emo u tom slu aju klikniti na strelicu Back-nazad kao to je to na slede oj slici pokazano. Sliaka 27.I Primjer nala enja AutoCAD komandi u ovom slu aju Line-komande
Savjet: Ovaj primjer mo e da poslu i za sve AutoCad komande.Obzirom da je dokumentacija o Auto CAD-u op irna i da je obuhva eno sve ono to ste radili ili to ete raditi to ete je samo koristiti onda kada je trebate.Obzirom da je ova pomo napisana na engleskom jeziku ,a oni koji budu imali problema sa razumjevanjem mogu se koristiti rije nicima prevodiocima koji se nalaze na Internetu ili se mogu nabaviti u komercijalnim ku ama, koje mo ete instalirati u svoj kompjuter tako da u slu aju potrebe radi to potpunijeg razumjevanja mogu se i korisno upotrebiti. Bilje ka:Kada startujete jednu komandu i pritisnete tangentu F1 vi ete aktivirati Help komandu sa konceptom procedurom i referencama same komande.
Otvaranje jednog novog fajla (za crte ) 1. Startajte program AutoCAD-a. 2. Na Auto CAD 2002 Today dialog box-u se odabere Create Drawings tab. 3. Iz padaju e liste izaberi Template, Start from Scratch, ili Wizards. o Template: Dvostruko klikni na jedan DWT format za uzorak formata. o Start from Scratch:markiraj English or Metric. o Wizards: Dvostruko klikni Quick ili Advanced Setup. 4. Da ugasi AutoCAD Today dialog box, izaberi Tools > Options. 5. U Options dialog box-u, odaberi Show Traditional Startup dialog da se izlo i original startup dialog box,ako ste odabrali ovu opciju onda ete uvijek mo i startovati novi crte sa Startup dialog box-a koji se pojavljuje kada startujete program , ili Do Not show a Startup dialog,da se ne izla e dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
25 Izaberite OK. Osnovno postavljanje fajla crte a je kreirano
Slika 28. I Dialog za startovanje jednog novog fajla skupa sa Create Drawings tab
Kreiranje fajla skupa iz Open Drawing plo e U AutoCAD okru enju mo ete koristiti jedan postoje i fajl crte a kao jedan novi fajl crte a . Da koristite AutoCAD dialog box,prije nego to po nete, kreirajte jedan fajl parajte ga .Po nite sa jednim novim fajlom crte a. 1. Izaberite File > New. 2. Na AutoCAD 2002 Today dialog box-u, odaberite Open Drawings tab. 3. Iz padaju e liste odaberite jedan od slede ih na ina za listanje postoje ih kataloga. o Most Recently Used o History (by Date) o History (by Filename) o History (by Location) Dvostruko kliknite na jedno ime iz kataloga.
Slika 29.I Dialog box za otvaranje novog fajla skupa iz ve postoje ih falova Open Drawing
Na primjer A2002M.dwg i otvori ete navedeni crte .Posle Primjenite komandu Save AS i dajte va em crte u novo ime i smjestite ga u odgovaraju u mapu. Sve Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
26
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
objekte koji se nalaze na crte u izbri ete (Delete) i parajte ,tako da zadr ite sve ostale osobine koje je fajl imao na prethodnom crte u po ev i od lejera ,blokova i drugog o emu emo u slede im poglavljima vi e govoriti. Da kreirate fajl crte a 1. Odaberi File > New . 2. Na AutoCAD Today dialog box, odaberi Create Drawings tab. Slika 29.I. 3. Iz padaju e liste odaberi jednu od slede ih: o Template: Dvostruko klikni jedan dwt file format za ablon. o Start from Scratch: Dvostruko klikni English ili Metric. o Wizards: Dvostruko klikni Quick ili Advanced Setup. 4. Da ugasite Auto CAD Pack Today dialog box,izaberi Tools > Options. 5. Na Options dialog box, odaberi Systems tab. 6. Na Startup field, uradi jedno od slede eg: o Izaberi Show traditional Startup dialog, da se izlo i original startup dialog box o Odaberi Do not show startup dialog,da se ne izla e original startup dialog box. Izaberi OK. Osnovno postavljanje fajla je kreirano. Bilje ka: U fajlu crte a mo ete crtati i oblikovati va dizajn prema va im potrebama. Otvaranje fajlova sa Startup dialog box-a Kao to je navedeno u nizu kamande otvarase jedan novi fajla crte a kad se na Options plo i markira Startup field- Show tradicional Startup dialog. Da se postavi Startup dialog box: Slika 30 . I Options dialog box -system plo a za postavljanje Startup dialog box-a
1.Izaberite iz Tools menija >Options da vam se pojavi Options dialog box. 2.Kliknite na plo u System ,a potom na zalistak Startup i markirajte Show traditional dialog. 3.Izaberite OK da vam se pojavi Startup dialog box Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
27 4.Na Startup dialog box-u mo ete izvr iti otvaranje fajlova klikanjem na ikone:
Slika 31.I Startup dijalog boxovi za izbor ablona fajla za crtanje va eg dizajna
•
• • •
Open drawing –otvara se Open Drawing dialog box iz kojeg mo ete odabrati postoje i fajl koji elite da koristite kao ablon za novi va dizajn.Vi na ovaj na in mo ete i otvarati i va prethodni fajl za nastavak rada na njemu. Markiranjem fajla i klikanjem na OK otvori se izabrani fajl.Kada markirate fajl koji elite da otvorite na desnom oknu prozora se izlo i slika fajla ,koja vam mo e slu iti kao kontrolna slika dali ste izabrali pravi fajl. Start from Scratch-Otvara se novi fajl.Vr i se samo izbor mjernih jedinica i klikanje na dugme OK. Use a Template-otvori se Use a Templete dialog box iz kojeg sa liste koja se pojavi mo ete da izaberete ablon fajla za va u novu kreaciju. Use a Wizard –otvori se Use a Wizard dijalog box iz kojeg mo ete da kreirate jedan novi ablon kori tenjem nekoliko Advanced Setup ili Quick Setup dialog box-ova za oblikovanje va eg ablona-odnosno fajla.
Otvaranje egzistiraju ih crte a Sada ako vi e poznajete Auto CAD-ovu sredinu vi ste spremni da nau ite kako se otvara jedan postoje i crte .Vi ete vjerovatno vi e otvarati postoje e crte e nego kreirati nove. Da se otvori postoje i crte koristite jedan od slede ih metoda:
AutoCAD se sje a zadnjih crte a koji su ura eni. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova Lijevo ilustracija takva 4 crte a koja se brzo otvaraju biraju i ime iz liste u donjem dijelu File padaju eg menija. Za ostale crte e kada se izabere jedna od gore navedenih komandi izlo i se Select File dilog box iz kojeg birate koji crte ete otvoriti. Slika 32.I Kori tenje Select File dailog boxa za otvaranje AutoCAD crte a
Kada izaberete i markirate crte koji elite otvoriti na desnoj strani dialog boxa vam se pojavi prethodno slika crte a . Isto tako mo ete primjetiti i kada je zadnji put promjenjen crte odnosno kada je zavr en sa datumom i vremenom zavr etka,kao i veli ina crte a izra ena u KB. Na Select File Dialog box-u se nalaze mape u kojima se mo e nalaziti ve i broj crte a u zavisnosti od broja u paranih u toj mapi iz koje mo ete na isti na in da izaberet koji ete crte koristiti. Vi tako e mo ete otvarati postoje e egzistiraju e crte e pomo u AutoCAD 2002 Today window.Komandu mo ete izabrati prema dole prikazanoj slici:Primjetite da Slika 33.1 Otvaranje AutoCad crte a sa Auto CAD Today boxa
na lijevoj strani Dialog box-se nalazi jezi ak Open Drawings na koji kliknete da vam se u produ etku na dole pojavi jedan niz slova sa brojevima u zagradi.To zna i da se na odre enom slovu nalazi u paran jedan broj crte a tj.onoliki broj koji je naveden u zagradi.Koji crte elite izabrati i pod kojem azbu nom redu odre ujete sami prema potrebi za otvaranjem nekog crte a.Kada ste se odlu ili za red i crte vi kontroli ete dali ste izabrali onaj pravi koji ste zaista i eljeli prethodno pregledju i crte to je prikazano na slici.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
29 Kori tenjem AutoCAD Design Center vi mo ete na i i otvoriti svaki Auto CAD crte uz pomo Find Dialog Box. Slika 34.1 Otvaranje crte a pomo u Find dialog box-a
Sa navedenim dialog box-om vi mo ete na i sve crte e koji se nalaze u kompjuterskoj memoriji.Da bi ograni ili broj ako ste ukcali zvjedicu posle koje ste pomo u dugmeta Find Now po eli tra iti crte e koji vam se pojavljuju u donjem dijelu box-a pritisnite dugme Stop. Ako ga ne na ete posle toga nastavite tra enje pomo u dugmeta New Search.Na dialog Box se nalazi i drugih varijanti koje i sami mo ete prostudirati.
Rad sa vi ezna nim crte ima Ponekad ima potrebe a i koristi da se radi paralelno sa dva crte a istovremeno kako bih se mogle izvr iti odre ene kontrole na crte ima i vr iti korekcije ili pore enja. Da bih to mogli uraditi prvo trebate jedan pa zatim drugi crte otvoriti kako bih Auto CAD memorisao u redu kako je to prikazano br 1 i 2 dole na slici: Kliknite posle na Window meni da vam se pojavi dole navedene opcije izbora postavljanja crte a.. Slika 35.I Kori tenje Window-u prozora za pore enja crrte a
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Kori tenje Partial Open i Partial Load Vi mo ete koristiti Partial Open opciju da otvoriti upravo onaj dio kataloga crte a da bih pobolj ali AutoCad-u performanse kada radite sa velikim katalozima (Files) crte a.Kada koristite Partial Open da otvorite crte vi ga punite samo geometrijom sadr anom u prvobitno u paranom pogledu na jednom specifi nom layer-u. Otviri se jean egzistiraju i crte (Open an Existing Drawing) Da se otvori dio ve eg crte a (Partial Load) Da se djelimi no otvori jedan crte : 1. Iz File menu, izaberi Open. 2. Na Select File dialog box, odaberijedan crte . 3. Clickni strelicu slede u za Open i izaberi Partial Open. 4. U Partial Open dialog box, odaberi jedan view; default view je EXTENTS. Vi samo mo ete puniti geometriju iz model space views koji su parani na aktuelnom cre u. 5. Odaberi jedan ili vi e layers. Ako niste odabrali jedan layer ili layers za punjenje, nisu layer geometrija punjene u crte u ali sve drawing layers egzistiraju u crte u..Ako niste specificirali geometriju za punjenje u crte ,nisu geometrije punjene ravnomerno iako je geometrija iz jednog pogleda specificirana za punjenje.Ako crtate objekte na jednom layer koji nije napunjen, vi ete mo i crtati na vrhu postoje e geometrije koja nije napunjena u crte . Bilje ka: Xref-dependent layers je izlo ena na Layer Geometry to Load list samo ako je izabrani crte bio poslednji paran sa VISRETAIN system variable postavljenim za 1. Neki layers su kreirani u xref od kada je xref bio napunjen u crte u i nije se izlo io u Layer Geometry to Load list. 6. Ako crte sadr i jedan prostorni index, mo ete odabrati Use Spatial Index option. Jedan prostorni (spatial) index je jedna lista kojom se organizuju objekti osnovani na njihovim lokacijama u prostoru. AutoCAD se koristi jednim prostornim index – om da locira dio crte a koji je itan,ovim se minimizira vrijeme tra enja za otvaranje crte a.Ako crte sadr i xrefs ali ga ne elite puniti njime odaberite Unload All Xrefs on Open. Bilje ka: Ako pojedina no otvorite crte koji sadr i povezan bound xref, samo dio od xref koji je napunjen (definisanim sa odabranim view) je vezan za parcijalno otvoreni crte . 8. Odaberi Open. Vi mo ete za punjenje odabrati dodatne informacije na va aktuelni crte toliko dugo koliko je crte parcijalno otvoren. Command line PARTIALOPEN Da se napuni jedan parcialno otvoreni crte sa dodtnom geometrijom 1. Iz File menu, odaberi Partial Load. Partial Load option je mogu a samo ako je aktuelni crte parcijalno otvoreni cre . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
31 2. Na Partial Load dialog box, odaberi jedan pogled ili izaberi Pick Window da se defini e pogled. Slika36.1 Partial Open Dialog box
Osnovni default view je Extents. Mo e se puniti geometrija samo iz model space pogleda koji su parani na aktuelnom crte u. 3. Odaberi jedan ili vi e layers. Ako niste izabrali jedan layer ili layers za punjenje, nepuni se crte geometrijom ali svi crte i layers existiraju u crte u.Ako nijedna layer geometrija nije specificirana za punjenje u crte nijedna geometrija se ne e puniti ravnomjerno iz pogleda koji je specificiran za punjenje.Ako crtate objekte na layer koji nije napunjen vi mo ete crtati samo na vrhu postoje e geometrije koja se ne nalazi napunjena u crte u.Vi ne mo ete isprazniti neku geometriju kojom je napunjen aktuelni crte . 4. Odaberi Open.
paranje crte a i rada na crte ima Kada radite na jednom crte u poriodi no je potrebno da svoj rad parate da se nebi nekim slu ajem desila neka pogre ka kojim bih va dotada nji rad bio uzaludan. Kada ste prvi put startovali novi va crte on nije nosio neko ime koje ste mu vi dali.Prvi puta kada parate va crte AutoCAD izlo i jedan dialog box i obavijesti vas za ime kataloga.Vi mo ete dati neko podesno ime crte u (samom katalogu) onakvo kakvo sami proizvoljno izaberete,kako bih ga pri novom otvaranju i nastavku rada na njemu to lak e prona li.Me utim vi ne ete uraditi samo jedan crte .Crte a e biti vjerovatno mnogo mnogo vi e.Da bi sebi olak ali njihovo pronala enje mora se razmisliti kako organizovati njihovo paranje.Ovde se ne misli samo na ono jednostavno pritiskanje na dugme Save- paraj.Pored rada sa Auto Cad-om vjerovatno radite i sa drugim programima pa i radi toga potrebno je na neki na in organizovati smje tanje informacija u odre ene mape i podmape.Osnovno je kada upalite kompjuter da do va ih crte a do ete prijekim i najbli im putem kako ete to uraditi ovde emo predlo iti jedan na in koji sledi premda mo e biti mnogo vi e na ina. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova Slika 37.I Kreiranje mape za smje taj i paranje crte a
Prvi put kada formirate mapu idate podesno ime ,u parajte crte u toj mapi sa imenom koje navedete za crte .U kojem dijelu i na kojem mjesto ete smjestiti mapu odlu ite sami.I ovde ima vi e mogu ih izbora.Da smjestite mapu na eljeno mjesto Save dialog box vam omogu ije da to mo ete uraditi po va oj elji. Kada ste imenovali mapu i u njoj u parali crte koji posle dora ujete svaka nova dorada se para koriste i se alternativnom komandom koja je prikazana na dialog box-u paranje crte a.Posle kada parate crte periodi no ne e vam se vi e pojavljivati ovaj dijalog box . Ovaj dialog box e se uvijek pojavljivati kada se koristi jedna od alternativnih komandi Save As.Kada isti crte kojem ste dali ime i parali prije nego to koristite komandu Save As, parate sa komandom Save As koja se primjenjuje da se promjeni ime crte a a eventualno i ime mape,radite to iz slede ih razloga: • Da zadr ite prethodni format crte a sa svim geometrijama ,lagerima boja,linija i blokovima koje ste imali na prethodnom crte u itd o tome e biti vi e govora u narednim poglavljima ta se sve nalazi na jednom katalogu (file) crte a. Dozvolite mi da se vratimo formiranju na e mape odnosno ponovo Save Drawing As Dialog box-u.Pogledajmo sliku. Na a mapa se zove New Folder kao to vidite sa prethodne slike.Da bih mapi dali eljeno ime kliknomo na mapu da je markiramo a potom desno kliknimo da nam se pojavi kratki meni pogledajte sliku
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
33
Slika 38.I Formiranje CADmape i slanje iste da se izlo i na ekran kompjutera
Kada ste uradili ono to vam je prikazano na slikama i kada je mapa izlo ena na ekranu slede i put kada elite da radite sa Auto CAD-om startajte ga iz CADmapa-(Pathgenveg)e,da vam se pojavi slede a slika. Slika 39.I Dialog box CADmapa gdje se formiraju mape za sve crte e koje u njih smje tate
Ono to treba ista i da u ovom dijalog box-u mo ete jednostavno mijenjti imena mapa,crte a,uklanjati suvi ne crte e upu ivati za druge format kataloge i sl.Aktivnosti sa kojima to posti ete mo ete izabrati sa desne strane dialog boxa,kao pomo u komandi koje se nalaze na samom dialog box-u. Komande za manipulaciju je crte ima iz mapa su uobi ajene komande.Pored komandi koje se nalaze na dialog box-u vi mo ete koristiti i kratki meni komande. Dvostrukim klikanjem na lijevo dugme mi a mo ete otvarati crte koji elite.
Pregledanje i a uriranje osobina crte a Da bih mogli parati uobi ajene informacije kao to su naslovi,autori,objekti ,lozinka (keywords) i hyperlink bazu.popunite te podatke u slede em dialog box-u. Da se izlo i Dialog box osobina (Properties) izaberite alternativnu komandu:
Posle pritiska na enter pojavi se: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
34
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
Dialog box u koji unesite podatke koji nisu automatski une eni prilikom kreiranja crte a.Na dailog box-u primje ijete plo ice General,Summary,Statistic i Custom. Klikanjem na neku od ovih plo ica pojavi vam se novi izgled dialog boxa sa odre enim rubrikama koje popunjajete. Posle une enih podataka kliknete na dugme OK posle ega e se osobine u parati kada parate va crte . Drawing Properties Dialog Box Izla u se statisti ke i op te informacije o va em crte u,postavljaju se zbirne osobine i postavljaju se imna i vrijednosti za posebne osobine.Sa ovim posebnim osobinama se mo e identifikovati va crte . General: Izla u se informacije samo za itanje oko fajla crte a.Ovi podaci su dodjeljeni od operativnog sistema programa .. File Name:Pokazuje se ikona fajla i naziv fajla File Type,Location ,Size :Pokazuje se tip fajla,lokacija i veli ina. MS-DOS Name, Created, Modified, Accessed : Pokazuje se ime MS-DOS kad je fajl kreiran i podaci o vremenu kad je zadnji put modificiran i poslednji pristup fajlu. Attributes : Pokazuje se system nivoa atributa fajla.Ove vrijednosti mogu biti modificirane u Windows Explorer. Read-Only :Indikuje se koji fajl se samo ita ; nemo e biti promjenjen ili izbrisan slu ajno. Archive :Indikuje se koji od ovih fajlova bih bio arhiviran. AutoCAD se koristi ovim postavljanjima da determini e koji fajlovi bih trebali biti povra eni. Hidden: Indikuje se koji fajl je skriven,nemo e se vidjeti ili koristiti dok se ne zna njegovo ime. System :Indikuje se koji fajl je sistemski fajl.Jedan AutoCAD ne mo e imati System attribute postavljene. Summary : Izla u se osobine takve kao to su :autor,naslov i subjekat koji je definisna .Na primjer mo ete dodti lozinke za sve va e fajlove crte a a onda ih koristi AutoCAD® DesignCenter™ da se tra e svi fajlovi crte a sa parcijalnom loyinkom. Title: Specificira se naslov koji eli da koristi kad se tra i ovaj crte .Naslov se mo e razlikovati od imena fajla crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000
35 Subject :Specificira se subject crte a.Mo e se koristiti ime subjekta za grupu crte a koji imaju isti subject. Author :Upi e se autor crte a.Ime autora mo e biti samo upisano ili promjenjeno od korisnika.Da se promjeni autor ,izbri e se postoje e ime i upi e se novo ime. Keywords :Upi e se lozinka koja se eli koristiti da se locira crte . Comments : Upi u se komentari koji se ele koristiti za lokaciju crte a. Hyperlink Base : Specificira se bazna adresa kojom se koristi AutoCAD za sve relativne veze umetnute u crte .Na primjer mo e se specificirati Internet lokacija http://www.autodesk.com, ili staza za jednu mapu za jedan network drive. Statistics : Izlo e se podaci takvi kao to su podaci crte a kad je bio kreiran i zadnji put modificiran.Ove osobine fajla su automatski zadr ane za vas i mogu vam pomio i da tra ite za odre ene periode kad je bio kreiran i modificiran. Bilje ka: Ako AutoCAD –om se detektuje koji crte je bio poslednji u paran kori tenjem druge aplikacije nego to je Autodesk® software, jedna poruka upozorenja se izlo i.Ova vrijednost je uskladi tena u DWGCHECK system variable. Created :Izla e se vrijeme i datum crtanja dizajna –crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDCREATE system variable. Modified: Izla e se datum i vrijeme zadnjeg modificiranja crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDUPDATE system variable. Last Saved By :Izla e se ime poslednje osobe koja je modifikovala fajl.Poslednje parano ime je uskladi teno u LOGINNAME system variable. Revision Number : Izla e se revizioni broj. Total Editing Time : Izla e se totalna koli ina vremena ure ivanja crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDINDWG system variable. Custom : Obezbje eno je deset posebnih polja za primjenu imena i vrijednosti.Na primjer vi bih trebali nacrtati jedno posebno polje nazvato "Project" i primjeniti aktuelno ime projekta kao vrijednost. Da osigurate to va em crte u koristite isto posebno polje imena kojim bih trebali keirati posebna imena polja u va im ablonima crte a.Posebna polja mogu biti kori tena u tra enju da se pomogne lokaciji jednog crte a takvog kao kad se koristi Find dialog box u AutoCAD® DesignCenter™. AutoCAD je dakle obezbjedio Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
I Poglavlje
Razumjevanje Auto CAD sklopova
pristup za podatke osobina kori tenjem programskih interference kao to je AutoLISP®. Custom Properties :Listaju se imena i vrijednosti za posebna polja aktuelnog crte a.Upisuje se tekst u ime(Name) kolone.Da se upi e jedna vrijednost za posebno polje upisuje se tekst u Value kolonu.
Izla enje iz AutoCAD-a Kada ste zavr ili posao na crtanju vi bih trebali iza i iz programa .Za izlazak iz programa Auto CAD je obezbjedio slede e komande.
Ako niste parali crte Auto Cad vas pita ho ete li to uraditi,na ta vi odgovorite.Kliknite Yes ako ete parati ,No za izlazak iz programa a Cancel za zadr avanje u programu.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
1
O Osnovama crtanja u AutoCadu...................................................................... 1 Startovanje jednog novog crtanja ................................................................... 1 Postavljanje za jedan crte ............................................................................. 5 Slojevi –(Layers) ........................................................................................... 6 Postavljanje aktuelnog lejera.......................................................................... 7 Kreiranje novih Layers-a................................................................................ 7 Rukovanje osobinama lejera (Layer Properties Manager ).............................. 8 Postavljanje aktuelne boje............................................................................ 13 Postavljanje aktuelnog Linetype................................................................... 14 Postavljanje razmjere (scale) Linetype ......................................................... 16 Potavljanja aktuelnih debljina linija (Lineweight) ........................................ 17 Postavljanja jedinica crtanja......................................................................... 18 Razumjevanje faktora Scale ......................................................................... 19 Postavljanje faktora scale ............................................................................. 21 Postavljanje granica crte u (Drawing Limits)............................................... 22 Postavljanje alata za ta nost crtanja............................................................. 22 Postavljanje snapa i grida na Snap and Grid tabli ........................................ 23 Postavljanje polarnih uglova za vo enje crtanja objekata ............................. 25 Postavljanje objekata kop anja za ta no crtanje objekata.............................. 28 Na ini rada snap objekata ............................................................................ 29 Crtanje linija pod uglom sa une enjem vrijednosti ugla ................................ 32 Kori tenje AutoTrackinga ............................................................................ 33 Kori tenje Filter kordinata ........................................................................... 35
O Osnovama crtanja u AutoCadu Startovanje jednog novog crtanja Auto CAD vam poma e da organizujete informacije na va em crte u na najefikasniji mogu i na in.Mo ete crtati objekte reprezentuju i razne tipove informacija sa razli itim lejerima ,koje onda mo ete koristite za kontrolu vidljivosti boja ,tipove i debljine linija objekata koje crtate.Sa Auto CAD-om mo ete kreirati nove crte e mnogo br e i ponovo koristiti informacije iz egzistiraju ih crte a,tako da mo ete zadr ati kori tene standarde kroz sve crte e koje kreirate kori tenjem istog ar afa (Sheet layout),istih stilova teksta i simbola.Uop teno gledaju i ovo razmatranje vam poma e da mo ete startovati jedan novi crte ,a Auto CAD e vam pomo i osnivanje zajedni kog postavljanja kada po injete novi crte .Kada startate jedan novi crte vi treba da odlu ite o tipovima jedinica mjera i broju decimala.Mo da bih trebali razmisliti i o razmjeri sa kojom ete kasnije tampati va crte . U ovom poglavlju ete u iti kako se radi slede e: • Startovanje jednog novog crte a Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u •
Kori tenje pomo nih sredstava kao to su grid,snap i ortogonalna postavljanaja (settings) kao to su polar tracking i polar snap tracking da se crta ta nije.Mi smo jednim dijelom objasnili to u I poglavlju . Uvijek sa po etkom crtanja odnosno prije po etka samog crtanja mi startamo program i kada nam se pojavi ili prozor AutoCAD Today window ili ako smo na Options dialog box-u izvr ili postavljanja po teka rada sa Startup dialog boxom onda nam se pojavi Startup dialog box tada moramo da se odlu imo za neka postavljanja.Kako emo to uraditi slijede obja njenja Da startate jedan novi crte koristite jednu od dole navedenih komandi: Auto CAD je konfigurisan da koristi Auto CAD Today Window pomo u koga startujete jedan novi crte . Auto CAD izlo i jednu paletu Create Drawing na My Drawings povr ini od Auto CAD 2002 Today windowa. pogledajte sliku .Iz tablice mo ete koristiti slede • • •
e metode: Da koristite Wizard da vas vodi za postavljanje jednog novog crte a . Da koristite jedan postoje i Template kao osnovu za novi crte . I startanje novog crte a sa Scratch-a kori tenjem obadava postavjanja (feet inches) ili metri ko postavljanje. Vi mo ete koristiti bilo koji od navedenih metoda.Osnovni (default) metod izlo en je jedanput onda kada je zadnji put kori ten Auto CAD Today window. Mjerne jedinice koje se pojavljuju pri formiranju novog crte a od kojih mo e da se koristi jedna od slede ih: • Decimal decimalne mjere (units) (15.5000) • Engeenring Feet i decimalni inches (1’-3.5000”) • Architectural stopa i razlomak in i (1’-3 ½”) • Fractional Razloma ke jedinice (15 1/2) • Scientific Nau ni znakovi (1.5500E+01)
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
3
Slika 01.II Dialog box za izbor tipa otvaranja novog crte a sa:Wizards,Templete ili Start from Scratch
Kori tenje Wizard-a za startovanje novog crte a Bilo da ste po etak startovanja sa Wizard-om izvr ili sa AutoCAD 2002 Today Window ili sa Startup dialog boxa vi imate mogu nosti da ga startate kao Advaced Setup ili kao Quick Setup. Auto CAD je to zna i obezbjedio dva wizard-a koji se mogu koristiti za specificiranje postavljanja za va novi crte . Advanced: Izla e se Advanced Setup wizard, u kojem mo ete specificirati ,jedinice ,ugao,uglovne mjere ,direkciju ugla i povr inu va eg novog crte a. Quick: Izla e se Quick Setup wizard,u kojem mo ete specificirati jedinice i povr inu za va novi crte . Sa Quick Setup wizard-om se mijanjaju postavljanja takva kao to je visina teksta i rastojanje snapa za jednu podesnu skalu. Da se navedeno uradi pojavljuju se odre eni dialog box-ovi u kojima se vr i specifikacija navedenih veli ina.Slede e ilustracije prikazuju dialog box-ove u kome se vr e navedena specificiranja..
Slika 02.II Dialog box-ovi za izbor tipa Wizarda i postavljanja mjernih jedinica
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
03.II Dialog boxovi za postavljanje uglovnih mjernih jedinica i orjentacije uglova
Slika 04. II Ilustracija dialog box-a za odre ivanje povr ine crte a
Upisujete vrijednost povr ine tj.du ine i irine kojom se eli da reprezentuje povr ina kori tenjem pune skale mjernih jedinica .To jest upisuje se vrijednost povr ine na kojoj se mogu postavljati dijelovi odnosno svi objekti u punoj orginalnoj veli ini.Na primjer da se nacrta povr ina irine 12 m i du ina 9 m onda se te veli ine upisuju u box-ove u zavisnosti od izabranih mjernih jedinica ili naknadno postavljenih mjernih jedinica koje elite postaviti.Ako se radi o milimetrima upisuju se vrijednosti 12000 i 9000 ,za centimetre 1200 i 900 cm.Po zavr etku upisivanja izabere se Finish i ablon povr ine crte a je formiran. Kori tenje Template za formiranje ablona za crtanje Listaju se svi DWT koji aktuelno egzistiraju u AutoCAD-u Izabere se fajl za kori tenje kao po etna ta ka za va novi crte .Predhodna slika odabranog fajla se izlo i na desnoj strani . Template crte je uskladi tio sva postavljanja za crte gdje se mogu uklju iti predefinisani lejeri ,stilovi dimenzija i pogledi.drawings store all the settings for a drawing and may also include predefined layers, dimension styles, and views. Template crte i su istaknuti od ostalih fajlova crte a sa razli itim zavr etkom fajla, .dwt. Oni su uskladi teni u template directoriju.Nekoliko ablona template crte a je uklju eno sa AutoCAD-om Mogu se napraviti i dodatni abloni crte a promjenama zavr etka fajla crte a imenuju i ih sa jednim dwt zavr etkom. Slede a ilustracija dialog box-ova vam prikazuje kako se box-ovi koriste za izbor ablona crte a Template .Na lijevom box-u kliknite Browser da vam pojavi desno dialog box Select Template File iz ije liste mo ete izabrati odgovaraju i ablon za kori tenje i reprezentovanje jednog va eg novog crte a.Po markiranju eljenog ablona izaberite Open i vi ste postavili ablon za kori tenje. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
5
Slika 05.II Startovanje i izbor ablona za novi crte a kori tenjem User a Template dialog boxa
Startovanje novog crte a sa Scratch-a Jedan novi crte a mo ete startovati bilo da koristite AutoCAD Today window koji se prvi put pojavi izborom Plo e Create Drawing>Start from Scratch ili kori tenjem Startup dialog box-a plo e Start from Scratch. Slika 06.II Dialog box za startovanje jednog novog crte a
Specificira se dali da se koriste English ili metric measurements u crte u i izabere se OK.Mogu se mijenjati mjerna postavljanja za va crte kasnije kori tenjem MEASUREMENT systema variable.Mogu se kontrolisati osnovna postavljanja za nove crte e kori tenjem MEASUREINIT system-a variable.
Postavljanje za jedan crte Bez obzira koji metod koristili za startovanje novog cre a ,vi mo ete na i za neophodno da promjenite neka od osnovnih na ina osnivanja postavljanja po etka.Naravno ako na ete da je to pravilna promjena postavljanja,vi ete u budu nosti u tedjeti veliki dio vremena sa kreiranjem jednog prihvatljivog sadr aja svih ovih postavljanja.Kada vr te postavljanja za jednan novi crte prvo to se opredjeljujete je da odredite ablon koji ete koristiti u va em novom crtanju. Kada ste odredili ablon da bih nacratli jedan objekat ili vi e objekata na va em crte u potrebno je odrediti kako ih reprezentovati na crte u sa kakvim bojama,kojim tipom linija ,kojom debljinom linija.Ti objekti prekrivaju jedan dio povr ine u crte u i da bih se mogli razlikovati od preostalog dijela povr ine onda su oni grupisani u slojeve . Da bih mogli raditi dalje na kreiranju objekata mi moramo izvr iti slede e postavljanja: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u • • • • • •
Postavljanje lejera Postavljanje mjernih jedinica crte u Postavljanje skale –tj razmjere Postavljanja granica crte u Postavljanje grida i snapa Postavljanje alata za ta no crtanje objekata kao to su Objekti snapa,polarno vo enje .Ortho i dr to slijedi. Savjet:Tipovi postavljanja i determinisanisanja se vr e pri startovanju novog crte a.Ako izvr ite pravilno sva postavljanja u po etku onda ete u budu em radu tedjeti dosta vremena . Posebno i iz tih razloga to po etni ili eventualno neki drugi podesni ablon mo ete da koristite ne brojivo mnogo puta u kojem slu aju ne ete gubiti toliko vremena za njegovo ponovno kreiranje.U tom slu aju ako ocjenite da je ablon podesan za va dizajn vi ete uvijek mo i izvr iti startovanje jednog novog crte a sa tog podesnog ablona i direktno i i na rad dizajniranja va ih objekata.Kako mo ete izvr iti postavljanja za crte bi e obja njeno u slede im poglavljima.
Slojevi –(Layers) Layers-slojevi su ekvalilent prekrivanju kori tenom na papiru osnovanog crtanja.One su osnova organizacionog alata u Auto CAD-u i koristite ih za grupiranje informacijske funkcije a da se primjene tipovi linija ,boja i drugih standarda. Kreiranjem slojeva mo ete jednostavnije udru iti tipve objekata dodjeljivanjem im istog sloja.Na primjer,mo ete postaviti konstrukcione linije ,tekstove,dimenzije ,i naslovne blokove na separatne slojeve. Vi onda mo ete kontrolisati : • • • • •
Da li su objekti na jednom sloju vidljivi u nekim pogledima. Da li i kako su objekti plotirani. Kakve su boje postavljene za sve objekte na jednom sloju. Kakve su osnovne linije i debljine linija postavljene za sve objekte na sloju Da li se objekti na jednom sloju mogu modificirati
Kad po injete jedan novi crte , AutoCAD kreira jedan special layer nazvat 0. Sa osnovnim (default), layer 0 je postavljeno 7 brojeva boja (bijele-white ili crneblack zavisno od boje podloge na prozoru crte a), CONTINUOUS linetype, osnovna debljina linije postavljena za .01 inch ili .25 mm), i NORMAL plot style. Layer 0 ne mo ete ga izbrisati ili mu promjeniti ime. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
7
Broj slojeva se obrazuje u zavisnosti od namjene jednog objekta naprimjer:Ako isti crte se koristi za arhitektonske i za instalacijske potrebe onada je potrebno odrediti toliki broj Layers-a da bih se mogli razlikovati objekti na istom cre u.
Postavljanje aktuelnog lejera Svaki crte ima barem jedan layer.Osnovno default postavljanje je nazvato ”0”.Vi mo ete dodati crte u neki broj dodatnih slojeva (layers).Jedan layer mora se izabrati kao aktuelni current,ili aktivni.Kada kreirate jedan objekat vi to radite sa aktuelnom current layer-om.Po to Layers-i mogu kontrolisati tipove i debljine linija i boje i dodjeljivati ih objektima,zato ih mo ete koristiti da organizujete crtanje objekata za jedan mnogo finiji stupanj nego kad bih to radili ru nim crtanjem.Na primjer kreirate jednu centralnu liniju sa njenim layer-om i dodijelite jednoj centralnoj liniji tip linije za taj layer.Onda kada crtate jednu centralnu liniju vi palite taj layer (u inite ga aktuelnim) i onda crtate liniju.Da se postavi aktuelni layer na Drawing Properties toolbar-u izaberete current layer iz Layer drop-down liste. Sa pa ljivim planiranjem mo ete podijeliti va e crtane objekte u izolovane kategorije sa objektima koji reprezentuju razli ite elememte crtanja kao to su dijelovi spoljnih konturnih linija , rafure, teksta,dimenzije ,centralne linije koje se nalaze svaka na svom layer-u pogledajte dole sliku.
Slika7.2 Ilustracija postavljenih lejera sa izborom aktuelnog lejera za crtanje objekata
Kreiranje novih Layers-a Da se kreira ime layers-a koristi se Layer Properties Manager dialog box. Da se izlo i Layer Properties Manager izabarite jednu od slede ih komandi 1.Kliknite da se izlo i Layer1 gdje upi ete novi naziv radi primjera Kontur 1 2.U koloni Colar kliknite na osje enom dijelu boje White da se pojavi Select Color dialog box-paleta da izaberte vrstu boje za va u liniju.Izaberite OK Lajer koji ste formirali je napunjen izabratom bojom u Select Menager dialog box-u. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
3. U koloni Line Type na osjen enom nazivu tipa linije kliknite da vam se pojavi Select Line Type dialog box u kome izaberete tip linije za va novi lejer.
Slika 8.II Dialog boxa pomo u koga pode avate osobine lejera
•
•
Ukoliko je Select Line dialog box napunjen samo sa jednom linijom a vi elite postaviti drugi tip linije. Kliknite na dugme Load da vam se pojavi drugi Load and Reload dialog box u kome izaberete tip linije i kliknete na OK.Da vam
se napuni Select Line dialog box. • U Select Line dialog box-u kliknite na tip linije i izaberete OKLayer Properties Menager je napunjen sa odabranim tipom linije 4. U koloni Linewight od Layer Properties Menager dialog boxu na osjen enom dijelu debljine linije kliknite da vam se pojavi Linewight dialog box u kome izaberete debljinu linije a potom izaberte Ok:Va novi lejer je napunjen izabranom debljinom linije. 5.Kliknite na Current u Layer Properties Manager dialog box-u da linija postavi za aktuelnu liniju koju ete primjenjivati. 6.Izaberte OK da se zatvori Layer Properties Manager dialog box . Bilje ka : Za ostale lejere se postupak ponavlja sve dok se ne izvr i odre ivanje svih potrebnih lejera za crtanje va ih objekata.Ilustracija slika 09.II pokazuje jedan broj lejera koji se koriste za razne vrste objekata. Layer Properties Menager vam omogu ije promjene boja,tipova linija ili debljina linija za neki sloj.On vam omogu ava tako e da zamrznete(Freeze) ili aktivirate (On) odre ene linije ili birate razli ite Layers-e kao aktuelne za va rad.
Rukovanje osobinama lejera (Layer Properties Manager ) Postavlja se aktuelni lejer,dodaju se novi lejeri ,bri u se lejeri i vr i se ponovno imenovanje lejera.Mogu se primjenjivati osobine za lejere ,paliti ih ili gasiti (turn layers on and off), zamrzavati (freeze) ili odmrzavati (thaw) ili sa viewportom zaklju avati i otklju avati (lock and unlock layers) postavljati stil plotiranja za lejere paljenjem i ga enjem lejera..Mogu se tako e filtrirati lejeri naimenovanjem Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
9
izlo enog u Layer Properties Manager box-u i mogu se parati i ponovo uspostavljati , formulisati i osobine i postavljanja. Named Layer Filters Determini e se koji lejeri da se izlo e u listi lejera.Lejeri se mogu filtrirati osnovani bilo na zavisnim xref-dependent, ili njihovim sadr anim objektima.Mogu se filtrirati lejeri osnovani na imenu ,vidljivosti boji,tipu linija,debljini linija,imenovanju stila plotiranja,bilo da su plotirani ili da su zamrznuti na aktuelnom viewport-u ili na novim viewportama. [...] Button : Izla e se naimenovan Named Layer Filters dialog box. Invert Filter : Izla u se lejeri osnovani na suprotnim mjerilima u naimenovanom filteru lejera.Lejeri koji se pode avaju suprotno kriterijumima su izlo eni u listi lejera. Slika 09.II Dialog box za rukovanje postavljanjima lejera
Apply to Object Properties Toolbar Izla e se u Object Properties toolbar samo lejeri koji odgovaraju aktuelnom filteru.Alat liste lejera na Object Properties toolbar-u izlo i status filter lejera u crte u.. (Da se izlo i alat liste lejera pozicija strelice mi e se nalazi preko liste lejera na Object Properties toolbar-u.) New : Kreira se novi lejer.Posle izbora New, na listi se izlo i imenovani lejer LAYER1. Ovaj lejer mo e se odmah preurediti.Da se brzo kreiraju vi ezna ni lejeri mo ete odabrati ime lejera za ure ivanje i uno enjem imena vi estrukih lejera sa zarezom. Ako unosite novi lejer ,novi lejer nasle uje osobine aktuelno odabranog lejera sa liste kao to su (Color, On/Off status itd). Da se kreira lejer sa osnovnim postavljanjem provjerite koji lejeri nisu odabrani u listi ili koji su odabrani sa osnovnim postavljanjem prije po injanja kreacije lejera. Current :Postavlja se odabrani lejer kao aktualni lejer. CLAYER system variable uskladi tuje ime lejera. Delete : Bri e se odabrani lejeri iz definicija fajla crte a.Mogu se izbrisati samo ne referencni lejeri.Referencni lejeri uklju uju (layers) 0 i DEFPOINTS, lejeri Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
sadr avaju ih objekata (uklju uju i objekte u definicije bloka -block definitions), aktuelni lejer i xref-dependent layers.Lejeri koji ne sadr e objekte (uklju uju i objekte u definicijima bloka),nisu aktuelni i nisu zavisni mogu biti izbrisani sa kori tenjem PURGE komande. Upozorenje! Budite pa ljivi oko brisanja lejera ako radite na jednom crte u u podjeljenom projektu ili osnovanom na jednom postavljanju standarda lejera. Show/Hide Details :Kontroli e se dali da se detalj sekcija izlo i u Layer Properties Manager. Save State :Izla e se Save Layer States dialog box u kojem se para status lejera i postavljanja osobina lejera svih lejera u crte u.Mogu se odabrati koji statusi i osobine koje se ele da sa uvaju.Status lejera se para primjenom njegovog imena. Ako je jedno ili vi e ovih postavljanja o eno Layer Properties Manager ne e uspostaviti ponovo ova postavljanja.Neki parani statusi lejera u crte u koji nisu umetnuti u va aktuelni crte kao blok su dodati za aktuelni crte . Statusi paranih lejera referencnih crte a (xrefs) nisu pristupa ni iz aktuelnog crte a. Ako koristite WBLOCK da nacrtate jedan novi crte iz aktuelnog crte a , parani statusi lejera su zadr ani samo ako su specificirani kao cio crte (Entire Drawing)isto kao izvorni u Write Block dialog box (equivalent to -wblock /* na komandnoj liniji.Ovi statusi u paranog lejera e se uputiti samo za lejere koji sadr e objekti. Restore State :Izla e se Layer States Manager, u kojem se mo e rukovati rukovati naimenovanim statusima lejera. List of Layers : Izla e se lista lejera i njihovih osobina.Da se modifikuje jedna osobina klikne se njena ikona.Da se brzo izaberu svi lejeri desno se klikne i koristi se dodatni meni. Names :Izla u se imena lejera.Mo e se odabrati jedno ime a onda se klikne i upi e jedno novo ime. On/Off :Pale se i gase lejeri.Kad je lejer upaljen on je vidljiv i mogu e ga je plotirati.Kad je lejer uga en on je nevidljiv i nije mogu e plotiranje i ako je Plot upaljen. Freeze/Thaw in All Viewports: Zamrzavaju se lejeri u svim viewportima.Mogu se lejeri zamrznuti da se ubrza opcije ZOOM, PAN, i mnoge druge operacije:pobolj alju performance selekcije objekata i reducira vrijeme regeneracije za kompleksne crte e. AutoCAD ne izla e plotiranje ,skrivanje ,izra avanje ili regenerisanje objekatana zamrznutim lejerima. Zamrznite(Freeze) lejere koje ne elite da budu ne vidljivi za du i period.Kad odmrzavate (thaw) zamrznuti lejer , AutoCAD om se regeneri u i izla u objekti na tom lejeru.Ako se eli paljenje povremeno statusa izme u vidljivo i ne vidljivo koristite postavljanja sa On/Off . Mogu se zamrznuti lejeri na svim viewportima na aktuelnom lejautu ili u novim vieport-ima lejata ako su kreirani. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
11
Lock/Unlock :Zaklju avaju se i odklju avaju lejeri.Objekte ne mo ete ure ivati na zaklju anom lejeru.Zaklju avanje lejera je korisno ako elite da pregledate informacije na lejeru za reference ali ne elite da ure ujete objekte na tom lejeru. Color : Mijenja se boja sa asociranim odabranim lejerima.Klikanjem na ime boje izla e se Select Color dialog box. Linetype :Mijenja se tip linije sa asociranim odabranim lejerima.Klikanjem na neko ime tipa linije izlo i se Select Linetype dialog box. Lineweight :Mijenja se debljina linije asocirana sa odabranim lejerom.Klikanjem na neku debljinu linije izla e se Lineweight dialog box. Plot Style :Mijenja se stil plotiranja asociran sa odabranim lejerom.Ako se radi sa color-dependent plot styles ( PSTYLEPOLICY system variable je postavljen za 1), ne mo ete promjeniti stil plot-a asociranog sa lejerom.Klikanjem na neki plot style izlo i se Select Plot Style dialog box. Plot/Don't Plot : Kontroli e se dali su odabrani lejeri plotirani.Ako ste ugasili plotiranje (Off) za lejer objekti na tom lejeru su jo uvijek izlo eni. Ga enjem plotiranja za lejer uti e se samo na vidljive lejere u crte u (lejeri koji su upaljeni On i odmrznuti).Ako je lejer postavljen za plotiranje ali je aktuelno zamrznut ili uga en u crte u AutoCAD ne plotira lejer.Ga enjem plotiranja za sadr avaju e lejere referencnih informacija takve kao to su konstrukcione linije mo e biti korisno. Current VP Freeze .(mogu samo iz lejaut-a) Zamrzavaju se odabrani lejeri u aktuelnom viewport-u lejauta.Lejeri se mogu zamrznuti ili odmrznuti u aktuelnom viewport-u bez uticanja na vidljivost lejera u drugim viewport-ima.Zamrznuti lejeri nisu vidljivi ,oni nisu regenerisani ili plotirani.Odmrzavanjem se uspostavlja vidljivost lejera. New VP Freeze (mogu samo iz lejaut-a ) Zamrzavaju se odabrani lejeri u novim viewportima lejauta.Na primjer; zamrzavanjem DIMENSIONS lejera u svim novim viewport-ima ograni ava izlaganje dimenzija na tom lejeru u nekom novom kreiranom lejautu viewport-i ali ne uti e se DIMENSIONS lejerom u ve postoje im viewport-ima.Ako se onda kreira viewport koji zahtjeva dimenzije ,mo e se prekriti osnovno postavljanje mijenjanjem aktuelnog viewpot postavljanja. Details Na dnu se izlo i produ enje Layer Properties Manager sa alternativnim pristupom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
za osobine i dodatne opcije. Name: Izlo i se ime odabranog lejera koji mo e biti ure en.Ime mo e uklju ivati slova ,brojeve prazan prostor i neke specijalne karakteristike koje nisu kori tene sa Microsoft® Windows® ili sa AutoCAD-om za druge svrhe. Color : Izlo i se lista mogu ih boja da se primjeni za odabrane lejere.Da se primjeni druga boja od one izlo ene u listi izabere se Other. Lineweight :Izla e se lista fiksiranih debljina linija mogu a za primjenuu za odabrane lejere uklju uju i DEFAULT. Vi mo ete dakle uraditi poru binu po mjeri debljina linija da se izvr i plotiranje bilo koje debljine koju elite kori tenjem Plot Style Table Editor-a. Linetype :Izla u se tipovi linija za primjenu za odabrane lejere.Da se napune dodatni tipovi linija izabere se jedan tip linije u listi lejera za izlaganje Select Linetype dialog box, a onda se izabere Load. Plot Style :Izlo i se lista plot stilova mogu a za primjenu za odabrane lejere.Ako se radi sa bojom zavisnim stilovma plotiranja (color-dependent plot stylesPSTYLEPOLICY system variable je postavljen za 1), ne mo e se mijenjati asocirani stil plot-a sa jednim lejerom.Osnovni plot style je Normal. Off for Display :Pale se ili gase odabrani lejeri.Ga enje lejera regeneri e se sa crtanjem ako povremeno mijenjate lejere od vidljivih za nevidljive.Ga enjem lejera prave se njihovi objekti nevidljivim i izbjegava se regenerisanje crte a svaki put kad se uspostavlja vidljivost ponovo.Kad se upali lejer koji je bio uga en samo objekti koji su bili na tom lejeru su ponovo nacrtani. Lock for Editing : Spre avaju se objekti da se urede uju na odabranom lejeru.Zaklju avanje lejera je korisno kad se ele ure ivati objekti koji su asocirani sa pojedina nim lejerima ali se ele vidjeti objekti na drugim lejerima.Mada se ne mogu ure ivati objekti na zaklju anom lejeru oni su jo uvijek vidljivi ako je lejer upaljen na odmrzavanju.Mo e se uraditi zaklju avanje aktuelnog lejera a onda mogu se dodavati objekti za njega. Do Not Plot :Spre avaju se odabrani lejeri da budu plotirani.Ovom opcijom se uti e samo na vidljive lejere u crte u (lejer koji je upaljen ili odmrznut).Ako je lejer postavljen za plotiranje ali je aktuelni zamrznut ili zatvoren u crte u ,lejer nije plotiran.Ovo mo e biti korisno za ga enje plotiranja za jedan lejer koji sadr i referencne informacije da se ne pojavljuju na plotiranom crte u. Freeze in All Viewports :Zamrzavaju se lejeri u svim viewport-ima.Mogu se zamrznuti da se ubrza ZOOM, PAN, i mnoge druge operacije ,pobolj a performansa odabranog objekta i reducira vrijeme regenerisanja za kompleksne crte e. AutoCAD ne izla e plot, hide, render, ili regenerate objects na zamrznutim lejerima. Zamrznute lejere koje elite da budu nevidljivi za du i period.Kad odmrzavate jedan zamrznuti lejer AutoCAD-om se regeneri u i izla u objekti na tom lejeru. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
13
Ako planirate da povremeno palite izme u statusa vidljivosti i nevidljivosti koristite On/Off postavljanje.Mogu se zamrznuti lejeri u svim viewport-ima u viewport-u aktuelnog lejauta ili u novim vieport-ima lejauta ako su oni kreirani. Freeze in Current Viewport : Zamrzavaju se odabrani lejeri u aktuelnom viewportu lejauta bez uticaja na vidljivost lejera u drugim viewport-ima.Mogu se zamrznuti ili odmrznuti lejeri u aktuelnom viewport-u lejauta bez uticaja na vidljivost u drugim viewport-ima.Yamrznuti lejeri su nevidljivi ;oni se ne regeneri u ili plotiraju.Ovo mo e biti korisno na primjer;Ako elite kreirati jednu oznaku lejera koja je vidljiva samo u parcijalnom viewport-u.Odmrzavanjem se uspostavlja ponovo vidljivost lejera.Ova opcija je mogu a samo kad radite na lejautu. Freeze in New Viewports :Zamrzavaju se odabrani lejeri u novim viewport-ima lejauta.Na primjer Zamrzavanje lejera dimenzija u svim novim viewport-ima ograni ava se izlaganje dimenzija na tom lejeru u nekim novo kreiranim viewportima lejauta ali se ne uti e dimenzionim lejerom u viewport-ima koji ve egzistiraju.Ako onda kreirate viewport koji zahtjeva dimenzije ,mo e se prekriti osnovno postavljanje odmrzavanjem lejera u tom viewport-u.Ova opcija je mogu a samo ako se radi na lejautu.
Postavljanje aktuelne boje Izbor komande se vr i prema lijevo prikazanoj ilustraciji.Objekti su kreirani sa aktuelnom bojom.Postavljena boja determini e kako se objekat izla e za tampanje.Zavisno da li se va i crte i koriste jednom bojom (color-depedent) ili imenovanim named plot style.Boje objekata se mogu determinisati za tampanje ili koristiti za postavljanje razli itih debljina olovaka (pens) definisanih bojama. Slika 10.II Dialog box za izbor aktuelne boje ili postavljanjem sa ByLayer-a standardnih boja
Uobi ajeno je da se boje postavljaju za odre ivanje debljina linija za ampanje,a i za lak e razumjevanje i manipulaciju objektima na crte u pri njihovom samom kreiranju.Ako se radi o nekim instalacijskim poslovima (electrical-kablovi razli itih boja mo e se ampanje crte a podesiti za boju). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Vi mo ete koristiti 7 standardnih boja plus dvije koje su prikazane na Select Color dialog box-u i 255 regularnih boja sa 2 dodatne osobine boje.Da postavite aktuelnu boju koristite se sa Select Color dialog box-om koji je prikazan na slici 10.II. Izaberite alternativnu kmandu :
Postavljanje aktuelnog Linetype Da se izlo i Linetype dialog box koristite jednu od alternativnih komandi prikazanih dole na slici. Linetypes vam poma u isporu ivanju informacije o zna enju objekata na crte u.Vi ete koristiti razli ite tipove linija de se razlikuju ciljevi jedne linije od druge.Jedna definicija tipa linije se sastoji od jednog ablona ta kica crtica i praznog prostora.(dots,dashes and blank space).Tu mogu biti uklju eni i ponavljaju i abloni od teksta i drugih oblika.Definicija se determini e nizom i relativnom du inom ablona.Tipovi linija odre uju pojavljivanje objekata na papiru i na ekranu.Osnovna (default)postavka je da svaki crte ima barem tri tipa linija.CONTINUOUS,BYLAYER I BYBLOCK.Va i crte i mogu sadr avati neograni eno mnogo tipova linija.
Kada se kreira jedan objekat on se kreira kori tenjem aktuelne linetype.Osnovni aktuelni tip je ByLayer,takvog je zna enja da je objektova linetype determinisana sa postavljenim tipom linije za Layer.Za razliku od postavljanja boja Linetype treba prethodno napuniti(Load) da bi ih odabrali za aktuelni crte to se radi pomo u Select dialog box-a prikazanog na slici.
Slika 11 .II Dialog box-ovi za izbor i punjenje lejera sa tipovima linije Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
15
Slika 12.II Dialog boxovi za izbor fajlova tipova linija i njihovo punjenje u Line Menager box
Bilje ka : U Select LineType File dialog boxu se odabere fajl iz koje se mo e napuniti Line Type Manager dialog box za postaljanje tipa linije u odgovarju i lejer koji kreirate. u Layer Manager dialog boxu.Na slici 12.2 izabran fajl acadiso Definisanja na Linetype Menager dialog box-u Linetype Filters : Determini e se koji tipovi linija da se izlo e u listi linetype.Mogu se filtrirati tipovi linija osnovani bilo na njihovim referencnim zavisnostima (xrefdependent) ili njihovim upu ivanjem sa objektima. Invert Filter : Izla u se tipovi linija osnovani na suprotnim mjerilima koje ste odabrali.Tipovi linija koji su pode eni obrnutim filterskim kriterijumima su izlo eni u listi linetype. Load : Izla e se Load or Reload Linetypes dialog box u kojem mo ete puniti crte odabranim tipovima linija iz acad.lin file i dodavati ih za listu linetype. Current : Postavlja se odabrani tip linije da bude aktuelni tip.Postavljanjem aktuelnog tipa za BYLAYER zna i da da to jedan objekat preuzima tip linije koji je primjenjen za partikularan lejer.postavljanjem linetype za BYBLOCK zna i da objekat preuzima CONTINUOUS linetype dok je to grupisano u jednom bloku.Ma kako da je blok umetnut ,svi objekti posjeduju tipove linija bloka. CELTYPE system variable uskladi tuju ime tipova linija.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Delete : Bri e se odabrani tip linije sa liste.Mo e se samo izbrisati ne referencni tipovi linija.Osnovni referencni tipovi linija uklju uju BYLAYER, BYBLOCK, i CONTINUOUS. Bilje ka: Budite pa ljivi oko brisanja tipova linija ako radite na jednom crte u u podijeljenom projektu ili na jednom osnovanom standardnom tipu lejera.Brisanje tipova definicije linije se zadr ava uskladi teno u acad.lin ili acadiso.lin file i mo e se ponovo napuniti. Show Details or Hide Details : Kontroli e se dali da se Details skcija izlo i udonjem dijelu Linetype Manager dialog box-a. List of Linetypes : Izla u se napunjeni tipovi linija shodno opciji specificiranoj u Linetype Filters.Da se brzo izaberu ili o iste svi tipovi linija desno klikni na listu tipova linije da se izlo i dodatni meni ii izabere potrebna komanda. Linetype : Izla u se imena napunjenih tipova linija.Da se ponovo imenuje tip linije odabere se a onda klikne na tip linije ponovo i upi e novo ime. BYLAYER, BYBLOCK, CONTINUOUS i xref-dependent linetypes ne mogu biti ponovo imenovani.Ime tipa linije mo e uklju iti do 255 karakteristika.Imena tipova linija mogu sadr avati slova ,brojeve, prazan prostor i specijalne karakteristike dollar sign ($), hyphen (-), and underscore (_). Imena tipova linija ne mogu uklju ivati specijalne karakteristike comma (,), colon (:), equal sign (=), question mark (?), asterisk (*), greater and lesser than symbols (< >), forward and back slashes (/ \), vertical bar (|), quote ("), or back quote (`). Appearance : Izla e se uzorak odbranog tipa linije. Description : Izla u se opisi tipova linija koji mogu biti ure eni na povr ini Details. Details : Izla e se produ enje dialog box-a sa alternativnim pristupom za osobine i dodatna postavljanja. Name :Izla e se ime odabranog tipa linije koje mo e biti ure ivano.Ime tipa linije mo e uklju iti do 255 karakteristika kao to je navedeno u prethodnom dijelu List of Linetype. Description : Izlo i se opis odabranog tipa linije koji se mo e ure ivati. Use Paper Space Units for Scaling : Skaliraju se tipovi linija na papiru i prostoru modela identi no.Korisno kad se radi sa vi estukim viewport-ima.Ova opcija je kontrolisana sa PSLTSCALE system variable. Global Scale Factor : Izla e se op ti faktor skale za sve tipove linija.Op ti faktor skale je kontrolisan sa LTSCALE system variable. Current Object Scale : Postavlja se skala tipa linije za novo kreirane objekte.Rezultiraju a skala je global scale factor pomno en sa objektom skale faktorom.Ova opcija je kontrolisana sa CELTSCALE system variable. ISO Pen Width : postavlja se skala tipa linije za jednu listu vrijednosti ISO standarda. Rezultiraju a skala je global scale factor pomno en sa objektom skale.
Postavljanje razmjere (scale) Linetype Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
17
Na povr ini Details Line Type Manager dialog box-a unose se Global scale i Current (aktuelna) object scale vrijednosti.Global scale factor mijenja scale factor od svih novih i postoje ih linija na crte u.Current Object Scale uti e samo posle toga na crtane objekte.Po zavr etku postavljanja se klikne na OK. Dok su definicijama Linetype opisane relativne du ine crtica i praznog me uprostora kojim dalje mo ete kontrolisti pojavljivanje pode avanjem scale Linetype faktora.Manje Scale,vi e ponavljanja ablona Linetype koji su generisani na jedinici crte a.Na primjer ako je jedan ablon definisan kao niz crtica i otvorenog praznog prostora,svaki .25 du nih jedinica .To zna i LTSCALE faktor je 1. Promjenom LTSCALE faktora za .5 e se reducirati svaka du ina crtice i praznog rastojanja izme u njih tako da e to rastojanje i du ine crtica iznositi .125.Sa fatorom 2 e se du ine crtica i praznog prostora pove ati .5 jedini nih mjera. Upozorenje:Ako je segmenat crtica prekratak da se zadr i ravan niz crtica AutoCAD e crtati kontinualnu liniju.Sli no postavljanje prevelike scale tako e mo e uzrokovati da Auto CAD crta kontinualno liniju. Kakav je uticaj veli ine LTSCALE faktora na oblik linije ilustruje vam prethodni primjer.
Potavljanja aktuelnih debljina linija (Lineweight)
Slika 15.2 Dialog box za postavljanja,izlaganja i pode avanja debljine linija
Sli no Linetypes i debljine linija poma u u preno enju informacija o zna enju objekata na crte u.Na primjer da poka ete spoljne linije objekta vi koristite deblje linije,za neke presje ne sekcije primjenjuju se tanje linije,kao to su linije za Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
rafiranje ,debljine linija za slova ili osne linije se odr uje kako bi objekati koje crtate izgledali to razumljiviji i sl. Auto CAD ima 23 va e vrijednosti debljina linija,rangiranih od 0.05 do 2.11 mm u colovima od 0.002 do 0.083 Da postavite aktuelnu debljinu linija vi mo ete koristiti Lineweight Control drop-down listu. Kada kreirate jedan objekat na crte u na primjer crtate jednu liniju vi je uvijek crtate sa aktuelnom debljinom. Bilje ka:Izlaganje debljine linije se determini eAutoCAD-ovim izlaganjem na Model Space.Auto CAD uvijek izla e aktuelnu debljinu ovako mada se mijenja zoom scale faktor. U Model Space se ne mo e debljina mijenjati sa pove anjem i smanjivanjem (zoom in ili zomm out faktorom).Umjesto toga Auto Cad izla e debljinu linija kako je to pode eno na navedenom dialog box-u.Sa osnovnim default postavljanjem sve debljine linija su izlo ene sa jednom pixle (pixle- etvrsta -ta kica).pomjeranjem kliza a scale desno pove ava se faktor scale ,a obrnuto se smanjuje.Pomjeranjem lijevo se scale smanjuju do nule kada se gasi izlaganje debljine linija na Model Space.O radu oko debljina linija vi ete u ite ne to vi e u poglavlju kako se vr i tampanje va ih crte a.
Postavljanja jedinica crtanja Kada crtate sa AutoCADom vi uobi ajeno crtate sa putpunom veli inom objekta odnosno njegovim prikazivanjem u Model space sa razmjerom 1:1 a onda postavljate razmjeru odnosno scale faktor kada tampate va crte .Ma kako prije po injanja crtanja vi treba da determini ete relacije izme u jedinica crte a i stvarnih veli ina u realnostima. Na primjer vi ete odlu iti dali e se linija reprezentovati u sa in ima ,miljama ,colovima ,metrima ili milimetrima.Vi ete odlu ivati za mjerne jedinice uglova ,broja decimala i sli no.Da bih to uradili vi kod startovanja jednog novog crte a o kome ste u ili u prethodnom poglavlju ste postavili osnovna postavljanja.Vi kasnije mo ete se odlu iti za promjene tih postavljanja na slede i na in.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
19
Slika 13.2 Dialog box za kontrolu mjernih jedinica precisnosti i kontrolu direkcija
Bilje ka:Na navedenim dialog box-ovima vi jednostavno kontroli ete postavljanja du ina,uglova,mjernih jedinica njihovo izra avanje tako to klikanjem na odre eni jezi ak se pojavljuju liste sa kojih birate eljene veli ine,odnosno odre ene direkcije.Direkcija Clockwise u smjeru kazaljke na satu ili markiranjem se dobija smjer suprotno kazaljke na satu vam poma e kod crtanja crtanja kru nica,lukova i drugih krivih linija za lak e odre ivanje smjera crtanja.Primjetite na direction dialog box-u je markirano Other ugao 30 stepeni.Vi mo ete na taj na in odrediti lak e crtanje objekata koji nisu paralani sa East ili nekom drugom direkcijom koja se nalazi na dialog box-u.Polar Tracking prati navedenu direkciju.
Razumjevanje faktora Scale Mada je ideja da zadr ite va faktor Scale u sje anju kada postavljate jedan crte vi ipak ne treba da posatvljate skalu dok ne po nete ampati va crte .Na primjer kada ste nacrtali jedan crte na papiru vi ste determinisli skalu prije po etka crtanja.Ova skala je poredila veli inu nacrtanog objekta sa aktuelnom veli inom crte a.Na primjer svaki milimetar na crte u predstavljao je odre enu du inu na objektu.Ova skala mora se izabrati tako da se crte objekta podesi na papiru.U Auto CAD-u je postupak suprotan.Vi crtate sa jednom jedinicom koju specificirate biraju i (decimal ili dr) ili sa osnovnom jedinicom.Svaka jedinica na ekranu se reprezentuje bilo ta to eli da bude:jedan milimetar ili kilometar.Stoga ako crta dio jednog motora jedinica mo e biti ekvivalentna milimetru,ali ako crta jednu kartu jedinica mo e biti ekvivalentna kilometru.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Kada tampate ili plotirate va crte vi postavljate razli ite scale za razli ite sekcije od jednog crte a.Vi ne treba da razmi ljate o postavljanju scale dok ne pripremite crte za tampanje,vi mo ete unijeti unaprijed veli inu scale za: • • • • •
Text (ako crtate u model space) Dimensions (ako crtate u model space) Noncontinuous linetypes Hatch patterns ( rafuru) Views (samo na layout viewports)
Scaliranjem ovih elementa obezbe uje se koje su njihove korektne veli ine na kona nom crtanju. Specificiranje faktora Scale u Model Space Ako planirate plotirati va crte iz Model tab, vi bih trebali kalkulisati egzaktno factor scale sa konvertiranjem scale cre a za razmjeru 1:n. Ova razmjera poredi plotirane jedinice za jedinice crte a koji reprezentuje aktuelnu veli inu objekata koju vi crtate. Na primjer ako crtate sa scalom 1/4 inch = 1 foot, kalkulisali bi factor scale 48 kako sledi: 1/4" = 12" 1 = 12 x 4 1 (plotted unit) = 48 (drawing units) Pimjeri architectural scale razmjere na tabeli mogu biti kori teni za kalkulaciju veli ine teksta u Model space. Scale factor
Scale 1/8" = 1'-0"
To plot text size at
Set drawing text size to
96
1/8"
12"
3/16" = 1'-0" 64
1/8"
8"
1/4" = 1'-0"
48
1/8"
6"
3/8" = 1'-0"
32
1/8"
4"
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
1/2" = 1'-0"
24
1/8"
3"
3/4" = 1'-0"
16
1/8"
2"
1" = 1'-0"
12
1/8"
1.5"
1 1/2" = 1'0"
8
1/8"
1.0"
21
Ako radite sa metri kim jedinicama mo ete imati veli inu papira 210 x 297 mm (A4 size) i jedan faktor scale od 20. Vi mo ete kalkulisati ograni enje crte a kako slijedi: 210 x 20 = 4200 mm 297 x 20 = 5940 mm Jedanput osnovan scale factor, mo ete koristiti za postavljanje text height, dimension sizes, linetype scale, hatch pattern scale, and viewport scale. Kad je crte kompletan mo ete plotirati na nekoj razmjeri ili mo ete plotirati razli ite poglede va eg modela sa razli itim scalama.
Postavljanje faktora scale Vi mo ete postaviti vrijednosti za slede e elemente zavisno dali namjeravate plotirati iz model space ili iz jednoga layout na paper space. •
Text. Postavlja se visina text-a po to kreirate text ili postavite jednu fiksnu visinu u text style ( STYLE). Visina teksta za plotianje iz model space bih se pomno ila sa faktorom scale. Text kreiran direktno na jednom layout bih se postavio za pravu veli inu (size) (1:1).
•
Dimensions. Postavite dimension scale na dimension style ( DIMSTYLE) ili sa DIMSCALE system variable. Dimensije kreirane direktno na jednom layout bih se postavile za pravu veli inu (1:1). Linetypes. Za objekte plotirane iz Model tab, postavlja se scale za noncontinuous linetypes sa CELTSCALE i LTSCALE system variables. Za objekte plotirane sa jednog layout-a (paper space), koristite PSLTSCALE system variable.
•
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u •
Hatch patterns. postavite scale za hatch patterns na Boundary Hatch dialog box ( BHATCH) ili sa HPSCALE system variable.
•
Views. Kad je plotiranje iz layout tab, oristitee ZOOM XP, gdje je e XP scala (the inverse of the scale factor) relativnog pogleda za veli inu papira.
Postavljanje granica crte u (Drawing Limits) Drawing Limits reprezentuje jednu ne vidljivu ogradu oko va eg crte a.Da postavite ogradu za jedan crte izaberite jednu od alternativnih komandi:
Posle odabrane komande i dole primjera une enih kordinata vi ste dobili granice va em crte u u ovom slu aju granice odgovaraju veli ine A3 formata papira. 1.Command: limits se upi e i pritisne Enter da se pojavi Reset Model space limits: 2.Specify lower left corner or [ON/OFF] <0.0,0.0>: pritisnete Enter (Kordinantni po etak) 3.Specify upper right corner <4200.0,2970.0>: 420,297 Pritisnete Enter(posle uno enja kordinata ) Na taj na in kompletirate komandu i dobijete granice za crtanje va eg srte a. Granice odre ujete u zavisnosti veli ine va eg objekta kojeg crtate ,sa punim jedinicama njegove veli ine.
Postavljanje alata za ta nost crtanja Kada smo govorili o Status meniju ve smo dijelom objasnili o postavljanju grida i snapa. Grid je ablon mre ica na ekranu koji se pri ampanju crte a ne pojavljuju a uz pomo grida se posti e ve a ta nost na crtanju objekata. Snap je ustvari kop a koja se kop a za ta ke grida ili za neke zami ljene ta ke izme u ta ki grida u zavisnosti od specificiranog rastojanja Snap Spacing.Tj rastojanje kop anja mo e biti i manje oda rastojanja izme u ta ki grida.. Pode avanja i pode avanja rastojanja izme u ta kica i rastojanja kop anja vr i se ili na komandnoj liniji ,kako smo to ve u prethodnom poglavalju objasnili ili kori tenjem Drafting Settings dialog box-a kako emo to objasniti u ovom poglavlju.Da se pojavi Draftings Settings izabere se jedna od opcija koja je prikazana na slede oj ilustraciji: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
23
Mogu nosti za pode avanje ta nosti crtanja na dialog box-u suvi estruka ,a kakva ete pode avanja izvr iti prevenstveno zavisi od va eg dizajna.Ako dizajn sadr i objekte linija koja su pod raznim uglovima onda se pode avanja i prilago avaju prema tim potrebama. Na Drafting Settings dialog box-u se nalaze slede a postavljanja za ta no crtanje va ih objekata podijeljena u tri kategorije i nalaze se na tri plo e dialog box-a.
Postavljanje snapa i grida na Snap and Grid tabli Kontroli e se postavljanje snap-a i grid-a.. Snap On (F9) :Pali se ili gasi (na in kop anja)snap na in.Mo e se upaliti ili ugasiti snap na in na status baru ili klikanjm na status baru ,pritiskanjem F9 tangente ili kori tenjem SNAPMODE system variable. Snap-okno : Kontroli e se vidljivist ta kaste mre e na ekranu koja ograni ava krtanje krsti a u specificiranim intervalima. Snap X i Y spacing: Specificira se rastojanje snapa u X i Y direkcijama.Vrijednosti moraju biti pozitivne i realni brojevi.Vrijednost je kontrolisana sa SNAPUNIT system variable. Angle: Rotira se snap grida sa specificiranim uglom.Vrijednost je kontrolisana sa SNAPANG system variable. X i Y base : Specificira se X i Y bazna kordinantna ta ka za grid.Ova vrijednost se kontroli e sa SNAPBASE system variable. Polar Spacing : Postavlja se pove anje snap rastojanja kad je Polar Snap odabran ispod Snap Type & Style.Ako je ova vrijednost 0, rastojanje polar snap-a preuzima vrijednost za Snap X Spacing. Ova vrijednost je kontrolisana sa POLARDIST system variable. Polar Distance postavljanje je kori teno u vezi sa polarnim vo enjem i/ ili objekt snap pra enjem. traganjem .Ako ni jedan ni drugi oblik traganja nije omogu en Polar Distance postavljanja nema uticaja. Grid On F7 : Pale se i gase ta kice grida.Tako e ta kice grida se mogu paliti i gasiti na Status baru klikanjem na Grid ili sa pritiskanjem na F7 tangentu na tastaturi ili sa kori tenjem GRIDMODE system variable. Okno Grid-a : Kontroli e se izlaganje ta kica grida koje poma u vizuelizaciji rastojanja. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Slika 14 Ilustracija postavljanja grida i crtanje linija sa prira tajem ugla od 30 stepeni
Grid X i Y spacing :Specificiraju se rastojanja ta kica u X i Y direkcijama.Ako je vrijednost rastojanja 0 preuzima se vrijednost rastojanja postavljena za Snap X i Y Spacing. Ova vrijednost je kontrolisana sa GRIDUNIT system variable. Okno Snap Type&Style : Kontroli e se na in postavljanja snapa. Grid Snap : Postavlja se tip snapa za mre u ta ki -Grid.Kad se specificiraju ta ke ,krsti –mi a kop a se du vertikalnih ili horizontalnih ta kica grida.Tip snapa je kontrolisan sa SNAPTYPE system variable. Rectangular Snap : Postavlja se stil snapa za pravougaoni-Standard Rectangular snap. Kad je tip snapa postavljen za upaljen Grid i Snap krsti mi a-se kop a za pravougaonu mre u kop anja.Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable. Isometric Snap : Postavlja se stil snapa za izometriski.Kad je tip snapa postavljen za upaljeni Grid i Snap krsti –mi e se kop a za izometriski grid snapa.Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
25
Slika 15 .II Ilustracija crtanja linija primjenom Polar Snapa
Polar Snap : Postavlja se tip kop anja za Polar. Kad je na in kop anja upaljen i vi specificirate ta ke sa polar ili object snap vo eno upaljenim krsti em koji se kop a polarnom du inom ili sa object snap vo enim relativnim uglom za poslednju specificiranu ta ku ili dostignutu object ta ku kop anja. Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable.Ilustracija sl 15.
Postavljanje polarnih uglova za vo enje crtanja objekata Kontroli e se polarno vo enje i postavljanje polarnih uglova ,mjera polarnih uglova i object snap vo enja. Polar Tracking On (F10):Pali se i gasi polarno vo enje.Mo e se paliti i gasiti polarno vo enje na status baru klikanjem na Polar ili sa pritiskom na tangentu tastature F10 ili sa kori tenjem AUTOSNAP system variable. Polar Angle Settings okno: Postavlja se pode avanje uglova za polarno pra enjevo enje.Postavljanje uglova je kontrolisano sa POLARANG system variable. Increment Angle:Postavlja se pove anje ugla za kori tenje izlaganja polarne staze vo enja crtanja linija pod uglom na X osu.Mo e se upisati bilo koji ugao ili izabrati jedan zajedni ki ugao od 90, 45, 30, 22.5, 18, 15, 10, i 5 stepeni iz ove liste.Postavljanje je kontrolisano sa POLARANG system variable. Pove anje uglova je dakle kontrolisano sa POLARANG system variable. Additional Angle : Ako ga odaberete u ovom se box-u listaju dodatni uglovi koji su mogu i.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
26
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u New : Da se doda novi ugao izabere se New. Ovim na inom se mo e dodati do 10 dodatnih polarnih pode avaju i uglova za vo enje crtanja linije i dr objekata Delete : Da se ukloni postoje i ugao izvr i se markiranje i izabere Delete.Ova postavljanja su kontrolisana sa POLARADDANG system variable. . Object Snap Tracking Settings okno:Postavlja se object snap trackingNa Drafting settings dialog box-u
Track Orthogonally Only: Izla e se samo ortogonalna staza objekt snap vo enja (horizontal/vertical) za dostizanje objekt snap ta ke –ta ke kop anja kad je objct snap tracking upaljen.Ovo postavljanje je kontrolisano sa POLARMODE system variable.
Slika 16. II Ilustracija crtanja linija primjenom markiranja Track orthogonally Only
Track using all polar angles: Primjenjuje se postavljanje polarnim vo enjem za object snap tacking.Kad se koristi Object Snap Tracking krsti se vodi du polarnog pode avaju eg ugla od dostignutih object snap ta ki.Ovo postavljanje je kontrolisano sa POLARMODE system variable. Polar Angle measurement: Postavljaju se osnove sa kojim se vr i vo enje pode avanja mjerenja uglova. Absolute: Osnove polarnog vo enja pod uglovima zasnovanim na aktuelnom UCS kordinantnom sistemu. Relative to last segment: Osnova polarnog vo enja pod uglom zasnovanom na poslednjem nacrtanom segmentu. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
27
Options : Izla e se Drafting plo a na Options dialog box. Ne mo e se pristupiti Options dialog boxu iz Drafting Settings dialog boxa ,ako je DSETTINGS Slika 17. II Ilustracija crtanja linija sa odre enim uglom u odnosu na poslednji nacrtani segment
startovano transparentno.Na Drafting plo i Options dialog box-a se pode avaju oznake ,boja i veli ina AutoSnap Marker i izlaganje Autotrack settings sa i veli ine Apature size pomo u kliza a.
Slika 18.II Ilustracija vam pokazuje kori tenje polarnog vo enja crtanja linije (Polar tracking)
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Postavljanje objekata kop anja za ta no crtanje objekata Kontrili u se postavljanja pokretnih kop anja- object snap-ova. Slika 19.II Drafting Settings-Object Snap tabela za izbor i postavljanje pokretnih object Snapa.
Object snap On F3 : Pale se i gase pokretni objekt snap-ovi .Odabrani Object snap-ovi ispod Object Snap Modes su aktivni dok je Object Snap upaljen.Ovo postavljanje je kontrolisano sa OSMODE system variable. Kontrolisanje paljenja snap objekata mo e da se vr i i sa status menija klikanjem na dugme Object Snap. Object snap modes: Listaju se i biraju objekti kop anja koji mogu biti upaljeni ili se ugasiti markiranjem ili razmarkiranjem pored naziva objekata. Object snap Tracking On F11: Pali se i gasi vo enje objekata kop anja.Sa object snap tracking, krsti se mo e voditi du pode enih staza na druge object snap ta ke kop anja specificiranjem ta ki na komandnoj liniji.Da se koristi object object snap tracking mora se upaliti jedan ili vi e objekata kop anja (object snaps).Ovo postavljanje je kontrolisano sa AUTOSNAP system variable. Select All: Pale se svi na ini kop anja objekta. Clear All : Gase se svi na ini kop anja objekata. Object Snap -Objekti kop anja vam poma u za ta no crtanje svih objekata po ev i od linija ,kru nica ,lukova ,dimenzija i dr.Oni objekti koje ste pojedina no markirali na Object Snap tabli su aktivni Object snap objekti i oni e pojavljivati kada crtate objekte linija ,kru nica lukova elepsi dimenzja i dr.Pojedina nim markiranjem vi izaberete onoliki broj objekata koliki vam je potreban za kreiranje va eg dizajna i taj izabrani broj je aktivan.Osim pojedina nog izbora mogu se svi objekti aktivirati izborom Select All dugmeta a potom OK na Object Snap tabli Darfting Settings dialog box-a.Nekada pri kreiranju rje enja mogu naststi i odre ene smetnje izborom svi Snap objekata ,zbog toga ete ipak primjeniti pojedina ni izbor ukoliko ocijenite da vam svi svi odabrani objekti nisu potrebni. Pored navedenog Object Snap-a se mogu aktivirati i sa Object Snap Toolbara. Toolbar mo ete postaviti na podesno mjesto na ekranu kao i druge Toolbarove njihovim izborom na Customize dialog Box-u. Izbarete View> Toolbars >Customize markira se Object Snap i one se pojavi na ekranu .Ilustracija lijevi pokazuje izgled Toolbar-a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
29
Object snap vam omogu ava brzi izbor mi markeringom egzaktno odre enih geometriskih ta aka na postoje em objektu bez uno enja kordinata ovih ta aka i preciznije crtanje va ih novih objekata. Kako rade pojedina no Object Snap-a nave emo kako slijedi:
Na ini rada snap objekata Krajnja ta ka:Hvata se za najbli u krajnju ta ku luka (arc), elliptical arc, line, multiline, polyline segment, spline, region, ili zraka (ray), ili za najbli i ugao jednog traga (trace), solid, ili 3D face.
Sredi nja ta ka : Hvata se za srednju ta ku (midpoint) linije, luka (arc), ellipse, elliptical arc, multiline, polyline segment, region, solid, spline, ili xline.
Centar Hvata se za center luka (arc), circle, ellipse, ili elliptical arc.
Ta ka: Hvata se za objekat ta ku (point object.)
Kvadrant Hvata se za quadrant ta ku jednog luka (arc), circle, ellipse, ili elliptical arc.
Presjecanje Hvata se za presjeci te luka (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, zraka (ray), region, spline, ili xline. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Produ eni (Extended) Intersection hvata se za potencijalno presjeci te dva objekta koja bih se presjekla ako bih bili produ eni du njihovih prirodnih staza.. AutoCAD automatski pali Extended Intersection kad odabere Intersection object snap mode. Intersection i Extended Intersection rade sa ivicama regiona i krivim linijama ali ne sa ivicama ili uglovima 3D solids-3Dtijela. Bilje ka: Vi mo ete dobiti razli ite rezultate ako imate upaljene obadvoje Intersection i Apparent Intersection istovremeno. Produ enje Prouzrokuje jedno privremeno produ enje linije da se izla e kada krsti prolazi preko krajnjih ta aka objekata tako da mo ete crtati objekte do i iz ta aka na produ enoj liniji.
Umetanje Hvata se za umetnutu ta ku jednog attribute, jednog block-a, jednog oblika (shape),ili text-a.
Normalno Hvata se za jednu ta ku normalnu (perpendicular) na luk (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, zrak (ray), region, solid, spline, ili xline. AutoCAD automatski pali priklanjaju i Deferred Perpendicular snap mode kad objekat kojeg vi crtate zahtjeva da kompletirate vi e od jednog perpendicular snap. Mo ete koristiti jednu liniju, arc, circle, polyline, ray, xline, multiline, ili 3D tijela kao ivicu kao jedan objekat iz kojeg crtate normalnu liniju. Vi mo ete koristiti Deferred Perpendicular da nacrtate normalne linije izme u takvih objekata. Kada otvor box-a prelazi preko jedne Deferred Perpendicular snap point, AutoCAD izlo i jedan AutoSnap™ tooltip i signali e. Tangent Hvata se za tangentu jednog luka (arc), circle, ellipse, elliptical arc, ili spline. AutoCAD automatski pali Deferred Tangent snap mode kad objekat koji crtate zahtjeva da kompletirate vi e od jednog tangent snapa. Na primjer :mo ete koristiti Deferred Tangent da crtate jednu liniju koja je tangenta za dva luka(2 arcs), Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
31
polyline arcs, ili circles. Kada otvor box-a prelazi preko jedne Deferred Tangent snap ta ke, AutoCAD izlo i jedan znak i jedan AutoSnap tooltip.
Bilje ka: Kada koristite From option povezivanja sa Tangent snap mode da crtate objekte druga ije od linija lukova (arcs) ili circles, prva nacrtana ta ka je tangenta na luk ili kru nicu u relaciji sa poslednjom izabranom ta kom na povr ini crte a. Najbli e (Nearest) Hvata se snap za najbli u ta ku na luku (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, point, polyline, ray, spline, or xline.
evidno presjecanje Apparent Intersection uklju uju se dva separatna snap modes: Apparent Intersection i Extended Apparent Intersection. Dakle vi mo ete locirati Intersection i Extended Intersection snap ta ke (points) dok je pomjeraju i Apparent Intersection object snap mode upaljen. Apparent Intersection se hvata za o igledno presjecanje dva objekta (arc, circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, ray, spline, or xline) koji se ne presjecaju u 3D prostoru ali se mogu pojaviti za presjecanje u aktuelnom pogledu. Extended Apparent Intersection hvata se za imaginarno presjecanje dva objekta koji bih se presjekli ako bih objekti bili produ eni du inama njihovih prirodnih staza. Apparent i Extended Apparent Intersection rade sa ivicama regiona i krivih linija ali ne sa ivicama ili uglovima 3D tijela. Bilje ka::Vi mo ete dobiti razli ite rezultate ako imate obadvoje Intersection i Apparent Intersection running object snaps upaljene istovremeno. Parallel Crata se jedan vektor paralelan drugom objektu kad god AutoCAD vas obavje tava za drugu ta ku jednog od vektora.Posle specificiranja prve ta ke jednog vektora ako pomjerate krsti preko jednog pravog linijskog segmenta od drugog objekta , AutoCAD sti e ta ku.Od tada je staza objekta kojeg kreirate paralelna Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
linijskom segmentu, AutoCAD izlo i stazu za centriranje koju vi koristite da kreirate paralelni objekat. Izaberi sve (Select All) Upali sve na ine object snap. (Turns on all object snap modes). Izbri i sve (Clear All) Ugasi sve na ine object snap (Turns off all object snap modes).
Crtanje linija pod uglom sa une enjem vrijednosti ugla Mi smo vidjeli kako mo emo crtati linije primjenom Drafting Settings dialog boxa.Mi emo to uvijek i primjenjivati ako se radi o crtanju vi e objekata pod nekim uglom ili sa polarnim vo enjem crtanja.Ako se radi o manjem broju pojedina nih linija da se nacrta pod nekim specijalno potrebnom uglu onda emo to uraditti sa komandne linije na slede i na in: Uno enjm znaka sa uglom na komandnu liniju
Slika 20.II Ilustracija crtanja linija primjenom specificiranja uglova za Polar Tracking-a Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
33
Kori tenje AutoTrackinga Da se izvr i traganje do ta ki na objektima koristi se Object Snap Tracking. AutoTrack™ vam poma e da nacrtate objekte na specifi nim uglovima ili u specifi nim relacijskim odnosima u odnosu na druge objekte.Kad je upaljen AutoTrack povremeno pode ena staza poma e vam da nacrtate na preciznim pozicijama i uglovima. AutoTrack uklju uje dvije opcije traganja: polar tracking i object snap tracking. Vi mo ete vr iti prebacivanje paljenja ili ga enja AutoTrack sa Polar i Otrack dugmadima na status bar-u. Object snap tracking radi u vezi sa Objekt Snap-ovima.Mora se postaviti jedan objekat snapa prije nego to mo ete tragati od jedne objekt snap ta ke. Object Snap Tracking Koristite object snap tracking da tragate du pode enih staza koje su osnovane na objekt snap ta kama.Ste ene ta ke izlo e jedan znak plus + ,a onda vi mo ete ste i do sedam vo enih ta aka istovreno.Posle sticanja jedne ta ke , horizontalne ,vertikalne ili polarne pode ene staze relativno za ta ku se izlo i kako pomjerate krti preko njihovih nacrtanih staza.Na primjer vi mo ete odabrati jednu ta ku du jedne staze osnovane na krajnjoj ta ki ili srednjoj ta ki ili na presjeci tu izme u dva objekta. Lijevo na ilustraciji Endpoint object snap je upaljen..Vi startate liniju klikanjem na njenu po etnu ta ku (1), pomjeraju i krsti preko krajnje ta ke druge linije (2) da je dostignete a onda pomjerite krsti du horizontalno pode ene staze da locirate krajnju ta ku za liniju koju elite da nacrtate. (3). Promjene postavljanja Object Snap Tracking Osnovno postavljanje object snap tracking je ortogonalno. Pode ene staze su izlo ene na 0, 90, 180, i 270 stepeni od sustignutih ta aka objekta.Kako god vi mo ete koristiti polar traking uklove.Za object snap tracking, AutoCAD automatski susti e ta ke objekata.Kad god vi mo ete izabrati da se sustignu ta ke samo kad pritisnete tangentu SHIFT.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
34
II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u
Slika 21.IIAuto Tracking omogu ava lokaciju polaznih i zavr nih ta aka drugih objekata na lak i na in
Primjene izlaganja pode ene staze (Alignment Path) Vi mo ete promjeniti kako AutoTrack izla e pode ene staze i mo ete promjeniti kako AutoCAD susti e ta ke objekata na object snap tracking.Osnovno postavljanje ,pode ene staze se ispru aju do kraja prozora crte a.Vi mo ete promjeniti njihovo izlaganje da skratite ili ne skratite du ine. Savjeti za kori tenje Object Snap Tracking Ako koristite AutoTrack (polar snap tracking i object snap tracking), vi ete otkriti tehniku kako ete uraditi specifi ne dizajne lak e.Evo nekoliko savjeta da poku ate: • Koristite Perpendicular, End, i Mid object snaps sa object snap tracking da nacrtate za ta ke koje su normalne za kraj i srednje ta ke objektata. • Koristite Tangent i End object snaps sa object snap tracking da nacrtate ta ke koje su tangentne za krajnje ta ke lukova. • Koristite object snap tracking sa privremenim vo enjem ta aka (temporary tracking points). Na jednoj ta ki obavijesti,upi ite tt,a onda specificirajte privremenu ta ku (temporary tracking point).Jedan mali plus+ se pojavi na ta ki.Po to pomjerate va krsti AutoTrack pode ene staze se izlo e relativno za privremenu ta ku.Da uklonite ta ku pomjerite krsti nazad preko +znaka. • Posle sustizanja jedne object snap ta ke koristite direktno rastojanje da specificirate ta ke na preciznim rastojanjima du pode enih staza od sustignute object snap ta ke. Da specificirate ta ku brzo odaberite jedan Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
35
•
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
35
object snap pomjerite krsti da se izlo i pode ena staza onda upi ite rastojanje na komandnoj liniji . Koristite Automatic i Shift da Acquire opcija se upali na Drafting tabli od Options dialog box –a da rukujete ta kama sticanja. Point acquisition (sticanj) je postavljeno za osnovno Automatic. Kad se radi zatvorene etvrti pritisnite SHIFT da se povremeno izbjegne sticanje jedne ta ke.
Kori tenje Filter kordinata Vi mo ete koristiti kordinate filtera da se specificira jedna kordinantna vrijednost za vrijeme dok se privremeno ignori u druge kordinantne vrijednosti.Kad se koristi sa object snaps, kordinantni filteri mogu izvu i kordinantne vrijednosti od postoje eg objekta tako se mo e locirati druga ta ka. Specificiranjem jedne korinate filtera ograni ava se slede e uno enje za specificiranje kordinantne vrijednosti takve kao X ili Y ili ravnomjerno X,Y vrijednosti.Za 3D modele mogu se specificirati Z vrijednosti.Posle specificiranja prve vrijednosti AutoCAD vas obavje tava za ostajanje kordinantnih vrijednosti. Primjer primjene filter kordinata Na slede ij ilustraciji otvor na jednoj plo i nacrtan je izvla enjem kordinatnih X iY vrijednosti iz srednjih ta aka unutra njih linija pravougaonika horizontalnih i vertikalnih.
Slika ?.II Ilustracija primjene filter kordinata za lociranje centra kru nice u pravougaoniku
Kordinantni filter radi samo kad vas Auto CAD obavijesti za jednu ta ku.Ako poku ate da koristite kordinantni filter mogu a je obavijest i o gre ci.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
1
Crtanje 2D objekata ........................................................................................... 1 Crtanje linija (Drawing Lines)........................................................................ 2 Crtanje kru nica (Drawing Circels) ................................................................ 4 Crtanje izometri kih kru nica ........................................................................ 7 Crtanje Lukova (Drawing Arc) ...................................................................... 7 Crtanje kompleksnijih objekata sa linijama ,kru nicama i lukovima............. 12 Crtanje elipsi (Drawing Ellipses).................................................................. 13 Cratanje ta kastih objekata-ta ki.................................................................. 15 Mjenjanje oblika ta ki.................................................................................. 16 Kori tenje Point komandi za podjelu objekata na segmente.......................... 16 Cratanje konstrukcionih linija ...................................................................... 19 Crtanje skica slobodno ru nim pisanjem ...................................................... 20 Crtanje pravougaonika (Drawing Rectangles) .............................................. 22 Crtanje Poligona .......................................................................................... 25 Crtanje Multilinija (Multilines) .................................................................... 27 Multiline Styles dialog box .......................................................................... 29 Ure ivanje multilinija .................................................................................. 33 Ure ivanje stilova miltilinije (Edit Multiline Styles) .................................... 36 Crtanje polylinija ......................................................................................... 37 Crtanje lukova sa linijskim segmentima ....................................................... 39 Crtanje Spline krivih linija ........................................................................... 43 Crtanje prstenova i punih krugova (donut) ................................................... 47 Crtanje Regiona ........................................................................................... 48 Spajanje objekata Union komandom ........................................................... 50 Oduzimanje objekata Subtract komandom ................................................... 51 Zadr avanje preklopljene povr ine sa Intersect komandom .......................... 51
Crtanje 2D objekata Svaki AutoCAD crte sastavljen je od objekata,najvi e onih jednostavnih dvodimenzionalnih objekata.U ovoj knjizi su objekti podjeljeni na jednostavne i vi e kompleksne objekte.Jednostavni objekti uklju uju linije,kru nice,lukove,elipti ne lukove,elipse,ta ke i zrake.Osim toga u ove objekte su uklju ene i slobodoru ne skice koje se izvode sa freehand sketch komandama.Cilj ovoga obja njenja je da se freehad sketch klasificiraju kao jednostavni objekti. Ovo poglavlje obja njava kako se kreiraju jednostavni objekti .Mada i sa drugim Auto CAD-ovim komandama vi mo ete startati crtanje ovih objekata, za crtanje svakog od ovih objekata se koristi neki od dole navedenih metoda : • Na Toolbar-u kliknete jedno dugme da se starta jedna komanda za crtanje. • Iz Draw menija izaberete komandu za crtanje. • Na komandnoj liniji ukucate naziv komande i pritisnete Enter. Najve i dio komandi za crtanje prezentuje nekoliko razli itih na ina kreiranja jednog objekta .Na primjer kada crtate jedan luk Auto CAD-ova ponuda je sa 11 Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
razli itih opcija.Mada su sve posebne opcije obja njene u najve em broju slu ajeva,samo jedan od primjera je samo za jedan ili dva metoda. Kada koristite AutoCAD-ove komande za crtanje,Auto CAD vas obavje tava,da unesete kordiantne ta ke takve kao to su end points of a line ili center point of a circle ,ili distances -rastojanja kao to radius of circle i sl.Uobi ajeno unosite ta ke ili distance-rastojanja bilo da koristite mi markering ili ukucavanjem aktuelnih vrijednosti kordinata na komandnij liniji. Posle kreiranja objekata vi ih mo ete modifokovati kori tenjem Auto CAD-ovih modifikacionih komandi o kojima emo u iti u slede im poglavljima koja slijede.
Crtanje linija (Drawing Lines) Linije su vjerovatno najvi e zajedni ki kori ten Auto CAD-ov objekat.Preko 50 procenata tipi nog crtanja sastavljeno je od linija.Jedan objekt linije sastavljen je od dvije ta ke:od jedne start point i jedne end point ta ke.Vi mo ete spojiti jednu seriju linija,ali svaki linijski segment je razmatran kao jedan separatni segment linije i objekta. Da se starta komanda Line i nacrta jedna linija izaberite jednu od varijantnih komandi sa slike:
1.Command: line (ili l) se upi e i pritisne Enter 2.Specify first point: Obavje tava vas komanda da specificirate po etnu ta ku. Ta ku mo ete unijeti na komandnoj liniji ili izvr iti markiranjem krsti em na crte u. 3.Specify next point or [Undo]: Obavje teni ste na komandnoj liniji da specificirate slede u ta ku ili izvr ite uz pomo mi a markiranje ta ke. • Bilo jedno ili drugo da ste odabrali vi ete nacrtati linijski segmenat.pojavi vam se slede i niz komande na komandnoj liniji. 4. Specify next point or [Undo]:Da se zavr i komanda pritisne se Enter i linijski segment je nacrtan.Ukoliko niste zadovoljni sa nacrtanim linijskim segmentom upi iU i pritisni Enter da se izbri e nacrtani segment. • Ukoliko elite da nacrtate slede i linijski segment ponavlja se postupak po ta kom 3 i tako redom dok ne nacrtate onoliki red linijskih segmenata koliko je potrebno va em dizajnu. • Ukoliko elite da se linijski segmenti spoje sa po etnom ta kom na komandnu liniju upi ete C (close) i pritisnete Enter nacrata e se zadnji linijski segment koji e zatvoriti va dizajn sa po etnom ta kom.
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
3
•
Da startate jednu novu liniju sa krajnje ta ke poslednje nacrtane linije ,startate line komandu ponovnim dvostrukim pritiskom na Enter ,posle ega mo ete crtati krajnju ta ku novog linijskog segmenta Crtanje linijskih segmenata uno enjem kordinata na komandnoj liniji:
Slika 01 :III Ilustracija crtanja linijskih segmenata primjenom navedenog niza komande
1.Command: line Enter 2.Specify first point: 600,400 Enter 3.Specify next point or [Undo]: 0,400 Enter 4.Specify next point or [Undo]: 0,0 Enter 5.Specify next point or [Close/Undo]: 600,0 Enter 6.Specify next point or [Close/Undo]: Enter Ilustracija 01.III odra ava navedeni niz komandi za crtanje linijskih segmenata. Crtanje linijskih segmenata pod razli itim uglovima 1.Command: _line Izabrata komanda 2.Specify first point:Izabrata ta ka 1 na crte u 3.Specify next point or [Undo]: 30 sa polarnim vo enjem upisana vrijednost du ine na koji na in se odredi ta ka 2. 4.Specify next point or [Undo]: <30 Upi e se znak sa uglom da se vodi crtanje linije pod uglom 30 stepeni i pritisnut Enter Angle Override: 30 5.Specify next point or [Undo]: 25 Upi e se vrijednost du ine i pritisne Enter dobije se ta ka 3. 6.Specify next point or [Close/Undo]: 10 Za relativni polarni ugao upi e se vrijednost i pritisne Enter dobije se ta ka 4. • Na Drafting Settings dialog box-u tabla Polar Tracking une eno: • Increment pove anje ugla za 60 stepeni Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
• Track using all polar angle Settings-markirano • Relative to last segment-markirano 7.Specify next point or [Close/Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda Ilustracija 02.III pokazuje primjenjeni niz komande.
Slika 02.III Ilustracija crtanja linijskih segmenata pod razli itim uglovima za X osu
Slika 03.II Kori tenje Relative Polar i Ohtro On za cratnje segmenata linija pod uglom od 90 stepeni
Crtanje kru nica (Drawing Circels) Kru nica reprezentuje drugi Auto CAD-ov objekat.Da se nacrta jedna kru nica izaberite pod neku od komandi.Da se nacrta kru nica sa specificiranjem centra , radiusa ili pre nika koristite dole altarnativne komandu:Izaberite jednu varijantu komande
1.Command : C se upi e i pritisne Enter da se pojave na komandnoj liniji opcije Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
5
2. Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Specificira se centar kru nice 3.Specify radius of circle or [Diameter]: 30 Specificirara se radijus i pritisne Enter lijevo ilustracija prikazuje crtanje po navedenom nizu komande.To je osnovna opcija Opcije koje se pojave na komandnoj liniji su: • Osnovni na in je da se specificira centar i radius • 3P defini e se obim kru nice sa tri ta ke • 2P definisanje pre nika kru nice sa dvije ta ke • Definisanje dvije tangente i radijusa.Crta se kru nica sa specificiranjem radijusa tangentno za dva objekta. Da se izabere neka od opcija na komandnoj se liniju izabere upi u oznake 3P ili 2P ili ttr i pritisne Enter da se pojave dodatne opcije . Opcije koje se pojave na komandnoj liniji pojedina no svaka za se mo e izabrati iz menija Draw>Circle > Center,Radius ili druge kao to je prikazano na lijevoj ilustraciji .primjetite da se na meniju Draw>Circle i opcija crtanja kru nice sa tri tangente Tan,Tan,Tan. Ponekad se vi e od jedne kru nice specificiranim kriterijumima . AutoCADom se crta kru nica specificiranog radijusa ije tangentne ta ke su najbli e odabranim ta kama.Na slede oj ilustraciju 04.II su prikazane opcije crtanja kru nica
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Slika 04.III Ilustracije crtanja kru nica izborom prethodno navedenih opcija crtanja
Kod markiranja objekata pri crtanju kru nice pojavljuje se Object snap Deferred Tangent, koji vam pokazuje da markirate navedeni objekat radi crtanja kru nice.Da nacrtate kru nicu tangentno na tri objekta izaberite komandu sa slike 3.III Tan,Tan,Tan i markiranjem objekata dobijete kru nicu kako je na slici 4.III prikazano.
Slika 05.III Ilustracija pokazuje crtanje kru nice tangentno na tri objekta
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
7
Crtanje izometri kih kru nica Ako crtate na izometrijskoj ravni koristi se jedna elipsa da reprezentuje oblik kru nice gledan koso pod uglom na raven.Najlak i na in da se nacrta jedna elipsa sa korektnim oblikom je kori tenje Isocircle option od ELLIPSE. Da se nacrta isometri ka kru nica: 1. IZ Tools menu, odaberi Drafting Settings. 2. Na Drafting Settings dialog box, Snap i Grid plo ice, odaberi Isometric Snap. 3. Klikni OK. 4. Iz Draw menu, odaberi Ellipse. Onda izaberi Axis, End. 5. Unesi i (Isocircle). 6. Specificiraj center kru nice. 7. Specificiraj radius ili diameter kru nice. Mo ete i sa aktiviranjem : Command line ELLIPSE i pritisnete Enter.
Crtanje Lukova (Drawing Arc) Lukovi su dio kru nica.Auto CAD je obezbjedio jedanest na ina da se crtaju lukovi .Savjet: Ovladajte svim na inima crtanja lukova iako e se neki na ini vi e ili manje primjenjivati da bih posle mogli mnogo lak e i br e kreirati kompleksnije objekte koji se sastoje od lu nih objekata kombinovanih sa drugim linijskim i sl.objektima. Posebno pa nju obratite kako ste podesili direkcije u smjeru kazaljke na satu ili u suprotnom,po to se lukovi nacrtani iz direkcije suprotne kazaljci na satu(counterclockwise) od po etne do krajnje ta ke. Komande za crtanje lukova mogu se izabrati Da bih nacrtali luk Izaberite komandu: Komandu mo ete izabrati iz Draw menija kako le na lijevoj ilustraciji pokazano ili sa Draw Toolbar-a ili sa komandne linije : Cratnje luka specificiranjem tri ta ke 1.Command : arc se upi e i pritisne Enter da se pojavi slede i niz komandi sa mogu im opcijama izbora. 2.ARC Specify start point of arc or [CEnter]:Specificira se ta ka 1 3.Specify second point of arc or [CEnter/ENd]:Specificira se ta ka 2 4.Specify end point of arc:Specificira se ta ka 3
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata Bilje ka : Ta ke mo ete specificirati uno enjem kordinantnih vrijednosti na komandnoj liniji ili izvr iti markiranje kao to je ura eno na lijevoj ilustraciji. Ta ke Primjetite da u ta ci 2. imate opciju da specificirate po etnu (start point)ta ku ili da izaberete i ukucate
c[CEnter] Ako ste markirali ili specificirali ta ku pod 2 onda u redu 3.imate tako e opciju izbora[CEnter/ENd] (ukucati na Command c ili e) ta ke centra ili kraja.Prema stvarnoj situaciji na va em crte u vi ete se odlu ivati koju opciju ete izabrati. Kao to ste ve na po etku na samoj ilustraciji Draw>Arc menija primjetili da se nalazi 11 mogu ih opcija za izbor na ina crtanja lukova.Koju ete opciju izabrati zavisi od stanja objekata na va em crter u i vi ete se o opciji odlu iti prema potrebama da se najta nije i najlak e nacrta luk. Opcije crtanja luka Start,Centar,End i Centar,Start,End Crtanje opcije Start Center End se vr i po slede em nizu komandi: 1.Command: arc (a) se upi e i pritisne Enter 2.Specify start point of arc or [Center]:Specificira se po etna ta ka 1 3.Specify second point of arc or [Center/End]: c Izabere se opcija i pritisne Enter 4.Specify center point of arc: Specificira se centar ta ka2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]:Specificira se krajnja ta ka3.
Slika 06. III lustracija crtanja luka primjenom navedenih Arc nizova komandi
Opcija crtanja luka center,start end opcijom 1.Command: arc ili a se upi e i pritisne Enter 2.ARC Specify start point of arc or [Center]: c se upi e i pritisne Enter 3.Specify center point of arc: Specificira ce centar ta ka 1 4.Specify start point of arc: Specificira se po etna ta ka 2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]:Specificira se krajnja ta ka 3
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
9
Bilje ka :Kada znate start point, center point, i krajnju ta ku (endpoint), vi mo ete crtati luk specificiranjem bilo po etne ta ke ili centra.Ta ka centra je centar kru nice iji je luk dio. Crtanje luka izborom opcije Start Centar Angle Kad imate po etnu ta ku i ta ku centra mo ete uklju iti ugao (Angle), koriste se Start, Center, Angle ili Center, Start, Angle opcijama. Slede i niz komandi pokazuje kao se crta navedena opcija:
1.Command: A se upi e i pritisne Enter 2.Specify start point of arc or [CEnter]:c se upi e i pritisne Enter. 3.Specify center point of arc: izabere se centar1 4.Specify start point of arc:Izabere se ta ka 2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: a Se upi e i pritisne Enter 6.Specify included angle: 60 se upi e vrijednost ugla i pritisne Enter Lijevo ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande.
Slika 07. III Ilustracija primjene opcija Arc komande za crtanje lukova
Crtanje lukova specificiranjem Start,Center,Length Kad imate po etnu ta ku i ta ku centra vi mo ete snapirati (uhvatiti) se za krajnju ta ku luka ako,koristite Start, Center, Length ili Center, Start, Length opcije.
Slika 08. III Ilustracije opcija crtanja lukova primjenom Arc niza komande Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
1.Command: _arc Specify start point of arc or [Center]:Izabere se ta ka 1 2.Specify second point of arc or [Center/End]: c Izabere se opcija i pritisne Enter 3.Specify center point of arc: Izabere se centar 2ta ka 4.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: l upi e se opcija i pritisne Enter 5.Specify length of chord: 50 Upi e se du ina tetive i pritisne Enter.Lijevo ilustracija odra ava navedeni niz komande. Du ina tetive luka odre ena je uklju enim uglom. Crtanje lukova specificiranjem Start,End,Direction/Radius Kad imate po etnu i krajnju ta ku koristite Start, End, Direction ili Start, End, Radius opciju. Ilustracija na lijevoj strani pokazuje nacrtan jedan luk specificiran po etnom i krajnjom ta kom i radijusom.Vi mo ete specificirati radijus uno enjem jedne du ine ili sa pomjeranjem mi om ta kaste naprave u smjeru ili suprotnom smjeru kazaljke na satu i klikanjem da se specificira jedno rastojanje.
Slika 09.III Ilustracija primjene radius i direction opcija crtanja lukova Arc komandom
Ilustracija pokazana na desnoj strani nacrtana sa ta kastim markiranjem po etne i krajnje ta ke i jednom direkcijom.Pomjerajem krsti a navi e iz po etne ta ke crta se luk konkavan prema krajnjoj ta ki kako je pokazano ovdje.Pomjeranjem krsti a na dole crta se konveksan luk.
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
11
Slika 10 II Ilustracija crtanja luka markiranjem du ine na crte u za opciju Start ,End Radius
Crtanje kontinualnih lukova i linija Odmah posle kompletiranja jednog luka ,mo e se startovati jedna tangentna linija za luk na krajnjoj ta ki sa po etkom LINE command,unesite L i pritisnete Enter da se specificira po etna ta ka .Za specificiranje vi treba da unesete samo du inu linije.
Slika 11. III Ilustracija primjene crtanja objekata kori tenjem Arc-Continiue i Line niza komandi
Crta se linija L1 1.Command : L upi e se i pritisne Enter 2.Specify first point or [Undo]:Izabere se ta ka 1 3.Specify next point or [Undo]:50 Upi e se du ina i pritisne Enter dobije se ta ka 2 Command: Zavr i se komanda Izabere se Draw > Arc > Continue da se crta Luk 2-3 ta ke 1.Command: _arc Specify start point of arc or [Center]:Automatski po etna ta ka luka povezana sa ta kom 2 2.Specify end point of arc: 30 Upi e se koriste i polar Tracking 270 Ponovo se izabere komanda Line ,Pod prinudom tangente na poslednjoj ta ki luka ukucate vrijednost du ine i nacrta se L2 linija Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Suprotno , posle kompletiranja jedne Polylinije vi mo ete otpo eti jednu tangentu luka na krajnjoj ta ki linije startovanjem ARC command uno enjem a na Command i pritiskom na ENTER da se specificira po etna ta ka.Vi treba samo da specificirate krajnju ta ku luka. Vi mo ete uzastopno spajati nacrtane lukove na isti na in.Da se lukovi spajaju koristi iz Draw menu komanda Arc,a onda se izabera Continue. U obadava slu aja objekat je tangentan na prethodni .Vi tako e mo ete koristiti kratki meni da se ponovi (repeat) Continue opcija.
Crtanje kompleksnijih objekata sa linijama ,kru nicama i lukovima Primjer pokazuje kori tenja komandi na komandnoj liniji da se nacrta dole navedeni crte . Crtanje linijskih segmenata 1. Command: l se upi e i pritisne Enter 2.Specify first point:Izabrati sa mi om ta ka na povr ini crte a 3.Specify next point or [Undo]: 300 se upi e i pritisne Enter 4.Specify next point or [Undo]: 200 se upi e i pritisne Enter 5.Specify next point or [Close/Undo]: 300 se upi e i pritisne Enter 6.Specify next point or [Close/Undo]: pritisne Enter Crtanje luka 1.Command: a se upi e i pritisne Enter 2.ARC Specify start point of arc or [Center]:Izabere se po etna ta ka D. 3.Specify second point of arc or [Center/End]: e (da se izabere kraj luka) 4.Specify end point of arc: Specify center point of arc or [Angle/Direction/Radius]: a se upi e i pritisne Enter (da se odabere ugao) 5.Specify included angle: 180 se upi e i pritisne Enter da se nacrta luk Crtanje linije E-F 1.Command: l se upi e i pritisne Enter 2.LINE Specify first point:Ta ka E izabrano midpoint A-B linije 3.Specify next point or [Undo]:Ta ka F izabrana sa midpoint linije C-D 4.Specify next point or [Undo]: pritisne Enter Crtanje kru nica 1.Command:C se upi e i pritisne Enter 2.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:Bira se mi om prema slici 3.Specify radius of circle or [Diameter] <100.0>: 60 se upi e i pritisne Enter 4.Command: pritisne Enter (da se ponovo uspostavi Circle komanda) 5.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Specify radius of circle or [Diameter] <60.0>: 40 se upi e i pritisne Enter
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
13
Slika 12.III Ilustracija crtanja slo enijeg cret a navedenim nizovima komande
Slika 13.III Ilustracija dimenzija crte a dobijenih primjenom napred navedenih nizova komandi
Crtanje elipsi (Drawing Ellipses) Geometriski je elipsa definsana sa dvije ose …..Komanda se mo e izabrati iz Draw menija ili toolbara ili sa komandne linije kako je to na ilustraciji prikazano:
Oblik elipse se odre uje sa dvije ose koje defini u du inu i irinu elipse.Du a osa je glavna osa druga osa je manja osa.Slede i niz komandi koji su pojavljuje na komandnoj liniji primjenjuje se za crtanje elipse. Crtanje elipse sa odre ivanjem krajnjih ta ka osa Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
1.Command: _ellipse Izabrata komanda 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]:Izabrata ta ka 1 3.Specify other endpoint of axis:Izabrta ta ka 2 4.Specify distance to other axis or [Rotation]:Izabrta ta ka 3
1.Command: _ellipse izabrana komanda prema napred navedenoj slici 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: ta ka 1 markirana 3.Specify other endpoint of axis: 100 -du ina osepolar tracking -Enter Enter 4.Specify distance to other axis or [Rotation]:30 specificiraj
Lijevo ilistracija pokazuje dvije razli ite elipse nacrtane specificiranjem ose i distance.Tre a ta ka specificira samo jednu distancu jer nije neophodno dizajnirati krajnju ta ku ose. Crtanje elipti nog luka Niz komandi za crtanje elipti nog luka-primjenite Polar Tracking 1.Command: _ellipse odabrana komanda 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: a-izabran luk (arc) 3.Specify axis endpoint of elliptical arc or [Center]:markira 1 ta ku 4.Specify other endpoint of axis: 100 unese distancu i pritisni Enter Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
15
5.Specify distance to other axis or [Rotation]: 30 druga distanca Enter 6.Specify start angle or [Parameter]: 30 po etni ugao luka, Enter 7.Specify end angle or [Parameter/Included angle]: 225 krajni ugao, Enter
Slika 14.III Crtanje elipti nog luka napred navedenim nizom komandi Crtanje elipse sa poznatim centrom elipse 1.Command: _ellipse izbor komande 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: c Center opcija,Enter 3.Specify center of ellipse:markiraj poznati centar 4.Specify endpoint of axis: 50 unesi i pritisni Enter 5.Specify distance to other axis or [Rotation]: 25 unesi i pritisni Enter
Slika 15.III Ilustracija crtanja dobijena napred navedenim nizom komandi
Cratanje ta kastih objekata-ta ki Da se nacrta jedna ta ka kao objekt radi se na slede i na in:
Sa ta kom se mo e postupati kao vorem(node) za koji se hvataju objekti.Vi mo ete specificirati jednu potpuno tro-dimenzionalnu lokaciju za jednu ta ku.Aktuelna elevacija je pretpostavljena ako zanemarite Z coordinate value. PDMODE i PDSIZE system variabli se kontroli e pojavljivanje ta ke objekata. PDMODE values 0, 2, 3, i 4 specificiraju jednu figuru da se crta kroz ta ku.Jedna A value od 1 specificira se kada ni ta nije izlo eno. Specificiranjem value 32, 64, ili 96 odabiru se oblici za crtanje oko ta ke osim nacrtanih figura. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata PDSIZE kontroli e veli inu figura ,posebno za PDMODE values 0 i 1. Jedno postavljanje od 0 generi e ta ku od 5 percenata visine povr ine crte a.Jedna pozitivna specificirana PDSIZE value je apsolutna veli ina za figure ta ke. Jedana negativna value je prevedena kao jedan procenat od veli ine viewport-a (pogleda)veli ini svih ta aka se re kalkuli e kada se crte regeneri e.
Posle promjene PDMODE i PDSIZE, pojavljivanje postoje ih ta aka se mijenja kod slede e regeneracije crte a.
Mjenjanje oblika ta ki Da se promjeni oblik i veli ina ta ke : 1. Iz Format menu, odaberete Point Style. 2. Na Point Style dialog box, odaberete point style. 3. Ispod Point Size, specificiraj veli inu (size), jednu ili drugu relativno na ekran ili u apsolutnim jedinicama.. 4. Pritisni OK.
Slika 16.III Point Style dialog box za pode avanje oblika i veli ine ta ke Na dialog boxu markirate ta ku koju elite primjenjivati na crte u.Veli inu udre ujete procentualno u odnosu na ekran markiranjem Set Relative Size to Screen i upisivanjem procenta u box pored naziva ili markiranjem Set Size in Absolute Units gdje upisujete jedini nu apsolutnu veli inu ta ke.Bilo da se izabere jedan ili drugi metod posle odre ivanja veli ine izabere se OK i ta ka sa odabranim veli inama e se crtati na crte u.
Kori tenje Point komandi za podjelu objekata na segmente Point komande za izbor ta ki za crtanje mogu se odabrati iz Draw menija prikazanog lijevo na ilustraciji. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
17
Single point komandom se crtaju pojedina ne ta ke. Multiple Point Crtate vi e ta aka prema potrebi.Zavr etak komande je pomo u pritiska na tangentu tastature Esc. Sa multiple point komandom mo ete izvr iti podjelu linije na razli ite du ine segmenata kao to vam slede i primjeri pokazuje
Slika17. III Ilustracija pimjenjene Multiple point za podjelu linije na razli ite du ine segmenata
Bilje ka:Pri crtanju prve ta ke od koje pomjerate object snap Nearest lijevo ili desno ukucate rastojanje i pritisnete Enter da nacrtate ta ku.Rastojanje od neke ta ke do slede e ta ke ukucajete kad je object snap Nearest upaljen i pritisnete Enter.Ta ka od koje se mjeri rastojanje se prvo markira da se pojavi object Snap:Endpoint ili Perpendicular ili Node ili midpoint i dr.Redosled postavljanja ta ki jedne za drugom je va no postavljati da se podjela izvr i ispravno. Prinjena Point Divide komande
U objekte koje mo ete podijeliti uklju eni su lukovi,kru nice,elipse,elipti ni lukovi,polylinije i splinije. Komanda se bira prema napred prikazanoj ilustraciji. 1.Command: divide Se upi e i pritisne Enter 2.Select object to divide: Izabrana kru nica Enter the number of segments or [Block]: 8 se upi e broj segmnata i pritisne Enter. Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Slika 18.III Ilustracija podjele objekata na jednake segmente Point>Divide komandom
Podjela Polylinije na segmente sa ta kama i umetanjem blokova Niz komandi koji ilustruje prikazanu liniju na slici 18.III 1.Command: divide Upi e se i pritisne Enter 2.Select object to divide: izabere polyliniju plave ta kice 3.Enter the number of segments or [Block]: 5 se upi e broj segmenata i pritisne Enter 1.Command: Pritisni se Enter da se obnovi komanda DIVIDE 2.Select object to divide: Izabere se novi objekat 3.Enter the number of segments or [Block]: b se upi e block opcija i pritisne Enter 4.Enter name of block to insert: pol, se upi e ime formiranog bloka i pritisne Enter 5.Align block with object? [Yes/No] : Izabere se opcija i pritisne Enter 6.Enter the number of segments: 6 upi e se broj i pritisne Enter.slede a ilustracija prikazuje rezultat navedenih nizova komande
Slika 19.III Ilustracija podjele polylinije na jedna ke segmente opcijama,ta ka,block
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
19
Komanda se bira kao to je navedeno na prethodnoj ilustraciji. Niz komandi primjenjen da se izvr i podjela objekata sa odre enim veli inama du ine segmenata. 1.Command: _measure Izabrata komanda 2.Select object to measure:Izaberi pravougaonik 3.Specify length of segment or [Block]: 20 se upi e rastojanje i pritisne Enter 1.Command: Pritsne se Enter da se obnovi komandaMEASURE 2.Select object to measure: Izabere se linija Specify length of segment or [Block]: b upi e se opcija i pritisne Enter Enter name of block to insert: pol ,Upi e se ime bloka za umetanje i pritisne Enter Align block with object? [Yes/No] : Pritisne se Enter Specify length of segment: 15 upi e se du ina intervala i pritisne Enter.Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande Slika 20.III Primjenom komande MEASURE sa odre enim intervalima du ine vr i se podjela objekata
Cratanje konstrukcionih linija Konstrukcione linije se naj e koriste kao pomo ne linije da bih se lak e uradili kompexni objekti.One se koriste samo dok crtate objekte posle ega se uklanjaju sa crte a.To su ustavri beskrajne linije.Da bih ih lak e uklonili kreiraju se ponekad na posebnom layer-u da bih ili ugasili ili zamrzli (Freeze).Da se nacrta jedna takva linije izaberite jednu od alternativnih komandi: Posle izbora komande pojavi vam se 5 opcija koje vam Auto CAD poru i izaberite neku od slede ih ukucavanjem po etnog slova opcije koju ste izabrali. Command: _xline Specify a point or [Hor/Ver/Ang/Bisect/Offset]: b-bira se opcija • Hor -Horizontalna beskona na linija • Ver-Vertikalna beskona na linija • Ang –beskona na linija pod uglom kojeg specificirate Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20 • •
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata Bisect Kreira se jedna xline koja prolazi kroz odabrane uglove vertex-a uglovi se ra vaju izme u prve i druge linije Offset . Crta se xline paralelna drugom objektu. Crtanje zraka (Drawing Rays)
Je razli it metod od prethodnog.Zraci prolaze kroz jednu ta ku .Komandu birate na slede i na in:
1.Command: _ray 2.Specify start point:Specificira se ta ka1 3.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku 2. 4.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku3. 5.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku 4 Lijeva ilustracijana slici prikazuje niz komande
Slika 21.III Array zraci poma u pri crtanju kompleksnih objekata
Crtanje skica slobodno ru nim pisanjem Ponekada je potrebno ne to oblije iti na crte u sa nekim oblikom kao kada se radi sa olovkom.Tj vi mo ete i uraditi neku skicu pisanjem na crte u sli no onome to bih to radili ru no sa alovkom.Slobodno ru no pisanje se izvodi primjenom Sketch komande Na komandnoj liniji se : 1.Coomand : Sketch se upi e i pritisne Enter da se pojavi 2.Record increment <1.0000>: Pritisne se Enter da se posle sa povla enjem krsti a sa mi om crta skica koja treba da se razlikuje na neki na in 3.Sketch. Pen eXit Quit Record Erase Connect . Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
21
112 lines recorded. Posle nacrtane skice pritisne se Enter da se iza e iz komande .Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande sa ura enih 112 linijskih segmenata sa pove anjem(increment 1) od 1 jedini ne mjere na crte u
Slika 22.III Ilustracija crtanja slobodoru nih linija sa primjenom Sketch komande
Ilustracija lijevo: Kao to ste mogli primjetiti sa prethodnog niza komande 2.Record increment <1.0000>: je pritisnut Enter i prihva en prira taj vrijednosti du ine pisanja segmentom od 1. Prira taj vrijednosti se mo e upisti ve i 2,3 ili ve i u tom slu aju se pojavlju du i segmenti sa pisanjem slobodoru nih linija Da se kreira slobodnoru na skica : 1. Na komandnoj liniji ukucate SKETCH i pritisnete Enter 2. Specificiraj du inu segmenta crtanja skica 3. Kliknite desno mi da se pojevi kratki meni i crtajete itd. 4. Pomjerite mi om krsti na crte da crtate privremenu skicu. 5. Klikni mi dugme ponovo da se podigne olovaka (pen) da se zaustavi crtanje.Onda mo ete pomjeriti krsti za drugu lokaciju u crte u bez skiciranja. 6. Ukicajte R u bilo koje vrijeme da se zabilje i ( para) privremena skica na crte u.Ako je pen down vi mo ete slobodno nastaviti skiciranje posle zapisivanja.Ako je pen up klikni mi em ponovo da se produ i skiciranje.Vi onda mo ete po eti skiciranje na nekoj drugoj lokaciji u crte u.Kad je pen up da nastavi skiciranje na krajnjoj ta ki poslednjeg segmenta skice ukucaj na komandnoj liniji C i onda pomjeri krsti preko krajnje ta ke. 7. Pritisni Enter da se kompletira skica i zapis svih nezapisanih segmenata skice. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Savjet:Dok skicirate i dok je pen up na poziciji vi mo ete crtati prave linije od kraja zadnjeg skiciranog segmenta linije za aktuelnu poziciju krsti a pisanjem za jedan period. Brisanje slobodno linijskih segmenata Vi mo ete izabrati Erase opciju sa gore navedenog menija da se privremene linije skica koje jo nisu zapisane za crtanje.Kada se koristi Erase na in vi mo ete izbrisati dijelove slobodnih skica pomjeranjem krsti a preko privremenih linija skica.Sve iz lokacije krsti a do kraja skicirane linije se izbri u. Brisanje nezapisanih slobodoru nih linija. 1. Dok je pen up ili pen down,ukucaj E. 2. Pomjeri krsti do kaja slobodno linijske skice koja je upravo nacrtana i onda pomjeri to dalje nazad du linije koju eli izbrisati. 3. Da se kompletira brisanje,ukucj P i klikni dugmetom mi a.Da se uspostavi linija skice ,ukucaj E.Bilje ite to po to ste kompletiralii brisanje izbrisani segmenti ne mogu se restaurirati. Bilje ka:Za jednu zapisanu slobodoru nu skicu u crte u ne mo ete koristiti Erase na in.Umjesto toga morate koristiti AutoCAD’Erase komandu za uklanjanje skice iz crte a. Postavljanja metoda skice:Da se postavi linija ili polilinije za skiciranje uradite slede e: 1. Na komandnu liniju ukucate SKPOLY i pritisnete Enter Auto CAD izlo i aktuelnu vrijednost SKPOLY. 2. Da se kreira sloodoru na skica polylinija ukucate vrijednost 1 i pritisnete Enter.Da se kreira slobodnoru na linija skice ukucajte 0 i pritisnite Enter.
Crtanje pravougaonika (Drawing Rectangles) Do sada smo u ili kako se kreiraju jednostavni 2D objekti ovdje emo u iti kako se crtaju malo kompleksniji objekti uklju uju i pravougaonike ,poligone, multilinije, polylinije, splinije krive linije tijela i regione.Da se nacrta prvougaonik izabere se komanda iz Draw menija Rectangle ili iz Draw Toolbara ili sa komandne linije : 1. Command : RECTANG se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije: 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: • Da se specificira prvi ugao pravougaonika • Chamfer da se nacrta pravougaonik sa zarubljenim kovima • Elevation da se specificira elevacija pravougaonika.Ova vrijednost postaje aktuelna za aktuelnnu elevaciju za niz komandi RECTANG u 3D prostoru. • Fillet da se nacrta pravougaonik sa zaobljenim kovima. • Thickness da se nacrtaju stranice pravougaonika kao stranice prizme u 3D prostoru. • Width opcijom se crta pravougaonik sa une enim debljinama linije Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
23
Ako smo ,a u primjeru jesmo odbrali prvu opciju da specificiramo drugi ugao ,onda to mo emo da uradimo . 2.Specify other corner point or [Dimensions]: Da se odabere neka od opcija • Specificiramo drugi ugao i pravougaonik je nacrtan. • Ili da na komandnu liniju unesemo D i pritisne se Enter. Dimenziona opcija nas obavje tava na komandnoj liniji da se specificiraju du ina-Lenght i ririna- Width .Ako izaberemo ovu opciju specificiranja drugog ka pravougaonika posle specificiranja du ine i irine mi treba da odaberemo na koju stranu emo okrenuti pravougaonik.Imamo etiri mogu nosti: Lijevo ili desno ili gore ili dole da se pravougaonik okrene oko prvo izabranog ka pravougaonika. Mogu a je odabrati jednu alternativu koja e biti , zavisi od potreba va eg dizajna. Crtanje pravougaonika izborom opcije samo specificiranja 1. Coomand : RECTANG se upi e i pritisne Enter 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: 0,0 se upi e i pritisne Enter 3.Specify other corner point or [Dimensions]: 1200,1000 se upi e i pritisne Enter
Slika 23.II Ilustracija lijevo primjenjenog niza komande a desno uno enjem du ina kao na slici
1.Command: _rectang Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Markiran ugao krsti em 3.Specify other corner point or [Dimensions]: @1200,1000 se upi e i pritisne Enter Crtanje pravougaonika sa zarubljenim i zaobljenim uglovima Primjena Chemfer opcije 1.Command: _rectang Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: ch se upi e i pritisne Enter 3.Specify first chamfer distance for rectangles <0.0>: 100 upi e se prva vrijednost distance i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
24
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
4.Specify second chamfer distance for rectangles <100.0>: pritisne se Enter da se zadr i osnovno postavljena distanca 5.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: 0,0 Specificira se prvi ugao i pritisne Enter 6.Specify other corner point or [Dimensions]: 1200,1000 se upi u kordinate i pritisne Enter.Ilustracija na slici 24.III lijevo.
Slika 24.III Ilustracija primjene opcija Chamfer i Fillet za crtanje pravougaonika
Primjena Fillet metoda 1.Command: _rectang Izabrata komanda sa Draw toolbar-a 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: F se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 3.Specify fillet radius for rectangles <10.0>:100 se upi e vrijednost radiusa i pritisne Enter 4.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Markira se ta ka u crte u 5.Specify other corner point or [Dimensions]: @1200,1000 Upi u se polarne kordinate i pritisne Enter.Ilustracija 24.III desno. Elevation se primjenjuje za odre ivanje pozitivnog ili negativnog smjera Z ose da bih se nacrtala trodimenzionalna tijelo uz primjenu : Thickness koja odre uje visinu trodimenzionalne povr ine ija je osnova pravougaonik. Crtanje pravogonika sa Width metodom 1.Command: _rectang Izabere se komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:w se upi e i pritisne Enter 3.Specify line width for rectangles <0.0000>: 0.5 Upi e se debljina linije i pritisne Enter 4.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: Specificira se prvi ugao markiranjem u crte u. 5.Specify other corner point: Specificira se drugi i ugao markiranjem u crte u Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
25
Pravogaonik nacrtan po navedenom nizu komandi Crtanje pravougaonika Dimenzionom opcijom 1.Command: _rectang Izabrana komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Klikne se na ta ku 1 u crte u 3.Specify other corner point or [Dimensions]: d Izabere se opcija i pritisne Enter 4.Specify length for rectangles <80.0000>:30 se upi e du ina stane i pritisne Enter 5.Specify width for rectangles <40.0000>:20 Se upi e i pritisne Enter 6.Specify other corner point or [Dimensions]: Markira se strana na kojoj e se smjestiti pravougaonik i da se zavr i komanda.Ilustracija slika 25.III pozicija b odra ava navedeni niz komandi.
Slika 25.III Ilustracija crtanja pravougaonika Dimensions opcije RECTANG komande
Crtanje Poligona Poligoni su zatvorene polylinije koje su komprimirane od minimum 3 do maximum 1.024 iste du ine stranica.Da se nacrta poligon koristi se POLYGON komanda.Koliki broj stranica e imati poligon odre uje se upisivanjem broja stranica na komandnoj liniji.Da se izabere komanda pogledajte dole ilustraciju.
1.Command: polygon Upi e se komanda i pritisne Enter 2.Enter number of sides <4>: 6 Upi e se broj strana poligona i pritisne Enter 3.Specify center of polygon or [Edge]: Specificira se centar ili izabere opcija • Ako se specificira centar onda se odmah pristupa 4 redu niza komande. • Ako se izabere E –Edge opcija onda se pojavljuje obavijest na komandnoj liniji za izbor prve ta ke ugla ivice poligona. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
26
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata 4.Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] :Pritisne se Enter ili se izabere opcija . • Ako se pritisne Enter onda opcija ije po etno slovo naziva se nalazi izme u znakova <> je opcija koja se prihvata i iji se niz
komande nastavlja. • Inscribed opcijom se crta poligon u kru nici. • Circumscribed opcijom se crta poligon oko kru nice 5.Specify radius of circle: 20 Upi e se vrijednost radijusa i pritisne Enter.Poligon je nacrtan kako je na ilustraciji prikazano.
Slika 26. III Ilustracija opcija crtanje poligina primjenom nizova PPOLYGON komande
Da se nacrta jedna upisana poligonska povr ina 1 Iz Draw menu, odaberi Polygon. 2 Unesi 4 da specificira 4 strane poligona. 3 Specificiraj centar polygona (1). 4 Unesi i (Inscribed in Circle). 5 Specificiraj radius (2). Crtanje poligona opisanog oko kru nice 1.Command: _polygon Enter number of sides <4>: 5 upi e se i pritisne Enter 2.Specify center of polygon or [Edge]:Markiraj mi om centar 3.Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] : c upi e se i pritisne Enter Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
27
4.Specify radius of circle: 1 se upi e vrijednost radiusa i pritisne Enter.Prethodna ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande. Crtanje Poliguna sa poznatom stranicom (edge) 1.Command: _polygon Enter number of sides <5>: 6 se upi e i pritisne Enter 2.Specify center of polygon or [Edge]: e se upi e i pritisne Enter 3.Specify first endpoint of edge:markiraj Specify second endpoint of edge: 1 se upi e i pritisne Enter
Slika 27.III Cratanje poligona sa napred navedenim opcijama
Crtanje Multilinija (Multilines) Multilinije se sastoje izme u 1 i 16 paralelnih linija,nazvatih elementima. Vi mo ete pozicionirati elemente specificiranjem eljenih offset-a svakog elementa od vrha multilinije.Vi mo ete nacrtati i parati multiline style ili koristiti osnovnu postavku koja ima dva elementa.Vi mo ete postaviti boju i tip linije za svaki elemenat a i izlo iti ili sakriti spajanje linije.Spajaju se linije kod kojih se pojavljuje svaki vrhunac.Nalazi se nekoliko tipova krajeva koje mo ete dati multilinijama,na primjer linije ili lukovi Da se nacrta jedna Multiline primjenite neku od alternativnih komandi sa lijeve ilustracije
1 2 3 4 justification.
Izaberite komandu Na komandnu liniju unesite st da se odabere jedan style. Prelistaj mogu e stilove, unesi style name ili enter ?. Podesi (justify) multiline, unesi j i odaberi top, zero, ili bottom
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
28
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
5 promjeni po potrebi scale multilinije unose i s i unose i jednu novu vrijednost skale Kada specificirate po etnu ta ku AutoCad-ovo obavje tenje je da specificirate slede u ta ku. Specify next point or [Undo]: Specificira jednu ta ku ili unese u Ako crtate jednu vi ezna nu liniju sa dva ili vi e segmenata, AutoCAD izlo i Slede om ta kom obavijest koja uklju uje zatvaranje linije- Close option. se crta multiline segmenat za specificiranu ta ku kori tenjem aktuelnog multiline Style i nastavlja se do daljeg izbora ili specificiranja ta ki.Ako ste izabrali Undo opciju izla e se prethodna opcija stim to se bri e poslednja ta ka odnosno vrhunac-vertex. Ako izaberte opciju Close onda se zatvara linija tj sa zavr etkom zadnjeg segmenta sa po etkom prvog segmenta, kako je na slede oj slici i prikazano. Primjetitite kada ste aktivirali komandu da se na komandnoj liniji pojavi aktuelno postavljanje: Current settings: Justification = Top, Scale = 1.00, Style = STANDARD Koje vi mo ete promjeniti biraju i opcije za:u 1.zadebljani pisani stil. [Justification/Scale/STyle]: Justification: Determini e kako se linija crta izme u dvije ta ke.Va no kod kreiranja i
dimenzionisanja objekata ta ke: prikazuju izbor varijanti pode avanja(Justification).
Ove male skice vam
Scale Faktor skale determini e irinu izme u linija: Faktor skale 2 daje dvostruko rastojanje izme u linija Style Da se kreira multiline style koristi se dole navedeni dialog box.Da bih vam se pojavio navedeni dialog ,izaberite Format meni i iz njega odaberite Multiline styles Oni koji imaju potrebe u svom radu da crtaju vi e linija u jednom potezu mogu koristiti dole navedeni dialog box da kreiraju vi e tipova multilinija koje bih koristili u radu. Problem modificiranja takvih objekata o emu ete u iti ne to Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
29
kasnije pojednostavljuje se primjenom Explode komande pomo u koje se multiline raspadaju na sastavne dijelovo tako da se na taj na in mogu koristiti uobi ajene komande i metodi za modificiranja objekata ura enih sa multilinijama.
Multiline Styles dialog box Da se izlo i dialog box izabere se komanda pogledajte ilustraciju lijevo. Na dialog box-u se defini u stil i osobine multilinija. Multiline Styles dialog box izlo i imena stilova,napravi ih aktuelnim ,napuni ih iz fajla i para ih da se dodaju i imenuju..Dakle mo e se kreirati ili ure ivati opis stila.. Current :Izla e se i postavlja se aktuelni stil multilinija.Odabire se jedno ime iz liste da se napravi aktuelnim.Ako se nalaze vi ezna ni stilovi ime aktuelnog stila je odabrano. Lista stilova multilinija mo e uklju iti eksterne referencne multilinijske stilove koji egzistiraju na eksternim referencnim crte ima (xref). AutoCAD izlo i eksterne referencne multilinijske stilove koriste i istu sintaksu kojom se koristi za druge eksterne zavisne ne grafi ke objekte.Pogledajte Overview of External References i poglavlju n chapter 23, Reference Other Drawing Files (Xrefs), in the User's Guide. Bilje ka: Ne mogu se ure ivati standardni elementi osobina multilinija ili neki stilovi multi linija koji bivaju kori teni u crte u.Ako se poku ava ure ivanje opcija bilo u Element Properties dialog box ili Multiline Properties dialog box-u, opcije nisu mogu e.Da se urede postoje i stilovi multilinija mora se to uraditi prije nego to se nacrtaju linije u tom stilu. Name : Imenuje se jedan novi multilinijski stil ili se reimenuje jedan postoje i.Elemenat i osobine multilinija su nemogu i dok ne upi ete novo ime i ne napravite ga aktuelnim biraju i Add. Upi e se ime i izabere Add, a onda se para stil multilinija za biblioteku (MLN) file. AutoCAD –om se para definicija u MLN file koju specificirate.Ako specificirate jedan fajl (MLN file) koji ve postoji ,nova definicija stila je dodata za fajl a postoje e definicije nisu izbrisane.Osnovno ime fajla je acad.mln. Da reimenujete stil ,upi ite ime i izaberite Rename. Ne mo e se reimenovati ,modificirati ili izbrisati osnovni postavljeni stil multilinija STANDARD.Da se uradi kopija aktuelnog stila upi e se jedno ime a onda izabere Save. Multilinijski stil se dr i za imenovane konvencije za imenovane objekte. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
30
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Description :Dodaje se opis za stil multilinije.Upisuje se do 255 karakteristika ukjlju uju i prazan prostor. Load : Izla e se Load Multiline Styles dialog box u kojem se mogu puniti stilovi multilinija iz specificiranog fajla -MLN file. Save : para se ili se kopira jedan stil multilinije.Upisuje se ime a onda se izabere Save. Add : Dodaje se multilinijski stil u Name za aktuelnu listu -Current list. Rename : Reimenuje se stil multilinije.Upisuje se ime a onda se izabere Rename. Element Properties : Izlo i se Element Properties dialog box. Postavljaju se osobine takve kao to je broj number, offset, color, i linetype, od novi i postoje ih elemenata multi linije. Elements : Izlo e se svi elementi linije na aktuelnom stilu multi linije.Svaki elemenat linije je u stilu definisan sa njihovim offset od po etka multilinije (0.0),bojom - color, i tipom linijelinetype. Elementi linije su uvijek izlo eni u silaze em redu njihovih offset-a. Bilje ka : Pri postavljanju elemenata segmenata linije i vrijednosti Offset-a korisno je radi budu eg crtanja multilinija postaviti sve elemente multilinije u granicama offseta izme u 0.5 i -0.5 radi kasnijeg kori tenja scale opcije odre ivanja debljina multilinija mno enjem 1xfaktor skale. Add : dodaje se novi elemenat linije za stil multilinije.Nije mogu e dok boja i tip linije nisu odabrani za stil multilinije druga ijeg od STANDARD. Delete : bri e se element linije iz stila multilinije. Offset : Specificira se offset za elemente linije i stilu multilinije. Color: Izla e se i postavlja se boja za elemente linije u stil multilinije.Kad se izabere boja ili uzorak boje AutoCAD izlo i Select Color dialog box. Mo e se upisati ili ime boje ili broj boje. Linetype : Izlo i se i postavlja se tip linije za elemente linije u stilu multilinije.Kad se izabere Linetype, AutoCAD izlo i Select Linetype Properties dialog box, u kojem se izlo e napunjeni tipovi linija.Da se napuni jedan novi tip linije izabere se Load. AutoCAD izlo i Load or Reload Linetypes dialog box za punjenje odabranih tipova linija u crte iz fajlova -linetype files. Ne mogu se ure ivati osobine elementa od postoje eg stila multilinije. Multiline Properties : Izlo i se Multiline Properties dialog box. postavljaju se osobine multilinije tako da se izlo e spajaju i (zglobovi) i segmenti na po etku i kraju kape – zavr eci i njihovi uglovi i boja pozadine (background color). Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
31
Display Joints :Kontroli e se izlaganje zglobova na vrhuncima svkog multilinijskog segmenta jednog ugaonog sastava.
Caps : Kontroli e se po etak i zavr etak kapa na multiliniji. Line : crta se prava linija popre no na svaki kraj multilinije.
Outer Arc :Crta se luk izme u najvi e udaljenih elemenata multilinije na kraju.
Inner Arcs : Crta se luk izme u parova unutra njih elemenata.Ako se nalazi jedan neparan broj elemenata centralna linija nije spojena.Na primjer ,ako se nalazi est elemenata,unutra nji lukovi su spojili elemente 2 i 5 i elemete 3 i 4.Ako se nalazi sedam elemenata unutra nji lukovi su spojili elemente 2 i 6 ,3 i 5 etverti elemenat lijevo je ne spojen.
Angle : Specificira se ugao svakog kraja kape.
Fill : Kontroli e se ispunjenje pozadine multilinije. On : Pozadina je ispunjena. Color : Izlo i se i postavi se ispunjenje pozadine bojom.Kad se odabere boja ili uzorak boje AutoCAD izlo i Select Color dialog box. Ne mo e se upisati ime boje ili broj boje. Crtanje Multilinija 1.Command:MLINE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
32
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
2.Current settings: Justification = Top, Scale = 20.00, Style = MULTILINIJA3 3.Specify start point or [Justification/Scale/STyle]: s Izabrana opcija i pritisnut Enter 4.Enter mline scale <20.00>: 10 Upisana vrijednost skale i pritisnut Enter 5.Current settings: Justification = Top, Scale = 10.00, Style = MULTILINIJA3 Specify start point or [Justification/Scale/STyle]:Specificirana po etna ta ka 6.Specify next point: 120 Upisana vrijednost du ine uz kori tenje PolarTracking i pritisnute Enter 7.Specify next point or [Undo]: 60 Isto primjenjeno kao pod ta koma 6. Specify next point or [Close/Undo]: 120 Isto primjenjeno kao pod ta koma 6 Specify next point or [Close/Undo]: c Upisana opcija Close da se zatvori linija i pritisnut Enter.Slede a ilustracija na lijevoj strani prikazuje rezultat navedenog niza komande.
Slika 28.III Ilustracije crtanja zatvorenih multilinija sa MLINE komandom
Slika 29. III Text window se pojavi izborom ? na komandnoj liniji izborom Multistyle opcije
Bilje ka : Na AutoCAD Text Window dijalog box-u se nalaze sve kreirane opcije Multiline stila iz kojeg mo ete izabrati ime stila za primjenu na crtanju objekata sa multilinijama.
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
33
Slika 30. Ilustracija crtanja Multilene komandom i oblikovanja multilinijskih segmenata
Ure ivanje multilinija Multi linije se mogu ure ivati dodavanjem ili brisanjem vrhunaca i kontrolisanjem izlaganja uglova spoja.Multilinije se mogu presje i na razli ite na ine.Mogu se ure ivati stilovi multilinija da se promjene osobine individualnih linijskih elemenata ,krajnjih zavr etaka i ispunjavanje bojom pozadine multilinija kao to mo ete vidjeti na slici 28.III. Da se uredi multilinija koristi se jedna od alternativnih komandi koju mo ete izabrati na na in kako je prikazano na slede oj ilustraciji lijevo. 1. Coomand : mledit se upi e i pritisne Enter da se pojavi alat za ure ivanje multilinija –Multiline Edit Tools dialog box. Pomo u dialog boxa se modificiraju abloni multilinija .Dialog box izlo i primjere slika u etiri kolone.Prvom kolonom se upravlja ure ivanjem multilinijama koje se kri aju,drugom kolonom se upravlja linijama sa Toblicima,tre om kolonom se upravlja laktovima i vrhuncima a etvertom kolonom multi linija biva ili presje ena ili spojena.Vi mo ete klikniti na neki od uzoraka slike da se izlo i brz opis u lijevom donjem uglu dialog box-a. Zatvoreno kri anje (Closed Cross) Kreiraju se zatvoreni kri evi presjecanja izme u dvije multilinije.Posle izbora uzorka slike AutoCAD kad izlo i slede u obavijest na komandnoj liniji: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
34
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
2.Select first mline:Odabere se lice multilinije . 3.Select second mline: Odabere se presjecanje multilinije. AutoCAD-om se kompletira zatvoreni presjek kri a i izlo i se slede a obavijest: 4.Select first mline or [Undo]: Izabere se druga linija ili se upi e U. First Mline : Ure uje se druga multilinija AutoCAD izlo i odabrane druge linije odgovor.
Slika 31. III Ilustracija ure ivanja presjecaju ih multilinija mledit komandom
Undo : povra a se kri anje linija.Auto CAD izlo i Select First Mline odgovor. Opcije Merged Croos,Closed tee,Open tee,Open Cross i Merged -tee Navedene opcije ure ïvanja kri aju ih multilinija se vr e po istom redosledu niza MLEDIT komande kao i opcija Closed Croos ,stim da se izbor dijelova koji e se zadr ati na crte u bira prema potrebama dizajna.Sa malo ponavljanja se i sami u to mo ete uvjeriti.
Slika 32. III Ilustracija opcija ure ivanja presjecaju ih multilinija mledit komandom
Spajanje uglova (Corner Joint) Kreira se ugao – ak izme u dvije multilinije.Auto CAD podkresava ili izdu uje multilinije za njihovo presjecanje.Posle izbora uzorka slike na Multiline Edit Tools Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
35
dialog box-u izlo i se obavijest na komandnoj liniji kao to je prikazana na samoj ilustraciji.
Slika 32. III Ilustracija Corner Join spajanja presjecaju ih multilinija mledit komandom
Dodavanje vrhunaca (Add Vertex) Dodaju se vrhunci- kovi za multiliniju.Posle izbor uzorka slike na Multi Edit Tools dialog box-u AutoCAD izlo i slede u obavijest na komandnoj liniji kako slijedi : Ilustracija prikazuje nizove komandi za dodavanje i brisanje vertex-a.
Slika 33. III Ilustracija Add i Delete vertx-a opcija za ure ivanje multilinije mledit komandom
1. Command: _mledit Izabre se komanda pojavi se Multiline Edit Tools izabere se Add Vertex i OK 2.Select mline: dodaje se vrhunaca za razdvajanje liniji onoliki broj koliki je potreban u primjeru ilustacije dodati 5 i 6. 3..Select mline or [Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda ilustracija u sredini slike 33. Brisanje vrhunaca (Delete Vertex) Brisanje verteksa iz multilinije se vr i posle izbora uzorka slike na Multiline Edit Tools dijalog box-u-Delete vertx. Na komandnoj liniji se pojavi obavijest: 2.Select mline: Odaberu se vertex-i iz multilinije koji se bri u na ilustraciji desno slike 33 izabrani brojevi vertex-a 3 i 4. Vertex-i su izbrisani ,oblik multilinije se promjenio.Pritisne se Enter da se zavr i komanda. Pojedina no i cjelokupno isjecanje (Cut Single ,Cut All)
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
36
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Sa Cut Single opcijom izabranom na Multiline Edit Tools dialog box-u se isjeca ezabrani elemenat multilinije-pojedina na linija ,a sa Cut ALL opcijom se isjecaju dio svih elemenata multi linije. Na komandnoj liniji posle izbora opcija se pojavljuje slede a obavijest: 2.Select mline: Odabere se jedna multilinija AutoCAD koristi selekcionu ta ku na multiliniji kao prvu ta ku i izlo i slede u obavijest: 3.Select second point: Specificira se druga presje na ta ka na multiliniji posle ega se pojavi slede e: 4.Select mline or [Undo]:Da se odabere druga multilinija ili se upi e U,ako je pogre no izabrana linija da se bira druga linija ili se bez upisivanja opcije pritisne Enter da se zavr i komanda.
Slika 34.III Ilustracija Cut Single,All i Weld opcija za ure ivanje multilinija sa mledit
Zavarivanje multilinije (Weld All ) Ponovo se spajaju multiliniski segmenti koji su bili isje eni.Posle izbora slike uzorka izlo i se obavijest na komandnoj liniji: 2.Select mline: Odabere se multilinija. AutoCAD se koristi odabranom ta kom na multiliniji kao po etnom ta kom zavarivanja i izlo i slede u obavijest: 3.Select second point: Specificira se kraj zavarivanja na multiliniji.Pojavi se slede a obavijest: 4.Select mline or [Undo]: Izabere se druga linija ili se upi e U ili se pritisne Enter.
Ure ivanje stilova miltilinije (Edit Multiline Styles) Stilovi multilinija se kontroli u brojem elemenata linija u multiliniji i bojom i tipom linije ,debljinom i ofsetom –paralelnim ratojanjem izme u linija od multiliniskog po etka svakog elementa.Mo e se promjeniti neka od ovih osobina .Vi dakle mo ete i modificirati zglobove linije ikape zavr etka i po etka linije i ispunjenje boje pozadine multilinije.Jedan modificirani stil polylinije zadr ava promjene stalno. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
37
Na mo e e ure ivati elemenat i osobine multilinije od STANDARD stila multilinije ili nekog multilinijskog stila koji je kori ten u crte u.Ako poku ate da uredite opcije bilo u Element Properties dialog box ili Multiline Properties dialog box-u opcije nisu mogu e.Da se uredi postoje i stil multilinije mora se to uraditi prije crtanja neke multilinije tog stila. Ako se koristi MLSTYLE da se kreira stil multilinije bez njegovog paranja ,a onda se odabere drugi stil ili kreira novi stil prve MLSTYLE osobine su izgubljene.Da se zadr e osobine parajte svaki stil multilinije za jedan MLN file prije kreiranja jednog novog.
Crtanje polylinija Jedna polylina je sastavljena od niza linijskih segmenata i lukova crtana kao jedan objekat.Polylinije se koriste ako se ele svi segmenti preurediti od jednom,mada se mogu preurediti i pojedina no. Mogu se crtati debljine segmenata individualno i raditi segmenti sa za ljenjem i zatvarati se u zatvorene polylinijske oblike.Mo e se specificirati ugao segmenta ,radius ,direkcija luka i centar.Luk se mo e specificirati i kompletirati sa specificiranjem jedne i druge poslednje ta ke. Da se nacrtaju segmenti polylinija koriste se komande Jednu od alternativih komandi mo ete izabrati sa ilustracije na lijevo prikazanoj slici Toolbara ili upisivanjem komande na komandnoj liniji . 1.Command : Polyline se upi e i pritisne Enter.Da se pojave slede e opcije: 2. Specify start point: Specificira se po etna ta ka na potrebnom mjestu u crta u. 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Specificira se druga ta ka linijskog segmenta ako se crta linijski segment ili se izabere neka od opcija: • 1 opcija je specificiranje druge ta ke linijskog segenta. • 2. Arc je izbor luka da se nacrta.Upi e se A i pritisne Enter da se specificira druga ta ka luka. • 3. Halfwidth opcija crtanja poludebljine linijskog segmenta ili luka za slede i linijski ili lu ni segmenat..U upi e se H na komandnoj liniji i pritisne Enter da se specificiraju poludebljine linije. • Length opcijom se crta du ina linije upi e se L i pritisne Enter da se pojave naredne opcije. • Undo opcijom se povra a komanda na prethodni niz komande. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
38
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
•
Width opcijom se isto kao i kod HalfWidth opcijom samo ovde se upusuju vrijednosti debljina. 4. Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Ako se crta linijski segment pritisne se Enter i linijski segment je nacrtan Da se nacrtaju pravi linijski segmenti 1.Command: _pline Izabrana komanda 2.Specify start point: Specificira se ta ka 2 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 40 Upisana du ina sa polarnim vo enjem crtanja segmenta. 4.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Pritisne se t Enter da se zav i komanda.Lijevo gore je ilustracija primjenjene komande. • Ako se crta novi linijski segment sa polarnim vo enjem pod uglom upi e se vrijednost du ine segmenta i pritisne Enter.Da se pojave opcije na komandnoj liniji iste kao i pod ta kom 4. • Broj pravolinijski segmenata linije mo e se nacrati na ovaj na in potreban broj za va dizajn pod uglovima koji su pode eni za polarno vo enje na Drafting Settings dialog box-u
Slika 35.III Ilustracija crtanja polylinijskih segmenata navedenim nizom polyline komande
Crtanje polylinijskih segemenata sa definisanjem uglova 1. Command: _pline Izabrata komanda 2.Specify start point: Specificirana ta ka 1 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 50 Upisna du ina segmenta na komandnoj liniji sa polarnim vo enjem od 0 stepeni i pritisnut Enter 4.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: <23 Upi e se znak sa uglom i pritisne Enter Angle Override: 23 5.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 30 Upi e se du ina segmenta pri prisilnom vo enju uglom od 23 stepena ipritisne Enter 6.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: <47 Upi e se znak sa uglom i pritisne Enter Angle Override: 47 Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
39
7.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 50 Upi e se vrijednost du ine segmenta i pritisne Enter 8.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]:Pritisne se Enter da se zavr i komanda .Ilustracija na slici 36 je rezultat navedenog niza komande. Bilje ka : Pri upisivanju znaka i ugla a posle pritisnutog Entera na komandnoj liniji se pojavi primjer Angle Override: 23 ugao odre uje pravac prisilnog vo enje .Pravac mo e biti orjentisan u dva smjera .Birate smjer koji odgovara va em dizajnu.
Slika 36.III Ilustracija crtanja segmenata pod odre enim uglovima nizom polyline komande
Crtanje lukova sa linijskim segmentima Kad se god crtaju lukovi sa polylinijskim segmentima ,uvijek se treba prisjetiti kako smo postavili crtanje u po etku dali smo izabrali crtanje u smjeru kazaljke na satu ili u obrnutom smjeru.Pored podsje anja na smjerove crtanja kod crtanja kompleksnijih kombinacija lukova sa linijskim segmentima moramo se prisjetiti i opcija crtanja lukova kako bih to lak e nacrtali na dizajn.Da se crataju linijski isegmenti i lukovi startajmu plolyline komandu: 1. Command: _pline Izabere se komanda 2.Specify start point: Specificira se po etna ta ka na potrbnom mjestu va eg dizajna. Current line-width is 0.0000 3. Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 30 Upi e se vrijednost za liniju ,koristi se polarno vo enje i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
40
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
4. Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: a Upi e se opcija i pritisne Enter (po etno veliko slovo od opcije Arc) 5. Specify endpoint of arc or [Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: 20 Koristi se Relative Polar za krajnju ta ku luka i upi e se rastojanje krajnje ta ke luka.Pojavi se slede i niz komande da se specificira krajnja ta ka luka.Ako se specificira krajnja ta ka luka onda se crta novi luk.Opcije pod ta kom 5 i slede om ta kom su identi ne. 6.Specify endpoint of arc or [Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: 16 Upi e se vrijednost i pritisne Enter.Dobije se slika kao to je prikazano desno na ilustraciji 37.Uz ponovljeni pritisak na Enter komanda se zavr i.
Slika 37.III Ilustracija crtanja polylinije sa linijskim i lu nim segmentima nizom polilyne komande
Analiza opcija opcije luka (Arc) Kao to mo emo primjetiti iz prethodnog niza komandi pod rednim brojem 6 i 7 se nalaze iste opcije: 6.Specify endpoint of arc or [Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: • Opciju Specify end point of arc : smo iskoristili da nacrtamo ilustraciju na slici 37.Koristili smo upaljeni Relative polar za specificiranje krajnje ta ke.U zavisnosti od postavljanja prira taja uglova na Drafting Settings dialog box-u mo e biti vi e Relative polar-a za kori tenje za specificiranje krajnje ta ke luka. • Angle opcija : Na komandnu liniju se upi e A i pritisne Enter da se pojave nove opcije za crtanje luka. Specify included angle: 1 je da specificirate ugao , posle specificiranja ugla pojavljuju se nove opcije :Specify endpoint of arc or [CEnter/Radius]: pojavljuju se opcije koje smo u ili pri crtanju lukova.Iste opcije sada primjenjujemo i za crtanje lukova kombinovanih sa linijskim segmentima. • CEnter opcja :Upi e CE na komandnoj liniji i pritisne Enter.Da se pojavi obavijest na komandnoj liniji da se specificira centar luka:Specify center Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
41
point of arc: Odabere se ta ka na crte u ili se specificira centar luka.Kada ste to uradili pojavi se slede a obavijest na komandnoj liniji:Specify endpoint of arc or [Angle/Length]: Ovde se pojavljuju iste one opcije koje smo opisali kod crtanja lukova. •
•
Close opcija :Upi e se CL na komandnu liniju da se pojavi : Zatvaranje polylinije sa lukom.Ova opcija zatvaranja je mogu a ako je prthodno lu ni segment nacrtan.Ako je samo nacrtan lu ni polylinijski segment ovom opcijom se zatvara krug sa istim radiusom koji posjeduje prvi lu ni segment crta se samo kru nica.Ako su nacrtani linijski segmenti i poslednji lu ni segment zatvaranje polylinije se izvr i sa radijusom koji odgovara rastojanju krajnje ta ke luka sa po etnom ta ke polylinije. Direction opcija : Upi e D na komandnu liniju da se pojavi : da se specificira tangentna direkcija za luk Specify the tangent direction for the start point of arc: markira se ili prozvoljno ili uz pomo Relative polar zavisno od potrebe dizajna pravac i specificira se krajnja ta ka luka:Specify endpoint of the arc .Luk je nacrtan kako je prikazano na slede oj ilustraciji.
Slika 38.III Ilustracija crtanja polylinijskog lu nog segmenta Angle,Direction opcija
•
Radius opcija : Upi e se R na komandnu liniju i pritisne Enter da se pojave opcije: 1.Specify radius of arc: 20 Specificira se radius i pritisne Enter. 2.Specify endpoint of arc or [Angle]: a Upi e se opcija ugla i pritisne Enter 3.Specify included angle: 270 Upi e se ugao i pritisne Enter 4.Specify direction of chord for arc <90>: Specificira se direkcija tetive ili se prihvati
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
42
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
ponu ena na komandnoj liniji pod kojim e se uglom tetiva postaviti na crte ili se markiranjem odredi pravac u kojem e se tetiva postaviti..Ilustracija naprijed lijevo prikazuje rezultat niza navedene komande. •
•
Second pt opcija : Upi e se S na komandnu liniju i pritisne se Enter.Na komandnoj liniji se pojavi da se specificira druga ta ka luka Specify second point on arc,po to se specificira ili markira druga ta ka pojavi se obavijest da se markira krajnja ta ka Specify end point of arc: Markira se krajnja ta ka i luk je nacrtan .Lijevo ilustracija prikazuje rezultat navedene opcije. Line opcija : Na komandnu liniju se upi e L i pritisne Enter.Nastavlja se da crtaju linijski segmenti polylinije kako je obja njeno u prethodnom dijelu ovog poglavlja. •
Halfwidth i Width opcijama se crtaju linije i lukovi sa razli itom debljinom:Unu enjem po etnih slova H ili W opcije i pritiskom na Enter pojavi se obavje tenje da se : Specify starting width <0.0000>: 2 Upi e se vrijednost po etne debljine polylinije odnosno linijskog segmenta ili luka da se pojavi obavijest o uipsivanju krajnje debljine linije:Specify ending width <2.0000>: 10 Upisane vrijenosti se crtaju .Ilustracija lijevo pokazuje rezultate primjenjene opcije. Posle crtanja jedne polylinije vi je mo ete je preurediti sa PEDIT komandom ili koristite EXPLODE komandu da se polylinija konvertuje u individualne segmente linija i lukova .Kada razorite sa komandom explode jednu iroku polyliniju , debljina linije se povrati za 0 a rezultiraju i segmenati linije se pozicioniraju du inom ose iroke linije koja je bila nacrtana.
Slika 39.III Tipi an primjer crtanja Polilinije sa primjenog polarnog vo enja pline niza komande
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
43
Crtanje Spline krivih linija SPLINE je fino pode ena kriva linija za jedan niz ta aka u jednim specificiranim tolerancijama. Krive Spline su podesne za crtanje raznih oblika objekata,povr ina i diagrama koji se izra avaju zavisnim ra unskim podacima dobijenim raznim ispitivanjima i mjerenjima pojedinih fizi kih i drugih veli ina.AutoCAD se koristi NURBS (nonuniform rational B-splines) mathemati ki izra ene veli ine, koje su uskladi tene i koje defini u jednu klasu krivih linija i podataka o njima.
Kreiranje Spline kori tenjem opcija ta ki koju specificirate 1.Command: _spline Izabere se komanda prema ilustraciji 2.Specify first point or [Object]: Specificiraj ili markiraj ta ku 1 mi om • Specify first point :Opcija da se specificira po etna ta ka • Objekt opcija : Ovom opcijom se konvertuje 2D ili 3D quadratic ili cubic spline-fit polylines za ekvivalent splinije (zavisno od postavljanja DELOBJ system variable) bri e se polylinija.Na komandnoj liniji se pojavi kada upi ete O i pritisnete Enter: Select objects to convert to splines... posle izbora objekta ili objekata sa pritisnutom Shift tangentom se pojavie Select objects: Odaberu se 2D ili 3D spline-fit polylines i pritisne Enter kada se zavr ava komanda. Bilje ka: Object opcija Spline se op irnije razmatra u poglavljima Mechnical Desctopa tako da u ovom dijelu dalje je ne emo razmatrati.Nastavi emo sa prthodnom opcijom ta ka 3. 3.Specify next point: Odaberu se tj Specificiraju se ta ke ,2,3,4 i 5 4.Specify next point or [Close/Fit tolerance] :Izabere se opcija.Ili se pritisne Enter da se prihvati opcija start tangenti. • Start tangent opcije: Izabere se pravac tangenti kao to je lijevo na ilustraciji slike 40 prikazano ili se pritisne Enter dva puta da se izvr i osnovno postavljanje tangenti prikazano desno na ilustraciji slike 40. • Close opcija : Zatvara se splinije posle njenog crtanja sa izborom niza ta aka. • Fit tolerance opcija .Vr i se promjena odnosno odre ivanje ta nosti crtanja ta aka splinije. Opcija Start tangenti Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
44
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Slede a ilustracija na slici 40.III prikazuje crtanje splinije start tangenti opcije .Posle markiranja ta ki pritisne se Ente rda se izaberu tangente splinije kako slijedi: 4.Specify next point or [Close/Fit tolerance] :Pritisnut Enter 5.Specify start tangent: Odredi se pravac po etne tangenteT1(ili pritisne Enter da se prihvati osnovno postavljanje od programa) 6.Specify end tangent:Odredi se pravac krajnje tangente T2 (ili se pritisne Enter da se postavi osnovno postavljanje)
Slika 40.III Ilustracija crtanja splinije opcijama start tangenti spline niza komandi
Definisanje tangentnosti Define e se tangentnost za prvu i poslednju ta ku spline krive. Specify start tangent: Specificira ili markira po etnu ta ku ili pritisne ENTER Posle specificiranja po etne tangente dolazi obavje tenje na komandnoj liniji da se specificira tangentnost krive splinije na poslednjoj ta ki prve tangente . Specify end tangent: Specificira ta ku ili pritisne ENTER Spesificiranjem kraja tangente obavje tavate se da specificirate tangentnost krive spline na poslednjoj ta ki. Ako ste specificirali tangentnost na obadve krajnje ta ke krive splinije onda mo ete unijeti jednu ta ku ili koristiti Tan i Perp object snap na in da se uradi tangenta spline krive tangentno ili normalno na postoje e objekte.Ako vi pritisnete ENTER, AutoCAD kalkuli e osnovno postavljanje tangenti a vi sa dvostrukim pritiskom na ENTER kompletirate komandu. Bilje ka:Ako se eli odrediti ta na tangentnost po etne i krajnje ta ke onda se to mo e uraditi i na slede i na in.Posle obavje tenja da se specificira : Specify start tangent : < upi e se vrijednost ugla i pritisne Enter 5.Specify start tangent: <60 upisan ugao i pritisnut Enter Angle Override: 60 6.Specify start tangent: Pod prisilnim polarnim vo enjem markira se ta ka.Markira se po etna ta ka splinije. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
45
7.Specify end tangent: <45 upi e se znak sa uglom za drugu tangentu Angle Override: 45 8.Specify end tangent: Pod prisilnim polarnim vo enjem markira se ta ka.Markira se krajnja ta ka splinije.Splinija je nacrtana sa ta nim uglom tangente u odnosu na X osu.Lijeva ilustracija pokazuje nacrtanu spliniju sa navedenim nizom komande. Close opcija Da posle dve izabrane ta ke ukucate na komandnoj liniji c. 1.Command: _spline Izbrana komanda 2.Specify first point or [Object]: Izabrana ta ka 1 3.Specify next point:Izbarana ta ka 2 Specify next point or [Close/Fit tolerance] : c Upisana opcija i pritisnut Enter 4.Specify tangent: Mi om markiran pravac tangente Ilustracija na slici 41 prikazuje splinije sa 2 i 4 markirane ta ke.
Slika 41.III Ilustracija crtanja splinija Close opcije niza Spline komande
Fit Tolerance opcija Mijenja se pode avanje tolerencija za aktuelnu spline krivu.Spline kriva je redefinisana tako to se pode avanje izvr i shodno postoje im ta kama za novu vrijednost tolerancije.Vi mo ete pode avati promjene pode avanja tolerancija rade i za sve kontrolne ta ke bez obzira od koje ste kontrolne izabrane ta ke po eli sa pode avanjem tolerancija. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
46
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Specify next point or [Close/Fit tolerance] : f Specify fit tolerance <0.0000>: Unesi novu vrijednost tolerancije ili pritisni Enter
Slika 42.III Ilustracija crtanja splinija sa Fit tolerance opcijom niyom Spline komande
Ako ste izabrali tolaranciju 0 kriva prolazi kroz pode ene ta ke.Uno enjem jedne tolerancije ve e ve e od 0 dozvoljava se krivoj da prolazi u okvirima specificiranih tolerancijskih vrijednosti. AutoCAD posle pritiska na Enter povra a prethodnu obavijest. Specify next point or [Close/Fit tolerance] :
Slika 42.III Ilustracija crtanja dijagrama za odre ene namene nizom Spline komande Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
47
Niz komandi koji se koristi za crtanje prikazanog dijagrama sa odabranim ta kama Command: _spline Izabrata komanda Specify first point or [Object]:1 Bira se ta ka Specify next point:2 Biraju se slede e ta ke Specify next point or [Close/Fit tolerance] :3 Specify next point or [Close/Fit tolerance] :4 Specify next point or [Close/Fit tolerance] :5 Specify next point or [Close/Fit tolerance] :6 Specify next point or [Close/Fit tolerance] :7 Specify next point or [Close/Fit tolerance] :8 Specify start tangent: Enter Specify end tangent:
Enter
Crtanje prstenova i punih krugova (donut) Jedan donut je konstruisan od jedne zatvorene polyline sastavljene od irokih lu nih segmenata.Kako Auto CAD ispunjava unutra njost prstena zavisi od aktuelnog postavljanja FILL command-e .
1.Command: _donut 2.Specify inside diameter of donut <0.0000>: 1 3.Specify outside diameter of donut <1.0000>: 2 Specify center of donut or :Markiraj mi om ili specificiraj centar prstena ...... Specify center of donut or :Pritisni ESC tangentu da iza iz komande Ako se specificira unutra nji pre nik 0 dobija se pun krug.
AutoCAD postavlja lokaciju prstena osnovanu na centralnoj ta ci.Auto Cad crta prsten za svaku specificiranu ili markiranu ta ku (2).
Crtanje punih povr ina Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
48
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Vi mo ete nacrtati pune povr ine ,pravougaonike,trouglove kvadrati ne povr ine sa jednom punom bojom (solid color).Izaberite neku od alternativnih komandi prema slici koja sledi:
Da se kreira 2D povr ina Solid 1. Izabere se komanda prema ilustraciji. 2. Specify the first point. Specificira se 1 ta ka 3. Specify the second point:Specificira se 2 ta ka. Specificira se ta ka 3,4 Continue to specify points. Pritisne se Enter da se zavr i komanda kad je objekat kompletan.Uporedite slede u ilustraciju koja vam mo e pomo i kod redosleda specificiranja odnosno izbora ta ki za va dizajn. Primjetite da se kvadratna povr ina kreira specificiranjem ta ki na vrhu i dnu ivica od lijeva na desno.Ako specificirate prvu ta ku na desno a drugu na lijevo onda tre a i etverta ta ka bih bila u direkciji od desna prema lijevo.Isto tako specificirajte par ta ki da se uvjerite u kontinualnost ZigZag niza da bih mogli odrediti rezultate va eg dizajna kojeg elite.
Crtanje Regiona Regioni su dvodimenzionalne povr ine koji su kreirani zatvorenim oblicima ili petljama.
Select objects: Bira objekte.Koristi se jedan selekcioni metod i pritisne ENTER kad zavr ava komandu. Zatvorene polylinije, linije, i krive su punova ne selekcije.Krive linije uklju uju lukove ,elipti ne lukove,elipse i splinije. AutoCAD-om se konvertuju zatvorene 2D objekti i raspadnute ravni 3D polylinija u selekcionom skupu za separatne regione a onda se preobra aju polylinije, linije i krive za oblike zatvorenih ravni ramove(spoljne ograde i otvore regiona), Ako vi e od dvije krive dijele krajnju ta ku rezultantni region se mo e arbitrirati. Granica regiona je sastavjljena od krajeva spojenih krivi gdje svaka ta ka dijeli samo dvije ivice. AutoCAD odbacuje sve presjeke i samo presjecanje krivi. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
49
Ako jedna odabrana polylinija biva glatka bilo Spline ili pode ena Fit opcijom od PEDIT komande, rezultiraju i region sadra i geometriju linije ili luka glatke polylinije. Polylinija nije preobratila jedan spline object. AutoCAD postavlja aktuelni sloj (layer), linetype, lineweight, i boje (color) za region. AutoCAD bri e original objekte posle preobra anja za regione sve dok je sistem varijabli DELOBJ postavljen za 0. Ako su orginalni objekti bili rafirani asocijativna rafura je izgubljena.Da se povrati asocijacija ,ponovno se rafira region. 1.Command: region Enter 2.Select objects: Izaber sve objekte: 16 found 3.Select objects:Enter 16 loops extracted. 16 Regions created. Kreiranjem regiona omogu ava se kreiranje slo enih 2D i 3D objekata
Slika 43.III Ilustracija primjene Region komande za probra anje objekata u regione
Kreiranje regiona kori tenjem komande Boundary Command: boundary,Enter da se pojavi Boundary dialog box slika12.IV Boundary komandom se kreiraju bilo polylinijske ograde bilo regioni jedne zatvorene povr ine.Za razliku od REGION komande ,BOUNDARY komandom se radi bez obzira dali su objekti podjeljeni krajnjim ta kama ili se me usobom presjecaju. Slika 44.III Bondary dialog box za kreiranje regiona i polylinijskih ograda
1.Command: boundary , Enter da se pojavi Boundary dialog box 2.Na dialog box-u Object Type pritisnite jezi ak da vam se pojavi lista iz koje odaberete Region 3.Pritisnite dugme Pick Point 4.Izaberite selekcionu ta ku kao na crte u 45.III desno i pritisnite Enter Informacija koju dobijate na komandnoj liniji,da je komanda kreirala 1region Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
50
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
Select internal point: Selecting everything... Selecting everything visible... Analyzing the selected data... Analyzing internal islands... Select internal point: 1 loop extracted. 1 Region created. BOUNDARY created 1 region Bilje ka:U kreirani region vi mo ete po va em izboru da unesete rafuru kako je na slici 45 prikazano lijevo.
Slika 45.III Kreiranje regiona primjenom napred navedenog niza komandi-slika desno
Crtanje regiona Boolean operacijama
Spajanje objekata Union komandom Primjenom Region komande obrazujete 2 regiona na koje mo ete da primjenite posle druge BooLean operacije:Union,Subtract,Intersect .Navedene operacije su zna ajne za kreiranje 3D objekata slo enog oblika o emu mo ete vi e saznati u knjizi 3D Studio Kao postati expert..Slika13.IV pokazuje crte e dobijene slede im nizom komandi: 1.Command: region Enter 2.Select objects: 1 found markiraj 1 objekat koji eli za region 3.Select objects: 1 found, 2 total markiraj objekat2 koji eli za region 4.Select objects: Enter 2 loops extracted. 2 Regions created. Kreirana 2 regiona Posle region komande mo ete primjenjivati Boolean komande 1.Command: union Enter 2.Select objects: 1 found markiraj 1 objekat 3.Select objects: 1 found, 2 total markiraj 2 objekat 4.Select objects: posle pritiska na Enter pojavi se slika dole desno 14.IV
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
51
Slika 46:II Primjenom komandi Region a potom Union dobija se slo eni objekat
Oduzimanje objekata Subtract komandom 1.Command: Subtract, Enter 2.Select solids and regions to subtract from .. 3.Select objects: 1 found Bira region1 iz koga e se oduzeti povr ina 4.Select objects: Enter Select solids and regions to subtract .. 5.Select objects: 1 found Bira region 2 koji e oduzeti povr inu 6.Select objects: Enter Rezultat niza komandi prikazan na slici 47:III
Slika 47.II Primjenom Subtract komande oduzima se objektu zajedni ka povr ina
Zadr avanje preklopljene povr ine sa Intersect komandom Intersect komandom se zadr ava zajedni ka povr ina :Jednu alternativnu komandu birate prema ilustraciji na lijevoj strani..Komandu birate sa slede e
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
52
III Poglavlje Crtanje 2D Objekata
1.Command: Intersect Enter 2.Select objects: 1 found Klikne objekt 1 3.Select objects: 1 found, 2 total Klikne objekt 2 4.Select objects:
Enter
Slika 48.III Intersect komandom preostaje zajedni ka povr ina regiona
Slika 49.III Detalj jednog kompleksnog objekta
Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
53
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
O Pregledanje va ih crte a ................................................................................. 1 Ispravljanje i regenerisanje jednog crte a ....................................................... 1 Navigacija crte a paniranjem ........................................................................ 2 Viewports dialog box ..................................................................................... 9 Izlaganje View dialog box-a........................................................................ 10 Kori tenje vi ezna nih viewport-a ............................................................... 12 Postavljanje vi ezna nih viewports u 3D prostoru........................................ 15 Pobolj anja performansi AutoCAD izlaganja .............................................. 15
O Pregledanje va ih crte a Auto Cad je obebjedio mnoge na ine da se izlo e i pregledaju va i crte i.Vi mo ete dakle mijenjati razli ita postavljanja da se ubrza izlaganje ili kucanje (printing) va ih crte a.Ovo poglavlje obja njava kako da se uradi slede e: • Navigacija u crte u paniranjem • Promjene veli ine cret a sa ZOOM IN i ZOOM OUT • Kori tenje Arial View da se zomuje ili panira crte • Rad sa vi e zna nim prozorima ili pogledima crte a • Kontrola izlaganja elemenata da se optimiziraju performanse kada radite sa velikim i kompleksnim crte ima
Ispravljanje i regenerisanje jednog crte a Kada ste radili na jednom crte u vizuelni elementi se mogu zadr ati na crte u posle kompletiranja jedne komande.Na primjer kada specificirate ta ke na ekranu,Auto CAD smje ta male markice nazvate blips,koje ostaju na ekranu.Vi mo ete skloniti ove zalutale elemente osvje avanjem aktuelnog pogleda i
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
REGEN-om se regeneri e cjelokupni crte i ponovo se ra unaju kordinate na ekranu za sve objekte na aktuelnom pogledu.Vr i se re indksiranje baze za optimalno izlaganje i selekcija performansi objekta.
Navigacija crte a paniranjem Crte se mo e pomjerati na ekranu primjenom scrooling jezi aka na desnoj vertikalnoj ili donjoj desnoj horizontalnoj strani AutoCAD prozora.Navigacija crte a na ekranu se mnogo efikasnije vr i kori tenjem Pan komandi.Da bih startovali Pan komandu AutoCAD je obezbjedio vi e mogu nosti.Vi ete izabrati onu varijantu koja vam se u datim uslovima crtanja ini najpodesnija.
Krsti se promjeni u aku dr anjem na dole srednjeg dugmeta mi a.Pomjeranjem ake vi vr ite pomjeranje i pode avanje crte a prema va im potrebama.
Kada se pomjeranjem ake dostignu ivice crte a pojavljuju se znaci kao to je na donjoj slici prikazano.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Kad otpustite dugme prestaje paniranje.Vi mo ete osloboditi dugme ,pomjerite krsti za drugu lokaciju ,pritisnite ponovo dugme paniranje se izlo i na toj lokaciji. Da zaustavite paniranje otpustite srednje dugme ili kliknite desno u toku paniranja i na kratkom meniju kliknite ponovo na Exit.Mo ete paniranje zaustaviti u bilo koje vrijeme pritiskom na ENTER ili ESC tangentu. Kori tenje Arial View za paniranje i zomovanje Vi mo ete koristiti Aerial View window da se brzo promjeni pogled na va em viewport-u.Ako dr Aerial View window otvoren u radu vi mo ete zomovati i panirati bez prekidanja va e aktuelne komande.Vi mo ete specificirati jedan novi pogled bez primoravanja izbora jedne meni opcije ili uno enja komande.
Slika 01.IV Primjena Ariel View za brzo paniranje i smje tanje objekta na podesno mjesto
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Slika 02.IV Dialog box ,postavljen objekat u crte na podesno mjesto
Bilje ka:Vi nemo ete koristiti transparentno ZOOM za vrijeme aktivnih komandi VPOINT ili DVIEW ili dok su ZOOM, PAN, i VIEW aktivne.
Zoom In i Zoom Out Zoom In komandom se pove ava veli ina objekata na aktuelnom Viewport-u za dva puta .Na suprot ZoomOut smanjuje dvostruko veli inu crte a.Vi mo ete koristiti jednu od ovih komandi uzastopno sve dok ne dobijete eljenu veli inu objekta na ekranu. Zoom toolbar postavite na podesno mjesto na Auto CAD prozoru kako bih lak e startovali komande za zomovanje objekata. All Zomuje se izlaganje cjelokupnog crte a na aktuelnom viewportu.Na jednom ravnom pogledu, AutoCAD® om se zomuje ograni enje crte a ili aktuelno ispru anje,bilo koliko da je veliko.U 3D pogledima ,
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
ZOOM All je jednako ZOOM Extents. Da se poka e ravno izlaganje svih objekata, ako je crtanje izvan granica crte a.
Vi mo ete koristiti ZOOM All transpareno, ali se uvijek regeneri e crtanje. Center Zoomuje se za izlaganje definisanog prozora jednom centralnom ta kom i veli inom uve anja ili visinom.Manje vrijednosti za visinu pove aju uve anje,a ve e vrijednosti smanjuju uve anja.
Specify center point: Specify a point (1) Enter magnification or height : Unesi jednu vrijednost ili pritisni Enter.
Dynamic:Zoomuje se izlagaanje dijela crte a sa jednim boxom.Pogled ,box se reprezentuje va im viewport-om koji se mo e skupljati ili pro irivati i pomjerati oko crte a.Pozicioniranje i ponovno uspostavljanja veli ina box-a pogleda ili zomovanja ispunjuje se sa slikom unutra box-a. Panirani pogled box-a se izlo i prvo.Povu ite strelicom eljenu lokaciju i kliknite.Zomovani pogled box-a je onda izlo en.Ponovo uspostavite veli ine i pritisnite Enter za zomovanje ili kliknite da se vrati za panirani box. Pritisnite ENTER da se ispuni aktuelni pogled sa zatvorenom povr inom box-a
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Box za paniranje i zomovanje 1.Prije zomovanja 2.Posle zomovanja
Slika0 3.IV Dobijena primjenom Dynamic Zoom komande
Extents:Zoomuje se za ispru anje crte a najve eg opsega(drawing extents). Mo e se koristiti ZOOM Extents transparentno, ali time se uvijek regeneri e crte .
Previous: Zoomuje se izlaganje za prethodni pogled.Vi mo ete obnoviti do 10 prethodnih pogleda. Bilje ka: Ako promjenite osjen enje sa komandom SHADEMODE pogled je promjenjen.Ako unesete posle ZOOM Previous ,mijenja se osjen enje,uspostavlja se prethodni pogled koji je razli ito osjen en ali nije razli ito zomovan.
Scale Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Zoomovanje se izla e specificiranjem faktora scale.Unesite faktor scale tj.specificirajte jednu vrijednost. Enter a scale factor (nX or nXP): Specify a value
Vrijednost koju unosite je relativna za ograni enja crtanja.Uno enjem 2 pojavljivanje objekta na crte u se udvostru ava. ta bih se desilo ako bih se zomovalo do ganice crtanja. Ako unesete jednu vrijednost koja slijedi x, AutoCAD specificira relativnu scalu za aktuelni pogled.Na primjer uno enjem .5x prouzrokuje da svaki objekat bude izlo en sa polovicom aktuelne veli ine na ekranu.
Ako unesete slede u vrijednost sa xp, AutoCAD specificira relativnu scalu za jedinice na papiru.Na primjer uno enjem.5xp izlo i se model space na polovinu scale jedinica papira (paper space units). Slede a ilustracija pokazuje jedan broj viewport-a ure en na papiru.Pogled na svakom viewport-u je skaliran relativno za papir.Prvi pogled je skaliran 1=1 . (1xp), drugi .5=1 , (.5xp),i tako dalje.
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Slika0 4.IV Primjena Scale komande za postavljanje razli ih razmjera zomovanja
Window Zoomovanjem se izla e na povr ini dva suprotna specificirana ugla pravougaonika.
Specify first corner: Specificira se ta ka (1) Specify opposite corner: Specificira se ta ka (2) Real TimeKoristi se mi , zoomuje se uticajem jednog logi kog opsega. Pritisne se ESC ili ENTER da se zavr i komanda ili se desno klikne mi om da se pojavi dopunski meni da se izabere Exit za zavr etak komande. Krsti se mijenja u jedno uve avaju e so ivo sa plus (+) i minus (–) znacima.Pogledajte "Zoom Shortcut Menu" za opis opcija koje su mogu e dok se vr i zomovanje real time. Aktuelna povr ina crte a se koristi da se determini e Zoom faktor.ZOOM se koristi polovinom visine prozora da se pomjeri za faktor 100%.Dr anjem pritisnutog dugmeta na sredini prozora i pomjeranjem vertikalno do vrha prozora zomuje se(zooms in) za 100%. Naprotiv dr anjem mi a na sredini prozora i pomjeranjem vertikalno do dna prozora zomuje se (zooms out) sa 100%. Bilje ka: Ako si smjestio krsti na dno prozora dr i dole dugme mi a za markiranje i pomjeri vertikalno do vrha prozora Zoom in faktor je 200%. Kada je dostignuta granica Zoom in plus znak i krsti nestaju indikuju i na taj na in da se vi e ne mo e vr iti Zoom in.Kada je dostignuta granica Zoom out ,minus znak nestaje to indicira da se vi e ne mo e vr iti Zoom out.Kada otpustite dugme zomovanje se zaustavlja.Vi mo ete otpustiti dugme pomjeraju i krsti na drugu lokaciju crte a ,a onda pritisnete dugme ponovo da se nastavi izlaganje zomovanja za tu lokaciju.. Da zavr ite zomovanje na novoj poziciji pritisnite ENTER ili ESC. Komandom:DVIEW kreira se i uspostavlja paralelna i perspektivna projekcija. LIMITS postavlja i kntroli e ograde crte a. PAN pomjera crte na aktuelnom Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
viewport-u. VIEW para i uspostavlja imenovane poglede. VIEWRES-om se postavljaju rezolucije za kru nice lukove i tipove linija generi i ih za aktuelni viewport. VPOINT-om se postavlja direkciju pogleda 3D i visualizacija aktuelnog crte a.
Viewports dialog box Da se pojavi dialog box izabere se alternativna komanda lijevo sa ilustracije. Command : vports se upi e i pritisne Enter da se pojavi Viewports dialog box. Pomo u dialog box-a se kriraju nove konfiguracije viewport-a imenuje se i para se model konfiguracije.Mogu e opcije u ovom dialog box-u zavisne su dali se konfigurira na prostoru modela (Model tab) ili na lejautu(Layout tab). Table viewport-a za model su New Viewports—Tiled, Named Viewports—Tiled Table viewport-a za lejaut: New Viewports—Floating, Named Viewports— Floating Viewports dialog box New viewports-tabla para se i imenuje se konfiguracija novog viewport-a na New Viewports tabli.. Named viewports tabla : Odabire se konfiguracija imenovanog viewport-a iz mogu e liste na Named Viewports tabli New Name : Specificira se ime konfiguracije novog viewport-a kojeg ste parali .Ako je lijevo polje prazno ,konfiguracija viewporta nije imenovana. Standard Viewports : Izla e se lista konfiguracija standardnih viewport-i. Preview: Izla e se prethodna konfiguracija viewporti. Apply to:Indikuje se koje su nove konfiguracije primjenjene bilo za cjelinu izlaganja ili za aktuelni viewport. Setup : Omogu uje se kreacija konfiguracija novog viewport-a u svim viewportima (2D) ili se postavljaju standardni ortogonalni (3D) pogledi u aktuelne viewport-e.
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Change view to : Specificira se koje konfiguracije viewport-a se izla u za prethodno pregledanje.Da se promjeni orjentacija pogleda klikne se na jedan viewport u prozoru Preview ,a onda se izabere iz liste. Named Viewport tabla: Named Viewports: Izlo i se lista svih paranih i konfiguracija imenovanih pogleda u aktuelnom crte u.Da se reimenuje ili izbri u neke konfiguracije desno se klikne na ime i koristi se dodatni meni koji se pojavi da se izabere Rename ili Delete. Da se raspodeli jedan viewport u prostoru modela. 1. Ako se nalazi vi e od jednog viewport-a,klikne se unutar viewport-a koji elite da podjelite. 2. Iz View menia se izabere Viewports a onda bilo 2 Viewports, 3 Viewports, ili 4 Viewports da se indicira koliko mnogo viewport-i bih trebalo kreirati . 3. Na slede u poruku (Next prompt), specificira se ure enje novih viewport-i. Da se spoje dva viewport-a na prostoru modela. 1. Iz View menija se izabere Viewports. Onda se izabere Join. 2. Klikne se unutar sadr avaju eg viewport-a pogled koji se eli zadr ati. 3. Klikne se u jedan susjedni viewport za njegovo spajanje za prvi viewport. Da se ponovo uspostavi pojedina an viewport na prostoru modela. • Iz View menija se izabere Viewports. Onda se izabere 1 Viewport Da se upali iz jednog lejata table za tablu modela • Klikne se na Model tab na dnu povr ine crte a .
Izlaganje View dialog box-a Da bi se izlo io View dialog box koristite jednu od dole navedenih alternativnih komandi
Named Views :Kreiraju se ,postavljaju se ,reimenuju se i bri u se imenovani pogledi na Named Views tabli ili se uspostavljaju ortografski i izometri ki pogledi. Orthographic&Isometric Views:. Kreiraju se Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
,postavljaju se ,reimenuju se i bri u se imenovani pogledi na Named Views tabli ili se uspostavljaju ortografski i izometri ki pogledi. Current View: Izla e se ime aktuelnog pogleda .Kad je prvi put izlo en View dialog box lista se aktuelni pogled kao CURRENT. Name : Listaju se imenovani pogledi u aktuelnom crte u.Jedna pokaziva strelica indikuje aktuelni pogled.Listom se dakle indikuje dali pogled se reprezentuje u Model prostoru ili Layout-u, Ime od nekog UCS-a je parano sa pogledom dali pogled je bio paran u perspektivi ili je bio isje en.Da sortirate listu imenovanih pogleda kliknite negdje na zaglavlju kolona .Ako je UCS bio paran sa neimenovanim pogledom u listi se izlo i UNNAMED. Ako nije bio paran sa pogledom UCS kolona je prazna. Set Current:Ponovo se uspostavlja odabrani pogled.Odabrani pogled se mo e uspostaviti dvostrukim klikanjem na njegovo ime u listi ili desnim klikanjem na ime i izborom Set Current. New :Klikne se na New da se izlo i New dialog box. Details : Izlo i se View Details dialog box. Dialog box se mo e i izlo iti desnim klikanjem i izborom Details. Orthographic&Isometric Views tabla: Current : Izla e se ime aktuelnog pogleda. Osnovna vrijednost je CURRENT. Listaju se orthographic i isometric pogledi .Strelicom pokaziva em se indikuje aktuelni orthographic ili isometric pogled.Pogledi su relativni za UCS listan u Relative To listu. Relative to : Specificira se bazni kordinantni sistem za definisanje ortografskog pogleda.Osnovni postavljeni sistem world coordinate system (WCS) je bazni kordinantni sistem.Relative To se postavlja od UCSBASE system variable. UCSBASE system variable kontroli e orjentaciju ortografskog UCSs relativno za WCS ili za imenovani UCSs. Promjenama postavljanja mijenja se orjentacija od predefinisanih ortografskih UCSs. AutoCAD –om se izlo i upozorenje kad se mijenja vrijednost od UCSBASE system variable. Restore orthographic UCS with View : Ponovo se uspostavlja asocirani UCS kad se mijenja jedan aktuelni ortografski pogled.Ovom se opcijom postavlja UCSORTHO system variable. New View dialog box
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a Kada se klikne na New na Named View tabli pojavi se New View dialog box na kome se vr e slede a definisanja: View name : Specificira se ime pogleda.Imena pogleda mogu imati do 255 karakteristika i mogu uklju ivati :slova brojeve,prazan proctor in eke specijalne karakteristike koje nisu kori tene sa Microsoft® Windows® and
AutoCAD za druge svrhe. Current display : Koristi se aktuelno izlaganje kao novi pogled. Define Window :Koristi se jedan prozor kao novi pogled .Definisanje povr ine je sa specificiranjem dva suprotna ugla. Definisanje pogleda strelicom (Window) : Povremeno se zatveraju dialog box-ovi tako da mo ete koristiti ta kasti system definisanja suprotnih uglova prozora novog pogleda.Ova opcija je mogu a samo izborom Define Window. UCS Settings(postavljanja) Save UCS with view para se UCS sa novim pogledom.Ovom se opcijom postavlja UCSVIEW system variable. UCS name : Specificira se UCS pran sa novim pogledom.Ova opcija je mogu a samo kad je odabrano Save UCS with View. Details Kada kliknemo na Details na tabeli Named View izlo i se View Details dialog box,koji sadr i karakteristi ne podatke za pogled. Mo e se izlo iti desnim klikanjem mi a u imenovanom pogledu,da se izlo i dodatni meni. U dodatnom meniju.se izabere Rename i mijenja se ime izabranog pogleda.Isto mo ete uraditi pritikom na tipku F2 na va oj tastaturi.Ne mo e se koristiti ova opcija za reimenovanje aktuelnog pogleda.Za reimenovanje aktuelnog pogleda izaberite New i unesite jedno novo ime na New View dialog box. U dodatnom meniju se izabere Delete Bri e se imenovani pogled.Ne mo ete brisati aktuelni pogled.
Kori tenje vi ezna nih viewport-a Viewport-i su povr ine gdje se izla u razli iti dijelovi va eg modela .
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
Slika 05.IV Isti cret objekta sa razli ito postavljnim detaljima u viewport-ima
Kada radite sa Model tab ,vi mo ete podijeliti va viewport na vi e povr ina uz pode avanje pravougaonika da na svakom dijelu izlo ite dio crte a na kojem mo ete vr iti modificiranja i dora ivanja va eg crte a.Klikanjem na povr inu jednog viewporta vi ga postavljate kao aktuelni i na njemu radite ono to je napred navedeno.Zna i lako vam je manipulisati sa postavljanjem viewport-ima. Promjene koje izvr ite na jednom viewportu reflektuju se na sve viewporte.Na velikim i kompleksnim crte ima primjenom vi ezna nih viewport-a ete smanjiti vrijeme zomovanja ili paniranja koje vam je potrebno da izvr ite odre ene dorade Slika 06.IV Postavljanje vi e zna nih viewporta na Layout tab-u.
Vi tako e mo ete kreirati vi e viewport-a na layout tab. Viewport-e mo ete pomjerati i mijenjati veli ine,vi dakle mo ete imati vi e kontrole na njihovom izlaganju.Na primjer vi mo ete zamrznuti (freeze)odre ene slojeve na jednom viewport-u bez uticaja na druge. Kori tenjem model-a , vi mo ete: • Panirati; zoomovati; postavljati Snap, Grid, i UCS icone i ponovo uspostavljati imenovane poglede (named views) • parati user coordinate system orientaciju sa individualnim viewportima. • Crtati iz jednog viewport-a za drugi kada se ivr avaju komande. • Imejednog viewport je ure eno tako da se mo e ponovo koristiti na Model tab ili umetnuti ga na jedan layout tab
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Postavljanje razli itih kordinantnih sistema na individualnim viewportim-a je uspje no ako vi radite na 3D modelima.Pogledajte vi e o tome o User Coordinate system Orientations za Viewport-e. Rasipanje i spajanje Model Viewport-i Ilustracija lijevoe prikazuje nekoliko osnovnih konfiguracija pogleda.
Slika 07.IV Dialog box za postavljanje vi e Viewport-a Da uspostavite ponovo jedan Viewport na Model tab • Iz View menu, odaberi
Viewports. Onda izaberi 1 Viewport. Ili: Command: VPORTS ukucaj i pritisni Enter da se pojavi Dialog box Da se spoje dva pogleda na Model tab 1. Iz View menu, odaberi Viewports. Onda odaberi Join. 2. Klikni u viewport iji sadr aj eli zadr ati. 3. Klikni u susjedni viewport da ga spoji sa prvim viewport
Slika 07.IV Primjer primene napred navedenog niza JOIN komande
Da se pali iz jednog layout tab , Model tab • Klikni Model tab na dugmeteu povr ine crte a.ili ukucaj na komandnoj liniji: 1.Command: TILEMODE i pritisni Enter 2.Enter new value for TILEMODE <0>: 1 Restoring cached viewports.Upali se Model Tab Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Postavljanje vi ezna nih viewports u 3D prostoru Slede a ilustracija nam pokazuje kako se uspostavljaju vi estruki pogledi u 3D prostoru modela.
Slika 08.IV Viewports dialog box za postavljanje 3D pogleda sa ilustracijom postavljanja
Bilje ka:Kako se crtaju objekti u 3D prostoru,obja njenja istog autora ete na i u dijelu knjige Kako postati Expert u Auto CAD-u 2000/2002 3D Studio.
Pobolj anja performansi AutoCAD izlaganja Vi mo ete pobolj ati AutoCAd-ove performanse izlaganja paljenjem ili ga enjem ON/OFF pojedinih komandi:Biranjem komande na status baru koju eli paliti On ili gasiti Off ,vi ustvari pode avate performanse koje vam odgovaraju za crtanje u odre enim situacijama.Za pobolj anje izlaganja za plotiranje debljine linija imaju zna ajnu ulogu. Status Bar: Snap Command: Pali snap ON klikanjem na Snap dugme Command: Gasi Snap OF se pojavljue klikanjem na Snap dugme Grid: Command: Klikanjem na GRID pali On komandu pojavi se ta kasta mre a Command: Ponovnim klikanjem gasi mre u na crte u pojavi se OFF Ortho: Command: Crta linije pod uglom 90 stepeni Command: mo crtati i kose linije Polar: Command: Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
IV Poglavlje Pregledanje i regenerisanje va ih crte a
Command: Osnap: Command: Command: Otrack. Command: Command: LWT: Command: Debljina linija se izlo e na Model Space Command: Nestaju debljine i postavljaju se za osnovne default vrijednost. Paljenje izlaganja Text-a ON i OFF Kontroli e se izlaganje i plotiranje teksta i atribut objekata. Kad je QTEXT (Quick Text) on, AutoCAD izlo i svaki tekst i atribut objekte kao ogradu oko tekst objekta.Paljenjem QTEXT na On reducira se vrijeme koje je AutoCAD-u potrebno za regeneraciju crte a koji sadr e mnoge tekst objekte. Command line: qtext (or 'qtext for transparent use) Enter Enter mode [ON/OFF] :Unesi On ili Off, ili pritisni ENTER BlipMode kada je upaljen,jedni povremeni znaci se pojavljuju u obliku znaka (+) Kada je specificirano BLIPMODE za osnovnom vrijedno u nestaju znaci.
• • • • • • •
Sa Redraw i Regen komandom se znaci uklanjaju sa crte a. Osim metoda koje smo naveli za pobolj anje performansi Auto CAD-u Slede i postupci mogu pobolj ati performanse Promjena VIEWRES value na liniji Command Ga enje Fill mode stavljanjem na Off Postavljanjem razumne gustine GRID-a a kada je nepotreban postaviti na Off Provjeriti kordinantni po etak u slu aju granica crte a Zamrznuti nepotrebne slojeve (Layers) Isprazniti nepotrebne slike (Unload) Koristite FONTMAP da se konvertuju znaci,slova za primjere koji se izla u br e.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
Slika 09.IV Ilustracija prezentacije crtanja jednog truck modela
Al@emir znak vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
Rad sa kordinantnim sistemima ......................................................................... 1 Cartesian kordinantni system i polarne kordinate .......................................... 1 Uno enje relativnih Cartesian kordinata u 2D ravni........................................ 2 3D Cartesian kordinantni system.................................................................... 4 Orjentacisko raspore ivanje pogleda.............................................................. 6 Cilindri ne kordinate (Cylindrical Coordinates) ............................................. 7 Sferi ne kordinate (Spherical Coordinates) .................................................... 7 Rukovanje UCS kordinantnim sistemima ....................................................... 8 Postavljanje novog kordinantnog sistema ....................................................... 9 User Coordinate System UCS dialog box ..................................................... 15 Specificiranje ortografskih postavljanja i pravilo desne ake ........................ 19 Kontrola smje taja i vidljivosti UCS ikone................................................... 20
Rad sa kordinantnim sistemima Kada vas na komandnoj liniji obavijeste da izaberete jednu ta ku vi mo ete unijeti vrijednosti kordinata na komandnoj liniji ili koristiti izbor ta ke ta kastom napravom (Pointing device) markiranjem uz pomo mi a.Ustvari vi tada ulazite bilo u dvodimenzionalni X i Y kordinantni sistem Cartesian (X,Y) ili polarni kordinantni sistem.
Une ene kordinate na komadnoj liniji da se nacrta linja sa une enim vrijednostima Pokazuje se aktuelna lokacija krsti a na crte u.
Cartesian kordinantni system i polarne kordinate Cartesian kordinantni sistem sastoji se od tri ose X,Y i Z.Kada se unesu kordinate u stvari vi indicirate rastojanje + ili - u jedinicam du osa X,Y i Z u odnosu na kordinantni po etak(0,0,0). U dvodimenzionalno kordinantnom sistemu vi specifirate ta ku na X i Y ravni koja se naziva konstrukciona ravan.Konnstrukciona ravan je jedna mre asta papirna povr ina.X kordinantne vrijednosti Cartesain kordinantnog sistema ozna avaju horizontalna rastojanja a Y vrijednost vertikalna rastojanja.Presjeci te ovi osa predstavlja kordinantni po etak(0,0).
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Polarno rastojenje i ugao odre uju ta ku.Sa obadva kordinantna sistema unose se apsolutne kordinate u odnosu na kordinantni po etak.Relativne kordinate su osnovane na poslednjoj specificiranoj ta ki. Drugi metod uno enja relativnih kordinata je osnovan pomjeranjem krsti a mi om na specificirano rastojanje ili une enjem direktnog rastojanja.Ovaj metod uno enja esto se direktno rastojanje. Na AutoCAD-u se mogu unositi kordinate,nau ne (scientific), decimalne, in injeriske ili sa razlomcima.Mo ete unositi uglove u stepenima,minutama i sekundama ili radijanima,Specificiranje ovih tipova se vr i na Units Control dialog box-u.
Uno enje relativnih Cartesian kordinata u 2D ravni Kori tenje relativnog kordinantnog sistema esto je jednostavnije nego kori tenje absolutnog kordinantnog sistema.Specificiraju se ta ke na komandnoj liniji uz primjenu Snabel @ -neki nazivaju ludo a.Kordinate se uvijek unose sa novim kordinanantnim po etkom relativno u odnosu na apsolutni WORLD kordinantni system. Slika 01.V Ilustracija crtanje linije primjenom relativnih kordinata
1.Command: Line se upi e i pritisne Enter 2.Specify first point: 0.0 unesi i pritisni Enter 3.Specify next point or [Undo]: @100,0 se upi e i pritisne Enter 4.Specify next point or [Undo]: @0,60 Pritisni Enter 6.Specify next point or [Close/Undo]: @-100,0 Pritisni Enter 7.Specify next point or [Close/Undo]: @0,-60 Pritisni Enter 8.Specify next point or [Close/Undo]: Pritisni Enter Crtanje pravougaonika Uno enjem polarnih du ina 1.Command: _rectang Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Markira se ta ka na povr ini crte a. 3.Specify other corner point or [Dimensions]: Povla ite ta kastu napravu du polarnog vo enje pod uglom u odnosu na X osu (polarno vo enje pod uglom postavljeno na Drafting Settings dialog box-u) 200 i pritisnut Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Slika 02. V Ilustracija crte a nacrtanog napred primjenjenim nizom komandi
Uno enje Polarnih kordinata Unosite du ine polarnih vrijednosti na komandnoj liniji.Relativni polarni uglovi vam se pojavljuju partite trag i ukucajte du ine linija posle pritisnete Enter tangentu.
Slika 03.V Crte nacrtan kori tenjem relativno polarnih du ina une enim na komadnoj liniji
1.Command: _line Specify first point: Markirate 2.Specify next point or [Undo]: 200 3.Specify next point or [Undo]: 200 4.Specify next point or [Close/Undo]: 200 5.Specify next point or [Close/Undo]: c
Enter Enter Enter Enter
Crtanje sa polarno une enim kordinatama na komandnoj liniji Slika 04.V Linija nacrtana sa polarnim uno enjem kordinata
1.Command: _line Specify first point: Markiraj ta ku 2.Specify next point or [Undo]: @50<45 Enter 3.Specify next point or [Undo]: @60<135 Enter 4.Specify next point or [Close/Undo]: @50<225 Enter 5.Specify next point or [Close/Undo]: c Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Kori tenje Filter Ta ke i Tracking-a u 2D-u
Slika 05.V crtanje kru nice u centru pravougaonika,kori tenjem midpoint ta ki
Crte nacrtan dole prikazanim nizom komandi: Command: _circle Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:Markira se sredi nja ta ka donje stranice pravougaonika i markering se pomjeri prema midpoint gornje stanice a potom spu ta se dok se ne pojavi oznaka kao to je prikazana na crte u. Specify radius of circle or [Diameter] <15.0559>: 30 ukcaj veli inu radijusa i pritisni Enter
3D Cartesian kordinantni system Uno enje 3D Cartesian kordinantnih vrijednosti (X,Y;Z)je sli no uno enju 2D (X,Y)kordinantnih vrijednosti.Osim specificiranja X i Y vrijednosti specificira se i Z vrijednost kori tenjem slede eg formata. X,Y,Z Dole na slici ilustruje se sa jednom ta kom koja ima tri jedini ne pozitivne kordinantne vrijednosti du inom X ose 3,Y ose 2 i Z ose 5. . Koristitite osnovnu (Default) Z vrijednost Kad unosite kordinate na format X,Y,vrijednosti Z kordinate su kopirane iz poslednje une ene ta ke Kao rezultat ,mo e se unijeti jedna kordinata na X,Y,Z format i onda uno enjem niza kordinata kori tenjem X,Y formata sa ostalom konstantnom vrijedno u Z.Na primjer:Ako unosite slede e kordinate za jednu liniju: From point: 0,0,5 To point: 3,4 Obadva kraja linije e imati Z vrijednost jednaku 5.Kada po inje ili otvara neki crte incijalna i osnovna Z vrijednost je 0. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Koristite apsolutne i relativne kordinate Kao i kod 2D coordinata, mogu se unositi apsolutne kordinantne vrijednosti,koje su osnovane na kordinantnom po etku ili uno enjem relativnih kordinantnih vrijednosti koje se osnivaju na poslednjoj une enoj ta ki.Da se unesu relativne kordinantne vrijednost koristi se znak @ kao jedan prefix.Na primjer:Koristite @1,0,0 za ulaz jedne ta ke koja ima pozitivnu jedini nu vrijednost X ose iz prethodne ta ke.Da unesete apsolutne kordinate nije neophodan prefix. Ulaz relativnih kordinata definisan je @ x,y,z apsolutnim vrijednostima x,y,z kordinata. Bilje ka. Da nacrtate jednu ta ku u prostoru a krsti em markirana projekcija ta ke na X,Y ravni mo ete se koristiti @ Z <0<90. Koristite filtere kordinata (Coordinate Filters) Filteri kordinata su korisni za kreiranje novih lokacija kordinata kori tenjem X vrijednosti iz jedne lokacije,Y vrijednosti iz druge lokacije i Z vrijednosti iz tr e lokacije.Filterske kordinate operi u na isti na in u 3D kao to je ra eno u 2D.Da se specificira jedan filter na komandnoj liniji,unesite jedan odeljak i jedno ili vi e slova X,Y i Z.Auto CAD prihvata slede e filter selekcije. .X .Y .Z .XY .XZ .YZ Posle specificirane incijalne kordinantne vrijednosti Auto CAD vas obavje tava za ostavljanje kordinantnih vrijednosti.Ako unese .x na obavijest za uno enje jedne ta ke, vi ste obaje teni za Y i Z vrijednosti,ako unesete .xz na obavijest za uno enje jedne ta ke Auto CAD vas obavje tava za Y vrijednost. Kordinantni filteri su zajedni ki koriste za lokaciju centra(centroid) jednog pravougaonika i za lokaciju projekcije 3D ta ke na UCS X,Y ravan. Primjer kori tenja filtera kordinate Ovaj primjer pokazuje kako se koriste kordinate filtera za kreiranje jedne ta ke objekta na centru 3D objekta.Skrivene linije su sklonjene radi jasno e.X vrijednost nove ta ke je izvu ena iz prve specificirane lokacije Y vrijednost iz druge a Z vrijednost iz tre e lokacije.Tri vrijednosti su kombinovane za model nove ta ke. Digitalne kordinate Kad unosi broj ane -digitalne kordinate Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
,za UCS kordinantni sistem Z vrijenost za sve kordinate je 0, Z=0.Mo ete koristiti komandu ELEV na komandnoj liniji za postavljanje osnovne visine iznad ili ispod ravni Z=0 bez pomjeranja UCS.
Orjentacisko raspore ivanje pogleda Vi estruki (Viewports) obezbje uju razli ite poglede va eg modela. Na primjer: Mo e se postaviti viewport da se izlo i pogled odozgo (top); elni (front),desni (right) i jedan izometriski pogled,da se prakti no olak a preure ivanje objekata sa razli itim pogledima.Mo e se tako e definisati jedan razli iti UCS za svaki pogled.Svaki put se napravi jedan pogled aktuelnim,tako da mo po eti crtanje kori tenjem istog UCS-a koji je zadnji put kori ten ,na aktuelnom viewport-u. Reference UCS se na svakom pogledu kontroli e sistemom varijabli UCSVP.Kad je UCSVP postavljen na 1 na jednom viewport-u ,poslednji UCS se koristio na tom viewport-u u paranim sa viewport-om uspostavljenim ponovo kada je viewpot napravljen aktuelnim.Kad je UCSVP postavljen na 0 u jednom viewport-u te je UCS uvijek isti kao i UCS na aktuelnom viewport-u. Na primjer :Mogu se postaviti tri viewport-a odozgo, elni i izometriski pogled.Ako postavite sistem varijabli UCSVP na 0 na izometriskom pogledu mo e se koristiti pogled odozgo UCS je na obadva pogleda i odozgo i na izometriskom pogledu.Kada napravite pogled odozdo aktuelni izometriski pogled reflektuju UCS pogled odozdo.Na isti na in se radi sa elnim aktuelnim pogledom pale se izometriski UCS da odgovaraju elnom viewport-u. Primjer je ilustrovan na slede im crte ima. Na drugoj slici se pokazuju promjene koje se dese na donjem lijevom ili elnom pogledu koji je ura en kao aktuelan.UCS u Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
izometriskom viewport-u se a urira da se reflektuje na elnom pogledu. U prvobitnom izvje taju UCS bilo je globalno postavljanje za sve poglede i na model prostoru i na prostoru papira.Ako elimo ponovo da ovladamo prvobitnim razre enjima moramo postaviti sistem varijabli na 0 u svim aktivnim viewport-ima.
Cilindri ne kordinate (Cylindrical Coordinates) Pristup 3D cilindri nim kordinatama je ekvivalentno pristupu 2D polarnim kordinatama.Samo to se ovde specificira jedna dodatna kordinata normalna na XY ravan.Jedna cilindri na kordinata odre uje jednu ta ku sa rastijanjem na X,Y ravni iz kordinantnog po etka UCS,uglu od X ose na X,Y ravni i Z kordinantnoj vrijednosti.Kada se specificira jedna ta ka koristi se slede a sintaksa: Reference X<[ugao iz X ose],Z Ilustracija ove sintakse 5<60,6 inicira jednu ta ku sa 5 jedinica iz kordinantnog po etka aktuelnog UCS-a ,60 stepeni ugla iz X ose na XY ravni i 6 jedinica du Z ose.Kordinata 8<60,1 indicira ta ku rastojanja od 8 jedinica ,30 stepeni ugla iz X ose na XY ravni i jednu jedinicu du Z ose. Kada treba da defini ete jednu baznu ta ku na prethodnoj ta ci ,vi tada unosite jednu relativnu cilindei nu kordinatu sa znakom @.
Radi ilustracije lijevo je prikazana relativna cilindri na kordinata @<45,5 koja indicira jednu ta ku udaljenu 4 jedinice iz poslednje tj prethodne unijete ta ke na XY ravni sa 45 stepeni ugla kojise obuha a iz pozitivne direkcije X ose i ispru anju 5 jedinica na Z direkciji.
Sferi ne kordinate (Spherical Coordinates) Pristup sferi nim kordinatama je sli an pristupu polarnim 2D kordinatama. Locira se jedna ta ka iz kordinantnog po etka aktuelnog UCS-a,sa uglom od X ose na XY ravni i uglom iz XY ravni.Svakom uglu prethodi otvoreni znak (<) kako sledi : Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
X<[ugao iz X ose]<[ugao iz XY ravni] Slede a ilustracija kordinate kordinate 8<60<30 indicira ta ku 8 jedinica iz kordinantnog po etka aktuelnog UCS-a na XY ravni ,uglu od 60 stepeni od X ose i 30 stepeni navi e prema Z osi iz XY ravni.Kordinatu 5<45<15 indicira ta ku 5 jedinica iz kordinantnog po etka ,45 stepeni ugla od X ose i 15 stepeni na vi e ugla iz XY ravni. Kada treba da defini ete jednu ta ku na prethodno unijetoj ta ci ,onda vi radite sa relativnim sferi nim kordinatama kojima prethodi znak @.
Rukovanje UCS kordinantnim sistemima User coordinate system (UCS) je jedan pokretni kordinantni sistem u kojem se planiraju i pregledaju operacije.Najvi e AutoCAD-ovih geometriskih komandi ure eno je i zavisno je od lokacije i orjentacije UCS-a,objekti se crtaju u XY ravni aktuelnog UCS-a. UCS komandom se postavlja orjentacija UCS kordinantnom sistemu u trodimenzionalnom prostoru.To defini e orjentaciju za dvo dimenzionalne objekte i extrudirane direkcije sa THICKNESS systemom variabli. To dakle obezbje uje osu ratacije za komandu ROTATE i osnovnu ravan projektovanja za specificiranje ta ki. Kad koristite mi za lokaciju ta ke,normalno ju je smjestiti na XY ravan.Ako je UCS rotiran ,tako da Z osa le i na jednoj paralelnoj ravni za gledanje ravni –to mo e biti te ko da se viziluizira gdje e ta ka biti locirana.Za taj slu aj, ta ka e biti locirana na jednoj ravni paralelno va em gledanju ravni koja sadr i dakle UCS kordinantni po etak.Na primjer ako je pogledna direkcija du X ose, Kordinate su specificirane sa jednom ta kastom napravom-mi om i bi e locirane na YZ ravni.koja sadr i po etnu UCS ta ku. Mijenjanjem od jednog UCS za drugi se ne mijenja gledanje crte a sem ako je UCSFOLLOW system variabli upaljen na On. Komande za postavljanje UCS kordinantnog sistema mo emo izabrati lijevo sa ilustracije.ili kori tenjem kor tenjem UCS Toolbara ili ukucavanjem komande UCS na komandnoj liniji i pritiskom na Enter
1.Command : UCS se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2. Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
: Izabere se jedna opcija uno enjem po etnog slova opcije i pritiskom na Enter.
Postavljanje novog kordinantnog sistema Ako smo izabrali opciju New na komandnoj liniji tj.upi emo N i pritisnemo Enter pojave se novih sedam (ako se ra una samo u zagradi) opcija za osnivanje novog kordinantnog sistema. 3.Specify origin of new UCS or [ZAxis/3point/OBject/Face/View/X/Y/Z] <0,0,0>: Prva opcija je da se specificira nova X i Y ta ka ili se markira u crte u . Kordinantni po etak koji se pojavi na drugoj lokaciji je promjenio samo vrijednosti X i Y osa, dok je vrijednost Z kordinate ostala ista. 4. Specify new origin point <0,0,0>:Specificirate po etak UCS-a Opcija ZAxis Ako se izabere opcija Zaxis na komandnoj linije se unesu dva slova koja su u opciji na komandnoj liniji ozna ena velikim slovima i pritisnete Enter Specify point on positive portion of Z-axis <0.00,0.00,0.00>:Specificirate jednu ta ku za pozitivnu direkciju Z ose.Specificiranjem razli itih ta aka vi ustvari specificirate razli itu orjentaciju i razli ite po etke kordinantnog sistema Sa Z Axis opcijom se mo e postavljati XY,ZX i ZY razli ito orjentisane polo aje ,biraju i kordinantni po etak i pozitivnu direkciju Z ose.Ilustracija dole navedenih slika vam prikazuje neke mogu nosti postavljanja i orjentisanja UCS kordinantnog sistema..
Slika 06.KO Varijante izbora novog UCS kordinatnog sistema primjenom Z-axis opcije
Novi UCS-a sa opcijom 3Point Specify origin of new UCS or [ZAxis/3point/OBject/Face/View/X/Y/Z] <0,0,0>: Upi e se 3p uneste i pritisnete Enter Specify new origin point <0,0,0>:Izaberete novi po etak UCS-a Specify point on positive portion of X-axis <50.00,50.00,0.00>:specificirate na pozitivnom dijelu X ose Specify point on positive-Y portion of the UCS XY plane <50.00,50.00,0.00>: Specificirate ta ku na pozitivnom dijelu Y ose Posle komandi koju su primjenjene pogledajte sliku 2.U koja ilustruje primjenu navedenog niza za sredi nji dio crte a komandi. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Prvom ta kom se specificira kordinantni po etak,drugom ta kom defini ete pozitivni dio X ose ,tre om ta kom koja mo e biti bilo gdje na pozitivnoj direkciji dijela Y ose od novog UCS kordinantnog sistema XY ravni.
Slika 07.KO Primjena 3Point opcije za odre ivanje varijanata novog UCS sistema
Izbor novog UCS primjenom Object opcije Objekt opcijom defini e se jedan novi kordinantni sistem baziran na izabranom 3D objektu. Novi UCS ima istu istisnutu derekciju (positive Z axis) kao da je odabrani objekat. Select object to align UCS: Odabrete jedan objekat. Ilustracija lijevo. Objekti koji nemogu biti kori teni sa ovom opcijom su: 3D solids, 3D polylines, 3D meshes, viewports, mlines, regions, splines, ellipses, rays, xlines, leaders, mtext. Za druge objekte od 3D faces, XY ravan novog UCS-a je paralelna za XY ravni u postupku crtanja objekta.Ma kako da se X i Y ose mogu rotirati razli ito. Novi UCS se defini e kako slijedi: Arc :Centar luka postaje novi po etak UCS. X prolazi kroz krajnju ta ku luka koja je najbli a selekcionoj ta ki. Circle: Centar kru nice postaje novi po etak UCS-a. X osa prolazi kroz izabranu ta ku. Dimension:Sredi nja ta ka dimenzionog teksta postaje novi po etak UCS-a. Direkcija nove X ose je paralelna sa X osom kad je demenzija bila kreirana. Line: Krajnja najbli a selekciona ta ka postaje novi po etak UCS-a. AutoCAD-om se bira nova X osa tako da linija le i na XZ ravni.Linijska druga krajnja ta ka ima jednu Y kordinatu 0 na novom sistemu. Point: Ta ka postaje novi kordinantni po etak UCS-a. 2D polyline: Pocetna tacka polilinije je novi UCS pocetak. X osa se produzi duz linijskog segmenta iz pocetne tacke do sledeceg vrhunca-vertexa. Solid: Prva ta ka od determinisanog tijela je novi po etak UCS-a.Nova osa le i du linije izme u prve dvije ta ke. Trace: Iz "from" ta ke ula enja u trag (trace) postaje novi po etak UCS-sa le om X osom du njegove centralne linije. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
3D face: Novi UCS je uzet iz prve ta ke X ose iz prve dvije ta ke a Y positivna strana iz prve i etverte ta ke . Z osa slijedi pravilo desne ake. Shape, text, block reference, attribute definition: Ta ka umetanja objekta postaje novi po etak UCS-a.Nova X osa je definisana rotacijom objekta oko njegove direkcije istiskivanja.Objekat koji je odabrat da se osnuje jedan novi UCS ima rotacioni ugao 0 na novom UCS-u Izbor novog UCS-a primjenom opcije Face. Face: Centrira se UCS za odabrani oblik punog objekta.Da odaberete jedan oblik – lice kliknite unutar granice oblika ili na ivicu oblika.Lice je osvjetljeno. UCS X osa je postavljena sa najbli om ivicom prvog na enog oblika. 2.Select face of solid object:Izaberete puni oblik 3.Enter an option [Next/Xflip/Yflip] : n se upi e i pritisne Enter 4.Enter an option [Next/Xflip/Yflip] : x se upi e i pritisne Enter 5.Enter an option [Next/Xflip/Yflip] : pritisne se Enter Slika ilustruje postavljanje UCS kordinantnog sistema sa navedenim nizom komandi Next: Locira se UCS na jedan ili drugi susjedni oblik-lice ili na zadnje lice odabrane ivice. Xflip: Rotira se UCS za 180 stepeni oko X ose. Yflip: Rotira se UCS za 180 stepeni oko Y ose. Accept:Ako pritisnete ENTER, prihvata se lokacija.Obavijest se ponavlja dok ne prihvatite lokaciju. Izbor novog UCS-a primjenom opcije view Osniva se jedan novi kordinantni sistem sa XY ravni normalnom za va u poglednu direkciju paraleno sa ekranom. UCS po etak se zadr ava ne promjenjen. Slika ilustruje postavljanje UCS-a u radnu ravan za crtanje view opcijom Izbor novog UCS-a primjenom opcije X,Y,Z X, Y, Z:Opcijama se rotira aktuelni UCS oko jedne specificirane ose Specify rotation angle about n axis <0>: Specificira se ugao oko izabrane ose. Na obavijest , n je X, Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Y, ili Z. Upi e se e pozitivna ili negativna vrijednost ugla za rotaciju UCS-a. AutoCAD se koristi pravilom desne ake da determini e pozitivnu direkciju rotacije oko ose. Mo e se definisati neki UCS specificiranjem po etka i jedne ili vi e rotacija oko X, Y, ili Z ose .Ilustracije slika vam pokazuju navedene opcije. Izbor novog UCS-a primjenom opcije Move Ponovo se defini e UCS premje tanjem po etka ili mijenjanjem Z-kordinate aktuelnog UCS, ostavljaju i orjentaciju XY ravni ne promjenjenu. Mijenjanjem Z-dubine pomjera se UCS du njegove Z ose na jednu pozitivnu ili negativnu direkciju relativno za aktuelni po etak . Specify new origin point or [Zdepth] <0,0,0>: Specificira se ta ka ili se upi e z. New Origin :Promjeni se po etak UCS. Naredna ilustracija vam prikazuje to.
Slika pokazuje pomjeranje UCS kordinantnog sistema Zdepth :Specificira se rastojanje du Z ose za pomjeranje UCS po etka. Specify Zdepth <0>: Unesi distancu li pritisni ENTER Ako imate vi ezna ne viewport-e activne, a mijenjate viewporte za specificiranje jednog novog po etka ili Z-depth, promjena je pode ena za UCS viewport.a koji je bio aktuelan,kad je komanda startovala a taj viewport postaje aktuelan jednom komandom koja je zavr ena. Bilje ka: UCS Move opcija ne dodaje jedan UCS za Previous listu. Izbor novog UCS-a primjenom opcija Orthographic Specificira se jedan od est ortografskih pogleda UCS-a obezbje enih od AutoCAD-a. Ova UCS postavljanja su tipi no kori tena kod pregledanja i ure ivanja 3D modela. Enter an option [Top/Bottom/Front/BAck/Left/Right] : Unesete jednu opciju ili pritisnete ENTER Osnovna postavljanja orthographic UCS orjenti u aktuelni UCS relativno za po etak world coordinate system (WCS) i orjentacije. UCSBASE sistemom variabli kontroli e se UCS na kojem su orthographic postavljanju osnovana. Po etak ili Z-depth dubina ortografskog UCS postavljanja mo e biti promjenjena kori tenjem Move opcije UCS komande.Za postavljanja ortografskih kordinantnih sistema Postavi se UCS II toolbar na ekran odakle mo ete vr iti izbor opcije ortografskih pogleda:Izbor opcija ortografskih pogleda mo e da se izvr i i iz menija View >3D View
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
i ostali pogledi koji se mogu tako e izabrati iz menija View>3D View> izbor jednog od deset pogleda: Pogeled odozgo (Top) Pogled odozdo (Bottom) Pogled sa lijeve strane (Left) Pogled sa desne strane (Right) elni pogled (Front) Pogled za elja (Back) Lijevi elni izometriski (Front Left Isometric) Desni elni izometriski (Front Right Isometric) Lijevi zadnji izometriski (Back Left Isometric) Desni zadnji izometriski (Bach Right Isometric) Ostale opcije rukovanja UCS-ima Previous opcijom: se ponovno uspostavlja prethodni UCS. AutoCAD odr ava 10 poslednjih kordinantnih sistema na prostoru papira i poslednjh 10 kreiranih u prostoru modela.Ponavljanjem Prev opcije kora a se nazad jednim za drugim korakom zavisno na kojem je prostoru aktuelan UCS. Ako ste parali razli ita UCS postavljanja na individualnim viewportima i vr ite paljenje izme u njih , AutoCAD ne zadr ava razli ite UCSe na Previous listi. Ma kakve da su promjene jednog UCS postavljanja u jednom viewport-u, AutoCAD ne zadr ava poslednji UCS postavljanje na Previous listi. Na primjer mijenjanjem UCS od World za UCS1 biva zadr anWorld na vrhu Previous liste.Ako onda upalite viewport-e sa Front kao aktuelni UCS, i tada mijenjate UCS za Right, Front UCS je zadr an na vrhu Previous liste.Ako onda izaberete UCS Previous opciju dva puta na ovom viewport-u, UCS postavljanje se mijenja za Front, a onda se povra a za World.Pogledajte UCSVP sistem variabli. Restore opcijom:se uspostavlja jedan paran UCS tako to on postaje aktuelan UCS. Ponovnim uspostavljanjem paranog UCS ne osniva se ponvno uspostavljanje pogledne direkcije u dejstvu kad je UCS bio paran Enter name of UCS to restore or [?]: Unesete jedno ime parano UcS ili Enter? Name: Specificira se jedan imenovan UCS ?—List UCSs :Listaju se imena aktuelno definisanih UCS-a. AutoCAD obavje tava :vas: UCS name(s) to list <*>: Unesite jedno ime sa liste ili pritisnite ENTER da prelistate sve UCS-e. Save opcija: para se aktuelni UCS za jedno specificirano ime.Ime ne treba da sadr i neke specijalne oznake koje se ne prihvataju sa AutoCAD-om. Enter name to save current UCS or [?]: Unesite jedno ime ili pritisnite Enter? Name: para se aktuelni UCS sa specificiranim imenom. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
?—List UCSs: Listaju se imena aktuelno definisnih UCS-a. AutoCAD obavje tenje: UCS name(s) to list <*>: Unesite ime liste ili pritisnite ENTER da prelistate sve UCS-e Da vam se izlo i UCS dialog box izaberite komandu sa UCS toolbara Slika Dialog box –a ilustruje se sa imenima paranih UCS kori tenih kordinantnih sistema Del-opcijom: Se uklanjaju specificirani UCS iz liste paranih kori enih kordinantnih sistema UCS-a. Enter UCS name(s) to delete : Unesete ime liste ili pritisnete ENTER AutoCAD bri e imenovani UCS koje vi unesete.Ako izbri ete jedno ime koje je aktuelno , AutoCAD se ponovo imenuje aktuelni UCS UNNAMED. Apply-ocijom: Se primjenjuje aktuelno UCS postavljanje za jedan specificirani viewport ili sve aktivne viewporte kad drugi viewport-i imaju jedan razli it UCS u paran na viewport-u. UCSVP sistemom variabli se determini e dali je jedan UCS paran sa jednim viewport-om. Pick viewport to apply current UCS or [All] :Specificirajte jedan viewport klikanjem unutar njega,unesi a ili pritisni ENTER Viewport: Primjenjuje se UCS za specificiran i zavr ava se komanda. UCS-a. command. Slika-lijevo ilustracija Text Window za listanje podataka o izabranim UCS-ovima All: Primjenjuje se aktuelni UCS za sve aktivne viewport-e. Slika ilustruje markiranja na dialog box-u za postavljanje UCS na sve aktivne viewport-e ?—List UCSs:Listaju se imena aktuelnih kordinantnih sistema i obezbje uje se po etak i X, Y, i Z ose za svaki parani UCS relativno za aktuelni UCS. Ako je aktuelni UCS neimenovan, to je listano kao WORLD ili UNNAMED, zavisno dali je to isto kao WCS. UCS name(s) to list <*>: Unesi ime UCS1 lista.pojavi se Text Window dialog box posle pritiska na Enter World: Postavlja se UCS kordinantni sistem za WCS. WCS kordinantni sistem je osnova za sve UCS user coordinate systems i ne mo e biti redefinisan. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
User Coordinate System UCS dialog box Ako kliknemo na ikonu Display dialog box na UCS toolbaru izlo e nam se UCS dialog box. Na dialog box-u se nalaze tri table:Named UCSs,Orthographic UCS i Settinds tabla.Na tablama se organizuju mogu e UCS opcije u tri kategorije. Named UCS tabla : Izla u se imenovani UCS u crte u.Jednom strelicom pokaziva em se indikuje aktuelni Current UCS : Izla e se ime aktuelnog UCS. Ako UCS nije paran i imenovan lista se kao UNNAMED. Set Current : Uspostavlja se odabrani kordinantni system.Kordinantni system mo ete uspostaviti dvostrukim klikanjem na njegovo ime i biranjem Set Current. Details : Izlo i se UCS Details dialog box. U box-u mo ete pregledati detalje oko odabranog kordinantnog sistema.Desnim klikanjem na imenu mo ete izabrati iz dodatnog menija Details da se pojavi dialog box.. Jedanput definisan UCS, mo ete pozvati a onda ga uspostaviti kada ga treba ponovo da koristite. Previous opcijom UCS komande mo e se povratitit do10 prethodno kori tenih kordinanantnih sistema na aktuelnoj sesiji.Ako nema du e potrebe za jedan imenovan (named) UCS,vi ga mo ete izbrisati.Dakle vi mo ete uspostaviti UCS da koincidira sa WCS Orthographic UCSs tabla: Lista se est estalo kori tenih UCS orijentacija. Current UCS : Izla e se ime aktuelnog UCS. Ako UCS nije paran i imenovan lista se kao UNNAMED. Set Current : Uspostavlja se odabrani kordinantni system.Kordinantni system mo ete uspostaviti dvostrukim klikanjem na njegovo ime i biranjem Set Current. Details : Izlo i se UCS Details dialog box. U box-u mo ete pregledati detalje oko odabranog kordinantnog sistema.Desnim klikanjem na imenu mo ete izabrati iz dodatnog menija Details da se pojavi dialog box.. Settings tabla:Postavljaju se opcije za izlaganje UCS ikone i a uriranja njenog pona anja. On :Izla e se ikona na aktivnom viewport-u. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Display at UCS origin point : Izla e se ikona na po etku aktuelnog kordinantnog sistema .Ako je opcija razmarkirana ili ako po etak kordinantnog sistema nije vidljiv na viewport-u UCS ikona je izlo ena na lijevom donjem uglu viewport-a. Apple to all active viewports : Primjenjuje se UCS postavljanje ikone za sve aktivne viewport-e na aktuelnom crte u. UCS settings-okno: Specificira se UCS pona anje kad se a urira postavljanje UCS. Save UCS with viewport : para se postavljanje kordinantnog sistema sa viewportom. Ova opcija postavlja UCSVP system variable. Ako je opcija razmarkirana viewport-om se reflektuje UCS od viewport-a koji je aktuelan. Update view to Plan when UCS is changed : Uspostavlja se plan view kad je kordinantni system na viewport-u promjenjen.Ovom se opcijom postavlja Postavljanje imena UCS-u Da se postavi jedno ime novom UCS-u prvo to e se uraditi je postavljanje UCS-a u crte u na odre eno mjesto .Postavljanje UCS mo e da se izvr i kao to je ve do sada obja njeno na vi e na ina izborom komande ili sa toolbara ili sa komandne linije. A.POSTAVLJANJE UCS-a 1.Coomand : UCS se upi e i pritisne na Enter 2.Current ucs name: *WORLD* Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : n Izaberta opcija za postavljanje UCS-a i pritisnut Enter. 3.Specify origin of new UCS or [ZAxis/3point/OBject/Face/View/X/Y/Z] <0,0,0>:Specificira se po etak kordinantnog sistema ili markira mjesto u crte u gdje se eli postaviti kordinantni po etak. • Aktivira se ponovo komanda UCS komanda • ili se izbere Display dialog komanda sa toolbara da se izlo i UCS dialog box. B. PARANJE UCS –a radi imenovanja UCS-a B.1 Aktiviranje komande sa komandne linije 1.Command:UCS Izabrata ponovo komanda 2.Current ucs name: *NO NAME* Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : s Upisana opcija Save i pritisnut Enter 3.Enter name to save current UCS or [?]: UCS1 Upi e se ime UCS-a i UCS je paran pod navedenim imenom. B2 Postavljanje imena na UCS dialog box-u Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
Da se postavi ime za novo postavljeni UCS koji je neimenovan koristi se UCS dialog box. 1. Izabere se komanda iz Toolbara
da se pojavi UCS dialog box. 2. Na UCS dialog box-u Named UCSs tabla se desno klikne Unnamed aktuelni UCS kordinantni sistem da se pojavi dodatni meni. 3. Iz dodatnog menija se izabere Rename da se reimenuje odnosno da novo ime UCS-u.U markiranom pravougaoniku se upi e novo ime . 4.Na tabli Settings markira se ako nije markirano Save UCS with Viewport 5. Izabere se OK .Ime UCS-a je postavljeno i u parano.Ilustracija lijevo UCS kordinantnog sistema sa dodatnim menijom za izbor komande Rename. Bilje ka :Svi parani UCS-i se nalaze i na Text Window Box-u. paranje UCS kordinantnog sistema Slika08.V Postavljanja UCS kordinatnog sistema sa UCS Icon-om
1.Command: Ucs Se upi e i pritisne Enter 2.Current ucs name: Sjever Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/ Del/Apply/?/World] : s se upi e i pritisne Enter 3.Enter name to save current UCS or [?]: UCS1 se upi e i pritisne Enter dase para UCS pod novim nazivom UCS1 Current ucs name: UCS1 Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : M se upi e i pritisne Enter Specify new origin point or [Zdepth]<0,0,0>:Markiraj krsti em: slika08. Kako bih lak e nacrtali ili izvr ili postavljanja nekih otvora ili sli no,kada se radi u 2D ili 3D mo e se definisati jedan UCS sistem,sa vlastitim kordinantnim po etkom (origin) i orjentacijom koja je odvojena od WCS.Mo e se kreirati toliko mnogo UCS-a koliko je potrebno , paraju i ih i pozivaju i ih onda kad su vam potrebni za pojednostavljenje crtanja va ih konstrukcija 2D i 3D objekata. Current ucs name: *TOP* Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : r se upi e i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Enter name of UCS to restore or [?]: sjever
Pomjeranje UCS-a na crte u Move opcijom Command: Ucs Current ucs name: Sjever Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] m se upi e i pritisne Enter Specify new origin point or [Zdepth]<0,0,0>:Markira ivice ili uglove tijela na koje postavljate UCS ikonu. <
Slika 09.V Ilustracija postavljanja novog UCS-a na lice tijela opcijom Face UCS komande
Slika 10. V Ilustracija postavljanja Plan View za budu a slede a dizajniranja modela Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Specificiranje ortografskih postavljanja i pravilo desne ake
Osnovna orjentacija aktuelnog UCS se postavlja relativno za World coordinate system(WCS) kordinantni po etak i orjentaciju.Sistemom variabli UCSBASE se kontrili e na kojem UCS ortografskom postavljanju je osnovano.Sa kordinantnim po etkom ili Z-dubinom ortografsko UCS postavljanje se mo e pomjerati kori tenjem komandom MOVE na komandnoj liniji. 3D (Face) Novi UCS kordiantni po etak je uzet iz prve ta ke,X osa iz prve dvije ta ke, a pozitivna strana Y ose iz prve i etverte ta ke .Z osa prati pravila primjene desne ake. World coordinate system WCS Postavlja se aktuelni (kordinantni sistem koji koristite pri crtanju) .User Coordinate system za world kordinantni sistem.WCS je fixni osnovni kordinantni sistem za sve kordinantne sisteme koje koristite i ne mo e se redefinisati.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
V Poglavlje
Rad sa kordinantnim sistemima
Kontrola smje taja i vidljivosti UCS ikone Da se izlo i UCS Icon dijalog box izabere se alternativna komanda prikazana na slede ij ilustraciji :
1.Command: _ucsicon se upi e na komandnu liniju da se pojave opcije 2.Enter an option [ON/OFF/All/Noorigin/ORigin/Properties] : Izabere se opcija P i pritisne se Enter da se pojavi UCS Icon dialog box.Sva definisanja koja se izvr e na dialog box-u se mogu izvr iti in a komandnoj liniji uno enjem opcija
Slika 11.V Izbor opcija postavljanja na komandnoj liniji i UCS Icon dialog box-u
Definisanja na UCS Icon dialog box-u Kontroli e se izlaganje osobina UCS ikone.. UCS Icon Style : Specificira se izlaganje bilo 2D ili 3D UCS ikone i njeno pojavljivanje . 2D :Izla e se 2D bez reprezentovanja Z ose. 3D :Izla e se 3D ikona. Cone: Izla u se 3D konusne strelice za X i Y ose ako je odabrana 3D UCS ikona.Ako je Cone razmarkirano 2D strelice su izlo ene. Line Width: Kontroli e se debljina linije UCS ikone ako je odabrana ikona 3D UCS.Mogu e selekcije su 1, 2, ili 3 pixels. Preview : Prethodno se izla e UCS ikona u prostoru modela. UCS Icon Size :Kontroli e se veli ina UCS ikone u procentima od veli ine viewport-a.Osnovna postavljena vrijednost 12, a validan nivo je od 5 do 95.Opazite koja veli ina UCS ikone je proporcionalno izlo ena. UCS Icon Color :Kontroli e se boja UCS ikone u prostoru modela i lejauta. Model Space Icon Color :Kontroli e se boja ikone na viewportima u prostoru modela. Layout Tab Icon Color :Kontroli e se boja ikone u prostoru lejauta. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
Rad na modifikaciji objekata.............................................................................. 1 Izbor objekata kori tenjem objekt selekcionih metoda i zahvata ..................... 2 Izbori selekcionih metoda .............................................................................. 3 Promjene osobina objekata osobinama izabranog objekta............................... 7 Brisanje objekata sa Erase komadom ............................................................ 8 Kreiranje kopija postoje ih objekata na crte u ............................................... 9 Kopiranje kori tenjem grips-a ...................................................................... 11 Paralelno kopiranje (Offseting) .................................................................... 12 Preslikavanje objekata (Mirror).................................................................... 13 Raspore ivanje objekata (arraying objects) .................................................. 15 Polarno raspore ivanje objekata................................................................... 16 Preure ivanje objekata pomjeranjem............................................................ 18 Rotacija objekata ......................................................................................... 21 Centriranje objekata Align komandom......................................................... 23 Ponovna promjena veli ina objekatu............................................................ 26 Rastezanje objekata Stretch komandom....................................................... 26 Skaliranje objekata (Scaling Objects) ........................................................... 28 Produ enje objekata do ograda-objekata (Extending objects) ....................... 29 Skra ivanje objekata (Trim Objects) ............................................................ 32 Produ enje objekata (Lenghtening Objects) ................................................. 35 Prekidanje objekata (Breking Objects) ......................................................... 36 Crtanje zako enja (Create Chamfers) ........................................................... 37 Zaobljavanje ivica objektima sa Fillet komandom........................................ 40 Kori tenje komande Explode ....................................................................... 44
Rad na modifikaciji objekata Kreiranje objekata je samo dio procesa Auto CAD crtanja.Modificiranje i preure ivanje je isto tako dio procesa koji mo e uzeti dosta vremena kao i samo crtanje objekata. Ve ina objekata se mo e preurediti kori tenjem osnovnih editing komandi.Ve ina ovih komandi su locirane na Modify meniju odnosno Modify Toolbar-u Za vi e kompleksne objekte o kojima smo u ili modificiranja se vr e specifi nim osobinama objekata.Mnoge od ovih komandi se mogu koristiti i za modeficiranje objekata u 3D prostoru. Da se najlak e pristupi komandama postavimo prvo Modify toolbarove na ekran.Kako se to radi prikazuje nam slede a ilustracija na slici 01.VI Slika 01.VI Postavljanje Modify toolbar-ova na prozor Auto CAD-a
U ovom poglavlju emo objasniti kako se radi slede e: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
VI Poglavlje • • • • • •
Rad na modifikaciji objekata
Izbor objekata kori tenjem objekt selekcionih metoda i zahvata (grips). Brisanje objekata sa crte a Kreiranje kopija postoje ih objekata Preure ivanje objekata pomjeranjem ili rotiranjem Promjena veli ine objekata sa rastezanjem (Stretch),scaliranjem,produ enjem (extend),podrezivanjem (trim),ili pove anjem du ine (length) Prekidanje objekata (Break)
Izbor objekata kori tenjem objekt selekcionih metoda i zahvata Kad se modificira jedan objekat ,mora se prvo uklju iti jedan selekcioni metod,tj jedna kolekcija objekata koji bih bili modificirani.Da se kreira jedan selekcioni skup objekata mo e se koristiti jedan od slede ih metoda. 1. Izaberete prvo komandu, a onda selekcioni skup objekata koji bi bili modificirani. 2. Prvo biranje objekata ,a onda izaberete objekat za modificiranje. 3. Izbor objekata ta kastom metodom. Control Selection Highlighting Osnovna postavka, da AutoCAD isti e objekte koje birate.Vi mo ete pove avati brzinu programa postavljanjem HIGHLIGHT system variable za 0. Vi bih ovo rijetko radili posebno na velikim crte ima.Ga enje ove selekcije ne uti e na grips odabrane objekte. Izbor komande pa onda metoda Kada izaberte edit komandu , AutoCAD vas obavje tava na komandnoj liniji da izaberete objekte ,a onda se pomjeri mi om krsti sa box-om .Mo e se tra iti da se objekti biraju na razli ite na ine: • Izbor od jednom svih objekata. • Klikanjem na praznu povr inu i povla enjem krsti a da se defini e povr ina selekcionog pravougaonika. • Uno enjem selekcione opcije. Upi e se ? i pritisne Enter da se izlo e sve selekcione opcije. • Kombinacija selekcionih metoda.Da se izabere najvi e objekata na grafi koj povr ini crte a,Izborom All svih objekata,a onda skloniti objekte koje ne eli izabrati. Uno enjem 'filter , koristi se jedan imenovani selekcioni filter. Command: move Select objects: s *Invalid selection* Expects a point or Window/Last/Crossing/BOX/ALL/Fence/WPolygon/CPolygon/Group/Add/Remov e/Multiple/P revious/Undo/AUto/SIngle Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Select objects: 1 found Select objects: Specify base point or displacement: Specify second point of displacement or : Primjer izbora komande i selekcionog metoda 1.Command: _copy Izabere se komanda 2.Select objects: s Upi e se i pritisne Enter(s- prvo slovo odselect).Na komandnoj liniji se pojave slede i odgovori.Da je selekcija invalidna id a se o ekivao izbor jedne ta ke.Me uti pored toga se pojave i druge opcije.Tj pojave se opcije selekcionih metoda od kojih jedan mo ete izabrati kao selekcioni ukucavanjem po etnih slova opcije selekcionog metoda na komandnoj liniji i pritiskom na Enter.Slijedi dalji tok izbora: 3.*Invalid selection* Expects a point or Window/Last/Crossing/BOX/ALL/Fence/WPolygon/CPolygon/Group/Add/Re move/Multiple/Previous/Undo/AUto/SIngle 4.Select objects: w se upi e i pritisne Enter (w-Window opcija izabrata) 5.Specify first corner: Specify opposite corner: 3 found Izabere se ta ka1pa zatim ta ka 2 Window selekcionog metoda sa pravougaonikom koji po inje od lijeve prema desnoj strani. 6.Select objects:Pritisne se Enter 7.Specify base point or displacement: Izbore bazna ta ka 3 8.Specify second point of displacement or :Izabere se bazna ta ka 4.Ilustracija 02.VI na desnoj strani ilustruje navedeni niz komande.Objekti su kopirani i smje teni u izabrani polo aj na crte u.
Slika 02.VI Primjer primjene Window selekcionog metoda sa Copy nizom komande
Bilje ka: Kada se objekat ili objekti markiraju sa nekim selekcionim metodom onda se oni osvjetle tj.izraze da su izabrani.Ukoliko se osvjetle objekti na koje ne eliti primjeniti navedeni niz komande onda se selekcija ponavlja ili se bira novi selekcioni metod.
Izbori selekcionih metoda U prethodnom primjeru ste mogli primjetiti da se na komandnoj liniji pojavljuju slede i selekcioni metodi: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Window/Last/Crossing/BOX/ALL/Fence/WPolygon/CPolygon/Group/Add/Re move/Multiple/P • Window se koristi za izbor objekata koji se nalaze u selekcionom pravougaoniku.Selekcioni pravougaonik se bira od lijeva na desno. • Last metodom se bira poslednji objekat pridodat na crte • Crossing metodom se biraju objekti koji se nalaze u jednoj ogradi selekcionog poligona Window.Selekcioni poligon se bira od desna na lijevo. • Box odabiraju se svi objekti unutar pravougaonika box-a ili presje eni pravougaonikom specificiranim sa dvije ta ke,Ako su ta ke pravougaonika specificirane od desna pa na lijevo oda je Box jednak Crossing-u.Na drugi na in specificiranjem s lijeva na desno, Box je ekvivalentan Window • All Izabiraju se svi objekti na crte u. • Fence Biraju se objekti koji su presje eni sa segmentima ograde (fence) linije. • WPolygon Biraju se sadr aji cjelina koji se nalaze u poligonskoj selekciji Window. • Cpolygon Biraju se objekti koji se nalaze ili presjecaju ogradu Polygon selekcije Window. • Group Biraju se svi objekti u jednoj specificiranoj grupi. • Add Pali se metod Add method:Odabrani objekti se mogu dodati selekcionom skupu kori tenjem nekih objekt selekcioih metoda.. Auto i Add su osnovni (default) metodi. • Remove Pali se metod Remove:Objekti mogu biti uklonjeni iz aktuelne selekcije kori tenjem nekih objekt selekcionih metoda.Jedna alternativa na ina je da se dr i pritisnuta SHIFT dok se biraju pojedina no objekti ili koristi Automatic opcija. • Multiple Specificiraju se multiple ta ke bez izra avanja objekata pomo u ubrzanja selekcionog procesa za kompleksne objekte. The Multiple method dakle bira dva presje na objekta ako je presje na ta ka specificirana dvaput. • Pointing Pali se pojedina ni metod,bira se prvi objekat ili skup dizajniranih objekata nastao kontinualnom primjenom komandi,na komandnoj liniji se pojavljuje obavje tenje za dalju selekciju. Selekcija individualnih objekata Na reakciju Select Objects obavje tenja,mo izabrati jedan ili vi e objekata individualno.Objekti koje izaberete se izra avaju tj vizuelno se promjene . Kori tenje krsti a Pickbox-a Birate objekte markiranjem mi om.Povr ina krsti a Pick box-a mora dodirnuti neki dio objekta.Na primjer izaberete kru nicu na njenom obimu dalje negdje od unutr njosti .Kontrolisanje veli ine Pick boxa se vr i na Options dialog box, Selection tab. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Biranje objekata blizu jedan drugom Te ko je izabrati objekte koji su zatvoreni zajedno ili le e direktno na vrhu jedan drugog .Slede i primjer prikazuje dvije linije i kru nicu koji le e u selekcionom box-u.
Vi mo ete to uraditi dr i dole CTRL i kliknete za kru nicu kroz ove objekte,jedan zatim drugi zatim tre i dok ne dobije onaj jedan koji eli da ,izbri odnosno izrazi .Pritisnite tangentu ESC da ugasi (Off) cycling. Izabrati vi e zna ne Multiple objects Na odgovor o selekciji objekta vi mo ete istovremeno odabrati mnogo objekata.Vi mo ete specificirati jedan pravougaonik u kome se nalaze svi objekti,a tada na odabrane objekte , mo specificirati jednu selekcionu granicu koja bira sve objekte kroz koje prolazi granica (fence). Specificiranje pravougaone selekcione povr ine Vi mo ete odabrati objekte specificiranjem suprotnih uglova pravougaonika da defini ete selekcionu povr inu.Posle specificiranja 1 ugla ,mo ete: • Povu i krsti od lijeva na desno da se kreira zatvorena pravougaona povr ina.Samo oni objekti koji se nalaze cijeli u zatvorenoj povr ini su izabrani. • Povla enjem krsti a od desna na lijevo kreira se jedna presjecaju a selekcija.Objekti koji su zatvoreni pravougaonikom ili se presjecaju su odabrani. Kad se biraju objekti sa window selekcijom,obi no cijeli objekti moraju biti sadr ani u selekcionom bloku. Kako god da je jedan objekat sa nekontinualnom isprekidanom linijom (dashed),samo parcijalno vidljiv na viewport-u,a svi vidljivi vektori tipa linije mogu biti zatvoreni u Window selekciju cijeli objekat je izabran. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Specifciranje nepravilnih oblika selekcione povr ine Mogu se odabrati objekti specificiranjem ta ki da defini u nepravilni oblik povr ine.Koristitite Window polygon selekciju da odaberete zatvorene objekte ili presje ene sa crossing selekcionom povr inom.
Specificiranje selekcione ograde (Fence) Na jednom kompleksnom crte u se mo e lak e koristiti selekciona ograda (fence).Jedna selekciona ograda izgleda kao jedna Polylinija i biraju se samo oni objekti kroz koje ona prolazi.Ne odabiraju se objekti zatvoreni u ogradu. Slede i obilazak stola ilustruje jednu ogradu sa izabranih nekoliko komponenti
Koristite i druge selekcione opcije Vi mo ete vidjeti sve ulazne selekcione opcije uno enjem? Na komandnoj liniji posle SELECT komande.Sve opcije su naprijed izne ene. Promjena postavljanja selekcije objekata Slika 03.VI Options ,Tab Selection Dialog box za pode avanja selekcionoh skupova
Iz Tools menu, odaberi Options. Onda izaberi Selection tab. Izvr i promjene selekcionih metoda i veli ine Pickbox-a. Uvjerite se dali je preklapanje objekata odabrano shodno redu kako su oni kreirani.Izaberite User Preferences tab, a onda Object Selection. Izaberite OK. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Slika 04.VI Dialog boxovi za promjene osobina i selekcionoh skupova
Promjene osobina objekata osobinama izabranog objekta Da promjenite osobine jednom objektu na primjer liniji mo ete izabrati osobine druge linije ili drugog objekta da promjenite osobine liniji ije osobine elite da promjenite.Jednu od alternativnih komandi birate prema lijevo prikazanoj ilustraciji Vi mo ete kopirati neke ili sve osobine jednog objekta za drugi koriste i Match Properties. Tipovi osobina koje bivaju kopirane su uklju ene ali nisu ograni ene za,boje (color),sloj (layer), linetype, linetype scale, lineweight, plot style, i thickness. Osnovno postavljanje se prihva a automatski od prvog objekta koji je izabran za druge objekte.Ako ne elite specificirati jednu osobinu ili kopirane osobine koristite Settings option da se prigu i kopiranje te osobine.Vi mo ete izabrati Settings option u bilo koje vrijeme za vrijeme komande. Da se kopiraju osobine iz jednog objekta za drugi 1. Na Standard Toolbar, kliknite Match Properties
.
2. Izaberite objekat ije osobine elite kopirati. ozna ena donja linija izabrana da se njene osobine prenesu na drugu liniju odozgo.Klikanjem na tu liniju metlicom osobine linije se promjene.(linija je imala osobine prve linije) Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
3. Ako eli kontrolisati koje osobine su transformisane ,unesi s (Settings). Na Property Settings dialog box, izbri i elemente koje ne eli kopirati (svi su upaljeni on) odaberi posle OK. 4. Odaberi objekte za koje postavljate izabrane osobine i pritisnute ENTER
Slika 05.VI Primjer promjene osobina izabranim objektima
Brisanje objekata sa Erase komadom Da se ukoni jedan ili vi e objekata sa crte a koristi se Erase komanda.Komanda se bira iz Modify menija ili toolbara ili sa komandne linije ili iz dopunskog menija koji se pojavi klikanjem na povr inu crte a posle primjenjene Erase komande.Slede a ilustracija vam prikazuje izbor jednog od na ina izbora alternativne komande. 1. Command : e se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2.Select objects: Specify opposite corner: 3 found Izabere se sa Window poligonom objekat-objekti 3.Select objects: pritisne se Enter da se zavr i komanda.Ilustracija Slika 06.VI Slika 06.VI Ilustracija primjene niza erase komande
Vi mo ete skloniti objekte sa crte a kori tenjem nekoliko metoda uklju uju i • Erase komande • Isjecanje za Clipboard • Pritiskom na Delete tangentu Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
ERASE radi sa svim selekcionim metodima. Window/Last/Crossing/BOX/ALL/Fence/WPolygon/CPolygon/Group/Add/Remov e/Multiple/Previous/Undo/AUto/SIngle Vi mo ete povratiti izbrisan objekat koriste i UNDO na toolbar-u (U) na komandnoj liniji. OOPS komandom se ponovo uspostavljaju svi objekti izbrisani prethodnim komandama ERASE, BLOCK, iliWBLOCK. • Da se uklone ta kasti znaci koristi se komanda REDRAW. • Da se sklone ne kori teni imenovani objekti , block definitions, dimension styles, layers, linetypes, ili text styles, koristitite PURGE komadu. Da izbri ete sve objekte sa crte a vi mo ete koristiti slede i niz komandi za brisanje svih objekata.Selekcioni metod ALL. 1.Coomand :ERASE:Upi e se i pritisne Enter 2.Select objects: all ako elite sve objekte izbrisati unesete All i pritisnete Enter 665 found 6 were not in current space. 3.Select objects: Pritisne se Enter da se izbri e svi objekti
Kreiranje kopija postoje ih objekata na crte u Da se kreiraju kopije jednog ili vi e objekata na crte u koristi se komanda Copy.Jednu od alternativnu komandi mo ete izabrati prema dole prikazanoj ilustraciji.Komanda se mo e izabrati ako se desno klikne na povr inu crte a posle primjenjene Copy komande da se pojavi dodatni meni iz kojeg se izabere Copy. 1. Command : Copy se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat za kopiranje 3.Select objects: Pritisne se Enterda se pojave opcije 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]: Izabere se bazna ta ka (centaur primjeru) ili se izabere opcija i upi e M na komandnu liniju da se pojavi vi estruko kopiranje objekata. 5.Specify second point of displacement or : 30 Upi e se vrijednost odredi ta od bazne ta ke do lokacije ako se polarno vodi ili se markira neka druga pozicija u crte u.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Slika 07.VI Dupliranje objekta na crte u primjenom navedenog niza Copy komande
Command: _copy Izabrabrna komanda prema slici Multipliciranje objekta ili objekata na crte u 1.Command: _copy Izabrana komanda 2.Select objects: Specify opposite corner: 4 found Izabrani objekti Window selekcionim metodom 3.Select objects:Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]: m upi e se opcija i pritisne Enter 5.Specify base point: Specificira se bazna ta ka kopiranja objekata Specify second point of displacement or : 50 Specificira se onoliki broj lokacija koji je potreban za dizajn.Ilustracija navedenog niza komande prikazan je na slici08.VI.
Slika 08.VII Ilustracija crtanja kopija objekata Multiple opcije nizom Copy komande
Bilje ka:Prije izbora objekta na crte u vi ste mogli odabrati selekcioni skup kako je ve ranije u ovom poglavlju obja njeno Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Kopiranje kori tenjem grips-a Da se upali (on) grips Iz Tools menu, odaberi Options. Na Options dialog box, Selection tab, odaberi Enable Grips. Izaberi OK.
Slika 09.VI Kopiranje kru nice primjenom Grips Stretch niza komandi
1.Command: Iz Edit menu izaberi Select All ili pritisni CTRL+A da se pojavi grips 2.Klikni na jedan Grips da se pojave slede e opcije: ..** STRETCH ** 3.Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]: c-opcija copy se izabere i pritisne Enter ** STRETCH (multiple) ** 4.Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]: 10 upi i za paralelno kopiranje i pritisni Enter 5.** STRETCH (multiple) ** Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]: *Cancel*Pritisni Esc tangentu da se zavr i komanda
Slika 10.VI Istezanje ivica poligona primjenom Grips Stretch komandi
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Slika 11.VI Vi estruko kopiranje kru nica sa primjenom: grips,stretch i Copy metoda
Slika 12.VI Kopiranje kru nica i elipsa sa nejednakim intervalima grips,stretch i copy
Paralelno kopiranje (Offseting) Da se nacrtaju kopirane paralelne linije ,koncentri ni krugovi ,poligoni i krive linije koristi se Offset komanda komandu birate iz Modify menija ili toolbar-a kojega postavite na ekran.Slede a ilustracija vam poma e izboru jednog od mogu ih izbora komande. 1.Command: _offset izabrana komanda sa ilustracije lijevo 2.Specify offset distance or [Through] <1.0000>: 15 Upi e se vrijenost distance i pritisne Enter 3.Select object to offset or :Izabere se objekti za offset 4.Specify point on side to offset:Bira se ta ku smjera izvr avanja kopiranja 5.Ta ke komande 2 i 3 se nastavljaju sve dok se ne kompletira dole ilustrovan crte .
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
Slika12.VII Primjer primjene Offset komande sa specificiranom distancom
Da se izvr i paralelno kopiranje kroz jednu ta ku 1. Izabere se jedna alternativna komanda 2. Unesite t (Through)-opciju. 3. Odaberite objekat za offset. 4. Specificiraj ili markiraj ta ku kroz koju e pro i paralelno kopiranje. 5. Odaberi drugi objekat ili pritisni ENTER da se zavr i komanda
Slika 13.VI Ilustracija primjena Offset t (Through) opcije za crtanjeg pravougaonika
Offsettingom se kreira novi objekat iji je oblik paralelan obliku izabranog objekta.Mo ete primjenjivati offset za :Lines,lukove (Arcs),kru nice (Circles),Elipse i elipti ne lukove,2D polylinije,konstrukcione (Xlines),Zrake (Rays) i Splines .
Preslikavanje objekata (Mirror) Preslikavanjem se crta preslikana slika objekata.Komanda je uspje na za crtanje simetri nih objekata zato to se brzo nacrta jedna polovina dizajna a druga polovina se preslika sa Mirror komandom.Objekti se mogu preobratiti oko ose nazvate linija preslikavanja umjesto crtanja cjelog crte a.Da se formira privremana linija preslikavanja specificiraju se dvije privremene ta ke . Kada vr ite preslikavanje mo ete izabrati bilo da se zadr ava objekat ili da se izbri e.Komandu Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
birate iz Modify menija ili toolbara kao to je na lijevoj ilustraciji pokazano ili sa komandne linije. 1.Command . mirror se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select objects: Specify opposite corner: 13 found, 13 total Izabere se neke selekcioni metod Crosing window.Lijevo na prilo enoj ilustraciji 3.Select objects:Pritisne se Enter 4.Specify first point of mirror line: Izabere se ta ka 1. 5.Specify second point of mirror line:Izabere se ta ka 2. 6.Delete source objects? [Yes/No] :Pritisne se Enter da se prihvati opcija zadr avanja orginala.Deno ilustracija pokazuje rezultat navedenog niza komande.
Slika 14 . VI Ilustracija preslikavanja objekata sa nizom mirror komande
Dve specificirane ta ke postaju krajnje ta ke linije oko koje se izabrani objekat reflektuje.U 3D prostoru ova linija je orjentisana sa ravnom preslikavanja normalnom na XY ravni UCS kordinantnog po etka koji sadr i liniju preslikavanja. Bri u li se izvorni objekti (source objects)? [Yes/No] : Enter y ili n, ili pritisni ENTER Yes Smje ta se reflektovana slika na cret a bri u se orginalni objekti. No Smje ta se reflektovana slika na crte i zadr avaju se orginali objekata.
Rukovanje preslikavanjem osobinama tekst objekata se vr i kori tenjem MIRRTEXT system variable. Osnovno postavljanje MIRRTEXT je 1 (on), koje je uzrokuje jedan text objekat pri preslikavanju u ogledalu sli no sa nekim drugim objektima.Kad je MIRRTEXT off (0), tekst nije preslikan. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
1.Command: _mirror izabrana komanda
Slika15. VII Crte nacrtan primjenom Mirror komande
2.Select objects: Specify opposite corner: 5 found .Crossing window selekcija 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify first point of mirror line: Specify second point of mirror line:ta 1 ta 2 5.Delete source objects? [Yes/No] : Y – se upi e da se samo preslikju objekti na drugu stranu linije preslikavanja i pritisne Enter Hatch boundary associativity removed.
Raspore ivanje objekata (arraying objects) Da se nacrtaju vi estruke kopije jednog objekta u ablonu koristi se array komanda.Komandom se crtaju kopije objekata u jednom pravougaonom ili polarnom rasporedu kopija objekata.Za pravougaoni raspored se kontroli e broj redova i kolona ,kao i rastojanje izme u njih.Za polarni raspored se kontroli e broj kopija objekata i dali se kopije rotiraju.Array komandom se mnogo br e i pravilnije raspore uju objekti nego kopiranjem. Komandu birate kako je prikazano na ilustraciji lijevo ili sa komandne linije. 1.Command : array se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Array dialog box na kome se vr u pode avanja na tablama dialog ox-a za Rectangular Array i Polar Array. Da se nacrta jedan pravougaoni raspored objekata. 1. Iz napred navedene slike odaberite jednu komandu,Array. 2. Na Array dialog box, odaberite Rectangular Array. 3. Izaberi Select Objects. Array dialog box se zatvara a AutoCAD obavje tava za izbor objekta Slika 16.VI ARRAY Dialog box za pravogaono i polarno raspore ivanje objekata
4. Odaberete objekte da se rasporede i pritisnete ENTER. 5. U redu Rows i box Columns ,unesite broj Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
redova i kolona u rasporedu. 6. Specificirajte rastojanja izme u objekata u redu i koloni (offsets),kori tenjem jednog od slede ih metoda: • U boxovima Row Offset i Column Offset , unesite rastojanja izme u redova i kolona.Dodavanjem jednog plus (+) ili minus znaka (-) odre uje se direkcija. • Klikni na strelicu dugme za obadva (Offsets) da koristi mi om odre ivanje specificiranja uglova dijagonala jedne elije u rasporedu. elija je determisana horizontalnim i vertikalnim rastojanjem izme u reda i kolone. Klikni Pick Row Offset ili Pick Column Offset strelice da koristite mi za specificiranje horizontalnog rastojanja.
Slika 16.VII Pravougaoni raspored kopiranja objekta po podacima sa ARRAY Dialog box-a
Primjerom se izlo i skica rezultata na box-u. 7. Da se promjeni ugao rotacije rasporeda ,unesite novi slede i ugao Angle of Array. 8. Osnovni ugao direkcije je postavljen za 0 mo e biti promjenjen komandom UNITS i postavljanjem nove vrijednosti 9. Odaberi OK da se nacrta raspored.
Polarno raspore ivanje objekata Da se kreira polarni raspored objekata 1. Izaberite komandu Array. 2. Na Array dialog box, odaberi Polar Array. 3. Slede e Center Point, da se uradi jedno od slede eg: Slika 17.VII Dialog box za polarni raspored kopiranih objekata • Unesi X i Y vrijednost za
•
center point polarnog rasporeda. Klikni strelicu Pick Center Point dugme. Array dialog
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
box se zatvori a AutoCAD tra i od vas izbor objekta.Koristite mi da specificirate centar za polarni raspored. 4. Odaberi Select Objects. Array dialog box se zatvori a AutoCAD vas obavje tava za selekciju objekta. 5. Odaberite objekte za raspore ivanje. 6. Na Method box, odaberite jedan od slede ih metoda: • Total Number of Items & Angle to Fill • Total Number of Items & Angle Between Items • Angle to Fill & Angle Between Items 7. Unesi broj artikala (items) uklu uju i orginal objekat,ako je mogu e. 8. koristite jedan od slede ih metoda: • Unesite ugao za ispunjavanje i ugao izme u objekata,ako je mogu e. Angle to Fill specificira rastojanje za ispunjavanje oko obima rasporeda. Angle between Items specificira rastojanje izme u svakog objekta. • Klikni Pick Angle to Fill dugme i dugme strelicu Pick Angle Between Items a onda koristi mi za specificiranje ugla za ispunjenje i ugla izme u objekata (items). Primjer se izlo i na box rezultatu. 9. Vi mo ete postaviti neku od slede ih opcija: • Da rotirate objekte po to su raspore eni ,odaberite Rotate Items As Copied. Primjer povr ine se izlo i na box rezultatu. • Da specificirate baznu ta ku X,Y odaberite , More, o isti Set to Object's Default opciju i unesi vrijednost u boksove X i Y ili klikni strelicu Pick Base Point dugmeta i koristi mi za specificiranje ta ke. 10. Odaberi OK da se nacrta raspored.
Slika 17.VI Ilustracija polarnog rasporeda pode enog sa dialog box-om kopiranja objekata
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Slika 18.VI Ilustracija polarnog raspore ivanja objekata polar opcijom array niza komande
Preure ivanje objekata pomjeranjem Da se preurede objekti njihovim pomjernjem koristi se komanda Move.Kada pomjerate jedan objekat ili vi e objekta vi birate baznu ta ku sa kojom ete posle locirati objekat u neku odredi nu ta ku.U zavisnosti od potreba va eg dizajna i smje taja izabranog objekta vi ete izabrati baznu ta ku pomjeranja koja najbolje odgovara za potrebe dizajna.Komandu za pomjeranje objakata ili objekta birate iz Modify menija ili toolbara ,ili iz dopunskog menija koji se pojavi desnim klikanjem na grafi koj povr ini crte a posle prethodno primjenjene Move komande .Komandu mo ete izabrati i sa komandne linije kako slijedi : 1.Command : Move se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects: Izaberu se objekti za pomjeranje sa odre enim selekcionim metodom(Window ili dr.) Specify opposite corner: 4 found –broj izabranih objekata se nalazi u selekcionom izboru u obavijesti na komandnoj liniji. 3.Select objects:Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement: Izabere se bazna ta ka1 5.Specify second point of displacement or : 200 Upi e se vrijednost pomjeranja za odredi nu ta ku 2 pri polarnom vo enju i pritisne Enter ili se izvr i izbor odredi ne ta ke.Slika 19.VI ilustruje niz komande. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Slika 19. VI Ilustracija premje tanja objekata nnavedenim nizom Move komande
Slika 20.VI Ilustracija izbora baznih i odredi nih ta aka za Move i Copy nizove komandi
Dvije ta ke koje specificirate defini u vektor premje tanja kojim se indikuje kako daleko odabrani objekat treba da bude pomjeren i u kojoj direkciji.Ako upi ete neku vrijednost za pomjeranje objekta kod specificiranja druge ta ke pri upaljenom polarnom vo enju u nekom pravcu i pritisnete Enter objekat se pomjeri za upisno rastojanje za odredi nu ta ku. Pomjeranje i kopiranje objekata kori tenjem relativnog rastojanja 1.Command: Izaberata komanda 2.Select objects: 1 found Odabrat objekat2 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement: 50,0 Upi u se relativne kordinate i pritisne Enter 5. Specify second point of displacement or : pritisne se Enter da se objekat pomjeri du X ose za du inu 50.Slika 21.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Slika 21.VI Ilustracija primjene nizova Copy i Move komande za kopiranje i pomjeranje
1.Command: Izabrata komanda 2.Select objects: 1 found Izabrat objekat1 3.Select objects: pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]:20,45 Upi u se relativne kordinate i pritisne Enter. 5.Specify second point of displacement or :Pritisne se Enter da objekat smjesti na rastojanju 20 u X osi i 45 u Y osi prema slici 21.Druga kopija ura ena samo sa kopiranjem du X ose Bilo koji objekti sa makar jednim vertex-om ili krajnjom ta kom uklju eni u crossing selekciju se iste u.Neki objekti koji su kompletni u pravougaoniku crossing selekcije se pomjeraju bez istezanja. Vi mo ete pomjeriti objekte bez mijenjanja njihove orjentaacije i veli ine.Kori tenjem kordinata i object snaps, vi mo ete precizno pomjeriti objekte.Vi mo ete rekalkulisati objekte mijenjanjem kordinantnih vrijednosti na Properties window dialog box-u. U ovom primjeru vi pomjerate reprezentovani prozor blokom.posle izbora Move, odaberete objekat koji bih se pomjerio (1). Specificirate baznu ta ku za pomjeranje (2) slede u sa displacement (3). Objekat se pomjeri iz ta ke 2 za ta ku 3.Vidi ilustraciju. Vi tako e mo ete pomjeriti objekat kori tenjem relativne distance uno enjem kordinantnih vrijednosti prve ta ke i pritiskanjem ENTER-a za drugu ta ku pomjeranja .Ovim se instrui e AutoCAD da koristi kordinantne vrijednosti kao relativne za pomjeranje prije nego bazne ta ke.Objekti koji su izabrani pomjereni su za novu lokaciju odre enu relativnim kordinantnim vrijednostima koje ste unijeli.Ne uklju ujte znak @ kao to bih bilo normalno za relativne kordinate zato to su relativne kordinate o ekivane. Vi tako e mo ete koristiti komandu STRETCH ako sve njegove krajnje ta ke le e cijele u selekciji window. Paljenjem Ortho on na ina ili Polar Tracking Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
21
poma e pomjeranju objekata za specificiranu du inu ili ugao.
Slika 22.VI Ilustracija primjene niza Stretch komande za pomjeranje objekta-desno na slici
1.Command : STRETCH se upi e i pritisne Enter 2.Select objects to stretch by crossing-window or crossing-polygon... 3.Select objects: Specify opposite corner: 3 found Izabrani objekti vidi ilustraciju. 4.Select objects: Pritisne se Enter 5.Specify base point or displacement: Izabere se ta ka i pravac pomjeranja. 6.Specify second point of displacement or : 50 Upi e se vrijednost pomjeranja i pritisne Enter.Objekat se pomjeri slika22.VI.
Rotacija objekata Da se rotira jedan objekat koristi se komanda Rotate.Sa primjenom niza komande objekti se rotiraju oko specificirane ta ke .Da se determini e ugao rotacije njegovu vrijednost upisujete ili specificirate drugu ta ku.Upisivanjem pozitivne vrijednosti ugla u obrnutom smjeru kazaljke na satu i obrnuto ako se upisuje negativna vrijenost ugla a u zavisnosti je sa kontrolnim postavljanjem direkcije na Drawing Units dialog box-u. Ravan rotacije i direkcije od nula stepeni zavisna je od orjentacije UCS-a. Komandu birate prema prikazanoj ilustraciji iz Modifay menija ili toolbara ili desnim klikanjem posle prethodno primjenjene Rotate komande iz dodatnog menija koji se pojavi .Na komandnoj liniji: 1.Command: Rotate se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Current positive angle in UCS: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 3.Select objects: Specify opposite corner: 10 found Izabrani objekti sa Crossing window poligonom 4.Select objects: Pritisne se Enter da se pojavi. 5.Specify base point: Izabere se centar rotacije. 6.Specify rotation angle or [Reference]: a Izabrata opcija i pritisnut Enter Requires valid numeric angle, second point, or option keyword. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
7.Specify rotation angle or [Reference]: 45 Upi e se ugao i pritisne Enter.Ilustracija na slici 23.VI prikazuje navedeni niz komande.
Slika 23.VI Ilustracija rotiranja objekta primjenom niza Rotate komande
Vi na dva na ina mo ete izvr iti rotaciju 1. Na in na koji ste nacrtali navedeni objekat uno enjem vrijednosti ugla i pritiskom na Enter 2. Drugi na in je kada ste izabrali baznu ta ku,povla ite objekat oko bazne ta ke i specificirajte drugu ta ku.Upalite Ortho i polar Tracking ili koristite Object Snap .Ovaj metod je uspje an i esto se mo e primjenjivati.Slede a slika to ilustruje. U ovom primjeru vi rotirate ravan pogled ku e biranjem objekta 1,specificiranjem bazne ta ke 2 i specificiranjem jednog ugla rotacije povla enjem za ta ku 3.
Slika 24.VI Ilustracija primjene napred navedenog niza Rotate komande
Da rotirate objekat kori tenjem reference ugla: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
23
izaberite komandu na prethodni na in Odaberite objekat za rotaciju (1). Specificirajte baznu ta ku za rotaciju. Unesite r (Reference). Sada defini ite reference i novi ugao biranjem objekata koje poravnjajete . Unesite int (Intersection object snap), i odaberite presje nu ta ku (2) da po ne definisanje referentnog ugla. Unesite end (Endpoint object snap),i odaberite krajnju ta ku objekta kojeg rotirate (3) da kompletirate definisanje referentnog ugla. Unesite end ponovo, i odaberite krajnju ta ku objekta kojeg poravnjajete (4).
1.Command: _rotate Izabere se komanda Current positive angle in UCS: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat 3-Select objects: pritisne se Enter 4.Specify base point: Izabere se bazna ta ka 5.Specify rotation angle or [Reference]: r Upi e se opcija i pritisne Enter 6.Specify the reference angle <0>: 30 Specificira se reference ugao 7.Specify the new angle: 90 Specificira se novi ugao i objekat je posle pritiska na Enter rotiran.
Centriranje objekata Align komandom Align komandom se mo e pomjerati ,rotirati ili nakositi jedan objekat tako to se pode ava za drugi objekat. Komandu birate iz Modify menija kao to je prikazano lijevo na ilustraciji ili sa komandne linije: 1.Command : Align se upi e i pritisne Enter da se pojavi 2.Select objects: 1 found Izabran lijevi objekat na ilustraciji za pode avanje 3.Select objects: Izabere se dodatni objekat ili se prisne Enter 4.Specify first source point:Izabere se ta ka 1s 5.Specify first destination point: Izabere se ta ka 1d 6.Specify second source point: izabere se ta ka 2s 7.Specify second destination point: Izabere se ta ka 2d Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
24
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
8.Specify third source point or : Pritisne se Enter 9.Scale objects based on alignment points? [Yes/No] :Izabere se opcija ili pritisne Enter.Rezltat navedenog niza komande prikazuje desno slika na ilustraciji 25.VI.
Slika 25 . VI Ilustracija primjenjenog niza Align komande za centriranje objekata
Na slede em primjeru pode ava se dio ventila kori tenjem Window selekcije za izbor objekta za centriranje .Koristite krajnju ta ku Endpoint object snap da se centrira komad precizno. Slede a ulustracija prikazuje kako se vr i pode avanje veli ina objekta izborom istih nizova komandi kao to je prikazano u prethodnom primjeru uz primjenu opcije Yes. Koja zna i da se veli ine izvori nih i odredi nih ta aka podese kao se specificiraju odnosno markiraju.Za ta no markiranje kori teni Endpiont Object snap.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
25
.
Slika 26.VII Dva primjera primjena Align opcije Yes komande sa dva para ta aka
Kori tenje jednog para izvori ne i odredi ne ta ke 1. Command : align Izabrana komanda 2.Select objects: 1 found Izabran objekt 3.Select objects: Izabere se dopunski objekt ili se pritisne Enter 4.Specify first source point: izabere se izvorna ta ka 1s. 5.Specify first destination point:Izabere se odredi na ta ka 2d 6.Specify second source point: Pritisne se Enter .Izabrani objekt je pomjeren i centriran prema izboru odredi ta.
Slika 27.VII Ilistracija primjenae niza Align komande sa jednim parom ta aka
Bilje ka: Vi mo ete primjetiti da se sa izborom dva para ta aki izabrani objekti ili objekat i pemje taju i rotiraju za centriranje sa mogu nosti pode avanja veli ine Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
26
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
objekta izborom opcija Yes ili No.Kod jednog para izvorne i odredi ne ta ke objekat se samo premje ta u odredi nu ta ku.Slede a ilustracija prikazuje primjer centriranja jednog bloka prozora sa njgovim ubacivanjem u zid objekta sa dva para ta aka i pode avanjima izborom opcija Yes i NO.
Slika 28.VI Varijante primjene Align komande sa dva para ta aka
Ponovna promjena veli ina objekatu Veli ina objekata se mijenja komandama: Stretch,Scale,Extend,Trim ,Lengthen i Break Da se rastegne objekat koristi se komanda Stretch.
Rastezanje objekata Stretch komandom AutoCAD raste e:lukove (arcs), elliptical arcs, lines, polyline segments, 2D solids, rays, traces, and splines koje presjeca selekcija pravougaonika sa uglovim 1 i 2 na napred prikazanoj slici.Rastezanjem (STRETCH) se pomjera krajnja ta ka koja le i unutra pravougaonika ,ostavljaju i na taj na in spoljni dio nepromjenjen. STRETCH se ne mogu modificirati 3D tijela,debljine polylinija,tangente ili krive napujene informacijama Komandu birate prema lijevo prikazanoj ilustraciji . 1. Coomand : Stretch Se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2.Select objects to stretch by crossing-window or crossing-polygon... Na obavijesti posle startovanja komande stoji za izbor slekcionog metoda koristi Crossing-window ili Crossing-Polygon.To zna i da se pravouagaonik povla i sa specificiranjem odnosno izborom prvog ugla iznad objekta sa gornjom ugaonom ta kom prema lijevo za izbor donje lijeve ugaone Ta ke. 3.Select objects: Specify opposite corner: 4 found izaberu se objekti prema opisu. 4.Select objects:Pritisne se Enter 5.Specify base point or displacement: Specificira se ta ka (3) ili se pritisne Enter. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
27
6.Specify second point of displacement or : 60 se upi e i pritisne Enter ili se specificira ta ka (4) ili se pritisne Enter.Ilustracija 29.VI.
Slika 29.VI Ilustracija rastezanja objekata primjenom niza Stretch komande
Bilje ka :Na ilustraciji 22.VI prikazano je kako jedan objekat koji se izabire Crossing poligonom se mo e premje tati tj pomjerati u ejlenom pravcu . AutoCAD pomjera cjeline objekata u prozoru kod kojih je primjenjena komanda MOVE. Ako unesete jednu drugu ta ku objekti su rastegnuti vektor rastojanjem iz bazne ta ke do druge ta ke .Ako pritisnete Enter na drugoj ta ci (Second Point) od odgovora na razmje tanje (Displacement prompt) ,Stretch tretira prvu ta ku kao X,Y premje tene vrijednosti
. Slika 30. VI Ilustracija rastezanja slo enijeg objekta Stretch nizom komande Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
28
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Skaliranje objekata (Scaling Objects) Skaliranjem objekti se rade ve i ili u i ali se ne prepravjaju njihove osobine.Skaliranje mo e da se izvr i specificiranjem bazne ta ke i du ine koja je kori tena kao faktor skale osnovan na aktuelnim jedinicama crte a ili sa upisivanjem faktora skale.Mo e se specificirati aktuelna du ina i jedna nova du ina za objekat.Skaliranjem se mijenjaju veli ine svih dimenzija izabranog objekta.Jedan faktor skale ve i od 1 pove ava objekat.Faktor skale manji od jedan skuplja objekat.To je ustvari uve anje ili smanjenje objekta proporcionalno X,Y i Z direkcijama. Da se izabere komanda mo e se koristiti ilustracija lijevo. Dodatni meni se pojavljuje posle prethodno primjenjene komande desnim klikanjem na grafi ku povr inu iz kojeg birate komandu. Sa komandne linije se komanda aktivira: 1. Command : Scale se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: 2.Select objects: 1 found Markira se objekat za skaliranje nekim od selekcionih metoda. 3.Select objects: pritisne se Enter da se pojavi: 4.Specify base point: Izabere se bazna ta ka.( midpoint) 5.Specify scale factor or [Reference]: 2 Upi e se fakto skale i pritisne se Enter ili se izabere R opcija i pritisne Enter.Za upisanu opciju ilustracija slici 31.VI.
Slika 31 .VI Ilustracija primjene navedenog niza Scale komande sa opcijom faktora skale
Bazna ta ka koju specificirate indentifikuje ta ku koja ostaje na istoj lokaciji kao odabrani objekat promjenjene veli ine (i prema tome se pomjeri iz stacionarne bazne ta ke ).Povla ite krsti da se napravi slika ve a ili u a Skaliranje objekata reference opcijom 1.Command: scale se upi e i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found izabere se objekat 3.Select objects: Izabere se i drugi objekat ili se pritisne Enter da se pojavi: 4.Specify base point:Specificira se ili se markirana bazna ta ka 5.Specify scale factor or [Reference]: r Upi e se opcija i pritisne Enter 6.Specify reference length <1>: 20 Specificira se du ina reference. 7.Specify new length: 10 Specificira se nova du ina i pritisne Enter.Ilustracija na slici 32.VI. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
29
Slika 32.VI Opcijom R-reference une enoj na komandnoj liniji dobijena slika
Skaliranjem se mijenja veli ina i sve dimenzije odabranog objekta.
Sa faktorom scale manjim od jedan dobija se umanjena slika i obrnuto uve ana slika sa ve im od 1. Bilje ka:Vi mo ete istovremeno izabrati 1 ili vi e objekata da im promjenite veli ine sa odre enim faktorom skale koji izaberete.
Produ enje objekata do ograda-objekata (Extending objects) Vi mo ete skratiti ili produ iti objekte pri susretu sa stranicama drugih objekata.Ovim na inom mo ete nacrtati jedan objekat ,kao jednu liniju i posle je podesiti egzktno izme u drugih objekata. Objekti koji se biraju da se presjecaju svojim ivicama ili ogra uju objekte koji se skra iju ili produ uju se ne odstranjuju iz crte a.Vi mo ete izdu iti ili skratiti objekat za projektovanu ivicu ili za jednu presje nu extrapolaciju,tj gdje bih se objekat presjekao ako bih bio izdu en.Ako ne uradite specificiranje ograde i pritisnete ENTER na obavijest Select Objects , svi objekti postaju potencijalna ograda. Ovo se naziva zahtjevana selekcija. Da se produ e objekti do susreta sa drugim objektom koristi se Extend komanda koja se mo e izabrati kako je na slede oj ilustraciji pokazano. Na komandnoj liniji se : 1.Command : extend se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Select boundary edges... da se odabere ograda za ivice,izabere se ograda markiranjem jednog ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom . 3.Select objects: Odabere se jedan ili vi e objekata i pritisne Enter ili se pritisne Enter da se odaberu svi objekti(implicitna selekcija)
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
30
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
4.Select object to extend or shift-select to trim or [Project/Edge/Undo]: O odabere se jedan objekat za susret sa ogradom ili se dr i dole pritisnut SHIFT i odabere jedan objekat za podkresavanje ili se upi e jedna opcija. • Project opcija: Specificira se metod,AutoCAD ga koristi kod produ enja objekata. Enter a projection option [None/Ucs/View] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. a. None opcija : Ne specificira se projekcija. AutoCAD-om se se produ e samo objekti koji se presjecaju sa ivicama ograde u 3D prostoru . b. UCS opcija : Specificira se projekcija na XY ravan aktuelnog kordinantnog sistema UCS-a. AutoCAD-om se produ avaju objekti koji se ne presjecaju sa objektima ograda u 3D prostoru. c. View opcija : Specificira se projekcija du aktuelne pogledne direkcije. • Edge opcija : Produ uje se objekat za drugu objektovu implicitnu ivicu ili samo za jedan objekat koji se u stvarnosti presjeca u 3D prostoru. Enter an implied edge extension mode [Extend/No extend] : Upisuje se jedna opcija ili pritisne Enter. a. Extend opcija : Produ uje se ograda objekta du njegove prirodne staze kojom se presjeca drugi objekat ili njegova implicitna ivica u 3D prostoru. b. No Extend opcija : Specificiraju se koji objekat da se produ i do objekt ograde koja se u stvarnosti presjeca sa njim u 3D prostoru. Produ enje linija do ograda 1.Command: _extend Izabrana komanda Current settings: Projection=UCS, Edge=Extend Select boundary edges ... 2.Select objects: 2 found Odabrne granice pravugaonik i linija za granicu lijevo na na ilustraciji istaknute. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select object to extend or shift-select to trim or [Project/Edge/Undo]:Izaberu se linije 1,2,3,4,5,6 za susret produ enja sa ogradama a linije 1 i 7 se izaberu sa pritisnutom Shift tangentom za podkresavanje psosle zavr enog produ enja i skra enja pritisne se Enter.Ilustracija na slici 33.VI lijevo je rezultat navedenog niza komande.
Slika 33.VII Ilustracija produ enja i skra enja linija nizom Extend komande Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
31
Da odaberete geometriju u blokovima koji se ogra uje ,vi mo ete koristiti :Pojedina no (single),ukr anja (crossing), ograde (fence), ili implicitna ograda (implied boundaries).
Slika 34.VI Ilustracija produ enja objekata nizovima Extend komande sa izborom ograda
Za ogradu se mogu izabrati objekti koji defini u ivice ograda do kojih elite produ iti objekte .Validne ograde su objekti koji uklju uju 2D i 3D polylines, lukove (arcs), blocks, circles, ellipses, layout viewports, lines, rays, regions, splines, text, and xlines. Object does not intersect an edge.Informacija na komandnoj liniji vas obavje tava da ne mo ete vr iti Trim i Extend komandu,sa odabranom ogradom.
Vi mo ete produ avati objekte bez napu tanja TRIM komande.Pritisnute tangentu SHIFT i odaberite objekte za produ avanje. 1.Command: _extend Izabrata komanda Current settings: Projection=UCS, Edge=Extend 2.Select objects: 1found, 1 total Izabrta spoljnja ograda pravougaonik
Slika 35.VI Kori tenjem ograde Fence simultano se odjednom produ i nekoliko objekata
3.Select objects :Pritisne se Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
32
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
4.Select object to extend or shift-select to trim or [Project/Edge/Undo]: f- Upi e se po etno slovo opcije(Fence) selekcionog metoda i pritisne Enter 5.First fence point: izabere se ta ka A 6.Specify endpoint of line or [Undo]:Izbere se ta ka B 7.Specify endpoint of line or [Undo]:Izabere se ta ka C 8.Specify endpoint of line or [Undo]: pritisne se Enter 9.Select object to extend or shift-select to trim or [Project/Edge/Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda. Ilustracija navedenog niza komande slika 35.VI.
Skra ivanje objekata (Trim Objects) Vi mo ete skra ivati objekte kao to su njihovi krajevi na graicama ograda definisanim ivicama drugih objekata.Presje ne stranice (Cutting edges) mogu biti linije,lukovi,kru nice,elipse,polylinije,splinije,konstrukcione linije,regioni blokovi i zraci.Tako e mogu biti layout-i viewport-a na Paper space. Odabirate jednu od alternativnih komandu prema slici:
1.Command: _trim Izabrata komanda Current settings: Projection=UCS, Edge=Extend 2.Select cutting edges ... Select objects: Specify opposite corner: 2 found Izabrat selekcioni metod Crossing Poligon 1 i 2 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]:Izabira se objekat za podkresavanje Ta 3 5.Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]:Ta 4 6.Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]: pritisne se Enter da se zavr i komanda Ilustracija 36.VI prikazuje navedeni niz komande.
Slika 36.VI Ilustracija niza napred navedne Trim komande- dobijen desno crte Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
33
Slika 37. VI Ilustracija primjena TRIM komandi za prikazani crte
U ovom primjeru vi bri ete razdvajanje zidova posatavljanjem veze izme u njih. Jedan mo e biti ivica za skra ivanje tj kori tena da objekti mogu biti skr eni(trimed). Za primjer na ilustraciji sijalice,kru nica je ivica presje na ivica za konstrukcione linije iako biva skra ena.
Kad se skra uje nekoliko objekata sa razli itim selekcionim metodima,mo e pomo i da izaberete aktuelnu presje nu ivicu a objekt skratite.Na primjer presje ne ivice su izabrane kori tenjem crossing selekcije.
slede i primjer koristi se fence selection method da se odabere serija objekata za
skra ivanje. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
34
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Vi mo ete skratiti objekte za njihovo najbli e presjeci te sa drugim objektima.Umjesto izbora ivica za presjecanje,pritsnete Enter.Onda kada odaberete objekte za skra ivanje , AutoCAD-om se automatski biraju najbli i objekti na crte u kojim se isjecaju ivice.U ovom primjeru zidovi su skra eni kako je na samoj slici.
Slika 38.VI Ilustracija primjera skra ivanja objekata primjenom Trim komande
Kori tenje Fence selekcionog metoda sa Trim komandom Da bi se smanjilo vrijeme modificiranja objekata korisno je kombinovati selekcione metode da se izvr i podkresavanje ili produ avanje objekata.Pored opcija koje se navedene u samom nizu komande Select object to trim or shift-select to extend pritisne se Shift tangenta da se mo e vr iti i prebacivanje komandi sa Trim na Extend i obrnuto. 1.Command: _trim Izabere se komanda Current settings: Projection=UCS, Edge=Extend 2.Select cutting edges ... Select objects: 1 found pritisne se Shift tangenta da se mo e izabrati vi e presjecaju ih ivica 3.Select objects: 1 found, 2 total izabrani objekti za presjecaju e ivice 4. Select objects: pritisne se Enter 5.Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]: f upi e se po etnoslovo imena selekcionog metoda i pritisne Enter 6.First fence point: Izabere se ta ka A prikazana na ilustraciji 39 7.Specify endpoint of line or [Undo]: Izabere se ta ka B 8.Specify endpoint of line or [Undo]: Izabere se ta ka C 9.Specify endpoint of line or [Undo]: pritisne se Enter
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
35
10.Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda .Navedeni niz komande je prikazan na slici 39.Sve ivice presje ene sa Fence ogradom su istovremeno podkra ene.
Slika 39 .VI Ilustracija Trim komande sa Fence selekcionim metodom za skra enje objekata
Produ enje objekata (Lenghtening Objects) Lenghten komadom se mogu mijenjati uklju eni uglovi lukova i du ine nekih objekata kao to su :otvorene linije,lukovi,otvorene polylinije,elipti ni lukovi i otvorene splinije.Rezultati su sli ni izdu enjima i podkresavanjima (extending i trimming. Du ina se mo e promjeniti na nekoliko na ina: • Dinami kim povla enjem kraja objekta (dynamically) • Specificiranjem nove du ine ili ugla izra avaju i ih u procentima totalne du ine ili ugla. • Specificiranjem pove anja du ine (an incremental length) ili ugla izmejrenog od krajnje ta ke. • Specificiranjem objektove totalne apsolutne du ine ili uklju enog ugla. .Vi to mo ete promjeniti na nekoliko na ina.Komandu birate prema slede oj slici:
1.Command: _lengthen Izabrana komanda 2.Select an object or [DElta/Percent/Total/DYnamic]:Markirate ojekat zaprodu enje Current length: 60.0000 Pro itate postoje u du inu ili ugao Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
36
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
3.Select an object or [DElta/Percent/Total/DYnamic]: d - Upi e se opcija i pritisne Enter Ambiguous response, please clarify... 4.DElta or DYnamic? De Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Enter delta length or [Angle] <20.0000>: 30 upi e se razlika vrijednosti kojom se produ ava objekat ili objekti i pritisne Enter 6.Select an object to change or [Undo]:Markira se strana za prod enje produ enje se izvr i. 7.Select an object to change or [Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda. DElta opcija produ enja linije
Slika 40.VI Ilustracije primjera primjene nizova Lengthen komande
Procenat opcija produ enja linije na obavijest Auto Cad-a unosi se P i pritisnete Enter i unesete procenat produ enja. Total opcija produ enja linije na obavijest Auto Cad-a unosi se T i pritisnete Enter i unesete ukupnu du inu ili ukupni ugao koji elite da va objekat ima vrijednosti. Dynamic opcija produ enja linije na obavijest Auto Cad-a unosi se DY i pritisnete Enter, mi om se povla i ona strana linije na koju se vr i produ enje ,a mi om i markirate ta ku zavr etka produ enja linije.
Prekidanje objekata (Breking Objects) Da se podjeli i razdvoji jedan objekat na dva dijela izme u dvije ta ke koristi se Break komanda. Sa komadom se mo e ukloniti dio objekta koji nije potreban.Izbor komande mo e da se izvr i prema lijevoj ilustraciji . Izabere se jedna alternativna komnada Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
37
1. Command: _break Izabere se komanda 2. Select object:Odbere se linija 3. Specify second break point or [First point]: f Upi e se opcija (First point) i pritisne Enter 4.Specify first break point: Markira se ta ka A 5Specify second break point: Markira se ta ka B Posle markiranja ta ke B odsje eni dio linije nestaje iz crte a i linija ili drugi objekat su podijeljeni na dva dijela za umanjenu veli inu izbrisanog objekta.
Slika 41.VI Ilustracija primjera primjene Break komande sa dve i jednom ta kom
Da se razdvoji jedan objekat na dva dijela bez brisanja dijela objekta unesite iste ta ke prvu i drugu.Vi ovo mo ete uraditi uno enjem @ kada se specificira druga ta ka.
Slika 42.VI Ilustracija primjer oblikovanja objekata primjenom Break komande
Crtanje zako enja (Create Chamfers) Da bih izvr ili zako enje ivice odnosno uglove objektima birate jednu od alternativnih komandi:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
38
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Kada se starta komanda na komandnoj liniji se pojave opcije : (TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Bilje ka: Zako enje jedne asociativne rafure ije su ograde bile definisane iz linijskih segmenata uklanjaju asociativnu rafuru.Ako je asociativna rafura definisana od polilinija asociativnost se zadr ava. • Trim mode : kontroli e se dali da AutoCAD podkresava odabrane ivice za zako enje krajnjih ta aka linija. Upi e se T na komandnoj liniji i pritisne Enter da se pojave opcije : Enter Trim mode option [Trim/No trim] : Upi e se opcija i pritisne Enter ili se pritisne Enter da se prihvati aktuelno postavljeni na in Bilje ka: Trim postavlja TRIMMODE system variable za 1; No Trim postavlja TRIMMODE za 0. If Trim na inom CHAMFER podkresava presjecaju e linije krajnjih ta aka .Ako odbrane linije nisu presje ene AutoCAD-om se produ e ili podkre u one . Ako je TRIMMODE postavljen za 0, AutoCAD crta zako enje bez podkresavanja odabranih linija. • Selct first line or: Specificira se prva od dviju ivica zahtjevanih za definisanje dvodimenzionalnog zako enja .posle specificiranja prve ivice specificira se i druga ivica i zako enje je nacrtana sa osnovno postavljenim distancama. • Polyline: Zako avaju se kovi jedne cijele polylinije.Na komandnu liniju se upi e P i pritisne Enter da se pojavi : Select 2D polyline da se odabere 2d polilinija. • Method opcija : Kontroli e da li AutoCAD koristi dvije distance ili distancu i ugao za kreiranje zako enja. • Distance opcija i distanca ugao opcija su obje njene kroz primjene komande koje slijede. Distance opcija Distance Opcija je naj e primjenjivana opcija i slede i primjer ilustruje kompletni niz komandi za zako enje jednog ugla odabranom objektu. 1.Command: _chamfer Izabrana komanda (TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: d Enter 2.Specify first chamfer distance <10.0000>: 20 Enter 3.Specify second chamfer distance <20.0000>: 15 Enter 4.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]:odabere se 1 ivica 5.Select second line: odabere se 2 ivica.Ilustracija primenjenog niza komande slika 43.VI. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
39
Slika 43.VI Ilustracija zarubljivanje ivica objektu primjenom Chemfer komande
Kori tenje CHAMFER je brz na in crtanja jedne linije izme u dve ne paralelne linije.Uobi ajeno se koristi da reprezentuje jedan zasje eni ugao. CHAMFER se mo e koristiti za zasjecanje odjednom svih uglova jedne polylinije. Vi mo ete zabrubljivati uglove linijama,polylinijama,Xlinijama i zracima. Sa distanca metodom vi mo ete nacrtati masu linija koje bih trebalo odstraniti ili produ iti. Sa Angle metodom vi mo ete specificirati du inu zako enja i ugao formiran od prve linije.Vi mo ete zadr ati zako ene objekte i prije nego to su bili zako eni,ali ih mo ete i odstraniti ili produ iti do zako ene linije (chamfer line). Ako su obadva objekta bili zako eni na istom sloju ,chamfer linija je kreirana na tom sloju.Ina e chamfer linije su kreirane na aktuelnom sloju.
Kao to ste vidjeli na komandnoj liniji pri startovanju Chamfer komande da imate mogu nosti izbora vi e opcija: Zako enje Polyline sa primjenom Trim/No trim opcija Na komandnoj liniji se upi e opcija polylinije i Trim opcije i uako enja kova se izvr i prema ilustraciji na slici
Slika 44.VI Ilutracija zako enja polylinija sa Trim/No Trim opcijama nizovima Chamfer Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
40
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Zako enje uglova distance Angle opcijom Startuje se komanda Chamfer: 1. CHAMFER Izabrana komanda (TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 2.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: a Upi e se po atno slovo opcije i pritisne Enter 3.Specify chamfer length on the first line <20.0000>: 30 Upi e se du ina linije zako enja na prvoj liniji i prisne Enter. 4.Specify chamfer angle from the first line <0>: 30 Upi e se ugao zako enja i pritisne Enter 5.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Odabere se prva linija. 6.Select second line: Odabere se druga linija . ak se zarubi prema nizu komande kako je prikazano lijevo na ilustraciji.
Zaobljavanje ivica objektima sa Fillet komandom Zaobljavanjem se spajaju dva objekta sa ugla enim i pode enim specificiranim radijusom .Mogu se zaobljavati:lukovi ,kru nice ,linije,polylinije,zraci (Rays),splinije i konsrukcione linije (Xlines). Alternativni izbor komande vr ite prema lijevo prikazanoj ilustraciji. Posle izbora kmande pojavi se slede e: Current settings: Mode = current, Radius = current Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Koristite objekt selekcioni metod ili upi ite opciju i prisnite Enter. Opcije koje se koriste : • Select First Object: Odabere se prvi od od dva tra ena objekta da se defini e 2D zaobljenje ili ivice 3D tijela za zaobljenje. • Polyline.: Ume u se lukovi na svako ku 2D polilinije gdje se dva linijska objekta susre u. • Radius: Defini e se radijus lu nog zaobljenja. • Trim : Kontroli e se dali AutoCAD podkresava odabrane ivice za zaobljavanje krajnjih ta aka zaobljenja. Select fist object opcija 1. Command: _fillet Izabere se komanda 2.Current settings: Mode = TRIM, Radius = 20.0000 3.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Izabere se prvi objekat L1 Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
41
4.Select second object: Izabere se drugi objekat L2.Primjetite da je aktuelno postavljeni radius R = 20 i Mode = Trim to zna i da se ivice krajnjih ta aka linija podkresavaju.Za primjer desno na ilustraciji Mode = No Trim
Slika 45 .VI Ilustracija zaobljavanja objekata nizom First Object opcijom fillet komande
Slika 46.VI Ilustracija zaobljavanja dva objekta linija i lukova opcijom First object ,Fillet
Zaobljavanje objekata radius opcijom 1.Command: _fillet Izabre se komanda Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: r Upi e se po etno slovo radius opcije i pritisne Enter 3.Specify fillet radius <10.0000>: 20 Upi e se nova vrijednost radiusa i pritisne Enter 4.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]:Izabere se objekat markiranjem (liniju) markiraj 1 stranu 5. Select second object: Izabere se druga markiranjem .Ilustracija 47 prikazuje navedeni niz komande
Slika 47. VI Ilustracija Zaobljenja
ka pravougaonika radius opcijom Fillet komande
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
42
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Kao to ste mogli primjetiti na komandnoj liniji posle startovanja komande da vam Auto CAD ponudi tri opcije:Polyline,Radius i Trim.Trim opcija ima dodatne dvije opcije tj Trim i No trim ociju.Slede e ilustracije prikazuju ta se dobija primjenom navedenih opcija Slede a ilustracija prikazuje spajanje dva objekta sa zaobljenim lukom jednog specificiranog radijusa. Vi mo ete zaobljavati:lukove (Arcs),kru nice (Circles),linije,polylinije,zrake (Rays),splinije i konsrukcione linije (Xlines) Kori tenjem FILLET komande je konvencionalni metod crtanja jednog luka sa specificiranim radijusom koji je tangentan na dva izabrana objekta. FILLET mo e biti kori ten da zaobli sve uglove kori tenjem jedne komande. Postavljanje Radius zaobljenja. Radius zaobljenja (fillet) je radius luka koji spaja izabrane objekte.Promjenama radiusa posti e se niz zaobljenja.Ako radijus postavite za 0 zaobljeni objekti se presje u ili produ e do njihovog presjeci ta ali ne kreiraju luk.
Kotrola lokacije zaobljavanja
Zaobljavanje polylinija metodima Trim/No trim kao i njihovom kombinacijom. Zaobljavanje paralelnih i linija pod uglom.Primjetite kod zaobljavanja linija pod Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
43
uglom da se formira luk zaobljenja ija bih se krajnja ta ka u slu aju produ etka linije susrela sa njim.
Zaobljavanje polilinije Opcijom Polyline 1.Command: _fillet izabrata komanda Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: p Upi e se po etno slovo opcije I pritisne Enter 3.Select 2D polyline: Odabere se polilinija Ilustracija primjenjene komande slika 48 u sredini. 5 lines were filleted 2 were parallel
Slika 48 :VI Ilustracija zaobljavanja polilinije opcijom Polyline Fillet komande
Vi mo ete zaobliti jednu cijelu polyliniju i ukloniti zaobljenje iz jedne cijele linije.Ako postavite za nulu fillet radijus,AutoCAD-om se ume u zaobljeni lukovi na vrhuncu svakog polylinijskog segmenta koji su dovoljno duga ki da se prilagode fillet radijusu. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
44
VI Poglavlje
Rad na modifikaciji objekata
Ako dva linijska segmenta kovergiraju kao da se prili avaju lu nom segmentu koji se separi e od njih AutoCAD –om se uklanja lu ni segment i to nadomje ta sa lukom zaobljenja.
Ako postavite radijus zaobljenja za 0 lukovi zaobljenja nisu umetnuti.Ako su dva polylinijska segmenta separisana sa jednim lu nim segmentom ,Auto CAD sklanja taj luk i iste e liniju dok se ne umetne.
Kori tenje komande Explode Komanda se koristi da se jedan slo eni objekat u koji su uklju eni drugi objekti raspadne u svoje sastavne dijelove .Na primjer jedan blok objekat je slo eni objekat.
Boje, tipovi linija i debljina nekih rasprsnutih objekata se mogu promjeniti.Drugi rezultati se razlikuju od tipa slo enog objekta koji se raspada.Komandom explode raspadaju se slede i slo eni objekti na svoje sastavne dijelove. 2D i Lightweight Polyline
Odbacuje se neke asocijativne debljine ili tangent informacije.Za iroke linije AutoCAD smje ta rezultantnu liniju i lukove du centra polylinije. 3D Polyline ,3D Solid , lukove,Blokove,Tijela(3D Solid).Skaliran blok ne mo e se raspasti komandom Explode kao i blokovi umetnuti sa MINSERT i external references (xrefs) a njihovi zavisni blokovi nemogu biti raspadnuti.Kru nice u neoblikovanim skaliranim blokovima se raspadaju u elipse.Mtext se raspada u text Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
45
objekte.Multi linije se raspadaju u linije i lukove.Regioni se raspadaju u linije lukove i splinije.
Slika 49. VI ilustracija primjene crossing selekcionog metoda za modifikaciju slo enog objekata
Bilje ka : Poligon se postavlja markiranjem od desna na lijevo na dole .Svi objekti koji se nalaze u poligonu i koji su presje eni poligonom su odabrani objekti za slede e nizove komandi.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
Dobijanje informacija sa crte a.......................................................................... 1 Mjerenje rastojanja i uglova (Distance) .......................................................... 1 Kalkulacija povr ina i obima.......................................................................... 2 Obra un povr ina izborom opcije Object ....................................................... 3 Prora un kombinovanih povr ina ADD opcijom Area komande..................... 6 Prora un povr ina ADD i Subtract opcijama .................................................. 7 Region-Massprop........................................................................................... 9 Informacije o bazi podataka ......................................................................... 11 Izlaganje kordinata jedne lokacije ................................................................ 11 Izlaganje statisti kih podataka o datumima i vremenu .................................. 12 Primjena status komande.............................................................................. 13
Dobijanje informacija sa crte a Dok radite na va em crte u Auto Cad je zauzet paranjem ta nih detaljnih informacija o svim objektima na va em crte u.Vi mo ete iskoristiti ove informacije u bilo koje vrijeme dobijaju i detaljne informacije koriste i se komandama koje mjere rastojanja i kalkuli u povr ine. U ranijem poglavlju ste u ili kako se paraju i izla u informacije takve kao to su :naslov odnosno naziv crte a,autor ,objekat ,lozinka (keywords),adresa i sl. U poglavlju o kordinantnim sistemima ste u ili kako se nalaze kordinate neke ta ke na va em crte u. Ovdje emo objasniti kako se rade : • Mjerenje rastojanja i uglova • Kalkuli u povr ine • Izla u liste informacija oko objekata na crte u • Evidencija koli ine vremena provedenog na preure enju objekata • Izlaganje osobina crtanja • Status odabranog ablona modela • i dr
Mjerenje rastojanja i uglova (Distance) Jednu od alternativnih komandi birate prema ilustraciji lijevo. Sa komandne linije se starta komanda: 1.Command : dist Se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e obavijesti:: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Slika 01.VII Ilustracija primjene obra una du ine i ugla niza Distance komande
2.Specify first point: Specificira ili markira ta ku 1 3. Specify second point:Specificira se ili markira ta ka 2.Na komandnoj liniji se pojave informa cije o vrijednosti rastojanjadistance ,ugla u odnosu na X osu u X i Y ravni ,ugao XY ravni. Distance = 75.0000, Angle in XY Plane = 30, Angle from XY Plane = 0 Delta X = 64.9519, Delta Y = 37.5000, Delta Z = 0.0000 Distance = 75 Ugao Angle 30 Bilje ka:Na isti prikazani na in vi mo ete izmjeriti rastojanje bilo da se radi o vertikalnoj ili horizontalnoj liniji u kojim slu ajevima se mijenja samo ugao (Angle in XY plane = 90 odnosno 0 stepeni)
Kalkulacija povr ina i obima Kori tenjem jedne od alternativnih komandi lijevo sa ilustracije mogu se izar unati povr ine i obimi svih objekata na va em crte u. Za startovanje komande sa komandne linije : Posle startovanja komande na komandnoj liniji se pojave opcije: Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: • Opcija Specify first corner point • Object opcija • Add opcija • Subtract opcija Opcija obra una povr ine :Specify first corner point Navedena ilustracija sa nizom komandi reprezentuje ovu opciju .Biraju se ta ke po odre enom redosledu.Prva i zadnja ta ka se ne preklapaju.Sve ta ke moraju le ati na jednoj ravni paraelnoj sa XY ravni od aktuelnog UCS kordinantnog sistema 1.Command : Area Se upi e na komandnoj liniji i pritisne Enter da vam se pojave slede e opcije: 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]:Specificira se (markira se) prvi ak odabrane povr ine Ta ka 1 3.Specify next corner point or press ENTER for total:Markira se ta ka 2 4.Specify next corner point or press ENTER for total: Markira se ta ka 3 5.Specify next corner point or press ENTER for total: Markira se ta ka 4 Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
6.Specify next corner point or press ENTER for total: Markira se ta ka 5 7.Specify next corner point or press ENTER for total: Markira se ta ka 6 8.Specify next corner point or press ENTER for total:pritisne se Enter i povr ina je izra unata .Obavijest o vrijednosti povr ine i obima se pojavi na komandnoj liniji kako slijedi .Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande. Area = 1572, Perimeter = 190 Rezultat obra una Slika 02 .VII Ilustracija obra una povr ine i obima primjenom niza Area komande
Kontinulano se specificiraju ta ke da se defini e polygon a onda se pritisne Enter da se definisanje parametra kompletira.Kalkulisanje m obima AutoCAD –om se u to dodaju du ine linija. Kada ste startovali komandu mogli ste primjetiti da vama se nudi izbor opcija na komandnoj liniji koje mo ete izabrati za za prora un:
Obra un povr ina izborom opcije Object Opcijom Object : Kalkuli e se povr ina i obim odabranog objekta.Mo e se kalkulisati povr ina krugova,elipsi,splinija,poligona ,polilinija regiona i punih tijela. 1. Command: _area izabere se komanda 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: o Up e se po etno slovo opcije i pritisne Enter.Da se odabere objekat . 3.Select objects: Izabran objekat otvorene polylinije.Ilustracija na slici 03 prikazuje navedeni niz komande.Slede i rezultati povr ine i obima se pojave na komandnoj liniji: Area = 6222, Perimeter = 736
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Slika 03.VII Ilustracija obra una povr ine i obima polilinije nizom Area komande
Na slede oj ilustraciji slike 04 :VII je prikazano nekoliko objekata za koje su obra unate povr ine i obimi u jedinicama crte a postavljenim na Drawing Units dialog box-u.
Slika 04.VII Ilustracija obra una povr ina obima objekata Object opcijom Area komande
Obra un povr ina regiona i tijela Da bih mogli da primjenimo Area komandu za prora un povr ine regiona prvo i osnovno je da kreiramo region pa da koristimo Object opciju Area komande za obra un povr ine regiona.Formiranje regiona je korisno kada se radi o komplikovanim povr inama koje se izdjele na regione . 1.Command: _region izabere se komanda 2.Select objects: 1 found Odabere se prvi objekat;linija ili luk 3. Select objects: 1 found, 1 total Sa pritisnutom Shift tangentom biraju se svi ostali objekti koji ulaze u region.Na kraju se na komandnoj liniji poka e koliki broj objekata je izabrano za region 12Select objects: 1 found, 8 total Izabran 8 ukupno u primjeru 8 oblekata Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
13. Select objects:pritisne se Enter da se iza e iz komande.Na komandnoj liniji se pojavi da je lop izvu en i da je region kreiran.Kad se to pojavi na komandnoj liniji mo e se pristupiti obra unu povr ine 1 loop extracted.1 Region created.
Slika 05.VII Ilustracija formiranja regiona i obra una njegove povr ine i obima
1. Command: _area Izabere se komanda 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: o Upi e se opcija i pritisne Enter 3.Select objects:Odabere se region i rezultati obra una se izlo e na komandnoj liniji:Area = 10482, Perimeter = 563Ilustracija 05.VII. Bilje ka: Prilikom obra una terenskih povr ina koje se mogu podijeliti u regione ili parcele primjena ovog na ina obra una je veoma efikasna posebno ako se izvr i linkovanje –povezivanje programa za automatsko dobijanje podataka o povr inama i o ogradama povr ina. Obra un povr ina tijela 1. Command: _area Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: o upi e se opcija i pritisne Enter. 3.Select objects: Odabere se objekat .Rezultat se pojavi na komandnoj liniji.Slede a ilustracija05.VII prikazuje obra unate povr ine kocke,valjka i kupe.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Slika 05.VII Ilustracija primjene Object opcije Area komande za prora un povr ina tijela
Prora un kombinovanih povr ina ADD opcijom Area komande Opcija Add: Pali se Add mode i dr i teku i bilans totalne povr ine isto kao i kad se kontinualno defini e povr ina. Add opcijom se kalkuli u individualne povr ine i obimi definisane povr ine i objekata isto kao i totalne povr ine od svih definisanih povr ina i objekata.Pri Add opciji mo e se koristiti Subtract opcija da se oduzimaju specificirane povr ine od totalne povr ine.Startajmo komandu: 1.Command : AREA se upi e i pritisne Enter 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: a Upi e se opcija i pritisne Enter. 3.Specify first corner point or [Object/Subtract]: o Upi e se opcija i pritisne Enter
Slika 06.VII Ilustracija prora una slo ene povr ine primjenom ADD opcije Area komande
4.(ADD mode) Select objects: Izabere se poligont 1 za dodavanje povr ine.Izlo i se rezultat dodate povr ine na komandnoj liniji . Area = 2338, Perimeter = 180 Total area = 2338 Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
5. (ADD mode) Select objects: Izabere se pravougaonik 2.Izlo e se rezultati dodatne povr ine i obima uz pridodavanje povr ine za totalnu sumu. Area = 1441, Perimeter = 156 Total area = 3779 6.(ADD mode) Select objects: izabere se regon na slici Area = 2279, Perimeter = 197 Total area = 6059 8.(ADD mode) Select objects: pritisne se Enter 9.Specify first corner point or [Object/Subtract]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda.Slika 06.VII prikazuje slo enu povr inu sa totalnom povr inom 6059 u jedinica kvadratnim crte a Postavljenim na Units dialog box-u.
Prora un povr ina ADD i Subtract opcijama Suptract opcija: Sli an slu aj dodavanju tj. Add opciji ali se oduzimaju povr ine i obimi.Slede i niz komande nam pokazuje kako se to radi. 1.Command: _area Izabere se komnda 2.Specify first corner point or [Object/Add/Subtract]: a Izabere se opcijai pritisne Enter 3.Specify first corner point or [Object/Subtract]: o izabere se opcija Object i pritisne Enter 4.(ADD mode) Select objects: Izabere se pravougaonik sa slike Area = 4800, Perimeter = 280 Total area = 4800 5.(ADD mode) Select objects: Izabere se region Area = 1414, Perimeter = 154 Total area = 6214 6.(ADD mode) Select objects: Pritisne se Enter da se pojave opcije: 7.Specify first corner point or [Object/Subtract]: s Izabere se opcija oduzimanja i pritisne Enter 8.Specify first corner point or [Object/Add]: o Izabere se opcija i pritisne Enter 9. (SUBTRACT mode) Select objects: Izabere se krug za oduzimanje Area = 314, Circumference = 63 Total area = 5900 10. (SUBTRACT mode) Select objects: Izabere se pravougaonik za oduzimanje. Area = 800, Perimeter = 120 Total area = 5100 11.(SUBTRACT mode) Select objects: Pritisne se Enter 12. Specify first corner point or [Object/Add]: pritisne se Enter ponovo da se zavr i komanda.Ilustracija 07.VI pokazuje navedeni niz komande. Tptalna povr ina 5100 objekta je izlo ena na komandnoj liniji i na TextWindow prozoru.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Slika 07.VII Ilustracija obra una povr ina primjenom Add i Subtract opcija Area komande
Bilje ka :Vi mo ete izra unati jednu povr inu i obim povr ine nizom ta aka , nekih sedam tipova objekata. Ako treba da izra unate povr inu kombinovanu vi e od jednog objekta ,mo ete zadr ati jednu uzastopnu sumu koju dodajete ili oduzimate jednoj povr ini odjednom iz jednog selekcionog skupa.Vi ne mo ete koristiti Windows ili Crossing selekciju da birate objekte.
Slika 08.VIII Primjer specificiranja povr ine i njeno zatvaranje u region komandom REGION
Specificirate ta ke prema redosledu da se zatvori povr ina u region Ra unanje jedne definisane povr ine
1.Odaberete komandu Area. 2.Specificiraju se ta ke u nizu koje defini u obim povr ine koja treba da se izmjeri a onda pritisnete ENTER. AutoCAD spaja prvu i poslednju ta ku da oblikuje zatvorenu povr inu i izlo i mjere povr ine i obima kori tenjem postavljanja specificiranog na UNITS dialog boxu. Vi mo ete izmjeriti jedan proizvoljno zatvoren region definisan proizvoljno specificiranim odnosno markiranim ta kama.Ta ke moraju le ati na ravni paralelnoj XY ravni aktuelnog UCS kordinantnog sistema. Izra unavanje povr ine ,obima ili periferije jednog objekta,mo e da se izvr i za zatvorenu povr inu i obim ili periferiju krugova,elipsi,polylinija,poligona i dvodimenzionalnih tijela. Izlaganje informacija se razlikuje shodno tipu objekata koje birate: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Kod krugova ,elipsi , 2D solids i zatvorenih krivih splinija : se izlo u povr ina i periferija . Kod zatvorenih polylinija i polygona: povr ine i obimi su izlo eni .Za debele polylinije,ova povr ina je definisana centralnom linijom debljine. Kod otvorenih objekta kao to su otvorene krive splinije i otvorenih polylinija :izlo i su povr ina i du ina.
Povr ina je izra unata kao da je prava linija spojena sa krajnjom i po etnom ta kom. Regioni: su kombinovane povr ine objekata u regionu.
Region-Massprop Regioni su dvodimenzionalno zatvorene povr ine kojima se crtaju oblici koji su zatvoreni loop-ovima-om ama.O regionima je bilogovora u prethodnim poglavljima.Ono to je karakteristi no je to da se oni mogu koristiti za : • Postavljanje rafura i osjen enja. • Analize osobina kao to su povr ine kori tenjem MASSPROPza 3D prostor • Izvla enje informacija crtanja takvih kao to su centroidi. Kalkulacija momenata inercije povr ine od trodimenzionalnih tijela. MASSPROP komandom se kalkuli e momenta inercije krutog tijela od 3D punih objekata.Moment inercije se kalkuli e samo za dvodimenzionalne presje ne sekcije 3D tijela. Premda se to upu uje kao momenat inercije ,on se razlikuje od momenta inercije krutog tijela.Povr ina momenta inercije izra ava se ^¨4 sa etvertim stepenom jedinice a rastojanje mase sa drugim stepenom jedinice^2.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Da se koristi MASSPROP komanda se se izra una momenat inercije ,prvo se kreira region koji je koplanaran sa UCS-om kojim se oblikuje presje na sekcija 3D solid objekta. Da se kalkuli e momenat inercije povr ine : 1. Upi e se UCS komanda za primjenu UCS tako da je koplanearan za sekciju 3D tijela iz koje elite da kreirate region. Bilje ka: Command : UCS se upi e i pritisne Enter.Izabere se New > 3point opcija koja se mo e uputiti za neku ravan na 3D tijelu. 2. Type section na komandnoj liniji se odredi onda se odabere 3D tijelo i pritisne Enter. 3. Odabere se XY da se specificira prva ta ka na skcionoj ravni .Ovim se pravi sekcija koplanearnim sa aktuelnom ravni XY UCS-a 4. Pritisne se Enter da se specificira druga ta ka na XY ravni kao 0,0,0. 5. Command : MASSPROP se upi e i pritisne Enter ,onda se bira region koji ste kreirali na drugom 2 i etvertom 4 koraku Moment inercije povr ine za region se izlo i za susjedno polje Moments of Inertia f u Text window. Na primjer: ---------------- REGIONS ---------------Area: 16.0938 Perimeter: 16.1607 Bounding box: X: 0.0000 -- 4.5188 Y: 0.0000 -- 3.5615 Centroid: X: 2.2594 Y: 1.7808 Moments of inertia: X: 68.0479 Y: 109.5423 Product of inertia: XY: 64.7530 Radii of gyration: X: 2.0563 Y: 2.6089 Principal moments and X-Y directions about centroid: I: 17.0120 along [1.0000 0.0000] J: 27.3856 along [0.0000 1.0000] Write analysis to a file? [Yes/No] : Bilje ka: Moment inercije povr ine je kalkulisan kori tenjem UCS Z ose Kao ose rotacije.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Slika 08.VII Prozor Text Window sa podacima o masi tijela,zapremini i momentima inercije
Informacije o bazi podataka Izla u se informacije baze podataka za odabrane objekte. Da se prelistaju podaci baze podataka za jedan ili nekoliko odabranih objekata koristi se slede i niz komandi: 1.Command : List se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects : Izabere se objekt ije podatke treba da prelistate .Da se prelistaju svi podaci o objektu vi pritiskate kontinualno tangentu Enter dok se ne prelistaju svi podaci o objektu .Kad se zavr i listanje na komandnoj liniji se izlo i poruka za izbor slede eg objekta.Posle toga se mo e izabirati slede i objekti za koji su vam potrebni odre eni podaci.Ako ne trebate vi e objekata pritisne se ponovo Enter ili ESC tangenata da se zavr i komanda. Text window izlo a raport o odabranim objektima.Primjer ilustracijeobjekta Hatch - rafure
Slika 09. VII AutoCAD Text Widow za prikazivanje baze podataka odabranih objekata
Izlaganje kordinata jedne lokacije Za izlaganje kordinata jedne lokacije koristi se komanda ID Point.Komandu mo ete
izabrati sa Toolbara postavljenog na ekranu pomo u Custumize dialog boxa ili desnim klikanjem na neki toolbar i izborom Inquiry>Locate point.Sa komandne linije : Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
1. Command : ID se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2.Specify point: Odabere se ta ka za koju su vam potrbni podaci i obavijest o podacima se pojavi na komandnoj liniji kako slijedi: 3. X = 5118 Y = 948 Z = 0 AutoCAD izla e UCS coordinate lokacije na komandnoj liniji. ID lista X, Y, i Z vrijednosti specificiranih i paranih kordinata specificirane ta ke kao zadnje ta ke.
Izlaganje statisti kih podataka o datumima i vremenu Time komanda se koristi da se izlo e podaci ovremenu koje se odnosi na izradu dokumentacije odnosno va eg crte a.Komandu izaberete prema prikazanoj lijevo ilustraciji. 1.Command : ’Time se upi e sa crticom ispred i pritisne Enter da se pojavi slede e: 2. Text Window –prozor crte a sa podacima o vremenu kreiranja ,o vremenu poslednjeg a uriranja,ukupnom vremenu za ure ivanje crte a ,vremenu isticanja i slede em automatskom paranju.
Slika 10.VII dialog box za izlaganje statisti kih podataka datuma i vremena crtanja
Na prozoru mo ete da izaberete neke od slede ih opcija : Enter option [Display/On/OFF/Reset]: Upi e se opcija ili se pritisne Enter. Display opcija : Ponavlja se izlaganje sa a uriranim vremenima. On opcija : Starta se isticanje vremenskog broja a ako je bilo uga eno. Off opcija : Zaustavlja se kori tenje vremenskog broja a. Reset opcija : Ponovo se namje ta vremenski broja vremena za 0 days 00:00:00.000. Vi mo ete mnogo lak e primjenjivati osobine za pra enje vremena u Drawing Properties dialog box-u. Osobine crte a su detaljisane tako da vam pomognu identifikacij crte a uklju uju i ,naziv ,autor,subjekt ,lozinke kojima se identifikuje model ili druge va ne informacije.Mo e se uskadi titi hyperlink ,adrese i imenici ,staze (paths) i deset posebnih osobina sa va im crte ima. Drawing Properties dialog box sadr i slede e informacije o crte u.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
•
•
General tab. Izla e se tip crte a,lokacija ,veli ina i druge informacije.Informacije su podjeljene od operacionog sistema.Sva polja su itaj samo.Kako se mo e pristupiti i mijenjati ove osobine kroz Windows Explorer. • Summary tab. Specificiraju se osobine takve kao to su autor ,naslov i subject. • Statistics tab. Izla e podatke takve kao veli ina fajla i vremenski kreirani fajlovi izadnji put modificirani kao to je prikazano lijevo na ilustraciji dialog box-a.Na primjer 22 velja e 2004 10.00.43 ili za fajl koji je ju e modificiran.Tako e mo ete pro itati i podatke o utro enom vremenu za modificiranje 44 hours 52 minutes. Custom tab. Specificiraju se posebne osobine fajla uklju uju i neke vrijednosti koje primjenjujete.
.
Primjena status komande Se koristi da se izlo i statistike crte a ,na in i obim. Komanda se bira prema ilustraciji lijevo.Sa komandne linije se strata : 1.Command : ’Status se upi e sa crticom i pritisne Enter da se pojavi : 2.Text Window sa statusnim podacima. Sve kordinate i rastojanja su izlo ena sa STATUS u formatu specificiranih jedinica sa UNITS komadom. STATUS se izvje tavate o broju objekata u aktuelnom crte u.Ovde se uklju uju grafi ki objekti takvi kao to su lukovi polilinije in e grafi ki objekti takvi kao to su lejeri tipovi linija i definicije blokova.Upisivanjem variable DIM na komandnoj liniji STATUS izvje tava o vrijednostima i opisima svih dimenzionih sistema variabli
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
VIII Poglavlje
Dobijanje informacija sa crte a
Slika 11. VII Dialog pox za izlaganje podataka o crte u listanje statusnih podataka crte a
Osim navedenog sa STATUS-om se izla u slede e informacije: Model or Paper Space Limits Are : Izla u se granice crte a definisane sa komandom LIMITS. Prva linija pokazuje XY kordinate donjeg lijevog ugla formata uskladi tenih u LIMMIN system variable.Druga linija pokazuje XY gornjeg desnog ugla uskladi tene u LIMMAX system variable. Znak Off nadesno od Y koordinatne vrijednosti pokazuje koja je kontrolna vrijednost ograni enja postavljena za 0. Model or Paper Space Uses : Izla e se veli ina crte a kojom se uklju uju svi objekti u bazu podataka i mogu prekora iti granice crte a.Prva linija pokazuje XY kordinate od veli ina donjeg lijevog ugla.Druga linija pokazuje XY kordinate gornjeg desnog ugla.Oznaka Over desno od vrijednosti Y kordinate indikuje koje veli ine crte a su van ograni avanja crte a. Display Shows : Listaju se dijelovi veli ina crte a vidljivi na aktuelnom viewport-u. Prva linija pokazuje XY kordinate od izlo enog lijevog ugla a druga linija od desnog gornjeg ugla. Insertion Base Is : Izla e se ta ka umetanja od crte a uskladi tena u INSBASE system variabli i odre ena kao jedna X,Y,Z kordinata. Snap Resolution Is : Izla e se rastojanje snap-a u X i Y direkcijama uskladi teno u SNAPUNIT system variable. Grid Spacing Is : Izla e se rastojanje ta kica u X i Y direkcijama uskladi teno u GRIDUNIT system variable. Current Space : Pokazuje se dali je proctor modela ili papira aktivan. Current Layer : Lista se aktuelni lejer crte a skladi ten sa CLAYER system variable. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Current Color : Lista se aktuelna boja uskladi tena sa CECOLOR system variable. Current Linetype : Lista se aktuelni tip linije uskladi ten sa CELTYPE system variable. Current Lineweight : Lista se aktuelna debljina linije uskladi tena sa CELWEIGHT system variable. Current Plot Style : Lista se aktuelni stil plotiranja uskladi ten sa CPLOTSTYLE system variable. Current Elevation : Lista se aktuelna elevacija crte a uskladi tena u ELEVATION system variable. Thickness: Lista se aktuelna debljina uskladi tena u THICKNESS system variable. Fill, Grid, Ortho, Qtext, Snap, Tablet : Pokazuje se dali su ovi na ini upaljeni ili uga eni (on or off). Object Snap Modes : Listaju se pokretni Object Snap na ini specificirani sa OSNAP. Free Dwg Disk Space : Lista se veli ina prostora diska mogu a na drajveru specificiranom za AutoCAD privremene fajlove. Free Physical Memory : Lista se veli ina slobodne instalisane memorije na va em sistemu. Free Swap File Space : Lista se veli ina slobodnog prostora u va oj swap file.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
O rafurama ....................................................................................................... 1 Dodavanje rafura ......................................................................................... 3 Definisanja na Boundary Hatch dialog box-u ................................................. 3 Postavljanje rafura Pick point opcijom.......................................................... 8 Umetanje rafure primjenom Select Object opcije umetanja........................... 9 Kori tenje Hatch komande za rafiranje........................................................ 9 Definisanje jednog na ina ograde na kompleksnom crte u ........................... 12
O rafurama Mnoge aplikacije crtanja se koriste posebnim ablonima linija ili boja za ispunjavanje odre enih povr ina sa tim linijama i bojama.Proces ispunjavanja povr ina sa ablonima linija ili boja nazivamo rafiranje. abloni su kori teni za razli ite komponente projekta ili za ozna avanje nekog slo enog materijala na objektu. Za rafiranje povr ina mogu se koristiti prethodno definisani abloni rafura tj defini u se jednostavni abloni linija sa kori tenjem aktuelnog tipa linije ili se kreiraju kompleksni abloni rafura. rafure se mogu povla iti i ispu tati na povr inu ili se koristiti sa dialog box-ovima za postavljanje dodatnih opcija ablona rafure.Izme u nekoliko metoda mo e se izabrati neki da se specificiraju abloni i ograde rafure i da se kontroli e njihovo automatsko pode avanje kada se ograde mijenjaju.(to se naziva asociativno rafiranje).Da se reducira veli ina fajla jedan ablon rafure se defini e u bazi podataka crte a kao jednostavan objekat. Dodavanje ablona rafure i ispunjenja bojom objekta Mo e se koristiti nekoliko metoda za dodavanje ablona rafura za va crte . BHATCH komanda je obezbjedila najve i broj opcija.Da se doda rafura za va crte mo e se koristiti AutoCAD DesignCenter kad je potrebno brzo i pogodnu dodati rafuru. Povla enje ablona rafura iz Auto CAD Design Center Slika 3.IX Izbor ablona rafure iz AutoCAD Design Center-a
1. Iz Tools menu, izaberi AutoCAD DesignCenter. 2. Klikni na Desktop dugme (button). 3. Na desktop tree view, odaberi AutoCAD Support folder. Onda dvostruko klikni na acad.pat da se otvore i izlo e rafure,slede a slika prikazuje primjere ablona 4. Vi mo ete brzo pristupiti ablonima rafura iz AutoCAD DesignCenter biranjem Support folder, desnim klikanjem i izborom Add to Favorites. Jedno skra eno dodavanje za osnovno tree view izlaganje. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima 5. Sa palette, odaberi jedan ablon rafure. 6. Desno klikni da se izlo i kratki meni .Izaberi neku od slede ih opcija : • Island Detection detetektuju se ostrva u odabranom objektu • Multiple Pick Points odabire se vi e od jednog skupa ograda na crte u. • Hatch Properties otvara se Hatch Properties dialog box.
Koristi Hatch Properties dialog box da specificira ISO pen debljinu za ISO ablon rafure,sa vi estrukim ta kama za markiranje (multiple pick points), ili island detection style ili da promjeni scale i uglove odabrane rafure 7. Povu ite odabrani ablon za va crte . Sa otvorenim DesignCenter desno kliknete na jedan ablon da se pristupi dodatnom meniju koji sadr i opcije ablona rafure koje su mogu e kroz BHATCH. Za primjer mo e se izabrati da se detektuju ostrva za umetanje ablona rafure vi e od jednog ili da se kreira jedan oblik polilinije za ograde rafure. Kreirajte asocijativne rafure (Associative Hatches) Jedna asocijativna rafura se a urira kad se ograda mijenja. rafirana povr ina je kreirana sa BHATCH i asocijativne rafure su osnovne rafure.Asosciativna rafura se mo e ukloniti u nekom vremenu ili koristiti HATCH da se kreira neasocijativna rafura.AutoCAD automatski uklanja asocijativnu rafuru ako se ure ivanjem kreira otvorena ograda. Kod rafiranja crte a cijeli ili parcijalni objekti koji nisu dio ograde objekta su ignorisani. Ako linije rafure susre u jedan text ,atribut ,oblik ili ispunjenje solid bojom objekta i ako je objekat odabran kao dio skupa ograde AutoCAD –om se rafira povr ina oko objekta. Stoga ako se crta jedna kri ka ,etiketa sa irokim tekstom i rafira se "ostrvo-island" zadr ava se itljivo.Mo e se automatski prekriti isklju ivanje teksta. Komanda HATCH se mo e koristiti da se kreiraju neasociativne rafure koje su nezavisne od njihovih ograda. HATCH je uspje an za rafiranje povr ina koje nisu zatvorene ogradama. Izbor ablona rafura AutoCAD je snabdjeven sa jednim ablonom ispunjavanja povr ina bojom (solid fill) i vi e od 50 industriskih standardnih ablona rafure koje se mogu koristiti da se diferenciraju komponente objekata ili da se reprezentuju materijali objekata. AutoCAD je obezbjedi 14 ablona rafure koje su prilago ene standardima ISO (International Standards Organization) . Kad se odabere ISO ablon ,mo e se specificirati debljina olovke-linije kojom se determini e debljina linije u ablonu. Povr ine ablona od Boundary Hatch dialog box i Quick tabla izlo e se imena svih ablona rafure za dialog box za dodavanje njihovih definicija u acad.pat tekst Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
fajl.Mogu se dodavati novi abloni rafura za dialog box sa dodavanjem njihove definicije za acad.pat file. Ograni enje gustine ablona rafure Ako se nacrta veoma gusta rafura AutoCAD mo e odbaciti rafuru i izlo iti poruku indikovanja koja skala rafure je premala ili njezina usmjerena du ina je prekratka.Mo e se promjeniti maksimalan broj linija rafure postavljanjima MaxHatch registra sistema variable kori tenjem (setenv MaxHatch n) gdje je n broj izme u 100 i 10000000 (deset miliona).Primjer 1.Command : (setenv "MaxHatch" "50000") se upi e i pritisne Enter da se gustina rafura podesi .na komandnoj liniji se pojavi da je gustina postavljena za "50000". Crtanje posebnih ablona rafure Tako e je mogu e definisati i vlastite ablone rafura kori tenjem aktuelnog tipa linije sa User Defined Pattern opcijom ili se mo e kreirati vi e kompleksnih rafura. Ure ivanje ograda rafura Usled mnogih kombinacija objekata koji mogu biti rafirani ure ivanje geometrija rafura mo e proizvesti neo ekivane rezultate.Ako se crta rafura koju ne elite mo ete koristiti komandu Undo ili Delete da se izbri e blok rafure i da objekat ponovo rafirate.
Dodavanje
rafura
rafiranje je ustvari ispunjavanje zatvorenih povr ina ili odabranih objekata sa jednim ablonom linija – rafura ili boja.Da bih ispunili odr enu povr inu sa jednim ablonom linija prvo to se radi je definisanje granice povr ine gdje se ti abloni linija treba da smjeste bilo da se radi o granici definisanoj polylinijama ili regionom. .Prvo to se radi je definisanje ta ke u jednoj zatvorenoj povr ini ili kori tenjem odabranih objekata kao ograde.Onda se ograda ispunjava sa ablonom linija ili solid bojama.Sa granicama rafure (Boundary Hatch) BHATCH se kreira jedna asocijativna rafura koja se podesi kada se ograde modificiraju ili jedna ne asocijativna rafura koja je nezavisna od granica.Vi prethodno treba da pregledate neku rafuru i podesite njene karakteristike . Bilje ka:Usled velikog broja kombinacija geometrija koje slu e za rafiranje ,njihovo preure ivanje mo e proizvesti neo ekivane rezultate.U takvim slu ajevima izbri ite rafuru i izvr ite ponovo rafiranje.
Definisanja na Boundary Hatch dialog box-u Da se izlo i Boundatry Hatch dialog box izaberite jednu od dole navedenih alternativnih komandi
AutoCAD izlo i Boundary Hatch dialog box. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
Ako uneste -bhatch na komandnu liniju komanda vas obavje tava ta dalje da radite. Boundary Hatch dialog box je obezbjedio kontrolisanje izabranih tipova rafura scalu i pode avanje ugla (Angle) ablona za postavljanje rafure na objekte.Tada mo ete da izaberete granice i znatan broj linija rafure za va e crte e. Da se rafiraju povr ine: 1.Iz Draw menu, odaberi Hatch. 2.Na Boundary Hatch dialog box, izaberi Pick Points. 3.Na va em crte u specificirajte jednu ta ku unutar svake povr ine koju elite rafirati i pritisnite ENTER. Ova ta ka je poznata kao internal point. Slika 01. VIII Paleta za izbor tipa rafura koja se pojavi izborom {...} na Boundary dialog box-u
4.Na Boundary Hatch dialog box, Quick tab, na swatch box-u, verifikuj koje uzorke ablona eli koristiti . 5.Da promjenite ablone rafure (patterns), odaberite drugi pattern iz Pattern list-e. 6.Da vidite kako rafura izgleda,odaberi [...] slede i Pattern. Odaberi OK kad zavr pregledanje i izabere rafuru. Lijeva ilustracija prikazuje palete ablona rafure. 7.Na Boundary Hatch dialog box, izvr ite pode avanja koja su neophodna i ako su potrebna. Vi mo ete specificirati novu ogradu rafure. 8.Na Boundary Hatch dialog box, izaberi OK da se nacrta rafura. Specificirajte jednu ta ku (internal point) po blok rafuri (hatch block). Specificiranjem vi e od jedne unutra nje ta ke(internal point) mo e proizvesti neo ekivane rezultate kada se preure uje ograda rafure Quick tabla Boundary Hatch dialogbox-a Organizuju se opcije ograde rafure na Quick i Advanced postavljanjima Quick tabla se koristi da se radi sa ablonima rafure i njenom brzom kreiranju. Advanced tabla da se podesi kako AutoCAD kreira ograde rafura. Type : Postavlja se tip ablona. Predefined: Specificira se predefined AutoCAD ablon.Ovi abloni su uskladi teni u acad.pat and acadiso.pat files. Mo e se kontrolisti ugao i skala za neki Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
predefinisani ablon.Za predefinisane ISO ablone se mogu kontrolisati debljine olovke (ISO pen width). User Defined: Kreira se ablon od linija osnovanih na aktuelnom tipu linije u va em crte u.Mo e se kontrolisati ugao i rastojanje izme u linija na va em definisanom ablonu. Custom: Specificira se ablon koji je definisan kao neki PAT file koji je dodat za AutoCAD tra enu stazu. (da se koriste abloni u obezje enom acad.pat i acadiso.pat files, izabere se Predefined.) Mo e se kontrolisati ugao i skala nekog posebnog ablona. Slika 02.VIII Boundary Hatch dialog box za izbor,postavljanje i pode avanja rafura
Pattern : Listaju se mogu i predefinisani abloni .Najvi e est skoro kori tenih predefinisanih ablona pojavljuje se na vrhu liste. AutoCAD skladi ti odabrane ablone u HPNAME system variable. Pattern opcija je samo mogu a ako se postavi Type to Predefined. Swatch : Izla e se prethodna slika odabranog ablona. Angle : Specificira se ugao za ablon rafure relativno za X osu aktuelnog UCS. AutoCAD uskladi tuje ugao u HPANG system variable. Pick Points Selekcija:Vr ite izbor unutra nje ta ke (internal point) za umetanje rafure . Select objects selekcija:Vr ite izbor objekta za umetanje rafure. View Selection opcija Povremeno odstranjuje dialog box i izla e aktuelno definisane ograde sa postavljanjima koja su poslednja prethodno pregledana.Ova opcija je nemogu a kad ograda nije definisana. Opcija naslije enih osobina (Inherits Properties) rafura se postavlja kori tenjem osobina neke od rafura koje su prethodno postavljene na crte i koje vi elite ponovo da koristite.Posle izbora asociativne rafure objekta ije osobine eli pripojiti ,desno klikni mi om na povr inu crte a i koristi kratki meni da za Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
povla enje izme u Select Objects i Pick Internal Point za kreiranje ograda.Niz komandi za izbor rafure Inherets Properties opcijom 1.Command: _bhatch Enter 2. Na Boundary dialog box-u odaberete Inherets Properties 3.Select associative hatch object:Odaberete objekat sa rafrom Inherited Properties: Name , Scale <2>, Angle <0> 4.Select objects: 1 found 5.Select objects:Izaberete objekat za rafiranje i posle pritisnete OK na Boundary dialog box-u da se postavi rafura.Lijevo napred ilustracija pokazuje rezultat niza komande Dvostruke rafure (Double): Za user-defined patterns, crta se drugi skup linija pozicioniranih pod uglom od 90 stepeni na orginalne linije,kreiraju i presje ne rafure. AutoCAD skladi ti ove informacije na HPDOUBLE system varijabli.Ova opcija je samo mogu a ako se postavi Type to User Defined na Quick plo ici. Sastavljene (Composition) prozor: Kontroli e se dali je rafura associative ili nonassociative Prethodno pregledanje (Preview): Povremeno nestaje dialog box i izla e se aktuelno defiisana ograda sa aktuelnim postavljanjem rafure.Ova opcija nije mogu a dok nisu jo specificirane ta ke ili odabrni objekti za definisanje va e ograde. Boundary Hatch dialog box : Advanced tabla Na desnom oknu table se nalaze iste one opcije koje se nalaze kod Quick table.Na lijevom oknu se nalaze : Island detection style : Specificira se metod kori tenja za rafiranje objekata u okvirima krajnjih ta aka ograde rafure.Ako ne egzistiraju unutra nje ograde onda specificiranje detekcije ostrva nema efekata.Zbog toga se mora precizno definisati skup ograda koji je esto najbolji za kori tenje a to je Normal style.Ove opcije nisu mogu e ako se koristi BOUNDARY za pristup dialog box-u.
Slika 03.VIII Ilustracija opcija pode avanja rafura na Advanced tabli dialog box-a
Normal : rafira se unutra njost od spoljne ograde.Ako se AutoCAD-om zatvara jedan unutra nji presjek gasi se rafiranje dok se ne zatvori drugo presjecanje.Pomo u separatnih spoljnjih oblika rafirnih povr ina sa neparnim brojem presjeka se izvr i rafiranje i povr ine su razdvojene parnim brojem Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
presjeka .Normal stil se mo e postaviti dodavanjem N za ime ablona u HPNAME system variable. Outer : Zbog toga to proces rafiranja starta od obadva kraja svake linije rafure Auto CAD rafira samo spolja nje nivoe strukture a ostavlja unutra nju stranu praznu.Outer stil se mo e postaviti za ablon rafure upisivanjem O za ime ablona u HPNAME system variable. Ignore : Ignori u se svi unutra nji objekti i rafiranje se vr i kroz objekte.Ignore stil se mo e postaviti za ime HPNAME system variable upisivanjem I. Object tip : Specificira se dali da se zadr e ograde kao objekti i tip objekta se postavlja AutoCAD-om za ove objekte.Ove opcije su nemogu e ako se koristi HATCHEDIT za pristup dialog box-u. Retain boundary : Dodaje se povremeno ograda objekata za crte .Ova opcija je nemogu a ako se koristi BOUNDARY za pristup dialog box-u. Boundary set : Defini e se skup objekata AutoCAD analizira definisanje ograde iz specificirane ta ke.Odabrani skup ograde nema efekta kad se koristi Select Objects da se defini e ograda. Osnovno postavljanje kad se defini e ograda Pick Points AutoCAD analizira sve vidljive objekte na aktuelnom viewport-u.Sa redefinisanjem skupa ograde mo e da se ne obrati pa nja na neke objekte kod definisanja bez primoravanja skrivanja ili uklanjanja ovih objekata.Za velike crte e redefinisanje skupa ograde mo e da proizvede ograde br e zbog toga to Auto CAD ispituje manje objekata. New : Obavje avate se da odaberete objekte kojima se defini e skup ograde. AutoCAD uklju uje samo objekte mogu e za rafiranje koje odaberete konstrui i novi skup ograde, definisanjem objekata koje odaberete.Ako ne odaberete neke objekte mogu e za rafiranje AutoCAD zadr ava neki aktuelni skup. Dok vam izlazi BHATCH ili BOUNDARY ili crtate novi skup ograde kad se defini e va a ograda od selektivnih ta aka AutoCAD –om se ignori u objekti koji ne egzistiraju u skupu ograde. Island detection method : Specifira se dali da se uklju e objekti u spolja nju ogradu kao objekti ograde .Ovi unutra nji objekti su nazvati ostrvima.Ova opcija nije mogu a ako se koristi HATCHEDIT za pristup dialog box-u. Flood : Uklju uju se ostrva kao objekti ograde. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
Ray Casting : Pokre e se linija iz ta ke koju specificirate za najbli i objekat ,a onda tragovi ograde u suprotnom smjeru direkcije kazaljke na satu pomo u uklju ivanja ostrva kao objekata ograde. Remove Islands : Uklanjaju se iz definicije ograde neki objekti koje AutoCAD detektuje kao ostrva kad se koristi Pick Points opcija.Ne mo e se ukloniti spoljnja ograda.
Postavljanje rafura Pick point opcijom Da se postave rafure na objekte koristi se komanda HATCH.Komanda se bira sa Draw toolbara ili prema ilustraciji lijevo . ili sa komandne linije : 1. Command : bhatch se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Boundary Hatch dialog box. na kome se izvr e slede a definisanja : • Izabere se tip rafure za umetanje . • Izabere se na in umetanja izborom : Pick point ili Select Object ili ako postoji neka rafura na crte u koju elite umetnuti onda se koristi Inherit Properties na in izbora i umetanja rafure.
Slika 04.VIII Umetanja rafure primjenom Pick point opcije umetanja niza Hatch komande
3.Select internal point: Izabere se ta ka umetanja na crte u. Selecting everything... Selecting everything visible... Analyzing the selected data... Analyzing internal islands... 4..Select internal point: Pritisne se Enter da se ponovo pojavi dialog box.Izabere se OK i rafura je umetnuta na crte .Ilustracija 04.VIII je primjer umetanja rafure navdenog niza komande.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Umetanje rafure primjenom Select Object opcije umetanja Postupak niza komande je isti kao to je navedeno u prethodnom nizu komande.Razlika je to se za umetanje rafure koristi strelica Pick Object da se umetne rafura na crte . To zna i da se biraju objekti na crte u za umetanje rafure.Objekti mogu da budu zatvorene Polylinije ili splinije,linije,poligoni ,kru nice ,elipse i regioni.
Slika 05.VIII Ilustracija izbora rafure i objekata za rafiranje nizovma BHATCH komande
1.Command: _bhatch Izabrata komanda .Pojavi se Boundary Hatch dialog box.Na dialog box-u se izabere rafura i Select Objects umetanje. BHATCH 2.Select objects: 1 found Za istu vrstu rafura na objektima izabere se objekat i uz pritisnutu SHIFT tangentu izaberu se svi ostali objekti. 3.Select objects: Pritisne se Enter da se ponovo pojavi Boundary Hatch dialog box.Na boxu se mo e i promjeniti rafura ako nije izabran pravi ablon u po etku a onda se izabere OK. rafura je umetnuta na objekat. • Za razli ite rafure na objektima komanda se pojedina no ponavlja .
Kori tenje Hatch komande za
rafiranje
Da se ispuni jedan povr ina sa neasociativnim ablonom rafure koristi se komanda Hatch . 1.Command : HATCH se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije 2.Enter a pattern name or [?/Solid/User defined] : Pritisne se Enter da se prihvati osnovno postavljena ZIGZAG ili se izabere opcija: • ? opcija:Ako se upi e ? i pritisne Enter onda se pojavi Text Window sa spiskom rafura koje se mogu izabrati za umetanje na crte .Slede a ilustracija nam pokazuje mogu nost izbora rafure. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
•
Solid opcija: Upi e se S i pritisne Enter onda se rafira povr ina koju defini ete sa ispunjenjem odabranom bojom linije. • User defined opcija:Upi e se U na komandnoj liniji i pritisne Enter da se biraju rafure User defined. 3.Specify a scale for the pattern <1.0000>: Upi e se factor sakle ili se prihvati ponu en i pritisne Enter 4.Specify an angle for the pattern <45>:Specificira se ugao ili se pritisne Enter 5.Select objects to define hatch boundary or , Izabere se opcija: • Izbor objekata(linija ,polylinija,lukova i dr) na crte u sa kojima e se definisati ograda rafure . • Ili se pritisne Enter da se pojave slede e opcije:
Slika 06. VIII Dialog box za izbor rafura za nizove opcija Hatch komande
Bilje ka: Pritiskom na Enter pojavljuju se opcije rafura ije se oznake nalaze na lijevoj strani box-a .Ako odaberete jednu oznaku i prenesete je na komandnu liniju posle pritisaka na Enter i zavr enog niza komandi izabrana rafura se postavlja na va crte . 6. Select objects:Pritisne se Enter 7 .Retain polyline boundary? [Yes/No] : Pritisne se Enter da se crtaju rafure u granicama koje se dobiju specificiranjima na komandnoj liniji prema slede im nizovima komande: 8. Specify start point: Izabere se ta ka 1. 9. Specify next point or [Arc/Length/Undo]: Izabire se ta ka 2 10. Specify next point or [Arc/Close/Length/Undo]:Izabire se ta ka 3 ili se unosi opcija.U zavisnosti od oblika granica rafure koje elite postaviti. 11. Specify next point or [Arc/Close/Length/Undo]: izabere se ta ka 4. 12. Specify next point or [Arc/Close/Length/Undo]: Izbere ta ka 5 13.Specify next point or [Arc/Close/Length/Undo]: U zavisnosti oblika eljene granice komanda se nastavlja ili se vr i pritisak na Enter da se pojavi:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
14. Specify start point for new boundary or : Pritisne se Enter da se zavr i komanda i rafura postavi na crte .Za svaki oblik granica rafure nizovi komandi se ponavljaju prema potrebama va eg dizajna.
Slika 07 . VIII Ilustracija crtanja granica i rafura Bhatch i Hatch nizovima komandi
Da se rafiraju odabrani objekti 1. Iz Draw menu, odaberi Hatch. 2. Na Boundary Hatch dialog box, odaberi Select Objects. 3. Specificiraj objekat ili objekte koje elite rafirati. Objekti ne treba da formiraju zatvorenu ogradu .Vi mo ete specificirati neka ostrva koja bi trebala ostati ne rafirana. Na slici Text AUTOCAD. 4. Na Boundary Hatch dialog box, izaberi OK da se postavi rafura. Postavljanje rafure sa komandne linije :Na komandnoj liniji unese se posle aktiviranja komande naziv ablona koji mo e biti izabran i iz Auto CAD Deign Center ili poznavanjem imena ablona. Une eno ime u na em primjeru je Earth 1.Command: hatch Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
2.Enter a pattern name or [?/Solid/User defined] : earth 3.Specify a scale for the pattern <1.0000>: 5 4.Specify an angle for the pattern <0>: 45 5.Select objects to define hatch boundary or , 6.Select objects: Specify opposite corner: 1 found
Enter Enter Enter Enter
Slika 08.VII Ilustracija primjene Hatch komande za postavljanja rafura na crte
Slika 09.VIII Ilustracije primjera umetanje rafura primjenom Pick point,Select Objects i Inherits Properties opcija niza Bhatch komande
Definisanje jednog na ina ograde na kompleksnom crte u 1.Iz Draw menu, odaberite Hatch. 2.Na Boundary Hatch dialog box, odaberi Advanced tab. 3.Na Boundary Set section od Advanced tab, izaberi Select New Boundary Set. 4.Na Select Objects pitanju za izbor na komandnoj liniji ,odaberi objekte koje eli uklju iti u skup ograde (1,2,3,4) i pritisni ENTER. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
Slika 10 . VIII Ilustracija postavljanja rafura na slo enom crte u nizom Bhatch komande
5.Na Boundary Hatch dialog box, odaberi Pick Points. 6.Specificirajte internal point (kvdrati ) da defini ete ogradu i pritisnete ENTER. 7.Odaberi OK da postavite rafuru.Desno ilustracija prikazuje izbor jedne vrste rafure koja je umetnuta. Uklanjanje ne rafiranih ostrva
Slika 11.VIII Ilustracija uklanjanja ne rafiranog ostrva opcijom Ignore Bhatch komande
Bilje ka:Komandom Explode sklanjaju se ograde rafuri i rafura se preobra a na individualne linije.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
VIII Poglavlje o dodavanju rafura objektima
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
Rad sa tekstovima .............................................................................................. 1 Kreiranje linijskog teksta (Single line text)..................................................... 1 Pode avanja teksta na crte ima ...................................................................... 3 Specificiranje stila za single-line text ............................................................. 6 Kreiranje Multi linijskog teksta –paragrafa ................................................... 7 Rad sa stilovim teksta (Working with Text Styles) ....................................... 16 Preure ivanje i promjene teksta ................................................................... 19 Preure ivanje linijskog teksta (Single line text)............................................ 20 Skaliranje text objekata................................................................................ 21 Preure ivanje sadr aja teksta u text objektima ............................................. 22
Rad sa tekstovima Mada su grafi ki elementi najzna ajniji dijelovi crtanja ipak crte i sadr e mnogo i tekstovnih dijelova.Tekst se uglavnom koristi da se reprezentuju objekti sa specijalnim opisima takvi kao to su tipovi materijala ,na ini ugradnje ,kratki opsi i o drugim karakteristikama koje je zna ajno ista i a grafi im putem ili je te e izraziti ili nepotrebno prikazivati posebno ako se to mo e izraziti sa kratkim tekstovnim upustvima. Da bih to uradili vi tekstove dodajete crte ima gdje mo ete kontrolisati njihovo pojavljivanje njhov oblik ,veli inu, tip, stil i sli no. esto se nalaze potrebe za njihovim pode avanjem : kontrolama visine ,mjesta umetanja,njihovog rasporeda to se u Auto CAD-u posti e tako nazvatim izrazom Justification.Kada dodajete tekst crte u vi ga mo ete dodati bilo individualno kao linijski tekst ili cijeli paragraf. Ovo poglavlje obja njava slede e : • Kreiranje linijskog teksta • Kreiranje Multi linijskog teksta –paragrafa • Kontrolu stila teksta • Text format • Preure ivanje texta Text Toolbar koji se postavi na ekran na podesno mjesto.Postavlja se tako to iz View se izabere Toolbars da vam se pojavi Cutomize dialog box gdje markirate kvadrati pored Text Toolbara da vam se pojavi na ekranu.
Kreiranje linijskog teksta (Single line text) Najednostavniji tip teksta koji mo ete kreirati je individualni linijski tekst.Jedna linija teksta se mo e sastojati od pojedina nih slova,rije i i cijelog niza.Mada se kreiraju vi ezna ne linije na ovaj na in svaka linija teksta je kreirana kao separatni AutoCAd-ov objekt teksta.Vi koristite specijalne kontrolne kodove da podcrtate Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
individualna slova ili rije i,ali cio linijski tekst koji se koristi jednim stilom,visinom i bojom. Da kreirate jedan liijski tekst koriste se Text komanda koju mo ete izabrati iz Draw menija ili sa komadne linije : 1.Command: text se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : Current text style: "Standard" Text height: 2.5 2.Specify start point of text or [Justify/Style]:Makira se ta ka po etka ili se izabere opcija upisuju i po etno slovo opcije i pritisne Enter. • Specify start point of text opcija : Specificira se po etna ta ka ili se markira u crte u da se pojavi slede e: 3.Specify height <2.5>: 5 upi e se eljena visina teksta i pritisne Enter 4.Specify rotation angle of text <0>: 0 upi e se ugao i pritisne Enter ili se pritisne Enter da se prihvati ponu eni ugao za postavljanje teksta na crte .
5.Enter text: Auto Cad Pi e se -Napisan na crte u pritisne se Enter 6.Enter text: Pritisne se Enter da se iza e iz komande.Lijevo naprijed ilustracija prikazuje rezultat niza komande. Slika 01. IX Ilustracija primjene Specify start point opcija niza Text komande
• Justify opcija : J se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije : 2.Specify start point of text or [Justify/Style]: j se upi e i pojave se opcije za pode avanje umetanja teksta, o ovim opcijama emo detaljnije objasniti u slede em poglavlju. Enter an option 3.[Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]: f Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
• Style opcija : S se upi e i pritisne Enter da pojavi slede e. 2. Specify start point of text or [Justify/Style]: s Upi e se Style opcija i pritisne Enter da se pojavi opcije za izbor novih tekstova . 3.Enter style name or [?] : standard Upi e se ime teksta i pritisne Enter ili se koristi ve kori teni tekst pritiskom na Enter ili se bira stil teksta upisuju i upitnik na komandnoj liniji da se pojavi spisak svihstilova teksta da se izabere ime odgovaraju eg za dizajn.U slede em dijelovim ovog poglavlja e biti vi e obja njenja kako se to radi.
Pode avanja teksta na crte ima Ako izaberete drugu opciju Justify unosite j na komandnu liniju i pritisnete Enter pogledajmo kako izgleda niz komandi: Align opcija pode avanja teksta 1.Command: text se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current text style: "Masinski" Text height: 2 2.Specify start point of text or [Justify/Style]: j Izabere se opcija pode avanja i pritisne Enter 3.Enter an option [Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]: a Upi e se opcija (Align) i pritisne Enter 4.Specify first endpoint of text baseline: Specificira se prva bazna ta ka kraja teksta 5.Specify second endpoint of text baseline: 30 Specificira se du ina sa polar trackingom i pritisne Enter 6. Enter text: Odredili smo du inu teksta 30 Napi e se tekst na komandnoj liniji i pritisne se Enter 7.Enter text: Pi e se drugi red teksta ili se pritisne Enter da se zavr i komanda slede a ilustracija na slici pretstavlja rezultat navedene komande posle prvog upisa i pritska na Enter i tre eg upisa i pritiska na Enter pritisne se ponovo Enter da se zavr i komanda.Veli ina i du ina teksta ce podesi prema upisanoj du ini teksta. Fit opcija pode avanje teksta Na ve prethodno obja njeni na in startovali smo Justifation opciju pode avanja da nam se izme u ostalih opcija pojavi Fit opcija. 3.Enter an option [Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]: f upi e se i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
4..Specify first endpoint of text baseline: Specificira se prva bazna ta ka kraja teksta 5.Specify second endpoint of text baseline: Specificira se druga bazna ta ka kraja teksta 6.Specify height <5.0>: Pritisne se Enter ili se upi e visina i pritisne Enter. 7.Enter text: AutoCAD 2002 Upi e se i pritisne Enter: 8.Enter text:je program za svakog se upi e i pritisne Enter. 9.Enter text : ko zeli brzo i elegantno rjesenje pritisne se Enter 10Enter text: Pritisne se Enter da se iza e iz komande.Ilustracija lijevo je rezultat navedenog niza komande. Slika 02 .IX Ilustracija primjene Fit opcije niza Text komande
Visina slova ostaje ista ali se irina slova pode ava pema broju slova.
Ostale opcije linijskog teksta (Single line text) Kao to se mo e primjetiti na komandnoj liniji pored Align i Fit opcija koje smo ve u prethodnom dijelu objasnili nalaze se i slese e opcije pode avanja teksta: [Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Slika 03. I X Ilustracija opcija pode avanja teksta iji se izbor vr i sa komandne linije
Izbor dodatnih opcija se vr i na komandnoj liniji posle izbora Justification opcije za pode avanje teksta.Izbor se vr i kao to emo u daljem radu vidjeti kao se to radi sa Centar opcijom . Zajedni ki cilj svih opcija da se postavljanje i centriranje teksta na crte u izvr i na najpodesniji na in u zavisnosti od prostora i rasporeda objekata na crte u.Na samoj ilustraciji 03.IX mo ete uo iti svrhu pode avanja , i orjentisanja teksta u odnosu na ta ku umetanja teksta na crte . Radi primjera pogledajmo Center opciju : Posle izbora Justifikacion opcije na komandnoj liniji se pojavi : 3.Enter an option [Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]: c upi e se opcija i pritisne Enter .Pojavi se : 4.Specify center point of text: Specificira se ta ka umetanja za centar teksta. 6.Specify height <5>: pritisne se Enter ili se upi e nova visina slova i pritisne Enter. 7.Specify rotation angle of text <30>: upi e se novi ugao rotacije i pritisne Enter ili se pritisne Enter da se pi e ponu ena veli ina.U primjeru pritisnut Enter
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Slika 04. IX Ilustracija centar opcije single tekst komande
8.Enter text: Center opcija Upi e se tekst i pritisne Enter. 9.Enter text: ta ka umetanja Upi e se tekst i pritisne Enter 10.Enter text: se nalazi u centru Upi e se tekst i pritisne Enter 11.Enter text: teksta pogledaj Upi e se tekst i pritisne Enter 12.Enter text: pritisne se Enter da se zavr i komanda.Ilustracija je rezultata navedenog niza komande. Bilje ka : Sve ostale opcije imaju skoro identi ne nizove komande.One se razlikuju me u sobom po na inu umetanja ta ke iz koje se vr i orjentacija i centriranje teksta prema potrebama dizajna .Za opcije gdje su napisana dva velika slova obadva slova se upisuju na komandnu liniju da se nastavi sli an niz komande.Ilustracija 03.IX najbolje obja njava grafi ki polo aj pojedinih opcija u odnosu na tekst.
Specificiranje stila za single-line text Izabre se komanda Single Line text prema ilustraciji ili se starta sa komandne linije: 1.Command : TEXT se upi e i pritisne komanda Current text style: "Standard" Text height: 8.0 2.Specify start point of text or [Justify/Style]: s Se upi e (Style opcja ) i pritisne Enter 3.Enter style name or [?] : ? se upi e i pritisne Enter da se pojavi Text Window sa spiskom stilova teksta od kojih se mo e jedan izabrati za aktuelni stil teksta u va em crte u.i
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Slika 05.IX Ilustracija dialog box-a sa spiskom tekstova koji se primjenjuju za aktuelni fajl
Bilje ka :Ukoliko nije formirano vi e tipova stila teksta vi onda imate samo na raspolaganju standardnu opciju i ne mo ete koristiti opciju Style na komandnoj liniji sve dok ne oformite vi e razli itih opcija Text Style. 4. .Enter style name or [?] : Ma inski Se upi e ime stila koji se nalazi u Text Window prozoru i pritisne Enter da se pojavi slede e: Current text style: "Masinski" Text height: 5.0 5.Specify start point of text or [Justify/Style]: Specificira se po etna ta ka umetanja teksta ili se upi e opcija i pritisne Enter. 6.Specify height <8.0>: upi e se vrijednost visine teksta i pritisne se Enter ili se prihvati postavljena visina visina pritiskom na Enter 7.Specify rotation angle of text <0>: Upi e se ugao rotacije ipritisne Enter ili se pritisne Enter da se prihvati ugao 0 u odnosu na X osu . . 8.Enter text: Ma inski tekst Upi e se tekst i pritisne Enter. 9.Enter text: Upi e se za drugi red teksta i pritisne Enter ili se pritisne Enter da se zavr i komanda Slika 06 .IX Primjeri stilova teksta koje formirate a na i e se u Text Window-u
Kreiranje Multi linijskog teksta –paragrafa Tekst se mo e kreirati u Multiline Text Editor dialog box-u na komandnoj liniji ili u jednom alternativnom tekst editor-u ,ili se mo e tekst umetnuti iz fajla paranog u ASCII format-u. Multiline Text Editor je obezbje en da na brz na in postavi Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
osobine koje uti u na cjelokupni objekat teksta i formata koji samo uti e na odabrani tekst. Prije kreiranja multilinijskog teksta mora se definisati irina paragrafa .Kad je cio tekst kompletiran AutoCAD ume e tekst u jedan box u okviru njegovih granica.Du ina multilinijskog objekta teksta zavisna je od koli ine teksta ne od du ine granica box-a koji se koristi za specificiranje irine teksta. Po to kreirate multilinijski tekst vi postavljate stil teksta ,pode avanja(justification ) i rastojanje linija (line spacing). Za tekst stila se postavlja osnovni oblik slova (font) i druge efekte.Mo e se izabrati postoje i stil teksta ili kreirati jedan novi. STANDARD text style je osnovni . Justification : se determini e gdje se tekst ume e u odnosu na granice teksta. Line spacing :kontroli e veli inu prostora izme u linija teksta. Da se kreira multilinijski tekst izabere se komanda iz Toolbara ili iz Draw menija ili sa komandne linije a kako je to lijevo na ilustraciji prikazano. Startajmo komandu sa komandne linije: 1.Command: mtext se upi e i pritisne Enter. Current text style: "Standard" Text height: 2.5 2.Specify first corner: Specificira se prvi ugao prema lijevoj ilustraciji. 3.Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width] :Specificira se suprotni drugi ugao da se pojavi Multi Line Editor dialog box ili izabere se opcja sa komandne linije upi e se na komandnu liniju po etno slovo i pritisne Enter da se pojave slede e opcije. Opcije na komandnoj liniji Opcije koje se pojave posle specificiranja ili markiranja prve taöke umetanja teksta su slede e: [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width] • Height opcija :odre uje se visina teksta u pi e se na komandnoj liniji. • Justify opcija : Pode ava postavljanjei centriranje teksta na isti na in kako se to radi kod Single line text-a o emu smo i prema ilustraciji 03 .IX mogli zapaziti a i prema drugim obrazlo enjima .
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
•
Line spacing : Specificira se rastojanje za multilinijski objekat teksta.Rastojanje je vertikalno izme u dna (ili bazne linije ) od jedne linije teksta i dna slede e linije teksta. • Style opcija : Izbor isti kao i kod specificiranja Single Line text-a • Rotation : Upi e se R na komandnu liniju i pritisne Enter da se posle upi e ugao rotacije pod kojim e se tekst postaviti. • Width : Upi e se W na komandnu liniju i pritisne se Enter da se posle upi e irina teksta ,odnosno du ina reda teksta. • Posle primjene navedenih opcija : pojavljuju se podopcije o kojima smo govorili kod kreiranja Single line text-a.O novim opcijama koje se pojavljuju kod kori tenja Multi line komande emo objasniti kako slijedi: Opcija Line spacing : Startajmo komandu: 1.Command: _mtext Izabere se komanda Current text style: "Masinski" Text height: 5 2. Specify first corner: Specificira se prvi ugao ili se markira mi em na crte u. 3.Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width]: L se upi e (Line spacing ) i pritisne Enter 4.Enter line spacing type [At least/Exactly] : e se upi e (Exactly opcija) i pritisne Enter 5.Enter line spacing factor or distance <1x>: 10 upi e se rastojanje izme u redova i pritisne Enter. 6.Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Wi dth]:Specificira se drugi ugao box-a .Pojavi se Multiline Editor dialog box.U njemu se izvr e pode avanja i upisivanje teksta ; detaljnije obrazlo enje slijedi i izabere OK.Lijevo ilustracija je rezultat navedenog niza komande. Bilje ka : Exact spacing opcija je preporu ena kada se koristi komanda MTEXT da se nacrta tabela. Koristite manje visine tekstova nego to je specificirana linija da osigurate da se tekst ne preklapa. Kao to ste mogli primjetiti na komandnoj liniji se nalaze dvije opcije Line specing opcije: Enter line spacing type [At least/Exactly] : At Least opcja : Pode ava linije teksta automatski osnovanog na visini najvi e karakteristike linije –odnosno visine teksta ili druge karakteristike u tekstu koje upisujete u dialog box-u.Kad je opcija odabrata linije teksta sa vi im karakteristikama su dodte prostoru izme u linija.Kada ste opciju odabrali pojavi se : Enter line spacing factor or distance : Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
•
Spacing Factor: postavlja rastojanje linija za vi estruke pojedina no rastojanje linije (single-line spacing). Single spacing je 1.66 puta visina karakteristike teksta.Pove anje se upisuje kao broj X pratioca da se indikuje jedno vi estruko pojedina no rastojanje.Na primjer ako se specificira pojedina no rastojanje upisivanjem 1x, ili se specificirati dvostruko rastojanje upisivanjem 2x. • Distance: Postavlja se rastojanje izme u linija za apsolutnu vrijednost rastojanja mjerenu u jedinicama crte a.Validne vrijednosti moraju da budu izme u 0.0833 (0.25x) i 1.3333 (4x). Exactly opcija : Kao to je na prethodnoj slici prikazano prisiljava linijsko rastojanje da bude isto za sve redove vi estrukog teksta.Rastojanje je osnovano na na visini tekst objekta i stilu teksta. Enter line spacing factor or distance : • Bilje ka : Obrazlo enja koja su data za Spacing Factor i Distance kod At Least opcije se identi na i kod Exactly opcije. Opcija Width Specificira se irina ograde teksta: Specify width: Specificira se jedna ta ka ili upi e jedna vrijednost. Ako se koristi markiranjem mi om za jednu ta ku irina – du ina reda teksta se kalkuli e kao rastojanje izme u po etne i specificirane –markirane ta ke. Rije i u svakom objektu vi e zna nog teksta se obavijaju da se podesi irina teksta sa ogradom.Ako se specificira irina od 0 ,omotavanje rije i je uga eno i irina multilinijskog teksta je prostrana kao najve a linija teksta.Mo e se onda zavr iti tekst na specificiranoj ta ki kucanjem teksta i pritiskom na Enter.Da se zavr i komanda pritisne se Enter na MTEXT obavijesti. 1.Command: _mtext Izabrata komanda Current text style: "Masinski" Text height: 5 2.Specify first corner: Markira se ta ka za po etak teksta. 3.Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width]: w se upi e(opcija Width) i pritisne Enter. 4.Specify width: 0 se upi e nula i pritisne Enter da se pojavi Multiline Editor dialog box. U dialog se izvr u odgovarju a postavljanja i upi e tekst .Du ina reda teksta nije ograni ena.Izabere se OK .Tekst je umetnut u veli ini koju odabrane rije i zauzimaju,Ilustracija teksta naprijed je primjer navedenog niza komande. Words within each line of the multiline text object wrap to fit the width of the text boundary. If you specify a width of 0, word wrap is turned off and the width of the multiline text object is as wide as the longest line of text. You can end a line of text at a specific point by typing the text and pressing ENTER. To end the command, press ENTER at the MTEXT prompt Primjer Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Definisanja na Multi line Editor dialog box-u: 1. Command: _mtext Izbrata komanda Current text style: "Masinski" Text height: 5 1. Specify first corner: Specificira se ta ka 1 sl 08. 3.Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width]:Specificira se ta ka 2.sl 08. 4.Pojavi se Multiline Text Editor dialog box na kome mo emo podesiti sve opcije sa komandne linije,bez primjene opcija na komandnoj liniji ,ali mo emo izvr iti pode avanja i drugih karakteristika i osobina. 5.Po pode avanjima i upisivanju teksta Izabere se Ok i tekst je na odabranom mjestu u crte u umetnut. Pogledajte i sami:
Slika 07 .IX Ilustracija Dialog boxa sa izlo enim tekstom za umetanje na crte
Ilustracija pode avanja teksta na crte u izgleda kao na slici br 08.IX.
Slika 08 . IX Ilustracija oblikovanja teksta prema nizu mtext komande
Na dialog box-u se nalaze 4 table sa nazivima Character,Properties,Line Spacing i Fand/Replace . Koristite ove table da krirate ili modifikujete objekte teksta odnosno tekstove:Na tabli: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Character: Kontroli e se skup osobina formatiranja teksta za upisivanje teksta na tastatiri va eg kompjutera ili za uvo enje teksta u Multiline Text Editor dialog box. Properties: Kontroli u se osobine koje se primjenjuju za objekat teksta. Line Spacing: Kontroli e se rastojanje linija za novi ili odabrani multi tekst. Find/Replace: Tra e se specificirani nizovi teksta i razmje taju se u okviru novog teksta.
Slika 09 IX dialog box-a za pode avanje karakteristika teksta obje njenja i na slici
Character plo a :U I oknu na lijevom gornjem uglu izlo e se Font teksta. Klikanjem najezi ak na desnoj strani okna izlo i se lisat mogu ih fontova za izbor. Na drugom oknu pored prvog nalazi se visina teksta.Visinu mo ete promjeniti markiranjem i upisivanjem njene vrijednosti u jedinicama mjera crte a. :Klikanjem na dugme izabire se tekst sa debljim slovima a ponovnim kljikanjem povra a se debljina teksta za normalnu debljinu. : Klikanjem na dugme I bira se Italic opcija pisanja teksta a ponovnim klikanjem se povra a ispisivanje teksta za normalni na in. : Klikanjem na dugme U podcrtava se ispisivanje teksta ,a ponovnim klikanjem bez podcrtavanja. :Dugme sa strelicaom : Obr e se poslednja ure iva ka opcija .Mijenja se bilo sadr aj teksta ili formatiranje teksta Undo opcijom. . Kontroli e se boja odabranog objekta teksta i postavlja se boja po izboru.Izabere se Other da se izlo i Color dialog box za izbor vi e selekcija boje teksta. Pritiskom na jezi ak simbola pojavi se lista zankova koja se bira za umetanje u tekst.Degrees znak za stepne ,Plus/minus znak,Diameter i Non-breaking Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
neprekidaju i prostor i Other.Klikanjem na neki od navedenih simbola simbol se ume e u tekst na prozor a posle i na crte To zna i ume u se zajedni ko kori teni simboli . Odabere se Other da se izlo i Character Map dialog box. Na dialog box-u se izabere znak koji se eli umetnuti u tekst.Markira se, a onda se klikne na dugme Velj –Select da se pojavi u ramu Kopiera tecken .Klikne se na dugme Kopiera da se znak iskopira .Markrajte polo aj znaka na polju teksta u Multi line Editor prozoru teksta ,desno kliknite i iz dodatnog menija koji se pojavi izabere se Paste i posle toga znak je umutnut u tekst . Klikanjem na dugme pojavi se Select file dialog box sa spiskom programa iz kojih se mo e izabrti text i dodatni znaci ili stilovi tekstova. Properties tabla:Obja njenja koja su data primjenom komande Mtext i Single line tekst su identi na sa osobinama na Multiline Text Editor-u.Kratka obrazlo enja i na samoj slici u prozoru tekasta.
Slika 10.IX Dialog box za pode avanje osobina taksta i njegovog rasporeda u ramu
Za pode avanje umetanja i raspored teksta mo e da vam za bolje razumjevanje poslu i prethodna ilustracija na slici o8.IX Ilustracija rasporeda.(justfication). Line Spacing tabla : Na tabli se pode ava rastojanje izme u redova teksta .Opcije koje mo ete izabrati i sa komandne linije : Enter line spacing type [At least/Exactly] Sva obrazlo enja data za opcije sa komandne linije su identi na i na Multiline Text Editor box-u tabla Line Spacing.Prema tim opisanim opcijama se vr i izbor rasporeda ina dialog boxu.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Slika 11 . IX Dialog box za pode avanje rastojanja izme u redova teksta
Find/Replace tabla :Veoma je korisna za primjenu i korekciju nizova teksta ili rije i nadomje tanje pogre no upisanih rije i na tekst informacijama u crte u. Find okno: Specificira se rije ili niz teksta koji se tra i.Multiline Text Editor dialog box postavite na podesno mjesto na ekranu da mo ete itati i pregledati tekst koji elite korigirati ,tako da se mogu korigirati u potpunosti nizovi teksta ili rije i prema primjeru:rije koju korigiramo Justification je upisana u oknu Find. Klikanjem na dvogled tra i se rije ili niz teksta u tekstu crte a koji su upisani na oknu Find..Na ena rije se markira i pojavi se na prozoru teksta.
Specificira se nova rije ili niz teksta koja ili koji e se nadomjestiti tekst na crte u umjesto upisane rije i ili niza teksta u Find box-u. Klikanjem na dugme razmje ta se specificirani tekst u crte i nadomje tava rije ili niz teksta koji se koriguju. Markira se da se Identifikuju kriteriji koji se sla u za tra enje velikih ili malih slova teksta. Markira se da se specificira koji tekst da se tra i da mora biti cijela rije . Kada izvr ite sva ispisivanja i pode avanja na navedenim dialog box-ovima onda izaberete OK da se tekst izlo i na ramu markiranom u crte u
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Slika 13. IX Ilustracija korekcije teksta pode avanom na Find/Replace plo i Multiline Editor dialog box-a
Bilje ka: Za pode avanja veli ina i oblika teksta preporu ljivo je koristiti se standardima iz ove oblasti koji propsuju osobine i veli ine teksta. Da se na e i premjesti tekst na multiline text object 1.Iz Modify meni, izaberi Object. 2. Odaberi Text. Onda odaberi Edit. 3.Odaberi multiline text object koji eli da preuredi .. 4.Na Multiline Text Editor,izaberi Find/Replace tab. 5.Na Find box, unesi rije da bude premje tena. 6.Na Replace box, unesi rije koja e zamjeniti prvu rije . 7.Klikni dugme Find. 8. Kada ste na li rije koju elite premjestiti,klikni dugme Replace. 9.Ponovite korak 2 i 3 za svaki slu aj rije i koje elite promjeniti . 10.Izaberi OK da se izvr i zamjena rije i na crte u.
Slika 14. IX Ilustracija primjene nizova Mtext komande za oblikovanje text tabela
Bilje ka : Kada se formira podesna tabela ona se mo e blokirati sa atributima pomo u kojih se upisuju samo oni podaci koji su potrebni u odre enom peridu za izlaganje na crte u.Tabela se mo e i linkovati i povezati sa drugim formatima tako da se pomo u nje mo e vr iti i automatizacija pra enja odre enih tokova u procesima distribuiranja podataka.O tome kao se to radi na i ete vi e u poglavljima Mehani kog desktopa.Tako e mo ete to u parati i kao fajl i prema potrebi ga uvoziti i umetati i na druge crte e. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Rad sa stilovim teksta (Working with Text Styles) Stil teksta se postavlja sa osnovnim postavljanjem imena Font-a,stila fonta,visine i drugih karakteristika koje uti u na oblik samih slova kao to su zaobljavanja,postavljanja pod uglom slova ili ih okretanjem gore dole ili zaobljavanjem ivica slova i dr. Mo e se izabrati osnovni Standard stil teksta ili kreirati potpuno novi stil teksta. Pode avanje stila teksta se odre uje prema namjeni njegove primjene i gdje se ume e tekst.Preko aktuelnom stila teksta mogu se formirati ograde teksta kao i kontrolisanje prostora linija i veli inom prostora njih .Preko preko aktuelnog stila teksta mogu se postavljati i formirati razli ite karakteristike :po ev i od izbora novih vrsta pisanja (Font),podcrtavanja teksta ,zadebljanja teksta,ogra ivanja i dodavanja nekih individualnih karakteristika.To se mo e uraditi pomo u Text Style dialog box-a. Da bih se izlo io navedeni dialog box mo e se izabrati jedna od alternativnih komandi prema lijevoj ilustraciji.
Kada ste odabrali komandu i aktivirali je, onda vam se pojavi Text Style dialog box. Svi tekstovi na AutoCAD crte ima imaju stilove teksta koji asociraju na Standard tekst.Kada unosite tekst AutoCAD se koristi aktuelnim stilom teksta koji je postavljen sa vrstom pisma (font) veli inom (size) ,uglom (angle),orjentacijom i drugim karakteristikama teksta.Ako elite da kreirate jedan razli iti stil teksta vi mo ete aktuelni stil teksta zamjeniti postavljaju i jedan novi stil teksta koji se razlikuje od STANDARD text style. Slika 15. IX Text Style dialog box za kreiranje novih stilova i modifikaciju postoje ih
Definisanja koja se vr e na Text Style dialog box-u su slede a: Na ramu Style Name : Nalazi se okno Standard sa jezi kom. Kada se pritisne jezi ak pojavi se lista sa imenima svih stilova koji postoje na aktuelno postavljenom fajlu.Odabere se ime tekst stila i zatvorite dialog box ime stila je postavljeno na crte i vi ga mo ete koristiti u daljem radu. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
New :Da se promjeni aktuelni stil teksta kliknete na dugme da vam se pojavi: 1. Na dialog boxu Text Style kliknite dugme New da vam se pojavi dole navedeni dialog box Slika 9 .X Dialog za kreiranje novog stila teksta
2,Na ramu Style Name upi ite ime Stila teksta i pritisnite OK. Pri pritisku na dugme Ok zatvori New Text Style dialog box i umjesto imena Standard na ramu teksta Style Name pojavi vam se novo ime teksta-Masinski . 3. Na dialog Boxu sa novim imenom stila teksta uradite slede e • Odaberete Font Name • Na Font Style odaberete jednu varijantu sa liste na pr.Italic: ve pri tom izboru na Preview prozoru pojavi vam se izgled Teksta • Mogu se zadr iti iste karakteristike na ramu Effects kao to su bile postavljene za STANDARD Style ili ih mo ete i mijenjati • Na ramu texta Height treba da se zadr e iste karakteristike za visinu Slika 16. IX Primjer izbora novog aktuelnog stila teksta
•
Na effects ramu kontroli ite kakav vam prethodno oblik irina i polo aj slova odgovara markiranjem opcija na lijevoj strani a uno enjem vrijednosti na desnoj strani.Na prozor etu Preview vam se pojavljuje izgled teksta i prema izgledu se opredjelite . 4.Po zavr etku pode avanja izaberite dugme Apply da postavite stil teksta a onda odaberite Close .Dialog box nestaje sa ekrana i va novi stil teksta je postavljen. Slede im primjerom se to ilustruje Primjer osnovnog postavljanja stila teksta –dopisane vrijednosti ozna avaju da mo ete mijenjati karakteristike Postavljanja stila teksta Postavljanje
Osnovno
Opis
Style name
STANDARD
Ime do 255 karakteristika
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Font name
txt.shx –mo ete mijenjati
Fajl asociran sa font (character style)
Big Font
None –mo ete mijenjati
Specialna definicija fajla kori tenog za jedan non-ASCII character set, takav kao Kanji
Height
0 ostaje isto
Karakter visine
Width factor
1 mo e se mijenjati
Iste e se ili se skuplja od karakeristike
Obliquing angle
0 –birate ugao
Zako enje karakteristike
Backwards
No markirajYes
Obr e se tekst
Upside down No markiraj Yes
Obr e se- donji tekst
Vertical
Vertikalni ili horizontalni tekst
No markiraj Yes
Postavljanji aktuelni stil teksta je izlo en na komandnoj liniji.Vi mo ete koristiti ili modificirati ili puniti crte sa novim stilovima teksta.Jedanput kreiran stil teksta mo modificirati mijenjaju i mu ime (Rename) ili brisju i ga (Delete) ili modificirati mu karakteristike na Text Style dialog box-u,kada je to potrebno. Promjene stila teksta Text Style Kada mijenjate stil teksta jednog multi tekst objekta ,a urirano postavljanje se podesi za cio objekat.Neka formiranja individualnih karakteristika ne mogu biti sa uvana.Slede a lijevo tabela opisuju efekte promjene stila teksta na karakter formatiranja. Bilje ka: Za eventualne potrebe detaljnijeg upoznavanja sa ovom materijom vi mo ete koristiti programski Help.Pri aktiviranju neke od Text komandi pritisnite tangentu F1 mo i ete otvoriti u Help-u one komande kojom ste se koristili kada ste pritisnili navedenu tangentu.Kod eventualnog preure ivanja karakteristika teksta,mo ete se koristiti sistemom variabli na dijelu Reference tako da izvr ite postavljanja sistema varijabli da podesite karakteristike teksta.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Preure ivanje i promjene teksta Da bi se preuredili tekst ,dimenzioni tekst definiciju atributa i karakteristiku objekta Auto Cad je obezbjedio komande za preurae ivanje i ovaj dio ovog poglavlja e nam objasniti kako emo to uraditi. Prvo to treba da uradimo je da izaberemo jednu od alternativnih komandi sa ilustracije. : Za ure ivanje teksta,dimenzionog teksta,definicije atributa i oblika kontrolnih ramova koristi ddetit komanda.Atribut definicija je ablon za kreiranje atributa.Kontrolni ram je jedan kontajner za za tolerancijske informacije o pojedina noj dimenziji.Kada se aktivira komanda lijevo prema ilustraciji se odabere pojavi se slede e : 1. Command : ddetit se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select an annotation object or [Undo]: Izabere se oznaka objekta da se izlo i: Izlo i se jedan od etiri dialog box-a,zavisno od tipa teksta koji se odabere. • Text kreiran kori tenjem komandi TEXT ili DTEXT izlo i Edit Text dialog box. • Text kreiran kori tenjem MTEXT izlo i se Multiline Text Editor . • Attribute definitions (ali ne deo definicije bloka - block definition) izlo i Edit Attribute Definition dialog box. • Feature control frames –kontrolne ramove tolerancija izlo e Geometric Tlolerance dialog box.. DDEDIT komanda ponavlja obavijest sve dok se ne pritisne na Enter da se zavr i komanda. Error! Bookmark not defined. .
Slika 17.IX Ilustracija primjene niza ddedit komande za preure enje Text objekta.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
Biramo posle startovanja komande koji text objekat emo preurediti.Po nimo kako preurediti slede i objekat .Klikne se na Single line text ili na neki drugi napred navedeni objekt na slici ,pojavi se Dialog box za promjene 1.Command : ddedit se upi e i pritisne Enter.Pojave se opcije. 2.Select an annotation object or [Undo]:Izabere se tekst objekata za preure enje.Pojavi se dialog box sa kojim je kreiran text objekat.Upi e se novi naziv i izabere Ok tekst objekta je umetnut na crte .Rezultat ilustracije Slika 17.IX. 3.Select an annotation object or [Undo]:Pritisne se Enter da se zavr i komanda ili se upi e U i pritisne Enter da se povrti prethodni tekst. 3.Select an annotation object or [Undo]: u Command has been completely undone. Komandom se kompletno povrati prethodno stanje. Da se modificiraju osobine tekst objekata 1. Iz Modify menu, odaberi Properties da se izlo i Properties window. 2. Odaberi objekat teksta Text 3. Contens : Upi e se novi tekst ako je potrebna izmjena.Na Justify podesi se novi raspored teksta,na Hight izabere se nova visina,Rotation se upi e vrijednost ugla pode avanja,na Obliquing se unese dali da slova budu pod uglom ,Text algment X,Y,Z pode avanje ta ke umetanja kordinata teksta. 4. Zatvori Properties window klikanjem na dugme Close na gornjem desnom uglu. Promjene teksta su izvr ene prema une enim podacima .Ilustracija lijevo vam pokazuje kako izgledaju podaci koje eventualno treba promjeniti.
Preure ivanje linijskog teksta (Single line text) Za preure ivanje linijskog teksta se koristi iste komande kao i Multiline text ,sa razlikom samo to se posle startovanja komande bira linijski tekst za preure ivanje.Komande i za Single i za Multiline text se mogu izabrati iz Modify menija kako je prikazano lijevo na ilustraciji. 1.Iz Modify menu, odaberi Object. 2.Izaberi Text. Onda odaberi Edit. 3. Odaberi pojedina an tekst objekat (single-line text object) koji eli preurediti. 4. Na Edit Text dialog box, unesi novi tekst.Onda izaberi OK. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
21
5 .Izaberi drugi objekat tekasta ili pritisni ENTER za kraj komande.
Slika 18.IX Dialog box za upisivanje promjena dijela ili cijelog teksta
Na dialog box-u izlo i se sadr aj odabranog tekst objekta .Modificira se tekst i izabere Ok da se a urira objekat teksta.
Skaliranje text objekata Da se izvr i uve anje ili smanjenje tekst objekat bez promjene njihove lokacije koristi se jedna od alternativnih komandi lijevo sa ilustracije. 1.SCALETEXT Izabrata komanda 2.Select objects: 1 found Izabere se tekst objekat za skaliranje,ako se pritisne Shift tangenta mo e se izabrati i vi e objekata. 3.Select objects:Pritisne se Enter da se pojave opcije 4.Enter a base point option for scaling [Existing/Left/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR] : e Upi e se opcija i pritisne Enter da se pojave slede e opcije pod 5. • Existing opcija : tekst objekat se uve ava ili smanjuje od postoje e ta ke umetanja. • Justification -Left opcija:prethodno izabrana opcija i privremeno nalazi na komandnoj liniji i ona je osnovna za primjer.Pritisne se Enter da se skaliranje objekta izvr i sa lijevim umetanjem ta ke i od lijeva na desno se vr i pove anje ili smanjenje tekst objekta.Ova a i slede e opcije su one iste opcije koje smo ve objasnili kod razmatranja opcija pode avanja linijskog teksta Justification: Left/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR 5.Specify new height or [Match object/Scale factor] <147>: s upi e se opcija (opcija Scale factor i pritisne Enter),ili se izaberu druge opcije i pritisne Enter. • Specify new height : Specificira se nova visina teksta. • Match object :Skaliraju se objekti teksta koje ste orginalno odabrali za sparivanje veli ina odabranog objekta teksta . Na komandnoj liniji posle odabrate opcije se pojavi : Select a text object with the desired height: Odabere se objekat teksta iju veli inu elite da sparite za tekst koji ste primjenili komandu. • Scale factor opcija : Scales the selected text objects based on a reference length and a specified new length.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
IX Poglavlje
Rad sa tekstovima
6.Specify scale factor or [Reference] <1>: .5 Specificira se faktor skale i pritisne Enter da se zavr i komanda ilustracija naprijed prikazuje ovu opciju.Ako se umjesto prikazane opcije se upi e R (reference opcija) • Reference opcija 6. Specify scale factor or [Reference] <1>: r Upi e se (Reference opcija)i pritisne Enter 7.Specify reference length <1>: 60 Upi e se du ina reference i pritisne Enter.
8. Specify new length: 120 Upi e se nova du ina i pritisne Enter .Slede a ilustracija je rezultat navedene opcije.Radi primjera izabrana ilustracija sli na prethodnoj.
Preure ivanje sadr aja teksta u text objektima Ponekada se de ava da ste nepravilno upisali rije i ili niste zadovoljni sa dijelovima sadr aja u tekstu pa bih ga trebali korigovati.Da bih izvr ili korekcije sadr aja teksta ,posebno ako se radi o ve im text objektima onda je korisno i tedi se vrijeme na preure ivanju da se to uradi na slede i na in. Sa navedene slike izabrati komandu Da se na e specificirani tekst na crte u
1.Sa slike odaberi komandu Find. Da vam se pojavi Find and Replace dialog box 2.Na Find Text String, unesi tekst koji eli na i. 3.Na Search In, odaberi Entire Drawing ili Current Selection da defini ete okvir va eg tra enja. 4.Odaberi Options da specificira tipove teksta za uklju ivanje u tra enje ,dali da tra ite cijelu rije samo i dali da spojite (match) slu aj specificiranog teksta. 5.Izaberi Find. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
23
Slika 19. IXDialog box za nala enje i zamjenjivanje rije i ili niza rije i u tekst objektima
AutoCAD izlo i na eni tekst sa okru enim osjen enim sadr ajem na povr ini Context.
6.Da zomujete na eni tekst u crte u odaberite Zoom To. 7.Izaberi Close. Primjer kako se izvr ava zamjena rije i: Da se premjesti tekst na crte 1. Izabri komandu sa slike Find. 2. Na Find Text String, unesi text koji eli na i. 3. U Search In, odaberi Entire Drawing ili Current Selection da se defini e okvir va eg tra enja. 4. Odaberi Options da specificirate tipove teksta koji se uklju uju u tra enje dali da se tra e cijele rije i (whole words)i dali spariti slu aj (match case) specificiranog teksta. 5. Na Replace With, unesi tekst sa kojim eli nadomjestiti na eni tekst . 6. Odaberi Find. AutoCAD izlo i na eni tekst osjen en na povr ini dialog box-a Context. 7. Uradite jedno od slede eg: • Da se nadomjesti samo na eni primjerak teksta, odaberi Replace. • Da se nadomjeste svi primjeri teksta na Find Text String, odaberi Replace All. AutoCAD potvr uje premje tanje na status povr ini na dnu dialog box-a. 8. Izaberi Close Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
O dimezionisanju ............................................................................................... 1 Dimenzionisanje va ih crte a ......................................................................... 2 Horizontalno i vertikalno dimenzionisanje ..................................................... 3 Crtanje dimenzija sa nagibom (Aligned Dimensions) ..................................... 7 Dimenzionisanje lukova , kru nica i centra .................................................... 8 Dimenzionisanje uglova............................................................................... 10 Primjena Baseline i Continue dimension komandi........................................ 12 Kreiranje kordinantnih dimenzija ................................................................. 13 Brzo dimenzionisanje (Quick Dimension).................................................... 15 Ure ivanje dimenzija ................................................................................... 16 Pomjeranje i rotiranje dimenzionog teksta.................................................... 18 Kreiranje objekta pokaziva a (Leader) ......................................................... 19 Definisanja na Leader Settings dialog box-u ................................................ 20 Primjena tolerancija na crte ima .................................................................. 24 Kreiranje i modificiranje dimenzionih stilova............................................... 28 Definisanje i modificiranje dimenzionih stilova na dialog box-u .................. 29 Kreiranje novog dimenzionog stila............................................................... 30 Pore enje dimenzionih stilova ..................................................................... 40
O dimezionisanju Dimenionisanje je proces dodavanja mjera i oznaka na crte . AutoCAD je obezbjedio mnoge na ine za dimenzionisanje objekata i mnoge na ine za formatiranje dimenzija .Dimenzije su kreirane za iroko polje razli itih oblika i mnogo razli itih orjentacija.Dimenzioni stilovi se brzo oblikuju i obezbje uju koje dimenzije u va em crte u se povinuju industriji ili standardima projekata. Dimenzijama se pokazuje mjera objekta ,rastojanja ili uglovi izme u objekata ili rastojanje jednog oblika od po etka kojeg specificirate. AutoCAD je obezbjedio tri bazi na tipa dimenzionisanja: linearno ,radijalno i uglovno.Dimenzije mogu biti vertikalne horizontalne ,pode ene,rotirane ,kordinantne ,dimenzije bazne linije ili kontinualne.Neki jednostavni primjeri su pokazani na ilustraciji.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Objekti koji se mogu dimenzionisati su takvi kao to su linije,lukovi ,kru nice i polylinijski segmenti ali se mogu dimenzionisti i rastojanja izme u ta aka lociranja. AutoCAD smje ta dimenzije na aktuelni lejer . Svaka dimenzija preuzima aktuelni dimenzioni stil kojim se kontroli u karakteristike takve kao to su stil strelice ,lokacija teksta i postavljanje tolerancija.Sa dimenzionim stilom vi mo ete uraditi podesne modifikacije za bazni dimenzioni stil za razli ite tipove dimenzija.Sa dimenzionim stilom preklapa se (overrides), mogu se modifikovati ove karakteristike za specifi ne dimenzije. Mo e se koristiti brzo dimenzionisanje -Quick Dimension ( QDIM) za dimenzionisanje vi estrukih objekata od jednom ili se mogu ure ivati postoje e dimenzije.Ma kako da su nacrtane ove dimenzije su ne asocijativne.
Dimenzionisanje va ih crte a Dimenzije indentifikuju veli inu objekta kojeg crtate .Ta ne i itljive dimenzije su jedne od najzna ajnijih karakteristika ovog crtanja.Auto CAD-ov alat dozvoljva vam dodavanje dimenzionalnih obja njenja za va e crtanje.Vi mo ete jednostavno i brzo i dodavati dimenzije va em objektu koriste i se ta kastom metodom markiranja uz pomo mi a.Tako e mo ete va em crte u odnosno dimenzijama dodavati tolerancije,simbole,pokaziva e (leaders) kori tenjem programskog alata.Mnoge Auto CAD-ove varijable omogu uju da se pojavljuju dimenzije.Sa stilom dimenzija vi mo ete parati postavljanje varijabli koje su rije ile obja njenja za objekat ako u nizu modificirate veli inu objekta,dimenzije se modificiraju automatski za reflektovane promjene, ime se para puno vremena na izvr avanju dimenzionisanja. Ovo poglavlje obja njava slede e: • Crtanje linijskih,uglovnih,dijametar,radijus i kordinantnih dimenzija . • Dimenzionisanje vi estrukih objekata Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000 • • • •
3
Preure ivanje dimenzionisanja Kreiranje strelica i obja njenja Kori tenje i rukovanje stilom dimenzija i varijablama Dodavanje geometriskih tolerancija
Da bih lak e izvr ili izbor komandi za dimenzionisnja postavite dmenzion Toolbar na podesno mjesto u prozoru Auto CAD ekrana.Iz View menija se izabere Toolbars da vam se pojavi Customize dialog box gdje izvr ite markiranje kvadrati a pored toolbara Dimensin posle zatvorite Customize dialog box, na ekranu vam se pojavi Dimension toolbar. Kreiranje liniskih dimenzija
Slika 01.X Ilustracija kreiranja linijskih dimenzija nizovima dimlinear komande
Vi mo ete crtati linijske dimenzije sa horizontalnim,vertikalnim i linijama pod nagibom.Ove linije mogu biti razdvojene ili mogu biti kreirane kraj za kraj.
Horizontalno i vertikalno dimenzionisanje Vi mo ete izvr iti dimenzionisanje kori tenjem samo horizontalnih i vertikalnih komponenti lokacija objekata za koje specificirate dimenzije AutoCAD automatski postavlja horizontalne i vertikalne dimenzije shodno izboru produ enja pomo nih dimenzionih linija.Da se starta komanda dimenzionisanja izvr i se njen izbor. Izbor alternativne komande mo e da se izvr i prema ilustraciji lijevo.Prije nego to se po ne dimenzionisanje provjeri se dali su odgovaraju i Object Snap –a upaljeni da bih lak e i ta nije izvr ili markiranje tj izbor po etnih i krajnjih ta aka objekata koji se dimenzioni u.Bilo kako da ste izvr ili izbor kada se starta komanda pojavi e vam se opcije na komandnoj liniji: 1.Command: _dimlinear izbor komande prema slici 2.Specify first extension line origin or :Markira se object snap-om ta ka umetanja vijka prema ilustraciji slike 02.X ili se pritisne Enter da se aktivira Select object opcija. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
•
Opcija Specify first extension line origin :obavje avate se za po etnu ta ku produ enja prve pomo ne linije. • Select object. Automatski se determini u po eci ta aka prvih i drugih pom nih dimenzionih linija. Biraju se objekti polylinija ,lukova i linija za dimenzije. 3.Specify second extension line origin:Markira se 2 krajnja ta ka 4.Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]: Specificira se lokacija dimenzije kako je na slici 02.X une eno. Mo ete primjetiti da se na komandnoj liniji nalaze opcije koje se mogu izabrati ali o njima emo vidjeti vi e u nastavku. Dimension text = 32
Slika 02 . X Ilustracija Select first extension line origin opcije niza dimlinear komande
U primjeru izabrat smje taj. Koristi se ta ka da se locira dimenziona linija koja odre uje direkciju da se crta produ enje linije (extension lines). Posle specificiranja lokacije AutoCAD crta dimenziju.Slede a ilustracija to pokazuje. Select objekt opcija : 1. Command: _dimlinear Izabrana komanda 2.Specify first extension line origin or : Pritisne se Enter da se pojavi obavijest da se izabere objekat za dimenziju. 3. Select object to dimension:Izabere se linija slika 03 lijevo na ilustraciji 4.Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]:Specificira se lokacija dimenzije.Na komandnoj liniji se izlo i iznos dimenzije koji se unese na crte .Primjetite to na ilustraciji 03.X. Dimension text = 46
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Slika 03. Ilustracija Select Object opcija nizova dimlinear komande izabrani objekti
Za polylinije i druge raspadljive objekte (sa Explode komandom) Auto CAD dimenzioni e individualne linije i lu ne segmente.Ako se odabere jedan segment linije ili luka Auto CAD koristi njihove krajnje ta ke za po etke pomo nih dimenzionih linija .Opcija Select Object mo e da bude u pojedinim situacijama lak e primjenljiva . Mtext Opcija
Slika 04.X Ilustracija primjene Mtext opcije niza Dimlinear komande
1.Command: _dimlinear Izabrana komanda 2.Specify first extension line origin or :Izabrana jedna krajnja ta ka objekta. 3.Specify second extension line origin: Izabrana druga krajnja ta ka objekta. 4. Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]: m Upi e se (Mtext opcija) i pritisne Enter.Pojavi se Multiline text box Editor u kome upi emo odgovaraju e oznake ili tekst i izvr imo i druga potrebna pode avanja i izaberemo OK. Da se pojavi : 5.Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]: Specificira se lokacija dimenzione linije sa oznakama i tekstom .Slika 04.X. Dimension text = 150 Dimenziona vrijednost je izlo ena in a komandnoj liniji. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Text Opcija : Se dimenzije objekata opisuju sa unu enjem opisa i vrijednosti dimenzija na komadnoj liniji.Ova opcija je podesna ako se radi o objektima koji su presje eni da se nebih u svojoj punoj dimenziji prikazivali na crte u.Slede i niz
Slika 05. X Ilustracija primjenjene Text opcije niza dimlinear komande
1. Command: dimlinear Izabrana komanda 2.Specify first extension line origin or : Izabrana krajnja ta ka objekta. 3.Specify second extension line origin: Izabrana druga krajnja ta ka objekta. 4.Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]: t upi e se (Text opcija) i pritisne se Enter da se pojavi : 5. Enter dimension text <150>: Du ina vratila 160 mm Upi e se opis na komandnoj liniji i pritisne Enter. 6. Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]: Specificira se lokacija .Slika 05.X je rezultat navedenog niza komande. Ostale opcije [Angle/Horizontal/Vertical/Rotated] na komandnoj liniji •
Angle opcija : Mijenja se ugao dimenzionog teksta. Na komandnoj liniji se upi e a i pritisne Enter da se pojavi: 5.Specify angle of dimension text: Upi e se udao na primjer 1,45 ili 90 stepeni i pritisne Enter, posle locirajte dimenzionu liniju i tekst e biti umetnut pod upisanim uglom. Enter an angle. For example, to rotate the text 90 degrees, enter 90 • Horizontal opcija :Crtaju se horizontalne dimenzije.Upi e se na komandnu liniju h i pritisne Enter ,pojave se opcije: Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle]: Specificira se lokacija dimenzije ili se izabere opcija. • Vertical opcija :Crtaju se vertikalne dimenzije.Upi e se na komandnu liniju v i pritisne Enter ,pojave se opcije: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle]: Specificira se lokacija dimenzije ili se izabere opcija. • Rotated opcija :Crtaju se rotirane linijske dimenzije.Upi e se na komandnu liniju r i pritisne Enter ,pojave se opcije: Specify angle of dimension line : Specificira se ugao i pritisne Enter da se posle toga locira dimenzija.Ili se pritisne Enter.
Slika 06 . X Ilustracija primjenjenih nizova opcija dimlinear komande
Bilje ka: svaka od ovih opcija ima svoje opcije koje se shodno napred navedenom odre uju tj. za prilago avanje teksta i dimenzionih linija.Prostudirajte sami. Crtanje rotiranih dimenzija (Rotated Dimensions) Da bih se izvr ilo rotiranje dimenzija tamo gdje je dimenziona linija smje tena na ugao do produ enja linije po etaka, vi sa primjenom linijskog dimenzionisanja iz niza komandi birate opciju Rotation i specificirate ugao rotacije pritisnete Enter i dobijate sliku kako je na slede oj ilustraciji prikazana.Na primjeru specificirani ugao za rotaciju dimenzije je jednak uglu ljeba.
Crtanje dimenzija sa nagibom (Aligned Dimensions) Poravnjavaju se dimenzije, dimenziona linija je paralelna sa po etnim ta kama pomo nih dimenzionih linija. Da se starta komanda izabere se jedna alternativna opcija lijevo prema ilustraciji. Na komandnoj liniji se pojavi : 2.Specify first extension line origin or : Da se manuelno specificira po etna Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
ta ka prve pomo ne linije ili se pritisne Enter za automatske pomo ne dimenzione linije.
Slika 07. X Ilustracija primjenjenih razli itih opcija nizova Dimaligned komande
3. Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle]: a Izaberre se opcija za pode avanja ugla teksta i pritisne Enter 4.Specify angle of dimension text: 1 Upi e se vrijednos i pritisne Enter. 5.Specify dimension line location or Izabere se opcija i pritisne Enter ili se odredi lokacija.Opcije teksta su obja njene u prethodnom dijelu i identi no se radi i kod ovih nizova komande.Ilustracija nam prikazuje nekoliko opcija lociranja i opisa izvr enih Dimaligned komandom.
Dimenzionisanje lukova , kru nica i centra Radialnim dimenzionisanjem mjera radijusa i kru nica sa slobodnim izborom centralnih linija ili jedne centralne oznake.Ako je smje taj teksta postavljen iznad centralne dimenzione linije sa pokaziva em (leader) deimenzija se centrira sa linijom pokaziva a.Oznake centra i linija su primjenjene samo za pre nik i radijus dimenzije. Dimenzije centralne linije za du inu segmenata centralne linije su upu ene samo za oznaku centra.Veli ine segmenata centralne linije za oznaku centra se unose na komandnoj liniji. 1.Command : DIMCEN se upi e i pritisne Enter da se posle unese vrijednost i pritisne Enter.Na ilustraciji 08.X su desno dole prikazane une ene vrijednosti za primjere.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Slika 08. X Ilustracije primjene opcija komande za dimenzionisanja lukova kru nica i centra
Komande za postavljanje dimenzija lukova , kru nica i centra biraju se sa Dimension Toolbara ili iz Dimension menija ili sa komandne linije : 1. Command : Diameter ili Radius ili Dimcenter se upi e da se pojave opcije za izbor daljih nizova komandi koje se odaberu.Primjer za dimenzionisanje luka: 1. Command : Izabere se komanda da se pojave opcije: 2.Select arc or circle: Izabere se luk ili kru nica da se pojave opcije : 3.Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle]: Smjesti se lokacija dimenzije za luk odnosno kru nicu ili se izabere opcija .Navedene opcije koje se pojave su iste one opcije koje smo obrazlo ili u prethodnom dijelu.
Slika 09.X Ilustracija primjene opcija i nizova sa komandne linije komandi radijusa i pre nika
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Dimenzionisanje uglova Uglovne dimenzije se mjere izme u dvije linije ili tri ta ke.Za mjerenje uglova izme u dva radijusa kru nice koju odaberete specificirate krajnje ta ke ulova.Sa drugim objektima koji se odaberu a onda specificiraju dimenzionu lokaciju.Dimenzionisanje uglova mo e se izvr iti specificiranjem vrhunaca i krajnjih ta aka.Po to se nacrta dimenzija vi je mo ete modificirati vrijednost unijenjem tekst obrazlo enja i drugih oznaka a onda locirati dimenziju Bilje ka : Stil kontinualnog baznog dimenzionisanja za uglove je tako e mogu i podr an od programa. Ako se koriste dvije prave ne paralelne linije da se specificira ugao onda se ugao locira izme u njih.Ako dimenzija luka ne susre e jednu ili obe linije AutoCAD crta jednu ili obadve pomo ne linije za presjecanje dimenzione linije luka.Luk je uvijek manji od 180 stepeni. Ako se koristi kru nica ili luk sa tri ta ke specificiranja AutoCAD crta dimenzionu liniju iz krajnjih ta aka da se se presje e sa dimenzionom linijom luka. AutoCAD se koristi lokacijom koju specificirate za dimenzionu liniju luka da se izabere izme u manjeg ili ve eg ugla specificiranog sa vrhuncima i produ enim linijama. Da se dimenzioni e ugao izme u linija ili tri ta ke koristi se dimangular komanda.Da se izabere jedna alternativna komanda mo e da poslu i lijeva ilustracija da se izvr i izbor. 1. Command : dimangular se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Select arc, circle, line, or : Odabere se luk,kru nica ili linija ili se pritisne Enter da se nacrta ugaona dimenzija specificiranjem tri ta ke. • Izbor luka opcija • Izbor kru nice opcije • Izbor linija opcija • Izbor tri ta ke opcija ,pritisne se na Enter da se pojavi opcija posle 2.koraka niza dimangular komande. Posle se defini e uglovna dimenzija izborom slede ih opcija koje smo objesnili u prethodnom izlaganju. Specify dimension arc line location or [Mtext/Text/Angle] Opcije se postavljaju prije lociranja dimenzione linije ugla. Opcija izbora kru nice 1.Command: _dimangular Izabrana komanda 2..Select arc, circle, line, or : Izabrana ta ka A na kru nici. 3.Specify second angle endpoint: Izabrana ta ka B na kru nici 4.Specify dimension arc line location or [Mtext/Text/Angle]: izabrana lokacija. Dimension text = 59 rezultat navedenog niza komande na ilustraciji 09.X. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Slika 09.X Ilustracija primjenjenih opcija nizova dimangular komande
Opcija izbora tri ta ke 1.Command: _dimangular Izabere se komanda 2.Select arc, circle, line, or : Pritisne se Enter. 3.Specify angle vertex: Specificira se ak iji se ugao mjeri (1) 2.Specify first angle endpoint: Specificira se ta ka 2 3.Specify second angle endpoint: Specificira se ta ka 3. Non-associative dimension created. 4.Specify dimension arc line location or [Mtext/Text/Angle]: Izabere se lokacija smje tanja uglone dimenzije. Dimension text = 64 Rezultat navedenog niza komande prikazan na ilustraciji 09.X. Opcija dimbaseline komande : Se primjenjuje posle opcija izbora tri ta ke za dimenzionisanje ugla .Izabere se komanda preostale ta ke .Rezultat ilustracija na slici 11.X lijevo.
i specificiraju se
Slika 11 . X Ilustracije primjene opcija nizova dimbaseline i Continue dimension komandi
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Opcija Continue Dimension komande:Sli no opciji Dimbase line komandi dimenzioni u se uzastopno uglovi jedan za drugim prema izboru .Pre primjene komande nacrta se ugaona dimenzija pa se primjeni komanda i nastavi se kontinualan izbor ta aka prema ilustraciji desno na slici 10.X. je rezultat primjenjene komande.Na kraju izbora poslednje ta ke pritisne se Enter da se zavr i komanda.
Primjena Baseline i Continue dimension komandi Sa primjenom komandi kreiraju se linearne ,uglovne ili kordinantne dimenzije od bazne linije prvobitne dimenzije ili odabrane dimenzije.
Jednu alternativnu komandu birate prema navedenoj ilustraciji lijevo.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : dimbaseline ili dimcotinue se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: • Ako nije dimenzija bila kreirana u aktuelnoj sesiji AutoCAD vas obavje tava da izaberete jednu liniju ,kordinatu ili uglovnu dimenziju za kori tenje kao bazne za baznu linijsku dimenziju. 2. Select base dimension: Izabere se linijska ,kordinantna ili uglovna dimenzija • Na drugi na in AutoCAD preska e ovu obavijest i koristi se dimenzijom objekta koji je poslednji kreiran na aktuelnoj sesiji..Ako je bazna dimenzija linearna ili uglovna slede a se obavijest izlo i. 3. Specify a second extension line origin or [Undo/Select] : Specificira se jedna ta ka ,upi e se opcija ili se pritisne Enter za izbor bazne dimenzije. • Ako je bazna dimenzija kordinata slede a se obavijest izlo i. Specify feature location or [Undo/Select] : Da se zavr i komanda pritisne se Enter dva puta ili se pritisne ESC tangenta.Aktuelni stil je determinisan pojavljivanjem teksta. 4.Posle izbora bazne dimenzije nastavlja se izbor lokacija za slede e dimenzije dok se ne zavr i dimenzionisanje ,kako je to prikazano na ilustracijama slika 12 i 13.X
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
Slika 12. X Ilustracija primjene niza Baseline Dimension komande za dimenzionisanje
Slika 13 .X Ilustracija primjene niza Continue Dimension komande za dimenzionisanje
Kreiranje kordinantnih dimenzija Mjera kordinantnih dimenzija su normalna rastojanja mjerena od kordinantnog po etka .Ove dimenzije spre avaju eskalaciju gre aka zadr avaju i ta nost offset-a o podacima oblika. Kordinantne dimenzije sastoje se od X ili Y vrijednosti sa pokaziva em .podatka X odnosno za Y podataka.(datum) .Ako se specificira jedna ta ka , AutoCAD automatski determini e dali je to X ili Y podatak za kordinantne dimenzije.Ovo se zove automatsko kordinantno dimenzionisanje. AutoCAD se koristi apsolutnim kordinantnim vrijednostima aktuelnog kordinantnog sistema UCS-a da se determini u vrijednosti kordinata.Prije kreiranja Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
kordinantnih dimenzija vi postavite kordinantni po etak da koindisicira sa podatkom. Dimenzioni tekst je centriran sa pokaziva om kordinate bez obzira od njegove orjentacije definisane sa aktuelnim dimenzionim stilom. Da se nacrtaju kordinate ta ke izabere se jedna od alternativnih komandi prema ilustraciji lijevo. 1. Command: _dimordinate Izabrata komanda 2. Specify feature location: Izabrana ta ka prema slici 14.X kordinata 65. 3.Specify leader endpoint or [Xdatum/Ydatum/Mtext/Text/Angle]:X se upi e za opciju podataka o X kordinati i pritisne Enter
Slika 14.X Ilustracija primjene nizova dimordinate komande za kordinantno dimenzionisanje
Bilje ka : Pre kordinantnog dimenzionisanja postavi se UCS –XY kordinantni sitem sa UCS komandom.Dimenzioni e se (33 du ina po X osi ili 15 du ina po Y osi ) .Izabere se komanda Continue Dimension i izaberu se ta ke dimenzionisanja X kordinata. Isto to va i za Y osu samo se izabere kordinata Y.Pojedina no biranje oduzima vi e vremena. 4.Specify leader endpoint or [Xdatum/Ydatum/Mtext/Text/Angle]: a Izabrata opcija za postavljanje teksta i pritisnut Enter. 5.Specify angle of dimension text: 1 Upi e se ugao teksta (ako se upi e jedinica ispisuje se tekst pod malim nagibom da izgleda horizontalan)i pritisne Enter 6.Specify leader endpoint or [Xdatum/Ydatum/Mtext/Text/Angle]: m Upi e se opcija (Mtext) i pritisne Enter.Pojavi se Multiline Text Editor dialog box na kome ispi ete potrebne podatke i na kraju izaberete OK. 6.Specify leader endpoint or [Xdatum/Ydatum/Mtext/Text/Angle]: Izvr ite izbor lokacije za smje taj teksta i kordinate. Dimension text = 65 Ilustracija 14.X je rezultat navedene komande Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Brzo dimenzionisanje (Quick Dimension)
Komanda QDIM se koristi da se brzo nacrta serija dimenzija.Komanda je pojedina no korisna i uspje na za crtanje serije bazne linije dimenzija ili za dimenzioniranje serije kru nica i lukova.Alternativna komanda mo e se izabrati prema ilustraciji lijevo. 1.Command: _qdim Izabe se komanda sa slike 2.Select geometry to dimension: Specify opposite corner: 12 found Izaberu se objekti kori tenjem nekog selekcionog metoda u primjeru Crossing Window selekcioni metod . 3.Select geometry to dimension: Pritisne se Enter ili desno dugme mi a.Ili se izabere i druga geometrija sa pritisnutom Shift tangentom. 4. Specify dimension line position, or [Continuous/Staggered/Baseline/Ordinate/Radius/Diameter/datumPoint/Edit] : Locira se lokacija dimenzija ili se izabere opcija,opcija koja se nalazi na kraju u zagradama je Continuos opcija koja je izabrana u primjeru.Opcije komandne linije su : • Continuous opcija :Crta se serija kontinualnih dimenzija.
Slika 15. X Ilustracija primjene opcija sa komandne linije nizova qdim komande
Radius,Diameter opcije: Crtaju se serija dimenzija radijusa ili pre nika. • Staggered opcija : Crtaju se dimenzije u ahovskom rasporedu. • Baseline opcija: Crtaju se dimenzije od bazne linije.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Slika 16. X Ilustracija primjene opcija brzog dimenzionisanja qdim komande
• •
Ordinateopcija: Crta se serija kordinantnih dimenzija. datum Point: Postavlja se jedna nova ta ka podatka za bazne linije i kordinantne dimenzije. Select new datum point: Specificira se ta ka ,a Auto CAD vra a niz komandi na prethodnu obavijest posle koje primjenom Baseline ili ordinate opcije se vr i dimenzionisanje iz nove odabrane ili specificirane ta ke. • Edit opcija : Ure uje se serija dimenzija. AutoCAD vas obavje tava da dodate ili uklonite ta ke iz postoje ih dimenzija. Indicate dimension point to remove, or [Add/eXit] : Specificira se jedna ta ka ili se pritisne Enter da se vrati prethodna obavijest.
Ure ivanje dimenzija Jedanput kada ste nacrtali dimenzije ,vi ih mo ete onda rotirati postoje i tekst dimenzije ili ga nadomjestiti sa novim tekstom.Tekst se mo e pomjeriti za novu lokaciju ili vratiti za njegovu postoje u lokaciju koja je definisana pozicijom aktuelnog dimenzionog stila.Na slede oj ilustraciji Home pozicija 17.X je iznad i centrirana je na dimenzionoj liniji. Kad se rotira ili razmje ta dimenzioni tekst za koji specificirate prvo promjene;na primjer rotiraju i tekst da ga postavite pod uglom ,tada vi pomjerate dimenzioni tekst kojeg ste odabrali za pomjeranje. Dimenzioni tekst se mo e pomjerati lijevo desno ili za centar du dimenzione linije ili za neku poziciju unutar ili spolja pomo nih dimenzionih linija.jedan brz i jednostavan na in da se ovo uradi je sa kori tenjem gripsa.Ako pomjerite tekst gore ili dole aktuelno vertikalno centriran relativno za dimenzionu liniju on nije promjenjen,ali su dimenzione linije promjenjene.Slede a ilustracija 17.X pokazuje rezultat pomjeranja teksta dole na desno.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
Jedna od alternativnih komandi se izabere prema lijevoj ilustaciji. 1.Coomand : dimedit se upi e i pritisne Enter.Na komandnoj liniji se pojave opcije: 2.Enter type of dimension editing [Home/New/Rotate/Oblique] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter. • Home opcija : Pomjera se rotiran tekst dimenzije nazad za njegovu osnovno postavljenu poziciju. 3.Select objects: Koristi se objekat selekcioni metod da se odaberu objekti dimenzija. Odabrani tekst dimenzije se za vra a za njegovu osnovnu postavku postavljenu za dimenzioni stil.
Slika 17.X Ilustracija primjenjenih opcija ure ivanja dimenzija sa dimedit komandom
•
New opcija : Mijenja se dimenzioni tekst kori tenjem Multiline Text Editor-a . AutoCAD reprezentuje generisane mjere sa uglovnim zagradama (< >). Da se doda jedan prefix ili jedan sufix da se generi e mjera ,upi e se prefix ili sufiks prije ili posle uglovne zagrade u Multiline Text Editor dialog box-u . • Rotate opcija : Rotira se dimenzioni tekst.Ova opcija je sli na Angle opciji DIMTEDIT komande. 3.Enter text angle: Upisivanjem 0 smje ta se tekst za njegovu osnovnu orjentaciju, koja je determinisana sa vertikalnim i horizontalnim postavljanjem na Text plo i od New ,Modify i Override Dimension Style dialog boxovima.Pogledajte DIMSTYLE. DIMTIH i DIMTOH systemi variabli kontroli u ovu orjentaciju. 4.Select objects: Koristi se objekt selekcioni metod za izbor dimenzionog objekta. • Oblique opcija : Pode ava se oblik ugla pomo nih dimenzionih linija za linearno dimenzionisanje. AutoCAD kreira linearne dimenzije sa pomo nim dimenzionim linijama Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
normalnim na direkciju dimenzione linije. Oblique opcija je korisna kad su korisna kada su pomo ne dimenzione linije u konfliktu sa drugim objektima na crte u. 3.Select objects: Koristi se objekt selekcioni metod za izbor dimenzije. 4.Enter oblique angle (press ENTER for none): Upi e se ugao ili se pritisne Enter. Potpuni primjer primjenjene komande na komandnoj liniji 1.Command: _dimedit Izabrata komanda 2.Enter type of dimension editing [Home/New/Rotate/Oblique] : o upi e se opcija (Oblique) i pritisne Enter 3.Select objects: 1 found Izabere se objekat dimenzije za preure ivanje 4.Select objects: 1 found, 2 total Sa pritisnutom Shift tangentom biraju se dodatni objekti. 5.Select objects: Pritisne se Enter 6.Enter obliquing angle (press ENTER for none): 60 Upi e se vrijednost ugla i pritisne Enter.Ilustracija na Slici 17.X pokazuje rezultat komande.
Pomjeranje i rotiranje dimenzionog teksta Da se pomjeri i rotira dimenzioni tekst koristi se DIMEDIT komanda .Alternativnu komandu mo ete izabrati prema ilustraciji lijevo. 1. Command : dimedit se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2. Select dimension: Izabere se dimenzija iji tekst se eli pomjeriti ili rotirati. AutoCAD vas obavje tava za novu lokaciju dimenzionog teksta. 3. Specify new location for dimension text or [Left/Right/Center/Home/Angle]: Specificira se ili se markira ta ka gdje se eli smjestiti tekst ili se upi e opcija i pritisne Enter. Opcije koje se pojave na komandnoj liniji su : • Specify new location for dimension text .A urira se lokacija teksta dimenzije povla enjem du inom dimenzione linije Odre ivanje smje taja teksta iznad ispod ili u sredini dimenzione linije je odre eno kori tenjem Text table na New, Modify, i Override Dimension Style dialog box-u
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Slika 18 . X Ilustracija primjenjenih opcija ure ivanja dimenzija nizovima dimedit komande
•
Left opcija: Pode ava se dimenzioni tekst du dimenzione linije.Ova opcija radi samo linearno radijalno i du dimenzije pre nika. • Right opcija: Pode ava se dimenzioni tekst du dimenzione linije.Ova opcija radi samo linearno radijalno i du dimenzije pre nika • Center opcija : Centrira se dimenzioni tekst na centru dimenzione linije. • Home opcija : Pomjera dimenzioni tekst nazad do njegove osnovne pozicije. • Angle Opcija : Mijenja ugao dimenzionog teksta 4.Enter text angle: Upi e se vrijednost ugla i pritisne Enter Centralna ta ka centra se ne mijenja.Ako se tekst pomjeri ili se regeneri e dimenzija AutoCAD zadr ava orjentaciju sa postavljenim uglom.Upisivanjem ugla od 0 stepeni postavlja se tekst u njegovu osnovnu postavku.
Kreiranje objekta pokaziva a (Leader) Objekt pokaziva je jedna linija ili splinija sa jednom strelicom na jednom kraju a na drugom kraju multilinijski tekst. Pokaziva je asociran sa multilinijskim objektom teksta tako kad je tekst objekat ponovo lociran pokaziva se iste e za njim. Kad su asocijativne dimenzije upaljene objekt snap se koristi za lokaciju strelice. Pokaziva asocira objekat za koji je vezan.Ako se objekat dislocira ,strelica dislocirana i pokaziva se shodno tome iste e. Da se nacrta pokaziva koristi se QLEADER komanda.Komanda se mo e izabrati prema prikazanoj ilustraciji lijevo. 1. Command : qleader se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Specify first leader point, or [Settings] : Izabere se ta ka sa kojom se asocira objekat sa pokaziva om ili se pritisne Enter da se pojavi Leader Settings dialog box. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
•
Specify first leader point-opcija:Specificira se ili se markira po etna ta ka za objekat na koji e se obrazlo enja odnositi. 3.Specify next point: Specificira se slede a ta ka. 4.Specify next point: Specificira se slede a ta ka ili pritisne Enter da se ispi e oznaka za objekat.Oznaka se ispi e :Ako je na Leader Settings dialog box-u markirano na Anntation Type ;Mtext ,pojavi se posle pritiska na Enter Multiline Text dialog box u koji se unesu podaci kako smo to kod tekstualnih objekata radili .Po zavr etku ispisivanja i pode avanja oznaka izabere se Ok. Oznake se sa pokaziva om umetnu na crte kao to je prikazano na slici 19.X.Za sve ostale Annotation Type postavljanja se vr e na Leader Settings dialog box-u o emu emo u daljem toku ovog poglavlja vi e obrazlagati.
Slika 17. X Ilustracija kreiranja objekta pokaziva a primjenom nizova qleader komande
Settings opcija : Ako se pritisne Enter posle na drugom nizu komande onda se pojavi Leader Settings dialog box 2.Specify first leader point, or [Settings] :Pritisne se Enter pojavi se Leader Settings dialog box.
Definisanja na Leader Settings dialog box-u Leader Settings dialog box se mo e koristiti da se podese komande tako da vas obavje tava za broj ta aka linija pokaziva a i za tip oznake potrebane za va e kori tenje.Mo e se koristi QLEADER komanda za: • Specificiranje oznaka pokaziva a i format oznake. • postavljanja lokacije gdje da se pokaziva i ve u za multilinijski tekst oznaku. • Ograni avanje broja ta aka pokaziva a. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
21
• Prinu avanje ugla od prve i druge ta ke segmenata pokaziva a. Ako je asociativno dimenzionisanje upaljeno sa jednom lokacijom na objektu sa DIMASSOC.varijablom, po etna ta ka pokaziva a mo e biti asocirana sa lokacijom na objektu .Ako se objekat dislocira strelica se zadr ava vezana za objekat ,a linija pokaziva a se iste e ,ali tekst ili ram tolerancija zadr ava se u mjestu prvobitnog lociranja. Na Leader Settings dialog box-u se nalaze tri table : Annotation,Leader&Arrow i Attachment (Oznake,pokaziva &strelice i vezivanje) Annotation Tabla : Na tabli se nalaze tri rama : Annotaion Type,MText Options i Annotation Reuse: Annotation Type ram sadr i : MText : Obavje tavate se da kreirate multilinijski tekst. Copy an Object : Obavje tavate se na komandnoj liniji da kopirate za oznaku mtext, text, tolerance, ili block reference object za oznaku pokaziva a. Tolerance : Izla e se Tolerance dialog box, koji se mo e koristiti da se kreiraju kontrolni ramovi koji se ve u za pokaziva . Block Reference : Obavje tavate se na komandnoj liniji da umetnete blok referencu za oznaku pokaziva a. None: Kreira se pokaziva bez oznake.Napomena: Markiranjem kontrolnog box-a kruga jedne opcije isklju uju se sve druge opcije.Prema tome za oznaku pokaziva a se mo e u sesiji crtanja koristiti samo jedna opcija ona koja je markirana. Mtext Options ram sadr i : Prompt for width : Uzrokuje QLEADER komandu da se obavijestite na komandnoj liniji da specificirate irinu oznake pokazuva a. Always left justification : Markiranjem ovog box-a multilinijski tekst oznake se uvijek lijevo pode ava. Frame text : Postavlja se ram oko oznake pokaziva a. Annotation Reuse ram sadr i: None :Ponovo se ne koristi oznaka pokaziva a. Reuse Next: Ponovo se kreira oznaka pokaziva a kada se crtaju nizovi pokaziva a za iste objekte. Reuse Current : Ako je automatski odabran kad se ponovo koristi oznaka posle slede e selekcije Reuse Next. Leader&Arrow tabla : Na tabli se nalaze etiri rama.: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Leader Line ram sadr i kontrolne boxove za markiranje : Straight : Ovom opcijom se crtaju pravolinijski segmenti markiranjem ta aka na crte u. Spline : Ovom opcijom se crtaju krivi polilinijski segmenti splinije markiranjem ta aka na crte u. Arrowhead ram namjenjen je za izbor strelice : Na desnoj strani okna u ramu nalazi se jezi ak .Kada pritisnete jezi ak pojavi se lista tipova strelica pokaziva a.Iz liste se izabere jedan koji se eli koristiti u aktuelnoj sesiji crtanja pokaziva a. Number of Points ram :slu i za postavljanje broja ta aka kojim se mo e specificirati linija pokaziva a. No Limits : Bez ograni avanja specificiranja broja ta aka za linijske segmente. Maximum : Ograni ava se maksimalna vrijednost za specificiranje broja ta aka.Klikanjem na gornji jezi ak na desnoj strani okna broj ta aka se pove ava a na donji jezi ak broj ta aka se smanjuje. Angle Constraints ram: Na ramu se specificira prinu avanje crtanja linija pod izabratim uglom. First segment:Crta se prvi linijski segment pod uglom koji se specificira u oknu ili se izabere sa liste koja se pojavi klikanjem na jezi ak na desnoj strani okna. Second Segment : Crta se drugi linijski segment pod uglom koji se specificira u oknu ili se izabere sa liste koja se pojavi klikanjem na jezi ak na desnoj strani okna. Attachment tabla : Specificira se vezivanje multilinijskog teksta za pokaziva . Na tabli se nalaze ram Multiline Text Attachment i Underline bottom line box.Markiranjem under line kontrolnog box-a isklju uju se sve opcije na ramu Multiline Text attachment. Multiline Text Attachment : Na lijevoj strani rama se nalaze krugovi za markiranje vezivanja ispisivanja teksta posle zadnje specificirane ta ke Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
23
pokaziva a prema lijevo,a na desnoj posle zadnje markirane ta ke pokaziva a markirane na desno.Sve opcije za centriranje i postavljanje teksta su obja njene prema ilustracijama postavljanja teksta u poglavlju o tekst objektima.Pogledajte ilustraciju ta ke umetanja za tekst pa ete se lako opredjeliti i za tekst pokaziva a.U ostalom vi mo ete koristiti i ta ke umetanja koje su osnovno postavljene i na samom ramu . Under bottom line box :Markiranjem box-a ispod oznaka pokaziva a crta se linija za podvla enje teksta. Bilje ka:Polo aj i raspored slova,oznaka,pode avanje teksta linija i drugih elemenata crtanja vr i se kako je to odgovaraju im standardima regulisano. Da se kreira pokaziva sa oznakom 1.Iz Dimension menu, odaberi Leader. 2.Pritisni ENTER da se izlo i Leader Settings dialog box i izvr ite slede e selekcije: • Na Leader Line & Arrow tab, odaberi Straight. Ispod Number of Points, odaberi No Limit. • Na Annotation plo ici ,odabiri MText. • Izaberi OK. 3.Specificiraj First leader ta ku i slede e (Next points) vode e linije 4.Pritisni ENTER da se zavr i biranje ta ki. 5.Specificiraj irinu teksta.(width). 6.Unesi liniju teksta i pritisni ENTER da unesete nove linije teksta koji trebate. 7.Pritisnite ENTER dva puta za kraj komande. Da se nacrta dvosegmentna splinija za pokaziva 1.Iz Dimension meni, Odaberi Leader. 2.Pritisni ENTER da se izlo i Leader Settings dialog box,i izvr i slede e selekcije: • Na plo ici Annotation odaberi MText. • Na Leader Line & Arrow plo ici,odaberi Spline. ispod Number of Points, u Maximum box, unesi 3. izbri i No Limit opciju ako je potrebno • Odaberi OK. 3.Specificiraj prvu ,drugu i tre u ta ku vode e linije. 5.Specificiraj irinu teksta,tj text kolone. 6.Unesi prvu liniju teksta.Dodaj dodatne linije i pritisni jedanput ENTER.
7.Pritisni dva puta ENTER za kraj komande.
rezultat.
Da se kreira vi estruki pokaziva 1.Izaberete komandu iz Edit Menija ,Select All ili primjenite komandu sa tangentama CTRL + A 2.Kliknite kvadrati na ta ku 1(strelici) da se pojavi komanda Stretch Command: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
24
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
** STRETCH ** 3.Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]: c Upi e se opcija i pritisne Enter ** STRETCH (multiple) ** 4.Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]:Markira se ta ku 1 i povu e se do ta ke 2 ** STRETCH (multiple) ** 5.Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]:Pritisne se Enter a potom ESC da se zav i komanada Command: *Cancel*Ilustracija lijevo slika 18.X rezultat niza komande.
Slika 18 . X Ilustracija primjenjenog niza Stretch komande za postavljanje pokaziva a
Slika 19. X Ilustracija primjene pokaziva a za ozna avanje objekata nizovima qledear komande
Primjena tolerancija na crte ima Geometriske tolerancije pokazuju prihvatljivost odstupanja od oblika, profila, orjentacije, lokacije i dotrajalosti oblika.Geometriske tolerancije dodajete sa kontrolnim ramovima.Ovi ramovi sadr e sve informacije o tolerancijama za pojedina nu dimenziju.Geometriske tolerancije mogu biti kreirane sa i bez pokaziva a u zavisnosti dali ih crtate sa TOLERANCE komandom ili sa LEADER komandom. Jedan oblik kontrolnog rama sastoji se od dvije ili vi e komponenata.Prvi kontrolni oblik rama sadr i simbol kojim se reprezentuje geometriska karakteristika za koju je tolerancija primjenjena.Na primjer lokacija,profil,oblik,rjentacija ili dotrajalost. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
25
Oblik tolerancijskih kontrola su poravnjanost –pravaca,ravnost povr ina ,cirkularnost ili cilindri nost,profili kontrolnih linija i povr ina.Na slede oj ilustraciji karakteristike su pozicionirane: Mogu se koristititi ure iva ke komande za promjene oblika kontrolnih ramova i njihovo kop anje kori tenjem Object Snap na ina.Mogu se ure ivati i sa grips-om primjenom Stretch komande. Bilje ka : Za razliku od dimenzija i pokaziva a geometriske tolerancije ne mogu biti asocirane sa geometriskim objektima. De se kreiraju tolerancije koristi se komanda Tolerance. Izbor alternativne komande mo e da se izvr i prema ilustraciji lijevo. 1.Command : Tolerance se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Geometric Tolerance dialog box. Na Dialog boxu se izvr e definisanja kojim ete: Specificirati simbole i vrijednosti karakteristika kontrola u jednom ramu. Za tolerancije odaberete one gemetriske veli ine kojima ete propisivati odstupanja od nazivne mjere.U ma inskm elementima tolerancije se naj e primjenjuju za elemente otvora i osovina ,tolernacije du ina i dr .Oblikovanje ozna avanja podesite prema standardima i va im konkretnim rje enjima.Slede e ilustracije vam obja njavaju koje su to geometriske veli ine koje se toleri u odnosno za koje ete geometriske veli ine propisati odre ena odstupanja od nazivnih veli ina. Definisanja na dialog boxu: Na dialog boxu se nalazi est ramova :Sym,Tolerance 1, Tolerace2, Datum1 ,Datum2 i Datum 3 kao i 2 tekst rama Height i Datum Identifier i kontrolni box Projected Tolerance Zone.kao i sa drugim komandama OK,Cancel i Help. Sim ram:Na ramu simbola se izlo e geometriske karakteristike simbola koje birate iz Symbol dialog box. Dialog box se izlo i kada se izabere jedno polje-ram Sym.Izaberete simbol koji e se umetnuti u Symbol polja Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
26
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Geometric Tolerace dialog box-a kojeg ste odabrali.Izaberete i drugo polje i ubacite i drugi simbol u polje simbola dialog box-a.
Tolerance 1 ram: Kreira se prva tolerancijska vrijednost u kontrolnom ramu.Mogu se uklju iti dva modificirana simbola sa njihovim vrijednostima pre nikom i stanjem materijala.Tolerancijska vrijednost indikuje veli inu sa kojom geometriska karakteristika mo e odstupati od nominalnog oblika. Tolerance 2 ram: Kreira se druga tolerancijska vrijednost u kontrolnom ramu na isti na in kao i u prvom. Datum1 ram : Kreiraju se primarni podaci karakteristike u kontrolnom ramu.podatak karakteristike mo e se sastojati od jedne vrijednosti i jednog modificiranog simbola.Jedan podatak je egzaktna geometriska karakteristika kori tena za osnovanje tolerancijske zone za jedan oblik. Datum2 ram : Kreiraju se sekundarni podaci karakteristike u kontrolnom ramu.podatak karakteristike mo e se sastojati od jedne vrijednosti i jednog modificiranog simbola.Jedan podatak je egzaktna geometriska karakteristika kori tena za osnovanje tolerancijske zone za jedan oblik. Datum 3 ram :Isto kao kod Datum 1 i 2 rama samo to se kreira tercijalna karakteristika oblika. Height ram teksta: Kreira se jedna projektovana vrijednost tolerancijske zone u kontrolnom ramu.Projektovanom tolerancijskom zonom se kontroli u varijacije u visini ispru enog par eta od jednog fiksiranog normalnog dijela i pre ava se tolerancija za tako specificiran sa pozicijom tolerancija.Upisuje se jedna vrijednost u box. Projected Tolerance Zone : Ume e se jedan simbol projektovane tolerancijske zone posle projektovanja projektovane vrijednosti tolerancijske zone. Datum Identifier :Kreira se jedan podatak –identificiraju i simbol sastavljen od jednog karakteristi nog slova.Jedan podatak je jedna teoretski egzaktna karakteristika iz koje se mo e osnovati lokacija i tolerancijske zone od drugih oblika.Jedna ta ka ,linija ,ravan ,cilindar ili druga geometriska karakteristika mo e da poslu i kao podatak.Upi e se slovo u box.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
27
Slika 20. X Ilustracija primjene nizova Tolerance komande za postavljanje podataka na crte
Da nacrtate geometrske tolerancije 1. Iz Dimension meniju, odabere seTolerance ,da vam se pojavi Geometric Tolerance dialog box. 2. Na Geometric Tolerance dialog box, Klikni crni kvadrati ispod oznake Sym i odaberi jedan simbol iz Symbol box-a koji se pojavi da ga umetnete u kvadrati . 3. Ispod Tolerance 1, klikni prvi box da umetnete diameter symbol. 4. U ramu teksta unesite vrijednost prve tolerancije. 5. Da dodate stanje materijala ,kliknite na drugi crni box i kliknite na jedan simbol u Material Conditions dialog box-u da umetnete simbol. 6. Na Geometric Tolerance dialog box,da dodate drugu tolerancijsku vrijednost (optional) ,uradite na isti na in kao za prvu tolerancijsku vrijednost. 7. Ispod Datum 1, Datum 2, Datum 3, unesite upustvo slovima za podatake. 8. Kliknite crne boxove da se umetnu simboli materijala za svako upustvo podataka. 9. Na box-u Height unesite jednu visinu. 10. Kliknite na Projected Tolerance Zone box da umetnete symbol u box.
11. Na Datum Identifier box-u, dodajte jedan vrijednosni podatak. 12. Odaberi OK. Na crete u odredi lokaciju za smje taj podataka.Ilustracija 20.X je rezultat navedenog niza komande u donjem dijelu slike. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
28
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Da se nacrtaju geometrijske tolerancije sa strelicom za pokazivanje objekta 1.Na komandnu liniju unesi Leader. 2.Specifciraj startnu ta ku strelice. 3.Specificiraj drugu ta ku strelice. 4.Pritisni Enter da se izlo i Geometric Tolerance dialog box. 5.Izvr ite uno enja podataka na Tolerance dialog box-u kako je ve opisanu sa primjenom komande Tolerance. 6.Po zavr etku izaberite Ok da se podaci postave na mjestu lokacije druge ta ke Leader. Bilje ka : Nejednake dimenzije i pokaziva i (leaders), geometriskih tolerancija ne mogu biti asocirane sa geometriskim objektima.
Kreiranje i modificiranje dimenzionih stilova Kad se crta jedna dimenzija aktuelni dimenzioni stil je asociran sa tom dimenzijom.Dimenzionisanjem se zadr ava ovaj dimenzioni stil dok se ne postavi jedan novi stil za nju ili postavi dimenzini stil prekrivanja (dimension style overrides). Postoje e dimenzije se mogu modifikovati primjenjivanjem razli itih dimenzionih stilova.Ako se izvr e promjene za postoje i dimenzioni stil vi mo ete izabrati dali da a urirate dimenzije asocirane sa tim stilom ili ne.Mo e se ponovo uspostaviti postoje i dimenzioni stil ili primjeniti aktuelni dimenzioni stil uklju uju i neki dimenzioni stil prekrivanja za odabrane dimenzije. bira se komanda ili ako se na komandnu liniju: 1. Command : DIMSTYLE se upi e i pritisne Enter na komandnoj liniji se izlo e opcije: 2. Current dimension style: Enter a dimension style option [Save/Restore/STatus/Variables/Apply/?] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter: • Save opcija : para se aktuelno postavljanje sistema dimenzionih variabli za jedan dimenzioni stil. Enter name for new dimension style or [?]: Upi e se jedno ime ili se upi e ? i pritisne Enter. a) Name : Ako se upi e ime para se aktuelno postavljanje dimenzionog stila varijabli za novi dimenzioni stil kori tenjem imena kojeg ste upisali.novi dimenzioni stil postaje aktuelan stil. b) Ako ste upisli ime egzistiraju eg dimenzionog stila ,Auto CAD vas obavje tava na komandnoj liniji da taj dimenzioni stil ve postoji. That name is already in use, redefine it? : Upi e se y ili se pritisne ENTER c) Ako se upi e y, AutoCAD regeneri e asocijativne dimenzije koje su kori tene za redefinisanje dimenzionog stila. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
29
d) Da se izlo e razlike izme u imena dimenzionog stila kojeg elite da parate upi ite jedan znak (~) nasle enog imena stila na une enom imenu za (Enter Name for New Dimension Style) obavijesti na komandnoj liniji. AutoCAD izlo i samo postavljanja koja se razlikuju sa aktuelnim postavljanjem u prvoj koloni i postavljanja od uporednog stila u drugoj koloni.Posle izlaganja razlika AutoCAD se povra a za prethodnu obavijest. ?—List Dimension Styles e) Listaju se imenovani dimenzioni stilovi u aktuelnom crte u. Enter dimension style(s) to list <*>: Upi e se jendno ime ,jedno parcijalno ime sa h wild-card karakteristikama ili se pritisne Enter da se listaju svi dimenzioni stilovi. f) Posle listanja imena dimenzionih stilova AutoCAD se vra a za prethodnu obavijest na komandnoj liniji. • Restore Opcija : Ponovo se uspostavlja postavljanja dimenzionog sistema variable za onaj od odabranih dimenzionih stilova. Enter dimension style name, [?] or : Upi e se jedno ime ili se upi e ? ili se pritisne Enter da se izabere jedna dimenzija .Name i ? su obja njeni u prethodnoj opciji.Nova varijanta je ; Select Dimension Napravi se dimenzioni stil od odabranog objekta aktuelnim dimenzionim stilom. Select dimension : Izabere se dimenzija. • Status Opcija : Izlo e se aktuelne vrijednosti od svih dimenzionih sistema variabli.Posle listanja variabli DIMSTYLE komanda se zavr ava. • Variables opcija : Listaju se postavljanja dimenzionog sistema variabli bez modificiranja aktuelnog postavljanja. Enter a dimension style name, [?] or : Upisuje se jedno ime ,upisuje se ? ili se pritisne Enter da se odaberu na crte u dimenzije. • Applay opcija : Primjenjuje se postavljanje aktuelnog dimenzionog stila variabli za odabrane dimenzione objekte ,stalno prekrivaju i neke postoje e dimenzione stilove primjenjene za te objekte. Select objects: koristi se objekt selekcioni metod da se odabere dimenzioni objekat. AutoCAD ne a urira rastojanje izme u postoje ih baznih dimenzija (pogledajte DIMDLI system variable), ne rade se postavljanja dimenzione tekst variable ,a urira se postoje i tekst pokaziva a.
Definisanje i modificiranje dimenzionih stilova na dialog box-u Da se izvr i definisanje jednog novog stila ,postavi se za aktuelni stil ,da se modificiraju stilovi ,da se prekrije aktuelni stil i da se upore uju stilovi koristi se Dimension Style Manager dialog box. Komanda se mo e izabrati lijevo prema ilustraciji. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
30
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
1. Command : dimstyle se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Dimension Style Manager dialog box.Na vrhu dialoga nalazimo izlo en aktuelni Dimstyle ISO-25. Styles : Na lijevoj strani prozora se nalazi se prozor Styles .Markirani stil ISO 25 je stil koji se mo e postaviti za aktuelni stil..AM_DIN je stil koji je aktuelni dimenzioni stil.Sadr i stilove za Diameter,Leader,Ordinate i Radial .Kada se desno klikne na markirani stil pojavi se dodatni meni iz koga se mogu odabrati komande za postavljanje aktuelnog stila –Set Current,reimenovanje stila –Rename i brisanje stila Delete. List : Klikanjem na jezi ak u desnom uglu okna list pojavi se lista dimenzionih stilova koji se nalaze na njoj i sa koje se mo e izabrati dimstyle za aktuelni stil. Prewiew of : Na prozoru je izlo ena grafi ka reprezentacija aktuelnog stila. Description ram : Opisuje se odabrani dimenzioni stil u Styles listi relativno za aktuelni stil .Ako je opis du i onda je prostor obezbje en sa scrol barom na koji mo ete klikniti i koristiti za pomjeranje teksta dole gore. Na desnoj strani dialog box-a nalaze se dugmadi . .Set Current: Postavlja se dimenzioni stil odabran ispod Styles prozora kao aktuelni.Auto CAD kreira dalje sve dimenzione stilove u tom stilu. New : Izla e se Create New Dimension Style dialog box u kojem se mo e definisati novo ime stila i postaviti stil na kojem se novi stil osniva. Modify : Izla e se Modify Dimension Style dialog box u kojem se mogu modifikovati postoje i dimenzioni stilovi. Override : Izla e se Override Current Style dialog box na kojem se mo e uraditi prekrivanje za stil.Ako je jedan drugi ne aktuelni stil izabran ,onda pristup ovom dugmetu je nemogu .
Kreiranje novog dimenzionog stila Klikanjem na dugme New pojavi se Create New Dimension Style dialog box. Na dialog box-u se nalaze tri tekst rama: New Style Name : Specificira se ime novog dimenzionog stila.(Za na slu aj unijeli smo ime Masinski) Strat with :Specificira se stil kojim se eli startovati . Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
31
Use for : Specificira se tip dimenzije za koju elite postaviti nove osobine stila.Obi no se postavlja stil za sve dimenzije ,ali ako se eli postavljanje stila da primjeni samo za jedan specifi an tip dimenzije ,to se indikuje ovde. Continue dugme : Klikanjem na dugme izlo i se New Dimension Style dialog box u kojem defini ete nove osobine dimenzionog stila. Na naslovnoj strani dialog box-a nalazi se naziv une enog dimenzionog stila na ramu New Style Name. Na New Dimension Style : Masinski nalazi se est tabli na kojima se defini u osobine novog stila : Lines and Arrows tabla :Podjeljena je u pet ramova: Dimension Lines ram:Na ramu se nalaze slede e osobine za pode avanje. Color : Izla e se i postavlja se boja za dimenzione linije.Ako se izabere Other (na dnu liste boja ), AutoCAD izlo i Select Color dialog box. Vi tako e mo ete upisati u box teksta ime ili broj boje. AutoCAD skladi ti vrijednosti u DIMCLRD system variable. Linewight: Postavlja se debljina dimenzionih linija. Extend beyond ticks : Specificira se rastojanje za produ enje dimenzione linije posle ispru anja linije kada se koristi oblique, architectural, tick, integral, i bez markiranja za strelice. Base line spacing : postavlja se rastojanje izme u dimenzionih linija od baznog dimenzionisanja linija.Upisuje se rastojanje. Supress : Prigu uje se izlaganje dimenzionih linija . Dim Line 1 prigu uje se prva dimenziona linija. Dim Line 2 prigu uje se druga dimenziona linija. AutoCAD skladi ti ove vrijednosti u DIMSD1, DIMSD2 system variables. Extension lines ram : Na ramu se nalaze slede e osobine za pode avanje pomo nih dimenzionih linija.: Color,Lineweight ,Extend beyond dim line : Pode avaju se na isti na in kao i na ramu Dimension Lines.Samo se vrijednost produ enja pomo nih linija iznad dimenzinih linija u vrijednostima razlikuje. Offset from origon: Specificira se rastojanje za offset pomo nihlinija od po etka crtanja kojim se defini e dimenzija. AutoCAD skladi ti vrijednosti u DIMEXO system variable. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
32
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Supress : Pode avaju se na isti na in kao i na ramu Dimension Lines. Arrowheads ram: Postavljaju se osobine strelice. 1 st , 2st i leader : Postavljaju se tipovi strelica .Da se specificira user-defined arrowhead block, odabere se User Arrow. AutoCAD izlo i User Arrow dialog box. Upi e se ime bloka ispod Arrow Name. (Blok mora biti u crte u.) Arrow size : Izla e se i postavlja se veli ina strelica. Center mark for Circle ram : Postavlja se oznaka centra. None: Gasi se oznaka centra i centralne linije izlaganje. Mark: Izlo i se oznaka centra . Line: izlo i se oznaka centra i centralne linije.
Slika 21.X Ilustracija geometrija za pode avanje dimenzija na Line and Arrow tabli
Text tabla : Kontroli e se format teksta i veli ina.Nalaze se etiri rama: Text Appearance ram : Na ramu se pojavljuje slede e: Text Style : Izla e se i postavlja se aktuelnistil teksta za dimenzije.Odabere se jedan stil teksta sa liste klikanjem na jezi ak se ista pojavi .Da se kreira i modifikuje dimenzini stil teksta odaberite dugme pored jezi ka [...] kliknite na njega da vam se pojavi Text Style dialog box u kome mo ete kreirati jedan novi tekst stila kao to ste radili u poglavlju o tekstovima. Text Color : Izla e se i postavlja se boja za dimenzioni tekst. Text Height : Izla e se i postavlja se visina aktuelnog dimenzionog stila teksta.upisuje se jedna vrijednost u tekst box.Ako je postavljena fiksirana visina stila teksta (to je visina teksta ve a od 0), koja visina prekriva visinuteksta postavlja se ovdje.Ako elite da koristite visinu postavljenu na Text tabli, provjerite visinu u Text Style dialog box-u.jeli postavljena za 0. AutoCAD skladi ti ovu vrijednost na DIMTXT system variable. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
33
Fraction height scale : Postavlja se faktor scale kori ten za kalkulisanje visine dimenzionog teksta i tolerancija. AutoCAD mno i visinu teksta sa ovim faktorom skale da postavi razloma ke ili toleranciske visine teksta.. AutoCAD skladi ti vrijednosti scale na DIMTFAC system variable. Draw frame around text: Ako odaberete ,da se crta ram oko dimenzionog teksta onda se markira box lijevo. Ram ilustracije : Na ramu ilustracije se izlo e osobine koje su pode ene na ostalim ramovima Text table. Text Placement ram : Kontroli e se smje taj dimenzinog teksta. Verical : Kontroli e se vertikalnopode avanje teksta u odnosu na dimenzionu liniju.Druga dimenziona postavljanja dakle uti u na vertikalno postavljanje dimenzionog teksta.Vertikalna opcija uklju uje opcije : a.Centered: Smje ta dimenzioni tekst centriran na dimenzionoj liniji. b.Above: Smje ta dimenzionitekst iznad dimenzione linije.Rastojanje od dimenzione linije do bazne linije od najni e linije teksta se postavlja sa Offset from Dim Line opcijom.. c.Outside: Smje ta se tekst na stranu dimenzione linije najudaljenije iz definisanih ta aka.. d) JIS: Smje ta se dimenzioni tekst da se povinuje za Japanese Industrial Standards (JIS) representation. Horizontal : kontroli e se horizontalni smje taj dimenzionog teksta du dimenzione linije u relaciji prema pomo nim dimenzionim linijama. a) Centered: Centrira se dimenzioni tekst du dimenzione linije izme u pomo nih dimenzionih linija. b)At Ext Line 1: Lijevo pode avanje teksta sa sa prvom pomo nom dimenzionom linijom du dimenzione linije.Rastojanje izme u pomo ne linije i teksta je dva puta veli ine strelice plus restojanje izme u slova teksta. c) At Ext Line 2: Desno pode avanje teksta sa sa prvom pomo nom dimenzionom linijom du dimenzione linije.Rastojanje izme u pomo ne linije i teksta je dva puta veli ine strelice plus restojanje izme u slova teksta d) Over Extension Line 1: Pozicionira se tekst preko ili du prve pomo ne dimenzione linije. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
34
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
e) Over Extension Line 2: Pozicionira se tekst preko ili du druge pomo ne dimenzione linije. Text Aligment ram :Kontroli e se orjentacija (horizontal ili aligned) od dimenzionog teksta ,dali je unutar ili van pomo nih dimenzinih linija. Horizontal : Smje ta se tekst u horizontalnu poziciju. Aligned with dimension line.: Centrira se tekst sa dimenzionom linijom. ISO Standard : Centrira se teks sa dimenzionom linijom kad je tekst unutar pomo nih linija ,ali se text centrira horizontalno kad je tekst izvan pomo nih linija. Fit tabla : Kontroli e se smje taj teksta i strelica unutar ili spolja pomo nih linija osnovan na mogu em prostoru izme u pomo nih linija. Kad je prostor mogu , AutoCAD smje ta dimenzioni tekst i strelice izme u pomo nih dimenzionih linija. Ako prostor nije dovoljan razlog da se uradi ovo AutoCAD se koristi postavljanjem Fit opcije da se smjesti dimenzioni tekst i strelice. Fit Options ram: Either the text or Arrow wichever fits best : pomjera se bilo tekst ili strelice izvan pomo nih linija osnovanih na najboljem pode avanju. Arrows : Pomjeraju se strelice izvan pomo nih linija prvo onda tekst. Text : Pomjera se tekst izvan pomo nih linija,a onda strelice. Both Text and Arrows : Pomjeraju se obadvoje i tekst i strelice bilo kad kad prostor nije dovoljan za smje tanje obadvoje uizme u pomo nih linija.
Slika 22 . X Ilustracija pode avanja geometrija dimenzionih linija na Fit tabli Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
35
Always keep text between lines :Uvijek se zadr ava tekst izme u pomo nih linija. Suppresses dimension arrowheads if they dont fit inside the extension kine : Prigu e se strelice za pokazivanje ako nema dovoljno prostora izme u pomo nih linija. Text Placement : Upravlja se pona anjem teksta kad se pomjera. Kad tekst nije smje ten na osnovnoj postavljenoj poziciji. Beside the dimension line : Pored dimenzione linije ako je tekst odabran ,pomjera se dimenziona linija ma kako da je tekst pomjeren. Over dimension line with a leader : Ako je tekst odabran dimenzione linije nisu pomjerene kad je ponjeren tekst.Ako se tekst pomjera dalje od dimenzine linije AutoCAD kreira pokaziva spajaju eg teksta za dimenzionu liniju. AutoCAD se izostavlja linija pokaziva a kad je tekst sufi e blizu dimenzione linije. Over dimension line without a leader : Tekst sa pomjeranjem dalje od dimenzione linije je bez pokaziva a. Scale for dimension Feature ram : Postavlja se ogrta vrijednosti dimenzione scale ili scale za skaliranje za prostor lejauta. AutoCAD skladi ti ovu vrijednost na DIMSCALE system variable. Use overall scale for : Postavlja se skala za sve dimenzione dimenzione stilove koji specificiraju veli ine rastojanja ili rastojanja uklju uju i tekst i veli inu strelica. ovo skalom se ne mijenjaju vrijednosti dimenzija. Scale dimension for layout (paper space) : Postavlja se dimenziona skala osnovana na modelu viewport prostora . Fine Tuning ram : Place text manually when dimensiopning : Ako se odabere ,ignori u se neka horizontalna pde avanja i smje ta se tekst na poziciju koju specificirate na Dimension Line Location odbavijesti komande. AutoCAD skladi ti ovu vrijednost na DIMUPT system variable. Always draw dimension line between ex.line: Crtaju se dimenzine linije ravno izme u mjernih ta aka AutoCAD smje ta strelice izvan mjernih ta aka . Primary Units tabla : Postavlja se format i osobine za primarne dimenzione mjere. Linear Dimensions ram : Unit format : postavljaju se aktuelne jedinice formata za sve dimenzije izuzev uglovnih. Precision : Izla e se i postavlja se broj decimalnih mjesta. Fraction format : Postavlja se format za razlomke. Decimal separator :Postavlja se separator za decimalni format. Round off : postavljaju se pravila zaokru ivanja mjera neuglovnih jedinica.Ako se upi e vrijednost 0.25, sva rastojanja se zaokru uju na najbli u jeinicu 0.25 .Ako se upi e vrijednost 1.0, AutoCAD zaokru uje sva rastojanja dimenzije za najbli i cio broj (integer). Broj cifre izlo en posle decimalne ta ke zavisan je od preciznosti Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
36
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
koju ste stavili u polju Precision. AutoCAD skladi ti zaobljavanja vrijednosti na DIMRND system variable. Prefix : Iklju uje se prefix u dimenzioni tekst.Mo e se upisti tekst ili se koristiti kontrolnim kodovima za izlaganje specijalnih simbola .Na primjer ,upisivanem kontrolnog koda %%c kad se izlo i simbolpre nika.Kad se upi e jedn prefix njim se prekriju neki osnovni prefixi tako kao to je ovo kori teno za pre nik (Ø) i radius (R) dimenzionisanje. AutoCAD skladi ti niz prefix-a u DIMPOST system variable. Suffix : Uklju uje se suffix u dimenzioni tekst.Mogu se upisivati ili koristiti kontrolni kodovi kao to je prethodno prikazano kod prefix-a. Measurement Scale ram : Defini u se linearne opcije skale. Scale factor : Postavlja se faktor skale za linearno dimenzionisane mjere. AutoCAD mno e dimenzionu mjeru sa ovde upisanim faktorom.Na primjer ako se upi e 2, AutoCAD izlo i jednu milimetarsku dimenziju kao dva milimetra dimenziju.Ova vrijednost se ne primjenjuje za uglovne dimenzije,a nije primjenljiva ni za zaokru ivanje vrijednosti ili plus ili minus tolerancijskih vrijednosti. Apply to layout dimensions only: primjenjuje se vrijednost linerne skale samoza dimenzije kreirane na lejautima.Du ina skale reflektuje se zoom scale factorom postavljenim za lebde e viewport-e. Zero Suppression ram: Kontroli e se zata kavanje prigu ivanje nula za prore ivanje ,tragova ,stopa i in a. Leading : prigu uje se prore ivanje 0 u svim decimalnim dimenzijama .Na primjer 0.5000 postaje .5000. 0Feet Trailing : prigu uju se tragovi nula u svim decimalnim dimenzijama .Na primjer 12.5000 postaje 12.5,a 30.0000 postaje 30. 0 Inches Angular Dimensions ram : Izla e se i postavlja format aktuelnog ugla za uglovne dimenzije. Unit format : postavlja se format uglovnih jedinica. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
37
Precision : Izla e se i postavlja se broj decimalnih mjesta za uglovne dimenzije. Zero Suppression : Kontroli e se prigu ivanje prore ivanja i vo enja nula. Leading : Prigu uje se prore ivanje nula u svim decimalnim jedinicama .Primjer 0.5000 postaje .5000. Trailing : prigu uju se tragovi nula u svim decimalnim dimenzijama .Primjer 12.5000 postaje 12.5, a 30.0000 postaje 30. Alternate Units tabla :Postavlja se format i osobine za sekundrane dimenzione jedinice.Sli no Primary Units tabli i na ovoj tabli dialog box-a se izla u osbine i formati sekundarnih dimenzionih jedinica.Ono to je zajedni ko na obadvije plo e obja njenja su data na prethodnoj plo i odnosno tabli .Razliku iznosimo: Display alternate Units : dodaju se alternativne mjerne jedinice za dimenzioni tekst. AutoCAD postavlja DIMALT system variable za 1. Na ramu alternate Units : Unit format : Izabere se alternativna jedinica za dodavanje. Precision : Postavlja se broj nula. Multiplier for alt units : Postavlja se multiplikator koji se koristi za konvertovanje primarnih jedinica u alternativne jedinice.Ovaj multiplikator se zajedni ki koristi za za izlaganje dimenzija u dva mjerna sistema ,takvi kao to je Imperial (or English) i metri ki. Da se kalkuli u vrijednosti alternativnih jedinica, AutoCAD mno i primarne dimenzione vrijednosti sa vrijednostima linearne skale. Du ina –skalirane vrijednosti uti e na sadr inu osnovnog postavljenog teksta .Vrijednost ne uti e na uglovne dimenzije i AutoCAD ih ne primjenjuje sa zaokru ivanje vrijednosti ili na plus ili minus tolerancijske vrijednosti. AutoCAD skladi ti length scaling value u DIMALTF system variable. Prefix ,Sufix ,Zero suppression sa Leading i Trailing :Imaju istu ulogu kao i na tabli Primary Units. Ram ilustracije : Prikazuje ilustraciju pode avanja. Placement ram: Kontroli e smje taj alternativnih jedinica u dimenzionom tekstu. Placement vrijednosti su uskladi tene na DIMAPOST system variable. After primay value : Smje taju se alternativne jedinice posle primarnih jedinica u dimenzionom tekstu. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
38
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Below Primary value : Smje taju se alternativne jedinice ispod primarnih jedinica u dimenzionom tekstu.
Slika 23. X Ilustracija primjene alternativnih jedinica desno za dimenzionisanje objekta
Tolerances tabla: Postavljaju se tolerancije dimenzije. Tolerance Format Ram : Kontroli e se format tolerancija u dimenzionom tekstu. Method : se postavlja izborom sa liste koja se pojavi kada se klikne na jezi ak desno .. a.) None : Ne dodaju se nikakve tolerancije b.) Symmetrical :Dodaju se plus + i minus - oznake c.) Deviation : Dodaje se plus i minus tolerancijski izrazi d.)Limits : Kreira se jedna grani na vrijednost na koju Auto CAD izla e maksimum i minimum vrijednosti jednue preko druge e.Basic: Kreira se jedna bazna dimenzija na kojoj Auto CAD crta jedan box okolo punog ispru anja dimenzije. Precision :Postavlja se broj decimalnih mjesta. Upper Value :Izla e se ili postavlja maximum gornje toleranciske vrijednosti.Kada ste izabrali metod Symmetrical, AutoCAD se koristi ovim vrijednostima tolerancija koje su uskladi tene u DIMTP system variable. Lower Value : Izla e se i postavlja minimum ili donja tolerancijska vrijednost . Scaling for Height : Postavlja se faktor skale kori ten za kalkulaciju visine dimenzionog teksta za dimenzione razlomke i tolerancije. AutoCAD multiplicira visinuteksta sa ovim faktorom skale za postavljanje razlomka ili visine Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
39
tolerancijskog teksta. AutoCAD skladi ti vrijednost scale u DIMTFAC system variable. Vertical Position : Kontroli e se pode avanje teksta za simetri ne tolerancije i toleracije odstupanja (deviation tolerances). a.)Top: Centrira se tekst tolerancije sa vrhom glavnog dimenzionog teksta. b.)Middle: Centrira se tekst tolerancije sa sredinom dimenzionog teksta. c.)Bottom: Centrira se tekst tolerancije na dnu glavnog dimenzionog teksta. Zero Suppression prigu enje 0 nule :Kontroli e se prigu ivanje prore ivanja nula i tragova 0 nule . Leading : Prigu uje se prore ivanja nule na svim decimalnim dimenzijama .Na primjer 0.5000 postaje .5000. Trailing .Prigu uje se vo enja nule na svim decimalnim dimenzijama .Na primjer 12.5000 postaje 12.5, a 30.0000 postaje 30. Ram ilustracije : Izla e izgled osobina pode enih na ramovima Tolerace Format i Alternate Tolerance. Alternate Tolerance ram: Formatiraju se alternativne jedinice za tolerancije. Precision : Izla e se i postavlja broj decimlnih mjesta. Zero Suppression ram : Kontroli e se prigu ivanje nula za za prore ivanje ,tragove ,feet i inches. AutoCAD stores the value of this option in the DIMALTTZ system variable.
Slika 24 .X Ilustracija pode avanja tolerancija metoda Deviation na tolerance tabli-desno
Bilje ka : Ako na Dimension style Manager dialog box-u kliknemo bilo na dugme Modify ili Override pojavi e se dialog boxovi sa nazivima Modify –Dimension Style –Masinski ili stila za koji se vr i modifikacija ili i Override Current Style – Masinski ili stila za koji se vr i prekrivanje.Bez obzira ta radili modificiranje ili prekrivanje stilova vr ite na isti na in kako je to pokazano dosada kao to smo radili prema opisima za kreiranje novog dimenzionog stila.Ilustracija slika 25 :X su primjeri Modify i Override Dimension stilova . Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
40
X Poglavlje
O Dimenzionisanju objekata na crte u
Pore enje dimenzionih stilova Da se izvr i upore ivanje dimenzionih stilova klikne se Compare dugme u dimension Style Manager dialog box-u. Pojavi se Compare Dimension Styles dialog box .Na dialog boxu se nalaze tekst boxovi sa nazivima Compare i With. Compare box: Specificira se prvi stil za pore enje,odnosno izabere se pritiskom na jezi ak desno na oknu teksta i sa liste koje se pojavi izabere se dimenzioni stil koji se eli upore ivati sa: With : Na isti na in kao i sa prethodnim opisom se izabere dimenzioni stil sa kojim se vr i pore enje. (primjetite na dilog box-u Masinski i ISO-25). Bilje ka : Ispod dialog boxa se pojavi obavijest o broju razlika izme u stilova.
U prozoru na desnoj strani nalazi se dugme lijevo prikazano na koje kada se klikne: Kopiraju se rezultati pore enja za Windows Clipboard. Onda se ti rezultati mogu lijepiti (paste) za druge Windows aplikacije takve kao to je jedan word processor ili ar af Excel-a. Description kolona : U koloni se izlo e rezultati od stila koji se upore uje .Ako se porede dva razli ita stila ,osobine koje se razlikuju se izlo e.Ako se postavi drugi stil za ili za isti stil kao prvi svi dimenzioni stilovi su izlo eni. Variable kolona : Autmatski su izlo eni nazivi variabli za pojedine opise postavljanja na dialog box-ovima. Kolone stilova koji se porede : Izlo u se razlike koje se mogu primjetiti izme u izabranih stilova za pore enje (Masinski –ISO-25)
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
Slika 25.X Ilustracija dialog boxova za modificiranje i prekrivanje dimenzionih stilova
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
41
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
Blokovi , atributi i eksterne reference .................................................................... 1 Rad sa blokovima .............................................................................................. 1 Crtanje blokova ................................................................................................. 2 Kreiranje bloka sa -BLOCK komandom ........................................................... 3 Kreiranje bloka od odabranih objekata............................................................... 6 Umetanje blokova na crte ................................................................................. 8 paranje blokova kao separatnih crte a............................................................ 11 Umetanje blokova sa AutoCAD DesignCenter-om.......................................... 19 Rad sa atributima ............................................................................................. 20 Kreacija specifikacija i radnih listi uz pomo attdef komande .......................... 24 Postavljanje bazne ta ke za aktuelni crte ........................................................ 28 Modificiranje definicije atributa bloka ............................................................. 28 Modificiranje atributa sa –attedit komandom ................................................... 30 Definisanja na Block attribute Manager ........................................................... 31 Externe reference............................................................................................. 44 Vezivanje i rad sa externim referencama.......................................................... 45 Kori tenje Purge komande ............................................................................... 53 Raspar avanje bloka u njegove sastavne dijelove............................................. 55
Blokovi , atributi i eksterne reference Blokovi,atributi i externe reference objezbjedile su mehanizme za rukovanje objektima na va em crte u i uklju ile informacije sa standardno nacrtanih objekata.Sa kori tenjem blokova vi mo ete kombinovati mnogobrojne objekte u jednom pojedina nom objektu i onda ih ponovo koristiti,umetanjem vi e zna nih kopija.Sa atributima mo ete asocirati textove , brojeve dijela ili cijena, kao dio bloka ili izvod od atribut informacije za posebne kataloge,kao to su baze podataka za dalje analize.Externe reference omogu uju vam vezivanje posebnih upustava za kataloge (file) crtanja tj. za aktuelno crtanje.Ako treba da izvr ite neke promjene u njima onda ih mo ete preurediti , izvr iti promjene ucrtavanjem u njih , stim to se sve promjene a uriraju automatski. U ovom poglavlju emo raditi slede e: • Crtanje,umetanje i redefinisanje blokova. • Kreiranje ,preure ivanje i umetanje atributa. • Izvla enje atribut podataka za separatne kataloge. • Vezivanje i rad sa externim referencama • Preure ivanje i smje taj externih referenci.
Rad sa blokovima Uop te gledano blokovi se sastoje od nekoliko objekata kombinovanim u jednom pojedina nom objektu,kojeg mo ete umetati na crte i sa njime manipulisati kao sa pojedina nim objektom.Blokovi se sastoje od vidljivih objekata kao to su linije ,lukovi,kru nice kao i od podataka koji mogu biti i vidljivi i ne vidljivi.Blokovi Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
vam omogu uju bolju organizaciju va eg rada na efikasnijem i br em izvr avanju va ih zadataka.Da bih postigli potpunije i svrsishodnije kori tenje blokova i izbjegli eventualne probleme sa kojima bih se mogli susresti u radu odnosno minimizirali njihovu pojavu onda je po eljno da se pridr avate slede eg: Kontrola slojeva (layers,colors,i lineweights) boja i debljine linija mo e postati konfuzna ako to unapred ne planirate kada kreirate blokove.Da se minimiziraju navedeni problemi sledite slede a upustva: Kontroli ite slojeve na kome se blokovi ume u i podesite sve objekte na bloku za boje ,tipove linija i debljina lniija i sloja na koji se blok ume e.Kreirajte sve komponente bloka za layer 0 sa bojom tipom linije i debljinom postavljenom za BYLAYER. Uradite specifi ne objekte bloka uvijek koriste i istu boju ,tip linije i debljine postavljene explicitno onim osobinama za objekte prije kombinovanja objekata u blok. Da se explicitno kontroli e boja ,tip linije i debljine u primjeru jednog bloka u vremenu umetanja .Kreirajte orginal objekte bloka sa tipovima linija i debljina postavljenim za BYBLOCK.
Crtanje blokova Mo e se koristiti nekoliko metoda za kreiranje blokova. • Kombinovanje objekata za kreiranje definicije bloka u va em aktuelnom crte u. • Kreiranjem fajla crte a i kasnijim njegovim umetanjem kao bloka na druge crte e. • Kreiranje fajla crte a sa nekoliko povezanih definicija bloka da poslu e kao biblioteka bloka. Jedan blok mo e biti slo en od objekata nacrtan na nekoliko lejera sa razli itim osobinma bojama ,tipovima i debljinama linija.Iako je jedan blok umetnut na aktuelnom lejeru definicija bloka sa uva informaciju o orginalnom lejeru ,boji i osobinama tipa linije objekata od kojih je sastavljen blok.Mo e se kontrolisati dali objekti u bloku zadr avaju njihove orginlne osobine ili nasle uju svoje osobine od aktuelnog postavljenog lejera ,boje,tipa linije i debljine Da se ukloni ne kori tena definicija bloka iz crte a mo e se koristiti PURGE komanda. Kako se blokovi skladi te i upu uju Da se razumiju operacije , komande i opcije koje su mogu e sa blokovima ,va no je razumjeti kako se blokovi skladi te i upu uju na crte .Osnovno i centralno pitanje za rad sa blokovima je razumjevanje tablica definicije bloka. Svaki fajl crte a ima povr inu nevidljivih podataka nazvatu tablica definicije bloka.Tablica definicije bloka skladi ti sve definicije bloka koje su sastavljene od svih informacija asociranih sa blokom.To je onda definicija bloka koja se upu uje za umetanje blokova u va crte . Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Slede e ilustracije su konceptualne reprezentacije tri fajla crte a.Svaki pravougaonik reprezentuje jedan separatni fajl crte a i podjeljen je u dva dijela :manjim dijelom se reprezentuje tablica definicije bloka ,a ve im dijelom se reprezentuju objekti u crte u.
Slika 01. XI Ilustracija reprezentacije tablice definicije bloka za umetanje na crte
Kad se ume e jedan blok ,ume e se blok referenca , AutoCAD ne kopira prosto informaciju iz definicije bloka za povr inu crte a.Umjesto toga on uspostavi jednu vezu izme u reference bloka i definicije bloka. Pomo u te veze ako se definicija bloka promjeni sve reference bloka se a uriraju automatski.Da se reducira veli ina jednog crte a mogu se pre istiti (komadom PURGE) nekori tene definicije bloka.
Kreiranje bloka sa -BLOCK komandom Da se uradi jedna blok definicija izabere se komanda.Ako startujemo komandu sa komandne linije onda se : 1. Command : -BLOCK se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: 2.Enter block name or [?]: Upi e se jedno ime bloka i pritisne Enter ili se upi e ? i pritisne Enter da se pojavi slede e: Name : Imenuje se naziv bloka.Ime mo e sadr avati do 255 karakteristika uklju uju i slova ,brojeve ,prazan prostor i dr ali ne specijalne karakteristike kori tene sa Microsoft Windows i AutoCAD-om za druge svrhe ako je system variable EXTNAMES postavljen za 1. Ako se upi e ime postoje eg bloka AutoCAD vas obavje tava na komandnoj liniji slede e: Block "NAME" already exists. Redefine it? [Yes/No] : Upi e se Y ili N ili se pritisne Enter. Sa Redefine it vi automatski a urirate sve reference za taj blok.Atributi vezani za postoje e reference bloka se zadr avaju ne promjenjeni u crte u.Ipak nova umetanja se ne izazivaju dok se atribut definicija ne uklju i u novu blok Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
definiciju.(koristite ATTREDEF da se redefini u blokovi koji sadr e atribute). Specify insertion base point: Specificira se jedna ta ka (1) AutoCAD se koristi specificiranom ta kom kao baznom ta kom za slede e umetanja bloka.Obi no bazna ta ka je centar bloka ili njegovog donjeg lijevog ugla .Bazna ta ka je dakle ta ka oko koje se mo e rotirati blok za vrijeme umetanja.Jedan blok sa rotacijom 0 je orjentisan shodno uticaju UCS kordinantnog sistema u vrijeme kreiranja.Upisivanjem 3D ta ke ume e se blok na specificiranoj elevaciji –kordinati Z ose.Ne upisivanjem kordinate Z ose onda se koristi X ,U aktuelni kordinantni sistem Select objects: Koristi se object selekcioni metod. AutoCAD –om se defini e blok kori tenjem object selekcionog metoda umetanja bazne ta ke i obezbje enog imena ,a onda se izbri u odabrani objekti sa crte a . Vi mo ete ponovo uspostaviti izbrisane objekte sa uno enjem OOPS –Undo komande odmah posle BLOCK. Bazna ta ka umetanja postaje kordinantni po etak kordinata bloka , koji je paralelan UCS sitemu za vrijeme formiranja definicije bloka. Prema tome kada se ume e blok u crte sa nekom orjentacijom u prostoru postavlja se prvo UCS. Primjer primene navedenog niza komande sa napred navedenim opisom komandi i dole snimljenim nizom komande sa komandne linije prikazuje rezultat opisanog i ura enog.
Slika 02. Ilustracija izbora ta ke umetanja i objekta za definisanje bloka nizom -BLOCK komande
ite sa primjerom 1. Command: -block Upi e se i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Enter block name or [?]: Vijak sa krstastom glavom Upi e se ime bloka i pritisne Enter . 3. Specify insertion base point: Specificira se bazna ta ka ( 1) Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
4. Select objects: Izabere se isti objekat .Objekat nestane sa crte a ali se lako mo e umetnuti ponovo na crte kori tenjem Insert >Block komande. • Opcija ? Listanja prethodno definisanih blokova Listaju se imena blokova na text window. prozoru 2. Enter block name or [?]: ? Upi e se i pritisne Enter 3.Enter block(s) to list <*>: Upi e se jedno ime liste ili se pritisne Enter. U listama ,eksterne reference (xrefs) su indikovane sa sistemom znakova : Xref: resolved Osim, eksterno zavisni blokovi (blocks in an xref) su indikovani sa sistemom znakova : xdep: XREFNAME Gdje je xrefname ime od jednog eksternog upu enog crte a.Slede i termini se koriste u listi: • User Blocks: Broj od korisnikom definisanih blokova u listi. • External References: Broj eksternih reference (xrefs) u listi. • Dependent Blocks: Broj od eksterno zavisnih blokova u listi. • Unnamed Blocks: Broj od neimenovanih (anonymous) blokova u crte u. ite sa primjerom : 1. Command : -BLOCK Se upi e komanda i pritisne Enter 2. Enter block name or [?]: ? Upi e se i pritisne Enter Enter block(s) to list <*>: Pritisne se Enter da se pojavi Auto CAD Text Window dialog box u kome se mogu prelistati svi blokovi koji se nalaze u crte u. Bilje ka: Definisani i ostali blokovi se mogu prelistati kori tenjem rulgardine komandne linije .Ispod ilustracija prikazuje primjer listanja blokova. Defined blocks. "GENAXEH": "OprugaA" "VijakA" "VijakB" "VijakC" User External Dependent Unnamed Blocks References Blocks Blocks 5 0 0 1
Slika 03 .XI Ilustracija dielog box-a za listanje svih blokova koji se nalaze u fajlu crte a.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Bilje ka: Markira se blok koji se eli umetnuti i posle se kopira a potom se lijepi na komandnu liniju kao ime bloka za umetanje posle ega se ume e blok na crte .Slijede obrazlo enja za umetanje blokova.
Slika 04. XI Ilustracija definisanih blokova u fajlu crte a primjenom nizova -BLOCK komande
Kreiranje bloka od odabranih objekata Da se kreira jedna definicija bloka izabere se komanda .Komanda se mo e izabrati iz Draw Toolbara ili menija kako je to na lijevoj ilustraciji prikazano:Kada se starta komanda na jedan od navedenih alternativnih na ina : 1. Command : BLOCK se upi e i pritisne Enter Da se pojavi Block Defenition dialog box.Na dialog box-u se izvr e slede a definisanja na pojedinim ramovima .. Name ram: Uno enje podesnog imena za blok Base point ram. Ram namjenjen za izbor ili specificiranje bazne ta ke bloka.Baznu ta ku bloka odre ujete na dva na ina .Pick point na in je markiranjem bazne ta ke mi om.Pri klikanju na Pick point dugme nestaje sa ekrana dailog box da bih izvr ili markiranje bazne ta ke na crte u .Posle markiranja pritisnete Enter da bih se ponovo pojavio dialog box i vi nastavili.Drugi na in je upisivanje X ,Y i Z kordinata podataka za baznu ta ku. Objects : Na ovom ramu dialog box-a se nalazi 2 Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
dugmata: Selects objects : Klikanjem na njega nestaje dialog box da bih se na crte u izabrali objekti za definisanje bloka .Markiranje se vr i nekim od selekcionih metoda .Po izboru objekata pritisne se Enter da se ponovo pojavi dialog box gdje posle nastavljate sa upisivanjem prostalih podataka o bloku. Retain :Zadr avaju se izabrani objekti na crte u kao individualni objekti na drugim njihovim aktuelnim lokacijama. Convert to Block:Preobra aju se izabrani objekti kao primjer novog bloka. Delete :Sklanjaju se izabrani objekti iz crte a posle kreiranja bloka.Ispod delete opcije primjetite koliko je objekta izabrano za blok. Preview icon ram: Do not include an icon : Markiranjem ne izla e se ikona na dialog box-u. Create icon from block geometry : Prikazuje se ikona bloka .pogledajte napred ilustraciju. Bilje ka: Prethodna slika je kori tena sa Auto CAD DesignCenter o kome ete u iti ne to kasnije. Insert units : Na ovom dijelu prozor eta iz liste koja se pojavi pritiskom na jezi ak odaberete jedinice sa kojima bih block se posle mogao postavljati za razmjeru -skaliranje. Description ram: Kuca se kratak opis da se indentifikuje blok.Opis bloka mo e biti pregledan kori tenjem AutoCAD DesignCenter i mogao bih se koristiti kod tra enja bloka. Kada ste sve napred opisane radnje zavr ili Kliknite na dugme OK da kompletirate formiranje bloka. Klikanjem na dugme pojavi se Insert Hyperlink dialog box : Hyperlinks su indikatori –pokaziva i koji se kreiraju na va im AutoCAD crte ima ,kojima se obezbje uje preskakanje do asociranih fajlova. Na primer :Mo e se kreirati jedna veza (hyperlink) kojom se lansira jedan program obrade rije i i otvara se specifi an fajl ili jedan hyperlink kojim se aktivira va Web prelista jedne partikularne stranice HTML page. Vi mo ete u dialog box-u specificirati navedenu lokaciju da presko i u jedan fajl takav kao to je pogled u AutoCAD ili u jednu oznaku knjige u programu obrade rije i .Hyperlinkovi se mogu vezivati za neki grafi ki objekat u AutoCAD crte u. Hyperlinkovi obezbje uju jednostavan i sna an na in za brzu asocijaciju razli itih dokumenata (takvi kao to su drugi crte i,ra uni materijala ili rasporedi projekta) sa AutoCAD crte om. Mogu se kreirati obadva hyperlinka absolute i relative hyperlinks u va im crte ima.Relativni hyperlink skladi ti parcijalnu stazu za lokaciju fajla,relativno za osnovno postavljeni URL ili imenik koji specificirate kori tenjem Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
HYPERLINKBASE system variable. O vezivanju tj linkovanju objekta govori se ne to vi e u II dijelu ove knjige Kako postati expert Auto CAD 3D Studio.
Slika 05.XI Kreiranja bloka od odabranih objekataa definicijom bloka nizom Block komande
Umetanje blokova na crte Insert komandom se smje ta ,jedan crte ,naimenovani blok ili objekti specificirani u jednom DesignXML fajlu aktuelnog crte a. Komanda se bira prema lijevo prikazanoj ilustraciji ili sa komandne linije i –INSERT opcijom komande. 1. Command : -INSERT se upi e da se pojave opcije na komandnoj liniji: 2.Enter block name or [?] : Upi e se jedno ime ,upi e se ?, upi e se ~, ili se pritisne Enter.(posle svakog upisivanja pritisne se Enter) pojave se opcije: 3.Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: Specify a point or enter an option • Specify insertion point:Specificira se lokacija za blok ili crte . • Scale X/Y/Z: Postavlja se factor skale za X, Y, i Z ose. Skala za Z osu je apsolutna vrijednost specificiranog faktora skale. • Rotate: Upisuje se ugao umetanja bloka. • PScale: Upisuje se factor skale za X, Y, i Z ose za kontrolu izlaganja bloka kao kad se povla i u poziciju. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
•
PX/PY/PZ/PRotate: Postavlja se rotacioni ugao bloku kao kad se povla i u poziciju. O navedenim opcijama koje su identi ne kao kad se definisanja vr e na Insert dialog box-u Obrazlo enja slijede. Kad se ume e jedan blok na crte , odre uje mu se lokacija ,faktor skale i ugao rotacije .Faktor skale razmjere se mo e specificirati razli ito za svaku osu X, Y, i Z. Umetanje bloka na crte naziva se umetanje block reference ,stoga to se upu ivanje za umetanje upu uje na umetanje definicije bloka, koja je uskladi tena na aktuelnom crte u. .
Slika 06 .XI Ilustracija rezultata markiranja faktora skale za ose irotacija bloka
Ako smo komandu startovali izborom jedne alternativne komande prema po etnoj ilustraciji lijevo onda se pojavi Insert Dialog box: 1.Command : INSERT se upi e da se pojavi Insert dialog box: Definisanja na Insert dialog box-u: Name : Specificira se ime bloka za umetanje,ime fajla za umetanje ili ime fajla DesignXML kojim se specificiraju objekti za umetanje. Klikanjem na dugme :Otvra se Select Drawing File dialog box (jedan standardni selekcioni dialog box fajla) odakle se mo e izabrati odabrati mapa paranih blokova a iz nje jedan blok ,crte fajla za umetanje ili DesignXML fajla za umetanje. Path : Specificira se staza za blok (path to the block). Insertin point ram: Specificira se ta ka umetanja za blok. Specify On-screen : • Specificira se ta ka umetnja kori tenjem ta kaste naprave sa mi om uz pomo Object snapa i dr.Kvadrati pored naziva je markiran. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
•
Ako je kvadrati razmarkiran onda se za X, Y i Z :kordinate se specificiraju vrijednosti. Scale ram : Ako je box Scale markiran : • Specificira se factor skale bloka kori tenjem mi om povla enja objekata. • Ako je box razmarkiran unose se vrijednosti faktora skale za X, Y i Z kordinate. Uniform Scale : Specifira se pojedina na vrijednost skale za X, Y, i Z kordinate.Vrijednost specificirane skale za X reflektuje se dakle i za Y i Z vrijednosti. Rotation ram : Specificira se ugao rotacije za umetanje bloka na aktuelni UCS kordinantni sistem. • Markiranjem box-a : Specificira se rotacija bloka kori tenjem ta kaste naprave sa mi om. • Razmarkiranjem box-a : Specificira se vrijednost ugla rotacije u tekst ramu. Explode box: • Markiranjem box-a: Raspada se blok i ime u se individualni dijelovi bloka.Kad je Explode markiran mo e se specificirati samo zajedni i faktor skale (uniform scale factor). • Razmarkiran Explode box : Blok se ume e na crte kao blok referenca. Da se umetne jedan blok na crte 1. Iz Insert menu, odaberi Block. 2. Na Insert dialog box, i na Name box, odaberi jedno ime iz liste definisanih blokova. 3. Ako elite koristiti ta kasti markering za specificiranje insertion point, scale, i rotation, odaberi Specify On-Screen. Drugi na in je sa uno enjem kordinantnih vrijednosti za Insertion Point, Scale, i rotaciju u Rotation boxes. 4. Ako elite objekte bloka da budu umetnuti kao individualni objekti umjesto cijelog blok odaberite Explode. 5. Klikni OK. Slede a ilustracija prikazuje umetanje blokova na aktuelni crte a prema navedenom nizu odnosno nizovima komande.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Slika 07.XI Ilustracija umetanja blokova na crte primjenom nizova Insert komande
paranje blokova kao separatnih crte a Kada se kreira jedan blok kori tejem samo Block komandama,blok mo e biti kori ten samo u aktuelnom crte u.Mi bih mogli na i masu primjera gdje bih mi elili da koristimo ove blokove i u drugim crte ima.Najve a snaga Auto CAD-a je u tome da to se jednom nacrta da se mo e koristiti ponovo u bilo koje vrijeme. Bilje ka:Vi mo ete koristiti Auto CAD DesignCenter da povu ete blokove iz jednog crte a u neki otvoreni crte . WBLOCK komanda pi e sve ili dijelove crte a za novi fajl crte a(File).A mi emo uskoro nau iti kako mo emo jedan katalog crte a umetnuti u na crte .To se isto lagano mo e uraditi kao umetanje jednog bloka u crte . Da se izlo i Write Block dialog box ukuca se na komandnu liniju W i pritisne Enter Pi u se objekti ili jedan blok za jedan novi fajl ili za jedan novi DesignXML fajl. 1. Command : wblock se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Write Block dialog box na kome izvr imo slede a definisanja: Source ram : Specificiraju se blokovi i objekti i paraju se kao fajl i specificiraju se ta ke umetanja. Obuhvata Block,Entire –cjelinu crte a i Objects sa ramovima Base point i Objects . Block : Specificira se postoje i blok da se para kao jedan fajl.Odabere se ime iz liste i para se kao fajl. Entire drawing : Odabere se cio aktuelni crte kao block i para se kao fajl. Objects : Specificiraju se objekti da budu parani kao fajl. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Slika 08 . XI Dialog boxovi za paranje fajla bloka i fajla bloka od izabranih objekata
Base point ram: Specificira se bazna ta ka za blok osnovna vrijednost bazne ta ke je 0,0,0. Pick point : Povremeno se zatvara dialog box tako da se mo e specificirati ili markirati bazna ta ka u aktuelnom crte u. X,Y i Z : Specificiraju se kordinate bazne ta ke. Mijenjanje bazne ta ke crte a da bih se koristili kao blokovi Za osnovno postavljanje, AutoCAD koristi WCS (World Coordinate System) origin (0,0,0) kao base point za kataloge crte a umetnutih kao blokova.Vi mo ete promjeniti baznu ta ku otvaranjem orginala crte a i kori tenjem BASE komande da se specificiraju razli ite bazne ta ke za umetanje.Slede i put kad ume ete blokove AutoCAD se koristi novom baznom ta kom Objects ram : Postavljaju se uticaji kreiranog bloka na objekte kori tene za kreiranje bloka. Retain : Zadr avaju se odabrani objektu u aktuelnom crte u posle njihovog paranja kao fajla. Convert to block : Konvertuje se odabrani objekat ili objekti za blok u aktuelnom crte u posle njihovog paranja kao fajla.Za ovaj blok je postavljeno ime u File Name. Delete from Drawing : Bri u se odabrani objekti iz aktuelnog crte a posle njihovog paranja kao fajla.Primjetite: Ispod naziva pojavi se broj objekata koji su odabrani da se paraju kao fajl. Klikanjem na dugme otvara se Quick Select dialog box, koji se mo e koristiti za filtriranje va eg selekcionog skupa. Destination ram : Specificira se novo ime i lokacija fajla i mjerne jedinice koje e se koristiti kada se blok ume e na neki drugi fajl crte a. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
File Name : Specificira se ime sa kojim e blok ili objekti biti parani.Da se paraju objekti za jedan DesignXML fajl ,specificira se jedan fajl sa produ enjem tj.zavr etkom fajla .xml. Location : Specificira se put i preka -staza za fajl. Ako se klikne na dugme koje se nalazi na desnoj strani otvori se dialog box Select Folder (Välj mapp) u kojem se izabere mapa gdje e se parati fajl bloka odnosno fajlovi blokova crte a.U zavisnosti o kojoj se struci radi zavisi kako e se mape formirati :Arhitektura: podmape prozora,mapa vrata i sl …koje se mogu smjestiti u zajedni ku mapu pod jednim nazivom mape,za elektro i druge instalacije se izaberu neki drugi nazivi mapa i podmapa itd. Insert units : Specificira se jedini na vrijednost da se koristi kad se novi fajl ume e kao blok.Upisuje se 0 (nula ) ako se ne eli skalirati crte za specifi nu vrijednost kad ga ume ete.Pogledajte system variable INSUNITS.
Slika 09.XI Dialog boxovi za filtriranje osbina objekata i izbor mapa za block fajlove
Crtanje crte a da se koristi kao blok. Mo ete nacrtati kataloge crte a sa ciljem da iste ume ete na druge crte e kao blok.Individualni katalozi crter a su lak i za crtanje i rukovanje kao izvorno definisani blokovi.Kolekcija Auto CAD-ovih simbola mogu biti uskladi tene kao individualni katalozi crte a i grupisani u mape.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Slika 10 .XI Ilustracija kreiranja fajla bloka za umetanje istog na druge fajl crte e
Crtanje jednog novog kataloga ( New Drawing File) Vi imate dva metoda za kreiranje fajla crte a: • Crtanje i paranje (save) jednog kompletnog fajla (file) kori tenjem SAVE ili SAVEAS. • Crtanje i paranje samo odabranih objekata iz va eg aktuelnog crte a za jedan novi crte , kori tenjem komandi EXPORT ili WBLOCK. Sa obadva metoda mo ete redovno crtati fajl crte a koji mo e biti umetnut kao blok na neki drugi fajl crte a.Kori tenje WBLOCK-a je preporu ljivo kada treba da kreirate nekoliko verzija simbola kao separatnih kataloga crte a ili kada elite crtati jedan fajl crte a bez napu tanja aktuelnog crtanja. uririranje promjena na orginalnim crte ima Ako mijenjate orginalne crte e posle umetanja, promjene nemaju efekat posle umetanja na aktuelni crte .Ako o ekujete da se mijenja orginalni crte ,a elite da se promjene reflektuju na aktuelni crte vi to mo ete posti i postavljanjem jedne eksterne reference umjesto umetanja kao jednog bloka.Pogledajte vi e o tome u drugom dijelu ove knjige o linkovanju tj vezivanju . Koristite Paper Space Objecte u blokovima Objekti na paper space nisu uklju eni kada ume ete jedan crte kao blok.Da se transformi u paper space objekti na druge crte e postavite objekte u blokove i parajte ih kao separatne kataloge ,a onada umetnite blok ili crte kataloga na drugi crte . Da kreirate jedan novi fajl crte a od odabranih objekata: 1. Otvorite postoje i crte ili kreirajte novi. 2. Na komandnu liniju unesite wblock i pritisnite Enter. Na Write Block dialog box, odaberite Objects. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Ako elite orginalne objekte da kreirate za novi va crte uvjerite se da Delete From Drawing opcije nije odabrana.Ako je ova opcija izabrana ,orginalni objekti su izbrisani sa crte a.Ako je neophodno vi mo ete koristiti OOPS da ispravite 4. Odaberite Select Objects. 5. Koristite markiranje da odaberete objekte koje ete uklju iti u va novi crte i pritisnite Enter da kompletirate izbor. drawing. 6. Na Write Block dialog box ispod Base Point, specificirajte ta ku koja bih bila origin point (0,0,0) za novi crte kori tenjem jednog od ovih metoda: • Odaberi Pick Point da se koristi metoda markiranja mi om. • Unesi X,Y,Z coordinate ta ke. 7. Na File Name i Location boxes, specificiraj jedno ime i pre icu (path) za novi crte . 8. Odaberi OK. Posle OK,Novi crte je kreiran sa odabranim objektima Da se kreira jedan novi fajl crte a od postoje ih definicija bloka: 1. Iz Modify menija, odaberi 2. Na Block Definition dialog box,na Name box, odaberi ime blocka za modificiranje. 3. U Name box, unesi jedno novo ime. 4. Na Description box, unesi ili modificiraj opis (description) za novi katalog crte a. 5. Odaberi OK. Da kreirate jedan kopletan crte blokova kao blok 1.Command: wblock pritisni Enter da se pojavi Write Block dialog box WBLOCK 2.Na Write Block dialog box-u Markiraj sav crte Entire Drawing 3.Na File name upi i ime crte a –Vijcani spoj11.XI.lijevo. Umetanje fajla crte a kao bloka Kada ume ete jedan cijeli katalog na drugi crte , AutoCAD –om se kopira informacija crte a na plo u bloka aktuelnog crte a kao jedna blok definicija. Naredno upu ivanje umetanja block definicije je sa razli ite pozicije, scale, i postavljanja rotacije ,kao to je prikazano na slede oj ilustraciji. Xrefs sadr aji na crte u koje ste umetnuli ne mo e biti izlo en kako treba ukoliko je xref bio prvobitno umetnut ili postavljen za (destination )odredi ni crte . Da se umetne fajl crte a kao jedan blok povla enjem 1. Iz Windows Explorer ili nekih drugih mapa, povu i mi om ikonu kataloga crte a na povr inu AutoCAD crte a. Kada otpusti dugme mi a , AutoCAD vas obavje tava za ta ku umetanja (insertion point). 2. Specifificira se ta ka umetanja , skala i ugao rotacije.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Slika 11.XI Primjena umetanja kataloga crte a na aktuelni crte Point –block metodom
Umetanje blokova iz biblioteke(Block Libraries) Vi mo ete umetnuti jedan ili vi e definisanih blokova iz jednog postoje eg fajla crte a na va aktuelni crte . Izaberite ovaj metod,kod obnavljanja blokova iz crte a blok biblioteke.Jedna biblioteka blokova sadr i definicije simbola sa jednostavnim funkcijama .Ova blok definicija je uskladi tena zajedno sa jednim jednostavnim fajlom crte a za lak u pristupa nost i rukovanje.
Slika 12.XI Ilustracija primjera blokova biblioteke za instalacije vode
Savjet: Formirajte biblioteku blokova kako bih iskoristili najve e AutoCAD sposobnosti da to jednom nacrtate da to vi e nikad ne crtate nego primjenite na sve nove crte e koje kreirate ako crte i imaju elemente blokova u va oj biblioteci,onda ih jednostavno po opisanim postupcima ume ete na crte e.Ono to se odnosi na biblioteke blokova isto se odnosi i na biblioteku atributa.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
Slika 13.XI Ilustracija biblioteke koja sadr i instalacione blokove elemenata za ventilaciju i hla enje
Slika 14.XI Ilustracija biblioteke koja sadr i blokove elemenata za elektro instalacije
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Slika 15.XII Ilustracija biblioteke koja sadr i blokove crte a za kuhinjski namje taj
Slika 16.XII Ilustracija biblioteka koja sadr i crte e blokova za ma inske elemente
Umetanje blokova u intervalima Kori tenjem komande Point> MEASURE (sa intervalima ija je mjera unaprijed odre ena ) i komande Point> DIVIDE (jednakim intervalima) vi mo ete umetati blokove u intervalima na objekte gje ih elite smjesti.Kako se radi umetanje blokova opisano je kod primjene Point komandi.Pogledajte i sliku 6.V.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Umetanje blokova sa AutoCAD DesignCenter-om Koristite AutoCAD® DesignCenter™ da umetnete blokove na va crte iz aktuelnog crte a ili iz nekog drugog crte a.Markirajte mi om ime bloka i pritisnite Open da ga i smjestite pomo u Insert dialog boxa na neko mjesto u va em crte u. Pomo u Insert dialog boxa klikanjem na dugme Browse prelistate mape ,markirate mapu DesignCenter da se pojavi Select Drawing File dialog box kako bih markirali ime bloka. Onda mo ete samo umetnuti ili postaviti jedan blok od jednom Slika 17.XII Postavljanje cijelog blok kataloga na va aktuelni crte iz AutoCAD DesignCenter
Da bih izvr ili postavljanje blok kataloga iz DesignCenter-a 1. Iz Insert menu izaberite Block da vam se pojavi Insert dialog Box 2. Na Insert Dialog box-u kliknite Browse da vam se otvori mape svih kataloga 3. Prelistavaju se katalozi dok se ne pojavi mapa DesignCenter koja se markira mi om i zatim klikne na Open da se pojavi Select Drawing File dialog box gdje markirate eljeni katalog koji ete umetnuti na va aktuelni crte .Posle markiranja klikni se dugme Open da se ponovo pojavi Insert dialog box. 4. Kad se pojavi Insert dialog box,dalji postupak je obja njen u pthodnom dijlu poglavlja Umetanje blokova Redefinisanje jednog bloka na aktuelnom crte u Vr i se BLOCK komandom na Block Defenition Dialog box-u. 1. Startajte komandu Block i pritisnite Enter 2. Na Block Definition dialog box-u izaberite Name tj ime bloka kojeg elite redefinisati 3. Ispod Insertion Point specificirajte insercionu ta ku 4. Ispod Objects izaberite Select Objects dugme ,da izaberete objekat koji ste odredili za redefinisanje i pritisnite Enter 5. Redefini e se i Insert Units ako je potrebno Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
6. Kliknite OK da Auto CAD izlo i pitanje na slici dali elite redefinisati objekat 7. Kliknite Yes da se a uriraju svi primjeri od redefinisanog bloka. Mo e se koristiti INSERT komanda da se uriraju svi primjeri blocka koji je bio umetnut iz jednog separatnog kataloga . 1. Startajte INSERT komandu 2. U Insert Dialog box-u ,Klikni na dugme Browse i specificiraj separatni katalog (file). 3. Klikni OK,da se pojavi pitanje dali elite redefinisati block. 4. Kliknite Yes i svi su primeri blocka redefinisani.
Rad sa atributima Jedan attribute je informacioni opis pozicije na crte u i asocira na jedan blok.Jedna atribut definicija je u stvari ablon za kreiranje jednog atributa.Specificiraju se osobine i obavje tenja sa izlaganjem bloka kojeg ume ete na crte .Kada zavr avate definisanje atributa , attribute tag kojeg ste specificirali izlo i se na crte u. Kasnije kada uklju ujete attribute tag na jednu blok definiciju koristi se BLOCK commanda AutoCAD bri e attribute tag iz crtanja ako si izabrao Delete opciju na Block Definition dialog box-u. Kada ume blok, AutoCAD izlo i vrijednosti atributa na istoj lokaciji u bloku sa istim stilom teksta i istim pode avanjem. Da se kreira definicija atributa koristi se attdef komanda .Alternativna komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji: 1. Command : attdef se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2. Attribute Definition dialog box dialog box.Na dialog boxu se izvr e definisanja . 3.Posle definisanja i izbora ta ke umetanja izabere se OK . Atribut je umetnut na crte . Definisanje podataka na Attribute Definition dialog box-u Na dialog boxu se nalazi etiri rama : Mode,Attibute ,Insertion point i Text Options ramovi, kao i jedan kontrolni box Align below previous attribute definition . Mode ram : Postavljaju se opcije za vrijednosti atributa asociranog sa jednim blokom kad se ume e na jedan crte .Osnovne vrijednosti su uskladi tene na AFLAGS system variable. Mijenjanjem AFLAGS postavljanja uti e se na osnovne na ine definicija atributa a nemaju efekte na ve postoje e definicije atributa. Invisible (nevidljivo): Specificirane vrijednosti atributa nisu izlo ene ili kucane kada umetnete blok. ATTDISP komandom izlo u se podaci vidljivi na crte u. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
21
Constant : Dodaje e se atributima jedna fiksna vrijednost za umetajna bloka na crte . Verify (Potvr ivati) :Bez odlaganja se potvr uju koje su vrijednosti atributa korektne kada se ume u blok na crte Preset (unapred postavljanje) : Postavlja se atribut za njegovu osnovnu vrijednost kada se ume e blok koji sadr i preset attribute. Attribute ram: Postavljaju se podaci atributa koji karakteri u podatke dijela prostora ,oznake ,koli ine ,cijene,te ine i sli no.Mo ete unijeti do 256 karakteristika.Ako trebate praznina izme u slova ,startajte niz odnosno citat sa backslash (\). Da uradite prvo jednu karakteristiku (backslash),po note niz sa dva (backslashes). Tag : Identifikuje se svaki doga aj atributa na crte u.Unosite attribute tag kori tenjem neke kombinacije o ekivanih karakteristika, AutoCAD mijenja mala slova za velika. Prompt : Specificira se poruka koja se izla e kada ume ete sadr aje jednog bloka .Ako se ne izvr i uno enje , attribute tag se koristi kao obavijest. Ako se izabere Constant na Mode prozoru, Prompt opcija nije mogu a. Value : Specificira se osnovna vrijednost atributa. Insertion Point :Specificira se lokacija za atribut. Unesu se vriednosti kordinata ili se izabere se koristiti mi markering ta ke da se atribut smjesti u relaciju sa objektima koji se opisuje. Text Options : Text opcijom se vr i pode avanje smje taja teksta izbor stila pode ava se visina teksta i rotacija teksta atributa (justification, style, height, i rotation text). Za pode avanja objekata teksta vi e informacija ete na i u poglavlju o tekst objektima. Align Below Previous Attribute Definition box :Pode avanje ispod prethodno definisanog atributa .Smje ta se tag atributa direkno ispod prethodno definisanog opisa atributa.Ako nisi prethodno kreirao definiciju atributa ,oda ova opcija nije mogu a. Primjer formiranje atributa 1. Iz Draw menu, odaberite Block Define Attributes da vam se pojavi dialog box. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
2.Unesite na dialog box-u na mjestu Tag br na Prompt Broj na Justifacation Center i na Value 0 3.Kliknite na Pick Point da nestane sa ekrana Attribute Definition dailog box 4.Markirajte ta ku na crte u gdje sme tate atribut. 5.Markiranjem ta ke ponovo se pojavljuje Attribute Definition dialog box i ako ste saglasni sa kordinatama koje su markirane Kliknite Ok,da vam se na crte u pojavi BR. 6.Pritisnite Enter da vam se ponovo pojavi Attribute Definition dialog box gdje ponovo unusite podatke druge karakteristike OZ i Oznaka.Markirajte kvadrati u donjem lijevom uglu Align below previous attribute definition da bih vam se druga karakteristika pojavila ispod prve.Kliknite na OK.Na crte u 18.XI lijevo gore, pogledajte raspore ivanje. 7.Za ostale tri karakteristike koje se nalaze na crte u postupak se ponavlja kako je napred navedeno
Slika 18 .XI Ilustracija formiranja balona attdef nizom komande sa umetanjem na crte
8.Da bih formirali blok atributa nacrtajte podesne oblike kao to napred lijevo skica pokazuje.Mo ete to oblikovati i druga ije. 9.Startajte Block komandu 10.Dajte ime Block-u Oznaka i odaberite Select Objects 11.Markirajte sve objekte koje ste oblikovali za block Oznaka, upi ite ta ku umetanja markirajte i pritisnite Enter da obrazujete block Oznaka. 12.Startajte Insert komandu da vam se pojavi Insert dialog box,gdje pode avate karakteristike koje su prethodno obja njene u ovom poglavlju 13.Izaberite sa liste Name ime bloka Oznaka i kliknite OK. 14.Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: Specificirajte ili markirajte ta ku. 15.Kada markirate ta ku pojavi vam se Edit Attribute dialog box u kojem popunite podatke u dijalog boxu kao to slika 19.XI prikazuje i pritisnite OK.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
23
Slika 19.XI Ilustracija dialog box-ova za kreiranje i formiranje oznaka atributa
Bilje ka:Aktiviranjem komande Insert koja je bila prethodno aktivirana vr ite pritiskom na Enter tangentu onoliko puta koliko vam je potrebno pozicija da ispunite na va em crte u.Ovim na inom se posti e efikasno crtanje i pozicioniranje. Ilustracije na slici 20.XI prikazuje navdene nizove komandi.
Slika 20.XI Ilustracija kori tenja napred navedenih nizova komande za umetanje atributa na crte
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
24
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Bilje ka: Podaci koji nisu vidljivi na samom crte u su potrebni da se vide u nekim dopunskim tablicama na crte u ili pak u slu aju odre enih kalkulacija kori tenim u drugrim programima .Na primjer vi mo ete umetnuti Excel tabele na va crte izvr iti potrebna ubacivanja podataka za kalkulacije predmjere i predra une radova gdje podaci iz atributa mogu biti dragocjeni za br u i ta iju izradu istih. Promjena vidljivosti atributa Da se promjeni vidljivost atributa koristi se slede e komande.
Normal Vidljivost atributa je odre ena sa attribute Mode u dialog box-u Attribute Definition. Posle pritiska na Enter tangentu navedene komande odaberite On da atribut bude vidljiv ili Off bude nevidljiv Savjet:Pre nego to umetnete vrijednosti za atribute provjerite da li je sistem varijabli ATTDIA postavljena na vrijednost 1.Ukucjte komandu na komandnoj liniji i pritisnite Enter ako je izme u znakova <1> pritisnite Enter ,a ako je kao na dole prikazanom nizu komandi upi ite 1 i pritisnite Enter Command: attdia Enter Enter new value for ATTDIA <0>: 1 Enter
Kreacija specifikacija i radnih listi uz pomo attdef komande Primjena atributa ima vi estruke zna aje.Informacije koje se mogu koristiti za razne namjene mogu se oblikovati na Attribute definition dialog boxu kako je to navedeno u definisanju dialog box-a.Informacije koje se oblikuju mogu se koristiti za razne svrhe ,po ev i od ozna avanja i opisivanja objekata na crte u ,pa do preno enja informacija i za druge nemjene , i ne samo za opisivanja objekata na crte u.Informacije koje se uskladi tavaju na crte u u raznim oblicima specifikacija i radnih listi mogu biti primjenjene i iskori tene u itavom sistemu organizovanja i funkcionisanja privrednih subjekata : po ev i od skladi tnog pra enja stanja zaliha rezevnih dijelova ,knjigovodstvenog pra enja stanja u privrednim subjektima pa do izrade predmjera i,predra una ,cjenovnika i plasmana proizvoda.O mogu nostima primjene svakako informacijama sa atributima mi emo govoriti ne to malo vi e u ovom poglavlju ,ali ne toliko da bih mogli sagledati sve mogu nosti koje se pru aju njihovim kori tenjem u automatizaciji pra enja cjelokupnog poslovanja jednog privrednog subjekta .Normalno je da to nije posao samo onih koji kreiraju tehni ka rje enja nego i drugih struka prvenstveno programera i drugih poslovnih subjekata koji informacije koje se dobijaju sa crte a iskoriste za kompletno i efikasno Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
25
pra enje i vo enje poslovanja jednog privrednog subjekta. Informacija je polazni osnov za cjelokupne tokove nizova doga anja ali sada je na a tema kako da formiramo jednu specifikaciju za jedan crte . Iskoristi emo slede e ilustracije da objasnimo: • Formirajmo atribut sa informacijama o nazivima kolona od POZ do …Materijal.Formiramo ga na Attribute ramu u boxu teksta TAG .Formiramo onoliko TAG-ova koliko nam je potrebno kolona. • Na Attribute ramu u box-u teksta PROMPT opi imo ta e se popunjavati pojedina no u svakom TAG-u. • Na Attribute ramu u box-u teksta VALUE upi emo boj ane ili kombinaciju slova i brojeva za identifikaciju svakog TAG-a.(u primjeru od A1 do A7) Da se TAG citat –oznaka smjesti u kolonu prethodno je potrebno nacrtati ram .Za crtanje rama iskori ena je LINE komanda da se nacrta P-linije.Visina bo ne linije treba da se odredi u zavisnosti od izabranih Text style i visine slova Hight na Text Options –Attribute Definition dialog box-u.Visina slova treba da bude manja od visine rama tj bo ne linije. Da se postave irine kolona iskoristi se COPY komanda .Kopira se bo na linija i sa uno enjem relativnih kordinata kako slijedi: 1.Command : COPY se upi e i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found, 1 total Izabere se bo na linija P rama. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]: 25,0 upi e se vrijednost rastojanja za kolonu i pritisne Enter. 5.Specify second point of displacement or :pritisne se Enter i linija koja odre uje rastojanje kolone se iskopira i nacrta na crte u .Komanda se ponovi onoliko puta koliko je potrebno kolona sa razli itim rastojanjima .(postoje i druge varijante kopiranja koja e se izabrati zavisi od navika u radu)
Slika 21. XI ilustracija postavljanja kolona za specifikaciju primjenom attdef niza komande
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
26
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Da bih se izvr ilo to lak e pode avanje teksta u ramu kolone u Text Options ramu Attribute definition dialog box-a izabere se tip Justification.Za prmjer pode avanja teksta u ramu kolone radi lak eg centriranja teksta na sredini izabrana Justification >Middle Center. Da bih smjestili centar teksta u centar rama nactrana pomo na linija. uz primjenu Object Snap-Middle point markiranja smjestite centar citata teksta.Posle uno enja TAG-a-citata linija se izbri e sa Delete komandom. Na isti na in se uradi za ostale ramove budu ih kolona. Kada se zavr i upisivanje svih citata i oblikovanje grafike rama sa tekstovima aktivira se komanda. 1. Command : Block se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Block Dfenition dialog box.Na dialog box-u se uradi slede e: • Name u tekst boxa se upi e ime Specifikacija. • Izabere se bazna ta ka desna donja ivica rama ili lijeva donja ivica rama. Izabere se Pick Point markiranjem. • Izaberu se svi objekti teksta sa ramom Select Objects markiranjem • Upi u se i ostali podaci kao to je u prethodnom poglavlju obja njeno. • Izabere se OK.Block je formiran.
Slika 22. XI Ilustracija dialog box na kome se formiraju redovi i kolone Specifikacija
2. Da se umetne specifikacija na crte izabere se Insert >Block komanda:pojavi se Insert dialog box: • Na listi Name prona ite blok specifikacija Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
27
•
Ukoliko ste prethodno Specifikaciju oblikovali kao fajl i parali u nekoj mapi .Izabere se Browser da se pojave mape iz kojih se izabere fajl Specifikacija ,i izabere OK da se block specifikacija ume e na crte . • Markirajte Insertion point on screen da se umetanje izvr i markiranjem na crte u. Kada se ivr i izbor ta ke umetanja, pojavi se Edit Attributes dialog box na kome se nalaze opisi ta da radite.Odnosno opisi koje ste vi formirali na Attribute definition dialog box-u .Ilstracija 22.XI. Koliko pozicija se specificira toliko redova se nalazi na specifikaciji.Broj kolona je onoliki broj koliko ste specificirali sa Attribute dialog box-om .Broj redova mo e biti neograni en i zavisi od broja pozicija na crte u. Kako izgleda jedna specifikacija prostudirajte slede u ilustraciju na slici 23.XI .
Slika 23. XI ilustracija primjene nizova attdef,block,insert komandi za izradu specifikacija
Bilje ka : Na sli an na in kao to je navedeno mogu se oformiti razne vrste atributa za prikazivanje i evidentiranje drugih ozna avanja.Mogu se formirati razne vrste simbola za ozna avanje ,tolerancija,simbola za zavarivanje ,simbola za razli ite vrste obrada i ostalog to je potrebno za ozna avanje i opisivanje na crte ima.
Slika 24.XI Ilustracija primjene nizova attdef,block i Insert komandi za ozna avanje obrade povr ina
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
28
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Postavljanje bazne ta ke za aktuelni crte Koristi se BASE komanda ,ako planirate da se umetne u aktuelni crte eksterne referencne crte ili drugi crte i za iju baznu ta ku trebate drugu od 0,0,0. Da se umetne eksterne reference aktuelni crte u drugi crte AutoCAD se koristi ovom baznom ta kom kao ta kom umetanja bazne ta ke. Bilje ka: Komande BASE i komande INSBASE system variable izvje tavaju vrijednosti u aktuelnim UCS jedinicama. Na komandnu liniju se: 1.Command : base se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2. Enter base point : Specificira se ta ka ili pritisne Enter.Kada se unesu vrijednosti kod umetanja crte a u novu baznu ta ku se ume e crte
Modificiranje definicije atributa bloka Za moificiranje pojedina nih objekt atributa koristi se komanda eattedit. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji .Ako se na komandnu liniju: 1.Comand : eattedit upi e se i pritisne Enter da se pojavi Enhanced dialog box .Na dialog boxu se klikne na dugme Listaju se atributi primjera odabranog bloka i izlo e se osobine.svakog atributa .Vi mo ete promjeniti osobine i vrijednosti atributa. Select Block :Dozvoljava vam da koriste mi om markiranje za odabrani blok iz povr ine crte a.Kad se izabira blok dialog box se zatvori dok se ne izabere blok iz crte a ili se sa ESC tangentom prekida komanda.Ako modifikujete atribute bloka onda odaberete novi blok prije paranja promjena koje ste uradili.Vi se obavje tavate na komandnoj liniji da parate promjene prije biranja drugog bloka. Apply : A urira se crte sa atributom sa promjenama koje ste uradili i ostavlja se Enhanced Attribute Editor dialog box otvoren. Enhanced Attribute Editor dialog box sadr i slede e plo e: • Attribute • Text Options • Properties da se odabere blok za modifikaciju.Privremeno dialog box nestaje sa ekrana da se odabere blok ,a kad se odabere blok ponovo se pojavi.Kao to mo ete primjetiti posle izbora bloka ,pojavi se ime u primjeru Block :Specifikacija sa nazivom Privjeska Tag.Naziv.Kao to se mo e lako primjetiti na dialog box-u imaju tri table :Attributes,Text Options i Properties.Po nimo sa radom na plo i Attribute :Na plo i attribute mogu se promjeniti svi citati teksta (jednog TAG-a) Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
29
.Markiranjem citata taga u ramu teksta pojavi se vrijednost odnosno citat u oknu Value .U oknu value upi e se nova vrijednost teksta i naziv u atributu se promjeni. Prelistaju se svi citati koji treba da se promjene ,upi u se novi citati i klikne se na dugme slede e plo e koja nosi naziv Text Options. Kao to odmah mo ete primjetiti na samom vrhu plo e Text Options nalazi se i dalje Block :naziv bloka isti kao i na plo i Attribute.Definisanja koja se mogu izvr iti na : Text Options plo i: Postavljaju se osobine koje defini u na ine izlaganja teksta atributa u crte u. Text Style : postavlja se stil teksta atributa.Osnovne vrijednosti za ovaj stil teksta su primjenjene za osobine teksta izlo enog u ovom dialog box-u. Justification :Specificira se kako tekst atributa se pode ava (left-, center-, ili right-justified). Height : Specificira se visina teksta atributa. Rotation : Specificira se ugao rotacije atribut teksta, Backwards :Specifira se dali ili ne da se otribut teksta preokrene. Upside down :Specificira se dali ili ne da se tekst atributa okrene na vi e, ako je tekst okrenut nani e. Width Factor : Postavljaju se karakteristike rastojanja za tekst atributa.Upisivanjem vrijednosti manje od 1 skuplja se tekst.Upisivanjem vrijednosti ve e od 1 iri se tekst. Oblique Angle : Specificira se ugao za koji je tekst atributa nagnut u odnosu na vertikalnu osu. Properties plo a : Na plo i se defini u lejeri na kojima su atributi upaljeni ,tipovi i debljine linija i boje za tekst atributa.Ako se crte koristi stilom plotiranja mo e se primjeniti i stil plotiranja za atribut kori tenjem ove plo e. Layer : Specificira se lejer na kojem je atribut On. Linetype :Specificira se tip linije atributa. Color :Specificira se boja atributa. Plot Style :Specificira se stil plotiranja atributa. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
30
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama Ako se aktuelni crte koristi color-dependent plot styles, Plot Style ne lista mogu e stilove. Lineweight : Specificira se drbljina linije atributa. Vr enje promjena za ovu opciju se ne izla e ako je LWDISPLAY system variable uga en - off.
Slika 25.XI Ilustracija primjene nizova eattedit komande sa Enhanced dialog box-om
Modificiranje atributa sa –attedit komandom Da se urede vrijednosti atributa i osobine nezavisno od bloka pristupa se ure enju atributa na slede i na in: Izabere se komanda prema lijevoj ilustraciji.Ako na komandnoj liniji uradi slede e: 1. Command : -attedit se upi e i pritisne enter pojave se opcije na komandnoj liniji: 2.Edit attributes one at a time? [Yes/No] : Pritisne se Enter da se urede atributi odjednom ili se up e N i pritisne Enter da se izvr i globalno ure ivanje atributa. Yes opcija :Ure uju se atributi od jednom.Da bih se uredili atributi od jednom moraju biti vidljivi i paralelni za aktuelni UCS. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
31
3.Enter block name specification <*>: Pritisne se Enter ili se upi e ime bloka ili ime jednog parcijalnog bloka ime sa wild-card characters (? ili *) za tijesnu selekciju za specifi ne blokove. 4.Enter attribute tag specification <*>: Pritisne se Enter ili se upi e TAG ili parcijalni TAG sa wild-card characters (? ili *) za tijesnu vezu za specifi ne atribute. 5. Enter attribute value specification <*>: Pritisne se Enter ili se specificira vrijednost ili vrijednost imena sa wild-card characters (? ili *) za tijesnu vezu selekcije za specifi ne vrijednosti atributa . Attribute values are case sensitive. Select Attributes: Odabiru se samo atributi paralelni za aktuelni UCS AutoCAD ozna ava prvi atribut u selekcionom skupu sa X.Mogu se promjeniti neke osobine atributa koje se odaberu. Enter an option [Value/Position/Height/Angle/Style/Layer/Color/Next] : Upi e se opcija osobina da se promjeni ili se pritisne Enter za slede i atibut. Ako je original atributa bio definisn sa centriranim ili pode enim tekstom obavijest ne uklju uje Angle opciju. Opcija visine je obavijena za centrirani tekst.Za svaku opciju o ekuje se Next, AutoCAD vas obavje tava na komandnoj liniji za novu vrijednost. X se zadr ava na aktuelnom atributu dok se ne pomjeri do slede eg Bilje ka :Opcije koje su razmatrane kod pojedina nog izbora i ure ivanja atributa sa eattedit komandom su identi ne te dalje razmatranje ostavljamo za rasu ivanje onima koji to ele individualno. No Opcija: Se ure uje vi e od jednog atributa istovremeno .Globalno ure ivanje se brimjenjuje za vidljive i ne vidljive atribute. Globalno ure ivanje atributa vam se ograni ava za razmje tanje pojedina nog citata teksta .Ako ure ujete atribute istovremeno mogu se urediti neki ili svi atributi. Ure uju se atributi dali su oni vidljivi ili ne.Promjene atributa ne reflektuju se odmah . AutoCAD regeneri e crte na kraju osim komande REGENAUTO,kojom se kontroli e automatska regeneracija ako je ona na off. Nizovi komande su skoro identi ni sa Yes opcijom pa je dalje razmatranje prepu teno korisnicima ukoliko osjete za potrebu .
Definisanja na Block attribute Manager Atributi se mogu modificirati u definiciji bloka sa Block Attribute Manager dialog box-om. Na primjer mo e se izvr iti modifikovanje slede ih osobina: • Properties kojima se defini e kakve su vrijednosti postavljene na za atribut i dali su ili ne primjenjene vrijednosti vidljive ili ne vidljive na crte u. • Osobine kojima se defini e kako tekst atributa izgleda na crte u. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
32
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
•
Osobine kojima se defini e lejer na kojem je nacrtan atribut i atrubutske boje linija,debljina linija i tip linija. Osnovna postavka se ,atribut se mijenja kada je primjenjen za sve postoje e blok reference u aktuelnom crte u. Mijenjanjem osobina atributa postoje im referencama bloka ne uti e se vrijednostima primjenjenim za ove blokove.Na primjer ujednom bloku sadr avaju eg atributa iji privjesak je cijena i vrijednost 19.99, 19.99 ne uti e se na vrijednost ako se promjeni Tag cijena za jedini nu cijenu (Cost to Unit Cost). uriranje atributa sa dvostrukim imenom etikete Tag, zna i da mo e voditi za nepredvidive rezultate.Koristite Block Attribute Manager da na ete dvostruke etikete i promjenite imena. Ako atributi sa konstantom (Constant) ili ugnje deni blokovi atributa su uticali sa va im promjenama koristi se komanda REGEN da se a urira izlaganje ovih blokova na povr ini crte a. Mijenjanje reda vrijednostima atributa Kad defini ete jedan red bloku na kojem je odabrano determinisnje atributa u kojem ste obavije teni za informaciju atributa kad se ume e blok na crte mo e biti druga iji.Onda vi mo ete koristiti Block Attribute Manager da promjenite red po zahtjevu komandne linije za vrijednost atributa. Uklanjanje atributa boka Atributi se mogu ukloniti iz definicije bloka i iz svih postoje ih blok referenci aktuelnog crte a.Ukonjeni atributi iz postoje ih referenci bloka ne pojavljuju se u aktuelnom crte u dok ne regeneri te crte kori tenjem komande REGEN. Ne mogu se ukloniti svi atributi iz jednog bloka,barem jedan atribut se mora zadr ati.Ako treba da se uklone svi atributi ,redefini ite blok. uriranje referenci bloka Mogu se a urirati atributi u svim referencama bloka u aktuelnom crte u sa promjenama koje se urade za definiciju bloka.Na primjer mo e se koristiti Block Attribute Manager da se modificiraju osobine atributa u nekoliko definicija bloka u va em crte u ali ne odabrane za automatsko a uriranje postoje ih referenci kad su izvr ene promjene. Sada kad ste zadovoljni sa promjenama atributa koje ste uradili vi mo ete primjeniti ove promjene za sve blokove u aktuelnom crte u. Dakle mo e se koristiti komanda ATTSYNC da se a uriraju osobine atributa na svim referencama bloka da se spare njihove definicije bloka. uriranjem osobina atributa u referencama bloka ne posti e se nekim vrijednostima koje su bile primjenjene za te atribute. Ure ivanje atributa u referenci bloka Mogu se modifikovati osobine i vrijednosti atributa u referenci bloka kori tenjem Enhanced Attribute Editor dialog box-a.Na primjer ,mogu se promjeniti opcije koje determini u kako da se pojavljuje tekst atributa u blokui kako se mogu modifikovati osobine za koje su postavljeni lejer,tiplinije,boja,debljina linije ili stil plotiranja atributa. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
33
Da se pojavi na ekranu Block Attribute Manager dilog box starta se battman komanda . Komendu mo ete izabrati lijevo prema ilustraciji.Kada se starta komanda sa komandne linije : 1. Command : battman se upi e i pritisne Enter da se pojavi Block Attribute Manager dilog box Definisanja na dialog box-u : Rukuje se definicijama atributa za blokove u aktuelnom crte u.Mogu se urediti definicije atributa u blokovima ,ukloniti atributi iz blokova i mijenjati red u kojem su podstaknuti za vrijednosti atributa umetanjem u blok. Atributi od odabranog bloka se izlo e na listi atributa .Osnovno postavljeni Tag, Prompt, Default, i Mode osobine atributa su izlo ene na listi atributa.Vi mo ete specificirati koje osobine atributa elite da izlo ite u listi biranjem Settings. Za svaki odabrani blok jedan opis atribut liste dole identifikuje broj njihovih primjera u aktuelnom crte u i na aktuelnom lejautu. Select Block : Dozvoljava vam se da koristite mi markiring da se odabere blok sa povr ine crte a.Kad se koristi Select Block, dialog box se zatvara dok ne izaberete blok iz crte a ili ga zatvorite pritiskanjem tangente ESC. Ako modifirate atribute bloka ,a onda odaberete jedan novi blok prije se paraju promjene atributa koje ste izvr ili ,vi se obavje tavate da parate promjene prije biranja drugog bloka. Block :Listaju se sve definicije bloka na aktuelnom crte u koje postoje.Odabere se blok ije atribute elite da promjenite. Sync dugme :A uriraju se svi primjeri odabranog bloka sa osobinama bloka trenutno definisanim.Ovim e ne uti e na neku vrijednost primjenjenu za atribute u svkom bloku. Move Up dugme:Pomjera se oznaka atributa TAG od ranije postavljene navi e. Move Up dugme nije mogu e kad je atribut sa konstantom izabran. Move Down dugme : Pomjera se oznaka atributa TAG od ranije postavljene nani e. Move Down Down dugme nije mogu e kad je atribut sa konstantom izabran
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
34
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Edit dugme : Otvra se Edit Attribute dialog box, gdje se mogu modificirati osobine atributa. Na dialog box-u se defini u iste one osobine koje su definisane na Attribute definition dialog box-u • Attribute :Mode i Data • Text Options :Text Style,Justification,Height ,Rotation,Backwards,Up side down,Width factor i Oblique factor koje smo objasnili kod izbora stilova teksta. Remove dugme :Uklanja se odabrani atribut iz definicije bloka.Ako je Apply Changes to Existing References izabrano na Settings dialog box prije nego o je izabrano Remove, atribut se skloni iz svih primjera bloka u aktuelnom crte u. Remove dugme nije mogu e za blokove samo sa jednim atributom.
•
Settings dugme :Otvara se Settings dialog box, gdje se izvr i pode avanje kakve atribut informacije se listaju u Block Attribute Manager. • Display in list:Izaberu se osobine atributa koje bi se izlo ile u listi atributa.Mogu se izabrati sve Select All ili o istite sve Clear All ili se pojedina no markirati . • Emphasize duplicate tags: Pali se ili gasi isticanje etikete.Ako je ova opcija odabrana dupliranje naslova atributa se su istaknuti u crvenom tipu u listi atributa.Ako je ova opcija ena dvostruki naslovi nisu istaknuti u listi atributa. Applay changes to existing references: Specifira se dali ili ne da se a uriraju svi postoje i primjeri od bloka iji atributi se modificiraju.Ako odaberete ,a uriraju se svi primjeri bloka sa novim definicijama atributa.Ako je razmarkiran ,a uriraju se samo novi primjeri bloka sa novim definicijama atributa.
Apply dugme : A urira se crte sa promjenama atributa koje ste uradili i ostavlja se otvoren Block Attribute Manager. Da se uredi atribut postavljen za definiciju bloka 1. Iz Modify menija se izabere Object>Attribute>Block Attribute Manager. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
35
2. U Block Attribute Manager se odbere block iz liste Block ili se izabere Select Block i odabere se blok na povr ini crte a. 3. U listi atributa ,dvostruko se klikne atribut koji se eli urediti ili se izabere atribut i odabere Edit. 4. U Edit Attribute dialog box izvr u se promjene atributa kojeg elite da mijenjate a onda se odabere OK Da se specificira dali promjene su primjenjene za postoje u blok referencu 1. Iz Modify menija se izaber Object>Attribute>Block Attribute Manager. 2. U Block Attribute Manager,se izabere Settings. 3. U Settings dialog box uradi se jedno od slede eg: • Da se primjene promjene za postoje u blok referencu ,odabere se Apply Changes to Existing References opcija. • Da se primjene promjene samo za novi blok umetanja ,o isti se Apply Changes to Existing References opcija. 4. Izabere se OK Da se istakne dupla etiketa atributa u bloku 1. Iz Modify menija se odabere Object>Attribute>Block Attribute Manager. 2. U Block Attribute Manager, se izabere Settings. 3. U Settings dialog box-u , se odabere Emphasize Duplicate Tags. 4. Izabere se OK Da se promjeni red izlaganja za vrijednosti atributa 1. Iz Modify menija se izabere Object>Attribute>Block Attribute Manager. 2. U Block Attribute Manager-u se odabere klok iz liste Block ili se izabere Select Block i odabere se blok iz povr ine crte a. Za odabrani blok ,atributi se listaju u njihovom istaknutom redu 3. Da se pomjeri jedan atribut navi e u redu izra avanja ,odabere se atribut a onda se izabere Move Up; da se pomjeri atribut nani e u red izra avanja odabere se atribut ,a onda se izabere Move Down. Bilje ka: Move Up i Move Down dugmadi nisu mogu a za atribute sa konstantnom vrijedno u (Mode=C). Da se izvadi atribut iz blok definicije i svih referenci bloka 1. Iz Modify menija se izaber Object>Attribute>Block Attribute Manager. 2. U Block Attribute Manager, se odabere blok iz liste Block ili se izabere Select Block i izabere se blok u crte u. 3. (Optional) Ako se ne ele ukloniti atributi iz postoje ih primjera bloka izabere se Settings i u Settings dialog box-u se o isti Apply Changes to Existing References. 4. U Block Attribute Manager-u se odabere atribut iz liste atributa a onda se izabere Remove. Atributi koji su uklonjeni iz postoje ih primjera bloka ne pojavljuju se dok se ne regeneri e crte kori tenjem komande REGEN Da se a uriraju postoje e reference bloka sa atributima koje elite modificirati. 1. Iz Modify menija se odabere Object>Attribute>Block Attribute Manager. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
36
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
2. U Block Attribute Manager-u se odabere jedan blok iz liste bloka,ili izaberi Select Block i biraj blok na povr ini crte a. 3. Izabere se Sync da se a uriraju atributi koje ste promjenili u svim referencama bloka za odabrani blok.
Slika 26.XI Ilustracija nizova battman komande za istovremeno ure ivanje atributa u crte u
Da se a uriraju atributi u blok referencama za odabranu definiciju bloka. 1. Na Modify II toolbar-u se izabere Synchronize Attributes. 2. Na komandnoj liniji uradite jedno od slede eg: • Upi i ime ,a onda upi i ime bloka ije reference bloka elite da a urirate. • Upi e se ? da se pregleda lista blokova ,a onda upi e ime koje prati ime bloka. • Pritisne se Enter a onda se koristi mi markering da se odabere blok na povr ini crte a. Ako se specificira blok ,koji ne egzistira ili ako blok egzistira ali ne sadr i atribute jedna obavijest o gre ci se izlo i. Modify II toolbar Command : ATTSYNC Alternativa 1. Iz Modify menija se izabere Object>Attribute>Single. 2. Na povr ini crte a odabere se blok koji se eli urediti. 3. U Enhanced Attribute Editor-u se odabere atribut koji se eli urediti .Mo e se promjeniti vrijednost atributa ili izabrati druga plo a i urediti druge osobine atributa. 4. Izvr e se izmjene atributa koje se ele a onda se uradi jedno od slede eg: • Izabere se Apply da se paraju va e promjene. Enhanced Attribute Editor zadr ava se otvoren. Ako se izabere Cancel kasnije za izlazak iz Enhanced Attribute Editor, promjene atributa koje su ranije ura ene nisu povra ene biranjem Apply. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
37
•
Izabere se OK da se paraju va e promjene i zatvori Enhanced Attribute Editor. • Izabere se Select Block da se urede atributi od razli itog bloka.Ako se izvr e promjene za aktuelni blok ,ali nisu parane ,vi se obave tavate da uradite tako prije biranja jednog novog bloka. Modify II toolbar Command : EATTEDIT Izvla enje atribut podataka za separatne formate fajlova Sa pobolj anjem izvla enja podataka iz atributa,vi mo ete nihove informacije parati na jednom eksternom fajlu i posle toga ih koristiti za izradu odre enih specifikacija materijala pedmjera i predr una ,ponuda ,ra una i druga pra enja poslovanja u privrednim subjektima..Formati koji se mogu primjeniti za sakupljanje podataka mogu biti odre ene baze podataka bilo da se radi o format fajlovima Word-u, Excel-u ili Access-u.Pobolj anja koja su ura ena na izvla enju podataka su idealna za specifikacije materijala ili izradu ra una direktno za mterijale sa va eg cret a Da se izlo i dialog box Attribute ExtractionSelect Drawing izabere se jedna od alternativnih komandi lijevo sa ilustracije :Ako se na komandnu liniju : 1. Command : eattext se upi e i pritisne Enter Eksportuje se informacija atributa bloka za jedan eksterni fajl pojavi se : Attribute Extraction Select Drawing dialog box na kome se vr e definisanja: Specificira se skup blokova iz kojih se izvla e informacije atributa ,tip informacije atributa koju elite i atribute za izvla enje. Sa Enhanced Attribute Extract, dialog box-om mogu se ispitati crte i za informacije bloka atributa i parati ih za eksterni fajl sa zarezom-ograni eni ASCII text format, tab-delimited ASCII text format, ili obadvoje Microsoft Excel ili Access file format (ako je podesna aplikacija instalisana na va kompjuterski sistem). Enhanced Attribute Extract je idealan za izradu specifikacija ili ra una materijala direktno iz va eg crte a.Na primjer ;Objekti na crte u mogu sadr avati blokove kojima se reprezentuje oprema kancelarije.Ako svaki blok ima identifikuju e informacije neke opreme i proizvo a opreme onda se iz toga mo e generisati izvje taj kojim se procjenjuje cijena ko tanja kancelarijske opreme. Attribute Extraction wizard vas vodi kroz biranje crte a blokova i atributa blokova. Attribute Extraction wizard uklju uje slede e stranice: • Select Drawing Dozvoljava vam da izaberete fajlove crte a iz kojih izvla ite informacije atributa bloka. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
38
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Select Drawing Page: Select Objects :Markiranjem se omogu ava mogu izbor objekata. Izborom dugmeta privremeno se zatvara dialog box dok se ne izabere skup objekata blokova iz povr ine crte a iz kojih elite da izvu ete informacije o atributima blokova. Current Drawing :Specificiraju se koje informacije izvu i iz svih blokova na aktuelnom crte u. Select Drawings :Markiranjem box-a ,vr i se mogu im dugme [...] . [...] klikanjem na dugme izlo i se Select File dialog box, gdje se mogu locirati i odabrati fajlovi crte a iz kojih se izvla e informacije atributa bloka. Drawing Files :Izlo e se odabrani fajlovi crte a koji sadr e atribute bloka koji se ele izvu i-ekstrahirati. Next :Izlo i se slede a strana dialog box-a za postavljanja (Settings page) Settings page: Omogu ava vam da specificirate dali da izvu ete informacije atributa iz fajlova eksternih referenci i ugnje denih blokova (nested blocks). Include Xrefs : Specificira se koje informacije atributa bloka se izvla e iz ekstenih referenci (xrefs). Include Nested Blocks : Specificira se koje informacije atributa bloka se izvla e iz ugnje denih blokova i drugih blokova. Next : Izla e se slede a plo a Use Template page. Use Template strana-tabla: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
39 Omogu ava vam se da koristite postavljanja atributa bloka iz jednog prvobitnog paranog template fajla sa zavr etkom imena fajla .blk .. No Template : Specificiraju se koja postavljanja atributa bloka iz templete fajla se ne koriste. Use Template
:Markiranjem se pravi mogu e kori tenje Template .
Attribute Extraction
Ako se izabere onda se izlo i Select File dialog box gdje se mo e locirati i odrabrati jedan ablon fajla atributa bloka za kori tenje. Izborom No Template ,klikne se na dugme Next da se pojavi slede a tabla. Select Attributes dialog box tabla:
Na tabli vam se omogu ava da izaberete blokove i atribute. Blocks : Izlo i se lista blokova u odabranim crte ima.Odabere se Next za ime bloka za izlaganje ,koji su blokovi atributi u Attributes for Block listi. U alijasu kolone Block Alias mo e se primjeniti jedno pseudonim ime (alias) za blok.Broj kolona izlo i broj primjera bloka koji se pretstavlja u odabranim crte ima. Attributes for Block :Izlo e se liste atributa bloka koji korespondiraju za blok ili odabrane blokove.Odabere se slede i box za jedno ime atributa za izvla enje informacije za taj atribut. U koloni Value se izlo e vrijednosti atributa bloka.U Alias koloni se mo e primjeniti jedan pseudonim imena alias za atribut bloka. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
40
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Check All : Odaberu se svi atributi bloka za izvla enje. Uncheck All : O isti se selekcija od svih blokova ili atributa bloka. Izabere se dugme Next da se pojavi Attribute Extraction View Output tabla. Definisanja na tabli Attribute Extraction View Output : Omog ava vam se da prethodno pregledate atribute bloka za ispisivanje u drugim fajlovima formata. Listom se izlo e odabrani atributi za ekstruziju Dva razli ita pogleda informacija mogu se izlo iti: • Atributi za svaki blok sa imenom bloka.U Block Name koloni se izlo e imena blokova odbranih za ekstruziju atributa.U Value koloni se izlo e vrijednosti atributa.U Count koloni se izlo e brojevi atributa u crte u sa sa istim imenom i vrijednostima . • Vrijednosti za svaki atribut bloka sa imenom (block name). Block Name kolona izla e imena blokova odbranih za ekstruziju atributa ; druge kolone izla u imena atributa asociranih sa svakim blokom.Redovi izla u vrijednosti za svaki atribut. Na izvoznim fajlovima Enhanced Attribute Extract reimenuju se blokovi istog imena ,ali koji imaju razli ite atribute koji su na eni u vi ezna nim crte ima ili eksternim referencama (xrefs).Za svaki primjer posle jednog prvog od duplo imenovanih blokova sa razli itim atributima Enhanced Attribute Extract reimenuje blok dodavanjem za blok imena i jedne podione karakteristike (~) staze imena (path name) i fajla u kojem je blok bio na en. Na primjer jedan blok imenovan WND je u obadva c:\drawings\offic.dwg i c:\drawings\adminoffice.dwg, ali blok ima razli ite atribute u svakom fajlu.Kad se koristi Enhanced Attribute Extract, primjer od WND i prvom fajlu je pokazan sa imenom bloka WND; primjer od WND u drugom fajlu je pokazan sa imenom bloka WND~c:\drawings\adminoffice.dwg. Alternate View :Izme u dva pogleda pale se informacije u tabeli. Copy to Clipboard :Kopiraju se sve ili odabrane porcije tabele za Clipboard. Next dugme kliknite : Izlo i se Save Template tabla:
Save Template tabla : Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
41
Omogu ava vam se da parate postavljanja za izlu ivanje atributa koja ste izvr ili za jednu template fajlu za .blk imenom zavr etka. Save Template :Izla e se Save As dialog box, gdje se mo e specificirati lokacija i ime za template fajl od aktuelnog postavljanja atributa bloka. Next : Klikanjem na dugme Next izlo i se izvozna strana:Izlo i se Export page. Export tabla :
Omogu ava vam da specificirate ime fajla i formata za izlu ivanja atributa i izvoz informacija atributa za specificirani fajl. U imenima atributa koja e ispunjavati imena polja u falovima izvezenim za Microsoft Access file format, Enhanced Attribute Extract substitui e jednu podvu enu ogradu karakteristike (_) za karakteristike pokazane u slede oj tabeli: Karakteristike restrikcija u Microsoft Access poljima Karakteristika
Ime karakteristike
.
Period
!
Exclamation mark
[
Left square bracket
]
Right square bracket
Na primjer attribute tag se imenuje kao kad se pojavljuje kao kolona zaglavlja koja e ispunjavati imena u Microsoft Access, i neki primjeri karakteristika restrikcija. e biti razmje teni sa podvu enom ogradom (_). File Name :Specificira se ime fajla za izlu ene informacije atributa od bloka. [...] Dugme :Dozvoljava vam da specificirate fajl sa njegovom lokacijom sa standardnim file dialog box-om. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
42
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
File Type : Specificira se format za fajl izlu ivanja atributa.Fajlovi formata koji su izlo eni na listi zavisne su od instalisanih aplikacija na va em kompjuterskom sistemu.Ako su instalisani Microsoft Excel i Microsoft Access XLS i MDB formati fajla su mogu i.Zarez separacije fajl formata (.csv) i tab-separated file format (.txt) su uvijek mogu i. Ograni iva kori ten u zarez –separacijskom formatu fajla (.csv)je osnovan sceni ;liste separatora za lokalnu separisanje izve enih podataka. Finish :Izlu uje se informacija atributa bloka i izvozi se za specificirani fajl. Da se izvezu informacije blok atributa 1. Izaberi alternativnu komandu da se pojavi Attribute Extraction. 2. Na Attribute Extraction wizard, na Select Drawing stranici,Koristite jednu od slede ih metoda za specificiranje postavljanja blokova iz kojih elite izvu i informacije kad je zavr eno izaberite Next. • Kreirajte jedan selekcioni skup blokova na aktuelnom crte u.Odaberite Select Objects opciju. Odaberete Select Objects dugme da zatvorite wizard privremeno dok birate blokove koje elite sa crte a.Pritisnite ENTER da kompletirate selekciju i vratite se Attribute Extraction wizard. • Odaberite sve blokove na aktuelnom crte u.Birajte Current Drawing. • Odaberite sve blokove na jednom ili vi e kataloga crte a (files.Odaberite Select Drawings opciju, a onda izaberite [...] dugme da se izlo i Select File dialog box, gdje mo ete locirati kataloge crte a koje elite. 3. Na Settings stranici, uradite jedno od slede eg,a onda izaberite Next. • Odaberite Include Xrefs ako eli izlu iti block attributes iz spoljnje external files referenced na crte koji ste odabrali. • Odaberite Include Nested Blocks ako elite da izlu ite atribute iz blocks nested u druge blokove. 4. Na Template starnici koristite, jedno od slede eg,a onda izaberi Next. • Odaberi No Template ako ne elite obnoviti postavljanje na ovom wizard-u iz jednog paranog template file. • Da se obnovi postavljanje na ovom wizard-u od jednog template, odaberi Use Template i izaberi Use Template to display , Open dialog box, gdje mo ete locirati jednu template file. (Template files su imenovane sa .blk file zavr etkom.) 5. Na Select Attributes stranici , na listi Blocks , odaberite blokove koje imaju atribute koje vi elite izlu iti. Ako elite da dodijelite bloku ili atributu ime (aliases), koristitite odgovaraju u kolonu da se unese neko podesno ime (aliases). Izaberi Next. 6. Na View Output stranici, verifikujte koji su blokovi i atributi pokazani na listi pojedina no koje vi elite izlu iti.Izaberi Next. 7. Na Save Template stranici , odaberi Save Template ako elite parati aktuelno izlu ivanje postavljanja bloka atributa za jednu template file. Izaberi Next. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
43
8. Na Export stranici ,na File Name field, unesite jedno ime za katalog sa izlu enom informacijom atributa koja se izvozi.Vi mo ete dakle koristiti [...] dugme da se prelista katalog koji elite.Odaberite jedan format kataloga iz File Type liste. 9. Odaberite Finish da se izvezu informacije atributa za specificirani katalog Ilustracija kopiranja informacija za Clipboard umetnute u Microsoft Word Block Name Count POZ KOLICINA NAZIV MATERIJAL OPIS C-KOM CIJENA Racun 1 01 2 vijak ST1245 M10x40mm 30 km 60 km Racun 2 02 2 NA matica ST3425 M10 x10 5 km 10 km Racun 2 03 1 Opruga C0471 D26x40mm 25 KM 25 KM Racun 2 04 1 Osovina C0445 D22 x 65 mm 25,5 KM 25,50 KM Racun 1 10 2 PL ploca C0345 Noseca ploca 35 KM 70 KM Racun 1 05 4 Nosac C0345 Viseca ploca 35 KM 140KM Racun 1 01 20 Zavrtanj ST1245 M10x40mm 3 km 60 KM Bilje ka : Pode avanje tabala u aplikacijama se vr i sa komandama koje se nalaze u samim aplikacijama Microsoft Word,Access i Excel i uz saradnju sa programerima mogu se podesiti i za automatski obra un svih podataka koji su neophodni za kori tenje za razne namjene . Oblike i veli ine tabela re avati i definisanjem oblika izlaganja informacija atributa.
Slika 27.XI ilustracija primjene navedenog niza Attribute Extraction komande za Excel
Ime bloka izabrano je sa Alias pseudonimom i sa tako upisanim pseudonimom se pojavljuje u tabelama.Navedene ilustracije primjene izvla enja podataka iz atributa Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
44
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
mogu da izraze mnoge pogodnosti i u efikasnom brzom pra enju poslovnog toka privrednih subjekata.Posebno je va no ista i da se informacije sa crte a efikasno mogu povezivati tj jest ugra ivati i vezivati odre eni formati drugih aplikacija u cilju efikasnog ure ivanja i pra enja odre enih tokova vezano za privredno poslovanje.
Externe reference Komanda AMXREFSET se koristi da se postave na ini u kojima e cjeline postoje ih eksternih refeenci biti reprezentovane i izlo ene na va em crte u.Komanda se bira sa toolbara External Reference Setting ili iz menija Design > Block > Xref Settings ili sa komandne linije se: 1.Command : AMXREF se upi e i pritisne Enter da se pojavi Xref Processing dialog box u kojem se mogu mijenjati postavljanja od jedne postoje e eksterne reference xref. Definisnja na Xref Processing dialog box-u Koristite ovaj dialog box da promjenite postavljanja jedne postoje e eksterne reference. Xref Selection:Dozvoljava vam se da specificirate ime xref ili se izabere Pick Xref< da se odabere eljeni xref iz crte a. Xref Annotations are Invisible : Vr i se dimenzionisanje i ozna avanje nevidljivim u crte u eksterne refernce. Xref Hidden Lines are Continuous and Black :Mijenjaju se da ed i hidden linije u crte u eksterne reference u kontinualne linije i ove linije se izla u u bloku. Xref Hidden Lines are Invisible : Vr i se skrivanje linija nevidljivo u crte u eksterne reference (xref drawing). Representation of Xref(s) On: Aktivira se aktuelno postavljanje od xref. Representation of Xref(s) - Redraw with Color : Primjenjuje se pojedina na boja za sve lejere eksterne reference.Da se izabere boja klikne se na dugme desno od Redraw with Color. Data Processing Reload :A uriraju se promjene za jedan crte eksterne reference.Ovo je parcijalno korisno kada dva korisnika rade na istom xref –u u isto vrijeme. Data Processing Bind : Konvertuju se Xrefs za blokove koji se onda vezuju i paraju za aktuelni crte . Nekoliko AutoCAD komandi izlo i Standard file selection dialog box-ove u kojima se upravlja kroz lokalnu i network drivere kroz FTP stranice i Web mape da se odaberu fajlovi.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
45
Vezivanje i rad sa externim referencama Da se pojavi Select Reference File dialog box izaberite jednu od komandi sa dole prikazane slike. Nekoliko AutoCAD komandi izla e standard file selection dialog box-ove kroz koje mo ete vr iti navigaciju kroz lokalnu i eksternu netwerk i kroz FTP stranice i Web mape za izbor fajlova.Dok svaki dialog box mo e blago varirati ali slede a lista opcija je mogu a: Obezbje en je brz pristup za predefinisane lokacije fajlova.Kliknite na Look In strelicu da pogledate stazu za svaku lokaciju ikone.Mogu se ikone reorganizovati u Listi smje taja povla enjem mapa iz fajl liste na listu lokacije ili se desnim klikanjem na postoje u ikonu sa izborom Add ili Add Current Folder iz dopunskog menija.Ovaj dodatni meni obezbjedio je opcije za uklanjanje i modificiranje ikona,ponovo uspostavljanje osnovne ikone koja je bila uklonjena.Ne mo e se ukloniti Point A, Buzzsaw ili RedSpark ikone.Promjene u listi se mogu izvr iti samo za standardne selekcione dialog box-ove. History: Izla u se pre ice za pristup najskorije kori tenim fajlovima iz dialog boxa Personal/My Documents: Izla e se sadr aj od Personal or My Documents mapa za aktuelnog korisnika profila.Ime ove lokacije ("Personal" ili "My Documents") zavisan je od va eg operativnog sistema. Favorites: Izla use sadr aji Favorites mapa za aktuelnog korisnika profila.One se sastoje od pre ica za fajlove ili mapa koje su dodate za Favorites kori tenjem Tools Add to Favorites opcija u dialog box-u. Point A: Obezbjedio je pristup za My Files stranice od Autodesk Point A Web site. Buzzsaw: Obezbjedio je pristup za projekte koji su udoma eni sa Buzzsaw.com a business-to-business marketplace za izgradnju dizajna i konstrukcione industrije.Ako jo nemate jedan projekat koji ste postavili na ra un Buzzsaw.com, biranjem Buzzsaw otvara se va a osnovni postavljeni Web prelista (browser) i izlo i se Buzzsaw.com project hosting page, gdje se mo e uspostaviti ra un.Ako ve imate uspostavljen ra un biranjem Buzzsaw ilo e se svi va i projekti u Files listi. RedSpark: Obezbjedio je pristup za odoma ene projekte sa RedSpark a businessto-business marketplace za proizvodnu industriju.Ako jo nemate jedan projekat koji ste postavili na ra un RedSpark, biranjem RedSpark otvara se va osnovno postavljeni postavljeni RedSpark project hosting page, gdje s mo e uspostaviti ra un.Ako ve iamte projekat na ra unu ,biranjem RedSpark izlo e se svi va i projekti u listi Files. FTP: Izla e se FTP stranice koje su mogu e za prelistavanje u standard file selection dialog box-ovima.Da se dodaju FTP lokacije za ovu listu ili se Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
46
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
modificira jedna postoje a FTP lokacija izabere se Tools Add/Modify FTP Locations u dialog box. Desktop: Izla e sadr aj va eg desktop-a. Look In/Save In :Izla e se aktuelna mapa ili fajl.Klikne se na strelicu da se pregleda hijerharihija staza mape i da se izvr inavigacija ili da se do e do drugih drajvera,network veza, FTP lokacija ili Web mapa (ober Web Folders ili My Network Places zavisno od verzije va eg komjutrskog operativnog sistema). Vi mo ete kreiati Web mape u Windows Explorer. Konsultujte va system administrator iliWindows Explorer Help za vi e informacija oko Web mapa. Da se kontroli u dali su poslednje kori tene staze u svakom pojedina nom standard file selection dialog box uskladi tene preko AutoCAD sesija ,koristite REMEMBERFOLDERS system variable. Vra a prethodnu lokaciju fajla. : Vr i navigaciju naziva u aktuelnu stazu. :Izla e se Browse the Web dialog box, iz kojeg se mo e pristupiti i uskladi titi fajlovi AutoCAD na Internet. : Bri e se odabrani fajl ili mapa. Kreira se nova mapa u aktulnom path-u kori tenjem imena koje se specificira. Kontroli e se pojava liste fajlova i specificira se dali da se prika e prethodno slika. List: Izala u se sadr aji liste fajlova uvi estrukim kolonama formata. Details: Izla u se sadr aji liste fajlova u pojedina noj koloni formata sa detaljima fajla. Preview: Izla e se jedna bitmap odabranog fajla. Preview povr ina je prazna ako nije odabran fajl.Da se para jedna bitmap sa fajlom crte a koristi se Save a Thumbnail Preview Image opcija na Open i Save tablama u Options dialog box-u.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
47
Tools je obezbjedio slede e alate da vam pomogne sa izborom fajla: • Find: Izlo i se Find dialog box u kojem se mogu tra iti fajlovi kori enjem imena lokacije i date-modified filters. • Locate: Koristi se AutoCAD pre ica tra enja za lokaciju fajla specificiranog u File Name. Tra enje staze se mo e postaviti na tabli Files u Options dialog box-u. • Add/Modify FTP Locations: Izlo i se Add/Modify FTP Locations dialog box, u kojem se mo e specificirati FTP strana da se uradi mogu a za prelistavanje.Da se prelistaju ove strane odabere se FTP iz liste Places. • Prompt for PointA Login: Obavje tavate se da upi ete jednog validnog Point A korisnika id i lozinku (password) biranjem Point A iz liste Places . Koristite ovu opciju da se uspostavi Use this option to restore the login obavijest ako prethodno izaberete va • Add Current folder to Places: Dodaje se ikona za odabranu mapu za listu Places.ako bude pristupljeno brzo za tu mapu iz svih Adds an icon for the selected folder to the Places list, providing quick access to that folder from all standard file selection dialog box-ova.Da se ukloni ikona deno klikni na ikonu i izaberi Remove. • Add to Favorites: Kreira se pre ica za aktuelniu Look In lokaciju ili za odabrani fajl ili mapu.pre ica je smje tena u Favorites folder za aktuelni korisnikov profil kojem se mo e pristupiti biranjem Favorites u listi Plaaces • Options: Obezbje uju se dodatne opcije za sigurne file selection dialog box-ove. Files List :Izla u se fajlovi i mape u aktuelnoj stazi (path) i od odabranog tipa fajla.Koristite Views meni u dialog box-u da se pali izme u List View i Details View. Izla u se fajlovi i mape u aktuelnoj stazi odabranog tipa fajla .Koristi se Views meni i dialog box da se pali izme u List View i Details View. Preview :Izlo i se bitmap odabranog fajla kad se izabere Views Preview u dialog box. Preview povr ina je ista ako nije izabran fajl.Da se para bitmap sa fajlom crte a koristi se Save a Thumbnail Preview Image opcija na Open i Save tabeli u Options dialog box. File Name :Izlo i se ime fajla kojeg odaberete u Files listi. Ako se odaberu vi ezna ni fajlovi File Name izlo i svaki odabrani fajl u oznakama citata.Ako se upi e ime ime fajla u File Name box, AutoCAD o isti neku lelekciju .Moraju se koristiti znaci citata kad se upisuju vi ezna na imena.Mogu se koristiti (_)wild-card karakteristike da se filtriraju izlo eni fajlovi u listi Files Files of Type :Filtrira se lista fajlova sa tipom fajla.Kad se paraju fajlovi Files of Type specificira se format u kojem je fajl paran. Select Initial View :Izla e se specificirani pogled kad se otvara crte ako crte sadr i vi e od jednog imenovanog pogleda. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
48
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Open/Save : Otvara se i para se odabrani fajl u zavisnosti od svrhe specifi nog file selection dialog box. Izvesni fajl selekcioni dialog box-ovi mogu uklju iti slede e opcije pristupa ne sa klikanjem slede e strelice za dugme Open : • Open Read-Only: Otvara se fajl u read-only mode.Ne mogu se parati promjene za fajl kori tenjem orginalnog imena fajla. • Partial Open: Izla e se Partial Open dialog box. Mo e se otvoriti i napuniti jedna porcija crte a uklju uju i geometriju na specificiranom pogledu ili lejeru.ova opcija se mo e koristiti samo sa AutoCAD 2000 crte ima.. • Partial Open Read-Only: Otvaraju se specificirane porcije crte a samo u na inu (read-only mode). Bilje ka : Kao to se mo e iz prilo enih opisa vidjeti vezano za izbor fajlova za umetanje na crte ,da se izvu i zaklju ak da je Auto CAD obezbjedio dovoljno prostora za izbor i umetanje na crte eksternih referenci. Slika 28.XI Dialog box za umetanje externih crte a na va crte
Da se umetne eksterna referenca u aktuelni crte 1.Iz Insert menija, odaberi External Reference. 2. Na Select Reference File dialog box, odaberi fajl koji eli postaviti a zatim odaberi Open. 3. Na External Reference dialog box ispod Reference Type, odaberi Attachment. 4. Specificiraj : insertion point, scale, i ugao rotacije.Izaberi Specify OnScreen da koristi ta kasto markiranje. Attachment uklju uje sve nested xrefs. Izaberi OK. Na dialog boxu Niz komandi sa komandne liniji za umetanje reference na va crte . XATTACH Xref "R300-20" has already been overlaid. Use XREF Reload to update its definition. Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: s-scale Specify scale factor for XYZ axes: 5 uve anje-razmjere Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: rrotacija odabrana crte a Specify rotation angle: 0 ugao rotacije Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
49
Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: Zadr ite ta ku umetanja , kordinantni po etak ili specificirajte neku ta ku koja vam odgovara na va em crte u.
Slika 29.XI Ilustracija umetanja externe referencena crte navedenim nizom komandi
Definisanja koja se vr e na External Reference dialog box-u Slika 31.XII Umetnuti crte sa primjenom Xref Manager dialog box-a
Attaches a drawing as an external reference (xref). If you attach a drawing that itself contains an attached xref, the attached xref appears in the current drawing. Like blocks, attached xrefs can be nested. If another person is currently editing the xref, the drawing attached is based on the most recently saved version. Name Displays the xref name in the list after an xref is attached. When an attached xref is selected in the list, its path is displayed in Path. Browse Choose Browse to display the Select a Reference dialog box (a standard file selection dialog box), in which you can select new xrefs for the current drawing. Retain Path Determines whether the full path to the xref is saved. If this option is selected, the xref path is saved in the drawing database. If it is cleared, the name of the xref drawing is saved in the database without a path. AutoCAD searches for the xref in the AutoCAD support file search path and the paths associated with the current project name on the Files tab in the Options dialog box. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
50
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Paths are defined by the Project Files Search setting in the Options dialog box and the PROJECTNAME system variable. Path Displays the path of the selected drawing file. Reference Type Specifies whether the xref is an attachment or an overlay. See Attach External References and Nest and Overlay External References in chapter 23, Reference Other Drawing Files (Xrefs), in the User's Guide. Insertion Point Specifies the insertion point of the selected xref. Specify On-Screen Displays prompts on the command line and makes the X, Y, and Z options unavailable. The descriptions of the options displayed on the command line match the descriptions of the corresponding options under Insertion Point in INSERT. X Specifies the X coordinate value for the point at which an xref instance is inserted into the current drawing. The insertion point in the current drawing is aligned with the insertion point defined in the BASE command in the referenced file. Y Specifies the Y coordinate value for the point at which an xref instance is inserted into the current drawing. The insertion point in the current drawing is aligned with the insertion point defined in the BASE system variable in the referenced file. Z Specifies the Z coordinate value for the point at which an xref instance is inserted into the current drawing. The insertion point in the current drawing is aligned with the insertion point defined in the BASE system variable in the referenced file. Scale Specifies the scale factors for the selected xref. Specify On-Screen Displays prompts on the command line and makes the X, Y, and Z Scale Factor options unavailable. The descriptions of the options displayed on the command line match the descriptions of the corresponding options under Insertion Point in INSERT. X Scale Factor Specifies the X scaling factor for the xref instance. Y Scale Factor Specifies the Y scaling factor for the xref instance. Z Scale Factor Specifies the Z scaling factor for the xref instance. Rotation Specifies the rotation angle for the xref instance. Specify On-Screen Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
51
Displays prompts on the command line and makes the Angle option unavailable. AutoCAD prompts for a rotation angle, as described in INSERT. Angle Specifies the rotation angle at which an xref instance is inserted into the current drawing Xref Manager je dialog box pomo u koga se mo e umetniti na crte onoliki broj eksternih referenci koliki je potreban.Da se izlo i na dialog box izabere se komanda prema ilustraciji lijevo.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : Xref se upi e i pritisne Enter da se izlo i Xref Manager dialog box
Dialog box za izbor i postavljanje externih referenci na aktuelni crte
Preure ivanje i smje taj externih referenci
Command: xclip
Enter
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
52
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
Select objects: 1 found Enter Select objects: Enter Enter clipping option unosite opciju isjecanja [ON/OFF/Clipdepth/Delete/generate Polyline/New boundary] : Ukucaj opciju i pritisni Enter Specify clipping boundary: [Select polyline/Polygonal/Rectangular] : Enter Specify first corner: Specify opposite corner: markiraj mi om
Slika 33.XII Isjecanje crte a po napred navedenom nizu XCLIP komandi
ON opcijaisj;eni dio od xref ili bloka na ve ini crte a. Off izla u se sve geometrije xref-a ili block na ve ini crte a ignori e se presje na ograda. Clipdepth postavlja se napred nazad presje nih ravni na xref ili bloku.Objekti izvan volimena definisani su ogradom i specificiranom dubinom i ne izla u se. Delete Uklanja se presje na ograda za odabrani xref ili block. Da se privremeno gasi ograda koristitite Off opciju.. Delete bri e ogradu i dubinu .Komanda ERASE se ne mo e koristiti za brisanje ograde. generate Polyline Automatski se crta polylinija koincidirana sa presje nom ogradom .Polylinija prihvata current layer, linetype, lineweight, i color postavljanja.koristitite ovu opciju kada elite modifikovati aktuelnu presje nu ogradu kori tenjem komande PEDIT a onda redefini ite ogradu sa novom polylinijom.Da se vidi cijeli xref ok se redefini e ograda koristite Off opciju. New boundary nalaze se tri opcije[Select polyline/Polygonal/Rectangular] koriste se ograde nacrtane sa polyliijama ,poligonima i pravougaonicima.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
53
Kontrola vidljivosti xref presje nih ograda vr i se komandom XCLIPFRAME i pritiskom na Enter gdje na komandnoj liniji postavljate vrijednost i pritisnete Enter . 0 ogrda nije vidljiva 1 Ograda je vidljiva Bilje ka:Vi e o ostalim na inima , rukovanja ,smje taja, paranja i preure ivanju externih referenci i blokova na i ete u Auto CAD-ovom Help-u.
Kori tenje Purge komande mogu se ukloniti objekti iz va eg crte a kori tenjem nekoliko metoda uklju uju i: • Brisanjem ih (Erase) • Isjecanjem za Clipboard (Cut) • Pritiskanjem DELETE ERASE radi sa svim mogu im selekcionim metodim. Vi mo ete ponovo uspostaviti gre kom izbrisane objekte kori tenjem UNDO. OOPS komandom se uspostavljaju svi objekti izbrisani sa najskorije kori tenim komandama ERASE, BLOCK, ili WBLOCK. • Da se uklone plus oblici markica nazvatih blips, osvje ava se ekran sa REDRAW. • Da se uklone nekori teni imenovani objekti ,definicije bloka ,dimenzioni stilovi ,lejeri ili stilovi teksta koristi se PURGE komanda.
Da se izlo i Purge komanda pogledajte ilustraciju lijevo.Ako startate komandu sa komandne linije : 1.Command : purge se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Purge dialog box. Na kome se vr e slede a definisanja: View Items You Can Purge kontrola markirana :Pale se tri pogledad da se izlo i kratak rezime imenovanih objekata u aktuelnom crte u kojeg mo ete da pro istite. Items Not Used in Drawing :Listaju se imenovani objekti koji nisu kori teni u aktuelnom crte u i koji mogu biti o eni.Mogu se listavti stavke za neke tipove objekata klikanjem na + znak ili sa dvostrukim klikanjem na tip objekta.Mogu se pre istiti stavke biranjem stavke za pre avanje.Pr ene ugnje dene stavke uklanjaju lanove samo kadi h izaberete.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
54
XI Poglavlje Rad sa blokovima,atributima i Externim referencama
•
All Items ili Blocks in the tree view • The Purge All button Confirm Each Item to Be Purged : Prilago ava se svaka stavka da bude pe ena.Izla e se Verify Purge dialog box kad pre avate stavku. Purge Nested Items : Uklanjaju se svi ne kori teni imenovani objekti jednako iz crte a ,ako su sadr ani ili upu eni sa drugim nekori tenim objektima. Verify Purge dialog box je izlo en kojeg mo ete zatvoriti ili prilagoditi stavke za pre avanje. View Items You Cannot Purge kontrola markirana: Pale se tri pogleda da se izlo ei kratak rezime imenovanih objekata u aktuelnom crte u koji ne mogu biti pre eni. Items Currently Used in Drawing :Listaju se imenovani objekti koji ne mogu biti uklonjeni iz crte a.Najvi e ovih objekata je aktuelno kori teno na povr ini crte a ili su osnovne stavke koje ne mogu biti uklonjene. Kad se odabiraju individualno imenovani objekti ,informacija oko i za to ne mo e biti uklonjena stavka se izlo i ispod tri pogleda. Purge : Uklanjaju se svi nekori teni imenovani objekti iz povr ine crte a ,ako su oni sadr ani u ili upu eni sa dugim nekori tenim objektima. Verify Purge dialog box se izlo i i vi mo ete prekinuti ili potvr ivati lanove za pre avanje ili uklanjanje. Purge : Pre avaju se odabrane stavke. Purge All : Pre avaju se sve nekori tene stavke. Close :Zatvara se dialog box. Da se pre iste nekori teni tip linije. 1. Iz File menija se izabere Drawing Utilities. Onda se izabere Purge. Purge dialog box izlo i tri pogleda tipova objekata sa stavkama koje bih se mogle pre istiti. 2. Da se pre iste nekori teni tipovi linija koristi se jedan od slede ih metoda : • Da se pre iste svi nereferencni tipovi linija izabere se Linetypes. • Da se pre iste specifi ni tipovi linija dvostruko se klikne na Linetypes da se ra iri tree view. Onda se odaberu tipovi linija da budu pre eni –o eni. Ako stavka koju elite pre istiti nije listana odabere se View Items You Cannot Purge. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
55
3. Vi se obavje tavate da potvrdite svaku stavku u listi.Ako ne elite da potvrdite svako pre avanje ,o istite tj razmarkirajte Confirm Each Item to Be Purged opciju. 4. Izabere se Purge. Da se potvrdi pre avanje svake stavke odgovara se na obavijest biranjem Yes ili No, ili Yes to All ako je vi e od jedne stavke odabrano. 5. Izabere se Close
Raspar avanje bloka u njegove sastavne dijelove 1.Command: _explode Izabere se komanda 2.Select objects: 1 found Izabere se blok kojeg elite da raspar ate u njegove sastavne dijelove 3.Select objects: Izabere se dugi blok ili drugi slo eni objekat da se raspar aju u sastavne dijelove ili se pritisne Enter da se zavr i komanda. Dimension disassociated. Block : Uklanja se jedan grupni naziv odjednom.Ako blok sadr i jednu polyliniju ili ugnje deni blok ,raspar avanju bloka izla e se polylinija ili ugnje deni blok objekat, koji onda mora biti razoren (exploded) da se izlo e njegovi individualni objekti. Blokovi sa jednakom X, Y, i Z skalom razaraju se u njihove komponente.Blokovi sa nejednakom X, Y, i Z skalom (nonuniformly scaled blocks) mo e biti razoren u neo ekivane objekte. Blokovi koji sadr e ne jedinsveno skalirane objekte ne mogu biti razoreni oni su skupljeni u jedan anonymous block (imenovan sa jednim "*E" prefix) i upu en sa nejedinsvenom skalom. Ako svi objekti u takvom bloku ne mogu biti razoreni odabrana blok referenca ne e biti razorena.Tijela , 3D Solid i Region cjeline u nejedinstvenoj skali ne mogu biti razoreni. Raspar avanjem jednog bloka koji sadr i atribute bri e vrijednosti atributa a ponovo izla e definicije atributa.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
AutoCAD DesignCenter ................................................................................ 1 Razumjevanje i organizacija DesignCenter Window ...................................... 2
AutoCAD DesignCenter Auto CAD DesignCenter vam omogu uje mnogo lak e ponovo kori tenje postoje ih objekata bilo individualnih ili cijelih crte a. U kreiranju i postavljanju block reference vam poma e da ponovo koristite sadr aje crte a.Pomo u CAD DesignCenter mo e se rukovati i manipulisati sa blokovima i eksternim referencama. Osim toga ako se nalaze vi ezna ni otvoreni fajlovi crte a ,mo e se vr iti kopiranje ,i vezivanje njihovih sadr aja u fajlove crte a ,takvih sadr aja kao to su razne definicije ,lejera ,lejauta stilova teksta i dimenzinih stilova. Sa AutoCAD DesignCenter mo e se uraditi slede e: • Prelistavati sadr aje crte a ,takvih kao to su simboli crte a biblioteke na Web stranicima za odre ene objekte kao to su blokovi i layers-i a neke kataloge umetati ili ih zalijepiti na aktuelni crte .. • Kreiranje kra ih puteva za crte e ,mape i Internet lokacije kojima se brzo pristupa. Nala enjem sadr aja crte a na va em kompjuteru i na NetWork-u. Kontrolisati izlaganja sadr aja palete, paljenjem izme u velikih i malih ikona ,prelistavate i detaljisati ih. Ponovno kori tenje i podj Reusing and sharing content is fundamental to efficient management of a drawing project. Creating block references and attaching external references (xrefs) help you reuse drawing content. With AutoCAD DesignCenter, you can manage block references and xrefs. In addition, if you have multiple drawings open, you can streamline your drawing process by copying and pasting other content, such as layer definitions, layouts, and text styles between drawings. With AutoCAD DesignCenter, you can • Browse for drawing content such as drawings or symbol libraries on a Web page • View definition tables for named objects such as blocks and layers, in any drawing file and insert, attach, or copy and paste the definitions into the current drawing • Create shortcuts to drawings, folders, and Internet locations that you access frequently • Find drawing content on your computer and on networked drives • Control the display of palette contents by switching between large and small icons, lists, and details The Organization of the DesignCenter Window The first time you open DesignCenter, it is displayed in the default position, docked at the left of the drawing area. The palette displays large icons; the tree view on the left displays the Desktop tree. Use the tree view to browse sources of content and Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
load content into the palette. Use the Symbol Library tab in AutoCAD Today to locate and load a symbol library into the palette Undocked, the DesignCenter window appears as shown
Razumjevanje i organizacija DesignCenter Window Prvi puta kada otvorite DesignCenter,pojavi vam se osnovno postavljena pozicija na lijevoj strani povr ine crte a. Na paleti se izlo e velike ikone tri pogleda ,na lijevo se izlo i Desktop tree.Koristite tree view da prelistate izvore sadr aja i punjenja sadr aja na paletu.Koristite Symbol Library plo u na AutoCAD Today da locirate i napunite jednu biblioteku simbola na paletu Undocked, DesignCenter window se pojavljuje kako je dole prikazano.
Izborom jedne od alternativnih komandi pojavi se DesignCenter dialog box Na kome vr ite prelistavanje ,nala enje i prethodno pregledanje sadr aja,koje ume ete na crte uz uklju ivanje lijepljenja (attaching) external references (xrefs). Startovanjem DesignCenter izla u se dve glavne plo e iz kojih se rukuje sadr ajima crte a. • Prva desna plo a –paleta na desnoj starni • Druga lijeva plo a –Tree Viewe DesignCenter je usidren na lijevoj strani crte a.Vi mo ete usidriti DesignCenter na bilo koje mjesto na povr ini prozora Auto CAD-a ,njegovim premje tanjem ili razvla enjem tako da veli inu njegovog pojavljivanja na ekranu mo ete kontrolisati.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Slika 1.XIII Dialog box DesidnCenter Tree view lijeva i desna plo a
You can control the size, location, and appearance of AutoCAD DesignCenter. • Resize AutoCAD DesignCenter by dragging the bar between the palette and the tree view or by dragging an edge as you would any other window. • Undock AutoCAD DesignCenter by dragging the area above the toolbar away from the docking region. You can move DesignCenter anywhere on the screen and change its width and height with the pointing device. • Dock AutoCAD DesignCenter by dragging it over the right or left docking regions of the AutoCAD window until it snaps into the docked position. You can also dock the DesignCenter window by double-clicking its title bar. The DesignCenter Toolbar The DesignCenter toolbar controls navigation and display of information in the tree view and the palette. For information about these buttons, see the ADCENTER command. The same navigation and display options are available on a shortcut menu. Right-click in the DesignCenter palette. Bookmark and Retrieve Frequently-Used Content AutoCAD DesignCenter provides a solution to finding content that you need to access quickly on a regular basis. Both the tree view and the palette include options that activate a folder called Favorites. The Favorites folder can contain shortcuts to content on local or network drives as well as in Internet locations. When you select a drawing, folder, or another type of content and choose Add to Favorites, a shortcut to that item is added to the Favorites folder. The original file or folder doesn't actually move; in fact, all the shortcuts you create are stored in the Favorites folder. The shortcuts saved in the Favorites folder can be moved, copied, or deleted using Windows Explorer Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
The tree view in the left portion of the DesignCenter window helps you find and load content into the palette. The three types of tree view organization are Desktop, Open Drawings, and History. These are the first three buttons on the left side of the DesignCenter toolbar. Desktop displays a hierarchy of navigational icons, including • Networks and computers • Web addresses (URLs) • Computer drives • Folders • Drawings and related support files • Xrefs, layouts, hatch styles, and named objects, including blocks, layers, linetypes, text styles, dimension styles, and plot styles within a drawing Select an item in the tree view to display its contents in the palette. Click the plus (+) or minus (-) signs to display and hide additional levels in the hierarchy. You can also double-click an item to display deeper levels. Right-clicking in the tree view displays a shortcut menu with several navigation-related options. Open Drawings displays a list of the drawings currently open, and History displays a list of files opened previously with DesignCenter The palette in the right portion of the DesignCenter window operates on the content displayed. Double-clicking an item in the palette displays successive levels of detail. For example, double-clicking a drawing image displays an icon for blocks. Double-clicking in the Blocks icon displays images of each block in the drawing. You can also insert content from the palette into your current drawing. Rightclicking a palette item displays a shortcut menu with several options. Dragging an object to the graphics area of a drawing inserts it using default settings. You can preview graphical content such as a drawing, xref, or block in the palette, and you can display a text description if available. You load the palette by selecting content sources in the tree view, the Load Palette dialog box, or the Symbol Library tab in AutoCAD Today. You can display content from open drawings, files on local and network drives, your Autodesk Favorites folder, Internet locations, or custom sources. With Today, you can load symbol library drawings quickly for inserting blocks. Open Drawings with AutoCAD DesignCenter With AutoCAD DesignCenter, you can open a drawing from the palette using the shortcut menu. The drawing name is added to the DesignCenter history list for quick access in future sessions.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Slika 2.XIII Tree View dialog box za izbor CAO kataloga BMP slika
Slika 3.XIII dialog box za izbor crte a sa Blocks ...i svim navedenim na samom dialogu
Bilje ka:Desnim klikanjem na artikl birate opcije komande.Ako izaberete Explore onda razorite artikl u sastavne dijelove koje posle mo ete umetati na va e crte e.Druge opcije vam poma u da iste artikle dodate za mapu Favorites ili njihovu organizaciju. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
Palette (right pane) Izla u se sadr aji aktuelno odabranih kataloga(kontejnera) na Tree View.Jedan kontejner sadr i jednu mre u (NetWork),sadr aje u kompjuteru,disk,mape ili adresa (URL) sadr anih informacija pristupa nih za DesignCenter. U zavisnosti sadr aja , na paleti tree view se uobi ajeno izla e: • • • • • •
Sadr aji mapa crte a ili drugih kataloga. Crte i Imenovani blokovi kao to su , xrefs, layouts, layers, dimension styles i text styles Slike reprezentovanih blokova ili ablona rafura. Web-zasnovani sadr aji. Poru en razvoj tre eg dijela aplikacije
Iz palete mo ete umetati blocks, symbols, ablone rafura (hatch patterns) ili lijepiti externe reference povla enjem ,dvostrukim klikanjem ili desnim klikanjem i biranjem Insert Block, Attach Xref ili Copy. Koristitite dugmadi na vrhu toolbar-a DesignCenter za pristup opcijama paleta. Tree View Toggle Izla u se i skrivaju se abloni pogleda (tree view). Skrivate tree view ako trebate vi e prostora na va em crte u.Kada je skriven tree view,vi mo ete koristiti paletu za navigaciju sadr aja i da ih punite. Dugme Tree View Toggle nije mogu e, dok se koristi History lista na tree view. Favorites Izla u se sadr aji Favorites mapa na paleti. Favorites mape sadr e pre ice za artikle kojima esto pristupate.Vi mo ete dodati artikle za Favorites desnim klikanjem na artiklu bilo da ste izabrali (tree view) ablon pogleda ili paletu ili odabrali Add to Favorites. Da izbri ete jedan artikl iz Favorites, koristite Organize Favorites opciju na Favorites skra enom meniju. Bilje ka: AutoCAD automatski dodaje mape DesignCenter za Favorites. Ova mapa sadr i crte e sa sre enim specifi nim simbolima koji se mogu umetati na crte e Load (punjenje) Izlo i se Load DesignCenter Palette dialog box (jedan standard file selection dialog box). Koristite Load navigaciju do kataloga na lokalnim ili Web drajverima ,a onda odaberite sadr aje za punjenje na paletu.Vi morate koristiti Load da napunite sadr aje sa Web-a u DesignCenter.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Slika 4. XIII Punjenje Load DesignCenter Palete sa opcijama koje se
Find(na i) Izla e se Find dialog box, na kojem mo ete specificirati kriterije tra enja da se lociraju crte i ,blokovi i negrafi ki objekti u crte ima i uobi ajeni u parani sadr aji na va em desktop-u. Bilje ka: Pogledajte obja njenja i sliku 28.I poglavlja gdje je prikazan Find dialog box za pronala enje i otvaranje crte a koji se nalaze u AutoCAD-u. Up Izla u se sadr aji kontejnera jednog nivoa iznad aktuelnog kontejnera. Preview Izla e prethodno izabrani artikal na donjem dijelu palete.Ako nema prethodne slike parane u izabranom artiklu Preview povr ina je prazna. Description(opis) Izla e se opis tekstom odabranog artikla na doljnoj plo i palete.Ako je prethodno dakle izlo ena slika opis je dole izlo en. Views(pogledi) Obezbje eno je razli ito izlaganje formata za napujene sadr aje na paleti .Mo ete izabrati jedan pogled iz Views liste ili klikniti dugme ponavlju i kru enje kroz
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
izlaganaja formata.Osnovni razli iti pogledi za vrstu sadr aja aktuelno su napunjeni
na paleti. Slika 5.XIII Tree View sa izborom List opcija,ikona i detalja
Large Icon (ve a ikona) Izla u se imena napunjenog sadr aja na ve em formatu ikone. Small Icon (mala ikona) Izla u se imena napunjenog sadr aja na malom formatu ikone. List View Izla u se imena napunjenog sadr aja na jednoj listi. Detail View Izla u se dopunske informacije oko napunjenog sadra aja.Vi mo ete sortirati artikle sa imenima ,veli inom,tipom i drugim osobinama ,zavisno od tipa napunjenog sadr aja na paleti. Refresh (Shortcut Menu Only) Osvje ava se izlaganje na paleti da se reflektuju neke promjene koje ste napravili.Desno kliknete na osnovu palete i odaberete iz kratkog menija Refresh Tree View ( ablon pogleda) AutoCAD DesignCenter Izla u se hijerharijski katalozi i mape na va em kompjuteru i network drajverima,jedna lista otvorenih crte a ,naru enih sadr aja,a i istorija poslednjih lokacija kojima je pristupljeno.Odaberete jedan artikl na tree view da se izlo i sadr aj na paleti. Bilje ka: AutoCAD sample\designcenter mapa sadr i crte e sa specifi im simbolima koje mo ete umetati na crte e. AutoCAD support mape sadr e ablone rafura koje tako e mo ete umetati na crte e. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Koristite dugmadi na toolbaru na vrhu DesignCenter da pristupite tree view opcijama. Desktop Izla e hijerhajrijski kataloge i mape va eg kompjutera i network drajvera uklju ivaju i My Computer i Network Neighborhood. Mo ete koristiti ADCNAVIGATE da navodite jedan specifi an naziv kataloga,imenovati lokaciju ili network path stazu na Desktop tree view od DesignCenter. Pogledajte dole navedeni primjer imena staze ADCNAVIGATE. Command: adcnavigate Enter Enter pathname <>:c:\Program files\ACAD 2000\Sample\Watch.jpg Open Drawings (Otvaranje crte a) Izla u se svi teku i crte i otvoreni na sesiji AutoCAD-a,uklju uju i crte e koji su minimizirani. Custom Content
(naru eni sadr aj)
Izla u se registrovane aplikacije koje se generi u specijalnim poru enim sadr ajem,ako je (custom content) predstavljen.Ova opcija se izla e samo ako je tre i dio aplikacije lebde i ili aktuelno registrovan sa DesignCenter-om. History Izla e se lista kataloga koju ste nedavno otvorili na DesignCenter.Istorija se izlo i desnim klikanjem na jedan katalog da se izlo e informacije oko kataloga ili da izbri ete katalog iz liste History.
Da se promjeni izvor izlo enog sadr aja 1.Na DesignCenter toolbar, klikni jedno od slede ih dugmadi: •
Desktop. Prelistavaju se va e lokacije i network drajveri.
•
Open Drawings. Prelistavaju se crte i koji se teku e otvaraju.
History. Prelistava se poslednjih 20 lokacija pristupa nih kroz DesignCenterSlika 6.XIII History dialog box sa spiskom 20 pslednjih kataloga
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
Slika 7.XIII Dialog box za izbor i povla enja ablona rafura na va e crte e
Da se izlo i ili sakrije AutoCAD DesignCenter tree view Na DesignCenter toolbar, klikate dugme Tree View Toggle . Da se izla u sadr aji mapa Favorites. •
Na DesignCenter, klikni dugme Favorites.
Kada radite sa tree view,mo ete koristiti dugme Desktop da se navo enje vr i za mape Favorites (folder). Da se izvr i dodavanje artikla za Autodesk Favorites ,da se organizuju Organize Favorites,da se iskopira artikl,da se prilijepi (slika) artikl na crte Attach Image 1. Izaber AutoCAD DesignCenter. Desno klikni na artikl u DesignCenter tree view ili paleti, a onda birate iz kratkog menija kao to je na slici prikazano ta ete uraditi.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Slika 8.XIII Klikanjem desno pojavi se kratki meni iz kojeg birate opcije:Attach, Copy,Add i Organize Favorites
Da se umetne block na va crte Na DesignCenter odaberite Blocks,primjenite komandu Explode ako elite blokove da razorite na sastavne dijelove ,onda birate Block koji elite da umetnete na va crte Insert Block.
Slika 9. XII Dialog za umetanje blokova na va crte koristitite kratki meni
Bilje ka:na donjem dijelu dijalog box-a se nalazi naslov kataloga sa brojem artikala koje mo ete umetati na va crte . Bilje ka :Vi tako e mo ete koristiti Microsoft Internet Explore da rukujete artiklima na va em Autodesk-u Favorites folder.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
XII Poglavlje
Auto CAD DesignCenter
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
O lejautima i stampanju crteza ........................................................................... 1 Kreiranje lejauta............................................................................................. 2 Postavljanje crte a na lejaut ........................................................................... 5 Kontrolisanje vidljivosti lejera u Viewport-ima.............................................. 9 Kreiranje lejauta sa PageSetup ..................................................................... 11 Razumjevanje tampanja i plotiranja ............................................................ 12 Prethodno pregledanje crte a za tampanje ................................................. 19 Plotiranje crte a ........................................................................................... 21 Rukovanje ploterima i njihova konfiguracija ................................................ 29 Plotter Style Table Editor............................................................................. 37
O lejautima i stampanju crteza AutoCAD window obezbje uje dve paralelne radne sredine reprezentuju i ih sa Model i layout tablama.. Na tabli modela crtaju se va i modeli predmeta..Na lejaut tablama ure ujete vi estruke snimke va eg modela.Svaki lejaut reprezentuje povr inu crte a koja se mo e izlo iti sa jednim ili vi e pogleda modela sa razli itim skalama. • Model tabli se pristupa sa neograni enom povr inom crte a .U model prostoru se crta sa skalom 1:1 i vi odlu ujete kako da se jedna jedinica reprezentuje u in ima ili milimetrima ili metrima (za jedan vijak ili jedan most) • Layout tablama se pristupa sa razli itim povr inama crte a.Kad se postavlja lejaut ,vi ete re i AutoCAD-u veli inu povr ine crte a koju elite da koristite.Lejaut reprezentuje povr inu crte a.Ova okolina lejauta je nazvata paper space. U jednom lejautu se mogu kreirati i pozicionirati pogledi i mogu se dodavati dimenzije ,naslovi bloka ili druge geometrije.Viewportima se izla u objekti modela koje ste kreirali na prostoru Model table.Svaki viewport mo e izlo iti objekte prostora modela sa specificiranom skalom.Mogu se kreirati i vi estruki lejauti u crte u ;svaki lejaut mo e sadr avati razli ita postavljanja plotiranja i veli ine papira. Osnovno postavljanje jednog novog crte a starta se sa dvije table ;Layout1 i Layout2.Ako se koristi template crte osnovna konfiguracija u va em crte u se mo e razlikovati. Mo e se kreirati jedan novi lejaut od po etka (scratch). Koristi se Create Layout wizard, ili se uveze jedan lejaut iz template crte a.Kad kreirate jedan lejaut od po etka prvi put kada ste izabrali lejaut vi se obavje tavate za page setup information. Desno se klikne na tablu lejauta da se izlo i dopunski meni sa opcijama: • da se kreira novi lejaut • Import lejauta iz jednog template crte a. • Brisanje jednog lejauta. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a • • • • • •
Reimenovanje jednog lejauta. Promjene reda tabli lejauta. Kreiranje jednog novog lejauta osnovanog na postoje em lejautu . Izbor svih lejauta Kreiranje jedne strane postavljanja za aktuelni lejaut (page setup). Plotiranje lejauta.
Kreiranje lejauta 1. Command : Layout se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije na komandnoj liniji: 2. .Enter layout option [Copy/Delete/New/Template/Rename/SAveas/Set/?] : pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter da se pojave slede e opcije : • Ako se pritisne Enter opcije koje se pojave : 3. Enter layout to make current :Pritisne se Enter da se Layout1 postavi aktuelnim za kori tenje ili se upi e ime layout-a kojeg elite da napravite aktuelnim i pritisne se Enter .Upisani ili od programa predlo eni lejaut postaje aktuelni lejaut to zavisi od primjenjene opcije. Regenerating layout. Startovanje komande za kreiranje lejauta mo e da se izvr i sa komandne linije kao to smo naprijed vidjeli ali se isti tako mo e izvr iti izborom alernativne komande sa lijeve ilustracije. Jedan lejaut se koristi da se trasira va crte za nano enje na papir.Lejaut se mo e sastojati od jednog naziva bloka ,jednog ili vi e viewport-a i oznaka. Da se kreira ili modificira lejaut posle startovanja pojavljuju se opcije koje smo primjetili na komandnoj liniji: 1.Command: layout Izabrana komanda prema slici 2.Enter layout option [Copy/Delete/New/Template/Rename/SAveas/Set/?] : N se upi e i pritisne Enter 3.Enter new Layout name : Novoime se upi e koje sami defini ete i pritisne se Enter .Novoime lejauta je kreirano i nalazi se na status meniju lejauta.Lijevo ilustracija.Ako niste upisali novo ime za lejaut predlo eno ime od komande je Layout 3 ,pritiskom na Enter formira e se layout sa navedenim predlo enim imenom od komande. Kada startujemo komandu na komandnoj liniji se pojavi vi e opcija [Copy/Delete/New/Template/Rename/SAveas/Set/?]
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
•
Copy-opcijom : Kopira se jedan layout.Ako se ne obezbjedi ime,novi layout ta no prihvata ime rastu eg broja layout-a u zagradi.nova tabla je umetnuta prije kopiranog layout-a. 3.Enter name of layout to copy : Upi e se ime lejauta koje se kopira i pritisne Enter 4.Enter layout name for copy : Upi e se ime kopije lejuta • Delete opcijom Bri e se layout kojeg odaberete za brisanje. • New Kreira se nova tabla lejauta (primjer Novoime) Kreira se jedna nova tabla lejauta.Do 255 lejauta mo e biti kreirano u jednom pojedina nom crte u. Samo prve 31 karakteristike se izlo e na tabli. 3.Enter name of new layout : Upisuje se novo ime table lejauta • Template Ako ukucamo slovo T i pritisnemo Enter pojavi se Select Templete from file dialog box . Templete opcijom kreira se nova lejaut tabla osnovana na postoje em lejautu u jednom ablonu (DWT), crte (DWG), ili zamjenjenom crte u fajla (DXF) .Ako je FILEDIA system variable postavljen za 1, jedan standard file selection dialog box je izlo en za selekcije jednog DWT, DWG, ili DXF fajla. Posle izbora fajla AutoCAD izlo i Insert Layouts dialog box koji izlo i lejaute u parane u odabranom fajlu.Posle izbora lejauta ,lejaut i svi objekti iz specificiranog fajla template ili fajla crte a su umetnuti u aktuelni crte .Slede a ilustracija slika 01.XIII desno prikazuje rezultat opisnog niza komande
Slika 01.XIII Ilustracija dialog box-a za izbor i umetanje templete lejauta na crte -desno
Bilje ka: Markiranjem u listi Templete jednog ablona lejauta izlo enih fajlova i mapa u aktulnoj pre ici (path) u Preview prozoru izlo i se slika odabranog tipa fajla.Koristite View meni u dialog box-u da se vr i paljenje izme u List view i Details view • Rename Ako se posle startovanja komande upi e R i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Reimenuje se jedan lejaut.Poslednji aktuelni lejaut se koristi kao osnovani za reimenovanje lejauta. Enter layout to rename : upi e se lejaut za reimenovanje Enter new layout name : upi e se novo ime lejauta Ime lejauta mora biti jedinstveno .Imena lejauta mogu biti duga do 255 karakteristika i ne uzrokuju preosetljivost. 1.Command: layout se upi e i pritisne Enter 2.Enter layout option [Copy/Delete/New/Template/Rename/SAveas/Set/?] : r izabrana opcija i pritisnut Enter 3. Enter layout to rename : Pritisne se Enter da se promjeni ime lejautu 4.Enter new layout name: Format A3 Upi e se novo ime i pritisne Enter da se na komandnoj liniji i zlo i slede a promjena imena : Layout "DIN A3 Title Block" renamed to "Format A3".
Slika 02.XIII Ilustracija je rezultat primjenjenog niza layout komande opcije Rename
. • Save As opcija para se tabla lejauta kao crte template (DWT) fajla bez paranja nekih neupu enih simbola tabele i informacija bloka.Onda se templete fajl mo e koristiti za kreiranje novih tabla lejauta u va em crte u bez primoravanja eleminisanja nepotrebnih informacija. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Enter layout to save to template : Poslednji aktuelni lejaut je kori ten kao osnovni za paranje lejauta kao jednog ablona.Ako je FILEDIA system variable postavljen za 1, jedan standardni selekcioni fajl se izlo i u kojem se mo e specificirati template fajl u kojem se para lejaut.Osnovno postavljeni imenik template je specificiran u Options dialog box-u 1.Command: layout 2.Enter layout option [Copy/Delete/New/Template/Rename/SAveas/Set/?] : SA se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 3.Enter layout to save to template : Pritisne se Enter da se lejaut Format A3 koristi za template fajl lejauta.Pojavi se Create Drawing File dialog box da se para u Templete Na dialog box se upi e File Name i izabere OK .Na ilustraciji dialog boxa upisano ime BH A3 NASLOV BLOKA.Tabla lejauta je parana i posle se mo e koristiti da se iz Select Templete from File dialog box-a bira kao ablon lejauta. Ilustracija 03.XIII.
Slika0 3.XIV Dialog box-ovi za kreiranje , paranje i uskladi tenje Layout-a
• •
Set opcijom se postavlja odre eni layout za aktuelni. ? Uno enjem upitnika na komandnu liniju posle komande Layout i pritiskom na Enter prelistavaju se svi Layout-i ,definisani na crte u.
Postavljanje crte a na lejaut Broj i lejaut aktivnih viewport-i njihova postavljanja su nazvati konfiguracija viewport-i.Komandom VPORTS se determini e konfiguracija za okolinu modela i papira ..U prostoru modela se mo e kreirati vi estruka konfiguracija viewport-a.To isto se mo e uraditi i na prostoru papira tj lejautu. Broj lejauta kao to smo dosada mogli primjetiti mo e da bude mnogo ve i i na svakom lejautu se mo e postaviti slika na eg predmeta kako nam odgovara.Lejaut-povr ine su ograni ene veli inom izabranih formata papira za izlaganje crte a na njima .broj lejauta mo e biti i do 255 , to zan i da se crte na eg modela mo e konfigurirati prema na im potrebama. Kada ste formirali lejaut na jedan od opisanih na ina da smjestite crta e na odgovaraju i lejaut Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
koristi se komanda VPORTS. Komanda se mo e izabrati kako je to prikazano lijevo na ilustraciji.Ako startate komandu sa komandne linije : 1. Command : VPORTS se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije: 2.Specify corner of viewport or ON/OFF/Fit/Hideplot/Lock/Object/Polygonal/Restore/2/3/4 : Upi e se jedna opcija i pritisne Enter. . • ON opcija: Pali se viewport,pravi se aktivnim i njegovi objekti se izlo e na lejautu vidljivi.Objekti se izlo e vidljivi na onom lejatu kojeg ste vi izabrali da se izlo e vidljivim. • OFF opcija : Gasi se viewport.Kad je viewport uga en njegovi objekti nisu izlo eni u lejautu i vi ih nemo ete napraviti aktuelnim. • Fit opcija : Kreira se jedan viewport koji ispunjava mogu u povr inu lejauta koju odredimo za izlaganje.Aktuelna veli ina viewport-a zavisna je od dimenzija papira. Slede a ilustracija prikazuje postavljanje view port-a na veli inu A3 formata papira veli ine lejauta .Kada se izabere ova opcija ,koja mo e biti i osnovna opcija pritisne se Enter i crte je postavljen na povr inu lejauta kako je na slede oj ilustraciji prikazano slika 04.XIII.Fit opcijom se mo e formirati i pravougaonik u lejatu na koji se ume e crte na onom dijelu izme u markiranih ili definisanih kova pravougaonika.ilustracija 02.XIII.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Slika 04. XIII Ilustracija postavljanja objekata modela nizom VPORTS komande Fit opcijom
•
Hideplot.opcija : Uklanjaju se skrivene linije iz i od viewport-a kad se vr i plotiranje – tampanje crte a iz lejauta. • Lock opcija : Zaklju ava se aktuelni viewport .Ova opcija je sli na kao zaklju avanje lejera. • Object opcija : Specificira se zatvorena polilinija ,elipsa,splinija ili krug da se konvertuje u jedan viewport.Polylinija koja se specificira mora biti zatvorena i sadr avati najmanje tri ka –vertex-a.Mo e biti samopresjecaju a i mo e sadr avati lukove isto kao i linijske segmente. • Polygonal opcija : Kreira se jedan nepravilan oblik viewport-a definisnjem specificiranja ta ki.Za opis ove opcije pogledajte XCLIP komandu za isjecanje eksternih reference i blok definicija.. 3.Enter an arc boundary option [Angle/CEnter/CLose/Direction/Line/Radius/Second pt/Undo/Endpoint of arc] : Upi e se jedna opcija i pritisne se Enter da se pojave slede e opcije. Bilje ka : Opcije koje se pojavljuju su identi ne opcijama o kojima ste u ili kod crtanja objekata polylinija. • Restore Opcija : Se uspostavlja prethodno parana konfiguracija viewporta. 3.Enter viewport configuration name or [?]: Upi e se jedno ime ili se upi e ? da se prelistaju konfiguracije viewport-i. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Slika 05 .XIII Ilustracija podjele viewporta lejauta opcijom 3 VPORTS nizom komande
• 2 opcija : Dijeli se aktualni viewport na na dva dijela. 3.Enter viewport arrangement [Horizontal/Vertical]: Upi e se H ili se pritisne Enter. • 3 opcija : Dijeli se aktuelni viewport u tri viewport-a. Enter viewport arrangement [Horizontal/Vertical/Above/Below/Left/Right] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter. Horizontal i Vertical raspadne se u tri dijela.Druge opcije kreiraju jedan ve i viewport u polovini a u drugoj polovini dva manja viewport-aAbove, Below, Left, i Right se specificiraju gdje se smje ta ve i viport.Ilustracija 05.XIII. • 4 opcija :Dijeli se viewport u etiri manja jednaka vieporta. Opcijom 4 na Viewports dialog boxu.vi mo ete kreirati etiri jednaka viewport-a ,ali isto tako mo ete kreirati jedan ve i viewport i tri manja bilo da ih kreirate na lijevoj ili desnoj strani. Ako se radi o 3D objektu onda postavljate one viewporte koji e vam na crte u reprezentovati va objekat.Slede a ilustracija 06 .XIII vam reprezentuje Viports dialog box sa izabranim i postavljenim 3D viewport-ima lijevo prikazanog objekta. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Slika 06.XIII Ilustracija viewport-a 3D objekta na lejautu primjenom Vieports dialog box-a
Kontrolisanje vidljivosti lejera u Viewport-ima Kontrola vidljivosti lejera se mo e vr iti separatno u svim viewportima.Dakle vi mo ete specificirati postavljanja osnovne vidljivosti za nove viewport-e i za nove lejere. Zamrzavanje lejera u viewport-ima lejauta Zamrzavanje lejera u aktuelnom i budu im viewport-ima lejauta mo e da se izvr i bez uticaja od drugih viewport-i.Zamrznuti lejer je ne vidljiv ,on se ne regeneri e ili plotira. Zamrzavanje lejera je korisno na primjer za izlaganje oznaka samo u parcijalnim viewportima.Odmrzavanjem lejera uspostavlja se vidljivost objekata koji su ura eni sa njim.Najlak i na in da se zamrznu ili odmrznu lejeri u aktuelnom viewporti je kori tenje Layer Properties Manager dialog box-a. Zamrzavanje ili odmrzavanje lejera na prostoru papira -lejautu Kada ne elite da se objekti u prostoru papira izlo e ili plotiraju vi mo ete izvr iti zamrzavanje lejera kojeg sadr e ti objekti.Na primjer ne elite da se izlo e granice viewport-i.Zamrznete lejer sa kojim je granica viewporta nacrtana.Ilustracija 07.XIII prikazuje izlo ene Viewport-e bez granica.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Slika 07.XIII Ilustracija kori tenja niza vplayer komande za kontrolu vidljivosti objekata
Automatsko zamrzavanje ili odmrzavanje lejera na novim viewport-ima. Osnovno postavljanje vidljivosti mo e biti postavljeno za specifi ne lejere u svim novim viewport-ima.Mo e se uspostaviti restrikcija izlaganja dimenzija zamrzavanjem lejera dimenzija u svim viewport-ima.Ako kreirate viewport koji zahtjeva dimenzije ,mo e se prekriti osnovno postavljanje promjenama postavljanja u aktuelnom viewport-u.Mijenjanjem postavljanja u aktuelnom viewport-u ne uti e se na postoje e viewport-e. Kreiranje novih lejera koji su zamrznuti u svim viewport-ima. Mogu se kreirati novi lejeri koji su zamrznuti u svim postoje im i novim viewportima lejauta.Onda se mogu odmrznuti lejeri u aktuelnim viewport-ima koje specificirate. Ovim se kratko kreira novi lejer koji se vidi samo u pojedina nom viewport-u. VPLAYER komandom se pravi jedan lejer vidljiv u jednom ili vi e viewporti.Komanda mo e biti kori tena samo dok radite na lejaut tabli. 1.Command : VPLAYER se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije Enter an option [?/Freeze/Thaw/Reset/Newfrz/Vpvisdflt]:Upi e se jedna opcija i pritisne Enter. • ? opcija : izlo u se imena zamrzunutih lejera u odabranom viewport-u. Select a viewport: Izabere se Viewport. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Freeze opcija : Zamrzava se lejer ili se postavljaju lejeri na jedan ili vi e viewporti. AutoCAD ne izla e ,regeneri e ili plotira objekte na zamrznutim lejerima. 3.Enter layer name(s) to freeze: Upi e se jedan ili vi e imena lejera. 4.Enter an option [All/Select/Current] : Upi e se opcija ili pritisne Enter: All : Primjenjuju se promjene u svim viewport-ima. Select :Povremeno se pali za prostor papira ,dozvoljavaju i vam da izaberete viewport-e gdje se mogu primjeniti postavljanja lejera. 5. Select objects: Odabere se jedan ili vi e viewport-i i pritisne Enter. Current :Primjenjuju se promjene samo u aktuelnom viewport-u Thaw opcija: Odmrzavaju se lejeri u specifi nim viewport-ima. 3.Enter layer name(s) to thaw: Upi e se jedan ili vi e imena lejera . 4.Enter an option [All/Select/Current] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. All : Primjenjuju se promjene u svim viewport-ima. Select : Primjenjuju se promene u odabranim viewport-ima. 5. Select objects: Odabere se jedan ili vi e viewport-i i pritisne Enter Current : Primjenjuju se promjene samo u aktuelnom viewport-u Reset opcija : postavlja se vidljivost lejera u odabranim viewport-ima za njihova aktuelna osnovna postavljanja. 3.Enter layer name(s) to reset: Upi e se jedno ili vi e imena lejera 4.Enter an option [All/Select/Current] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. All : Primjenjuju se promjene u svim viewport-ima. Select :Primjenjuju se promjene samo u odabranim viewport-ima. 5.Select objects: Odabere se jedan ili vi e viewport-i i pritisne Enter. Current : Primjenjuju se promjene samo u aktuelnom viewport-u Newfrz opcija : Kreiraju se novi lejeri koji su zamrznuti u svim viewport-ima. 3.Enter name(s) of new layers frozen in all viewports: Upi e se jedno ili vi e imena lejera. Vpvisfflt : Odmrzavaju se ili se zamrzavaju specificirani lejeri a zatim kreirani viewport-i. 3.Enter layer name(s) to change viewport visibility: Upi e se jedno ili vi e imena lejera 4.Enter a viewport visibility option [Frozen/Thawed] : Upi e se f ili t, ili se pritisne Enter.
Kreiranje lejauta sa PageSetup Posle kompletiranja crte a na tabli modela ,mo e se pristupiti kreiranju lejauta za tampanje izborom jedne table lejauta kojeg smo kreirali sa prethodno opisanim postupcima.Kad se izabere prvi put lejaut izlo i se jedna povr ina sa ramom indikuju i povr inu papira aktuelno konfiguriranog tampa a plotera. i mogu a povr ina papira za tampanje. AutoCAD izla e Page Setup dialog box,u kojem se mogu specificirati lejauti i postavljanja za tampa ,postavljanja koja specificirate su uskladi tena sa lejautom kao page setup. Za jedan osnovani lejaut,mogu se kasnije izvr iti modificirnja. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Lejaut se mo e kreirati od starta (from scratch), uvesti ga iz crte a template ili koristiti Layout wizard. Kada izaberte komandu prema lijevoj ilustraciji Page setup pojavi se Page Setup dialog box na kome se izvr e postavljanja kako je to u narednim obrazlo enjima prikazano .Ako bih elili da koristite lejaut wizard onda komandu mo ete izabrati kako sledi iz Tools menija se odabre Wizards > Create Layout da vam se pojavi serija dialog boxova na kojima se izvr e postavljanja i izvr i postavljanje odabranog lejauta.Na prvom boxu defini ete ime lejauta ,na slede im dialog boxovima izbor tampa a,veli inu papira,orjentaciju ,naslov bloka ,definisanje viewport-i,lokaciju smje taja u crte u i na kraju Finish da se lejaut postavi na crte . Slede i dialog box-ovi ilustruju po etak kada se upisuje ime lejautu i izbor bloka lejauta kao da odre ujete ablon lejauta na onaj isti na in kako ste to uradili sa nizom Layout komande Templete opcijom.
Slika 08 . XIII Ilustracija dialog boxova za postavljanje novog Wizard lejauta Create layout
Bilje ka : Sva definisanja koja se vr e na Page Setup dialog box-u vr e se sli no i na dialog boxovima za kreiranje layouta iz Wizard-a.
Razumjevanje tampanja i plotiranja Posle osnivanja egzaktno onoga ta elimo da nam se pojavi na crte u kada se od tampa crte mo e se pristupiti prethodno konfiguriranju plotera uklju uju i neki od windows tampa a .Kada plotirate va crte Auto CAD vam omogu uje da determini ete dio crte a za plotiranje. tampanjem crte a se samo uklju uje ono to je vidljivo na povr ini tampanja koju ste specificirali.Objekti na lejerima koje ste zamrzli i ne elite da se pojave u crte u ne e biti uklju eni u rezultat tampanja.Zna i crte mo ete od tampati parcijalno ili kao cio crte .Ako du e koristite Auto CAD promjene koje se urade u po etku mogu biti konfuzne ,ali u stvarnosti sa separacijom lejauta i aktuelnog procesa plotiranja mo e se imati mnogo ve a kntrola na kona ni u inak tampanja.Sva postavljanja se mogu parati i ponovo koristiti da tampanje izgleda egzaktno onako kako ste te ili da izgleda.Sa AutoCAD-2000 vas uvodi u nekoliko novih koncepata..: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
13
Layouts : Uskladi tuju se pogledi crte a sa jednim postavljanjem page setup ,stilom plotiranja,i konfiguracijom plotera. Plot Styles :Kontroli e se kako se objekti plotiraju.( tampaju) Plot Styles table :Sadr e kolekciju stilova plotiranja koji se mogu primjeniti za objekte i lejere. Plotter Configurations : Sadr i informaciju oko plotera i i njihovih postavljanja mogu im u zavisnosti od veli ina papira. Kad se kreira i plotira jedan crte trebalo bi se pre i preko nekoliko stepenica. 1. Nacrtati crte u prostoru modela. 2. Upaliti lejaut tablu. 3. Odabrati tampa i specificirati postavljanja takva kao to su :veli ina papira,orjentacija i skala. 4. Dodati naslov bloka i granica i urediti viewport-e i poglede za plotiranje. 5.Optimalizacija stilova plotiranja i njihova primjena za objekte ili lejere za kontrolisanje postavljanja (pen) olovke i specijalnih uticaja kao to su Screening,lineweight, plot colors i fill styles: 6. Plotiranje odnosno tampanje crte a. Kontrolisanje veli ine papira za tampanje Veli ina papira se mo e odabrati iz jedne standardne liste i ozna iti dali je papir izra en in ima ili milimetrima.Mogu e veli ine papira na jednoj listi su determinisane sa tampa em koji je aktuelno konfiguriran.Ako je va ploter konfiguriran za pridodati u inak (raster output),vi morate specificirati veli inu inka u malim kvadrati ima slike nazvatim (pixels). Mora se naru iti dodavanje veli ine papira kori tenjem Plotter Configuration Editor dialog box-a. Ako koristite jedan sistem tampa a , veli ina papira je determinisana osnovnim dokumentom koji se postavlja na Windows Control Panel-u. Osnovna veli ina papira se izlo i na Page Setup dialog box-u , kada kreirate jedan novi layout za tu konfiguriraciju ili mijenjate veli inu papira na Page Setup dialog box-u, ova veli ina papira se para sa layout-om i preklapa paranu veli inu na katalogu plotter configuration (PC3) file. Plotiranje Razumjevanje termina i koncepta koji se ti u plotiranja ine va e prvo iskustvo lak e na Auto CAD-u. Plotter Manager Plotter Manager je jedan prozor gdje se prelistavaju katalozi (plotter configuration (PC3)) za svaki ne sistemski tampa koji je instalisan. Plotter configuration katalozi mogu biti kreirani za Windows sistem tampa a ako elite da AutoCAD koristi osnovne osobine razli ite od onih kori tenih sa Windows-om. tampa ima postavljenim konfiguracijama.Plotter configuration postavljanjima (settings) specificiraju se ulazne information, raster i vector graphics quality, paper sizes, i custom properties koje su zavisne od tipa tampa a.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
14
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Plotter Manager sadr i Add-a-Plotter wizard,koji je osnovni alat za kreiranje plotter configurations. Add-a-Plotter wizard izla e vam informacije oko tampa a koje elite postaviti. Lejauti Jedan layout se reprezentuje jednom od tampanom stranom.Mo e se kreirati toliko mnogo lejauta koliko je potrebno:Svaki lejaut je paran na svojoj vlastitoj tabli i mo e se asocirati sa razli itim brojem strana na tampa u. Samo oni elementi koji se pojavljuju na od tampanoj strani takvi kao to su naslovi blokova i druge oznake , su nacrtane na papiru na jednom lejautu.Kreiranje objekata je izvr eno na model tabli.Da se ovi objekti pregledaju na lejautu kreiraju se viewport-i u lejautu. Page Setups Kada se kreira lejaut specificiraju se postavljanja za tampa kao to je veli ina papira i njegova orjentacija za tampanje.Kada se klikne na ADD dugme Ova postavljanja se mogu kontrolisati za lejaut i model table kori tenjem Page Setup dialog box-a. Ova postavljanja se mogu parati imenovati ili reimenovati ili izbrisati ili importovati biraju i ih iz nekog fajla iz Select Page Setup from File dialog box-a za kori tenje sa drugim lejautima. Ako niste specificirali sva postavljanja na Page Setup dialog box-u kada ste kreirali lejaut to mo ete upravo uraditi prije tampanja. Za vrijeme plotiranja mo e se izvr iti i prekrivanje stranice.Povremeno se Page setup mo e koristiti za aktuelno tampanje ili za paranje novog postavljanja. Specificira se ime od korisnika definisanog page setup koje se para.Sva postavljanja koja su definisana od korisnika primjenjujete za aktuelni lejer paran na fajlu (user-defined page setup file). New Page Setup Name :Imenuje se nova korisnikova stranica postavljanja koja se para. Page Setups : Listaju se sva postavljanja koja su ve parana.Mo e se odabrati imenovana stranica postavljanja iz liste da se primjeni za aktuelnu tablu lejauta. Rename : Reimenuje se odabrano ime sa liste koje je markirano. Delete :Bri e se markirano ime sa liste. Import :Uvozi se jedna stranica postavljanja koje je korisnik definisao iz drugih crte a i primjenjuje se za aktuelni lejaut. Bilje ka :Kada se klikne na dugme Import pojavi se Select Page Setup from file dialog box iz koga se izabere fajl sa postavljenom stranicom (page setup ) da se primjeni za tampanje aktuelnog lejauta.Slede a ilustracija vam prikazuje dialog box –ove za uvoz na aktuelni lejat.(Import user defined page setup (s) box-om). Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Ako ne elite da se svaki put izla e Page Setup dialog box ,mo e se zapo eti novi crte lejauta brisanjem boxa Show Page Setup Dialog for New Layouts opcije na Display tabli na Options dialog box-u.Ako ne elite da AutoCAD automatski crta jedan viewport za svaki novi lejaut razmarkirajte Create Viewport na New Layouts opciji na Display tabli u Options dialog box-u. Da se pojavi Page Setup dialog box izabere se komanda prema lijevoj ilustraciji .Ako komandu startate sa komandne linije : 1.Command : PAGESETUP se upi e i pojavi vam se Page Setup dijalog box sa naslovom lejauta ili modela u zavisnosi od startovanja komande.Na ilustraciji na slovna strana Page Setup Vlastiti lejaut. Definisanja na Page Setup dialog box-u Layout name ram : Indiccira se ime aktuelne table za plotiranje.Ram mo e sadr avati 'Model' ili ime lejauta.Model tabla nemo e biti preimenovana. Page Setup name box : Klikanjem na jezi ak izlo i se lista za postavljanje plotiranja.Sva postavljanja na Plot i Page Setup dialog box-ovima mogu biti parana ,imenovana i ponovo uspostavljena u nekom periodu vremena. Add dugme : Dodaje se novo imenovanje page setup i para se konfiguracija postavljanja. Plot Device tabla : Plotter configuration ram : Specificira se ime ,lokacija i opis odabranog plotera ili tampa a koji je montiran za va kompjuter.Klikanjem na jezi ak box-a izlo i se ime tampa a. Properties dugme : Izlo i se Plotter Configuration Editor dialog box u kojem se mo e pregledati ili modificirati aktuelna konfiguracija tampa a i okolina postavljanja. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Hints dugme : Izlo i se Help da vam asistira u izboru izboruu najpodesnijeg pogona tampa a . Plot style table (pen assigments) ram : Specificiraju se stilovi plotiranja i stil plotiranja za aktuelnu plo u lejauta.Vi e obrazlo enja slijedi pri razmatranju stilova plotiranja. Name : Izlo i se stil plotiranja table koja je primjenjena za lejaut.Da se modificira definicija imena stila plotiranja sadr anog na tabli stila plotiranja izabere se Edit. Edit dugme : Klikanjem na dugme izlo i se Plot Style Table Editor dialog box u kojem se mo e pregledati i modifikovati nekih od stilova plotiranja primjenjenih za odabranu tablu stila plotiranja. New dugme : Kreira se nova tabla stila plotiranja od nule po etka ili ili osnovana na jednom CFG, PCP, ili PC2 fajlu iz prethodne verzije AutoCAD ili AutoCAD LT. Izlo i se dijalog box u kome vi mo ete kreirati tablu novog stila plotiranja. Display plot styles kontrolni box :Markiranjem ili razmarkiranjem determini e se dali da se stilovi plotiranja izlo e u lejautu.Ova opcija nije mogu a za Model tablu. Options dugme : Izlo i se Plotting tabla od Options dialog box gdje se mogu pregledati aktuelna postavljanja plotiranja. Display when creating new layout kontrolni box: Kad je markiran izlo i se Page Setup dialog box kad je novi lejaut izabran.Da se ponovo namjesti ova funkcija odabere se Show Page Setup Dialog za New Layouts na Display tabli Options dialog box-a. Ok dugme : Zatvara se dialog box i paraju se promjene koje su izvr ene . Plot dugme : tampa se aktuelno izabrani model ili lejaut kori tenjem page settings postavljanja koje ste primjenili u ovom dialog box-u. Pomo za konfiguraciju tampa a Hints dugme kliknuto Kvalitet tampanja va eg tampa a zavisan je od specifi nosti sadr aja va eg crte a i konfiguracije postavljanja za va tampa .Konfiguracija va eg tampa a se mo e podesiti kori tenjem jednog od slede ih metoda: • Koristite Plotter Configuration Editor dialog box.Izaberite Properties na Plot dialog box-u , ili dvostruko kliknite na PC3 file za taj tampa na va oj mapi proizvo a plotera. Za Windows system printers,koristi se Custom Properties dialog box, mogu iz Custom Properties node na Plotter Configuration Editordialog box-u.. Cjelina stabla pogleda se izlo i za Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
olak avanje isjecanja i lijepljenja izme u PC3 fajlova i za obezbje enje pristupa za kalibraciju tampa a ,povr ine mogu e za tampanje i pridodavanje kontrola. Ako imate pote ko a za tampanje sa laserskim tampa em poku ajte koristiti drugi drajver .Ako se koristi Win98 PCL driver za jedan HP LaserJet 4SiMX, odabere se Raster Graphics za nasle ivanje plotiranja kompleksnih crte a. Bilje ka Sve preporuke za AutoCAD, sem drugih poznatih upu uju se za sve AutoCAD-osnovne produkte. Layout Settings tabla : Osnivaju se postavljanja za stranu lejauta i plotiranje. Izabere se Layout ili Plot Settings tabla da se specificiraju postavljanja za aktuelni model ili lejaut.Izborom Plot Device table specificiraju se alati tampanja ,primjenjuje se jedna tabla stila plotiranja za aktuelni lejaut ili za kreiranje jedne nove table stila plotiranja. Paper size an paper units ram :Izal u se odabrane veli ine papira i markiraju se jedinice u in ima ili milimetrima. Drawing orientation : Specificira se orjentacija crte a osnovana na Portrait ili Landscape.Tako e se mo e i determinisati da se crte okrene na dole Plot upside_down. Plot area ram : Izla e se postavljanje za povr inu tampanja iz lejauta. Layout : Defin e se povr ina tampanja za aktuelni lejaut sa biranjem veli ine papira.Lijevi donji ugao 0,0 je po etak povr ine tampanja. Extens : Specificira se koja povr ina tampanja uklju uje sve objekte u crte u. View : Specifira se koja povr ina tampanja za model je aktuelno izlo eni pogled. Window-Window dugme : Privremeno se gubi Page Setup ili Plot dialog box i obavje tavate se na komandnoj liniji da specificirate povr inu prozora za tampanje. Plot scale ram : Izala e se lista skala plotiranja ili se obezbje uje ure ivanje boxova za posebne skale plotiranja. Plot offset ram : Centrira se povr ina tampanja na formatu papira.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Plot options ram: Izla u se opcije tampanja takve kao to su : sa debljinama linija ,stilovima plotiranja , tampanje sa poslednjim foratom papira i skrivanje objekata , kao i red na kojem se geometrija plotira. Plot objects lineweight : Specificira se dali debljine linija da se postave za objekte i lejere kada se tampa. Plot with plot styles : Specificira se dali stilovi plotiranja su primjenjeni za objekte i lejere kada se tampaju.Kad se ova opcija izabere tampanje sa debljinama linija je automatski odabrano. Plot paper space last : tampa se prvo geometrija modela.Geometrija papira je uobi ajeno tampana prije nego geometrija modela. Hide objects : Kod tampanja lejauta ,skrivaju se samo objekti na lejeru.Skrivene linije su uklonjene za objekte u viewport-ima prostora modela to je kontrolisano sa Object Properties window.
Slika 09.XIII Ilustracija dialog box-ova za izbor i uvoz definisanih page setup fajlova
Stilovi plotiranja Plot Styles Jedan stil plotiranja se kontroli e kako jedan objekat ili sloj (layer) je plotiran determinisanjem plotiranih osobina kao to su debljine linija, boja i stila ispunjavanja. Plot style table su skupljene grupe stilova plotiranja. Plot Style Manager je jedan ram koji pokazuje sve table stilova plotiranja mogu e sa AutoCAD-om. Ilustracija lijevo i. Nalaze se dva tipa stila: zavisan od boje i imenovanja (color-dependent i named). Jedan crte mo e koristiti samo jednu tablu plotiranog stila .Vi mo ete preobratiti tj konvertovati jednu tablu stila plotiranja za drugu.Vi dakle mo ete mijenjati tablu stila plotiranja jednog crte a kada ga jedanput koristite za postavljanje. Za color-dependent plot style tables, boje jednog objekta su determinisane kako su plotirane.Ovi fajlovi table stila plotiranja imaju zavr etke .ctb.Vi ne mo ete postaviti color-dependent plot styles direktno za objekte.Umjesto da kontroli ete Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
kako se jedan objekat plotira vi mu promjenite boju.Na primjer svi objekti pode eni crvenom bojom na jednom crte u plotiraju se na isti na in. Named plot style tables koriste se plot styles koji se pode ava direktno na objektu i slojevima (layers). Ovi katalozi tabli stilova plotiranja imaju zavr etak.stb. Njihovim kori tenjem omogu uje se svakom objektu na crte u da se plotira razli ito u zavisnosti od njegovih boja.
Slika 10.XIII Dialog box-ovi za izbor stila plotiranja i konfiguraciju plotera.
Bilje ka :Ako izvr ite izbor komande Plotter Manager ili Plotter Styles Manager iz File menija pojavi e vam se dijalog boxovi : • Plotter Manager na kome se izvr i izbor plotera za konfiguraciju posle ega se pojavljuje niz dialog box-ova na kojima se vr i upisivanje podataka po samim obrazlo enjima na dialog box-ovima da se na kraju sa zavr etkom izabere Finish za konfiguraciju u paranje konfiguracije plotter-a. • Plotter Styles Manager dijalog box na kome se izvr i izbor stila plotiranja ,da se kroz niz box-ova sa upustvima za uno enje i uno enje odgovaraju ih podataka izvr i postavljanje stila plotiranja za odgovaraju i ploter. Bilje ka :U op ete najve i broj Windows sistema tampa a koji su konfigurirani za desktop Windows-a ne treba konfigurirati za fajl.Svi mogu i sistemi Windows tampa a pojavljuju se u listi Plot Device na Page Setup ili Plot dialog box-u.Sa Windows sistemom tampa a vi mo ete plotirati va crte .
Prethodno pregledanje crte a za
tampanje
PREVIEW komandom se izlo i prethodno puna stranica aktuelnog crte a .Prethodno pregledanje se osniva na aktuelnoj konfiguraciji plotiranja koje je definisano sa PAGESETUP komandom. Komandu birate lijevo prema ilustraciji 1. Command : Preview se upi e i pritisne Enter da vam se pojavi ilustracija 11.XIII. 2.Pritisne se ESC ili ENTER da se iza e iz komande ili se desno klikne na povr inu da se pristupi Plot Preview dopunskom meniju u kojem se nude dodatne Auto CAD Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
20
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
opcije za prethodno pregledanje.Krsti mi a se promjeni u jedno uve avaju e staklo sa znakom plus (+) i minus (-).Povla enjem krsti a prema vrhu ekrana dok se dr i pritisnuto dugme mi a pove ava se prethodna slika.povla enjem sa pritisnutim dugmetom prema dnu ekrana prethodna slika se smanjuje.Iz dodatnog menija koji se pojavi mogu se izabrati opcije: Exit za izlazak iz komande,Komanda Plot za tampanje crte a i Pan ,Zoom ,Zoom Window i Zoom Orginal opcije za pode avanje pregledanja crte a.
Slika 11:XIII Ilustracija prethodnog pregledanja crte a sa dodatnim menijem komandi
Izla e se crte koji e se pojaviti kada se od tampa na papiru. Parcijalno pregledanje crte a za tampanje.Ako na Plot dialog box-u kliknemo na dugme Partial Plot Preview pojavi e nam se dialog box gdje se izlo i prethodno slika modela crte a ili lejauta koja e biti izlo ena za kona no plotiranje.Izlo e se aktuelne povr ine tampanja osnovane na veli ini odabranog papira za tampanje na samom tampa u.U donjem dijelu dialog box-a se izlo i neko upozorenje koje se primjenjuje za konfiguraciju tampa a. OK:Izborom dugmeta zatvara se dialog box i paraju se neke promjene koje ste izvr ili. Prewiw pokazuje kako e crte izgledati kada se plotira. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
21
Kada ste kreirali vi e page setup-a imenuju i ih u Page Setup dialog box-u, onda se koristi Plot Preview u Plot dialog box-u , bilo kako prethodno pregledanje ne reflektuje korektno Plot Style Table koja je bila odabrana kada je page setup bio kreiran.Da se rije i ovaj problem korektnog reflektovanja Plot Style Table koriste se slede i metodi: Method #1 Odabere se kontrolni box Save Changes to Layout u Plot dialog box-u prije nego to se prethodno pregleda crte .Vi ete onda vidjeti crte sa eljenom Plot Style Table. Method #2 1. Odabere se eljeno postavljanje plotiranja , plot style table, i plot device u Page Setup sekciji od Plot dialog box-a. 2. Izabere se dugme Add i doda se jedan Page Setup istog imena kojeg elite da pregledate izborom redefinisanja istog.Ovim se uradi najskorije dodavanje Page Setup-a , a promjene e biti parane bez obzira od postavljanja na Save Changes to Layout opciji. Ako elite da pregledate alternativne Page Setups-e moraju se slijediti ovi koraci ponovo za svaki page setup.
Plotiranje crte a Plotiranje odnosno tampanje crte a vr i se Plot komandom.Komandu birate prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Izborom komande pojavi vam se Plot dialog box na koma se uradi slede e :Specificira se tampa i okolina postavljanja i plotira se va crte . Da se uputi vi e od jednog lejauta za plotiranje , izaberu se lejaut table koje elite da plotirate a onda se izabere dugme Ok da se izvr i plotiranje odnosno tampnje crte a.Za izabrani tampa ili plotter svi lejauti moraju biti konfigurirani za odabrani tampa ili plotter. Plot dialog box uklju uje slede e table : Plot Device, Plot Settings Dodatne opcije : Layout Name, Page Setup Name, Full Preview, Partial Preview Obavje tavate se koje ste promjene izvr ili za postoje u plotter konfiguraciju (PC3) file.Promjene se mogu izbrisati izborom OK da se prekrije PC3 file, ili se specificira jedno novo ime fajla za modificirani PC3 file. Apply Changes for the Current Plot Only : Koriste se promjene koje su izvr ene za PC3 file na aktuelnom nacrtu ali se ne paraju u PC3 file. Save Changes to the Following File : Specificira se staza od PC3 file koju ste promjenili .Da se zadr i orgonal PC3 file, specificira se novo ime fajla. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
22
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Plot Device tabla : Specificira se plotter ili tampa za kori tenje ,jedne plote style table ,lejauta ili svih lejauta za tampanje i informacije oko plotiranja za fajl. Plotter Configuration Izlo i se aktuelno konfiguriran tampa port-a za koju je vezan ili njegova network lokacija i neki dodatni od korisnika definisani komentar oko plotter-a- tampa a.Jedna lista od nekih mogu ih sistema tampa a i PC3 file imenuju se izlo eni i listi Name.Ispred se izlo i jedna ikona tampa a da se identifikuje kao jedan PC3 file ime ili jedan sistem printera. Lijevo ilustracija prikazuje upozorenje : Ako odabrani tampa ne podr ava odabranu veli inu papira lejauta ,upozorenje se izlo i i plotter-ova osnovna veli ina papira se automatski odabere izborom OK.Veli ina papira se postavlja na Layout Settings tabli. Properties : Izlo i se Plotter Configuration Editor (PC3 Editor), gdje se mo e modificirati ili pregledati aktuelna konfiguracija plotera :port-e,, device, i media postavljanja . Na dialog box-u se nalaze tri plo e: General tabla , Ports tabla i Document Settings tabla. Izabere se jedna tabla da se pregledaju ili modificiraju informacije plotiranja. General tabla : Sadr i informacije oko aktuelne konfiguracije pogona-drajvera. Ports tabla izla e mogu a mjesta pristajanja za aktuelnuo konfiguriran tampa -plotter. Device and Document Settings tabla : Sadr i informacije oko plotiraju e sredine ,grafi kog postavljanja i posebnog postavljanja tamapa a-plotera.Za vi e informacija pogledajte poglavlja o Plotter Manager komande. Hints :Izlo e se informacije oko specifi nog tampa a. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
23
Plot Style Table (Pen Assignments) ram:Postavlja se i ure uje se tabla stila plotiranja ili se kreira nova tabla stila plotiranja. Name :Izla u se table stila plotiranja primjenjenog za aktuelnu tablu modela ili lejauta i izla e se lista mogu ih tabli stila plotiranja.Ako se odabere vi e od jedne table lejauta ,a one imaju primjenjene razli ite table stilova plotiranja lista se izla e kao "Various." Edit : Ako izaberete neki plot style table razli it od None izlo i se Plot Style Table Editor dialog box gdje se mo e preurediti odabranu tablu stila plotiranja. New : Izla e se jedna tabla stila plotiranja wizards u zavisnosti od pona anja osnovnog postavljenog stila plotiranja (color-dependent or named) kojeg ste odabrali u Options dialog box-u, Plotting tabli. Koristite wizard da se kreira nova plot style table. Plot Stamp :Smje ta se pe at plotiran na specificiranom uglu svakog crte a i/ili njegov ig za fajl.. On : Pali se plotiranje pe ata. Settings : Izla e se Plot Stamp dialog box, u kojem se mogu specificirati informacije koje elite da primjenite za tampanje po ata takvih kao to su ime crte a,datum i vrijeme ,veli ina skale i dr. Specificira se informacija za plot stamp. Plot Stamp Fields : Specificira se informacija crte a koju elite primjeniti za pe atiranje.Odaberu se polja separisana sa zarezom i prostorom. Drawing Name : Uklju uje se ime crte a i staza za informaciju pe atiranja. Layout Name :Uklju uje se ime lejauta za informaciju pe atiranja. Date and Time : Uklju uje se vrijeme i datum za informaciju pe atiranja Bilje ka: Format datuma i vremena su determinisani sa Regional Settings dialog box-om u Windows Control Panel. tampanje pe ata koristi se kratkim ozna avanjem datuma i vremena. Login Name : Uklju uje se ime iga koje je sadr ano u LOGINNAME system variable, na informaciji pe atiranja. Device Name :Uklju ue se ime tampa a za informaciju pe atiranja. Paper Size :Uklju uje se veli ina papira za konfigurirani tampa u informaciji pe atiranja. Plot Scale : Includes the plot scale in the plot stamp information. Preview : Obezbje uje se jedno vizulno izlaganje lokacije pe atiranja osnovane na lokaciji i i rotacionim vrijednostima koje ste specificirali u Advanced Options Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
24
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
dialog box-u Ne mo e se prethodno pregledati pe atiranje nekim drugim na inima.Ovo nije prethodno pregledanje sadr aja pe atiranja. User Defined Fields : Obezbje uje se tekst koji mo e biti optimalno plotiran ,unijet i unijet na plotiranom vremenu.Odabrane vrijednosti na svakom listi definisane od korisnika e biti tampane.Na primjer mo e se naseliti jedna lista sa tipovima okoline ili cijena a druga sa imenima poslova.Ako je user-defined value postavljena , onda nema definisane informacije za plotiranje. Add/Edit :izla e se User Defined Fields dialog box gdje se mo e dodati ,urediti ili izbrisati korisnikom definisana polja. Plot Stamp Parameter File : paraju se informacije pe ata u fajlu sa zavr etkom pss. Vi estruki korisnici mogu pristupiti istom fajlu i pe atiti njihove plotere osnovane na postavljanjima kompanije. AutoCAD je obezbjedio dva PSS fajla—Mm.pss i Inches.pss—koji su locirani u Support folder. Osnovni incijali parametara fajla imena pe atiranja su deterinisani sa regionalnim postavljanjima operativnog sistema kad je instalisan AutoCAD . Load :Izala e se Plotstamp Parameter File Name dialog box (jedan standardni fajl slekcioni dialog box ) u kojem se mogu specificirati lokacija parametra fajla kojeg elite da koristite. Save As para se aktuelno postavljanje pe atiranja u novom fajlu parametra. Advanced : Izla e se Advanced Options dialog box, u koem se mo e postaviti lokacija ,osobine teksta i jedinice pe atiranja.Dakle mo e se kreirati fajl iga i postaviti njegova lokacija. What to Plot :Defini e se ta se eli tampati-plotirati. Current Tab :Plotira se aktuelni model ili lejaut table.Ako su odabrane vi estruke table .tabla iji crte je vidljiv se plotira. Selected Tabs :Plotiraju se pre izabrana model ili lejaut table.Da se odaberu vi estruke table dr i se pritisnuta na dole CTRL tangenta dok se biraju.Ako je samo jedna tabla izabrana ova opcija je ne mogu a. All Layout Tabs : plotiraju se sve table lejauta bez obzira koja je tabla izabrana. Number of Copies :Ozna ava se broj kopija za tampanje.Ako su vi estruki lejauti i kopije odabrane ,neki lejauti koji nisu postavljeni za plotiranje za fajl ili AutoSpool produciraju pojedina ne crte e. Plot to File :Plotira se u inak za fajl prije nego za tampa -plotter. Plot to File :Plotira se za fajl. File Name :Specificira se ime plot file.Osnovna postavka imena plot file je ime crte a i ime table separisano sa crticom sa .plt zavr etkom fajla. Location :Izla e se imenik lokacije gdje se skladi ti plot file.Osnovna lokacija je mapagdje je prebivali te crte a. [...] :Izla e se standardni prelistava za Browse for Folder dialog box,gdje se mo e izarati mapa za skladi tenje plot file. Search the Web : Izla e se Browse the Web - Save dialog box, gdje se mo e izabrati jedan URL za skladi tenje plot file. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
25
Plot Settings Tabla (Plot Dialog Box) Specificira se veli ina papira ,orjentacija ,povr ina plotiranja i skala i druge opcije. Paper Size and Paper Units Izla u se mogu e veli ine papira za odabrani tampa ploter.Aktuelna veli ina papira je indikovana sa irinom (X direkcijm ose) i visinom (Y direkcije ose). Ako nije plotter odabran puna standardna lista veli ina papira se izlo i i mogu a je za selekciju.Osnovne veli ine papira su postavljene za tampa e kad se kreira PC3 file sa Add-a-Plotter wizard. Za vi e informacija o Add-a-Plotter wizard, pogledajte vizuelni i tonski prilog u Helpu na Windows media play-u.Koristite plotere i tampa e u Driver and Peripheral Guide. Veli ina papira koju ste odabrali parana je sa lejautom i prekrila postavljanja PC3 file. Ako se plotiraju pridododate slike takve kao to su BMP ili TIFF file, veli ina plotiranja je specificirana u kvadrati ima nazvatim ( pixels), ne u in ima ili milimetrima. Plot Device : Izla e se ime aktuelno odabranog tampa a ili plotera. Paper Size : Izla e se lista mogu ih veli ina papira.Jedan ikona za veli inu papira ilustruje orjentaciju plotiranja papira. Printable Area :Izla e se aktuelna povr ina na papiru koja je kori tena za osnovu plotiranja na aktuelnoj veli ini papira. Inches :Specificificiraju se inches za jedinice plotiranja. MM : Specificificiraju se milimetri za jedinice plotiranja. Drawing Orientation :Specificira se orjentacija crte a na papiru za plotiranje koje podr ava landscape ili portrait orientaciju. mo e se promjeniti orjentacija crte a da se ostvari 0-, 90-, 180-, ili 270-plot rotacije biranjem Portrait, Landscape ili Plot Upside-Down. Ikonom se reprezentuje sredina orjentacije odabranog papira.Ikonom velikog slova se reprezentuje orjentacija na stranici crte a. Portrait :Orjenti e se i plotira se crte tako da kra a ivica papira reprezentuje vrh stranice. Landscape : Orjenti e se i plotira se crte tako da du a ivica papira reprezentuje vrh stranice. Plot Upside-Down :Orjenti e se i plotira se crte sa obrtanjem na dole. Bilje ka: Orjentacija crte a je postignuta sa PLOTROTMODE system variable. Plot Area :Specificira se porcija crte a koja e biti plotirana. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
26
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Layout/Limits : Plotiranjem lejauta plotira se sve u marginama specificirane veli ine papira sa kalkulisnim po etkom od 0,0 u lejautu. Plotiranjem sa Model table , plotira se cijela povr ina crte a definisana granicama crte a.Ako aktuelni viewport nije izlo en kao ravan pogled ova opcija ima isti efekat kao Extents opcija. Extents : Plotira se porcija aktuelnog prostora crte a koji sadr i objekte.Sve geometrije u aktuelnom prostoru su plotirane. AutoCAD mo e regenerisati crte da prekalkuli e ispru anje prije plotiranja. Display : Plotira se pogled na aktuelnom viewport-u na odabranoj Model tabli ili aktuelnom pogledu prostora papira u lejautu. View : Plotira se pogled paran sa VIEW komandom.Mo e se odabrati imenovani pogled iz obezbje ene liste.ako nisu parani pogledi u crte u ova opcija nije mogu a. Window : plotira se ili se tampa porcija crte a koja se specificira.Ako se odabere dugme Window, Window windows opcija biva mogu a.Koristi se ta kasto markiranje dva suprotna ugla povr ine koja bih bila plotirana ili se upi u kordinantne vrijednosti. 1.Specify first corner: Specificira se jedna ta ka 2.Specify other corner: Specificira se druga ta ka. Plot Scale :Kontroli e se relativna veli ina jedinica crte a sa plotiranim – tampanim jedinicama.Osnovna postavljanja skale su 1:1 kad se plotira lejaut.Osnovno postavljanje je Scaled to Fit kad se plotira Model tabla. Kad se biraju standardne skale,skala se izlo i u Custom. Bilje ka: Ako je Layout opcija specificirna u Plot Area, AutoCAD plotira aktuelnu veli inu lejauta i ignori e opcije specificirane u skali (Scale). Scale :Defini e se egzaktno skala za plotiranje. etiri najskorije kori tene standardne skale se izlo e na vrhu liste. Custom :Korisnik defini e skalu.Mo e se specificirati posebna skala upisivanjem broja in a ili milimetara jednakih sa brojem jedinica crte a. Scale Lineweights : Skalira se debljina linije proporcionalna za skalu plotiranja.Debljine linija su normalno specificirane za debljinu tampanih objekata i specificiraju se sa veli inom debljine bez obzira na skalu plotiranja. Plot Offset :Specificira se offset povr ine plotiranja od lijevog donjeg ugla specificirane povr ine tampanja pozicionirane na lijevoj donjoj margini ppira.Kordinantni po etak ofseta se mo e upisivati sa negativnim i pozitivnim vrijednostima .Vrijednosti jedinica plotiranja su u in ima ili milimetrima na papiru. Center the Plot : Automatski se kalkuli u X i Y vrijednosti ofseta za centar plotiranja na papiru. X : Specificira se po etak plotiranja u X direkciji. Y : Specificira se po etak plotiranja u Y direkciji. Plot Options : Specificiraju se opcije za debljine linija.stilove plotiranja,skrivene linije i red na kojem se objekti plotiraju. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
27
Plot with Lineweights : Specificira se dali da se primjenjene debljine linija za objekte i lejere plotiraju. Plot with Plot Styles :Specificira se dali da se primjenjeni stilovi plotiranja za objekte i lejere plotiraju.Kad se odabere ova opcija Plot with Lineweights je automatski odabran. Plot Paperspace Last : Plotira se geometrija prostora modela prvo.Geometrija prostora papira se uobi ajeno prije plotira od geometrije prostora modela. Hide Objects : Plotiraju se pogledi prostora modela sa uklonjenim skrivenim linijama.Uklonjena skrivena linija za objekte u viewport-ima lejauta je kontrolisana biranjem granica viewport-a a onda biranjem Hide Plot u Properties window. Efekat ovog postavljanja se reflektuje u plot preview, ali ne i u lejautu. Plotiranje crte a se vr i slede im nizom komandi : 1. Command : Plot se upi e i pritisne Enter da se pojavi Plot dialog box na komae se izvr i slede e: 2. Na Plot dialog box, Plot Device tab, ispod Plotter Configuration,odaberi jedan iz Name box-a. 3.(Optional) Ispod Plot Style Table (Pen Assignments), odaberi jedan plot style table iz Name box. 4.(Optional) Ispod Plot Stamp, markiraj On da se upali plot stamping. Odaberi Settings da specificira plot stamp settings. (Plot stamping se de ava u vremenu plotiranja ,a nije u paran sa crtanjem.) 5.Odaberi Plot Settings tab. 6.Ispod Paper Size i Paper Units, izaberi veli inu papira iz Paper Size box-a. 7.Ispod Drawing Orientation,odaberi jednu orjentaciju. 8.Ispod Plot Area, specificiraj dio crte a kojeg elite plotirati. 9.Ispod Plot Scale, odaberi jednu skalu iz Scale box. 10.Odaberi OK. Da se izvr e postavljanja lejauta i konfigurira tampa Da se postavi jedan layout i izvr i plotiranje va eg modela vi mo ete izabrati razli ite procedure.Obzirom da je Auto Cad-2000-ov Help obezbjedio jednu vizulenu i tonsku pomo kako se to radi ovom prilikom neka op irnija obrazlo enja o tome kako se to radi mo i ete i sami visuelno da snimite i na prakti an na in vidite kako je to kompanija uradila i predlo ila da se radi .Za po etak vi treba da ete u Help po ve ranije obja njenom na inu ukucate plotting na Topic odjelu Helpa i prona ete podvu eno plavo rije Play da izvr ite startovanje va eg Windows Media Play i izvr ti klikanje na rije Play kako bih se startovala vizuelna prezentacija na va em ekranu procedura postavljanja i pode avanja Layout za tampanje. Na video i tonskom snimku obja njeno je slede e: • Postavljanje veli ine papira za jedan layout • Dodavanje jedne pode ene veli ine papira iz scratch • Dodavanje jedne nove pode ene veli ine papira startovanjem iz jedne postoje e veli ine papira . Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
28
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
• • • • • • • • • • •
Da se preuredi custom paper size D se izbri e jedan custom paper size Da se modifikuje standardna veli ina papira. Da se postavi orjentacija plotiranog cre a. Pode avanje Pen Assignment i drugih karakteristika. Ofsetovanje po etka plotiranja. Postavljanje povr ine za plotiranje i pode avanje izlaganja. Postavljanje plot skale na jedan layout Da se postavi skala za Fit opciju kad se plotira. Da se skaliraju debljine linija na jedan layout Da se kreira jedan layout kori tenjem wizard-a.
Slika 12.XIII Ilustracije dialog box-ova koji se pojavljuju na video snimcima
Primjeri slika ilustruju po etak tonske i vizuelne prezentacije postavljanja lejauta , konfiguracija tampa a i odre ivanje posebnih veli ina papira za tampanje va eg crte a.
Slika 13.XIII Video i tonske reprezentacije postavljanja stilova plotiranja za tampanje crte a
Kako emo izvr iti konfiguraciju plotera odnosno tampa a kao to nam video i tonski snimci prikazuju vidje emo u narednim obrazlo enjima Plotter Manager i Plotter Styles Table Editor dijelovima poglavlja. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
29
Rukovanje ploterima i njihova konfiguracija Da se izvr i postavljanje tampa a i plotera za tampanje koristi se Plottermanager komanda koja se bira prema lijevoj ilustraciji.Startovanjem komande pojavi se Plotters dialog box za izbor tampa a za konfiguraciju .Na Plotter Configuration Editor dialog box-u se vr i modificiranje spajanja porte plotera PC3 fajla i postavljanja inka ,uklju uju i sredinu ,grafiku,fizi ke konfiguracije olovke,posebne osobine ,incijalna postavljanja ,kalibraciju i definisanja veli ina papira.Ove opcije konfiguracija se mogu povla iti iz jednog PC3 file za drugu. Da se starta Plotter Configuration Editor box ima nekoliko na ina: • Dvostruko se klikna jedan PC3 fajl iz Windows Explorer prozora ili se desno klikne i izabare Open. (sa osnovnim postavljanjem , PC3 falovi su uskladi teni u autocad 2002\plotters folder). • Izabere se Edit Plotter Configuration iz Add-a-Plotter wizard. • Izabere se Properties u Page Setup dialog box-u. • Izabere se Properties u Plot dialog box. U zavisnosti od va e konfiguracije tampa a dodatne opcije mogu biti mogu e na Device and Document Settings tabli. Na primjer kad se konfigurira ne sistemski plotter mogu se modificirati karakteristike olovke (pen) Plotter Configuration Editor dialog box uklju uje slede e table : General, Ports, Device i Document Settings General tabla:Sadr i osnovne informacije o konfiguraciji plotter-skog (PC3) file. Mo e se dodavati ili modificirati informacija na povr ini Description: Ostatak table je samo itaj. Plotter Configuration File Name :Izla e se ime fajla kojeg ste primjenili u Add-a-Plotter wizard. Description : izla e se informacija koju elite da uklju ite o plotter-u. Driver Information : Izla u se slede e informacije: • Plotter driver type (system or nonsystem), ime ,model i lokacija. • HDI driver file verzije broja (AutoCAD specialized driver files) • UNC ime network server-a (ako je plotter spojen za network server) Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
30 • • •
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a I/O port (ako je plotter lokalno spojen) Ime sistemskog tampa a (ako je konfigurirani plotter je sistemski tampa .) PMP (Plot Model Parameters) ime fajla i lokacija (ako je PMP file vezana za PC3 file)
Ports tabla :Mijenja se postavljanje komunikacija izme u konfiguriranog plotera i va eg kompjutera ili network sistema.Mo e se specificirati dali se eli vr iti plotiranje kroz jednu portu ,plotiranje za fajl ili da se koristi Auto Spool. Peripheral Guide. Ako se plotira kroz paralelnu port-u mo e se specificirati vrijednost timeout .Ako se plotira kroz serijsku portu mo e se promjeniti baud rate, protocol, flow control i ulaz (input) i izlazne vrijednosti timeout-a.. Plot to the Following Port : alje se crte za plotiranje kroz specificiranu portu. Plot to File : alje se crte za specificirani fajl na Plot dialog box-u. AutoSpool : Se koriste AutoSpool usluge za plotiranje crte a specificiranim na Files tabli u Options dialog box-u. Port List : Izla e se lista i opis mogu ih porti lokalne i network. Ako je network porta, ime network tampa a se izlo i. Show All Ports :Pokazuju se sve mogu e porte na kompjuteru bez obzira od mogu ih porti na ploteru. Browse Network :Izla u se network izbori tako da je mogu e spajanje za druge primjere nesistemskih plotera. Configure Port : Izla e se obadva bilo jedan ili drugi Configure LPT Port dialog box ili Settings for COM Port dialog box Device and Document settings tabla : kontroli u se mnoga postavljanja na PC3 fajlu.Klike se ikona na neku od ta aka za pregledanje i mijenjanje specifi nih postavljanja.Kad se mijenja jedno postavljanje va e promjene se pojavljuju uuglovnim zagradama (< >) slede i ime postavljanja.Jedna kontrolna oznaka se izlo i preko ikone ta ke sa promjenjenom vrijednosti. Bilje ka: Samo mogu a postavljanja za konfigurisani tampa su izlo ena na stablu pogleda.Osim toga nisu mogu a ure ivanja istog postavljanja ako je naprava ru ica postavljanja kroz Custom Properties ili nema mo podr avajna. Media Node : Specifira se jedan izvor papira ,veli ina tip i odredi te.Mogu a postavljanja su zavisna od podr anih oblika va eg konfiguriranog plotera.Za Windows sistem tampa e mora se konfigurirati sredina postavljanja kori tenjem Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
31
Custom Properties node. Specificiranje posebnih osobina vr i se prema slede im nizovima komande: 1. Iz File menija se izabere Plotter Manager. 2. Dvostruko se klikne konfiguracija plotera (PC3) file, ije posebne osobine se ele promjeniti. 3. U Plotter Configuration Editor dialog box-u se izabere Device and Document Settings tabla. 4. U stablu pogleda se odabere Custom Properties. Ispod Access Custom Dialog se izabere dugme Custom Properties. 5. Postave se osobine za tampa ili plotter.Osobine variraju u zavisnosti od proizvo a plotera. 6. Izabere se Ok da se izlazi iz svakog dialog box-a. Source and Size :Specificira se izvor papira i veli ina. • Source: Specificira se izvor papira na primjer :napajanje ravnim papirima ili u rolni papirima. • Width: Specificira se irina rolne papira za izvor roll-fed source. • Automatic: Omogu uje se tampa u da specificira podesan izvor papira, • Size: Izla e se lista mogu ih izvora papira u obadva standarda i posebnim veli inama papira. • Printable Bounds: Izla u se ograde tampanja. Media Type : Izlo i se lista tipova sredine podr ane konfiguracijom plotera. Duplex Printing : Determini e se dvostrano tampanje i tipovi margina.Opcije margina su mogu e samo za plotere koji podr avaju dvostruko tampanje. • None: Indikuje se tampanje samo jedne strane. • Short Side: Smje ta se povezuju a marginala samo na kra oj strani papira. • Long Side: Smje ta se povezuju a marginala samo na du oj strani papira. Media Destination :Izla e se lista mogu ih odredi ta sredine za konfiguriran ploter, takav kao to je poravnjavaju i ,isjecaju i i spajaju i (collating, cutting i stapling). Ove opcije su mogu e samo za plotere koji su podr ani ovom funkcijom. Physical Pen Configuration Node (for Pen Plotters Only) : Kontroli u se specifi ne olovke u pen plotter-u. Lijevo okno od Device and Document Settings table izlo i plo u kori tenu za opis boje ,debljine i brzine svake olovke u ploteru. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
32
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Bilje ka: AutoCAD nemo e otkriti fizi ku informaciju olovke automatski :mora se obezbjediti ova informacija za va pen plotter ispod Physical Pen Characteristics. Pen Configuration :Specificiraju se postavljanja za plotere olovke: • Prompt for Pen Swapping: Omogu uje vam se da koristite vi e od jedne olovke dok se plotira na jednom pojedina nom ploteru olovke.Ispod Physical Pen Characteristics, mogu se specificirati postavljanja za toliko mnogo olovki koliko elite. AutoCAD vas obavje tava kada treba da promjenite olovke. • Area Fill Correction: Omogu uje se AutoCAD –om da se kompenzira za debljinu olovke plotiranjem povr ine polja i debljine polylinija. AutoCAD skuplja svaki polygon polovinom debljine olovke kori tene za njegovo crtanje.Ova opcija spre ava plotter od preuveli avanja povr ine polja kori tenjem iroke olovke i osigurava preciznost.Ova opcija se koristi ako plotiranje mora biti ta no za polovinu debljine olovke isto tako kako je tampana kru na ilustracija. • Pen Optimization Level: Reducira se vrijeme plotiranja i pove aje se efikasnost olovki sa optimalizacijom kretanja. Na primjer mogu se sprije iti olovke od dupliranja tragova linija.Ako va crte koristi mnogo boja ili debljina mo e se skratiti vrijeme potrebno za promjenu olovki biranjem Adds Pen Sorting. AutoCAD e plotirati svaki objekat koji se koristi parcijalnom olovkom prije paljenja za drugu olovku.svaki metod u listi uklju uje optimalizaciju metoda njegovim izvr avanjem u listi (izuzev za No Optimization). Physical Pen Characteristics :Da se plotira va crte korektno na ploteru olovke ,treba da se obezbjedi informacija o olovkama u va em ploteru.Za svaku olovku u va em ploteru specificira se boja i debljna.Da se optimiziraju performance olovke specificira se jedna brzina. Bilje ka:Ovo je tr ena informacija; AutoCAD ne mo e detektovati fizi ku informaciju olovke automatski. • Color: Specificiraju se boje olovki u va em ploteru . AutoCAD izabira boju olovke koja se najbli e sparuje sa bojom objekta.Mogu se primjenjivati boje za va e olovke koje odgovaraju za svaku boju objekta.Koristi se lista Color da se odabere jedno od slede ih postavljanja: No Pen, Red, Yellow, Green, Cyan, Blue, Magenta, Black, ili Other. Ako se izabere Other, izlo i se Select Color dialog box obezbje uju i pristup za potpunu paletu boje.Koristite No Pen da se indikuje koja olovka nije u jednoj parcijalnoj poziciji. • Speed: Pode ava se brzina na osnoviama pen-by-pen.Ove karakteristike su korisne na primjer ; za lagano spu tanje dole olovki koje skaku u.Svaki proizvo olovke preporu uje brzinu olovke za svaki tip sredine.Za najbolje rezultate ,koristite ove vrijednosti.Mo e se specificirati brzina olovke u milimetrima ili in ima na sekundu. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000 •
33
Width: Specificiraju se debljine va ih olovki tako da AutoCAD ih mo e detrminisati ,ako su potezi vi ezna ne olovke potrebni za crtanje irokih linija . irina olovke se mo e specificirati u in ima ili milimetrima.Da se uvjerite za biranje debljine olovke sparite je sa aktuelnom debljinom olovke.Lista obezbje uje skup zajedni kih irina olovke. Specificiranjem karakteristika olovke ovdje ne rezmje taju se tabele olovke koje mo ete uvesti iz PCP, PC2, ili CFG fajlova iz AutoCAD Release 14, AutoCAD LT 98, ili ranijih rje enja. Graphics Node :Specificiraju se postavljanja za tampanja vektorske grafike ,pridodatih grafika i TrueType teksta. U zavisnosti od mogu nosti plotera mo e se modificirati dubina boje,rezolucija i izmje anost (dithering?). Mo e se odabrati inak ili sa bojom ili monochrome za vektorske crte e.Kad se tampaju pridodate slike na ploteru sa ograni enom memorijom ,performanse se mogu pove ati pravljenjem samih promjena za kvalitet tampanog u inka.Ako se koristi ne sistemski ploter koji se podr ava razli itim koli inama instalisanog rama memorije ,mogu se obezbjediti takve informacije za pobolj anje performansi. Installed Memory :Obezbje uje AutoCAD sa koli inom totalne memorije (RAM) instalisnom na jednom nesistemskom ploteru.Ova opcija je samo mogu a za ne Windows sistem tampa a koji prihvataju optimalnu memoriju.Ako tampa ima ekstra memorije ,specificirajte totalnu koli inu memorije. • Total Installed Memory: Specificira se totalno instalisana memorija u megabajtima.Drajver plotera koristi informaciju memorije da detrmini e dali opseg ili kvalitet degradacije slike je tra en da sprije i system od isticanja memorije. Vector Graphics Obezbje uju se opcije za specificiranje dubine boje,rezolucije i dithering vektorskog u inka.Neke opcije Vector Graphics u me usobnim odnosima ;promjenama jedne opcije mo e se uticati drugim mogu im opcijama: • Color Depth: Izlo i se lista za biranje dubine boje za konfigurirani plotter.Opcije dubine boje mijenjaju se kao kad se mijenjaju vrijednosti rezolucije i dithering-a. Ve a dubina boje koristi vi e memorije i plotiranje traje du e.Mo e se specificirati inak bilo boje bilo monochrome output. • Resolution: pode ava se DPI Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
34
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
(ta kice na inch) resolucija konfiguriranog plotera.Mijenjanjem DPI resolucije mijenjaju se mogu e opcije u Dithering listi. postavljanje vi e rezoluzije zauzima vi e memorije i uzima du e vremena za plotiranje nego postavljena ni a rezolucija. • Dithering: Specificira se jedan izbor rasipanja (dithering) za ne osnovane tampa e na olovic.Neki izbori dithering-a uzrokuju sporije plotiranje. Raster Graphics (Non-Pen Plotters Only) : specificira se razmjena (trade-offs) izme u brzine plotiranja i u inka kvaliteta kad se plotiraju pridodati objekti.Ako se reducira kvalitet slika pove ava se brzina u inaka. Ako su ograni eni ponovni izvori sistema ,reduciranjem kvaliteta slike mo e reducirati anse isticanja momorije dok se vr i plotiranje.Ove opcije su mogu e samo za pridodate naprave (raster devices), ne pen plotera. • Raster: Specificira se pozicija na slajdu kojom se balansira kvalitet u inka sa memorijom i brzinom plotiranja.pozicija slajda na (at None) izbacuje iz postupka tampanje pridodatih slika. Degradacijom kvaliteta slike dozvoljava vam se tampanje u kra em vremenu.Pozicija slajda na (at Best) za najbolji u inak je na tro ku memorije i brzini plotiranja. • OLE: Specificira se pozicija na slajdu kojim se balansira u inak kvaliteta sa kori tenjem memorije i brzine plotiranja.Pozicija slajda na (at None) je za izbacivanje iz stroja tampanja OLE objekata. degradacijom kvaliteta slike omogu uje vam se plotiranje za kra e vrijeme.Pozicija slajda na (at Best) je za najbolji u inak na tro ku memorije i brzine plotiranja. • Trade-off: Specificira se gdje da se na e kompromis kvaliteta ako se ne mo e posti i najvi i kvalitet.pomjeranjem slajda nestaje rezolucija i boja. TrueType Text :Na Windows sistemu tampa a, specificira se dali da se plotira TrueType text kao grafi ka slika ili kao tekst. tampanjem kao grafi ke slike jam i se koji tampani tekst je kao izlo eni tekst na tro ku sporijeg plotiranja i kori tenja vi e memorije.Plotiranje kao TrueType tekst se tampa br e i koristi manje memorije ,plotter mo e koristiti razli ite oblike slova za tampanje. • TrueType as Text: Plotira se TrueType text kao tekst. • TrueType as Graphics: Plotira se TrueType text kao grafika. Merge Control :Na pridodatim ploterima ,kontroli e se pojave linija koje se presjecaju .Kontrola spajanja( Merge control) nije efektivna ako je va plotter konfigurisan za sve kao crno ili ako se koristi sa PostScript language. • Lines Overwrite: Koristi se poslednja plotirana linija za zamra enje linije ispod nje.Samo najvi a na vrhu linija je vidljiva na presjecanju. • Lines Merge: Stapaju se boje od presjecaju ih linija. Bilje ka:Kontrola stapanja se mo e pojaviti kao jedna opcija za system tampa a kojine podr avaju aktuelni oblik.Prekontroli ite dokumentaciju va eg tampa a da determini ete dali je merge control podr ana. Custom Properties Node Modificira se ure aj –specifi nih osobina za konfiguraciju plotera.Postavljanja za svaki plotter su razli ita.Ako proizvedeni plotter nije ukju io jedan Custom Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
35
Properties dialog box za drajver napave ,Custom Properties opcija je izba ena iz kori tenja.Za neke drajvere takve kao to je Plot, samo je stablo pogleda opcije izlo eno. Za Windows sistem tampa a najvi e ure enja –specifi nih postavljanja ura eno je u ovom dialog box-u. Initialization Strings Node (for Non-System Plotters Only) Postavljaju se predzapo eta ,posle zapo eta i zavr na postavljanja plotera.Ako se vr i plotiranje za jedan ne zapo iti plotter na imitiraju i na in ,mo e se specificirati ASCII tekst inicializiraju i postavljanja koja se postavljaju za tampanje plotera , postavlja se nprava specifi nih opcija i uspostavlja se plotter za njegov orginalni status.Iniciliziraju i nizovi bih bili kori teni sa samo vi im kursom korisnika. Pre-Initialization : prisiljava se jedan plotter za imitaciju drugog plotera slanjem predincijalnog niza za plotter prije nego to je incijalizovan. Literarni niz teksta je poslat posebno sa jednom nazad nagnutom crticom back slash (\). Back slash naslije en je sa jednim brojem ,na primjer \27, je protuma en i poslat kao pojedina na karakteristika ija je vrijednost 27. Broj 27 je izvukao skup.Na primjer \27%-12345X@PJL ENTER LANGUAGE = PostScript\10 sends an HP PJL komandu za jedan dual-language laser printer prije njegove incijalizacije i paljenja tampa a u postscript mode. \27 alje izvla enje skupa a \10 alje jednu liniju feed character. Ostaci niza teksta su poslati literarno. Post-Initialization :Postavlja se naprava –specifi ne opcije koja nije podr ana nigdje u AutoCAD-u. Specificira se jedan posle incializiraju i niz koji je poslat za plotter posle njegovog incializiranja. Termination . Ponovo se uspostavlja tampa za njegov orginalni status posle plotiranja.Specificira se zavr ni niz koji se alje za plotter posle kompletiranja plotiranja. User-Defined Paper Sizes and Calibration Node Ve e se PMP fajl za PC3 fajl ,kalibrira se plotter i dodaje se ,bri e se ,ispravlja se ili filtrira se posebna veli ina papira.Ovom stavkom se pristupa Plotter Calibration i Custom Paper Size wizards. Ako je ploter koji se koristi bio kalibriran jedan Plotter Model Parameter (PMP) fajl sadr i informacije te kalibracije.Ako PMP file nije ve vezan za PC3 fajl koji se ure uje ,mora se kreirati ta asocijacija tako da se mo e koristiti PMP fajl.Ako je plotter biokalibriran od u Add-a-Plotter wizard dokje kreiran aktuelni PC3 fajl , PMP fajl je ve vezan.Koristite PMP File Name opciju ispod User-defined Paper Sizes & Calibration da se ve e jedan PMP Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
36
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
fajl za ili razve e PMP fajl od PC3 fajla kojeg ure ujete. Custom Paper Sizes (Nonsystem Printers Only) : Kreira se posebna veli ina papira ili se mijenja povr ina tampanja od standardne ili nestandardne veli ine papira.Sa Custom Paper Size wizard –om krirate jednu novu veli inu papira ili odaberete iz liste mogu e veli ine papira (iz jednog PMP fajla) ako plotter nije jedan Windows sistem tampa .Ako je plotter jedan Windows system tampa koristite Custom Properties. mo e se dodati izbrisati i urediti va a veli ina papira. Svaki plotter ima maksimalnu povr inu tampanja determinisanu sa njegovim zahvatima papira koliko daleko olovka mo e da dostigne.Ako se kreira veli ina papira koja je ve a od veli ina papira ponu enih na Plotter Configuration Editor dialog box-u , provjerite koji plotter je sposoban plotirati nove dimenzije. • Add: Starta se Custom Paper Size wizard. Kad se doda veli ina papira mo e se kreirati nova veli ina papira od po etka ili kreirati nova jedna veli ina osnovana na listanju mogu ih veli ina papira za odabranu konfiguraciju plotera.Nova veli ina papira je jedna user-defined size,nije standardna veli ina. • Delete: bri e se odabrana posebna veli ina papira iz liste. • Edit: Starta se Custom Paper Size wizard, gdje se modificira odabrana veli ina papira .Mogu se promjeniti neka postavljanja od posebne veli ine papira. Bilje ka: Za Windows sistem tampa a mogu se promjeniti postavljanja veli ine papira i kreirati posebne veli ine samo u Custom Properties dialog box-u. Modify Standard Paper Sizes : Pode ava se povr ina tampanja za standardne veli ine papira da se spare tampa ke sposobnosti tampa a. (Ne mogu se kreirati posebne veli ine papira za Windows sistem tampa a kori tenjem Plotter Configuration Editor-a.) • List of Standard Paper Sizes: Izla u se mogu i skupovi veli ina standardnog papira. • Modify: Starta se Custom Paper Size wizard. Mo e se modificirati Printable Area i File Name. Nova veli ina papira je jedna user-defined size, ne standardna veli ina. Filter Paper Sizes : Filtrira se lista izlo enih veli ina papira za tampa odabran u Plot i Page Setup dialog box-ovima.lista veli ina papira je izlo ena na Plot Settings tabli u Plot dialog box-u i na Layout Settings tabli u Page Setup dialog box-u. Odaberu se veli ine papira koje se ele izlo iti za ovu napravu. • Check All: Skrivaju se sve veli ine papira za napravu . • Uncheck All: izla u se sve veli ine papira za napravu. Plotter Calibration : Starta se Plotter Calibration wizard.Ako treba da se koriguje skaliranje nepravilnosti ,mo e se podesiti kalibracija plottera kori tenjem Plotter Calibration Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
37
wizard-a.Pogledajte Calibrate Plotters i Work with Custom Paper Sizes, Use Plotters and Printers, u Driver and Peripheral Guide. Bilje ka: Trebalo bi se samo izvr iti kalibracija plotera ako va i crte i morajubiti egzaktno skalirani ,a va plotter ili tampa proizvodio ne ta ne plotere. Plotter Calibration prouzrokuje da AutoCAD reskalira sve plo e poslate za va plotter . Ako va plotter jednu uslugu kalibracije , to se preporu uje kao da vi koristite to umjesto AutoCAD usluga. PMP File : Vezuje se PMP fajl ili razvezuje se PMP fajl od PC3 fajla koji se ure uje.Koristi se Detach dugme da se prekine asocijacija izme u PM P i PC3 fajla. • Attach: Vezuje se PMP fajl za PC3 fajl.Mo e se ponovo koristiti kalibracija i podaci posebne veli ine papira uskladi tenih u PMP file. • Save PMP: para se PMP file za novu file u autocad 2002\drv mapi. Detach: Razvezuje se PMP fajl asociran sa PC3 fajlom koji se ure uje. Import : Importuju se informacije iz ranijih verzija AutoCAD-a. Ako imate jedan PCP ili PC2 fajl od ranije verzije AutoCAD-a, mo e se uvesti neka od informacija u one fajlove u jednom PC3 fajlu. PC3 fajlovi skladi te ime plotter-a, port information, pen optimization level, paper size, i resolution. Save as : para se jedan PC3 File za novo ime fajla. Defaults : Uspostavljaju se postavljanja na Device and Document Settings tabli nazad za osnovna postavljanja.
Plotter Style Table Editor Komanda stylemanager se koristi da se izvr i modificiranje stilova plotiranja na tabeli plot style.Komanda se mo e startovati prema lijevo prikazanoj ilustraciji.Ako se na komandnoj liniji : 1.Command : stylemanager upi e i pritisne Enter pojavi se :Plot Styles dialog box. Ako je plot style tabela vezana za jedan lejaut ili tablu modela i mijenja se stil plotiranja ,neki objekti koji su koristili taj stil plotiranja su neprirodni .Ako je plot style tabela zavisna od boja (color-dependent), zavr etak fajla je CTB. Ako je plot style table imenovana (named), zavr etak fajla je STB. Otvara se Plot Style Table Editor sa nekom od slede ih na ina : • Dvostruko klikni ikonu jednog CTB ili STB file na Plot Style Manager. • Desno klikni CTB ili STB fajl u Plot Style Manager, a onda izaberi Open iz dopunskog menija. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
38
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
•
Izaberi Plot Style Table Editor iz Finish screen u Add Plot Style Table wizard. • Na Page Setup dialog box odabere se Plot Device tabla. Ispod Plot Style Table (Pen Assignments),izabere se Edit da se uredi aktuelno vezana plot style table. • U Current Plot Style i Select Plot Style dialog box-ovima izabere se Editor. • U Options dialog box-u se izabere Add ili Edit Style Sheets. Plot Style Table Editor dialog box uklj uje slede e table : General Tab, Style Settings Tabs (Table View i Form View General tabla Listaju se imena fajova plot style table,opis ,verzija broja,lokacija (path name), i table type. Opis se mo e modifikovati i mo e se primjeniti skaliranje za ne-ISO tipove linija i ablone ispunjavanja. Plot Style Table Name Izla e se ime fajla plot style table kojeg ure ujete. Description :Obezbje uje se opis povr ine za jednu plot style table. File Information ram : izla u se informacije oko plot style table koju ure ujete:broj stilova plotiranja,staza i verzija broja od Plot Style Table Editor. Apply Global Scale Factor to Non-ISO Linetypes and Fill Patterns : Skaliraju se svi ne -ISO tipovi linija i abloni ispunjavanja na stilovima plotiranja objekata kontrolisanim sa ovom plot style table. Scale Factor : Specificira se iznos za skaliranje ne-ISO tipova linija i ablona punjenja. Delete R14 Color Mapping Table Named plot style tables koje kreirate kori tenjem acadr14.cfg, PCP, ili PC2 fajlova sadr e stilove plotiranja koji su kreirani iz va eg AutoCAD Release 14 pen mappings. Color-dependent plot style tables imaju boju mapiranja tabela. AutoCAD se koristi bojommapiranim tablama da mapira stilove plotiranja za boje pomo u objekata od svake boje otvaranjem pre-AutoCAD 2000 crte a.Dok bojom mapiranje table postoji ne mogu se dodati ,izbrisati ili reimenovati stilovi plotiranja u toj plot style table. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
39
Ako se bri e boja mapirane table AutoCAD nemo e automatski primjeniti stilove plotiranja za objekte kad pre-AutoCAD 2000 crte i su otvoreni prvi put. Ako se bri e mapiranje table, plot style table postaje uobi ajena plot style table i nije du e korisna za primjenu stilova plotiranja za stare crte e.Ona nastavlja da bude korisna za nove crte e. Postavjanje stila tabela (Table View) iz Form View) Listaju se svi stilovi plotiranja na plot style table njihova postavljanja.Stilovi plotiranja su stilovi prekrivanja za va e crte e koja se de avaju za vrijeme plotiranja.Mo e se modificirati boja ,ekranizacija (screening),tipivi linija ,debljina linija i druga postavljanja.stilovi plotiranja su izlo eni u kolonama od lijevo na desno.
Slika 14 XIII Ilustracija Tre View tabela stilova plotiranja fajlova architectural.stb i acad.cdb
Vi mo ete koristiti bilo tabelu Table View ili Form view tabelu da podesite postavljanja stilova plotiranja.Na general, Table View tabeli je pogodno to uraditi ako se nalazi manji broj stilova plotiranja.Ako imate ve e brojeve stilova plotiranja Form view je povoljniji zbog toga to su imena prelistana na na lijevoj strani ,a osobine izlo enog stila su izlo ene na desnoj strani.Vi ne morate povla iti skroliranje horizontalno da pregledate stilove i njihove osobine.Prvi plot style na jednoj plot style tabeli je NORMAL i reprezentuju se objektove osnovne postavljene osobine (ne plot style primjenjene). Vi ne mo ete izbrisati ili modificirati NORMAL style. Name : Izla u se imena stilova plotiranja u named plot style tablama. Stilovi plotiranja u imenovanim tabelama stila plotiranja se mogu mijenjati.Imena stila plotiranja u color-dependent plot style tabelama su vezana boju objekta i ne mogu biti Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
40
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
promjennjena. AutoCAD prihvata imena stilova do 255 oznaka.Imena se ne mogu duplirati na istoj tabeli plot style.
Slika15 XIII Ilustracija From View tabela stilova plotiranja fajlova architectural.stb i acad.cdb
Description :Obezbje uje se jedan opis za svaki stil plotiranja. Color : Specificira se plotirana boja za jedan objekat.Osnovno postavljanje za boju stila plotiranja je izvr eno u Use Object Color. Ako se primjeni jedna boja stila plotiranja ,boja prekriva boju objekta za vrijeme plotiranja.Mo e se izabrati Other da se izlo i Select Color dialog box i odabere boja od 255 AutoCAD Color Index (ACI) boja. Mo e se izabrati True Color da se izlo i True Color dialog box.Boja koja specificirana se izlo i u listi boja stila plotiranja kao Custom Color. Ako tampa ne podr ava boju koju ste specificirali plotira se najbli a mogu a boja ili u slu aju naprava monochrome crna. Enable Dithering : Omogu uje se raznolikost.Ploter se koristi diteringom za aproksimaciju boja sa ablonima ta aka sa preno enjem utisaka plotiranja sa vi e boja nego mogu im u AutoCAD Color Index (ACI). Ako ploter ne podr ava raznolikost dithering postavljanje se ignori e. Dithering se gasi u redu da se izbjegnu gre ke ampanja linije kao rezultata iz razli itosti tankih vektora.Ga enjem dithering dakle se prave boje dimenzija vi e vidljive.Ga enjem dithering-a AutoCAD mapira boje za najbli u boju ,rezultiraju i na jednom manjem doma aju boja plotiranjem. Dithering je mogu bilo da se koristi boja objekta ili primjenjuje boja stila plotiranja. Convert to Grayscale : Konvertuju se boje objekata za skaliranu sivu boju ako plotter podr ava gray scale. Ako se razmarkira Convert to Grayscale, AutoCAD se koristi RGB vrijednostima Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
41
za boje objekta. Dithering je mogu bilo da se koristi boja objekta ili primjenjuje boja stila plotiranja Use Assigned Pen Number (Pen Plotters Only) : Specificira se jedna olovka (pen) da se koristi pri plotiranju objekata koji koriste ovaj plot style. Mogu e olovke rangirane su od 1 do 32. Ako je boja stila plotiranja postavljena za Use Object Color, ili vi ure ujete jedan stil plotiranja na color-dependent plot style tabli ne mo e se promjeniti primjenjeni broj olovke ,vrijednost je postavljena za Automatic. Ako se specificira 0, polje se a urira za razumjevanje Automatic. AutoCAD determini e olovku od najbli e boje za objekat koji plotirate kori tenjem informacija koje su obezbje ene ispod Physical Pen Characteristics u Plotter Configuration Editordialog box-u. Virtual Pen Number : Specificira se broj virtualne olovke izme u 1 i 255. Mnogi non-pen plotteri mogu simulirati pen plotere kori tenjem virtualnih olovki.Za mnoge naprave se mo e programirati debljina olovke , ablon punjenja ,kraj styla ,spajanje styla i color/screening od elne plo e na ploteru. Upi e se 0 ili Automatic da se specificira ta bih AutoCAD trebao uraditi primjenjenoj virtualnoj olovci iz dialog box-a boja AutoCAD Color Index. Postavljanje virtual pen-e na jednom plot style je kori teno samo sa non-pen plotter-ima i samo ako su oni konfigurirani za virtualne olovke. Ako su u ovom slu aju sva druga postavljanja stila ignorisana i samo virtualna olovka kori tena. Ako jedan non-pen plotter nije konfiguriran za virtualne olovke onda virtualna i fizi ka informacija olovke na plot style je ignorisana ,a sva druga postavljanja su kori tena. Vi mo ete konfigurirati va non-pen plotter za virtualne olovke ispod Vector Graphics on the Device and Document Settings tab in the PC3 Editor. Ispod Color Depth, se odabere 255 Virtual Pens. Screening : Specificira postavljanje intenziteta boje kojim se determini e iznos uklju enih AutoCAD mjesta na papiru dok se plotira.Validni rang je od 0 do 100. Biranjem 0 reducira se boja za bijelu boju.Biranjem 100 izla e se boja sa njenim punim intenzitetom. U redu provjeravanja za rad Enable Dithering opcija mora biti izabrana. Linetype : Izlo i se lista sa uzorkom i opisom svakog tipa linije.Osnovno postavljeni tip linije za stil plotiranja je na Use Object Linetype. Ako se primjeni tip linije stila plotiranja ,tip linije prekriva objektov tip linije u vremenu plotiranja. Adaptive Adjustment : Pode ava se skala tipa linije da se kompletira ablon tipa linije.Ako se ne odabere Adaptive Adjustment linija se mo e zavr iti na sredini ablona.Ugasite Adaptive Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
42
XIII Poglavlje o lejautima i tampanju crte a
Adjustment ako je skala tipa linije va na.Upalite Adaptive Adjustment ,ako su kompletni abloni va niji od korigovanog skaliranog tipa linije. Lineweight : Izla e se uzorak debljine linije kao i njene numeri ke vrijednosti.Svaka debljina linije se mo e numeri ki specificirati u milimetrima.Osnovno postavljanje stila plotiranja debljine linije se vr i u Use Object Lineweight. Ako je primjenjena debljina linije stila plotiranja ,debljina linije prekriva objektovu debljinu linije u vremenu plotiranja. Line End Style : Obezbje uju se slede i krajevi stila debljine linije : Butt, Square, Round,i Diamond. Osnovno postavljanje za Line End Style je Use Object End Style. Ako primjenite kraj stila linije ,kraj stila linije prekriva objektov kraj stila linije u vremenu plotiranja. Line Join Style : Obezbje uju se slede i stilovi spajanja linije : Miter, Bevel, Round, and Diamond. Osnovno postavljanje za Line Join Style je Use Object Join Style.Ako se primjeni stil spajanja linije ,stil spajanja linije prekriva objektov stil spajanja linije za vrijeme plotiranja. Fill Style : Obezbje uju se slede i stilovi ispune: Solid, Checkerboard, Crosshatch, Diamonds, Horizontal Bars, Slant Left, Slant Right, Square Dots, i Vertical Bar. Osnovno postavljanje za Fill Style je Use Object Fill Style. Ako primjenite stil ispune ,stil ispune prekriva objektov stil ispune za vrijeme plotiranja. Add Style : Dodaje se jedan novi stil plotiranja za jednu imenovanu tablu stila plotiranja (named plot style table) Stil plotiranja je osnovan na Normal, Koji koristi jednog objekta osobine i ne primjenjuje se neko prekrivanje osnovne postavke.Mora se specificirati prekrivanje koje elite da primjenite posle kreiranja novog stila prekrivanja.Ne mo e se dodavati jedan novi stil plotiranja za color-dependent plot style table; jedan color-dependent plot style table ima 255 stilova plotiranja mapiranih za boju.Vi dakle ne mo ete dodavati stil plotiranja za tabelu imenovanog stila plotiranja koji ime tabelu prevo enja. Delete Style : Bri e se odabrani stil iz tabele stila plotiranja.Primjenjen stil za ove objekte zadr avaju stil postavljen ali plot kao Normal zbog toga to stil plotiranja nije vi e definisan na plot style table. Ne mo e se izbrisati jedan stil plotiranja iz named plot style table koja ime prevedenu tabelu ili iz color-dependent plot style table.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
43
Edit Lineweights : Iza e se Edit Lineweights dialog box. Nalazi se 28 debljina linija mogu ih za primjenu za stilove plotiranja na tabelama stilova plotiranja.Ako debljina linije ne treba da egzistira na listi debljina linija uskladi tenih na plot style table, mo e se urediti postoje a debljina linije.Vi ne mo ete dodavati ili brisati debljine linija iz list na plot style tabeli. Save As : Izla e se Save As dialog box gdje se paraju plot style table za novo ime.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
1
PROJEKAT STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA ...................................... 1 Po etak projektovanja .................................................................................... 1 Crtanje spoljnih zidova objektu...................................................................... 2 Crtanje dopunskih i preure ivanje nacrtanih zidova objekta ........................... 3 Crtanje otvora prozora i vrata......................................................................... 3 Crtanje stepenica u osnovi prizemlja .............................................................. 4 Crtanje sanitarije............................................................................................ 5 Opremanje crte a tehni kim podacima........................................................... 5 Dodavanje rafura objektu ............................................................................. 8 Kopiranje osnove radi crtanja drugih osnova.................................................. 9 Crtanje osnove krova i krovne konstrukcije.................................................. 12 Crtanje presjeka ........................................................................................... 14 Crtanje stepeni ta sa presjekom.................................................................... 15 Crtanje fasada .............................................................................................. 16
PROJEKAT STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA Po etak projektovanja U ovom poglavlju prikaza emo konkretnu primenu AutoCad-a u projektovanju jednog stambeno-poslovnog objekta. Objekat se nalazi na uglu ulice i uklapa se izmedju dva susedna objekta. Spratnosti je Pod+Pr+II+Pot. Gabarit objekta je 15,00 x 8,00 m. Projekat zapo injemo crtanjem osnove prizemlja, koja e nam poslu iti kao osnova za eta e ispod i iznad. Kao prvo, startujemo program Autocad. U ve ranijem izlaganju obja njeno je da se program mo e startovati sa desktopa, preko opcije Start / All programs, ili tako to kliknete na ikonicu AutoCad koja se tako e nalazi na desktopu. Kada emo u program otvara nam se mogu nost izbora mernih jedinica. Biramo opciju English (feet and inches) i potvrdimo sa OK. Onda mo emo promjeniti mjerne jedinice na na in kako je obja njeno u prethodnim poglavljima.Sada se ve nalazimo u standardnom Autocad-ovom radnom okru enju. Prilikom daljeg rada mo emo dodati jo neke menije iz menija View / Toolbars, koji e nam kasnije trebati. Za po etak odredi emo nekoliko osnovnih lejera slika napred, koji e nam biti neophodni u radu. Otvaramo opciju Layers / New sa palete Object Properties. Zatim unosimo nazive lejera kao i njihove karakteristike: vrstu linija, debljinu linija, boju itd. Neka to budu nazivi koji e jasno govoriti o samom lejeru; zid, za nosive zidove; pogled, za objekte u pogledu; otvori, za sve vrste otvora; tekst, za sve vrste tekstova itd. Izabra emo lejer zid kao teku i (current) i sada mo emo po eti sa crtanjem na eg objekta. Startujemo sa alatkom Line (Draw meni) Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
2
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
odre uju i proizvoljno po etnu ta ku. Crtamo pravougaonik dimenzija 15,00 x 8,00 m, koji predstavlja gabarit na eg objekta. Sada ve mo emo sa uvati na crte pomo u opcije Save (File meni), smestiti ga u va u datoteku i nazvati ga po va em izboru (ovo je detaljno obja njeno u prethodnim izlaganjima ). Vra amo se u na crte i nastavljamo sa radom. Ako startamo pravougaonik sa Rectangel komandom primjenimo posle Explode komandu kako bih pravougaonik se razbio na sastavne dijelove linija na kojima je onda lak e primjenjivati Offset komandu,ako se radi o razli itim debljinama zidova u protivnom ako se radi o istim debljinama zidova,nije potrebno primjenjivati Explode komandu.
Slika 1.XV Po etak crtanja-cratnje gabaritnih dimenzija objekta
Crtanje spoljnih zidova objektu Slede i korak je crtanje debljine spoljnih zidova. Dva zida su debljine 25 cm (zidovi prema susednim objektima), a druga dva zida su debljine 38 cm. Koriste i opciju offset, kopiramo spoljnje linije zidova prema unutra za potrebnu debljinu.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
3
Slika 2 .XV Postavljanje debljine spoljnih zidova objektu
Crtanje dopunskih i preure ivanje nacrtanih zidova objekta Daljim kori tenjem alatki Line, Offset, Copy, Trim, Extend i uz obavezno kori tenje komandi POLAR, OSNAP i OTRACK, unosimo ostale zidove (nosive i pregradne) na na crte . Naravno, sve ovo vreme teku i lejer zid mora biti aktivan, kako bi svi ovi zidovi bili iste boje, debljine i vrste linije. U ovom lejeru tako e crtamo vertikalne serkla e, koje emo kasnije rafirati i dimnjake koji tako e moraju imati istu debljinu i vrstu linija kao i svi ostali zidovi u prizemlju. Na kraju, u postoje im zidovima ostavljamo otvore u koje emo kasnije smestiti prozore i vrata. Posle svega toga na crte bi trebao da izgleda kao na slici dole.
Crtanje otvora prozora i vrata
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
4
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Slede i korak je crtanje otvora (prozora i vrata). Ponovo se vratimo u lejere i sada za aktivan lejer izaberemo lejer prozor u kome emo crtati sve prozore i vrata koja nam se pojavljuju na celokupnom na em objektu. Naravno, prethodno smo izabrali njegovu boju (da bi ga lak e razlikovali na crte u), kao i debljinu linije koja treba da je tanja nego lejer zid. Sada unosimo arhitektonske oznake za prozore i vrata i sme tamo ih u ve pripremljena mesta koja smo ostavili prazna kada smo crtali zidove. Da bi smo olak ali posao mo emo koristiti postoje e baze otvora ili samostalno napraviti blokove prozora i vrata i pomo u opcije Copy (Multiple) unositi ih tamo gde nam je potrebno, naravno uz izvesne korekcije jer nam nisu svi prozori i vrata istih dimenzija. Koriste i opciju Rotate, mo emo prozore i vrata rotirati dok ih ne dovedemo u potreban polo aj, a zatim ih smestiti na odgovaraju e mesto. Kada smo to sve uradili, na crte , trebao bi da izgleda kao na slici dole. Za smje tanje otvora vrata i prozora korisno je primjeniti komandu Align sa 2 izvori ne ta e i dve odredi ne ta ke kako bih lak e smjestili prozore i vrata na crte e
Crtanje stepenica u osnovi prizemlja Da bi smo ucrtali stepenice u na u osnovu prizemlja, neophodno je da promenim lejer i umesto aktivnog lejera prozor, izaberemo lejer stepenice kao teku i. Sada sve to budemo crtali bi e crvene boje i ima e debljinu linije 0.18. Ovaj lejer kasnije mo emo koristiti i za crtanje nekih elemenata koji nam se vide u pogledu, kako bi se razlikovali od elemenata koje crtamo u preseku (ovo mo ete uraditi ukoliko ne elite da optere ujete crte prevelikim brojem lejera). Zatim jednostavno crtamo stepenice koriste i alatke Line, Offset, Copy i druge koje smo ve ranije koristili da bi nacrtali zidove a ija je upotreba obja njena u ranijem poglavlju knjige.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
5
Crtanje sanitarije Ono to nam je jo preostalo u ovoj prvoj fazi iscrtavanja na e osnove prizemlja jesu sanitarije (tu se podrazumevaju elementi kuhinje, kupatila i ostalih mokrih vorova ukoliko ih ima na va em objektu). Ako ve niste unapred otvorili lejer pod imenom sanitarije, sada je ve vreme da to uradite, naravno na na in kako je to obja njeno na po etku ovog izlaganja. to se ti e samih elemenata kuhinje ili kupatila (sudopera, poreta, kada, umivaonika, WC- olja itd.), ukoliko nemate u svojoj bazi zadovoljavaju i izbor gotovih elemenata, vrlo lako se mo e sa interneta skinuti veliki broj razli itih kategorija sanitarnih ure aja zajedno sa bibliotekom ostale opreme (elektro, vodovodne, ljudi, automobili, drve e itd.). U krajnjem slu aju mo ete sami kreirati svoju bazu koju ete zapamtiti i koristiti je u svakom slede em va em crte u. U ovom crte u koristi emo ve gotove elemente koje emo razmestiti na svoja mesta. Dakle, zajedno sa zidovima, otvorima, stepenicama i sanitarijama, na crte bi trebao da izglada ovako:
Opremanje crte a tehni kim podacima Nakon to smo zavr ili prvu fazu crtanja, sledi nam opremanje na eg crte a tehni kim podacima, visinskim kotama, pozicijama, oznakama prostorija itd. Kao logi an nastavak predla emo upisivanje pozicija vrata i prozora sa njihovim dimenzijama i parapetima. Najefikasniji na in da se ovo ostvari, jeste tako to emo napraviti karakteristi ne blokove pozicija i zatim ih sme tati tamo gde je potrebno uz naravno promenu odgovaraju ih elemenata (broj pozicije, dimenzije prozora ili vrata, visina parapeta itd.). Na blok za poziciju za prozor trebao bi da izgleda kao na slici:
Slika 6.XV Izrada blokova prozora i vrata Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
6
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Sli no ovome napravite blok za vrata i zapamtite ga pod odgovaraju im imenom kako bi ste mogli da ga koristite svaki put kada vam je to potrebno. Jedna od mogu nosti koja vam se pru a jeste da napravite jedan poseban crte gde ete uvati sve ove va e blokove (pozicije za vrata i prozore, sanitarije, visinske kote, oznake za prostorije, padove za krov itd.) i prema potrebi ih prebacivati u svoj aktivni crte putem komandi Copy ili Copy with base point i Paste. Isprobajte obe varijante i odlu ite se za onu koja vam vi e odgovara. Sve ovo treba da se radi u lejeru koji ete nazvati pozicije i kome ete unapred odrediti njegove karakteristike. Posle upisivanja pozicija, na a osnova bi izgledala ovako:
Slika 7.XV Postavljanje tekstualnih elemenata pozicija i oznaka
Dalje sre ivanje crte a sastoji se u upisivanju visinskih kota, oznaka prostorija, upisivanja broja visina i irina stepenika, oznake preseka, pre nika dimnjaka (stubova ako ih ima na isti na in) i ostalih tekstualnih elemenata ukoliko se uka e potreba za tim. Sve tekstualne oznake mo ete pisati u jednom lejeru koji ete nazvati tekst. U padaju em meniju Format/ Text Style, mo ete formirati nekoliko vrsta tekstova u zavisnosti od veli ine slova koja vam je potrebna. Recimo, za upisivanje broja stepenika treba e vam manja slova nego za ispisivanje naslova koji e ozna avati o kojoj se eta i radi i koja je razmera crte a. Shodno tome, birate i veli inu slova u zavisnosti u kojoj razmeri radite crte . Visinske kote mo emo priklju iti lejeru kote, kako bi smo izbegli bespotrebno otvaranje jo jedne vrste lejera. Nakon ubacivanja svih ovih elemenata napred opisanih, na crte trebao bi da izgleda ovako:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
7
Sada emo pristupiti kotiranju na eg objekta. Ukoliko ve ranije niste otvorili lejer kote, sada to uradite. U padaju em meniju Format / Dimension Style, podesite sve parametre koji e vam biti neophodni za uspe no kotiranje. Na in rada i pode avanja je ve detaljno razra en u ranijem poglavlju tako da sada ne emo previ e obja njavati postupak. Treba napomenuti da ukoliko vam ponu eni izbor zavr etka kotnih linija (kru i, ta kice, kose crte, strelice) ili font ne odgovaraju, mo ete sami formirati blokove kotnih linija i uvesti ih preko opcije User Arrow. Ovakav kotni stil mo ete zapamtiti pod posebnim nazivom i koristiti ga u nekom narednom crte u ukoliko vam to bude odgovaralo. Kada smo podesili parametre za kotiranje pristupamo samom kotiranju. Prvo treba po eti sa spoljnim kotama oko gabarita objekta, a zatim ono to nedostaje kotirati putem unutra njih kota. U svakom slu aju potrudite se da to vi e elemenata bude iskotirano van objekta kako bi sam crte bio to rastere eniji. Osnovna alatka za kotiranje je Linear Dimension i ona se u najve oj meri koristi potpomognuta sa komandom Continue Dimension. Za okrugle elemente (zidove, stubove itd), koristi emo naravno Radius ili Diameter Dimension. Upotreba svih ovih komandi je ve detaljno obja njena u ranijem tekstu. Posle kotiranja slika na eg crte a izgledala bi ovako:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
8
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Dodavanje rafura objektu Na kraju, preostalo je da na em crte u dodamo rafuru. Ona se u na em slu aju pojavljuje na mestu vertikalnih serkla a koje emo predstaviti kao armiranobetonske elemente i na mestu gde nam se pojavljuju otvori za dimnjake gde emo koristiti potpuno zacrnjene povr ine. Sve ove rafure bez obzira na vrstu, mogu biti sme tene u jedan lejer koji emo nazvati rafura. Da bismo po eli sa rafiranjem, pokrenu emo komandu Hatch sa Draw menija. Za armiranobetonske elemente konstrukcije koristi emo rafuru sa oznakom ANSI37 kojoj emo dodeliti odgovaraju i ugao (0 stepeni) i Scale faktor koji e u na em slu aju iznositi 0.35 ili 0.4, jer je to najprikladnije razmeri na eg crte a 1:50. Slede i korak je da na na em objektu ozna imo mesta armiranobetonskih serkla a i sa pritiskom na levi taster mi a odredimo povr ine koje e biti i rafirane. Isto emo ponoviti i sa otvorima za dimnjake, samo to emo u ovom slu aju koristiti rafuru Solid koja se nalazi u bazi Other Predefined. Na a osnova prizemlja je kona no gotova i trebala bi da izgleda kao na donjem crte u.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
9
Prednosti kori tenja lejera su vi estruke. Ukoliko elite sami sebe da iskontroli ete da li su vam svi elementi crte a na broju, da li vam neka linija prelazi preko neke druge ili pripada drugom lejeru, mo ete jednostavno isklju ivati jedan po jedan lejer i pratiti ta vam ostaje na crte u. Tako e ukoliko vam je crte prenatrpan (obi no se de ava kada su objekti manjih dimenzija ili kada ima vi e manjih prostorija na jednoj osnovi), da bi ste to lak e i preciznije iskotirali va u osnovu, pru a vam se mogu nost da isklju ite one lejere koji vam ne uti u na kotiranje (recimo lejer pozicije ili lejer rafura). Tako ete ubrzati uno enje kota i ne e vam se de avati da slu ajno osnapujete neku ta ku koju ne bi trebalo. Ono to je jo bitno, koristite za svaki lejer druga iju boju kako bi ste u svakom trenutku vizuelno mogli razlikovati ta kome lejeru pripada.Dialog box na slici 11.XV vam prikazuje kako mo ete lejere zamrznuti ,odnosno na istom dijalog box-u i odmrzavate.
Kopiranje osnove radi crtanja drugih osnova Nastavak na eg crtanja je vrlo jednostavan i uglavnom se zasniva na ponavljanju redosleda svih ovih radnji koje smo koristili u crtanju na e osnove prizemlja. Naravno, postoje uvek neke stvari koje sebi mo emo olak ati. Slede a osnova koju crtamo jeste osnova podruma. Kako nam se podrum nalazi ispod cele osnove prizemlja, za po etak mo emo iskoristiti osnovu prizemlja i kopirati je neposredno na prostor pored. Jo jedna prednost upotrebe lejera se mo e sada videti. Prilikom kopiranja, isklju emo lejere koji nam nisu potrebni (pozicije, rafura, kote, otvori). Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
10
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Klikanjem na mjestu zvjedice se zamrzavaju sve linije layer-a na crte u koje nisu potrebne za kopiranje
Slika 11.XV Zamrzavaju se Layer-i koji nisu potrebni da se kopiraju za daljni postupak crtanja
Posle kopiranja na crte bi trebao da izgleda kao na slici 12.XV. Na ovaj na in dobili smo gabarit podruma i polo aj stepeni ta kao i nekih otvora koji se ponavljaju na istom mestu kao u prizemlju. Sve ono to nam odgovara mo emo zadr ati. Zidove koji nam nisu potrebni mo emo jednostavno izbrisati koriste i komandu Erase ili Break ,nove zidove mo emo nacrtati na isti na in kako smo to radili kada smo crtali osnovu prizemlja. I u osnovi podruma mo ete koristiti isti redosled crtanja (zidovi, otvori, stepenice itd.), kako bi ste bili sigurni da ne to ne ete presko iti. Kada na kraju budete iskotirali va u osnovu podruma i dodelili joj potrebnu rafuru, crte bi trebao da izgleda kao na slici 13.XV.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
11
Na isti na in pristupamo crtanju osnove I sprata. Ovde ak mo emo ostaviti i lejer sanitarije uklju en prilikom kopiranja jer nam se u osnovi I sprata na istom mestu po vertikali pojavljuje mokri vor. Kada obradimo osnovu I sprata, jo jednostavnije e nam biti da od osnove I sprata napravimo osnovu II sprata. Ove dve osnove su gotovo identi ne, sem malih izmena u unutra njosti koje se mogu vrlo brzo iskorigovati. Na isti na in mo emo kopirati osnovu II sprata i od nje napraviti osnovu potkrovlja. Da bi smo nacrtali osnovu temelja, najbolje je da iskoristimo osnovu podruma, jer je najpribli nija gabaritom i polo ajem nosivih zidova. Tako emo koriste i komandu offset (naravno uz pomo ostalih neophodnih komandi) vrlo brzo od osnove podruma napraviti osnovu temelja.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
12
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Crtanje osnove krova i krovne konstrukcije Sada smo do li do osnove krova, koja je na prvi pogled malo specifi na u odnosu na dosada nje osnove. Me utim, princip rada je isti kao i do sada, s' tim to se uvode nove vrste lejera koje su nam sada neophodne za rad. Lejer krov slu e nam za crtanje osnovnih konstruktivnih elemenata krova; ven anice, uvale, podro nice itd. Pored njega formira emo jo jedan lejer i nazvati ti ga rog. On e biti specifi an jer e morati da ima posebnu vrstu linije crta-ta ka-crta ili ne to sli no tome, kako bi se razlikovao od ostalih gore navedenih elemenata konstrukcije. Nastavljamo sada sa crtanjem osnove krova, ubacuju i i neke nove elemente (oznake strelica za padove na krovu, oznake olu nih vertikala i sli no), koje mo emo koristiti iz gotovih baza ili ih vrlo lako sami napraviti. Osnova slivnih ravni je slede a na a osnova i vrlo se jednostavno mo e nacrtati koriste i gabarit osnove krova. Jednostavno kopiramo osnovu krova izuzimaju i konstruktivne elemente i kote i ve smo obavili pola posla. Ostalo je jo da se osnova sredi iskotira i da se dodeli rafura krovnog pokriva a. Na e osnove krova i slivnih ravni, trebalo bi da izgledaju ovako:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
Kona no smo uspeli da na e osnove predstavljaju deo jednog pravog arhitektonskog projekta.
Slika 14. XV Primjer crtanje krovne drvene konstrukcije jednog objekta Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
13
14
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Slika15. XV Primjeri ozna avanja i primjene Layer-a na crte ima
Crtanje presjeka Slede i na crte bi e presek. Prethodno smo ve na svakoj na oj osnovi ozna ili mesto preseka.
Najlak i i ujedno najsigurniji na in jeste tako to emo izdvojiti osnovu prizemlja i to isklj uju i lejere kao to su pozicije, rafura, tekst, kote, sanitarije. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
15
Takvu osnovu prizemlja emo kopirati na posebnom mestu gde ho emo da nam se nalazi na presek. Po to se radi o popre nom preseku na u osnovu emo zarotirati za ugao od 90 stepeni (za podu ni presek naravno koristili bi osnovu onakvu kakva jeste bez rotiranja).. Za po etak emo proizvoljnim horizontalnim linijama ozna iti spratne visine i slojeve podova, ispod na e osnove. Zatim emo iz osnove prizemlja na mestima kuda prolazi na presek, spustiti proizvoljne normale na na e horizontalne linije koje predstavljaju spratne visine na eg objekta. To bi na va em crte u trebalo da izgleda kao na slici dole Sada smo sigurni da e se na gabarit objekta sigurno biti isti i na preseku kao i na osnovi. Slede i na korak jeste ucrtavanje otvora kroz koje prolazi na presek. To radimo sa komandama Line, Copy itd, koje smo koristili u na em dosada njem radu.
Crtanje stepeni ta sa presjekom Posle otvora, slede i vrlo va an korak jeste ucrtavanje stepenica, odnosno vertikalnih komunikacija. To jeste bitno u smislu odre ivanja spratnih visina na eg objekta ali to se ti e crtanja, primenjuje se sasvim isti postupak kao i u crtanju samih osnova. Kada smo nacrtali sve elemente preseka kroz na u osnovu prizemlja, isti postupak primenjujemo i za crtanje osnove podruma, i ostalih eta a iznad prizemlja, kopiraju i jednu po jednu. Na kraju crtamo elemente krovne kostrukcije, pod uglom od 30 stepeni u na em slu aju. Ako ve to ranije niste uradili radi lak eg crtanja linija pod odre enim uglom, u opciji POLAR tracking, podesite ugao od 15 ili 30 stepeni. Posle uklanjanja suvi nih i pomo nih linija, na crte bi za sada trebao da izgleda ovako:
Sada emo jednostavno dodati sve ostale prate e elemente da bi na presek izgledao onako kako treba. Po injemo sa uno enjem otvora na istom principu lejera kao i do sada. Zatim unosimo tekstualne podatke (broj stepenika, oznake za slojeve konstrukcija, visinske kote itd.) Prilikom kotiranja, koristi emo se istim kotama kao i u osnovama, samo to emo ih orjentisati vertikalno,odnosno koristi emo opciju Aligned Dimension kada budemo kotirali krovne ravni. Za kraj ostavljamo uno enje rafura. U preseku nam se pojavljuje vi e vrsta materijala, tako da iz baze Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
16
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
Boundary Hatch idemo na opciju Pattern/ Other Predefined, gde imamo veliku bazu vrsta materijala. Kao osnovne koristi emo ANSI37 i ANSI31, koje smo ve do sada koristili za armirani odnosno nabijeni beton, zatim GRAVEL za ljunak, HONEY za termoizolaciju, ZIG-ZAG za elemente drvene konstrukcije u preseku, AR-RSHKE za krovni pokriva , BRICK za opeku itd. Nakon uno enja ovih rafura na presek trebao bi da izgleda kao na slici dole.
Crtanje fasada
Ono to nam je preostalo da bi smo na cre priveli kraju jesu fasade. Najlak i na in da se fasade nacrtaju jeste koriste i kombinaciju osnove i preseka i to na vrlo sli an na in kao kada smo crtali presek pomo u osnova. Za po etak ukini emo one lejere koji nam nisu potrebni za iscrtavanje fasada ( kote, rafura, tekst itd.). Zatim emo postaviti na u osnovu prizemlja (za po etak) i presek u odgovaraju i polo aj kao na slici dole.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
17
Sada smo ve dobili gabarit objekta i polo aj otvora na ulaznoj fasadi. Opcijama Trim i Chamfer, najpre mo emo do i do gotovih okvira prozora i vrata. Kasnije u te okvire ubacujemo prozore i vrata onakve kakvi oni treba da budu (dvokrilni, jednokrilni, sa ukrasnim lajsnama ili bez itd.). Takav postupak emo ponoviti za svaku osnovu. Elementi dekoracije fasada, crtaju se po samoj zamisli projektanta i neke od tih dekoracija mogu se videti samo na fasadi. Da bi smo proces crtanja fasada ubrzali, mo emo napraviti jedan elemenat (recimo prozor sa svojom klupicom i ornamentima) i zatim ga pomo u opcije Copy postavljati na
potrebna mesta. Jedan takav element izgledao bi ovako:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
18
XV Poglavlje Upustvo za projektovanje objekata
a na a ulazna fasada posle uno enja rafura kao na slici dole:
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora
Upustva za rad sa AutoCAD 2002/2000
19
Isti postupak mo emo primeniti i za crtanje ostalih fasada, tako da e na objekat na kraju izgledati kako je na slici 21.15 prikazan.
Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
Crtanje i pregledanje objekata u 3D prostoru...................................................... 1 Crtanje trodimenzionalnih objekata................................................................ 2 Pogledi objekata u tri dimenzije (3D views) ................................................... 3 Uspostavljanje i paranje pogleda .................................................................. 4 Definisanja pogleda na View dialog box-u ..................................................... 7 Projektni pogled (Plan View) ....................................................................... 10 Pogledna direkcija VPoint............................................................................ 11 Postavljanje pogleda kori tenjem DDVPOINT komande.............................. 15 Dinami ko pregledanje 3D pogleda ............................................................. 16 Manipilacija pogledima sa 3D Orbit komandom .......................................... 17 Osjen avanje i skrivanje linija modelima ..................................................... 24 Pobolj anje 3DORBIT performansi.............................................................. 26 Kori tenje presje nih ravni........................................................................... 28 Kori tenje DVIEW komande ....................................................................... 30
Crtanje i pregledanje objekata u 3D prostoru
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Crtanje trodimenzionalnih objekata Crtanje na papiru predstavlja crtanje dvodimenzionalnih pogleda trodimenzionalnog objekta.Mada ovakva reprezentacija objekata predstavlja tipi no konvencionalno tehni ko crtanje,zahtjeva da lice koje crta crte e na papiru i lice koje ih primjenjuju razumiju prezentaciju informacije na crte u.I pored toga to su 2D crte i nezavisno crtani i to u svakom slu aju mo e imati za posledicu pojavu gre aka u prikazivanju 3D objekata. 2D crte koji reprezentuje 3D model uvijek se radi odvojeno tako da svaka promjena mo e imati za posledicu preure ivanja i drugih dijelova crte a koji reprezentuju model to jest svaka promjena se radi odvojeno. Mada 3-D modeli mogu biti te i za crtanje od 2-D objekata,3-D modeli nude vi e prednosti i omogu uju ta nije crtanje modela i posmatranje modela iz bilo koje ta ke polo aja u prostoru: Mogu se automatski crtati standardni pogledi.:pogled odozgo,sa elne strane,sa boka i i drugi pomo ni pogledi. Mo ete pomjerati,skrivene linije i proizvoditi osjen ene slike. U zavisnosti kako su objekti modelirani ,mogu se kontrolisati gre ke,izvoditi in injeriske analize kao i dobijati podaci od 3-D modela. U poglavljima 2D prezentacija si u io kako se koriste formati papira u (layouts)da se crta vi e pogleda (odozgo,sa ela. sa strane ili izometriskog) 3-D objekata. U ovom poglavlju u iti kako koristiti AutoCAD da se crtaju 3-D modeli. U slede im poglavljima u iti kako redigovati modele u tro dimenzionalnom prostoru i kako preurediti 3-D tijela(solids). Ovim poglavlje obja njava kako uraditi slede e: • Pogledi objekata u tri dimenzije • Crtanje trodimenzinalnog anog sklopa objekata (wireframe) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000 • •
Kako postati ekspert
3
Crtanje trodimenzinalnih mre a(meshes) Crtanje trodimenzionalnih tijela(solids)
Pogledi objekata u tri dimenzije (3D views) Jedan model mo vidjeti na AutoCAD crte u iz bilo koje pozicije 3D prostora.Iz bilo koje izabrane pozicije pogleda mo dodati novi objekat ili modificirati postoje i i proizvesti skrivene linije,osjen ane i izra ajne (rendered)slike koje mogu biti osjen ene iz razli itih svjetlosnih izvora.Kada kreira 3D objekte u prostoru specificiraju se X ,Y,Z kordinate u krordinantnim sistemima. .Kordinate trodimenzionalnog sistema su skoro identi ne sa kordinatama dvodimanzionalnog sistema stom razlikom to se u trodimenzonalnom sistemu uklju uje i Z kordinantna vrijednost. U ranijim poglavljima ste u ili o kordinantnim sistemima, a ovde emo da se osvrnemo samo na one oblike kordinantnih sistema koji se odnose na crtanje i prikazivanje tijela u trodimenzionalnom prostoru.Sa pravilnim razumjevanjem 3D prostora problem crtanja 3D objekata postaje jednostavniji.Za crtanje 3D modela je va no razumjeti i znati raditi sa kordinantnim sistemima koji vam omogu oju njihovo postavljanje , paranje i ponovno lagano kori tenje sa onih paranih pozicija.Postavljanjem UCS kordinantnog sistema i njegova orjentacija na 3D objektima vam mo e omogu iti isti na in rada kao to ste nau ili u prethodnim poglavljima.Kada crtate jedan pogled modela iz nekog pravca sa kojim mo ete prezentirati potpunije va model onda je va no ne samo da se uspostavi pravilno kordinantni sistem nego da se uspostavi i ravan pogleda (Plan View) na kome bih olak ali crtanje odre enih objekata koji reprezentuju pogled 3D modela. Zbog toga a i zbog mnogo toga jo uvijek je korisno postaviti na ekranu na podesno mjestu UCS iView toolbarove kako bih na brz i jednostavan na in mijenjali pogledi i postavljali UCS kordinantni sistemi, kako je to obja njeno u V poglavlju ovog priru nika.Pogled je dio od crte a koji je izlo en na viewport-u .Pogledi se mogu parati i uspostavljati sa imenom za njegov podesan pristup.Pogledi su posebno parani za prostor modela i za prostor papira lejaut. Ilustravija izbora komandi iz View menija Da se postavi odgovaraju i pogled na viewport koriste se komande.Kao to vam lijevo ilustracija prikazuje komandu za postavljanje odgovaraju eg pogleda mo ete izabrati iz View menija 3D Views pogledi iz kojih se pojavi niz razli itih mogu nosti za izbor i postavljanje pogleda kojeg elite prezentirati na crte u .Pored View menija vi tako e mo ete koristiti i toolbarovo da ih smjestite na ekran i prema potrebama dizajna formirati pogled koji odgovara Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
va em dizajnu .Vi ste se svakako do sada upuznali kako se jedan toolbar postavlja na ekran i uklanja sa ekrana.Radi br e manipulacije pogleda i lak eg i br eg pristupa komandama toolbar-ovi imaju nekih prednosti. Ilustracija toolbara za postavljanje i manipulisanje pogledima. Bilje ka : VIEW komanda se ne mo e koristiti transparentno.
Uspostavljanje i paranje pogleda Jedno specifi no uve anje ,pozicija i orjentacija je poznato kao pogled (view).Mo e se lako uspostaviti poslednji izlo eni pogled na svakom viewportu. esto je lak e ponovo uspostaviti prethodni pogled nego redefinisati pogled.Mo e se ponovo uspostaviti do 10 prethodnih pogleda na jednom viewportu.Ovi pogledi uklju uju ne samo zomirane poglede ,ali i poglede koji su bili panirani ,ponovo uspostavljeni ili postavljeni za perspektivni ili ravni pogled. Prethodni pogledi nisu se zadr ali ,kad izlazi aktuelna sesija crte a.Da se pozove pogled preko nekoliko sesija ,pogled se mora parati sa imenom i va im crte om . Neki pogledi se koriste u estalo .Da u parate vrijeme ,mogu se specifi ni pogledi sa imenom ponovo uspostaviti ,a onda ih plotirati ili kad vam je potrebno uputiti ih za specifi ne detalje.Svi parani pogledi se mogu listati sa informacijama oko svakog pogleda.Ako za du e vremena ne treba parani pogled ,vi ga mo ete izbrisati.Broj pogleda koji se mo e parati u crte u je prakti no neograni en. paranje pogleda Kad se para pogled slede a postavljanja su parana: • Uve anje pogleda ,lokacija pogleda i 3D view pozicija. • Bilo da je pogled na Model tabli ili lejaut tabli. • 3D perspective i isjecanje Ponovno uspostavljanje pogleda (Restore a View ) You restore a named view to the current viewport. You can use named views to • Uspostavlja se pogled na modelu (tiled) viewport ili jednom viewport-u lejauta. • Specificira se jedna povr ina za plotiranje. • Determini e se incijalni pogled modela otvaranjem jednog crte a.
View komandom se uspostavljaju i paraju pogledi. Da se izaberu ili postave 3D pogledi koristi se View komanda koja se mo e izabrati prema lijevoj Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
ilustraciji.Ako komandu startate sa komandne linije sa prethodno upisanim minus (-) znakom i View pojavi e vam se slede e na komandnoj liniji: 1. Command :- view se upi e i pritisne Enter pojave se slede e opcije na komandnoj liniji: 2. Enter an option [?/Orthographic/Delete/Restore/Save/Ucs/Window]: Upi e se jedna opcija i pritisne Enter da se pojavi ako se upi e opcija : • ? opcija: Listaju se imenovanipogledi u crte u. 3.Enter view names(s) to list <*>: Upi e se zvjezdica ili se pritisne Enter . AutoCAD lista imena svakog specificiranog pogleda i prostora u kojem je bio definisan . M dizajniran prostor modela a P dizajniran prostor papira.
. Slika 01.XV Ilustracija standardnih ortografskih pogleda 3D modela
•
Orthographic opcija : Uspostavlja se predefinisani ortografski pogled kojeg ste specificirali na aktuelnom viewpor-u3. Enter an option [Top/Bottom/Front/BAck/Left/Right] : Upisuje se jedna opcija ili pritisne Enter. Orjentacija pogleda specificiranog ortografskog pogleda je osnovana na UCSBASE system variable, kojom se postavljanje vr i za WCS osnovni kordinantni system.Kad jedan od ortografskih pogleda je ponovo uspostavljen AutoCAD ga zoomuje za extents u aktuelnom viewport-u. Kada se radi u 3-D prostoru prakti no crtate standardne poglede i projekcije to samo po sebi sadr i najve i dio prakti nog crtanja i kori tenja standardnih pogleda i projekcija.Kada ste crtali dvodimenzinalne projekcije tro dimenzionalnog objekta normalno je da ste crtali tri standardna pogleda(views):odzgo,sa ela i sa desna(top,front,and righit).Ako je objekat naro ito kompleksan, crtali ste naknadne Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
poglede kao to su :odozdo,lijevo i od pozadi(bottom,left i back).U stvari crtali ste 6 standardnih pogleda Svaki od ovih est standardnih pogleda prikazuju 2-D poglede od 3-D modela i ilustruju samo dvije dimenzije objekta od mogu ih triju dimenzija.du ine irine i visine.Ma kako da su vi ezna ni standardni pogledi se pripremaju za izlaganje bilo na ekranu ili na papiru.Oni su ure eni tako da poravnjavaju susjedne poglede i dijele jednu od mjera. .Na primjer ,odozgo i sa ela istu irinu,sa ela i sa desna istu visinu. Za ova tri pogleda ka e se da su» projekt «jer vi predstavljate sa njima crtanje i postavljanje 3-D objekta u centar kocke a projekciju objekta na svakoj strani kocke.Ako ti razvije kocku ti dobiti standardne poglede ili projekcije.Naravno AutoCAD dozvoljava da gleda 3-D model iz bilo koje ta ke a obezbedio ti je «tools» za postavljane ;viewpoint;. U slede em odeljku koji sledi vi ete nau iti kako da brzo reorjenti ete va model za neki od standardnih 2-D projekcija.Vi dakle mo ete gledati va model iz standardne izometriske ta ke. . • Delete opcija :Bri e se jedan ili vi e imenovanih pogleda. Enter view name(s) to delete: Upi e se jedno ime ili jedna lista imena separiranih sa zapetama. • Restore opcija : Uspostavlja se pogled koji se specificira za aktuelni viewport. Ako je jedno UCS postavljanje bilo parano sa pogledom on(UCS) je uspostavljen. . 3. Enter view name to restore: Upi e se jedno ime i pritisne Enter. AutoCAD-om se dakle uspostavlja centralna ta ka uveli avanja paranog pogleda.Ako se uspostavlja pogled prostora modela ,dok radite na prostoru papira , AutoCAD vas obavje tava da odaberete viewport u kojem uspostavite taj pogled. Uspostavljanje pogleda prostora modela 4.Select Viewport for view: Izabere se jedan viewport . Odabiranjem viewport-a je biranje njegovih granica.Viewport koji se odabere mora biti aktivan . AutoCAD se pali za prostor modela i uspostavlja pogled.Ne mo e se ponovo uspostaviti pogled prostora papira na odabranom viewport-u. Ako se uspostavlja pogled prostora papira dok se radi u prostoru modela u jednom lejautu , AutoCAD se pali za prostor papira i uspostavlja pogled.Vi ne mo ete ponovo uspostaviti pogled na prostoru papira ako se radi na Model tabli. • Save opcija : para se izlaganje na aktuelnom viewport kori tenjem imena kojeg ste obezbjedili. 3. Enter view name to save: Upi e se ime i pritisne Enter. Aktuelna vrijednost UCSVIEW system variable je izlo ena kad parate jedan pogled.Da se promjeni ovo postavljanje upalite ovu opciju na On ili Off ,koristite UCS opciju od VIEW komande. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
Slika 02.XV Ilustracija paranja i imenovanja pogleda nizom -view komande
Bilje ka: U parani pogled na ovaj na in se pojavi u View dialog box-u sa imenom koje je une eno na komandnoj liniji. • Ucs opcija : Determini e dali se aktuelni UCS i postavljena elevacija paraju kad se pogled para. 3.Save current UCS with named views? [Yes/No] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter. UCS opcijom od komande VIEW postavlja se UCSVIEW system variable. Paljenjem ove opcije na On para se aktuelni UCS za svaki imenovani pogled koji ste parali. • Window opcija : para se porcija aktuelnog izlaganja kao jednog pogleda. 3. Enter view name to save: Upi e se jedno ime. 4.Specify first corner: Izabere se prvi ugao 5.Specify opposite corner: Izabere se drugi ugao da se pogled od dijela objekta koji se nalazi u pravougaoniku para kao jedan pogled. Ponovno uspostavljanje takvog pogleda mo e izlo iti objekte izvan rama (window) koji je specificiran zbog toga to se oblik prozora mo e se razlikovati od tog viewport-a na kojem se uspostavlja pogled.Bilo kako ,plotiranje pogleda objekata se vr i samo unutar prozora ,ne za cijeli izlo eni viewport.
Definisanja pogleda na View dialog box-u Kao to smo u po etku naveli komandu View mo emo upisati na komandnoj liniji i bez minus znaka,ili izabrati kako smo naveli prema ilustraciji View>Named View. 1.Command : view se upi e i pritisne Enter da nam se pojavi View dialog box. Na dialog box-u mo emo da izvr imo ista ona definisanja koja smo vr ili i sa opcijama koje se pojavljuju na komandnoj liniji primjenom –View komande. Na dialog box-u se nalaze dvije table : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
• Named View tabla • Orthographic and Isometric Views tabla Named view tabla Kreiraju se ,postavljaju se i bri u se imenovani pogledi na na Named Views tabli ili se ponovo uspostavljaju orthographic or isometric views na Orthographic i Isometric Views tabli. Aktuelni pogled (Current View) : Izla e se ime aktuelnog pogleda.Prvo kad se izlo i View dialog box poka e se aktuelni pogled kao CURRENT. Name :Listaju se imena pogleda na aktuelnom crte u.Mala strelica u lijevom gornjem uglu indicira aktuelni pogled.Na listi se indicira bilo pogled koji se prezentuje u Model space ili layut-u,sa imenom nekog pogleda u paranog u UCS bilo da je paran sa pogledom u perspektivi ili isje en (clipped). Da se razvrsta lista imenovanih pogleda kliknite negdje u zaglavlju.Ako je UCS bio u paran sa neimenovanim pogledom izlo i se lista UNNAMED.Ako je Ucs paran sa pogledom UCS kolona je ista. Set Current postavite za aktuelni pogled: Ponovo se uspostavlja izabrani pogled.Pogled se mo e uspostaviti na ime u listi ili desnim klikanjem na markirano ime pogleda da se pojavi dodatni meni iz kojeg se izabere komanda Set Current strelica se pomjeri za pogled i izborom OK pogled se postavlja za aktuelni. New View dialog box Kreira se jedan pogled. View Names:Specifira se ime pogleda Current Display: Koristi se aktuelno izlaganje kao novi pogled. Define Window :Koristi se jedan prozor kao novi pogled .Definisanje povr ine je sa specificiranjem dva suprotna ugla. na aktuelnom crte u. Povremeno se zatveraju dialog box-ovi tako da mo ete koristiti ta kasti system definisanja suprotnih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
uglova prozora novog pogleda.Ova opcija je mogu a samo izborom Define Window. UCS Settings: Obezbe uje opcije za paranje jednog UCS. Save UCS with View para se UCS sa novim pogledom.Ova opcija postavlja UCSVIEW system variabli. UCS name :Specificira se UCS u paran sa novim pogledom.Ova opcija je mogu a samo kad se para UCS sa izabranim pogledom. Na ovaj na in kreira se jedan pogled.
View Details : Izlo i se View Details dialog box,koji sadr i karakteristi ne podatke za pogled. Mo e se izlo iti desnim klikanjem mi a u imenovanom pogledu,da se izlo i dodatni meni U dodatnom meniju se izaberi Rename i mijenjate ime izabranog pogleda.Isto mo ete uraditi pritikom na tipku F2 na va oj tastaturi.Ne mo e se koristiti ova opcija za reimenovanje aktuelnog pogleda.Za reimenovanje aktuelnog pogleda izaberite New i unesite jedno novo ime na New View dialog box.Za brisanje odre enog pogleda iz dodatnog menija se izabere Delete i bri e se imenovani pogled.Ne mo ete brisati aktuelni pogled. Orthographic or isometric views tabla Ponovo uspostavlja ortografski ili izometriski pogled. Current View : Izla e se ime aktuelnog pogleda.Osnovna vrijednost sistema varijabli je CURRENT. Prozor sa imenima pogleda :Prelistavaju se ortografski I izometriski pogledi.Strelicom se indicira aktuelni pogled.Pogledi su relativni za listu UCS na listu Relative Tot. Set Current:Ponovo se uspostavlja izabrani ortografski pogled.Mo e se uspostaviti jedan izabrani pogled dvostrukim klikanjem imena u listi i izborom Set Current. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Kad je jedan ortografski pogled uspostavljen ,AutoCAD automatski pogled zomuje na exstens. Relative To: Specificira se bazni kordinantni system za definisanje ortografskog pogleda.Osnovna postavka (WCS) kordinantnog sistema je baza kordinantnog sistema za listu Relative.Da se postavi vrijednosti UCSBASE systema variabli. UCSBASE system variabli kontroli e orjentaciju ortografskih UCS-a relativno za WCS ili za imenovani UCS-e. Promjenom ovih postavljanja mijenja se orjentacija prethodno definisanih ortografskih UCS-a. AutoCAD izlo i poruku upozorenja kad se mijenjaju vrijednosti UCSBASE systema variabli. Restore orthographic UCS with View :Da se uspostavi Orthographic UCS sa pogledom. Ponovo se uspostavlja asocirani UCS ,kad pravite jedan ortografski pogled aktuelnim.Ova opcija postavlja UCSORTHO system variabli. Vi mo ete koristiti iOrthographic&Isometric Views tab od View dialog box pokazan na slici da reorjenti ete jednu od ovih odre enih ta aka pogleda. Mo e se prikazati jedan od dest odre enih pogleda –top(odozgo) ,bottom(odozdo), Left(lijevi),righit(desni),front( elni,),back(od pozadi),SW izometriski(ju no isto ni),NE izometri ki(sjeverno isto ni),ili NW(sjevero zapadni),SW(jugo zapadni).
Projektni pogled (Plan View) U AutoCAD-u projektni pogled je pogled usmjeren prema kordinantnom po etku (0,0,0) iz jedne ta ke na pozitivnu Z osu.Ovo rezultira u pogledu XY ravni. Mo e se ponovo uspostaviti pogled i kordinantni sistem koji su bili osnovno postavljeni za najve i broj AutoCAD-ovih crte a ,postavljenom UCS orijentacijom za World a onda postavljanja 3D view za Plan View. Da se izlo i planski pogled specificiranog UCS kordinantnog sistema koristi se Plan komanda. PLAN je obezbjedila jedno pogodno sredstvo pregledanja crte a iz planskog pogleda.Vi mo ete izabrati jedan projektni pogled od aktuelnog UCS kordinantnog sistema ,jednog prethodno paranog UCS-a ili World kordinantnog sistema. PLAN komandom se pravi pogled samo na aktuelnom viewport-u.Plan komanda se ne mo e koristiti na prostoru lejauta. PLAN komandom se mijenja pogledna direkcija i gase se perspektiva i isjecanje :time se ne mijenja aktuelni UCS. Neke kordinate upisane i izlo ene slijede i Plan komandu zadr avaju se relativno za aktuelni UCS.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji:Ako na komandnu liniju : 1. Command : plan se upi e i pritisne Enter pojave se slede e opcije: 2. Enter an option [Current ucs/Ucs/World] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. • Current ucs opcija:Regeneri e se projektni pogled izlaganja tako da se veli ina podesi u aktuelnom viewport-u od aktuelnog UCS-a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000 •
Kako postati ekspert
11
Ucs opcija: Mijenja se projektni pogled jednog prvobitno u paranog UCS i regeneri e se izlaganje.
3.Enter name of UCS or [?]: Upi e se jedno ime ili se upi e ? da se listaju svi UCS-i u crte u. Ako se upi e ? na komandnoj liniji AutoCAD izlo i slede u obavijest: 4. Enter UCS name(s) to list <*>: Upi e se ime ili se pritisne Enter da se listaju svi UCS-i u crte u. Ilustracija Text Window sa izlo enim UCS paranim u crte u. World opcija :Regeneri e se izlaganje projektnog pogleda tako da se veli ina crte a podesi na ekranu od WCS kordinatnog sistema. Da se promjeni aktuelni pogled za XY ravan 1. Iz View menija se izaber 3D Views. Onda se izabere Plan View. 2. Izabere se jedna od slede ih opcija : • Current (za aktuelni UCS) • World (za WCS)
Slika 03.XV Ilustracija primjene niza Plan View komande za postavljanje X,Y ravni
Pogledna direkcija VPoint Vpoint komandom se postavljae pogledna direkcija za trodimenzionalnu vizuelizaciju objekata. VPOINT komandom se postavlja dvogled da se pogleda izgled crte a nazad prema kordinantnom po etku (0,0,0) od specificirane Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
ta ke u prostoru. VPOINT komanda se ne mo e koristiti na lejautu.Komandu biramo prema lijevoj ilustraciji . Ako startate komandu sa komandne linije: 1. Command : VPOINT se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current view direction: VIEWDIR=current 2.Specify a view point or [Rotate] : Specificira se jedna ta ka ili se upi e R ili se pritisne enter da se izlo i kompas i osni trono ac. • View point opcija : Kori tenje X,Y,Z kordinata koje se upisuju da se kreira jedan vector kojim se defini e direkcija iz kojeg se crte mo e pregledati.Defnisani pogled je kao da dvogled gleda iz zadnje ta ke prema kordinantnom po etku. (0,0,0).Slede a ilustracija prikazuje poglednu direkciju i polo aj 3D objekta za pregledanje. • Rotate opcija : 3.Specificira se nova podledna direkcija kori tenjem dva ugla. 4.Enter angle in XY plane from X axis : Specificira se jedan ugao . Prvi specificirani ugao je ugao u odnosu na Xa osu na XY ravni.. 5.Enter angle from XY plane : Specificira se ugao Ugao izme u direkcije i X.,Yravni. 1.Command: vpoint Upi e se i pritisne Enter Current view direction: VIEWDIR=0.0000,0.0000,1.0000 2.Specify a view point or [Rotate] : r Upi e se i pritisne Enter 3.Enter angle in XY plane from X axis <270>: 0 Upi e se i pritisne Enter 4.Enter angle from XY plane <90>: 30 Upi e se i pritisne Enter.Zavr i se komanda slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande. *** Returning to the UCS ***Regenerating model.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
Slika 04.XV Ilustracija primjenjenog napred navedenog niza Vpoint komande
•
display compass and tripod opcija : Pritisne se Enter izlo i se kompas sa trono cem pokazan lijevo na ilustraciji. Bilje ka Mo ete koristiti Rotate opciju od VPOINT komande specifiraju i ta ku na XY ravni i ugao iz izabrane ravni .Ipak je jednostavnije koristiti Viewpoint Presets dialog box. Auto CAD povremeno odstranjuje crte od ekrana i prikazuje kompas i tripod.Kompas ima mali krsti unutra, koji se mo e pomerati sa pomjeranjem mi a.Centar kompasa reprezentuje sjeverni pol(0,0,1) unutra nji krug je ekvator(n,n,0) Spoljni krug je ju ni pol (0,0,-1).Prema tome,ako je krsti na nekoj ta ki izme u centra i pogled 3D objekta je odzgo(top).Orjentacija (istok,sjever, zapad,ili jug) je determinisan sa uglom iz centra do krsti a.Ako je krsti ekzaktno na unutra njem krugu ,pogled 3D objekta je iz osnove odozdo(bottom).Ako je krsti izme u unutra njeg i spolja njeg kruga pogled objekta od objekta je iz unutra nje strane,kao da je osnova bila providna.Ako je krsti na spoljnjem krugu pogled je pravo na objekat,vidi se dole ni e. Kao to kretanjem krsti a kompasa ,trono ac(tripod) mijenja orijentaciju, poma i da se postavi dalje aktuelna ta ka pogleda.Slika 05.XV prikazana dole pokazuje postavljanje polo aja kompasa i tripoda kori tenog da se postavi aktuelna pogledna direkcija. 1.Command: _vpoint Izabrata Komanda Current view direction: VIEWDIR=-24.6396,-8.6941,1.3751 2.Specify a view point or [Rotate] : Pritisne se Enter da se pojavi tro ac sa kompasom pomo u koga se odabere pogledna direkcija slika 05.XV. Regenerating model
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Slika 05.XV Ilustracija primjene opcije kori tenjem kompasa i tripoda za vizueliziranje
Primjeri razli itih ta ki iz kojih se posmatra tijelo(stolica) Svaki pogled se orjenti e ta kom pogleda tako da gleda model iz pokazanog pravca.Na primjer:Desni pogled(right) je na poziciju 1,0,0 ,a NE sjeverno isto na izometriska ta ka pogleda je na poziciju 1,1,1.Ilustracija primjene trono ca za postavljanje prikazanih pogleda markiranjem ta ki na kru nici na pozicijama kao to je navedeno.Krsti i na kru nici odre uju polo aj pogeleda.Ilustracija 06.XV.
Slika 06 :XV Ilustracija vizuelizacije pogleda stolice primjenom kompasa i trono ca
Jedan brzi na in da se postavi jedan pogled je da se izabere jedan Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
predefinisani 3D pogled.Vi mo ete birati standardne predefinisane poglede ortografske ili izometriske sa imenom ili opisom.Ovi pogledi defini u zajedni ko kori tene opcije :Top, Bottom, Front, Left, Right, ili Back. Osimm njih mogu se postaviti pogledi izometriskih opcija: SW (southwest) Isometric, SE (southeast) Isometric, NE (northeast) Isometric i NW (northwest) Isometric. Da razumijete kako izometriski pogledi rade ,zamislite da gledate dole na vrhu box-a.Ako pomjerite pogled prema lijevom donjem uglu ,vi gledate box iz SW Isometric View. Ako pomjerite pogled prema gornjem desnom uglu box-a. Vi pogledate box iz NE Isometric View pogleda.Gore lijevo ilustracija vam prikazuje opisane na ine rada pogleda. Ova reprezentacija va e pozicije u 3D prostoru je kao da gledate model prema kordinanantnom po etku(0,0,0).Kordinanantne vrijednosti ta ke iz koje se gleda su relativne za world kordinanantni sistem sve dok ne promjeni WORLDVIEW sistem varijabli .Konvencije za definisanje standardnih pogleda razlikuju se izme u arhitektonskih (ACI) i mehani kih (AEC)projektovanih.U AEC projektovanim normalni pogled XY ravni je pogled odozgo u mehani ki projektovanim, normalni pogled XY ravni je elni pogled
Postavljanje pogleda kori tenjem DDVPOINT komande Vi mo ete rotirati jedan pogled kori tenjem DDVPOINT komande.lijevo ilustracija prikazuje jedan pogled definisan sa dva relativna ugla definisanih za X osu i za XY ravan WCS kordinanatnog sistema. .Da se defini u postavljanja pogleda izabere se komanda prema lijevoj ilustaciji.Ako se na komandnu liniju : 1. Command : ddvpoint Upi e se i pritisne Enter da se pojavi Viewpoint Presets dialog box na kome se izvr u slede a definisanja: .Definisanja na Viewpoint Presets dialog box-u:
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Slika 07.XV Ilustracija pogleda 3D objekata postavljenih na Viewpoint Presets dialog box-u
Set Viewing Angles: Direkcija se postavlja za obadva kordinantna sistema apsulutno za WCS i relativno za UCS From X :Specificira se ugao od X ose XY Plane:Specificira se ugao iz XY ravni. Mo ete koristiti uzorak slike za specifikaciju uglova koja je postavljena na dialog box-u.Specificiraju i uglove u unutra njosti regiona kru nice i polukru nice prikazane prave bijele linije indiciraju se veli ine odabranih uglova. Set to Plan View:Postavljaju se uglovi da se izlo i ravan pogled (XY ravan) relativno za izabrani kordinantni system.
Dinami ko pregledanje 3D pogleda Sa dinami kim pregedanjem mogu se izlo iti posledice mijenjanja va e pogledne ta ke kao da ste promjene izvr ili.kori tenjem ovoga metoda pojednostavljuje se va e povremeno pregledanje izborom samo objekata za koje treba da odredite pogled.Alternativno ,ako se pritisne Enter bez biranja nekih objekata , 3D Dynamic View izlo i jedan model male zgrade umjesto va eg aktuelnog crte a.Vi mo ete koristiti ovu zgradu da se defini e ugao pogleda i rastojanja.Kad se va a pode avanja kompletiraju i izlazite sa komandom AutoCAD primjeni promjene za cio crte 3D modela na aktuelnom pogledu. Postavljanje isjecaju ih ravni (Clipping Planes) Vi mo ete kreirati odsjecanje ,ili sekciju pogleda va eg crte a pozicioniraju i elnu i zadnju isjecaju u ravan ,kao kad kontroli ete vidljivost objekata osnovanu na njihovom rastojanju od teoretske kamere.Presjecaju e ravni se mogu pomjerati normalno na liniji strane izme u kamere i cilja (gdje se kamera pozicionira).Isjecanjem se pomjera izlaganje objekata od ela i kraja isjecaju ih ravni.Slede a ilustracija pokazuje kako se radi sa isjecaju im ravnima. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
Manipilacija pogledima sa 3D Orbit komandom Da se startaju komande za dinami ko pregledanje objekata komanda se mo e izabrati iz View menija 3Dorbit komanda ili postavljanjem 3D Orbit toolbara na ekran ili iz dopunskih menija koji se pojave desnim klikanjem u toku aktivne 3D orbit komande.Naj lak i na in startovanja je svakako startovanje komande sa 3D orbit toolbara i dopunskog menija koji se pojavi desnim klikanjem na pov inu crte a u toku aktivne 3D Orbit komande iz kojeg se mo e izabrati odgovoraju a opcija komande koja je potrebna za pregledanje 3D modela u crte u.Primjetite da na 3D Orbit toolbaru na desnoj strani se nalazi okno sa jezi kom .Klikanjem na jezi ak u toku aktivne 3D Orbit komande pojavi se lista mogu ih pogleda za izbor od kojih se neki mo e odabrati za pregledanje.Svaka komanda se mo e startovati i sa komandne linije uno enjem imena komande i pritiskiom na Enter.
Manipulacija 3D pogledima i me usobni uticaji Osim razli itih komandi za osnivanje aktuelnih ta ki pogleda,Auto CAD 2002 i 2000 snabdjeven je drugim komndama kojim se omogu uje me usobna manipulacija 3-D pogledima. 3DORBIT je aktivna komanda koja uti e na stvaranje aktuelnog pogleda. Kada je ova komanda aktivna pojavljuje se lu na lopta(arcball) na kru nici sa 4 markirana kvadranta sa malim krugovima.Vi mo ete povla enjem sa mi om manipulirati pogledom modela.Ta ka na centru Arcball-a, je ta ka u koju gleda cilj.Ta ka iz koje gleda je kamera. Dok je 3DORBIT komanda aktivna,cilj ostaje nepokretan.Sa pritisnutim lijevim dugmetom mi a pomjera se kamera oko cilja,mjenjaju i gledi te.Kad si zavr io 3DORBIT komandu crte ostaje reorjentisan sa novim gledi tem. Ponekad je od pomo i pomjeriti lokaciju kamere,prije startanja 3DORBIT command. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Slika 08.XV Ilustracija 3D Orbit sa menijima za izbor dodatnih opcija komande
Da se promjeni kamera i cilj uradi se slede e: Na 3D Orbit toolbaru se klikne Camera ili sa komandne linije : 1. Command : Camera se upi e i pritisne Enter da se pojavi Command: camera 2.Specify new camera position <-462.0628,388.7985,5.5356>: -300,400,6 3.Specify new camera target <173.4150,148.8780,22.3496>: 200,150,30 Regenerating model.
Bilje ka: Pod ta kom 2 i 3 posle specificiranja kordinata i pritisaka na Enter promjeni se pogled 3D modela .Pogledajte ilustraciju 08 i lijevo ilustraciju da se uo i razlika u pogledima posle navedenog niza komande
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
19
Slika 09.XV Ilustracija pogleda izmjenama polo aja kamere i cilja nizom Camera komande
Savjet:Mo e se promjeniti lokacija kamere i cijlja kori tenjem DVIEW komande o emu ete doznati u daljim obja njenjima. Kori tenje 3DORBIT komande Dok je 3DORBIT komanda aktivna,ne mo e se ulaziti na neku drugu komandnu liniju.Ako 3DORBIT komanda nije aktivana, startovanje 3DORBIT vr i se aktiviranjem jedne od slede ih komandnih opcija. 3DCLIP otvara se Adjust clliping Planes Window 3DCORBIT omogu uje kontinualno kretanje objekata na ekranu 3DDISTANCE omogu uje pojavu objekata na kra em ili du em rastojanju 3DPAN omogu uje pomjeranje(povla enjem) objekata na eljenu poziciju 3DSWIVEL Simulira uticaj obrtanje kamere 3DZOOM Omogu ava zoomovanje uve anje ili smanjenje pomjeranjem mi a sa pritisnutim lijevim dugmetom. Kao to ste ve primjetili kada je 3DORBIT komanda aktivna,na arcball se poka e aktivan viewport.Ako je UCS ikona upaljena, pojavljuje se osjen ena X osa se pojavljuje crvena ,Y osa zelena,a Z osa plava.
Manipulacija 3-D pogledima, vr i se sa pritisnutim lijevim dugmetom mi a i njegovim pomjeranjem prema eljenom odredi tu..Primjeti ete kada se pojavi krsti na razli itim dijelovima arcball-a krsti ikona se mijenja i indicira slede e etiri razli ite rotacije ,na koje se mo e obratiti pa nju: Kad je krsti u unutra njosti arcball-a,pojavljuje se jedna mala deonica okru ena sa dvije elipse. Ako pritisne lijevo dugme mi a i povla u unutra njosti arcball-a primjeti ete da se krsti preobrati u prvi znak kao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
na slici lijevo,tada mo ete manipulisati pogledima objekta,rotiraju i objekte oko ta ke(cilja). Kad je krsti izvan arcball-a ,pojavljuje se mali deo okru en sa kru nom strelicom .Ako pritisnete lijevo dugme mi a i povu ete krsti mo i ete rotirati poglede oko jedne imaginarne ose koja se prote e kroz centar arcball-a ravno na ekran. Kada je krsti direktno preko kruga lijevo ili desno od kvadranta arcball-a, pojavljuje se jedan mali deo okru en sa horizontalnom elipsom.Ako pritisnete lijevo dugme mi a i povu ete krsti mo i ete rotirati poglede oko jedne imaginarne ose protegnute vetikalno izme u vrha i dna ta ke kvadranta od arcballa Kada je krsti preko vrha ili dna kvadranta arcball-a pojavljuje se mali deo okru en malom elipsom.Ako povu ete mi rotirate poglede oko jedne imaginarne ose produ ene horizontlno izme u lijeve i desne ta ke kvadranta arcball-a. Bilje ka: Vi ne mo ete radirati objekat dok je 3DORBIT komanda aktivna.Za izlazak iz komande pritisni ENTER ili Esc,ili klikni desno i izaberi Exit iz menu-a koji se pojavi. Biraju i druge Auto CAD komande iz drugih menu-a ili klikanjem na toolbar dugme zatvara se 3DORBIT komanda. 3DORBIT komande se mogu koristiti transparentno i kad su druge komande aktivne. 3DORBIT komanda je aktivna koristi dodatni meni (desno klikni) da izabere neku od dodatnih komandnih opcija.Na primjer,Mogu se mijenjati est standardnih pogleda :top,bottom,front,back,left ili right i etiri standardna izometriska pogleda,biraju i Preset Views iz kratkog menu-a i tada odabrati eljeni pogled.Na krtakom menu-u je prikazano koje komande mo koristiti.Mogu se koristiti Auto CAD standardne funkcije kao to su PAN i ZOOM funkcije. 3DPan opcija(pode avanje objekata na ekranu) 1.Da ih primjenite,uradite slede e: Na 3DORBIT toolbar,klikni 3Dpan Na Command:3DPAN –ukucaj i pritisni ENTER Na napred prikazanom kratkom menu-u 3DORBIT izaberi PAN Krsti se promjeni u aku ,sli no je i za Realtime oblik paniranja. 2.Pritisni lijevo digme mi a i pomjeraj aku 3.Otpusti dugme mi a 4.Klikni desno da se pojavi kratki menu tako da mo ete izabrati razli ite opcije. 3DZoom opcija D a zomujete u 3D Orbit view 1.Uradite slede e: Na 3DORBIT toolbar klikni 3DZOOM Na Command:3DZOOM ukuca se i pritisne ENTER Na napred prikazanom kratkom menu-u 3DORBIT izaberi ZOOM Krsti se promjeni u stakleno pove alo, ,sli no je i za Realtime Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
21
2.Klikni i vu i krsti 3.Otpusti dugme mi a 4.Klikni desno da se pojavi dodatnikratki menu tako da mo ete izabrati razli ite opcije. Iz kratkog menu-a se mo e izabrati vi e opcija me u njima ZOOM Windows ili ZOOM Extens. Da se ponovo postavi 3DORBIT pogled koji je aktuelan,kada startujete 3DORBIT komandu izaberite Reset View iz kratkog menu-a. Dok su Auto CAD-ove komande ZOOM i PAN jednostavnije,Distance opcije rade malo druga ije.Umjesto zomovanja pogleda 3DDistance opcija (rastojanje) Distance opcije pomjeraju lokaciju kamere du linije strana izme u kamere i target-a(cilja). to je pokazano na slede oj slici. 1.Uradi slede e: Na 3D Orbit toolbar,klikni 3D Adjust Distance. N a command,ukucaj 3DDISTANCE i pritisni ENTER
Slika 10. XV Ilustracija promjena pogleda primjenom 3Ddistance opcije pomjeranje kamere du AB
Startuj 3DORBIT command,klikni mi om desno i izaberi More !AdjustDistanc iz dodatnog menija Krsti se mijenja u jednu horizontalnu liniju sa jednom malom strelicom prema gore i ve om prema dole.2.Klikni i povu i krsti prema vrhu ekrana da se pomjeri camera prema cilju target-u(Ovako ura eni objekti se pojavljuju veliki)ili prema dnu ekrana pomjeri kameru ,od cilja (target-a) .Ovako ura eni objekti se pojavljuju umanjeni. 3.Oslobodi Pick button 4. Desno klikni ponovo da se izlo i kratki menu tako da mo ete birati razli ite opcije. 3DSwivel opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Umjesto kretanja kamere oko cilja nju je mogu e zaokretati oko nje same i posmatrati razli ite pravce na razli ite ciljeve kao to je prikazano na slede oj slici. Jednostavnije okretati kameru na trono cu.Da se okre e camera: 1. Uradi slede e: Na 3D Orbit toolbar klikni 3D Swivel. Na Command ukucaj 3DSWIVEL i pritisni ENTER Startuj 3DORBIT command-u,klikni desno i izaberi More!Swivel Camera iz kratkog menuKrsti se mijenja u jednu kameru sa lu nom strelicom oko nje. 2.Klikni i povu i krsti da se obr e kamera.Na primjer,povu i krsti pema desno da se pomjeri cilj u desno.Objekti se kre u prema lijevo.
Slika 11.XV Ilustracija promjena lokacije cilja njihanjem kamere 3DSwivel komandom
Mo e se desno klikniti i i izabrati dopunska komanda i izabrati Orbit da se pogled postavi i neki eljeni polo aj.Ovo ponekad pomo e de se vizualizira va model to mo e biti kori teno i u demonstraciji odnosno prezentaciji crte a(modela)
3D Continuous Orbit(Kontinualno obrtanje) .Uradi slede e:Izaberi jednu od 3 startne komande 1. Na 3D Orbit toobar,klikni 3D Continuous Orbit. Na Command,ukucaj 3DCORBIT i pritisni ENTER Startuj 3DORBIT komandu,pritisni desno mi i izaberi More!Continuous Orbit iz kratkog menu Krsti se mijenja u sferu sa dve kontinualne uokru ene elipse. 2.Pritisni lijevo dugme mi a i povu i krsti u pravcu kojim eli da camera orbitrira. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
23
3.Oslobodi oslobodi dugme.Kamera kontinualno orbituje oko cilja u pravcu koji si odredio.Brzina sa kojom vi pokrenete krsti determini e brzinu sa kojom e se kretati kamera. 4.Da se promjeni pravac orbite klikni i povuci novi pravac i tad oslobodi oslobodi dugme mi a. Bilje ka:Dok je kontinulni orbitni pravac aktivan mo promjenit pogled koriste i Reset View ili Preset Views opciju iz kratkog menu-a.tako e se mo e promjeniti modalitet projekcije,nijansiranje,vizuelna navigacija(o kojoj ete u iti u slede oj sekciji) koristite Pan i Zoom opciju,ma kako kontinuitet orbite se zavr ava. Postavljanje perspektivnih i paralelnih projekcija(perspective and parllel) Kada koristite 3DORBIT komandu,Auto CAD dozvoljava determinisanje,dali elite gledati aktuelni crte u perspektivi ili paralelnoj projekciji.
Slika 12 .XV Ilustracija postavljanja perspektivnih i paralelnih pogleda va eg modela
Kada gleda objekte u perpektivi paralelne linije se pojavljuju konvergentno opadaju na odr enom rastojanju u jednu ta ku. Objekti koji su bli e kameri pojavljuju se ve i i obrnuto koji su dalji pojavljuju se kao manji,a neki objekti mogu se pojaviti i iskrivljeni,ako su veoma blizu kameri.Jedan pogled u perspektivi anologno daje to to vidi kroz vizir kamere. U jednoj paralelnoj projekciji paralelne linije ostaju paralelne.Objekti ostaju isti uprkos gje je relativno pozicija camere i nikad se ne pojavljuju iskrivljenoOvo je AutoCAD-ov (default) osnovni na in predstavljanja projekcije. Promjeniti osnovni na in projekcije: 1.Startuj 3DORBIT komandu. 2.klikni desno mi em i izaberi Projection iz kratkog menu-a 3. Iz pod menu-a dali Parallel ili Perspective. Upozorenje: Na in projekcije koju bira ostaje u dejstvu posle izlaska iz 3DORBIT komande,posle ega je crte prikazan u perspektivi u djelimi nom viewportu,mnoge komande kao Pan i Zoom ne e operisati u takvom vieport-u dok ne upali od pozadi jednu paralelnu projkciju.Mada mo kreirati i modificirati objekte sa Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
kucanjem kordinata,ali ne mo perspektivnog pogleda.
specifirati ta ke koriste i krsti mi a unutra
Osjen avanje i skrivanje linija modelima Mada skrivanje linija pove ava crte i jasno u u dizajna ,osjen avanje proizvodi i realisti nije slike va eg modela. SHADEMODE komanda vas obezbje uje sa opcijama za pregledanje i ure ivanje va ih objekata na anim ramovima ili osjen enim reprezentacijama. Shade opcije koriste svjetlo koje dolazi iz svjetlosnih izvora iza vas i preko va ih le a i fiksira koli inu ambijent svjetla.Ovi svjetlosni izvori se mogu razmje tati sa va im vlastitim osvjetljenjem .O tome pogledajte kreiranje izra ajnih slika.( Create Rendered Image ). Regenerisanjem crte a ne uti e se na osjen avanje.Osjen eni objekti se mogu urediti njihovim biranjem kao to bih bilo normalno.Kad se bira osjen eni objekat ani ram i grips kvadrati i se pojavljuju na vrhu osjen enja.Va crte mo ete parati i ponovo ga otvarati sa osjen enjem. Va se model mo e osjen iti kada je 3DORBIT komanda aktivna izborom komande iz dodatnog menija koji se pojavi desnim klikanjem.Dok se mo e koristiti SHADEMODE komanda za izlaganje svjetla i bazi nih materijala ,vi bih trebali koristiti RENDER komandu da se izlo e svjetla i materijali u najsitnijim detaljima. SHADEMODE komandom se kontroli e izlaganje osjen enih objekata u aktuelnom pogledu-viewport-u. SHADEMODE obezbje uje osjen avanje i ane ramove opcija za objekte na aktuelnom viewport. Osjen eni objekti se ne mogu ure ivati bez regenerisanja crte a. Vi mo ete izlo iti ambijent,ta ku ,udaljena i pjegava osvjetljenja definisana sa LIGHT komandom na SHADEMODE. Da se izlo u ova svjetla mora se postaviti sistem osjen enja za : Flat Shaded, Gouraud Shaded, Flat Shaded Edges On, ili Gouraud Shaded Edges On. 2D Wireframe, 3D Wireframe i Hidden SHADEMODE opcije ne izla u svjetla.Da se svjetlo upali iz Tools menija se izabere Options. U Options dialog boxu se izabere System tabla. Na System tabli ispod Current 3D Graphics Display, izaberu se osobine Properties Komanda se strta prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako je startate sa komandne linije : 1.Command : SHADEMODE se upi e i pritisne enter da se pojave opcije: 2. Enter option [2D wireframe/3D wireframe/Hidden/Flat/Gouraud/fLat+edges/ gOuraud+edges] : Upi e se jedna opcija i pritisne Enter da se model pojavi osjen en u izabranoj opciji. Da se postave navedene opcije ponekad je lak e ih primjeniti sa Shade Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
25
toolbara kojeg postavite na ekran po ve upuzantim na inima.Lijeva ilustracija prikazuje navedeni toolbar. •
2D wireframe opcija: Izla u se objekti kori tenjem linija i krivih za reprezentovanje ograda.Pridodate slike i OLE objekti ,tipovi linija i debljine linija su vidljive.Glatko su izlo eni ako ako je vrijednost COMPASS system variable postavljena za 1,ne pojavljuje se u 2D Wireframe pogledu. • 3D wireframe opcija : Izla use objekti kori tenjem linija i krivih za reprezentovanje ograde .Pridodate slike i OLE obekti ,tipovi linija i debljine linija nisu vidljive.Na mo e se postaviti COMPASS system variable za 1 da se pregleda kompasom.Boje materijala koje su postavljene za objekte su pokazane. • Hidden opcija :Izla u se objekti kori tenjem 3D reprezentacije anog sklopa i skrivanjem linija koje reprezentuju pozadinu modela. • Flat Shaded opcija :Osjen avaju se objekti izme u poligonskih lica.objekti se pojavljuju ravniji i manje ugla eni nego Gouraud-shaded objekti.. Materiali koji su primjenjeni za objekte pokazuju kad su objekti ravno osjen eni. • Gouraud Shaded opcija: Osjen avaju se objekti i ugla uju se ivice izme u poligonskih lica .Ovo daje objektu glatko u i realisti no pojavljivanje.Materijali koji su primjenjeni za objekte pokazuju kad su objekti Gouraud shaded: • Flat Shaded,Edges on opcija: Kombinije se Flat Shaded i Wireframe opcije.Objekti su ravno osjen eni sa anim ramom pokazanim kroz . • Gouraud Shaded edges On opcija: Kombinuju se Gouraud Shaded i Wireframe opcije .Objekti su Gouraud shaded sa anim ramovima pokazanim kroz. Kad nijansira jedan objekat ne nijansira ga u toku aktivne komande 3D Orbit , nijansiranje se ostavlja ipak po izlasku iz 3DORBIT komandi.Za razliku od ranijih verzija Auto CAD-a ti mo izabrati i snap za objekte kad su oni i osjen eni. Slede a ilustracija pokazuje navedene opcije osjen avanja modela:
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
26
Slika 13.XV Ilustracija primjenjenih opcija Shade mode komande
Bilj kaKoristi SHADEMODE komandu da mijenja nijansiranje kad 3DORBIT nije aktivna. Ako je UCS ikona vidljiva pojavljuje se sjen enje kad upali jedan od na ina nijansiranja.Ponovo uspostavljanje ikone ne zna i pojavu nijansiranja ,promjeni SHADEMODE postavljanjem 2D Wireframe.Dakle primjetite da mo ete jo uvijek koristiti komandu HIDE u prethodnoj verziji Auto CAD 2000 od SHADE komande da kreira skrivene linije i nijansirane slike koje mogu biti u parane kao bit mape ili Auto CAD-ovi slajd katalozi.Vi ete u iti vi e o Shading i Hiding objektima u slede im poglavljima o kreiranju trodimenzionalnih slika. Savjet:Kad radite sa Shade komandama je uvjek po eljno sa View menu izabrati Toolbars da se pojavi Customize dialog box gdje markirate Shade da vam se pojavi na ekranu.
Pobolj anje 3DORBIT performansi Kada se koriste 3DORBIT komande za manipulisanje ve ih modela, mogu se promjeniti nijansirane slike do slike kostura objekta ali ipak jednom jednostavnom blok reprezentacijom.Ovo se naziva Adaptive degradation i de ava se kad Auto CAD ne mo e a urirati osjen ene objekte dovoljno brzo. 1.Poka i Options dailog box i izaberi System tab. 2.Klikni Properties button da se poka e 3D Graphics System Configuration dilog box. 3.Ispod Adaptive Degradation o isti Wireframe i Bounding Box kontrolisati boxes-ove 4. U Maintain Speed box,reduciraj vrijednosti do 1FPS(frame persecond) 5.klikni Apply&Close 6.Klikni OK da zatvori Options dialog box Bilje ka Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
27
Auto Cad nikada ne reducira modele sa wireframe ili bounding box-a za reprezentaciju,kada se koristi 3DORBIT komande uprkos tome postavljen je u 3D Graphics System Configuration dialg box-u,zbog toga to ta komanda nikada ne koristi adptive degradation. Slede i koraci e ubrzati Auto CAD –ove perfomanse kada se koristi 3DORBIT komanda: Omogu iti3-D opremi ubrzanje.Ako va kompjuter koristi se video karticom sa podr kom za Open Gl,vi mo ete narediti Auto CAD-u da grafi ka kartica izvodi 3D manipulacije na ekranu.Da se omogu i opremi podr ka,uradite slede e: 1.I lo ite Options dialog box i izaberite System tab. 2.Klikni Properties button da se pojavi 3D Graphics System Configuration dialog box 3.Ispod Acceleration,izaberi Hardware .Auto CAD-u e odmah izla iti jedan Select File dialog box. 4.U Select File dialog box izaberi WOPENGL7.HDI i klikni select. 5.Klikni Apply&Close. 6.Klikni OK da se zatvori Options dialog box.
Slika 14. XV Ilustracija Dialog dialog box-ova za definisanje performansi za 3D Orbit komandu
Bilje ka: Ako je va a kartica snabdjevena sa vlastitim HDI driver vi bi trebali koristiti taj driver umjesto WOPENGL7.HDI file kojim je snabdjeven Auto CAD. Isklju iti video prikaz siluete stavljanjem DISPSILH system variabli na vrijednost 0. Isklju iti dinami ko ukra avanje ,brisanjem DinamicTesselation provjeri box u 3D Graphics System Configuration dialog box.Primjedba koju e se stalno izlagati,static tessellation line,kada ne koristite 3DORBIT komandu. Ranije startovanje 3DORBIT komande,biraju se samo oni objeti kojima se eli manipulisati.Ako ima vi e objekata objekta ,3DORBIT komanda manipuli e samo one objekte koje izabere .Ako nisi izabrao neke objekte,onda 3DORBIT manipuli e Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Upozorenje:Ponekad se de avaju vizuelni problemi sa objektima Object clipped kori tenjem XCLIP komnde kada je za SHADEMODE stavljena druga value nego na 2D Wirefrme ili koristi 3DORBIT komande.Ovi problemi se de avaju kada se polygonal xclip boundery postavi kao externe reference objekat.Simptomi mogu uklju iti proma ene objekte(pojedina no 3-D Solids) ili 2-D objekte koji su ispu teni u Xclip boundary.Ako primjetite ovo koristite rectangular Xclip boundary, umjesto polygonal boundary.
Kori tenje presje nih ravni Vi mo ete polo aj ela i za elja(front i back) isje i presje nim ravnima(clipping planes) i koristiti da pomognete vizuelizaciji objekata u tro dimenzionalnom sistemu.Presje ne ravni su ograni ene pozicionim normalama strana izme u kamere i( target)-a cilja.Objekti koji su pored zadnje presje ne ravni ili napred ela clipping ravni su skriveni od pogleda posebno kada je clipping plane uga en. Slede a slika pokazuje rezultat uspostavljenja clipping ravni. Da podesi clipping ravni u 3-D orbit pogledu,radi slede e: Na 3D Orbit toolbar, klikni 3D Adjust Clip Planes Na Command kucaj 3DCLIP i pritisniENTER Startaj 3DORBIT komandu klikni desno mi em izaberi More!Adjust Clipping Planes iz kratkog menu-a.
Slika 15.XV Ilustracija pode avanja isjecaju ih ravni radi vizuelizacije va ih modela
AutoCAD pokazuje Adjust Clipping Planes Window na slici gore..Window izla e objekte u 3D orbit-i ,rotirane za 90 stepeni.Jedna crna horizontalna linija blizu dna prozora reprezentuje elo isje ene ravni.Sli na zelena linija napred prema vrhu prozora reprezentuje zadnju isj enu ravan.Krsti se mijenja u produ enju kuba sa strelicama du i jedne i druge strane.Ako pode ava isjecaju u ravan,sa 3D orbit se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
29
reflektuje promjene.Pet unakrsnih dugmadi se nalazi gornjoj Adjust Clipping planes prozoru koji korespondiraju sa slede im opcijama: Adjust front Clipping Pomjera elo isjecaju e ravni.Pritisne se dugme na prozoru i povla i se isjecaju a crnom linijom prikazana ravan mi om (ponekad bijela) linija koja reprezentuje elnu isjecaju u ravan..Prednja isjecaju a ravan mora biti u redu da se vidi rezultat u glavnom pogledu 3D orbiti. Adjust Back Clipping Pomjera se zadnja isjecaju a ravan..Klikni se na dugme i povla i zelena linija koja reprezentuje zadnju isjecaju u ravan. Zadnja isjecaju a ravan mora biti uklju ena da se vidi rezultat u glavnom pogledu 3D orbiti. Slice Pomjera prednju i i zadnju isjecaju u ravan istovremeno .Klikni i povuci i jednu i drugu liniju.Planovi ostaju prostorno na njihovom aktuelnom rastojanju.Obadvije prednja i zadnja ravan mora pokazati rezultat u pogledu 3D orbit. Prepreka se postavlja presjecaju oj ravni ili se dozvoljava dalje isjecanje.(on ili off). Prepre ava se zadnja isjecaju a ravan ili se dozvoljava isjecanje sa njom (on ili off). Lijevo ilustracija prikazuje vizuelizaciju prostorija modela Pode avanje se vr i sa Adjust clipping Planes Window a reflektuje se na pogledu sa 3D Orbit komandom. Savjet:Vi mo ete izabrati ovih pet opcija iz dodatnog menija koji se pojavi desnim klikanjem mi a u toku aktivne 3Dorbit komande: Adjust Clipping Planes ,Front Clip On/Off i Back Clip On/Off ,pojavljuje se i na 3D Orbit toolbar-u Kao to pode avate Clip ravni u Adjust Clippinig window,tako isto 3D orbit pogled dovodi u red (a urira) i reflektuje va e promjene(prikazana lijevo to reprezentujeslika pokazuje)
.Kori tenje 3D Orbit Visual Aids: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru
Osim da arcball,koji je uvijek izlo en,3-D orbit view je snabdjeven se slede im pomo nim vizualnom pomagalima da pomogne vizuelizaciji orjentacije objekata kada se manipuli e 3-D pogledima.Compass Tri luka koja se pojavljuju u arcball-u ilustracija je orjentacije X;Y,Z osa.Grid Zraci linija na ravni korespondiraju sa aktuelnim UCS-om i protegnuti su na ograni enje crte a.Bilje kaOvaj grid je jednostavan za standardne crte e o gridu si u io u poglavlju 2D, Auto CAD dijeli glavnu mre u linija prore ivanja(determinisane sa X i Y prore enim re etkama) u deset pod razreda. UCS Icon Zasjen ena verzija UCS icon-e Vi mo ete zapre iti ovu opciju sa on i off iz Visual Aids-a na 3D Orbit kratkom menu-u.
Kori tenje DVIEW komande Auto CAD-ova stariji DynamicView,komanda se u velikoj mjeri vratila 3DORBIT komandi. Sli no 3DORBIT,DVIEW dozvoljava stavljenje u poziciju kamere i ciljne ta ake pogleda aktuelnog crte a ,kao i perspktivne ili paralalne projekcije i kontrole isjecaju ih ravni.Mada DVIEW komanda je mnogo manje zavisna od 3DORBIT,ipak je snabdjevena sa nekoliko kontrola koje nisu mogu e kada se koristi 3DORBIT.Da se startuje DVIEW command-a 1.Command:DVIEW(ili DV) se upi e i pritisne Enter. Sli no 3DORBIT, DVIEW command-a uti e samo na aktuelni viewport i mo e se koristiti samo u prostoru modela.Kad startuje komandu Auto CAD-ova poruka: 2.Select objects or :Izabere se objekat za vizuelizaciju Biranjem objekata dozvoljava se granica reganarisanja objekata na ekranu kao i manipulacija pogledima,korisno je kada radi sa ve im crte ima.Ako jednostavno pritisne ENTER,Auto CAD izlo i jednu sliku malih ku a sa jednim zabatnim krovovima.Ponekad je manipulacija ovom slikom lak a nego crtanje va eg crte a.Po to ste izabrali objekte za regenerisanje pritisne ENTER Auto CAD ova poruka:Enter option 2.[Camara/ Target /Distance/ points/Pan Zoom/Twist/Clip/Hide/Off/Undo]: Opcije su nabrojane u redu u kojem ih je lako koristiti.Na primjer ,vi ete obi no eliti da promjenite liniju prve strane,manipulacijom pozicije kamere i cilja.Posle svake promjene,ovu poruku Auto CAD ponavlja.Kada si zadovoljan sa na inom izlaganja pogleda pritisni ENTER da iza iz DVIEW komande. Auto CAD odmah regeneri e ulazni crte koriste i novu ta ku iz koje se gleda i perspektivno postavljanje. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
31
Da dodate u manipulaciju objekte na ekran neki od DVIEW komandi izla u klizni bar na vrhu aktuelne ta ke pogleda Aktuelna vrijednost je uvijek izlo ena na slajd baru sa jednom ne prekinutom linijom.Pozicija klizanje indicira dijamant ,pomjera se kao kad pomjerate mi .Osim toga Auto CAD izla e na status baru vrijednosti za povezivanje aktuelne pozicije slajda.Vrijednosti su konstantno a urirane kao i pomeranje slajda.Isto tako kad pomera mi ,slika na ekranu se mijenja reflektuju i promjenjene vrijednosti. Vi dakle mo ete ulazne vrijednosti u odre enom vremenu kucati i na tastaturi. Vi mo ete birati neku od DVIEW opcija i ukucati na Command line: .......... slovima.Razli itom fokusnom du inom so iva Zoom opcijom se dobija navedena lijevo ilustracija
Camera Rotira se ta ka camere oko cilje ta ke(target ta ke) sli no kao to je povla enje krsti a oko arcball-a objekti ostaju na vidiku cijelo vrijeme,zato to je uvijek zadnji pogled ciljna ta ka.target Clip Dozvoljava ti pozicioniranje prednjeg i zadnjeg clipping planes,vertikalno na liniju strane a tada uklju i clipping planes na on ili off. Hide Uklanjuju se skrivene linije iz objekata aktuelno izlo enih sa DVIEW komandama.To nema efekta na izlaganju objekata kada izlazi iz komandi.Off gasi perspektivnu projekciju i vra a paralelnu. Undo Preobr e akciju od poslednje DVIEW opcije. Savjet:Kada se koristi VIEW komanda paraj crte e koje si kreirao koriste i 3DORBIT ili DVIEW komande( upravo kao to bi neke druge poglede od va ih crte a) tako da bi mogli biti ponovo vra eni kasnije. Slika16. .XV Ilustracija dobojena nizom DVIEW komande Twist opcije
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
Crtanje Trodimenzionalnih objekata .................................................................. 1 Crtanje trodimenzionalnih mre a ................................................................... 2 Crtanje trodimenzionalnih lica povr ine (3DFaces) ........................................ 4 Crtanje 3D pravougaonih mre a(3D meshes) ................................................. 6 Crtanje mnogo poligonskih mre a(Polyface Meshes) ..................................... 7 Crtanje i partanih mre a povr ine (Ruled suface meshes) .............................. 8 Crtanje tabelarnih mre a povr ine (Tabulated surface meshes)..................... 10 Crtanje obrtnih mre a povr ine (Revolved surface meshes).......................... 11 Crtanje ivi nih povr ina staznih mre a(Edge surface) ................................. 13 Crtanje primitivnih povr ina ........................................................................ 13 Crtanje trodimenzionalnih tijela (Solids) ...................................................... 19 Crtanje prizme (box) .................................................................................... 20 Crtanje lopte ................................................................................................ 21 Crtanje punih cilindara (Solid cylinder)........................................................ 21 Crtanje punih kupa (solid cone).................................................................... 22 Crtanje klinova (Solid wedge)..................................................................... 23 Crtanje tijela oblika auto guma (Solid torus) ................................................ 24 Ekstrudiranje tijela (Extrude solid)............................................................... 24 Crtanje obrtnih tijela (REVOLVED SOLIDS).............................................. 26 Crtanje slo enog tijela (Composite Solid) .................................................... 28 Spajanje tijela(Union solids) ........................................................................ 28 Oduzimanje tijela (Subtract komandom) ...................................................... 28 Isje ano tijelo(Intersect solid) ...................................................................... 29 ite sa primjeroma..................................................................................... 31 Osobine tijela(massproperties) ..................................................................... 36 Konvertovanje punih AME modela za AutoCAD-ove objekte...................... 37
Crtanje Trodimenzionalnih objekata Auto CAD podr ava 3 vrste trodimenzionalnih modela: o Modeli anog sklopa (Wireframe models) Sastavljeni od linija i kriviha koje defini u ivice 3D objekata.Vi mo ete kreirati jedan ani sastava crtaju i ga linijama ,lukovima ili drugim 2D objektima i smjestiti ga bilo gdje u u 3D prostor.Modeli anog satava nemaju povr ina oni se uvijek pojavljuju sa spoljnim linijama.Zbog toga ih morate crtati i pozicionirati individualno svaki objekat posebno.Kreirati modele anog sastava mo e biti sa puno zahtjeva i da oduzme puno vremena. o Povr inski modeli(Surface models) Sastavljeni od ivica i povr ina izme u njih.Pvr inski modeli se mogu crtati i sa postavljanjem elevacije (elevation) i debljine na 2D objekte uz kori tenje 3D specifi nih komandi.Povr inski modeli sastoje se od individualnih ravni ograni ene ivicama tj. pretstavljaju poligonalne mre e. o Puni modeli (Solid models) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Sastavljeni su od povr ina i volumena unutar njih.Mo ete ih kreirati bilo kori tenjem specifi nih baznih modela kao to su prizme ,konusi ,cilindri,lopte ,klinovi ili torus-i ili kori tenjem specifi nih komandi kojima se kreiraju tijela na pr. Revolve komandom se kreiraju obrtna tijela.Mogu se kombinovati oblici tijela kori tenjem Boolean opcija kao to su komande UNION;SUBTRACT i INTERSECT da se oblikuju slo ena tijela.Kreiranje punih modela je ustvari najlak a operacija crtanja 3D objekata. Crtanje trodimenzionalnih objekata mre nog sklopa modela Vi kreirate ani sklop modela crtaju i neki dvodimenzionalni objekat u tro dimenzionalnom prostoru.Pozicioniranje 2D objekta u 3D prostoru vr i se ukucavanjem 3D kordinata i postavljanjem UCS kordinantnog sistema sa kojim crtate objekat.Nacrtani objekat mo ete pomjerati na razli ite lokacije u 3D prostoru.Vi tako e mo ete nacrtati i Sp linije i polylinje koje egzistiraju u 3D prostoru.
Crtanje trodimenzionalnih mre a Jedna mre a reprezentuje se kao povr ina objekta sa pljosnatim ravnima koje su sastavljene od specijalnih tipova polylinija zbijenih u 3D polgonsku mre u.Preciznost i gustina ove mre e je separatno kontrolisana u dvije direkcije nazvane M i N direkcije i sa vrhuncima (vertex) koji se mogu preure ivati.O preure ivanju ovih 3D mre a ete doznati u narednim poglavljima. Auto CAD je obezbjedio komande za individualno kreiranje 3D oblika (3D Faces) i est razli itih komandi za njihovo kreiranje :3DMESH, PFACE, RULESURF, TABSURF, REVSURF i EDGESURF. Savjet: Kada radite sa 3D mre ama iz View menu-a izaberete Toolbars da vam se pojavi Customize dialog box onda markirajte Surface i postavite ga na ekran kako je prikazano dole na slici:
Mre e se kreiraju sa komandama RULESURF,TABSURF,REVSURF i EDGESURF,kao novi objekat,osnovane na definisanim objektima koji su ve postojali na crte u.Ovako definisani objekti ostaju posle kreiranja mre e,ali ih mo ete izbrisati ako nema du e potrebe za njima.Vi mo ete kontrolisati gusto u mre a koje su kreirane sa RULESURF i TABSURF.komandama mijenjaju i vrijednosti sistema varijabli SURFTAB1 komanda kontroli e gusto u mre e u M direkciji .Gusto u mre e kreirane sa komandama REVSURF i EDGESURF su kontrolisane u obadve direkcije sa M i N promjenom vrijednosti SURFTAB1 i SURFTAB2 sistema varijabli. Prije nego to nacrtate ove mre e promjenite sistem varijabli. Osim ovih komandi Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
3
Auto CAD je obezbjedio individualne komande za kreiranje prizmi,kupa,zdjela ,kupola,piramida,lopti,torusa i ivi nih oblika mre a.Najvi e primjera su tijela (Solids).Zato su ove komande veoma jednostavne i lake za primjenu, jer su i njihove mre e jednostavne za brojanje dole navedena skica vam ilustruje to. Slede a ilustracija vam pokazuje ,broj ta aka koje treba da specificirate da bi nacrtali prikazane oblike mre a
Slika 01.XVI Ilustracija izbora ta aka i dimanzija za crtanje 3D mre a raznih oblika
.Mre ne komande nisu uklju ene ovdje.u slede em poglavlju ete u iti kako se crtaju ovi oblici.Vi mo ete simulirati jednu mre u postavljanjem elevacije i debljine na 2D objekte. Mre e se rade najbolje kada vam ne trebaju modeli nivoa detalja snabdjevenih sa tijelima Kod tijela je determinisana masa ,volumen,momenti inercije i dr. Mre e su korisne za modeliranje terena u topografiji i oblikovanje raznih oblika limova o emu vi e mo ete doznati u Mehani kom desktopu Power Pack 6.Knjizi od istog autora. Postavljanje elevacije i debljine (Elevation and thickness) Osnovna postavka Auto CAD je da se crtaju 2D objekti sa 0 elevacijom i 0 debljinom.Mo da je ovo najlak i na in za kreiranje 3D objekata tj promjeniti elevaciju i debljinu na ve egzistiraju em objektu.Elevacija jednog objekta je pozicija Z kordinate u odnosu na XY rvan na kojoj je objekat nacrtan.Vrijenost elevacije 0 indicira objekte nacrtane na XY ravni akruelnog UCS sistema.Pozitivna elevacija je navi e ,a negativna elevacija je na ni e. Debljina (Thickness) jednog objekta je rastojanje na koje se istiskuje objekat gore ili dole na pozitivnu ili negativnu Z direkciju.Debljina je nanijeta jedno obrazno za cijeli objekat a Z direkcija determini e orjentaciju objekta u UCS –u i vremenu kada je objekat bio nacrtan.Jednu promjenu debljine mo ete vidjeti na pojavi objekta, ali nema promjene tipa objekta.Na pr.Kru nica se pojavljuje kao cilinder,linija se pojavljuje kao 3D ravan estougaonik kao box i sl. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Slika 02.XVI Ilustracija crtanja 3D objekata primjenom niza Elev komande
Bilje ka :Objekat mo e biti skriven(hidden),osjen en (shaded)i nijansiran (rendered) vi ne mo ete postavljati debljine na text,atribute,dimenzije,viewport ili druge 3D mre e ili tijela. Vi mo ete promjeniti osnovnu vrijednost elevacije i debljine postavljanjem Auto CAD zadataka da kreira 2D objekt sa elevacijom i debljinom koja je ve postavljena.Aktuelna elevacija i debljina ostaju u dejstvu sve dok je ne promjenite. Za postavljanje aktuelne Elevation i debljine komadna se : 1.Command: Elev se upi e i pritisne i Enter 2.Specify new default elevation <0.0000>: 1 se upi e i pritisne Enter 3.Specify new default thickness <20.0000>: 30 se upi e i pritisne Enter Bilje ka :Sada crtate objekte kako je prema slici 02.XVI prikazano na lijevoj strani da vam se objekti pojave kao to je prikazano na denoj strani.Ako to ne mo ete da primjetite u UCS aktuelnom kordinantnom sistemu izaberite neki od izometriskih pogleda to vam je ilustrovano na desnoj strani slike . Sa Elev komandom se kontroli u samo novi objekti i ona nema dejstva na postoje e objekte. Savjet :Aktuelna elevacija i debljina su u parane u Elevation i Thickness sistemu varijabli .Sada nju mo promjeniti mijenjanjem ovih sitema varijabli. Mo e se promjeniti elevacija I debljina egzistiraju eg objekta kori tenjem Properties opcije CHANGE komande.CHPROP komanda dozvoljava promjenu debljine egzistiraju ih objekata .Vi mo ete promjeniti I debljinu i elevaciju kori tenjem Properties window. Da se promjeni elevacija egzistiraju eg objekta mo e se koristiti MOVE komanda da se pomjeri u Z direkciji.
Crtanje trodimenzionalnih lica povr ine (3DFaces) Mogu se kreirati 3D oblika objekti,koji se sastoje od sekcija i ravni u 3 D prostoru specificiranjem kordinata XYZ .Objekti mogu imati 3 i vi e uglova.Posle Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
specifikacije 4 ta ke Auto CAD kontinualno poru uje dodatne oblike sa alternativnom porukom za tre u i etvertu ta ku .Ovo vam omogu uje da izradite komplexan 3D objekat.Svaka tre a i etverta strana ravni je kreirana kao separatna 3D Face objekat. Komandu birate pram lijevoj ilustraciji .Ako na komandnoj liniji : 1. Command : 3DFACE se upi e i pritisne Enter onda se pojave opcije: 2.Specify first point or [Invisible]: • first point ocija : Defini e se po etna ta ka za 3D povr inu. Posle upisivanja prve ta ke upisuju se i ostale ta ke u smjeru ili suprotnom smjeru kazaljke na satu da se kreira jedna normalna 3D povr ina .Ako su lokacije sve etiri ta ke u istoj ravni AutoCAD crta ravno lice koje je sli noobjektu regiona.Kad se isjen i ili rendira objekat ravna lica su ispunjena . • Invisible opcijom:Kontroli e se koje ivice 3D lica su vidljiva dozvoljavaju i vam ta no modeliranje objekata sa otvorima.Upisivanjem i ili nevidljive prethodne ta ke ivice prave se ivice ne vidljive. Specifikacija nevidljivosti mora prethoditi nekim na inima Object snap-a XYZ se filtrira ili ulazne kordinate za tu ivicu.Mo e se kreirati 3D lice na kojem su sve ivice nevidljive .Takva lica su sa jednom fantom linijom :ne pojavljuje se u prezentaciji anog sklopa ali mogu skrivati materijal i linije crte a. 3D lica se pojavljuju u osjen enom renderingu. 1.Command: _3dface izabrana komanda 2.Specify first point or [Invisible]: 50,0,0 Upisane kordinate ta ke 1. 3. Specify second point or [Invisible]: 0,0,0 Upisane kordinate ta ke 2. 4.Specify third point or [Invisible] : 0,60,0 Kordinate ta ke 3 5.Specify fourth point or [Invisible] : 50,60,0 ta ka4 6.Specify third point or [Invisible] : 50,60,100 ta ka5 7.Specify fourth point or [Invisible] : 0,60,100 ta ka6 8.Specify third point or [Invisible] : Pritisne se Enter da se iza e iz komande Slede a ilustracija prikazje rezultat komande.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Slika 03. XVI Ilustracija primjene niza 3DFace komande za crtanje povr ine
3DFaces komande su korisne za crtanje ravnih povr ina koje mogu reprezentovati zidove sobe.Ponekad se mo e eljeti da jedna ili vi e ivica budu nevidljive,naprimjer zid sobe ima prozor u tom slu aju treba da nacrtate nekoliko separatnih povr ina zida oko prozorskog otvora.Dijeljem ivica na vidljive i nevidljive ,skriva extra linije.Neke ili vi e ivica mogu biti nevidljive ,prije nego to specificira ta ku ugla po etne ta ke ivice ukucajte i. Savjet Mo ete koristiti Edge komandu ili Properties window da promjenite vidljivost ivica posle njihovog crtanja.
Crtanje 3D pravougaonih mre a(3D meshes) Mada je crtanje3D pravougaonih mre a veoma pipav posao,one su vrlo korisne za reprezentovanje komplexinih povr ina 3D terena.3DMesh objekti se najuspje nije izra uju uz kombinacijom sa skriptama Auto LISP programa i drugim programima koji imaju matemati ki kalkulisane kordinate.vrhunaca(vertex-a).One su dizajnirane prvenstveno sa programima. Drugi korisnici bi koristili 3D komande.Auto CAD om se defini e poligonska mre a sa matricom,veli inom koja determini e M i N broj ane vrijednosti.MxN je jednaka broju vrhunaca (vertex-a) koji se moraju specificirati. Auto CAD-om se defini e lokacija svakog vrhunca na mre i sa m i n brojem redova i kolona koje indiciraju vrhunce.Definisanje vrhunca po inje sa vertex-om(0;0).Morate obezbjediti lokaciju kordinata za svaki vertex u redu M prije specificiranja vertex-a m+1.Vertex-i mogu biti neka rastojanja iz svakog drugog vertex-a.M i N orjentacija jedne mre e zavisna je od pozicije vertex-a.3D Meshes su uvijek otvorene na M i N direkcijama.Mogu se zatvoriti sa komandom Pedit. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji .Ako se starta komanda sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
1. Command : 3Dmesh se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : da se specificiraju brojevi vrhunaca u M i N direkcijama. 2.Specificira broj vertex-au M 3.Specificira broj vertxa u N Posle svakog uno enja podataka pritisnete Enter Mesh M size: 4 Mesh N size: 3 Vertex (0, 0): 10,1,3 Vertex (2, 0): 20,1,0 Vertex (0, 1): 10,5,5 Vertex (2, 1): 20,5,-1 Vertex (0, 2): 10,10,3 Vertex (1, 0): 15,1,0 Vertex (1, 1): 15,5,0 Vertex (1, 2): 15,10,0
Vertex (2, 2): 20,10,0 Vertex (3, 0): 25,1,0 Vertex (3, 1): 25,5,0 Vertex (3, 2): 25,10,0
Slika 04. XVI Ilustracija jedne terenske mre e ura ila kompanija Auto CAD programa
Crtanje mnogo poligonskih mre a(Polyface Meshes) Mogu e je crtati poligonske mre e sastavljene od oblika koji vezuju tri i vi e vrhunca (vertex-a). Crtanje poligonske mre e je jednostavno crtati isto kao jednu pravougaonu mre u, izuzev to se specificiraju kordinate za svaki vertex,tada se svaki oblik defini e brojem ulaznih vertex-a. .Isto kao to ste crtatali svaki oblik,treba da se ima i kontrola vidljivosti ,boje za svaku ivicu ,odre enih specifi nih lejera boja.. Da se nacrta poligonska mre a starta se komanda sa komandne linije: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
1. Command : PFACE se upi e i pritisne Enter 2. Specify location for vertex 1: Specificira se jedna ta ka 3.Specify location for vertex 2 or : Specificira se ta ka ili pritisne Enter 4Specify location for vertex n or : Specificira se ta ka ili pritisne Enter. Bilje ka : 2.Specificiraju s kordinate za svaki vertex,posle svakog vertex-a ,kiji specificira pojavljuje se slede i broj vertex-a i vi specificirate slede e kordinate za svaki vertex i posle svega pritisnete ENTER. 3.Kontinualno se specificiraju kordinate za svaki vertex. Kada se zavr i specificiranje kordinata vertex-a,pritisnite ENTER 4.Specificiraj broj vertex-a prvog definisanog oblika. Oblik se defini e ukucavanjem broja vertex-a,koje ste definisali u ta ki 2..Svaki oblik je sastavljen od tri ili vi e nabrojanih-vertex-a. 5.Kad zavr ite definisanje prvog oblika pritisnute ENTER 6.Specificirajte slede i oblik sa odre enim brojem vertex-a. 7.Kad kompletirate specificiranje pritisnite, ENTER.
Uradite nevidljivu ivicu,ukucavaju i broj vertex-a sa negativnom (-) vrijedno u. PFACE komanda je sli na 3DMESH.One su najuspje nije kada se primjenjuju vezano sa programom koji automatizovano kreiraju vertex-e i oblike.
Crtanje i partanih mre a povr ine (Ruled suface meshes) RULSURF komanda se koristi za crtanje i pattanih povr ina . One su pribli no povr ine izme u dvije postoje e krive linije. Biraju se dva objekta koji defini u i patanu povr inu.To mogu biti:lukovi,kru nice,elipse,elipti ne linije,linije,ta ke,poly linije,ili sp linije. Obadva objekta moraju biti ili otvorena ili zatvorena,izuzev kada je objekat ta ka drugi objekat mo e biti ili otvoren ili zatvoren. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji ,ako startamo komandu sa komandne linije: 1. Command ; RULSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : : 2.Select first defining curve: Izabere se prva kriva 3.Select second defining curve:Izabere se duga kriva .Auta kad nacrta povr inu kakoje prikazano na slede oj ilustaciji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
Kada se konstrui e i partana povr ina izme u dvije otvorene krive linije Auto CAD startuje povr inu( Surface) iz krajnjih ta aka definisanih linija,bli e ta kama koje su kori tene za njihov izbor.Ako su izabrane ta ke blizu suprotnih krajeva,rezultat i partane povr ine mo e biti da se iste ukrste same.Ta ka obi no bira definisanu krivu liniju,koja nema odnosa na rezultat povr ine, ma kako da je kriva linija zatvorena. Pravac(direction) u kojem definisana kriva linija je bila generisana jo uvijek mo e se ukrstiti.Na primjer:Kru nica je uvijek generisana suprotnim pravcem kazaljke na satu,ali pravac generisanja zatvorenih poly-linija je determinisan pravcem poslednjeg vrhunca(vertex-a).Prema tome jedna jedna partana povr ina izme u kru nice i zatvorene poly –linije mo e se ukrstiti,formiraju i figuru pe anog sata.
Slika 05.XVI Ilustracija i partane 3D povr ine generisane izme u lukova elipse Parovi objekata bi se koristili kao inske tra nice i parane mre ne povr ine moraju obadva objekata biti jedan otvoren ili jednan zatvoren Za otvorene krive linije AutoCADom se startuje u osnovi i partane povr ine na lokaciji specificiranih ta aka na krivim linijama.
Slika 06.XVI Ilustracije povr ina dobijene primjenjenom nizova Ruledsurf komande Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Crtanje tabelarnih mre a povr ine (Tabulated surface meshes) TABSURF komadama se crtaju mre ne povr ine koje pribli no odgovaraju pomjeranju jedne krive staze du inom jednog vektorskog pravca.Du ina vektorskog pravca determini e rastojanje za koje e staza biti pomjerena. Biraju se dva objekta da se defini e tabulated 3D poligonska povr ina: kriva linija i vektor direkcije.Kriva linija mo e biti,luk kru nica,elipsa ,elipti ni luk,linija polylinija ili sp-linija.Vektor direkcija mo e biti linija ili poly-linija.Ako izabere polyliniju Auto CAD kalkuli e vektorsku direkciju kao liniju iz prvog vertex-a do poslednjeg vertex-a ignori i neke posredne vertex-e.Mre ni rezultat je 3-D mre a sastavljena od serije paralelnih poligona teku ih paralelno sa direkcijom vektora. Komandu biramo prema lijevoj prikazanoj ilustraciji .Ako startamo komandu i sa komandne linije :
Slika 07.XVI Ilustracija crtanja povr ine nizom TABSURF komande
1. Command : TABSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select object for path curve: Izabere se kriva linija 3.Select object for direction vector: Izabere se dirakcija.Rezltat navedenog niza komandi je prikazan na prednjoj ilustraciji.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
11
Slika 08 .XVI Ilustracije primjera raznih oblikapovr ina dobijenih tabsurf komandom
Bilje ka: Primjenom Shade komande povr na su osjen ene u boji na kojem je lejeru nacrtana kriva linija i direkcija.
Crtanje obrtnih mre a povr ine (Revolved surface meshes) S a REVSURF komandama crtaju se obrtne mre e povr ine.3D-poligon mre e pribli no odgovaraju rotaciji 2D profila oko jedne ose.Birate 2 objekta koji defini u profil i osu.Tako e se specificira startni ugao i broj stepeni obrtanja profila.Staza krivine mo e biti,luk,kru nica,elipsa,elipti ni luk,linija polylinija ili sp-linija.Ako se izabere zatvorena kriva, Auto CAD zatvara mre u u M –direction.Osa mo e biti linija ili polilinija.Ako se izabere polilnija Auto CAD kalkuli e osu kao liniju iz prvog vertex-a do poslednjeg vertex-a ignoriraju i neko posredovanje sa vertex-ima.Obrtna osa determini e M direkciju od mre e. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Izabere se jedna od altrnativnih komandi .Ako komandu startamo sa komandne linije : 1. Command : REVSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Current wire frame density: SURFTAB1=current : SURFTAB2=current 2. Select object to revolve: Odabere se jedna linija ,luk,kru nica ili 2D ili 3D polylinja 3. Select object that defines axis of revolution: Odabere se jedna linija ili otvorena 2D ili 3D polylinija. 4.Specify start angle <0>: 120 Upi e se po etni ugao i pritisne Enter Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
5.Specify included angle (+=ccw, -=cw) <360>: 270 Upi e se koji obuhvata rotiraju a povr ina:Rezlutat na vedenog niza komandi na slici 09.XVI.
Slika 09.XVI Ilustracija crtanja obrtne povr ine navedenim nizom REVSURF komande
Slika 10.XVI Ilustracija lu ne cilindri ne povr ine dobijene revsurf nizom komande
Bilje ka : Ako vam se ini grub izgled povr ine onda mo ete koristiti ISOLINES sistem varijable za postavljanje gu e ane mre e kako bih va model izgledao elegantnije.. Savjet : Kad god kreirate jedan objekat na nekom pogledu korisno ga je uvijek kreirati na pogledu koji se para na New View dialog box-u sa paranim UCS bilo na komandnoj liniji bilo na UCS dialog box-u .Imena pogleda i UCS-a defini u se pri paranju.
Slika 11 .XVI Ilustracije primjera oblikovanja povr ina nizovim revsurf komande
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
Crtanje ivi nih povr ina staznih mre a(Edge surface) Sa EDGESURF komandama crtaju se ivi ne povr ine staznih mre a,3D poligon mre e definisane kao bicubic povr ine( jedna krivina u M direkciji ,a druga u N direkciji)interpolirana me u etiri susjedna ugla.Biraju se objekti koji su definisani ivicama. etvoroivi ni objekti moraju oblikovati zatvorenu om u i podijeliti zadnju ta ku koja mo e biti lu na,elipti nog luka,linije,polilinije ili splinije. Mogu se birati ivice u nekom redu.Prva ivica koja se izabere determini e se M direkcijom mre e. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji..Izabere se jedna od alternativnih komandi.Ako je startama sa komandne linije : 1.Command : EDGESURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Current wire frame density: SURFTAB1=6 SURFTAB2=6 2.Select object 1 for surface edge: Izabere se 1ivica 3.Select object 2 for surface edge: 2 ivica 4.Select object 3 for surface edge: 3 ivica 5.Select object 4 for surface edge: izabere 4 ivica i komanda se zavr i
Slika 12 .XVI Ilustracija crtanja ivi nih povr ina nizom EDGESURF komande
Slike pokazuju na in rada komande prije i posle rezultat-to jest sliku stazne povr ine mre e ura ene EDGESURF komandom.
Crtanje primitivnih povr ina Primitivne povr ine tako nazavate u Mechini kom desktopu su povr ine u koje spadaju povr ine prizmi (boxovi),klinova, prizmi ,piramida, kupa, lopti, polulopti (Dom i dish ) i torusa koji imaju izgled unutra nje automobilske gume . Najlak i na in za startovanje njihovih komandi je sa Surface toolbara kojeg smjestite na ekran i birate komandu za povr inu koju elite nacrtati ) ili uno enjem 3D komande na komandnu liniju i pritiskom na Enter Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Kad koristite 3D komandu da konstrui ete poligonske mre ne objekte,rezultiraju i objekti su povr ine koje mogu biti skrivene ,osjen ene ili izra ene sa renderingom. Ako se starta komanda sa komandne linije onda se : 1. Command : 3d se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije: 2.. Enter an option [Box/Cone/DIsh/DOme/Mesh/Pyramid/Sphere/Torus/Wedge]: • Box opcija : 1.Command: _ai_box Izabrana komanda Initializing... 3D Objects loaded. 2.Specify corner point of box: Specificira se ugao smje taja box-a 3.Specify length of box: 50 Specificirana du ina. 4.Specify width of box or [Cube]: 60 Specificirana irina 5.Specify height of box: 30 Specificirana visina 6.Specify rotation angle of box about the Z axis or [Reference]: 30 Specificira se ugao rotacije oko Z ose ili se primjeni reference opcija u produ etku izlaganja pogledajte obraylo enje ove opcije.
Slika 13. XVI Ilustracija crtanja prizme nizom box-a komande sa vizuelizacijom presjeka box-a
Reference : Primjenjuje se box sa drugim objektima u crte u ili relativno za jedan ugao kojeg specificirate.Osnovna bazna ta ka za rotaciju je prvi specificirani ugao prizme –box-a. 7.Specify the reference angle <0>: Specificira se ta ka ,upi e se jedan ugao ili pritisne Enter. Ugao reference se mo e definisati sa dvije ta ke ili uglom od X ose na XY ravan: Na primjer box se mo e rotirati da se primene dvije specificirane ta ke na box-u sa ta kom na drugom objektu.Posle definisanja reference ugla specificira se ta ka za Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
primjenu referencnog ugla .Box se onda rotira oko prve ta ke relativno za ugao rotacije specificiranog referencnog ugla. Ako se upi e 0 kao referencni ugao sam novi ugao odre uje rotaciju box-a. 8. Specify the new angle: Specificira se ta ka ili se upi e ugao. Da se specificira novi ugao rotacije ,specificira se relativna ta ka za baznu ta ku .Bazna ta ka za rotaciju prvi specificirani ugao box-a.Ako se eli da se primjeni box za drugi objekat specificirajte dvije ta ke na ciljnom objektu da se defini e novi ugao rotacije za box. Ako je referencni ugao rotacije 0 ,box se rotira sa uglovnom distancom upisanom relativno za prvu ta ku ugla box-a. • Cone opcijom : se kreira konusni oblik poligonske mre e. 1.Command: _ai_cone Izabere se komanda -opcija 2.Specify center point for base of cone: Specificira se centar za bazu 3.Specify radius for base of cone or [Diameter]: 50 Specificira radius ili unese opcija za specificiranje pre nika. 4.Specify radius for top of cone or [Diameter] <0>: 20 Specificira se radius na vrhu. Ako se pritisne Enter vrh konusa je za iljen 5. Specify height of cone: 40 Specificira se visina 5.Enter number of segments for surface of cone <16>: 24 Upi e se broj segmenata za pov inu konusa i pritisne Enter .Konus je nacrtan Slika 14.XVI.
Slika 14 ,XVI Ilustracija crtanja konusa sa nizom 3D komande opcija Cone
• Dish opcijom: se crta donja polovina loptaste poligonske mre e 1. Command: _ai_dish Izabrata opcija komande 2.Specify center point of dish: Specificira se centar. 3.Specify radius of dish or [Diameter]: 50 Specificira se pre nik 4.Enter number of longitudinal segments for surface of dish <16>: Pritisne se Enter ili se upi e novi broj longitudinalnih segmenata. 5.Enter number of latitudinal segments for surface of dish <8>:Pritisne se Enter ili se upi e novi broj landitudinalnih segmenata.Iliustracija 15.XVI rezultat navedenog niza komande.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
16
Slika 15.XVI Ilustracija primjenjenog niza 3D komande opcija Dish za crtnje zdjele
•
Dome opcijom : se crta gornja strana lopte i isto se radi kao i sa Dish opcijom. • Mesh opcijom : se crta ravna mre a ije su M i N veli ine odre ene brojem linija nacrtanih na svakoj direkciji du mre e. M i N direkcije su sli ne X i Y osama od XY ravni. 1.Command:3D Upi e se komanda Enter an option 2.[Box/Cone/DIsh/DOme/Mesh/Pyramid/Sphere/Torus/Wedge]: m Upi e se opcija i pritisne Enter 3.Specify first corner point of mesh: Specificira se ta ka 1 4.Specify second corner point of mesh:Specificira se ta ka 2 5.Specify third corner point of mesh: Specificira se ta ka 3 6.Specify fourth corner point of mesh: Specificira se ta ka 4 7. Enter mesh size in the M direction: 6 Upi e se broj ica u direkciji M 8. Enter mesh size in the N direction: 5 Upi e se broj ica u direkciji N i pritisne se Enter.Rezultat komande slika 16.XVI.
Slika 16 .XVI Ilustracija niza 3D komande opcije mesh za crtanje povr ina
Pyramid opcijom : Crta se piramida ili tetraedar. 1.Command: _ai_pyramid Izabere se komanda ili opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
2.Specify first corner point for base of pyramid: Specificira se (1) 3. Specify second corner point for base of pyramid: Specificira se ta ka t (2) 4.Specify third corner point for base of pyramid: Specificira se ta ka (3) Specify fourth corner point for base of pyramid or [Tetrahedron]: Specificira se ta ka (4) ili se upi e opcija. crtanja tetraedra. 5. Specify apex point of pyramid or [Ridge/Top]: Specificira se ta ka (5) ili se upi e opcija. Z vrijednost od specificirane ta ke odre uje visinu za piramidin vrh, elo ili liniju krova. Ridge opcijom : se odre uje vrh piramide kao linije.Dvije ta ke moraju le ati na istoj direkciji ;Specificira se ta ka (1) i (2) kao baznih ta aka da se sprije i samopresjecanje ica kostura. Top opcijom : Defini e se vrh piramide kao pravougaonik .Ako se ta ke vrha ukr taju oni obrazuju samo presjecaju i poligon.Opcijom se specificira (1,2,3 i 4) ugao- ak. Tetrahedron opcijom : se crta tetragonalna poligonaska mre a . Specify apex point of tetrahedron or [Top]: Specificira se ta ka ili se upi e T. Apex Point :Defini e vrh tetragona kao ta ke (apex). Top : Defini e se vrh tetragonala kao trugao.Ako se ta ke samo presjecaju oni kreiraju samopresjecaju u mre u.Specificiraju se ta ke (1,2 i 3) •
Torus opcijom : se crta oblik kao to je oblik unutra nje automobilske gume 1. Command: _ai_torus Izabere se komanda ili opcija 2.Specify center point of torus: Specificira se centar torusa 3.Specify radius of torus or [Diameter]: 60 Specificira se pre nik ili se unese D i pritisne Enter da se upi e vrijednost pre nika. 4. Specify radius of tube or [Diameter]: 10 Specificira se radijus cijevi torusa 5.Enter number of segments around tube circumference <16>:Pritisne se Enter ili se upi e broj segmenata oko spoljnjeg pre nika cijevi. 6.Enter number of segments around torus circumference <16>: Pritisne se Enter ili se upi e broj segmenata torusnog pre nika.Ilustracija lijevo je rzultat navedenekomande. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru Sphere opcijom : crta se povr ina lopte 1.Command: _ai_sphere Izabere se komanda 2.Specify center point of sphere: Specificira se centar. 3.Specify radius of sphere or [Diameter]: 30 Upi e se radijus 4.Enter number of longitudinal segments for surface of sphere <16>: upi e se broj segmenata i pritisne Enter 5.Enter number of latitudinal segments for surface of sphere <16>: Upi e se broj segmenat i pritisne Enter.Lijevo ilustracija je rezultat niza
komande. Wedge opcijom : se crta se desno-ugaoni mre ni poligon sa nagnutim licem za iljenim du X ose. 2.Specify corner point of wedge: Specificira se ta ka (1) 3.Specify length of wedge: Specificira se du ina 4.Specify width of wedge: Specificira se irina. 5.Specify height of wedge: Specificira se visina. 6.Specify rotation angle of wedge about the Z axis: Specificira se jedan ugao . Bazna ta ka za rotaciju je ugaona ta ka klina.Ako se upi e 0, klin se zadr ava ortogonalno za aktuelnu UCS ravan. Ilustracija prikazuje vizueliziranje i osjen avanje nacrtane povr ine klina.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
19
Crtanje trodimenzionalnih tijela (Solids) Tijelo reprezentuje pun volumen jednog objekta.Tijela su najvi e informativno kompletni i najmanje dvozna ni tipovi modela.Kompleksniji oblici su lak i za konstrukciju i preure ivanje nego povr inski i mre asti modeli. Tijela se kreiraju iz osnovnih oblika: kao to su prizme ,konusi,puni cilindri,lopte ,torusi i klinovi ili istiskanjem 2D objekata du staze ili obrtanjem 2D objekata oko ose. Jedanput kreirano tijelo na ovaj na in mo e se koristiti za kreiranje slo enijih oblika kombinuju i razne oblike tijela..Tijela se mogu spajati ili oduzimati iz drugih tijela ili nalaziti zajedni ke zapremine(dijelove zapremina koje se preklapaju) tijela. Crtanje punih oblika se vr i jednom od baznih metoda iz (Solids toolbar)-prikazuje slike Prizma(box), kugla(sphere),valjak(cylinder)kupa(cone) ,klin(wedges) i torus- ili sa ekstrudiranjem 2D objekata du staze (ponekad izgleda kao dizanje u vis objekata) ili obrtanjem 2D objekta oko ose.Auto CAD ima 8 razli ith komandi za crtanje punih tijela.One se opisane u slede im poglavljima.Posle crtanja nekoliko punih ,mo ete nacrtati vi e kompleksnijih oblika kombinacijom punih oblika kori tenje «Boolean operacije»:subtract,unuion i inersect(oduzimanja ,spajanja i presjecanja). Auto CAD je obezbjedio ove funkcije kao tri separatne komande i svaka je opisana u ovom poglavlju.Tijela se mogu modificirati zaobljivanjem i odsjecanjem njihovih ivica (fillet,chamfer).Tijela se mogu presjecati na dva dijela i genrisati u 2D sekcije.O tome e se u iti u poglavlju kako urediti tijela . Oblici tijela se izla u na crte u kao sklopovi ica ( wireframe),ali se mogu skrivati nevidljive linije (hide),osjen avati (shade ) ili se izra ivati fotografske slike renderinzima o emu e se govoriti u slede im poglavljima.Osim prikazivanja tijela na crte ima , mogu se vr iti i analize i odre ivanje njihovih masa, volumena ,momenta inercija i njihovih te nih ta ka..Tijela se mogu izvoziti na druge aplikacije i odre ivati numeri ke kontrole(NC) kodova sa kojima se prolazi «kroz sito i ra eto» do objekta,ili se izvode kona ne analiza elemenata(FAE) da se determini u strukturne karakteristike.Na primjer mogu se eksportovati crte i kao ACIS(.SAT) ili Stereolithography(.STL)files za kori tenje sa drugim programima. O emu ete kasnije u iti. ISOLINES sistem varijabli kontroli e broj kosturnih ica (wireframe) linija , obi no vizueliziranim iskrivljenim dijelovima punih oblika,a DISPSILH varijable kontroli u prikazivanje silueta iskrivljenih punih oblika,kada se prikazuju kao wireframe,sa FACETRES sistamom varijabli pode ava se glatko a osjen enih ivica ili skrivenih linija. Kada crtate tijela ili ga modificirate radi lak e pristupa nosti komandama sa View menu-a se izabere Toolbars da se pojavi Customize dijalog box gdje markirate Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Solids da vam se pojavi na ekranu kao to vam napred prikazani Solids toolbar prikazuje.
Crtanje prizme (box) BOX komandom se crta prizma sa osnovom paralelnom sa XY ravni u aktuelnom UCS. Auto CAD.Kad jednom nacrtate prizmu vi joj posle ne mo ete promjeniti veli inu ili istegnuti .Ipak se mo e ekstrudirati oblik box-a primjenom Solidsedit komande.Ma kako . Jedna od alternativnih komadi se izabereprema lijevoj lijevoj ilustraciji , ako je startamo sa komandne linije : 1.Command : box se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Specify corner of box or [CEnter] <0,0,0>: Specificira se ugao ili se izabere opcija Center.Za primjer specificiran ugao 3.Specify corner or [Cube/Length]: l Upi e se opcija du ine i pritisne Enter da se pojav: 4.Specify length: 50 specificira se du ina i pritisne Enter 5.Specify width: 60 Specificira se irina i pritisne Enter 6.Specify height: 40 Specificira se visina i pritisne Enter i prizma je nacrtana slika
Slika 17. XVI Ilustracija crtanja prizme nizom Box komande izometriski pogled
Kao to mo ete primjetiti mogu se izabrati slede e opcije crtanja: • corner of box opcija : Specificira se prvi ugao ,da bih se pojavile slede e opcije cone opcijom :Se specificira ili markira suprotan ugao da bih posle markiranja upisali visinu prizme i nacrtali je Cube opcijom : Se crta kocka posle izabrane opcije specificira se ivica kocke Length opcija.:Se specificiraju du ina irina i visina prizme
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000 •
Kako postati ekspert
21
Center opcijom Crta se prizma kori tenjem specificirane ta ke centra posle ega se pojavljuju iste opcije kao i prethodno navedene corner of box opcije.
Crtanje lopte SPHERE komanda se koristi za crtanje pune lopte. lopta je pozicionirana tako da je njena centralna osa paralelna sa Z osom aktuelnog UCS-a.Lantitudinalne linije su paralelne XY ravni. Jedna od alternativnih komandi se izabere prema lijevoj ilustraciji .Ako startamo komandu sa komandne linije : 1. Command : SPHERE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=current 2.Specify center of sphere <0,0,0>: Specificira se ta ka ili pritisne EnterAko se pritisne Enter centar lopte se smje ta u kordinantni po etak. 3.Specify radius of sphere or [Diameter]: 30 pritisne se Enter ili se izabere opcija D i pritisne Enter da se specificira pre nik Ilustracija slika 18.XVI rezutat niza komade .
Slika 18.XVI ilustracija crtanja lopte primjenom niza Sphere komande
Crtanje punih cilindara (Solid cylinder) Cylinder komanda se koristi za crtanje punih cilindara sa kru nom ili elipti nom bazom.Baza od cilindra le i Na XY ravni aktuelnog UCS.Cilindar je primitivno tijelo jednostavno i za ekstrudiranje kru nice ili elipse bez za iljivanja. Ako se eli konstruisati cilindar sa specijalnim detaljima kao to su ljebovi du strana crta se 2D profil od osnove zatvorene PLINE i kori tenjem EXTRUDE komande da se defini e Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
visina du Z ose.Sa komandom CIRCLE crta se kru nica iz koje mo nacrtati cilindar koriste i komandu EXTRUDE.Jednu od alternativnih komandi bira prema naprijed lijevoj ilustarciji.Ako se starta komanda sa komandne linije : 1. Command : CYLINDER se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current wire frame density: ISOLINES=8 (gustina anog sklopa) 2.Specify center point for base of cylinder or [Elliptical] <0,0,0>:Specificira se centar.Ili se upi e opcija crtanja elipti nog cilindra. 3.Specify radius for base of cylinder or [Diameter]: 30 Upi e se vrijednost i pritisne Enter ili se izabere opcija specificiranja pre nika. 4.Specify height of cylinder or [Center of other end]: 80 Upi e se visina od centra drugog kraja cilindra.Rezultat niza komande prikazan na slede oj ilustraciji 19.XVI.
Slika 19.XVI Ilustracija crtanja cilindara sa kru nom i elipti nom osnovom nizovima Cylinder komande
Crtanje punih kupa (solid cone) Komanda Cone se primjenjuje za crtanje punih kupa definisanim sa kru nim ili elipti nim bazama koje se smanjuju po vertikalnoj osi na jednu ta ku.Konusna baza le i na XY ravni aktuelnog UCS.Visina mo e biti pozitivna ili negativna ali je paralelna sa Z osom.Vrh defini e visinu i orjentaciju kupe.Crtanje zarubljenih kupa ili kupa koje zahtjevaju specifi ne uglove strana crta se 2D kru nica pa se koristi komanda EXTRUDE da se za ilji kru nica na jedan ugao du Z ose.Da se kompletira zarubljivanje mo e se zarubiti jedna prizma od vrha kupe sa komandom SUBTRACT. CIRCLE komandom se crta kru nica iz koje se mo e nacrtati kupa kori tenjem EXTRUDE komande, sa Taper opcijom.3D komande crtaju konusne oblike definisanim samo povr inama. Alternativna komanda se izabere prema lijevoj ilustraciji .Ako se strata sa komandne linije : 1. Command : Cone se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=8 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
23
2.Specify center point for base of cone or [Elliptical] <0,0,0>: pritisne se Enter da se centar baze kupe crta iz kordinantnog po etka ili se specificira ta ka centra u crte u ili se unese opcija elipti ne osnove kupe. 3.Specify radius for base of cone or [Diameter]: 30 Upi e se vrijednost radijusa i pritisne Enter ili se upi e opcija pre nika i pritisne Enter da se nacrta elipti na baza kupe. 4.Specify height of cone or [Apex]: 80 specificira se visina i pritisne Enter.Rezultat navedenog niza komande Slika 20.XVI.
Slika 20.XVI Ilustracija crtanja kupe sa kru nom i elipti nom osnovom nizovima Cone komande
Crtanje klinova (Solid wedge) Sa komandom WEDGE mo ete nacrtati puni klin.Baza klina je paralelna sa XY ravni aktuelnog UCS,sa kosom povr inom nasuprot prvog ugla.Visina koja mo e biti pozitivna ili negativna je paralelna Z osi. Alternativnu komandu birate prema lijevoj ilustraciji ako se strta komanda sa komandne linije : 1.Command : Wedge se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Specify first corner of wedge or [CEnter] <0,0,0>:pritisne se Enter da se ugao klina specificira u kordinantnom po etku ,ili se izabere mjesto u crte u ili se izabere Center opcija i pritisne Enter .Za primjer izabrana opcija specificiranja. 3.Specify corner or [Cube/Length]: c Upi e se opcija Cube i pritisne Enter 4.Specify length: 60 Upi e se du ina i pritisne Enter.Slede a ilustracija slika 21.XVI je rezultat navedene opcije.
Slika 21.XVI Ilustracije crtanja klina nizovima Wedge komande sa opcijama cube i length Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Bilje ka: Ako se specificira drugi suprotni ugao onda se specificira dimenzija ,ako se unese opcija Length se onda se specificiraju tri dimenzije klina.
Crtanje tijela oblika auto guma (Solid torus) Sa komandom TORUS crta se prstenast oblik sli an unutra njoj automobilskoj gumi.Povr ina torusa presje ena je i paralelna sa XY ravni u aktuelnom UCS-u. Z a crtanje torusa(jednog gumunovog punog oblika) negativni torus-ov radijus i pozitivana veli ina radijusa cijevi mora biti u odre enom odnosu.Na primjer,ako je radius torus-a -2.0,radius cijevi mora biti ve i od 2.0 Torus se mo e isijecati.Samoisje eni torus nema centar otvora zato to radijus cijevi je ve i nego radijus torusa. Alternativna komanda se bira prema lijevoj ilustraciji . Ako se starta sa komandne linije : 1.Command : turus se upi ei pritisne Enter da se pojave opcije Current wire frame density: ISOLINES=8 2.Specify center of torus <0,0,0>: Specificira secentar torus-a 3.Specify radius of torus or [Diameter]: 60 Specificira radijus ili dijametar torusa 4.Specify radius of tube or [Diameter]: 10 Specificira se radijus ili dijametar otvora.Lijeva ilustracija prikazuje rezultat navedene komande.
Bilje ka: Poslednje dve slike pokazuju izgled samopresjecaju ih torusa gdje je radius tube ve i od radiusa torus-a
Ekstrudiranje tijela (Extrude solid) Sa komandom EXTRUDE crtaju se puni oblici istiskivanjem (dodavanjem debljine thickness) izabranog objektu.Mogu se istikivati zatvoreni objekati polylinije,poligoni,pravougaonici,kru nice,elipse,zatvorene sp-linije,donuts-i i regioni..Nemogu se ekstrudirati objekati koji sadr e u sebi jedan blok,poly-linije koje imaju prelaze ili presje ne segmente ili linije koje nisu zatvorene.Objekat se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
25
istiskuje du staze ili specificirane vrijednosti i ugla za iljenja(tapar).EXTRUDE se koristi da se nacrata pun oblik jednog zajedni kog profila od objekta,kao to je zub anik ili zubac. EXTRUDE je parcijalno uspje an za objekte koji sadr e zaobljenja,odsje ene ivice i druge detalje koji na neki na in mogu biti te ki za reprodukciju posebno na jednom profilu. Ako se crta profil kori tenjem linije ili luka koristi se Join opcija od PEDIT komande da se objekat preobrati poly-linije objekat ili da se uradi pravo region kori tenja EXTRUDE.Zako inje istiskivanjem je specifi no uspje no za dijelove ije se strane defini u du ugla ,kao to su kalupi obi no kreirani metalni produkti u livnicama.Izbjegavajte koristiti ekstremno velike uglove zako enja.Ako je ugao zako enja tako veliki,profil se mo e izvu i na jednu ta ku prije nego to dostigne specificiranu visinu. Da bi se nacrtalo tijelo odre enog oblika istikivanjem potrebno je prema lijevoj ilustraciji odabrati altrnativnu komandu.Ako komandu startamo sa komandne linije : 1. Command : EXTRUDE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current wire frame density: ISOLINES=4
Slika 22.XVI Ilustracija ekstrudiranja izabranog objekta nizom Extrude komande
2.Select objects: 1 found Izabere se objekat. 3.Select objects: pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: 50 Upi e se visina ektruzije ili se izabere opcija P da se izabere staza za ekstrudiranje. 5.Specify angle of taper for extrusion <0>: 10 Upi e se ugao za iljenja (Taper) i pritisne Enter.Ako se nije upisala nikakva vrijednost odnosno 0 tijelo se istiskuje bez za iljivanja.Ilustracija 22.XVI je rezultat niza komande. Opcije na komandnoj liniji:
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
26 •
height of extrusion opcijom : Extrudrudira se objekat du pozitivne Z objektove ose ako se upi e pozitivna vrijednost .Ako se upi e negativna vrijednost ekstrudira se objekat du Z ose u negativnom pravcu.
•
Path opcijom : Odabere se staza ekstrudiranja osnovana sa nacrtanim objektom na crte u .Du staze se ekstrudira profil odabranog objekta i kreira primitivno puno tijelo (solid). Upozorenje. Ako je ugao zako enja veliki,mo e se pojaviti ta ka presjecanja prije nego to se dostigne specificirana visina istikivanja Auto CAD vas upozorava: Extrusion creation failed Modeling operation error The draft angle results in a self-intersectiong body Auto CAD zatvara komandu i vi treba da poku ate ponovo sa manjim uglom zako enja 1. Command: extrude Izabrana komanda Current wire frame density: ISOLINES=4 2.Select objects: 1 found Odabran Objekat 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: p izabere se opcija i pritisne Enter 5.Select extrusion path: Izabrana staza i objekta se ekstrudira prema ilustraciji lijevo. Bilje ka : Objekat nacrtan na pogledu Top odozgo a staza na Front – elnom pogledu.
Crtanje obrtnih tijela (REVOLVED SOLIDS) Sa REVOLVE komandom se crtaju tijela obrtanjem zatvorenog objekta oko X iY ose aktuelnog UCS-a kori te i specificirani ugao.Tako e se mo e odabrati objekat oko koga se vr i rotiranje : linije,polylinije ili dvije specificirane ta ke. Sli no komandi EXTRUDE,REVOLVE je uspje na za objekte koji sadr e zaobljenja ili druge detalje ,koje bi na drugi na in bilo te ko reproducirati u zajedni ki profil.Ako crtate jedan profil koriste i linije ili lukove koji susre u polyliniju koristi se PEDIT Join opcijom da se preobrate linije u polylinije objekta , prije kori tenja REVOLVE komande. Vi mo ete koristiti Revolve komande na zatvorene objekte polinija,poligona,pravougaonika,krugova elipsa i regina.Ne mo e se koristi REVOLVE na 3D objekte koji sadr e blok,polilinije koje imaju ukr tanje ili presje ne segmente ili polilinije koje nisu zatvorene. Jednu od alternativnih komandi mo ete izabrati prema lijevoj ilustaciji ili ako startate komandu sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
27
1.Command : REVOLVE su upi ei pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=4 2.Select objects: 1 found Izabre se jedan objekta 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify start point for axis of revolution or define axis by [Object/X (axis)/Y (axis)]: o izabrata objekt opcija i pritisnut 5.Select an object: Izabrana linija osa objekt obrtanja 6.Specify angle of revolution <360>: 270 Upi e se vrijednost ugla obrtanja i pritisne Enter.Rezultat komande slika 23:XVI.
Slika 23. XVI Ilustracija crtanja obrtnogtijela nizom Revolve komande
Lijevo ilustracija prikazuje opcije izbora osa obrtanja. Kad obr ili istiskuje 2D objekat da nacrta 3D puni oblik,Auto CAD bri e orginal 2D objekat.DELOBJ sistem varijabli kontroli e da li je 2D objekat vra en ili dislociran sa punim oblikom.Povratakom orginalnog objekta mijenja se sistem varijabli DELOBJ.Ako se ne vra a orginal objekat obi no je korisno pre kopirati orginal i postaviti ga na razli itu Layer ili ga pomjeriti ustranu od crte a negdje za svaki slu aj da bi se mogao ponovo koristiti za generisanje 3D tijela. Crtanje obrtnih tijela ije se obrtanje vr i oko proizvoljno izabrane ose posle Revolve komande bira objekat a potom na komandnu liniju ukucav object(O)priozvoljna osa.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Crtanje slo enog tijela (Composite Solid) Posle crtanja dva ili vi e tijela ,mo e se izvr iti njihovo kombinovanje.Na taj na in se crta novo kompleksno kombinovano tijelo. Boolen operacija Subtact,Union i Inersect poma e vam da se nacrtaju kompleksna tijela.
Spajanje tijela(Union solids) Sa UNION komandom se crtaju dva ili vi e jednostavnih tijela obrazuju i na taj na in slo enije tijelo,prikazano dole na slikama.Auto CAD-ove poruke vas obave tavaju da kombinujete i crtate nova slo ena tijela .Da se nacrta slo eno tijelo :Prema lijevoj ilustraciji se izabere jedna od alternativnih komandi.Ako stratate komandu sa komandne linije : 1. Command ; UNION se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2.Select objects: 1 found izabere se objekat. 3.Select objects: 1 found, 2 total Izabre se drugi objekat sa pritisnutom SHIFT tangentom .Mo e se izbarati vi e objekata. 4.Select objects: pritisne se Enter na kraju da se zavr i komanda.Ilustracija slika 24 desno je rezultat navedenog niza komande.
Slika 24 .XVI Ilustracija crtanja slo enog tijela nizom UNION komande
Oduzimanje tijela (Subtract komandom) Sa Subtract komandom se crta kombinovano tijelo pomjeranjem u zajedni kog volumena od jednog ili vi e tijela iz drugih tijela.Aut CAD –ova prva poruka za tijela iz kojih eli oduzeti,druga tijela i onda poru uje za pomjeranja tijela iz prvog postavljanja.Program onda crta novo tijelo sastavljeno od promjenjenog volumena. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako komandu startate sa komandne linije : 1. Command : SUBTRACT se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
29
2.Select solids and regions to subtract from .Izbiraju se tijela .Ako se bira vi e tijela onda se dr i pritisnuta SHIFT tangenta. 2.Select objects: 1 found Izabrano jedno tijeloiz kojeg se vr i oduzimanje volumena. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select solids and regions to subtract .. Select objects: 1 found Izabere se tijelo koje e oduzima ako je vi e sa pritisnutom Shift tangentom se biraju. 5. Select objects: prisne se Enter da se zavr i komanda slede a ilustracija slika 25 . XVI je rezultat navedenog niza komande.
Slika 25.XVI Ilustracija crtanja slo enogtijela primjenom Subtract niza komande
Sa SUBTRACTom se mo e skloniti zajedni ka povr ina od jedne grupe tijela iz druge.Na primjer mo e se koristiti SUBTRACT da se doda rupa mehani kom dijelu cilindri nog oblika iz objekta.
Isje ano tijelo(Intersect solid) Sa INTERSECT-om mo e se nacrtati slo enio tijelo od zajedni kog volumena od dva ili vi e preklopna tijela.INTERSECT sklanja nepreklopljene dijelove i crta slo eno tijelo iz zajedni kog volumena. Komandu birate prema ilustraciji lijevo.Ako komandu izaberete sa komandne linije: 1.Cimmand : INTERSECT se upi e i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects: 1 found Izabere se jedno tijelo 3.Select objects: 1 found, 2 total Sa pritisnutom SHIFT tangentomm izabere se drugo tijelo ili i vi e tijela 4.Select objects: Pritisne se Enter da se zavr i komanda.Ilustracija slika 26 pokazuje rezultat niza komande.
Slika 26.XVI Ilustracija crtanja slo enog tijela primjenom intersect niza komande
Interfere izvr ava iste operacije kao INTERSECT ali interfere zadr ava orginale od oba objekta. 1.Izaberi jednu od komandi na lijevoj slici i pritisni Enter 2.Izv i jednu pa drugu selekciju pa pritisni Enter 3.Na Auto CAD-ovu obavijest YES/No odgovorite : Y Dobijate crte kako je dole na slici prikazan 1.Command: interfere Upi e se i pritisne Enter da se pojave opcije Select first set of solids: 2. Select objects: 1 found Izabere se skup objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select second set of solids: Select objects: 1 found Izabere se drugi skup objekata sa pritisnutom tangentom 5.Select objects: Pritisne se Enter da se izvr i kalkulacija u programu. Comparing 1 solid against 1 solid. Interfering solids (first set): 1 (second set): 1 Interfering pairs :1 6.Create interference solids? [Yes/No] :Izabere se opcija dali ili ne da se kreiraju tijela.Pritisne se Enter posle toga da se zavr i komanda Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
31
Tipi an primjer crtanja slo enog tijela sa komandom INTERFERE
Slika 27 .XVI Ilustracija primjene Interfere komande za dizjniranje kompleksnog objekta
ite sa primjeroma Prvi primmjer Kako uraditi jedan kompleksan model mo e da se na e vi e pristupa.Ovaj pristup koji se prezentira je jedan od mogu ih koji se mo e primjeniti u odre enoj situaciji.Izabrao sam jedan manji stambeni objekat ijih dimenzija i rasporeda se sje am kako bih mogao prezentirati kako se to mo e uraditi .Stambeni objekat je nacrtan sa linijama na odre enom lejeru i na odre enom imenovanom i paranom UCS kordinantnom sistemu.Sa kordinantnim sistemom postavljen je imenovan pogled na View dialog box-u naziv pogleda Osnova objekta ,tako da se u bilo kojem dijelu operacija mo emo vratiti i pogledu i Ucs sisstemu. I Korak formiranje lopova za osnovu kompleksnog objekta. Da bih uradili jedan kompleksni model objekat moramo uraditi lopove.Po to je objekat nacrtan sa komandama za kreiranje i ure ivanje objekata o kojima ste u ili i nau ili slede a ilustracija vam pokazuje kako se radi zatvoreni lop kori tenjem niza Pedit komande .Izra ena linija sa spoljnje strane je pretvorena linija u zatvorenu polyliniju slede im nizom Pedit komande: 1.Command: pedit pritisne se Enter 2.Select polyline or [Multiple]: Izabere se jedna linija spoljnje konture. 3. Object selected is not a polyline Do you want to turn it into one? Pritisne se Enter .Auto CAD vas je pitao da li elite da pretvorite liniju u neku opciju koja se pojavi posle pritiska na Enter. 4. Enter an option [Close/Join/Width/Edit vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype gen/Undo]: j Upi e se opcija Join i pritisne Enter da se spoje linije uzatvorenu polyliniju . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
5.Select objects: 1 found Izabere se prva linija 4.Select objects: 1 found, 2 total Izabere se druga linija sa prisnitom Shift tangentom i ostale sve linije dok se ne pojavi oznaka kao to je na lijevoj ilustarcije prikazano. 6.Select objects: 1 found, 3 total 7.Select objects: 1 found, 4 total 8.Select objects: 1 found, 5 total 9.Select objects: 1 found, 6 total 10. Select objects: 1 found, 7 total 11.Select objects: 1 found, 8 total 12.Select objects: 1 found, 9 total Na kraju izbora lopa pritisne se dva puta Enter da se zavr i komanda i da se formira lop koji se mo e koristiti za primjenu komandi oblikovanja 3D tijela. Ponovite komandu da se zatvore svi preostali lopovi koji su potrebni va em dizajnu. II Korak Uspostavljanje pogleda i vezivanje UCS za pogled. • Primjenimo UCS komande da se pomjeri Ucs za ugao objekta i parajmo UCS. 1.Command: Ucs izabrata komanda. Current ucs name: *NO NAME* 2.Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : s Upisana opcja paranja Ucs-a i pritisnut Enter. 3.Enter name to save current UCS or [?]: Ucs0 Upisano ime i pritisnut Enter da se para ime Ucs-a.
Slika 28 .XVI Ilustracija uspostavljanja pogleda i UCS-a za crtanje kompleksnih objekata
• Primjenimo View komandu da uspostavimo pogled. 1.Command : View se upi e i pritisne Enter da se pojavi View dialog box. 2. U View dialog box-u izaberemo New View da nam se pojavi New View dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
33
3. U New View dialog box-u upi emo ime pogleda Osnova objektai izabremo OK da nam se ponovo pojavi View dialog Box. 4. U View dialog box-u Izaberemo Set Current i izaberemo OK da se pogled postavi za aktuelnim. Bilje ka: Primjenimo neku od 3D orbit komandi da prekontroli emo kako nam je orjentisan UCS i da pogledamo u desnom ramu 3D orbit komande dali se pogled nalazi na njemu.Izabremo ga i postavimo ga na crte za dalji rad i zavr imo 3d Orbit komandu Ilustracija nam pokazuje rezultat primjenjenih nizova komande.Vidimo jesmo li pravilno orjentisali UCS radi orjentacije UCS Z kordinate. Korak III U ovom koraku treba da se razmisli ta dalje raditi dali oblikovati temelje ispod pogleda u kojem slu aju kod primjene Extrude komande unosi se negativna vrijednos Z ose ili oblikovati zidove.Po to za navedeni objekat na skici nalazi se i podrum onda se mora razmisliti kako i njega oblikovati .Temelji podruma i temelji objekta se razlikuju u dubini i iz tih razloga je potrebno oblikovati dodatne lopove kako bih se oblikovale podrumske prostorije.Lopove podruma ekstrudirati na ve u dubinu u odnosu na dubinu temelja ostalog dijela objekata.Primjenom Extrude, Union i Subtract komandi mo e se sve to definisati.
Slika 29 .Ilustracije primjene nizova Exrude,Union i Subtract komandi za dizjniranje objekta
Da se postave otvori za vrata ili prozore nacratju se lopovi –pravougaonik prema du ini prozora ili vrata uz pomjeranje UCS-a na kote crtanja lopova a zatim primjenom Extrude i subtract komandi da se naprave otvori u zidovima za prozore i vrata. Kako to izgleda pogledajte ilustraciju pa je prostudirajte sami..Sa nivoom terena objekta postavljena je i plo a 60 cm oko objekta.Postavljanje plo e mo e se izvr iti na isti na ina kao i za prozore i vrta definisanjem pomjeranja Z kordinate do visine terena a potom se nacrta lop sa kojim se izvr i ekstrudiranje.Ako i drugi teren oko objekta treba preure ivati formirajte novi pogled sa paranim novim UCS-om i pogledom da bih se po okolnom terenu postavili povr ine o kojima smo u prethodnom dijelu ovog poglavlja u ili kako se crtaju. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
34
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Na kraju vi mo ete dijelove i na prostiji na in kreirati do sada nau enim komandama ,oblikovati dijelove i modifikovati ih to emo u nardnim poglavljima vidjeti i jednostavno ih montirati primjenim odgovaraju ih komandi pomjeranja bilo sa Move.Rotate ili Align i drugim komandama koje su podesne za njihovu primjenu. Slede a ilustracija nam prikazuje dalji tok dizajniranja objekta.
Slika 30 .XVI Ilustracija toka dizjniranja objekta prema navedenom opisu
Bilje ka : Da bih se objekat fotografski izrazio potrebno je voditi ra una o izboru lejera i materijala koji e se koristiti za nano enje na objekat kako bih fotografija koju elite da uradite izgledala to realnija. Primjer II U ovom primjeru emo samo nabrojati ta se primjenjuje. 1.Nacrta se polilinijski profil sa kru nicama u aktuelnom UCS-u Top View kako se to mo e primjetiti na ilustraciji. 2. Primjenimo EXTRUDE komandu da se ekstrudiraju i polylinijski profil i kru nice 3. Primjenimo Subtract komandu da od modelirang polyliniskog modela oduzmemo cilindre dobijene ekstrudiranjem da se izrade otvori na profilu.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
35
Slika 31 .XVI Ilustracija modeliranja kompleksnog modela primjenom navedenih nizova komandi.
4. Pomjerimo UCS na tako dobijeni profil na sredinu stranice prema slici. Prethodno vizueliziramo ta smo dobili sa 3d Orbit komandom pa onda smjestimo UCS na centar ivice modela.Ukoliko ima problema sa Object snapom za centar ,pre nego to smjestimo iza startovanja Move UCS komande na komandnu liniju ukucamo MID da prisilimo Object Snap da se aktivira pa onda smjestimo UCS na centar ivice vizueliziranog modela.Primjetite i pozitivni smjer Z ose koji e nam biti potreban za ekstrudiranje drugog objekta na elnom pogledu. 5. Iz aktivne komande 3D Orbit na desnom oknu Toolbara 3D Orbit izaberimo Front View da se crte postavi na ekran. 6. Na postavljenm pogledu primjeti emo da je na UCS postavljen na ivicu modela ali da se nalazi X i Z osa.Po to sva crtanja objekata se vr e na UCS X,Y ravni ,to emo uraditi postavljanje izborom View UCS kordinantnog sistema. 7. Kada smo postavili UCS onda crtamo objekte kako smo i do sada radili .Nacrtajmo polylinijski objekat sa lukom ,onda smjestimo centar kru nice na nacrtani objekat kako nam je na lijevoj ilustraciji prikazano i nacrtajmo kru nicu . 8. Primjenimo Extrude i Subtract komandu da nacrtane objekte modeliramo kao i prethodne. 9.Po to znamo da smo nacrtali objekte na UCS kordinantnom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
sistemu a da se prilikom ekstrudiranja za visinu ekstrudiranja jedna strana modela pomjerila a druga strana se zadr ala na centru .To zna i da novi model ne le i svojom sredinom na centru . • 10. Primjenimo sada komandu Move sa relativnim pomjeranjem kako izgleda to : 1. Command: _move Izabrana komanda . 2. Select objects: 1 found Odabran objekat –model za centriranje . 3. Select objects: Pritisne se Enter. 4.Specify base point or displacement: 0,0,-10 Upi e se kordinate za relativno pomjeranje (pozitivna ili negativna vrijednost polovine visine ekstrudiranja radi centriranja modela ukoliko se eli centrirati ili neka druga vrijednost ako se eli premjestiti na neku drugu poziciju) i pritisne se Enter 5. Specify second point of displacement or : pritisne se Enter drugi puta da se komanda zavr i a dio premjesti na specificiranu lokaciju. Dimension extension disassociated. 11. Da bih slo eni model bio jedinstven a ne kako je prikazano na naprijed lijevoj ilustraviji pogleda .Primjenimo po ve nau enom na inu komandu Union i kompleksni dio je jedinstven i takvog postavljajte na crte ili nastavite modificirati prema zahtjevima va eg dizajna.
Osobine tijela(massproperties) Nala enje osobina tijela(masa i dr.)Posle crtanja tijela mo ete koristiti:Jednu od komandi sa slike prikazane na lijevoj strani .Ako na komandnoj liniji se : 1.Command : massprop se upi e i pritisne Enter . Izlo i se Auto CAD Text Window prozor u kome se nalaze svi neophodni podaci o tijelu:masi ,volumenu, momentu inercije i sli no to mo ete uo iti na lijevo prikazanoj slici.Program vas dalje pita u koji ete fajl da se upi u podaci.Vi mo ete jednostavno odrediti ime fajla .Fajl je kreiran u jednom jednostavnom ASCII tekst fajlu. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
37
Konvertovanje punih AME modela za AutoCAD-ove objekte Komanda za preobra anje AME modela se starta sa komandne linije : 1. Command line: ameconvert Upi e se komanda i pritisne Enter da se pojave slede e opcije. 2.Select objects: Koristi se objekt slekcioni metod. Objekti koji se biraju moraju imati zavr tak fajla AME Advanced Modeling Extension (AME) Release 2 ili 2.1 regiona ili tijela. AutoCAD ignori e sve druge objekte. Po zavr etku izbora objekata ,pritisne se Enter i objekti se konvertiraju za tijela ili regione AutoCAD-a. Zbog pove anja ta nosti na novim CAD modelima AME modeli mogu izgledati neznatno druga iji posle konverzije.Ratlike nisu primjetne gdje su prethodne verzije modeliranja tijela CAD –a identi ne povr inama od dva razli ita oblika po to su tako blizu bili rije eni na istoj ravni. Nova AutoCAD puni modeli sa finijim tolerancijama mogu prevesti ove povr ine sa bla im offsetom.Ovaj fenomen je najo igledniji sa primjenjenim oblicima kao to su zaobljeni ,zarubljeni i izbu eni otvori. Otvori mogu biti slijepi novog modela sa njihovim finijim aproksimacimacionim mogu nostima ,tuma i se tako ta je bilo jedanput cijeli –otvor bli e irini nego tijelo.Tipi no je to je du ina materijala tijela zadr ala razlike izme u tolerancija prethodnog i novog modela. Isto tako ,a urirani filteri ili zarubljenja mogu povremeno biti smje teni ispod povr ine , kreiraju i otvor kroz tijelo, ostavljaju i orginalni oblik neispravljen.Dakle filteri crtanja ili bla a zarubljenja iznad orginalne povr ine kreiraju ne ravnu tranziciju –prelaz izme u tijela i zaobljenja ili zarubljenja.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
38
XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
Modificiranje trodimenzionalnih tijela ............................................................... 1 Rotacija objekata u 3D prostoru ..................................................................... 2 Raspored objekata u 3D prostoru (Array objects in 3D) ................................. 5 Preslikavanje u 3D prostoru (Mirror in 3D).................................................... 6 Centriranje i poravnavanje objekata u tri dimenzije........................................ 8 Preure ivanje trodimenzionalnih mre nih objekata ...................................... 10 Ure ivanje trodimenzionalnih tijela (Editing Solids).................................... 12 Zarubljivanje ivica tijelima(Chamfering solids)............................................ 13 Zaobljavanje ivica tijela (Filleting solids)..................................................... 15 Podjela tijela na sekcije (Sectioning Solids) ................................................ 17 Kri enje tijela (Slicing solids) ..................................................................... 19 Ure ivaje tijela (Editing solids).................................................................... 20 Ekstrudiranje lica tijela (Face opcijom) ........................................................ 22 Pomjeranje tijela (Move opcijom) ................................................................ 24 Rotacija lica (Rotating Faces) ...................................................................... 24 Offsetovanje lica .......................................................................................... 26 Za iljivanje oblika (Tapering Faces) ............................................................ 26 Brisanje lica ................................................................................................. 27 Kopiranje lica .............................................................................................. 28 Bojenje lica.................................................................................................. 28 Preure ivanje ivaca tijela ............................................................................ 29 Preure ivanje Body tijela ............................................................................. 30 Reprezentacija tijela na crte ima .................................................................. 35 Kori tenje Solview komande........................................................................ 39 Kori tenje Soldraw komande ....................................................................... 39 Kreiranje 2d crte a od 3d modela Solprof komandom .................................. 41
Modificiranje trodimenzionalnih tijela Kao to ste u ili u prethodnom poglavlju,crtanje objekata je samo dio procesa proizvodnje stvaranja Auto CAD –ovih crte a.Vi ete vjerovatno provoditi skoro polovinu va eg vremena kojeg ste utro ili crtaju i va crte da bi ga modificirali onako kako vi elite da izgleda.Jedan veliki dio vremena se u para prepoznavanjem i ponovnim kori tenjem objekata koje ste prvobitno crtali. Kada vr ite ure ivanje trodimenzionalnih objekata mnoge komande koje ste koristili za ure ivanje 2D objekata su iste.Objekti se mogu pomjerati(move), kopirati ,skalirati(scale) ili brisati (delete) upravo lagano kao to je bilo i sa 2Dobjektima,kori tenjem istih komandi o kojima ste u ili u 2D okolini.Na primjer da se kopira jedan objekat koji je kao novi objekat lociran dve jedinice desno ,a tri jedinice u Z direkciji tada vi specificirate second displacement (2,0,3). Ttako e mo ete ih rotirati i rasporediti po izboru,mada komande sa kojima ste radili ,djelovale su na objekte u 2D ravni i u aktuelnom UCS-u.Neke komande kao BRAEK,TRIM i Extend ne mogu biti kori tene za modifikaciju 3-D mre a (meshes) ili tijela (Solids) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Sposobnost modificiranja objekata u 3-D prostoru je pobolj ana sa dodatkom nekoliko Edit-komandi koje su specifi no po eljne za kori tenje u 3-D. Na primjer dok ROTADE komanda rotira objekte u aktuelnoj XY ravni ,ROTADE3D komanda rotira objekte oko dafinisane ose negdje u 3D prostoru.Auto CAD obezbe uje sli ne komande za raspore ivanje i prelikavanje ARRAY i MIRROR objekta u tri dimenzije. U poglavljima napred ste nau ili da su Auto CAD-ove mre e (meshes) u stvarnosti specijalan oblik polylinija,mogu se promjeniti odnosno redigovati iste polylinije kori tenjem polyline Editing koamndi o kojima ste u ili u Auto CAD 2D. U prvom dijelu ovog poglavlja se obja njava kako uraditi slede e: • Rotacija objekata u 3D prostoru • Raspored objekata u 3D prostoru • Preslikavanje objekata u 3D prostoru • Centriranje objekata u 3D prostoru • Preure ivanje trodimenzionalnih mre a u 3D prostoru
Rotacija objekata u 3D prostoru O ROTADE komandi ste u ili da se rotiraju objekti oko specifi ne 2D ta ke ,ose ili pravca u aktuelnom UCS kordinantnom sistemu.Da se rotiraju objekti u 3D prostoru koristi se komanda Rotade3D. ROTADE3D komandom se omogu uje da se rotira neki objekat oko proizvoljne 3D ose.Takva osa mo e biti osnovana na postoje em objektu,tj.jedna osa od aktuelnog UCS-a ili dvije ta ke koje se specificiraju negdje u 3-D prostoru.Prvo se biraju objekti koje eli rotirati,a onda se specificiraju ose rotacije a posle ugao rotacije.Rotacija objekata jednog i drugog je relativna u odnosu na njihovu aktuelnu orjentaciju ili referntni bazni ugao.Kada se rotiraju objekti njihova veli ina ostaje ista. Jedan o alternativna komandi se mo e izabrati lijevo prema ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : ROTATE3D se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije : Current positive angle: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 2.Select objects: 1 found izabere se objekat za rotiranje ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: Pritisne se Enter da se pojave opcije : [Object/Last/View/Xaxis/Yaxis/Yaxis/2points]: O upisano i pritisnut Enter.(Izabrana opcija Object) 4.Select a line, circle, arc, or 2D-polyline segment: Izabere se object kru nica. 5.Specify rotation angle or [Reference]: 180 Upi e se vrijednost ugla rotacije i pritisne Enter .Ukoliko se upi e R onda se upisuje po etni ugao i krajnji ugao rotacije.Ilustracija primjenjene komande slika 01.XVII. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
3
Slika 01.XVII Ilustracija primjenjenog niza Rotate3D komande za rotiranje 3D tijela
•
Object opcija Postavlja se osa rotacije za postoje i objekat: liniju, kru nicu, luk ili 2D poyline sgmenat.Ako se izabere linija ili polylinije segment osa je odre ena sa objektom (ili prolazi kroz njezine krajnje ta ke).Ako izaberete jedan luk ili kru nicu ma kako, osa je normalna linija na prolaz objekta kroz njzinu ta ku centera. Pozitivana direkcija ose je osnovana na pozitivnoj Z osi aktuelnog UCS.Ako je osna linija u XY ravni aktuelnog UCS-a pozitivna direkcija je osnovana na pozitivnoj direkciji X i Y ose. • Last opcija : omogu uje vam kori tenje prvobitne ose ako si ve koristio ROTADE3D komandu. • View opcijom Pode ava se osa rotacije sa poglednom direkcijom aktuelnog vieport-a. Auto CAD vas obave tava za ta ku na aktuelnoj ravni kroz koju osa prolazi.Pozitivni pravac osnih ta aka je prema elu ekrana . • X axis/Y axsis/Z axsis opcija dozvoljavaju pode avanje ose ratacije paralelno sa jednom od osa u aktuelnom UCS-u. Auto CAD vam poru uje za ta ku kroz koju osa prolazi.Pozitivni osni pravac podududaran je sa pravcem izabrane ose. • 2points opcija: Osnovna opcija postavljanja omogu uje vam definisanje prolaza ose kroz dve ta ke 3D prostora. Posle izbora dvije ta ke Auto CAD vam poru uje za ugao rotacije: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Slika 02.XVII Ilustracija primjenjenog niza Rotate3D komande za rotiranje 3D tijela
1.Command: rotate3d Izabrana komanda Current positive angle: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 2.Select objects: 1 found Izabran objekt 3.Select objects: pritisne se Enter 4.Specify first point on axis or define axis by [Object/Last/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis/2points]: 2 Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Specify first point on axis: 0,0,0 Specificira se prva ta ka 6.Specify second point on axis: 50,-50,50 Specificira se druga ta ka 7.Specify rotation angle or [Reference]: r izabre se opcija Reference 8.Specify the reference angle <0>: 15 Specificira se referentni ugao 9. Specify the new angle: 60 specificira se novi ugao .Ilustracija 02.XVII rezultat navedenog niza komande. Rotirajte izabrane objekte specificiranjem ugla tako to ete ukucati R ugao rotacije (for Reference) i pritisnuti ENTER. Auto CAD vam poru uje za novi ugao.Ovo je jednostavno Reference opcija od ROTADE komande.I kada ste je nau ili ipak je ponekad lak e rotirati objekte u odnosu na druge objekte koriste i ugao rotacije,parcijalno kada elite rotirati objekt da se poravna sa drugim objektom. Savjet:Sjetite se kad jedna komanda izlo i seriju opcija osim kucanja ,vi mo ete izabrati komandnu opciju iz dodatnog menijaa koji se pojavi kada kliknete na desno dugme mi a. Bilje ka: ANGDIR i ANGBASE sistem varijabli su izlo ene vrijednosti na komandnoj liniji kada ste startovali ROTADE3D komandu.U stvarnosti to je sistem varijabilnih vrijednosti koje mogu biti postavljene na UNITS komandama.ANGDIR vrijednosti determini u pove anje pozitivnih vriednosti uglova u smjeru kazaljke na satu kao i suprotnom pravcu okretanja kazaljke na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
satu.ANGBASE vrijednosti determini u pravac koji Auto CAD koristi kao osnovni bazni ugao.
Raspored objekata u 3D prostoru (Array objects in 3D) Raspore ivanje u 3D prostoru 2D objekata je veoma jednostavno.Mogu se nacrtati kopije objekata u pravougaonom ili polarnom sistemu raspore ivanja.Pravougaono raspore ivanje kontroli e se redovima i kolonama odnosno njihovim brojevima kao i rastojanjima izme u njih.Za polarno raspore ivanje kontroli ete broj kopija objekta i uglove raspore ivanja. Jednu od alternativnih komandi se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : 3DARRAY se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Slika 03.XVII Ilustracija primjene niza 3DArray komande opcije Rectangular
2.Select objects: 1 found Izabere se objekat za raspore ivanje. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Enter the type of array [Rectangular/Polar] : Pritisne se Enter za pravougaono raspore ivanje.Ili se upi e P i pritisne Enter za polarno raspore ivanje objekata. 5.Enter the number of rows (---) <1>: 2 Upi e se broj redova. 6.Enter the number of columns (|||) <1>: 2 Upi e se broj kolona. 7. Enter the number of levels (...) <1>: 2 Upi e se broj nivoa po Z osi. 8.Specify the distance between rows (---): 150 Upi e se rastojaje izme u redova Specify the distance between columns (|||): 150 Upi e se rastojanje izme u kolona. Specify the distance between levels (...): 150 Upi e se rastojanje izme u nivoa i pritisne Enter da se zavr i komanda.Slika 03. XVII je rezultat navedene komande. • Opcija Rectangular :Auto CAD osniva pravougaonik po ijoj je baznoj liniji raspore en broj izabranih objekata sa uglom rotacije.U osnovi ovaj ugao je jednak nuli (default) tako da su redovi i kolone pravougaoni zraci ortogonalni na X iY ose.Osnovni default ugao 0 pravca se mo e promjeniti postavljanjem promjene sa komandom UNITS. Lijevo na ilustraciji je prikazana orjentacija i raspored redova,kolona i nivoa kod Rectangular opcije koju mo emo vidjeti i na slici 03.XVII. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
6
Komandom 3Darray se kreira pravougaoni raspored ili polarni raspored objekata,osim specifikacije broja kolona(X direkcija) i redova (Y direkcija) specificira se i broj nivoa u (Z direkciji). •
Polar opcijom : Kopiraju se objekti oko ose rotacije. Kada se kreira Polarni raspored zraci se crtaju suprotno ili u smjeru kazaljke na satu,zavisno dali je ulazna vrijednost pozitivno ili negativna za ugao une ena pri formiranju rotacije.
Slika 04. XVII Ilustracija primjene niza Array3d komande polar opcije
1.Command: 3darray Upi e se i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found Izbare se objekat za polarni raspored 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Enter the type of array [Rectangular/Polar] :p Upi e se i pritisne Enter 5. Enter the number of items in the array: 6 (8) Upi e se broj lanova u polarnom rasporedu. 6. Specify the angle to fill (+=ccw, -=cw) <360>: Specificira se ugao rotacije ako se raspore uje po cijelom obimu onda se pritisne Enter. 7. Rotate arrayed objects? [Yes/No] :Izabere se opcija Yes pritiskom na Enter 8.Specify center point of array: Specificira se centar za polarni raspored . 9. Specify second point on axis of rotation: Spcificira se druga ta ka ose rotacije .Ilustracija 04.XVII je rezultat navedenog niza komande.
Preslikavanje u 3D prostoru (Mirror in 3D) Preslikani objekti u tri dimenzije su veoma sli ni preslikanim objektima u dvije dimenzije.Sa komandom MIRROR3D mo ete preslikavati objekte du specificirane ravni preslikavanja.Preslikana ravan mo e biti jedna od slede ih: • Ravan od jedne ravni objekta • Jedna ravan paralelna XY;YZ ili XZ ravni u aktuelnom UCS koja prolazi kroz jednu izabranu ta ku. • Definisana ravan sa tri izabrane ta ke Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
Komandom se kreira preslikana slika objekata oko jedne ravni.Jednu od alternativnih komandi izaberete prema lijevoj ilustraciji .Ako se starta komanda sa komandne linije onda se : 1. Command : MIRROR 3D se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat . 3.Select objects: Pritisni se Enter 4.Specify first point of mirror plane (3 points) or [Object/Last/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] <3points>: o Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Select a circle, arc, or 2D-polyline segment: izabere se kru nica 6.Delete source objects? [Yes/No] : Pritisne se Enter da se ne bri e objekat . Ilustracija na slici 05 je rezultat navedenog niza komande
Slika 05. XVII Ilustracija primjene niza Mirror3D komande Object opcije
• • • •
Object:Koristi se ravan od postoje eg 2D objekta ;kru nica,luk ili 2D polylinija kao ravan oko koje se preslikavaju objekti.Ilustracija 05.XVII. Last:Ponovo se koristi prvobitna ravan preslikavanja,ako ste ve koristili Mirror3D komandu. Zaxis Defini e se ravan preslikavanja sa ta kom na ravni i ta kom na Z osi normalno od ravni preslikavanja. View Centrira se ravan preslikavanja paralelno sa gledaju om ravni aktuelnog viewport-a i prolazom kroz izabranu ta ku. •
XY/YZ/Z
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
8
•
X Omogu ava poravnavanje ravni preslikavanja sa jednom od tri standardne ravni aktuelnog UCS_a. Auto CAD vas pita kroz koju ta ku prolazi ravan preslikavanja. 3points Osnovna opcija omogu uje vam definisanje bilo koje ravni koja prolazi kroz tri ta ke u 3D prostoru..
Centriranje i poravnavanje objekata u tri dimenzije Kad ste crtali 2D objekte u ili ste kori tenje ALIGN komande za manipulaciju objektima u dvodimenzionalnom sistemu.U 3D prostoru ALIGN dobija jo vi e na zna aju .ALIGN komanda je u stvarnosti kombinacija komandi MOVE i ROTATE3D komandi u pojedina nim koracima.Komanda te prvo obavje tava da izabere objekte koje eli pomjeriti.Onda vas obavje tava o tri para ta aka .Ove ta ke vas upu uju na izbor izvori nih i odredi nih ta aka,sa rezultatom pregrupisavanja baza na korelaciji ovih ta aka.Da bi poravnjali objekat radi se sa najmanje dva para ta aka.Prvi par defini e kretanje objekta.Drugi par defini e rotaciju oko jedne ose.Kada ee koristi ALIGN komanda da se poravnjaju 2D objekti vi specificirate samo dva para ta ki.Vi mo ete koristiti ALIGN komandu i za skaliranje objekata i pomjeriti ih da se centriraju sa poravnjavaju im ta kama.Auto CAD se koristi rastojanjem izme u prve i druge odredi ne ta ke da determini e scale-u. Ako ste specificirali tre i par ta aka one mogu rotirati objekte oko druge ose.U tom slu aju objekti su pode eni tako da definisana ravan sa tri izvorne ta ke pode ava se sa definisanom ravni odredi nih ta aka. Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji.Ako komandu startate sa komandne linije : • Opcija jedne izvori ne i jedne odredi ne ta ke 1.Command : align Se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat za pomjeranje i monta u 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify first source point:Izabere se ta ka 1 5.Specify first destination point: Izabere se ta ka 2 6.Specify second source point:Pritisne se Enter .Sa jednim parom izvori ne i odredi ne ta ke se izvr ipomjeranje i postavljanje dijela kako je to na slici 06.XVII prikazano.Upro eno re eno vr i se monta a.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
Slika 06 .XVII Ilustracija primjene niza Align komande za monta u dijelova
•
Opcija sa dve izvori ne i dve odredi ne ta ke 1. Command: align Izabrana komanda
2.Select objects: 1 found Izabran objekat 3. Select objects: Prisne se Enter 4. Specify first source point:Izabre se prva izvorna ta ka 5. Specify first destination point: Izabere se prva odredi na ta ka 6. Specify second source point: end Upi e se na komandnu liniju i pritisne Enter da se mo e prisiliti objek snapa END da se izabere krajnja ta ka a da se ugase ostali objekti snapa (of) 7.Specify second destination point: Izabere se druga odredi na ta ka 8.Specify third source point or : pritisne se Enter 9. Scale objects based on alignment points? [Yes/No] : pritisne se Enter rezultat navedene komande ilustracija naprijed lijevo. • Opcija sa tri izvori ne i tri odredi ne ta ke Komandu birate na isti na in kao i do sada : Specificira se prva izvorna ta ka1 Specificira se prva odredi na ta ka 2 Specificira se druga izvorna ta ka 3 Specificira se druga odredi na ta ka 4 Specificira se tre a izvorna ta ka 5 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
10
Specificira se tre a odredi na ta ka 6 Rezultat primjenjene komande gore desno na lijevoj ilustraciji.
Preure ivanje trodimenzionalnih mre nih objekata PEDIT komanda se koristi da se modificiraju neki 3D-mre ni objekti koji su kreirani odnosno nacrtani kori tenjem komandi :3DMESH, PFACE, RULESURF, TABSURF,REVSURF i EDGESURF ili osnovni 3D oblici kreirani sa 3D komandom. Da bi se preuredila mre a mora se startovati sa PEDIT komandom pa tek onda se bira mre a za preure ivanje. PEDIT komandom se ure uju polylinije i trodimenzionalne poligonske mre e.Komanda se izabere prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije: 1.Command : PEDIT se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: 2.Select polyline or [Multiple]: Izabre se polylinija ili se upi e M i pritisne Enter da se pojave opcije: Multiple opcijom :se vr i izbor cjelokupne povr ine za ure ivanje da se pojave opcije za ure ivanje povr ine: 2.Select polyline or [Multiple]: m upi e se i pritisne Enter 3.Select objects: 1 found Izabere se mre a za ure ivanje. 5.Select objects: pritisne se Enter da se pojave opcije koje se pojavljuju i kod izbora polilinije samo bez opcije Edit vertex. Enter an option [Smooth urface/Desmooth/MOpen/MClose/NOpen/NClose/Undo]: Select polyline opcija : Ovom opcijom se bira polylinija za ure ivanja posle ega se pojavljuju slede e opcije. 2. Enter an option [Edit vertex/Smooth surface/Desmooth/Mclose/Nclose/Undo]: e Upi e se opcija i pritisne Enter •
Edit Vertex M i N zatvorene direkcije su zamjenjene sa M i N otvorenim ako je aktuelna polygonska mre a zatvorena u M ili N direkciji.Mijenja se individualno vertex mre e koja se mo e vidjeti kao pravougaonik MxN direkcijama i gdje su dimenzije specificirane u 3DMESH.SURFTAB1 i SURFTAB2 je sistem varijabli uvan M i N vrijednostima za RULESURF,TABSURF,REVSURF i EDGESURF komande. Izborom opcije Edit vertex i pritiskom Na Enter pojavljuje se slede e opcije: Enter an option [Next/Previous/Left/Right/Up/Down/Move/REgen/eXit : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter. Pritiskom na ENTER prihvata se aktuelno postavljanje koje je jedno ili drugo slede e ili prvobitno.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
11
Slika 07.XVII Ilustracija primjene Pedit komande za ure ivanje povr ina Edit vertex Move opcija
Next pomjera se krsti do slede eg vertex-a.Markeringom se ne mo e ravnomerno obahvatiti od kraja do mre e, ako je mre a zatvorena. Previous Pomjera se markering prvobitnom vertex-u.Markeringom se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od starta do kraja mre e, ako je mre a zatvorena. Left Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u N direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od po etka do kraja mre e ako je mre a zatvorena. Right Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u N direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od kraja do po etka mre e , ako je mre a zatvorena. Up Pomjera se markering slede em vertex-u u M direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomern od kraja do po etka mre e , o ako je mre a zatvorena. Down Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u M direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomernod po etka do kraja mre e , ako je mre a zatvorena. Move Ponovo se pozicionira vertex i pomjera se markering za preure ivanje.Primjenom Move opcije na komandnoj liniji se pojavi : Specify new location for markerad vertex : Specificiraju se kordinate. Savjet : Kordinate se ukoliko nije potrebna ve a ta nost specificirati za markirani vertex itanjem X i Y vrijednosti sa donjeg ugla Status bara i uno enjem Z vrijednosti ili prema potrebama dizajna ili ako se radi o terenu uno enjem visinske kote terena.Kordinantni sistema se mo e pomjerati i postavljati na eljenu poziciju da se lak e izvr i ure ivanje povr ine Regen :Regeneri e se polygonska mre a. Exit Izlazi se iz na ina preure ivanja vertex-a(vrhunca) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
12
• Smooth surface( glatke povr ine) Omogu ava pode avanje glatkih povr ina na mre i.SURFTYPE sistem varijabli kontroli e vrste povr ina .Vrste povr ina uklju uju kvadratne B-spline,kubi ne B-spline i Bezier linije.
•
Desmooth Uklanja glatko u stavljenu Smooth Surface opcijom.
•
Mclose Zatvara se M direkcija polylinija ako je poligonska mre a otvorena u M direkciji
• Mopen Otvara se polyline M direkcija ako je poligonska mre a zatvorena u M direkciji. Nclose Zatvara se N direkcija polylinija ,ako je poligonska mre a zatvorena u N direkciji • Nopen Otvara se N direkcija polylinija ako je poligonska mre a zatvorena u N direkciji. • Undo Povra aju se prethodne PEDIT opcije Exit Kraj Pedit komande. Savjet:Vrhunci se mogu pomjeriti lako kori tenjem Grps opcija.Ipak je potrebno koristiti Pedit komandu kako god su i druge varijante mogu e.Lijevo ilustracija prikazuje metodu kori tenja gripsa.
Ure ivanje trodimenzionalnih tijela (Editing Solids) U prthodnom dijelu ovog poglavlja ste u ili neke od specijalnih komandi za ure ivanje objekata u trodimenzionalnom prostoru.Tako e ste u ili mnoge komande koje su se koristile za modificiranje 2D –objekata.Rad na modificiranju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
objekata u tro dimenzionalnom prostoru je jednak sa modificiranjem objekata u dvo dimenzionalnom prostoru.Vi ste u ili i kako se koriste Boolean opcija (union,subtract i intersect) da se kreiraju slo ena tijela, i kori tenjem jednog tijela da se modificira oblik drugog tijela. Sada je do lo vrijeme da se modifikuju 3D tijela koja ste kreirali u ranijim poglavljima .Mada je Auto CAD –ova sposobnost postala malo ograni ena vi ete mo i da izvedete mnoge operacije modifikovanja tijela.Mo ete kopirati,pomjerati ,skalirati ili brisati ove objekte ali sa drugim operacijama kao to su trim,extend i stretch ne ete mo i to izvoditi na 3D tijelima.Umjesto toga Auto CAD je obezbjedio nekoliko komandi za sje enje i sekcioniranje tijela preure ivanje izgleda ivica tijela, omota a tijela tj. da se kreiraju tanki zidovi i raspodjeli slo eno tijelo na individualne komponente.Osim toga Fillet i CHamfer komande se mogu koristiti za modifikaciju tijela na na in koji je malo kompleksniji za obadve komande nego to je to bilo sa 2D objektima a podesnije za rad sa 3D modelima. U ovom poglavlju se obja njava,kako raditi slede e: • Chamfer-( zarubljivanje ivica) • Fillet -(zaobljavanje ivica) • Section solids(skcionisanje tijela) • Slice solids (kri anje tijela) • Edit faces(ure ivanje lica) • Edit edges(ure ivanje ivica) • Separate solids (razdvajanje slo enih tijela) • Shell solids (omotavanje tijela) Bilje ka Auto Cad je obezbjedio osnovne mogu nosti za modeliranje tijela.Modernije funkcije kao to je sposobnost za prekrajanje osnovnih oblika ili karakteristika(feature) orginalno kombinovanih u slo enim tijelima. Auto Cad je obezbjedio moderne programe kao to je Autodesk;sa Mechanical Desktop-om u kojem se mo e uraditi sve to se zamisli. Savjet.Kada preure ujete objekte iz View menija se izabere Toolbars da vam se pojavi Customize dijalog box markirajte Solidedits toolbar da vam se pojavi na ekranu.
Zarubljivanje ivica tijelima(Chamfering solids) U 2D prostoru ste u ili kako spojiti dva ne paralelna objekta sa jednom linijom i da se nacrta koso (zarubljena) ivica.Kada se radi sa 3D tijelima mogu se koristiti CHAMFER-komande da se zarubi jedana ili vi e ivica kreiraju i jedan novi oblik izme u dva neparalelna oblika.Da se zarubi jedno tijelo po inje se sa komandom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
CHAMFER,a onda se bira tijelo sa markiranjem ivice.Posle selekcije ivice program raspoznaje namjere za zarubljivanje tijela stoga prezentuje razli ite serije poruka koje se pojavljuju kako bi se modificirao 3D objekt.Komandu mo ete izabrati prema lijevoj ilustraciji ili startati sa komandne linije : 1.Command : CHAMFER se upi e i pritisne Enter da vam se pojave opcije:
Slika 08.XVII Ilustracija primjenjenog niza Chamfer komande za zarubljivanje ivica tijela.
(TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 2.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Base surface selection... Izabere se bazna povr ina za zarubljenje. 3.Enter surface selection option [Next/OK (current)] : n Upi e se opcija i pritisne Enter da se pojavi pod 4..Ako je izabrana odgovarju a povr ina onda se samo pritisne Enter 4. Enter surface selection option [Next/OK (current)] :Pritisne se Enter 5.Specify base surface chamfer distance <10.0000>: Upi e se vrijednost prve distance ili se pritisne Enter ako je odgovaraju a distanca 6.Specify other surface chamfer distance <10.0000>: Specificira se druga vrijednost distance povr ine 7.Select an edge or [Loop]: Odabere se 1 ivica ili vi e ivica mogu i sve ili se izabere Loop opcija .Sve odabrane ivice za zarubljivanje moraju le ati na baznom istaknutom licu tijela.Po pojedina nom izboru eljenih ivica za zarubljenje pritisne se Enter.Ilustracija slika 08.XVII. Ako se izabre ivica 3D tijela Mora se indicirati koja je povr ina bazna povr ina.Da bih se izvr io izbor eljene bazne povr ine biraju se slede e opcije. • OK opcijom se postavlja izabrana povr ina kao bazna povr ina . • Next opcijom se bira slede a povr ina kao bazna povr ina. Posle selekcije bazne povr ine i postavljanja distanci zarubljivanja,biraju se ivice bazne povr ine za zarubljivanje.Vi mo ete izabrati pojedina no ivice ili sve ivice od jednom.Ako elite sve ivice zarubiti odjednom unese se opcija Loop da se zarube sve ivice lopa primjer slijedi. • Loop opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
1.Command: chamfer Izabere se komanda (TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 2.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Base surface selection... izabere se bazno lice. 3.Enter surface selection option [Next/OK (current)] : Pritisne se OK ako je odabrano bazno lice 4.Specify base surface chamfer distance <10.0000>: pritisne se Enter ako distanca odgovara,ako ne upi e se nova vrijednost i pritisne Enter. 5.Specify other surface chamfer distance <10.0000>: pritisne se Enter isto kao pod4. 6.Select an edge or [Loop]: l upi e se opcija lopa i pritisne Enter 7.Select an edge loop or [Edge]: Select an edge loop or [Edge]: Odabere se jedna ivica lopa i sve ivice se lopa osvjetle , posle pritiska na Enter, komanda se zavr i a sve ivice lopa se zarube.Ilustracija slika 09.XVII.
Slika 09.XVII Ilustracija primjenjenog niza Chamfer komande Loop opcije
Dole na slici mo ete upoznati postupke i na ine izbora ivica i baznih povr ina za zarubljivanje ivica. Sa Chamfer komandom se mo e izvr iti zarubljivanje ivica otvora na isti na in kao i ivica lica .Lijeva ilustracija prikazuje rezultat niza komande.
Zaobljavanje ivica tijela (Filleting solids) FILLET komanda je druga komanda koja se u ila u 2D prostoru.Ona mo e da modifikuje tijela,zaobljavanjem njihovih ivica.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Izaberite jednu od alternativnih komandi prema lijevoj ilustraciji ili ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command : FILLET se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Izabere se ivica za zaobljenje 3.Enter fillet radius <10.0000>: Upi e vrijednost za radijus ili se pritisne Enter da se prihvati ponu ena od programa 4.Select an edge or [Chain/Radius]: Pritisne se Enter i ivica je zarubljena. 1 edge(s) selected for fillet.
Slika 10.XVII Ilustracija primjene niza fillet komande za zaobljavanje ivice tijela
Izabere se prvi od dva tra ena objekta za definisanje 2D zaobljenja ili ivica od 3D tijela za zaobljavanje. 1.Command :FILLET pritisne se Enter Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Enter fillet radius <10.0000>: Izabere se obekat-ivica tijela. 3.Select an edge or [Chain/Radius]: c Upi e se opcija Chain i pritisne Enter 4.Select an edge chain or [Edge/Radius]: r Upi e se opcija za novu vrijednost radijusa i pritsne Enter 5.Enter fillet radius <10.0000>: 5 Upi e se nova vrijednost radijusa 6. Select an edge chain or [Edge/Radius]: Izabere se ivica za zaobjljenje . 7.Select an edge chain or [Edge/Radius]: r Upi e se opcija radijusa 8.Enter fillet radius <5.0000>: 20 Upi e se nova vrijednost radijusa. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
3.Select an edge chain or [Edge/Radius]: izabere se ivica za novi radijus Select an edge chain or [Edge/Radius]: Pritisne se Enter da se komanda zavr i . 3 edge(s) selected for fillet. Na komandnoj liniji se obavje tavate da su tri zaobljenja napravljena sa uno enim razli itim vrijednostima radijusa .Prethodna ilustracija nam pokazuje rezultat navedenog niza komande.
Podjela tijela na sekcije (Sectioning Solids) Kada su 3D modeli postali slo eniji ,presje ne sekcije su esto kreirane da se poka e struktura unutra njeg enterijera sa du inama parcijalno presje nih ravni. SECTION komanda se obi no koristi da se kreiraju takvi presjeci. Komandom se kreira region osnovan na presjeku tijela sa presje nom ravni.Region je kreiran na aktuelnom layout-u i na lokaciji presje ne sekcije.Region je kreiran kao novi objekat,ali komanda Section ne mo e prekrojiti tijelo na bilo koji na in.Prvi region kreiran mo lako premjestiti ,dodati rafuru i dimenzije ili ga koristiti kao novi objekat kao bazu za extrudiranje(Istiskivanje) novih tijela. Vi specificirate lokaciju presje nih ravni osnovanu na postoje em objektu i aktuelnoj poglednoj direkciji,jednog od tri standardna plana aktuelnog UCS-a ili bilo koje tri ta ke u 3D prostoru.Prvo to e se uraditi je da se izabere objekt za sekciranje,a onda specificirate presje ne ravni. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji izborom jedne od mogu ih alternativnih.Ako se starta komanda sa komandne linije : 1. Command : Section se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2.Select objects: 1 found Izbere se jedan objekat ili sa pritisnutom Shift tangentom vi e objekata-tijela. 3.Select objects: Prisne se Enter da se pojave opcije: 4.Specify first point on Section plane by [Object/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] <3points>: o Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Select a circle, ellipse, arc, 2D-spline, or 2D-polyline: Izabere se objekat kru nice. Ilustracija Slika 11.XVII prikazuje rezultat navedenogniza komande. Kao to mo ete primjetiti mi smo primjenili Object.opciju. • Object opcijom : Se vr i izbor sekcije za prezentiranje unutra njog enterijelra tijela .Objekt kao to mo ete primjetiti na komandnoj liniji mo e da bude ,kru nica,luk,elipsa ,2D Splinija ili 2D polylinija.Objekat se mo e nacrtati u bilo kojoj ravni ,a zatim primjenom Rotate3D i Move komande postaviti u eljenu poziciju tijela da se izabere kojom sekcijom da se prezentira unutra nji Enterijer tijela.Sekcija se mo e posle rafirati ili koristiti za ekstrudiranje drugih tijela kao to je na slede im ilustracijama prikazano .
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
18
Slika 11. XVII Ilustracija primjene niza Section komande Object opcije
Slika 12 :XVII Ilustracija primjene sekcije za extrudiranje drugih obika tijela
• • •
3points opcijom : Se vr i izbor tri ta ke na tijelu da se odredi sekciona ravan za prikazivanje unutra njeg enterijera tijela. Zaxis opcijom: Se defini e sekciona ravan sa specificiranjem ta ke na sekcionoj ravni i druge ta ke na ravninoj Z osi ili normalnoj na Z osu. View opcijom : Se defini e centriranje sekcione ravni sa aktuelnim viewport-inom ravni .Specificiranjem jedne ta ke se defini e lokacija sekcionog plana.
Slika 13.XVII Ilustracija primjenjenog niza Section komande YZ opcije
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000 •
Kako postati ekspert
19
XY/YZ/ZX opcijom : Se defini e centriranje sekcione ravni sa ravnima XY ili YZ ili ZX .Specificiranjem jedne ta ke se defini e lokacija sekcione ravni.
Kri enje tijela (Slicing solids) Dok Section komandom kreira presje ne regione ipak je ponekad aktuelno potrebno da kri tijelo i da ilustruje unutra nju njegovu strukturu. SLICE komanda ini egzaktno to.Umjesto formiranjem regiona komanda sje e tijelo po du ini specificirane ravni.Kada se koristi komanda Section prvo se izabere tijelo pa se specificira i locira ravan. Kod Slice komande je da specificrate ravan kao kad bih locirali Section ravan.Komanda se bira prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : Slice se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest: 2.Select objects: 1 found izabere se objekat 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify first point on slicing plane by [Object/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] <3points>: Specificira se 1ta ka ili se markira 5.Specify second point on plane: Markira se druga ta ka 6.Specify third point on plane: mid upi e se MID object snap za ga enje ostalih Object snapova da se izabere centar na ivici tijela of 7.Specify a point on desired side of the plane or [keep Both sides]: Markira se ta kana stranikoja se eli zadr ati u crte u.Ilustracija primjenjene komande na slici 14,XVII.
Slika 14 . XVII Ilustracija primjenjenog niza Slice komande opcije 3points
Bilje ka: Sve opcije koje su obja njene za Section komandu su identi ne sa opcijama Slice komande tako da se iste mogu koristiti za Slice komandu.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Slika 15 .XVI Ilustracija primjene niza Slice komande ZY opcije sa postavljanjem pogleda
Auto CAD ignori e Region na aktuelno izabranom predmetu. Posle pozicioniranja ravni bilo kako morate indicirati dali ja jednostavnije separisati dvije strane tijela(zadr avanje obadve strane) ili izbrisati tijelo na jednoj strani ravne (zadr avate tijelo samo na drugoj strani slicinig ravne). Kada kri ate tijelo,Auto CAD kreira nova tijela.Nova tijela zadr avaju osobine orginalnih tijela.
Ure ivaje tijela (Editing solids) Auto CAD je obezbjedio nekoliko naknadnih mogu nosti za ure ivanje tijela.Tako da se mogu preure ivati tijela :ekstrudiranjem ,pomjeranjem , kopiranjem na odre eno paralelno rastojanje ,za iljivanjem ,brisnjem i kopiranjem individualnih oblika ili ivica.Tako e se mo e mijenjati boja lica ili ivica u jednom tijelu.Pored toga vi mo ete modifikovati cjelinu tijela utiskivanjem drugih geometrija,separatno jednog slo enog tijela od individualnih zapremina u individualne objekte, omotavanje tijela ,tanko stijena tijela , enjem tijela se pomjeraju dijelovi ivica ili vrhunaca(vertex-a). Sa dopunskim funkcijama omogu ava se da verifikujete rje enja oblika tijela jednog punova nog objekta. Sve Auto CAD-ve mogu nosti preure ivanja oblika su ostvarene generalno sa SOLIDEDIT komandom. Tijela se mogu odabrati kori tenjem jednog od slede ih selekcionih metoda: boundary sets (biranjem unutra nje ta ke na licu od lica biranog objekta), crossing polygoni , crossing windows, ograde (fences) i induvidualne selekcije lica ili ivica.
Komanda se bira kako je prikazano lijevo na ilustraciji Komanda se mo e direktno izabrati i sa Solidedits toolbara sa prednje ilustracije ..Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : SOLIDEDIT se upi e i pritisne Enter da se pojavi slede a obavijest na komandnoj liniji: 2.Solids editing automatic checking: SOLIDCHECK=1 Enter a solids editing option [Face/Edge/Body/Undo/eXit] : f Upi e se opcija i pritisne Enter. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
21
3.Enter a face editing option [Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit] : e Upi e se opcija i pritisne Enter 4.Select faces or [Undo/Remove]: 1 face found. Izabere se lice ili se upi e opcija i pritisne Enter.Mo e se izabrati vi e lica 5.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter 6.Specify height of extrusion or [Path]: 30 Specificira se visina ekstrudiranja ili se upi e opcija P da se izabere staza ekstrudiranja. 7.Specify angle of taper for extrusion <0>: Pritisne se Enter ili se upi e ugao za iljivanja ekstrudiranja i pritisne Enter. Solid validation started. Solid validation completed. Enter a face editing option Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit] : Pritisne se Enter ili se upi e opcija da se nastavi sa daljim ure ivanjem tijela. Solids editing automatic checking: SOLIDCHECK=1 Enter a solids editing option [Face/Edge/Body/Undo/eXit] : Pritisne se Enter da se zavr i komanda ili se bira opcija za dalje ure ivanje tijela.Rezultat upisanih opcija prikazan je na slede oj ilustraciji slika 16.XVII.
Slika 16 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande opcija Face i Extrude
•
Face opcijom : Se ure uju lica 3D tijela sa ekstrudiranjem ,pomjeranjem , rotiranjem ,offsetingom ,za iljivanjem ,brisanjem, kopiranjem ili promjenom boje odre enih lica. Na komandnoj liniji se pojavljuju sve navedene opcije koje se biraju upisivanjem po etnog velikog slova opcije i pritiskom na Enter: [Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit • Edge opcijom :Se ure uju 3D puni objekti promjenama boje ili kopiranjem individualnih ivice Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Sve navedene opcije se pojavlju na komandnoj liniji koje se aktiviraju upisivanjem po etnog velikog slova imena opcije i pritiskom na Enter . Enter an edge editing option [Copy/coLor/Undo/eXit] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. • Body opcijom: Se ure uju cjeline punih objekata u tampavanjem drugih geometrija na tijelo ,separisanje tijela na individualne pune objekte ,omotavanjem ,brisanjem ili kontrolisanjem odabranog tijela. Sve navedene opcije se pojavlju na komandnoj liniji koje se aktiviraju upisivanjem po etnog velikog slova imena opcije i pritiskom na Enter Enter a body editing option [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/ Check/Undo/ eXit] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter • Undo opcijom: Se opovrgava opcija ure ivanja ili izbora lica i povra a na prethodnu komandu • eXit opcijom : Se izlazu iz Solidedit komande.
Ekstrudiranje lica tijela (Face opcijom) Ekstrudiranje se vr i izborom lica 3D tijela sa specificiranjem visine (du ine) izabrane staze(path) i ugla za iljivanja.Izabrati se mo e kao staza jedna linija, luk, kru nica, elipsa ,elipti na linija,polylinija ili sp line.Svaki oblik ima pozitivnu stranu koja je na istoj direkciji kao i normala oblika. Kada se specificira visina istiskivanja pozitivna vrijednost istiskivanja je na pozitivnoj direkciji Z ose i (normalno spolja tijela) po to negativna vrijednost je na negativnoj direkciji (normalno u tijelo) .Ako si specificirao visinu mo tako e za iljiti oblik.Pozitivni ugao za iljenja je unutra kaji se kre e prema istikivanoj visini,negativni ugao za iljenja je spolja.Kako se vr i ekstrudiranje tijela izborom lica tijela Face opcijom ilustrovano je slikom 16 istiskivanje kao i nizom komandi kojim je ekstrudiran dodtni dio na izabrano tijelo.Za ekstrudiranje tijela mi mo emo komandu izabrati iz Solidedit toolbara : se 1. Izabere pojavi nama se slede i niz komande:
Slika 17. XVII Ilustracija primjenjene komande za ekstrudiranje za iljenjog tijela Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
23
2.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found Izabrana lica 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: 30 Upi e se visina za iljenja 5.Specify angle of taper for extrusion <0>: 10 Upi e se ugao za iljenja 6. Pritiisne se Enter dva puta da se iza e iz komande Ilustacija niza komande prikazana na slici 17.XVI .
Slika 18.XVII Ilustracija primjne niza Solidedit komande opcija Face, extrude i Path
• Da se izvr i ektrudiranje lica du prethodno nacrtane staze ekstrudiranja 1. Izabere se komanda iz Solids Eitings toolbara Extrude faces. 2. Izabere se lice za ekstrudiranje 3. Pritisne se Enter 4. Izabere se staza za ekstrudiranje 5. Pritisne se Enter dva puta da se iza e iz komande i lice je ekstrudirano prema ilustraciji Slika 18.XVII. Visina istiskivanja :Postavi se direkcija i visina istiskivanja.Ulazna pozitivna vrijednost extrudira oblik u direkciji normale.Negativna vrijednost extrudira oblik u direkciji na suprot normali. Osnovni ugao je ,o,extrudira se oblik normalno prema ravni.Svi selekcioni oblici u selekcionom skupu su zao treni istom vrijedno u.Ako si specificirao mo ete za iljiti oblik na jednu ta ku. Mo e biti i takvih slu ajeva da prije nego to se dostigne i visina extrudiranja objekat se za ilji na jednu ta ku. Staza istikivanja (Path) Koristi se samo jedan selekcioni metod.U dijelu komande o ekstrudiranju bilo je govora ta se mo e izabrti za stazu istiskivanja. Napomena:Ako je profil za extrudiranje tangencijalan sa stazom nemogu e je istiniti objekat. Ne ravni objeti na kraju staze se ne mogu istisnuti i bivaju ignorisani za operaciju istiskivanja komandama Solidedit.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Pomjeranje tijela (Move opcijom) Izabrani oblici 3D tijela se mogu pomjerati se prema specificiranoj visini ili rastojanju.Mogu se izabrati vi estrani oblici od jedaput.Posle izabranog oblika koji elite pomjeriti specificiraju se ta ke pomjeranja bazna i krajnja.Pomjeranjem oblika Auto CAD ne mijenja njihovu promjenu orjentacije.Komanda se starta ili preko Solidedit komande izborom Move opcije ili izborom Modify menija ili iz Solids Editing toolbara: 1. Izabere se komanda da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2..Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Izabere se dodatni oblik ili se pritisne Enter. 4.Specify a base point or displacement: Specificira se bazna ta ka2 ili relativne kordinate pomjeranja.Ako se specificiraju relativne kordinate pomjeranja pritisne se Enter dva puta da se oblik pomjeri za specificirane vrijednosti relativnih kordinata i da se komanda zavr i ponovnim dvostrukim pritiskom na Enter. 5. Specify a second point of displacement: Specificira se odredi na ta ka 3. 6. Pritisne se Enter dva puta da se iza e iz komande. Lijevo ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande. Izabrani oblici ili se sklanjaju ili udaljuju:bira se jedan ili vi e oblika ili se unosi jedna opcija. Opcije Move komande za pomjeranje izabranog tijela: • Undo: Zatvara selekciju oblika dodatu na kraju selekcionom skupu. • Remove Smjenjuje prvobitno izabrane oblike. Onda Auto CAD izla e prvobitnu poruku. • All Biraju se svi oblici i dodaju se selekcionom skupu.Auto CAD izla e prvobitnu poruku.
Rotacija lica (Rotating Faces) Opcija rotacije oblika dozvoljava obrtanje oblika oko ose i specificiranog ugla obtanja,sli no rotate3d komandi.Posle selekcije oblika kojeg elite rotirati Auto CAD vam poru uje: Rotira se jedan ili vi e oblika ili kolekcija oblika oko jedne ose specificirane na jednom tijelu.Komanda se bira iz Modify menija ili iz Solids Editing toolbara ili izborom Rotate opcije Solidedit komande da se na komandnoj liniji pojavi : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
25
2.Select faces or [Undo/Remove]: 1 faces found. Izabere se lice 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify an axis point or [Axis by object/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis] <2points>: Pritisne se Enter da se prihvati osnovna ponu ena opcija ili se unese nova opcija i pritisne enter da se pojavi slede e: 5.Specify the origin of the rotation <0,0,0>:Specificira se ta ka 1 6.Specify the second point on the rotation axis: Specificira se ta ka 2. 7.Specify a rotation angle or [Reference]: 35 se upi e vrijenost ugla i pritisne Enter oblik je rotiran. slede a ilustracija prikazuje rezultat niza komande 2points opcije.
• • • •
2points opcija: Koriste se dvije ta ke da se defini e osa rotacija. Specificira se prva i druga ta ka ose rotacije a zatim se specificira ugao rotacije. Axis by Object opcijom:Pode ava se osa rotacije sa postoje im objektom.Mogu se izabrati slede i objekti :Linija, kru nica ,luk , elipsa ,2D i 3D polylinija i Splinija. View opcija :Primjenjuje se osa rotacije sa poglednom direkcijom aktuelnog viewport-a koji prolazi kroz izabranu ta ku. Xaxis/Yaxis/Zaxis opcije : Primjenjuje se osa rotacije sa osama(X, Y, ili Z) koja prolazi kroz odabranu ta ku.
Slika 19.XVI Ilustracija primjene niza Solidedit komande opcije rotate faces
Primjer ura en sa komandom Rotate Faces._rotate 2.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. Izabrana lica 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify an axis point or [Axis by object/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis] <2points>: Izabere se mi om ta ka lica koje se rotiraju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
26
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
5.Specify the second point on the rotation axis: @1<0<90 Pritisne se Enter posle upisivanja na komandnoj liniji. 6.Specify a rotation angle or [Reference]: 90 Upi e se i pritisne Enter .pritisne se Enter ponovo da se zavr i komanda.Ilustracija na slici 19.XVI.
Offsetovanje lica Offset opcijom pomjera se paralelno povr ina jedne strane tijela sa specificiranjem distance ili ta ke.Pozitivne vrijednosti distance pove avaju volumen tijelu a negativne vrijednosti smanjuju volumen.Mogu se izabrati jedna ili vi e opcija, jedna ili vi e povr ina za offset.Komanda se bira iz Modify menija ili izborom opcije niza Solidedit komande ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. Izaberu se lica za ofsetiranje 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: pritisne se Enter 5.Specify the offset distance: 50 Specificira se vrijednost ofseta i ponovo se na komandnoj liniji pojavljuju mogu nosti izbora opcije i ofsetiranja .Da se zavr i komanda pritisne se Enter dva puta.Slede a ilustracija Slika 20.XVII prikazuje rezultat ofsetiranja sa dvije razli ite vrijednosti offset distance 30 i 50.
Slika 20.XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande opcije Offsets faces
Bilje ka :Otvori unutar jednog tijela offset komandama se mogu smanjivati i pove avati tako da se tijelu pove ava zapremina i obrnuto.
Za iljivanje oblika (Tapering Faces) Da se za ilji jedno tijelo koristi se Taper Faces opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2.Select faces or [Undo/Remove]: 1 face found. Izaberu se lica 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: pritisne se Enter 4.Specify the base point: Specificira se bazna ta ka za za iljivanje-markira se. 5.Specify another point along the axis of tapering: Specificira se druga ta ka du ose ijim se pravcem vr i za iljivanje. 7.Specify the taper angle: 30 Specificira se ugao za iljivanja .Slede a ilustracija slika 21.XVII ilustuje navedeni niz komande. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
27
Slika 21 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande Taper opcije
Ako je za iljivanje otvora ma kakav bio,pozitivni uglovi za iljivanja su spolja ,dok negativni uglovi za iljuju otvor unutra. Ako je ugao za iljivanja veliki mo e se desiti da se pojavi ta ka za iljivanja prije nego to se dostigne visina za iljivanja.U tom slu aju se ponavlja komanda i bira novi ugao za iljivanja.
Brisanje lica Da se jedno lice koristi se Delete Face opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1.
se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2.Select faces or [Undo/Remov e]: 2 face found. Izaberu se lica 3.Select faces or [Undo/Remov e/ALL]: pritisne se
Enter da se izvr i brisanje Solid validation started. Solid validation completed. Obavijest na komandnoj liniji o izboru validnih lica za brisanje i kompletiranju brisanja sa mogu nostima izbora novih opcija ili ponovnog pritiskanja Enter tangente da se zavr i komanda.Ilustracija lijevo prikazuje rezultat komande.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Kopiranje lica Da se kopira jedno lice koristi se Copy Faces opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara 1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2.Select faces or [Undo/Remove]: 1 face found. Izabere se lice. 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify a base point or displacement: 0,-100,0 Specificiraju se relativne kordinate pomjeranja lica(displacement). 5.Specify a second point of displacement: Pritisne se Enter da se zavr i opcija i pritisne se Enter da se zavr i komanda ilustracija Slika 22,XVII je rezultat navedenog niza komande. Enter a face editing option
Slika 22 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande Copy faces opcije
Mogu se kopirati lica 3D tijela. Auto CAD kopira izabrane oblike kao regione ili tijela.Region se mo e rasprsnuti u pojedina ne linije primjenom Explode komande.
Bojenje lica Da se oboji jedno lice koristi se Color Faces opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: u Izabere se lice. Ako je pogre no izabrano ukuca se U i pritisne enter da se izabere pravo lice. Face selection has been completely undone. 3.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. Izaberu se lica koja se ele obojiti. 4. Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter .Pojavi se Select Color dialog box iz kojeg se izabere boja i zatim OK lica su obojena .Pritisne se Enter da se iza e iz opcije i ponovo Enter da se iza e iz komande.Ilustracija 23.XVII prikazuje rezultat komande. Enter a face editing option Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
29
Slika 23 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande Color faces opcije
Vi mo ete izabrati neku od sedam standardnih boja ili izabrati neku po elji iz Select Color dialog box-a kada specificirate boju vi morate zabilje iti ime boje ili Auto CAD Color Index(ACI) broj,jedan cio broj od 1-255.Stavljanjem boje na oblik postavlja se za lejer na kojem e se tijelo nalaziti
Preure ivanje ivaca tijela •
Kopiranje ivica : Kopiraju se ivice kao kao to su linije ,lukovi,elipse ili sp linije • Bojenje ivica : Mijenja se boja na izabranoj ivici Kopiranje ivica Prije nego to preuredite ivice,morate izabrati.one koje elite da promjenite.Vi mo ete birati ta ku ili koristite kri anje ,ograde (fence) ili kri aju e poligone (crossing polygon).Posle izbora ivice koju elite preurediti pritisnete Enter. Da se nastavi parcijalno Edge –editing komanda. Kopiranje ivice se vr i posle biranja ivice koju elite kopirati S.specificira se bazna ta ka a zati im se odre uje odredi na ta ka posle ega se pritisne Enter Da se kopiraju ivice sa tijela koristi se Colpy Edges opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1.
se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji:
Slika 24 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande Copy edges faces opcije
2.Select edges or [Undo/Remove]: Izabere se jedna ili vi e ivica (2 ivice) 3.Select edges or [Undo/Remove]:Pritisne se Enter 4.Specify a base point or displacement: 50,-500,0 specificiraju se relativne kordinate za pomjeranje ivica ili se specificira bazna ta ka Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
5.Specify a second point of displacement: Pritisne se Enter ili se specificira markira odredi te.Rezultat niza komandi Ilustracija na slici 24.XVII. Bilje ka :Mo e se koristiti Edge Copy opcija da se kopira otvor u 3D tijelu.Posle kopiranja reprezentativnog profila otvora mo e se koristiti komanda EXTRUDE da se nacrta novo tijelo koje reprezentuje otvor a onda se koristi SUBTRACT komanda da odstrani novo tijelo iz egzistiraju eg objekta. Bojenje ivica Edge Coloring opcija omogu ava bojenje jedne ili vi e ivica 3D tijela.Posle izbora ivice koju eli obojiti Auto CAD izla e Select Color Box .Boja koju specificira se nanosi na ivicu i postavlja na Lejer na kojem je tijelo nacrtano. Da se oboje ivice sa tijela koristi se Color Edges opcija Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara : 1.
se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: Enter an edge editing option [Copy/coLor/Undo/eXit] : _color 2.Select edges or [Undo/Remove]: izaberu se ivice koje se elu obojiti 3.Select edges or [Undo/Remove]: prisne se Enter da se zavr i slekcija i pojavi dialog box u kome se izabere boja i pritisne Enter dva puta da se zavr i
komanda.
Preure ivanje Body tijela Kada se primjeni Solidedit komanda primjetili smo na komandnoj liniji da se pojave opcije .Ako izaberemo Body opciju i pritisnemo Enter onda nam se pojave slede e opcije:Posle startovanja Solidedit komande i pritiska na Enter i uno enjem B na komandnu liniju pojave nam se Body opcije: [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/Check/Undo/eXit] : • Imprint opcija : Utiska se jedan objekat na izabrano 3D tijelo. • Separate solids opcija: Razdvajaju se 3D tijela koja imaju nezavisne zapremine u nazavisnom objektu tijela. • Shell opcija. Kreira se jedno tanakostjeno tijelo specificirane debljine. • Clean opcija : Uklanjaju se dijeljene ivice ili vrhunca ,koji imaju istu povr inu ili krivu liniju. • Check opcija : Potvr uje se 3D tijelo kao jedno nostrifikovano ACIStijelo. • UndoOpcija Vra a se komada na prethodnu akciju. • Exit opcija: Izlazi se iz opcije preure ivanja tijela i prikazuje se glvana Soliedit poruka. Prije nego to ste preuredili tijelo ,morate ga izabrati bilo sa krsti em ili kori tenjem Last Object selection method-a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
31
• Utiskivanje objkata na tijela Da se se utisne jedan 2D objekat na tijelo koristi se Impint opcija Body opcije Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2. [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/Check/Undo/eXit] : i 3.Select a 3D solid: Izabere se jedno tijelo 4. Select an object to imprint: Izabre se 2D objekat za utiskivanje 5. Delete the source object [Yes/No] : y Upi e se opcija ili se pritisne Enter da se pojave ponovo opcije na komandnoj liniji .Pritiskanjem 2 puta na Enter komanda se zavr i.rezultat navedenog niza komande je prikazan na ilustraciji slika 25:XVII. • Y Ako se eli zadr ati utiskivanje geometrije • N ako e se brisati . Bilje ka :Imriting komandom Za utiskivanje na tijelo se koriste lukovi kru nice, linije, 3D polylinije,elipse,spline,regioni ,tijela i 3d ekstrudirana tijela kao utinute geometrije
Slika 25 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande Body Impint opcija
• Razdvajanje tijela Da se separi e slo eno tijelo koristi se separate opcija Body opcije Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2. Select a 3D solid: Odabere se jedan objekat . 3.pritisne se Enter dva puta da se iza e iz opcije i iz komande .Tijelo je separisano i vi ga mo ete koristiti za drugea oblikovanja Bilje ka : Note: Separisanjem tijela ne separi u se Boolean objekat iji oblik je pojedina na zapremina. Kao to ste ve nau ili da je mogu e kreirati jedno slo eno tijelo od tijela a koja nisu presje ena kada se koristilaUnion komanda. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Na primjer:Ako izaberete dva tijela koja nisu presje ena kada se koristite komadom UNION kreira se jedinstveno tijelo koje je sastavljeno od posebnih tijela.Jednostavnija tijela mogu biti nacrtana Slice komandom,ali Body Separete opcija omogu uje razdvajanje slo enog tijela na individualna tijela prema tome to je mogu e mnogo lak e uraditi nego modificirati. • Omotavanje tijela Omotavanjem se kreira jedan tanaki zidni omota specificirane zidne debljine (thickness). Mo e se speificirati konstantna debljina zida za sve povr ine.Mogu se isklju iti neke povr ine iz omotavanja njihovih selekcija.3D tijelo mo e imati samo jedan omota .Auto CAD kreira novi oblik sa preno enjem jedne strane (povr ine) napolje .Pozitivne vrijedost debljine kreiraju omota sa spoljne strane ,a negativne vrijednosti kreiraju omota u unutra njosti. Da se omota jedno tijelo koristi se Shell opcija Body opcije Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara: 1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2.Select a 3D solid: Izabere se tijelo 3.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: Pritisne se Enter 4.Enter the shell offset distance: 2 Upi e se vrijednost distance pozitivna vrijednost Solid validation started. Solid validation completed. 5.Enter a body editing option [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/Check/Undo/eXit] : s Upi e se opcija i pritisne Enter 6.Select a 3D solid: Odabrato isto ali kopirano tijelo 7. Remove faces or [Undo/Add/ALL]: Pritisne se Enter 8.Enter the shell offset distance: -2 Upi e se negativna vrijednost distance i pritisne dva puta Enter da se iza e iz opcije i iz komande.Ilustracija na slici 24 prikazuje rezultat navedenog niza komande.
Slika 26 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande ,Body i Shell opcije
Uklanjanje stranica tijela 1.
se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji:
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
33
2.Select a 3D solid: Izabere se tijelo 3.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: 2 faces found, 2 removed. Izabere se stranica za uklanjanje .Ako su izabrane markiranjem dvije stranice ili pogre no izabrana stranica unese se opcije Undo. 4.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: u Upi e se opcija i pritisne Enter Face selection has been completely undone. 5.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: 1 face found, 1 removed. ponovo se bira stranica u primjeru A. 6.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: Pritisne se Enter. 7.Enter the shell offset distance: 2 Upi e se vrijednost distace i pritisne Enter. Solid validation started. Solid validation completed. Enter a body editing option 8. [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/Check/Undo/eXit] : s Upi e se opcija omotavanja Shell i pritisne Enter da se izabere tijeloB. 9.Select a 3D solid: izabrano tijelo B. 10. Remove faces or [Undo/Add/ALL]: 1 face found, 1 removed.Bira se elna stranica za uklanjanje. 11.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: Pritisne se Enter 2. Enter the shell offset distance: 5 Upi e se vrijenost distance i pritisne Enter. Solid validation started. Solid validation completed. 12.Enter a body editing option [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/Check/Undo/eXit] : s Upi e se opcija omotavanja Shell i pritisne Enter da se izabere tijelo C. 13 . Select a 3D solid: Izabere se tijelo C. 14.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: 1 face found, 1 removed. Izabere se stranica bo na za uklanjanje. 15.Remove faces or [Undo/Add/ALL]: pritisne se Enter 16.Enter the shell offset distance: 20 Upi e se vrijednost distance i pritisne Enter .Enter se pritisne jo dva puta da se zav i komanda .Ilustracija navedene komande na slici 27.XVII.
Slika 26 .XVII Uklanjanje staranica tijelu primjenom niza Solidedit komande ,Body i Shell opcija
Bilje ka : Mo e se krirati jedan omota ili upljina sa specificiranom debljinom od va eg 3D objekta.Auto CAD krira novo lice sa ofcetiranjem jednog unutra njeg ili Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
34
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
vanjskog postoje eg lica njgove orginalne pozicije. AutoCAD –om se tretira besprekidna tangentna lica kod izjedna avanja. • enje tijela Body Clean opcija uklanja ivice ili vrhunce(edges or vertex) koji dijele iste povr ine ili definisane krive linije na obadvije strane ivice ili vrhunaca.Uklanjaju se svi zaobljeni uglovi i vrhunci kao i urezane i ne kori tene geometrije. Da se o isti jedno tijelo koristi se Clean l opcija Body opcije Solidedit komande ili se izabere iz Modify menija ili sa Solids Editing toolbara:
1. se izabere komanda da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: 2. Select a 3D Solid:Odabere se objekat . 3.Pritisne se Enter 2 puta da seiza e iz komande.Tijelo se o isti ilustracija napredlijevo. • Kontrolisanje tijela (Checking Solids) 1.Da se izvr i kontrolisanje 3D tijela koriste se se komande: Na solids Editing toolbar klikne mi om Iz Modify menu izabere SolidsEditing !Check Startuj komandu Solidedit,izaberi Body opciju i izabere Check opciju 2.Izabere objekat koji eli potvrditi.Auto CAD odmah izlo i informaciju da li je izabrani objekat ACIS tijelo. 3. Pritisni Enter 2 puta da iza iz komande Zna ajno je ista i da bi se izbjegla kreiranja invalidnih tijela slede e: SolidCheck varijabli omogu uju izvo enje preure ivanja tijela.Solidcheck izvo enje je automatski za vrijeme komande ako je pimjenjena Solicheck komanda sa osnovnom (default) vrijedno u se to omogu uje.Invalidno tijelo mo e biti nepa ljivo kreirano za vrijeme prure ivanja ili samog kreiranja. Re enje Da se zadr i integritet ACIS Solids modela koristi se Solidcheck varijabli.Osnovna (Default) vrijednost 1(On) koja se primjenjuje da se svako crtanje automatski potvr uje kada je jedan crte otvoren ili kad je bio kreiran.Postavljanjem Solidcheck varijabli na vrijednost 0 gase se sva potvr ivanja. Pa nja:Solidcheck varijabli bi trebalo postaviti na 1 za optimum performansi i za inegritet crtanja baze podataka. Savjet:Kada preure ujete tijela,poka ali bi da orjenti ete objekte da bih ih preuredili u zatvoreni prostor (u doma aju 0.0001-1000 jedinica od kordinantnog po etaka).Tijela su locirana na velikim rastojanjima od kordinantnog po etka,da Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
35
ponekad uzrokuju gre ke na Auto CAD-u .Posle preure ivanja vi ih mo ete premje tati gdje je potrebno VA NO: Centar Object ruuning snap ne radi na 3D tijelu tj. ne funkcioni e na iznala enju centra kru nih povr ina.Za re enje ovog problema mogu se koristiti 2 metoda: Metod 1 : Kada Auto CAD poru i izbor ta ke ukucajte CEN na komandnu liniju i izaberite ivicu kru ne povr ine tada se izlo i centar markiranja.Ovo obezbje uje jedan oboren object snap ,prema tome prisiljava selekciju centra cirkularnih povr ina da izabere centar. Metod 2 : Promjenite pogled (View)cirkularne povr ine tako da va a ta ka nije normalna na XY ravnu.Postavljanjem pogledne ta ke iz XY ravni sa vrijedno u ve om ili manjom od 90 stepeni rije i ete problem.
Reprezentacija tijela na crte ima Ponekad Section i Slice komande o kojima ste u ili ne mogu prezentovati ilustraciju va ih modela da jasno ilustruju ta one reprezentuju.Ponekad reprezentuju objekat tijelo,me utim vama je potrebno da kreirate ortogonalni ili pomo ni pogled,tj.tipove pogleda koji bi se crtali ako bi koristili konvencionalnu tehniku crtanja.Klju no je ovde reprezentovanje.Komande SOLPROF,SOLDRAW i SOLVIEW vam poma u da uradite neophodane crte e za reprezentovanje tijela podr anim 2D konvencionalnim crtanjem.Vi mo ete koristiti layers kontrolu da zamrznete va trodimenzionalni model na aktuelnom Viewport-u i izaberete boju i tipove linija za vidljivost i skrivanje profila. Komandom se trasiraju lebde i vi ezna ni pogledi sekcionalnih crte a 3D tijela i body objekata na lejautu.Da se izaberu komande mo e se koristiti Solids Toolbar ili Draw meni ili se mo e vr iti startovanje sa komandne linije : 1. Command : Solview se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijesti na komandnoj liniji. 2.Enter an option [Ucs/Ortho/Auxiliary/Section]: Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter da se iza e iz komande. 3.Enter an option [Ucs/Ortho/Auxiliary/Section]: u Upisana opcija i pritisnut Enter. 4.Enter an option [Named/World/?/Current] : pritisne se Enter ako se eli locirati voewport Aktuelnog UCS ili se izaberu opcije. 5.Enter view scale <1>: Pritisne se Enter ili se unese vrijednost skale i pritisne Enter 6.Specify view center:Specificira se centar pogleda u prostoru Lejauta 7.Specify view center : pritisne se Enter ili se centar pomjeri pa se ponovo pritisne Enter. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
8.Specify first corner of viewport: Specificira se prvi ak viewport-a gdje e se u lejautu smjestiti pogled. 10.Specify opposite corner of viewport: Specificira se dugi ak viewport-a. 11.Enter view name: Prizemlje se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije za formiranje novih viewport-i.
Slika 27. XVII Ilustracija postavljanja viewport-i primjenom niza Solview komande
UCSVIEW = 1 UCS will be saved with view 12.Enter an option [Ucs/Ortho/Auxiliary/Section]: o Upi e se opcija i pritisne Enter da se pojavi: 13.Specify side of viewport to project: Izabre se strana viewporta koja e se prikazati na novom viewport-u.Strana se odabire biranjem rama na Prizemlje Viewport-u 14.Specify view center: Specificira se centar za novi viewport. 16.Specify view center : pritisne se Enter 17.Specify first corner of viewport: Markira se prvi ak novog viewporta 18.Specify opposite corner of viewport: Markira se drugi ak 19.Enter view name: Jug Upisuje se ime drugog pogleda ortografskog kojeg elie da postavite na viewport. UCSVIEW = 1 UCS will be saved with view 20.Enter an option [Ucs/Ortho/Auxiliary/Section]: o Upi e se ponovo eljena opcija i pritisne enter Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
37
21.Specify side of viewport to project:Izabere se strana na osnovnom UCS postavljenom pogledu Prizemlje 22. Specify view center: Specificira se centar novig pogleda. 23. Specify view center :pritisne se Enter 24 Specify first corner of viewport: Markira se prvi ak 25 .Specify opposite corner of viewport: Markira se suprotan ak 26 Enter view name: Istok Upi e se ime novog pogleda i Pritisne enter. UCSVIEW = 1 UCS will be saved with view 27. Enter an option [Ucs/Ortho/Auxiliary/Section]: Pritisne se Enter da se iza e iz komande.Slika 27.XVII ilustruje navedeni niz komandi. Opcija koje se pojavljuju na komandnoj liniji su : • UCS opcijom :Kreira se profil pogleda relativno na UCS kordinantni sistem..Ako nema egzistiraju eg pogleda na va em crte u UCS opcija je dobar na in da se kreira jedan incijalni viewport iz kojeg drugi pogledi mogu biti kreirani .Sve druge SOLVIEW opcije tra e egzistiraju i viewport.Vi imate opciju kori tenja aktuelnog UCS ili jednog prvobitno paranog kao profilne ravni.Viewport projekcija je nacrtana paralelno XY ravni aktuelnog UCS-a sa x osom na desno i Y osom navi e. Named :Koristi se XY ravan imenovanog UCS da se nacrta pogled profila.Unosi se ime UCS-a i razmjera sa kojom e se crte reprezentovati na papiru.Specificira se centar pogleda na lejautu ,prvi i drugi ak novog viewport-a i unosi se ime vieport-a Posle une enog imena i pritiska na Enter Auto CAD se vra a svojoj prvobitnoj poruci. • World Koristi se XY ravan WCS da se kreira pogled profila.Postupak isti kao i kod UCS kordinantnog sistema. ?-List Named UCS Nabrajaju se imena egzistiraju ih kori tenih kordinantnih sistema.Spisak je filtriran kori tenjem Wild –card kombinacija koje ste unijeli .(wild-card karakteristike prihva ene UCS komandom su potvr ene) • Ortho-ortogonalni pogledi Kreira se jedan sklopljeni ortogonalnih pogled iz egzistiraju eg pogleda . Jednom izaberete stranu viewport-a koju elite koristiti za projektovanje novog pogleda,jedna rubber-povezana linija normalna na stranu viewport-a poma e vam da locirate centar novog pogleda.Vi poku ajte nekoliko puta dok ne zadovoljite se lokacijom pogleda.Postupak obja njen prikazanim nizom komandi i pretstavljen na ilustraciji 27.XVII. • Auxiliary(Pomo ni pogled) Crta se jedan pomo ni pogled iz egzistiraju eg pogleda .Pomo ni pogled je jedan pogled Projektovan normalno na ravan jednog ortografskog pogleda i naslonjen na susjedni pogled. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
38
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru Dvije ta ke defini u naslonjenu ravan iskori tenu za pomo nu projekciju.Obadvije ta ke se moraju locirati na isti viewport.Ilustracija lijevo prikazuje kao izgleda jedan pomo ni pogled.
Section Crta se jedan presjek tijela kompletno sa rafurom.Soldraw se koristi na presje nom pogledu sa opcijom kojim se kreira jedna privremena kopija tijela sa kori tenjem SLICE komande da izvr ava operacije sje enja na ravni koju defini ete.Soldraw tada generi e profil vidljive polovine tijela a odbacuje orginalne kopije.Kona na Soldraw sekcija tijela:Tijela ne kri ana presje nom ravni su generisana kao puni profili.Zbog toga standardno tehni ko crtanje ne preporu uje crtanje skrivenih linija na presjecima.Soldraw zamrzava View nazvan HID layer.
Na orginal viewport dvije ta ke koje defini u presje ni plan ta ka 1 i ta ka 2 Definisanje strane pogleda se vr i specificiranjem ta ke na jednoj strani presje ne ravni ( side of cutting plane). Ulazna razmjera(Scale) novog pogleda:Ulazna razmjera je ekvivalentna zomovanju va eg viewport-a sa relevantnim faktorom u odnosu na veli inu papira na kojem e se ispisati crte .Osnovna (default) vrijednost je 1:1 Scale iji je ekvalivenat zoom 1.xp Na slede u Auto CAD poruku specificiratte centar novi viewport.Ako ste prihvatili osnovnu razmjeru (pritiskanjem Enter-a) jedna lang normala vam poma e da locirate centar novog pogleda.Na druga iji na in vi mo ete smjestiti pogled bilo gdje.Vi mo ete poku ati sa nekoliko ta aka dok ne izvr ite lokaciju pogleda. Slede a Auto CAD poruka je da specifirate suprotne uglove viewport-a. Bilje ka:Solwiew je definisan sa solids arx.aplikacijom i namjera je da se koristi samo interaktivno.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
39
Kori tenje Solview komande Kreiraju se lebde i viewport-i kori tenjem ortografskih projekcija za postavljanje vi estrukih i sekcinalnih pogleda crte a 3d tijela ili body objekata dok su na lejautu. SOLVIEW komandom se kalkul e projekcija koju vodite kroz proces kreiranja ortografskih ,pomo nih i sekcionalnih pogleda.Informacije specifi nih pogleda su parane sa svakim pogledom koji se kreira.Ove informacije se koriste sa SOLDRAW komandom kojom se radi kona no stvaranje pogleda crte a. SOLVIEW komanda se koristi AutoCAD-ovim prostorom papira i specifi nom vidljivosti lejera viewport-a za postavljanje pogleda crte a. SOLVIEW kreira lejere koje SOLDRAW koristi da smjesti vidljive linije ili sakrije linije za svaki pogled. Dopunsko SOLVIEW komanda kreira lejere gdje se mogu smjestiti dimenzije koje su vidljive na individualnim viewport-ima. SOLVIEW komandom se smje taju vidljive linije ,skrivene linije i sekciono rafiranje za svaki pogled na separatnom lejeru kori tenjem slede ih imenuju ih konvencija (view name je dobijeno ime za pogled kad je kreiran).
Upozorenje ! Informacija na ovim lejerima je izbrisana i a urirana kad se pokre e SOLDRAW komanda . Ne smje ta se stalno informacija crte a na ove lejere. SOLVIEW komanda smje ta objekte viewport –a na lejer VPORTS-a. SOLVIEW komandom se kreira ovaj lejer ako on ve ne egzistira . SOLVIEW komanda mora pokrenuti lejaut plo u.Ako je model aktuelan ,poslednja aktivna lejer plo a je ura ena aktivnom.
Kori tenje Soldraw komande SOLDRAW komanda mo e biti kori tena samo na viewport-ima koji su kreirani sa SOLVIEW komadom. Vidljive i skrivene linije reprezentuju i siluete i ivice tijela na viewport-u su kreirane a onda projektovane za jednu ravan normalnu na poglednu direkciju.Siluete i ivice su generisane za sva tijela i par adi tijela iza presje ne ravni.Za sekcionalne poglede ,presje ne rafure su kreirane kori tenjem aktuelne vrijednosti HPNAME, HPSCALE i HPANG systema varijabli.Neki postoje i profili i sekcije na odabranom viewport-u su izbrisani ,a novi jedan je generisan.Svi Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
40
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
lejeri izuzev onih tra enih za izlaganje profila ili sekcije su zamrznuti na svakom viewport-u. Komanda se bira kako je na lijevoj ilustraciji prikazano. Ako se starta komanda sa komandne linije : 1.Command : SOLDRAW se upi e da se pojave obavijesti na komandnoj liniji: Select viewports to draw ... 2.Select objects: Izaberu se viewporti da budu nacrtani.
Slika 28. XVII Ilustracija primjene niza Soldraw komande prema navedenom nizu
SOLDRAW komanda Vi koristitite SOLDRAW komandu i birate jedan standardni Clipped viewport koji je kreiran bilo da je kori tena VPCLIP komanda ili izabran polygon ili Object opcija VPORTS komande.Ma kako slede e gre ke(error) se pojavljuju i vi izlazite iz komande: Pogledi koji nisu ura eni sa SOLVIEW komandom su ignorisani. Rje enje SOLDRAW komanda zahtjeva da izabrani viewport ima osobine koje su egzistirale kad je Viewport bio kreiran koriste i SOLVIEW komandu.Bilo kako opcijom se kreira jedan isje eni SOLVIEW viewport.Da se kreira jedan isje eni viewport koristi se slede i postupak koji mo e raspoznati SOLDRAW komanda. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
41
1.Kreirajte jedan SOLVIEW viewport. 2.Kreirajte jedno ograni enje(clipped boundary) koje reprezentuje jednu povr inu koju elite koristiti za clipped viewport.(Ograda mora biti zatvorena polyline,elipsa,splinija ,jedan region ili kru nica) 3.Na komandnu liniju ukucajte Vclip i pritisnite Enter da napravite isje ak na egzistiraju em viewport. 4.Izaberite SOLVIEW kreiran pod 1. 5.Izaberite clipped Boundary kreirano pod 2. Orginalni SOLVIEW viewport je premje ten sa clipped boundary. Novi clipped viewport je jedan SOLVIEW viewport koji Soldraw mo e prepoznat. AutoCAD Release 12 crte e koji sadr e poglede kreirane sa SOLVIEW komandom se mogu ponovo nacrtani sa SOLDRAW komandom samo posle kori tenja AMECONVERT komande da se a uriraju tijela na pogledima. Upozorenje! Ne smje tati stalno crte e na pogled imena view -VIS, view nameHID i view name-HAT lejere.Informacija uskladi tena na ovim lejerima je izbrisana i a urirana kod pokretanja SOLDRAW komande. Da se povrati viewport nacrtan sa SOLDRAW komadom mora se koristiti povratna opcija UNDO. Bilje ka: SOLDRAW komanda je definisana sa solids.arx application i namjenjena je da bude kori tena samo bez uticija jedno na drugo.Vi e informacije oko kori tenja ove komande pogledajte iz aplikacije "Externally Defined Commands" u AutoLISP Reference.
Kreiranje 2d crte a od 3d modela Solprof komandom Komanda se koristi da se nacrta dvo dimenzionalni crte trodimenzionalnog tijela sa Auto CAD-om.Solprof komanda se uobi ajeno koristi da se nacrtaju 2D i 3D profili Auto CAD-ovih ACIS modela.Slede i postupci se koriste da se kreira 2D profil: 1Otvorite crte koji sadr i 3D model iz kojeg elite da nacrtate profil . 2.Koristite Solview komandu da postavite na lejaut lebde i viewport. 3.Rotirajte objekat u Viewport-u pomo u 3Dorbit da ga postavite u eljeni polo aj. To se isto mo e uraditi i sa Vpoint komandom. 4. Zavr ite 3D orbit komandu . 5.Ukucaj SOLPROF na komandnu liniju onda izaberi tijelo Pritisni Enter da se nastavi komanda. Pogledajte dalje tok SOLPROF komande. Bilje ka :.Kada je poru eno da se izlo i «Display hidden profile lines on separate layer>UkucajY Ovim se kreira ime Layer PH-XX(gdje XX izjedna uje rukovanje viewport-om)Vidljive linije profila e biti smje tene na layer PV-XX. Kada se pojavila poruka da se ukuca Y Ovim se kreira 2D profil.Ako ste odgovorili No kreira se 3D profil. Kada ste obavje teni da < Delete tangential edges> ukucaj Y (Ovim se potvr uje standardno konvencionalno crtanje) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
42
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Startovanje Solprof komande 1. Command : Solprof se upi e i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found Izaberu se objekti za profilisanje 3.Select objects: 1 found, 2 total Sa pritisnutom Shift tangentom izabere se drugi i slede i objekti 4.Select objects: Pritisne se Enter da se postupa prema opisu iz prednje Bilje ke. 5. Display hidden profile lines on separate layer? [Yes/No] : Pritisnite Enter 6.Project profile lines onto a plane? [Yes/No] : Pritisnite Enter 7.Delete tangential edges? [Yes/No] : Pritisnite Enter 2 solids selected. Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande .Ovim se potvr uje konvencionalno crtanje.
Slika 29.XVII Ilustracija primjene niza Solprof komande za postavljanje linija profila
Sada se mo e koristiti kontrola lejera da se zamrznu va i puni modeli na aktuelnom viewport-u i izbor boja i tipova linija za vidljive i ne vidljive objekte profila. • Ovo se povezuje i sa crtanjem 3D iz presjecaju ih tijela ,Poravnanjem jednog 3D modela za 2D kori tenje jednog DXB plotter fajla i DXBIN komande i kri anjem jednog 3D jednog punog modela. • Komanda Soldraw se ne mo e koristiti na isje enom viewport-u Koristite SOLDRAW komandu i odaberite jedan standardni isje eni viewport koji je bio kreiran bilo kori tenjem VPCLIP komande ili biranjem Polygonal ili Object Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
43
opcija VPORTS komande.Bilo kako slede e gre ke se izlo e i vi izlazite iz komande : Non-SOLVIEW viewport ignored Rje enje: SOLDRAW komandom se tra i koji odabrani viewport ima osobine koje su egzistirale kad je viewport bio kreiran kori tenjem SOLVIEW komande.Bilo kako ova opcija nije opcija za kreiranje jednog isje enog (clipped) SOLVIEW viewporta. Koristite slede u proceduru da se kreira jedan isje eni viewport kojeg bih mogla prepoznat SOLDRAW komanda. 1. Kreirajte jedan SOLVIEW viewport. Pogledajte prethodno izlaganje za dodatne informacije o kori tenju SOLVIEW komande. 2. Kreirajte ogradu kojom se reprezentuje povr ina koju elite za isje eni viewport. Bilje ka: Ograda koju krirate mora biti zatvorena polyline, elipsa,splinija ,region ili kru nica. 3. Na Command : vpclip Se upi e komanda i pritisne Enter da se isje e jedan postoje i viewport. 4. Odaberite SOLVIEW viewport kreiran na prvom koraku 1. 5. Odaberite isje enu ogradu kreiranu na 2 koraku. Original SOLVIEW viewport je razmje ten sa isjecaju om ogradom. Novi isje eni viewport je jedan SOLVIEW viewport koji SOLDRAW komanda mo e prepoznati. Povezano je sa crtanjem 2D crte a iz 3D solid model-a Pogledaj Solprof • Crtanje 3D modela od isje enih tijela. Izlaganje: Kreiraju i jedno tijelo od jednog ili vi e presje enih tijela mo e biti korisno kad se kreira jedan pun solid model. Rje enje Koristite INTERSECT komandu da se nacrta tijelo od jednog ili vi e presjecaju ih tijela. 1. Na Command : intersect se upi e i pritisne Enter ili se iz Modify menija izabere Solid Editing > Intersect. 2. Odaberu se dva ili vi e presjecaju a tijela . 3. Pritisne se ENTER da se kompletira komanda. Odabrana tijela su evaluirala u jedno tijelo koje je kreirano iz preklapaju ih regiona koji su se na li. Ovo je povezano sa crtanjem 2D crte a iz 3D modela ,sa kri anjem 3D modela i valorizacijom ACIS solids-tijela kori tenjem SOLIDCHECK system variable •
Poravnavanje 3D modela za 2D kori tenje DXB fajla plotera i DXBIN komande
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
44
XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru
Izlaganje Ako elite da nacrtate jedan poravnat 2D crte od jednog 3D modela. Rje enje Da se nacrta jedan 2D crte iz 3D modela: 1. Konfigurirajte jedan DXB plotter kori tenjem Add-A-Plotter wizard. 2. Otvorite crte . 3. Postavite ta ku pogleda (viewpoint) od 3D modela kako ga elite da pretstavite. 4. Startajte PLOT komandu . 5. Odabere se DXB plotter iz liste mogu ih tampa a na Plot Device tabli od Plotter configuration name dialog box-a. 6. Izabere se OK da se kreira DXB format plot file. 7. Startajte jedan novi crte . 8. Startajte DXBIN komandu na komandnoj liniji. 9. Kad ste obavje teni na komandnoj liniji , listajte za fajl koji ste upravo kreirali ,a onda izabriti OK. 10. Kad je crte otvoren , parajte crte kao jedan DWG format fajla. Vi sada imate jednu novu 2D reprezentaciju modela iz orginalnog crte a.Sve Z kordinate su uklonjene iz novog crte a. Bilje ka: DXB plotter konfiguracijom se konvertuju svi podaci boje za crnu i bijelu i smje ataju se sve geometrije crte a na layer 0. Ovo je povezano sa Crtanjem 2D crte a od 3D punog modela ,plotiranjem i postavljanjima olovke (pen) na jedan oboreni pogled ,slekcijom obja njenom sa Begin page of Add-A-Plotter wizard .Podr anim formatima vektorskog fajla. • Kri anje jednog 3D punog modela Izlaganje: Vi elite da nacrtate dva tijela od jednog punog tijela. Rje enje: Koristite SLICE komandu da se iskri a tijelo ili raspar a puni model na dva komada . 1. Izabere se Draw meni > Solids > Slice. 2. Izabere se tijelo ili Tijela da budu iskri ana . 3. Odaberu se tri ta ke koje defini u isjecaju u ravan .Tri ta ke reprezentuju kordinantni po etak i X i Y ose isjecaju e ravni. 4. Odabere se strana koja se eli zadr ati ili se upi e B da se zadr e obadvije polovine tijela. Sa SLICE komandom dakle mo ete markirati ta ke na jednoj datoj ravni da e koristite kao isjecju u ravan. Ovo je povezano ili srodno sa :Kalkulisanjem momenta inercije povr ine za jedan 3D puni objekat , Centar pokretni Object Snap ne radi na 3D tijelima, Crtanjem 2D Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
45
crte a iz 3D punog modela , Crtanjem jednog 3D tijela od presjecaju ih dva ili vi e tijela , Lica povr ina na 3D tijelima izlo enim posle kori tenja HIDE komande , Nala enjem presjecaju eg ablona od dva tijela ,Validno u ACIS tijela kori tenjem SOLIDCHECK system variable . • Layer suffixes kreiran kori tenjem SOLDRAW i SOLVIEW Izlaganje : Kad se koristi SOLVIEW i SOLDRAW komande novi lejeri su kreirani .Ovo rje enje se obja njava zna enjem iz suffixes-a na imenima lejera koji su kreirani. Rje enje Slede i detalji liste sufix-a i njohovih zna enja za lejere kreirane kori tenjem SOLVIEW i SOLDRAW komandi: • DIM - dimension information • HAT - hatch patterns • HID - hidden line information • VIS - visible line information Va no: Ovi lejri su ponovo kreirani ,ako se ponavlja SOLDRAW komanda kori tenjem istog imena lejera .Neki objekat na jednom lejeru koji je ponovo kreiran bi e izbrisan.Ne koriste se ovi lejeri za uobi ajeno crtanje.Ove lejere koristite samo za manipulisanje izlaganja kreiranih pogleda sa programom.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
Kreacija trodimenzionalnih slika........................................................................ 1 Skrivenje linija slika ...................................................................................... 2 Kreiranje osjen enih slika .............................................................................. 5 Kreiranje izra ajnih slika (Rendered images)543 ........................................... 7 Predstavljanje 3D objekata za realizam .......................................................... 9 Kreiranje izra ajnih slika ............................................................................. 13 Kontrolisanje oblika(Controlling Faces)....................................................... 14 ite se primjerom....................................................................................... 15 Rad sa svjetlima........................................................................................... 17 Prilago avanje materijala Bitmap-a............................................................. 28 Mapiranje materijala za objekte ................................................................... 30 Dodavanje vlastitih materijala ...................................................................... 32 Dodavanje vi e materijala (Adding more material)....................................... 33 Dodavanje pozadine..................................................................................... 34 Dodavanje pejsa a i naroda (Adding Landskape and people)....................... 35 Dodavanje pejsa objekata (Adding Lanskape Objects)................................ 38 Kori tenje scena........................................................................................... 42 Izra avanje za druga odredi ta ..................................................................... 45 Ponovno izlaganje rendering slika na viewport-u ......................................... 46 tampanje rendering slika ............................................................................ 49 tampanje Render Window slika.................................................................. 49 tampanje Viewport slika ............................................................................ 49 Statistika ...................................................................................................... 50
Kreacija trodimenzionalnih slika Kao to ste bez sumnje nau ili raditi sa trodimenzionalnim objektima u prva tri poglavlja dijela Kako postati Expert ove knjige, tako ete isto se potruditi da nau ite i ovo slede e poglavlje. Trodimenzionalni objekti su uobi ajeno izlagani u pogledima 3D anih sklopova(Wireframe),bez obzira gdje su bili nacrtani dali kao ani sklopovi (wireframe),povr ine(surface),ili puni modeli(solids).Ovo se inilo te kim za vizuelizaciju va ih objekata.Za bolju vizuelizaciju modela na nekoliko vje bi kori teni su HIDE komande,da sakriju sve linije koje su bile iza objekata ili povr ina prikazane iz aktuelne pogledne ta ke.Sklanjanjem zaklonjenih linija dobija se fin jednostavan model,ali ponekad je potrebna vi e realisti na slika da se pomogne punoj vizuelizaciji objekata na va em crte u.Osjen avanje ide korak dalje u odnosu na sklanjanje zaklonjenih linija..Sa sklanjanjem zaklonjenih linija i postavljanjem povr inskih boja ine se povr ine vidljive tako da se pojavljuje slika tijela.Osjen ene slike su korisne kada elite brzu vizuelizaciju va eg objekta.Vi ste u ili kako se koristi 3Dorbit komande da se crta i manipuli e sa osjen enim slikama.Ma kako su slike osjen ene njima nedostaje dubina i realnost.Izra avanje (Rendering) obezbje uje ipak jednu ve u realnost slike va eg modela koji mo e biti generisan komplet sa mnogo vi e svjetlosnih izvora ,sjenki,povr inskih materijala i refleksija dobijenim od va eg modela.Kada Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
uklanjate zaklonjene linije ,sjene ili nijanse va eg modela Auto CAD tretira objekte razli ito,zavisno kako su kreirani.Kod anih sklopnih modela(wireframe) se uvijek pojavljuje providljivi kostur zato to nema povr ina.Zato povr inski i puni modeli imaju povr ine ,koje se pojavljuju na punom modelu i mogu biti zaklonjene ,osjen ene i nijansirane.Ovo poglavlje obja njava kako se to radi. • Skrivanje-linija slika • Osjen avanje slika • Kracija izra ajnih rendering slika
Skrivenje linija slika Kreiranje skrivanja od pogleda linija, tj.na va em crte u se uklanjaju sve linije koje su skrivene iza drugih vidljivih povr ina iz aktulne ta ke pogleda.Na nekoliko primjera iz prethodnih poglavlja su kori tene HIDE komande da se uklone skrivene linije.Hide komanda nije ni ta vi e uradila od onoga o emu vi imate do sada iskustvo.Hide komanda ima uticaja samo na aktuelni viewport.Zbog toga crte mora biti matemati ki rekonstruisan da determini e linije koje se skrivaju iza vidljivih povr ina. Auto CAD mora regenerisati viewport kako bih se koristila HIDE komanda.Linije se skrivaju iz pogleda i ostaju skrivene sve dok ih ne regeneri ete. Pona anje Hide komande je opisano samo na pravi na in postavljanjem varijabli SHADEMODE na 2D anom sklopumodela.o postavi SHADEMODE na neku drugu vrijednost a onda se koristi HIDE komanda , SHADEMODE skriva linije i crte e biti regenerisan ali ne e se promjeniti izlaganje na layout-u. Drugim rije ima pogled ostaje skriven.Vi ete u iti kasnije o SHADEMODE u ovom poglavlju .Zabilje ite ili primjetite koje skrivene linije Hide komanda uklanja samo iz aktuelnog pogleda.Da uklonite skrivene linije iz crte a kada je na ploteru treba da se specificira Hide-Lines opcija kad se plotira ili koristi Hideplot opcija Mview komande i kad se odre uje veli ina papira.
Slika 01.XVIII Ilustracija primjene Hide komande za uklanjanje iz pogleda zaklonjenih linija
Da se kreira skrivanje linija slike,SHADEMODE je postavljeno na 2Dwireframe uradite slede e: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
3
Komanda se bira lijevo prema ilustraciji ili se bira iz Shade toolbara postavljenog na ekran ili starta sa komandne linije : 1. Command : SHADEMODE se upi e da se pojave iste one opcije koje su obje njene u 15 poglavlju ove knjige na strani 450 2. 2. Enter option [2D wireframe/3D wireframe/Hidden/Flat/ Gouraud/ fLat+edges/ gOuraud+edges] : Upi e se jedna opcija i pritisne Enter da se izvr i postavljanje navedenih opcija.l Ako koristite Hide komandu na Auto CAD-u, a SHADEMODE je postavljeno na Wireframe Auto CAD jednostavno promjeni SHADEMODE postavljanjem Hidden Hide komande se jo razmatraju prilikom kalkulisanja objekata na layouts-ima gdje se gase.Prema tome jedan objekat koji je nevidljiv zbog njegovog postavljanja je uga en mo e jo uvijek na initi druge objekte nejasnim na crte u.Da se pobolj aju Auto CAD-ove performanse i osigura skrivanje linija tj.zamrznu boje objekata koje ne trebaju biti uklju ene na skrivenim linijama slike koristi se Hide komanda.. Skrivanje tijela (Hiding Solids) Kada se skrivaju tijela Auto CAD prvo generi e mre u pa onda izvr ava skrivanje linija i njihovo odstranjivanje sa mre e.Sistemima varijabli kontroli e se skrivanje i izlaganje. DISPSILH sistem varijabli kontroli e izlaganje silueta krivih objekata tijela u anom modelu.Dakle kontroli e se dali je mre a nacrtana ili prigu ena kad je objekat tijela sakriven.Uga en sistem variable je 0 Off ili upaljen 1 On. 1. Command: DISPSILH upi e se i pritisne Enter 2.Enter new value for DISPSILH <0>: 1 Unosi se vrijednost varijable za skrivanje tijela. Auto CAD-om se crtaju samo siluete tijela ,a ne mre a Bilje ka:Nekoliko drugih sistema varijabli uti u brojem oblika koji su definisani povr inama 3D tijela kada se sjen e i nijansiraju tijela a to su VIEWRES, FACETRES , FACETRATIO i HIDEPRECISION. VIEWRES sistemom variabli : Se postavlja rezolucija za objekte u aktuelnom viewport-u. AutoCAD regeneri e model. VIEWRES se kontroli e pojavljivanje kru nica ,lukova ,elipsi i splinija koriste i kratke vektore.Ve i broj vektora gla e pojavljivanje kru nica i lukova.Na primjer : Ako se crtaju veoma male kru nice a onda ih zomovanjem pove ate onda se one mogu pojavljivati kao poligon. Kori tenjem VIEWRES pove ava se procenat zomovanja i regeneri e se crte a uriraju i se sa gla im pojavama kru nica .Smanjenjem procenta ima suprotan efekat.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Bilje ka: Pove anjem procenta zomovanja na VIEWRES mo e pove ati vrijeme koje se uzima za regeneraciju crte a. Kad je jedan lejaut napravljen aktuelnim prvi put i osnovni viewport je kreiran u lejautu pregledaju a rezolucija za ovaj incijalni viewport je ista kao pregledaju a rezolucija za viewport table modela. VIEWRES postavjanja u parana na crte u .Da se promjeni osnovno postavljanje za novi crte razmatra se specificiranje postavljanja VIEWRES na template fajlovima na kojima vi osnivate va e nove crte e. 1. Command: Viewres Upi e se i pritisne Enter 2.Do you want fast zooms? [Yes/No] : Enter circle zoom percent (1-20000) <100>: 200 Regenerating model. (Br e zomovanje nije vi e jedna funkcionalna opcija ove komande i ostaje samo za tekst za mogu nosti.) Facetres sistem varjabli Type: Real parana u cre u .Incijalna vrijednost je (Initial value): 0.5.Pode ava se ugla enost osjen eih i rendiranih objekata sa uklonjenim skrivenim linijama.Validne vrijednosti su od 0.01 do 10.0.
Postavljaju se vrijednosti startovanjem komanda sa komandne linije : 1.Command: Facetres Se upi e i pritisne Enter 2.Enter new value for FACETRES <0.5000>: 1 Upi e se nova vrijednost i prisne Enter.Ve e vrijednosti daju ugla eniju povr inu. Auto CAD izla e dva broja ukrasnih linija sa postavljanjem Viewres vrijednosti. FACETRATIO sistem varijabli: Type: Integer(tipcijelog broja).Nije paran.Incijalna vrijednost je 0.Kontroli e se aspekt proporcije od oblikovanja cilindri nih i koni nih ACIS tijela.Postavljanje od 1 pove ava dustinu mre e za pobolj anje kvaliteta rendiranih i osjen enih modela. 0 Kreira se jedan N sa 1 mre om za cilindri na i koni na ACIS tijela . 1 Kreira se jedan N sa M mre u za cilindri na i koni na ACIS tijela. Komanda se starta sa komandne linije : 1.Command : FACETRATIO se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest: 2.Enter new value for FACETRATIO <1>: 0 Upi e se 0 ili jedan i pritisne se Enter HIDEPRECISION sistem varjabli kontroli e ta nost skrivenja i osjen enja.Skrivanje se mo e ra unati sa dvostrukom precizno u ili sa pojedina nom precizno u.Postavljanjem HIDEPRECISION za 1 proizvodi se ta nije skrivanje sa kori tenjem dvostruke preciznosti ali ovo postavljanje koristi vi e memorije i mo e uticati na performance posebno kod skrivanja tijela.Postavljanje sistema varijabli se vr i na komandnoj liniji: 1.Command: HIDEPRECISION Se upi e i pritisne Enter da se pojavi. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
2. Enter new value for HIDEPRECISION <0>: 1 Unese se vrijednost 0 ili 1 i pritisne Enter . Auto CAD se normalno koristi jednostavnim matemati kim preciznostima kada kalkuli e skrivene linije. HIDEPRECISION vrijednosti se mogu promjeniti tako da se Auto CAD koristi dvostrukim matemati kim preciznostima,ali ovaj rad uzrokuje kori tenje vi e memorije i mo e zna iti pove anje vremena za kreiranje skrivenjalinija slika kada se parcijalno radi sa tijelima.Ako ne otkrijete gre ke na gotovim skrivenim linijama slika ne bi trebalo ni mijenjati ove vrijednosti Savjet:Skrivenom textu iza drugih geometrija trebate postaviti debljinu(thickness) kori tenjem Properties window
Kreiranje osjen enih slika Osjen ene slike pove avaju realnost va ih crte a.Kreiranjem jedne osjen ene slike sa va eg crte a se sklanjaju skrivene linije i pojavljuju se osjen ene vidljive povr ine osnovane na njihovim osnovnim bojama.Vi mo ete determinisati rezultat povr ina slike ili gouraud osjen enjem i da su ivice vidljive ili mo e se jednostavno kreirati jedan sakriven pogled linija va eg modela.Slika dole prikazuje jedan takav model.Metodi osjen avanja koriste jednostavne svjetlosne izvore,koji su locirani direktno iza ta ke iz koje se posmatra objekat (drugim rije ima iza va ih le a) kada vi gledate na ekran uz kori tenje jednog fiksnog iznosa ambijenta svjetlosti. Slika 02.XVIII Ilustracija primjene Shade komande za osjen avanje tijela.
Ako dodate izvore svjetlosti (kao to je to obja njeno kasnije u ovom poglavlju) i bilo kako su se oni koristili oni su proizvodili osjen ene slike.Jednostavno boje na osjen enim slikama su osnovane na Auto CAD bojama koje su pridodate na va model.Ako se stavi material o emu ete u iti kasnije vidi ete kako e se osjen ane slike pojavljivati sa materijalima.Doodavanjem svjetlosti i materijala ini osjen ene slike vi e realisti nom nego to je u porvobitnoj verziji,osjen avanje slika ne uklju uje osjen avanja tro dimenzionalnih struktura. Za takve nivoe realizma vi ete trebati crtati izra ajne slike(rendered images). .Uprkos ovim ograni enjima osjen ene slike su jo se esto koriste za lak u vizuelizacju nego slike sa skrivenim linijama koje se generi u mnogo br e nego nijansirane slike Da se kreira osjen eni model Radi se na slede i na in. Najlak i na in je da se na ekran postavi Shade toolbar i da se sa njega koriste komande za osjena avanja .O komandama za osjen avanje ve smo govorili iu XV poglavlju na strani 450: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Na navedenom toolbar-u pritisne se dugme koje odgovara eljenoj opciji: 2D Wireframe Izla e objekte u 3D pogledima sa svim ivicama vidljivim,ostacima(raster) Ole objekte ,tipovi linija i debljina su vidljivi. 3D Wireframe Izla e objekte u 3D pogledima sa svim vidljivim ivicma,ostacima(raster) Ole objekata ,tipovi linija i debljina su vidljivi. Hidden Izla e objekte u 3D pogledima,sve ivice iza drugih povr ina su sklonjene iz pogleda. Flat Shaded Izla e objekte u 3D pogledima sa osjen enim poligonalnim izgledom. Gouraud Shaded Izla e objekte u 3D pogledima sa glatkim osjen enim povr inama. Flat Shaded,Edges On Izla e objekte u 3D pogledima sa osjen enim poligonalnim izgledom i potpuno vidljivim ivicama. Gouraud Shaded,Edges On Izla e objekte u 3D pogledima sa glatkim osjen enim povr inama i potpuno vidljivim ivicama Sli no HIDE komandama SHADEMODE osjen enja se izvode samo na aktuelnom Viewport-u.Crte i su regenerisani kada se produciraju osjen ene slike i one ostaju na njemu dok ih ne promjeni na inom nijansiranja sa SHADEMODE komandama,Druk ije je sa HIDE komandama kada se koriste na 2D anim modelima ,bilo kako na regenerisanje crte a to nema efekta na osjen avanje.Osim kada kreira jednu osjen enu sliku kori tenjem SHADEMODE komandi,mo ete je preurediti selekcijom kakvu bi normalno eljeli.Kada izabirate osjen ene objekte,Auto CAD izla e Wireframe slike i zahvate na slici onako kako ste ih parali kad ste zatvarali crte .Kada se crte ponovo otvori on e se pojaviti onakav kako ste ga parali. Ovo razmatranje se razlikuje od ranijih verzija Auto CAD-a. Mada Auto CAD ne nudi neki metod za tampanje osjen enih slika vi mo ete zarobiti i u parati osjen enu sliku na Auto CAD-ovom slajdu fajlova za kori tenje na prezentaciji.U slede im poglavljima koja slede ete u iti kako da koristite pisana slova za samo kretaju u prezentaciju kori tenjem ovih slajd fajlova. Kori tenje Auto CAD-ovih starijih metoda osjen avanja Ranije verzija Auto CAD-a Auto CAD 2000 je koristila jednostavnije metode ,koji su uzrokovali da objekti imaju kontinualnu boju preko svake povr ine prave i ih ravnim.Ovaj metod je jo uvijek mogu kucanjem na komandnoj liniji – SHADE.Sjene slika kori tenjem samo ovog metoda imale su samo jednostavan izvor svjetlosti i nisu mogle izlagati materijale.Sjene slika ostaju samo vidljive na viewport-u dok se ne regeneri e.Vi ne mo ete izabrati Object snap na viewport-u dok viewport nije regenerisan.Pojava osjen ane slike je dalje kontrolisana sa dva sistema varijabli i to: SHADEDGE kontroli e osjen enje ivica i renderinga, Type: Integer tip (varijable cio broj) parana u crte u .Incijalna vrijednost 3 0 Osjen ena lica, ivice nisu istaknute. 1 Osjen ena lica ,ivice nacrtane na boji osnove. 2 Ivice nisu zaobljene ,ivice su u boji objekta. 3 Lica nacrtana na boji objekta ,ivice su u boji osnove. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
SHADEDIF kontroli e procenat difuzije ambijent reflektovane svjetlosti SHADEDGE se postavlja za 0 ili 1.Incijalna vrijednost za SHADEDIF je 70 procenata. para se u crte u.
Slika 03.XVIII Ilustracija rezultata Shade na ina komande desno na slici Bilje ka. 3D grafik DRIVER postavlja se na Options dialog box-u da podr ava performanse SHADEMODE komande.AutoDesk je obezbjedio jedan op ti skup HDI fajlova za izlaganje kartice.Da se dobiju najbolje mogu e performanse iz va e (diplay card) grafi ke kartice koristite HDI (Heidi Graphic System)Driver
Kreiranje izra ajnih slika (Rendered images)543 RENDER komandom se proizvodi slika kori tenjem informacija iz scene ,aktuelnog selekcionog skupa ili aktuelnog pogleda. Jedna scena je kombinacija imenovanih pogleda i jednog ili vi e osvjetljenja.Ako je scena specificirana RENDER komanda se koristi pogledom scene i informacijama o osvjetljenju.Ako nema scene ili specifikacionog skupa specificiranog RENDER komanda se koristi aktuelnim pogledom i svim svjetlima u crte u.Ako nema svjetlosti RENDER preuzima osnovno osvjetljenje (iza va ih le a ) i izvorom udaljenog osvjetljenja sa intenzitetom jedinice 1. Ako je upaljen PICKFIRST system variable i Query for Selection option odabrana RENDER se koristi samo aktuelnim selekcionim skupom. Da se izabere komanda mo e se koristiti lijevo ilustracija.Ako se komanda starta sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
1. Command : Render se upi e i pritisne Enter .AutoCAD izlo i Render dialog box, a onda se otvara i umanjuje Render prozor (window.) Definisanja na Render dialog box-u :Defini u se scene ,procedura ,odredi ete ,opcije ,probe i druga postavljanja za rendering. Rendering Type :Listaju se tipovi renderinga Render, Photo Real, Photo Raytrace. Scene to Render :Listaju se scene uklju uju i aktuelni pogled koji se mo e izabrati za za rendering. Rendering Procedure : Kontroli e se kako se RENDER pona a sa osnovnim postavljanjem. Query for Selections :Izla e se jedna obavijest za izbor objekata za pretstavljanje. Crop Window : Kreira se povr ina pretstavljanja za vrijeme izra avanja.Kad se izabere Render, AutoCAD vas obavje tava da odaberete jednu povr inu na ekranu prije izvr avanja renderinga.Ova opcija je mogu a samo kad je odabran Viewport ispod Destination. Skip Render Dialog :Rendira se aktuelni pogled bez izlaganja Render dialog box-a za slede e renderinge.Mo e se koristiti Render Preferences dialog box da se izlo i Render dialog box. Light Icon Scale : Kontroli e se veli ina blokova svjetlosti na crte u.Vrijednost je aktuelni faktor skale (u jedinicama crte a) od blokova renderinga u crte u .Upisuje se jedan realan broj za reskaliranje blokova. Faktorom skale se uti e na slede e blokove . OVERHEAD, DIRECT i SH_SPOT. Smoothing Angle :Postavlja se ugao na koji AutoCAD prevodi jednu ivicu.Osnovna postavlena vrijednost je 45 stepeni. Uglovi ve i od 45 stepeni su uzeli u obzir ivice. Uglovi manji od 45 stepeni su ugla eniji .Da se defini e jedna ivica koja je manja od 45 stepeni proizvede su ugla en ugao. Rendering Options :Kontroli e se izlaganje rendering-a. Smooth Shade :Ugla uju se izgled grubih ivica od proizvedenih povr ina. AutoCAD kalkuli e normale povr ina i mije a boje preko dva ili vi e susjednih lica. Apply Materials : primjenjuju se materijali za povr ine koje ste definisali i vezali za jedan objekat ili AutoCAD Color Index (ACI) u crte u.Ako primjenjeni material nije odabran ,svi objekti na crt u preuzimaju boje ,ambijent ,difuziju ,refleksiju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
,rapavost ,providnost , prelamanje i vrijednosti atributa BUMP mape za GLOBAL material. Shadows :Generi u se sjene. Ova opcija se primjenjuje samo za Photo Real i Photo Raytrace rendering. Render Cache : specificira se koja informacija renderinga bi bila napisana za jednu cache file na hard disk-u. Jedna ilo ena lista izra enih objekata se zarobi na jednom jednom vremenskom fajlu za vrijeme prvog renderinga.Zarobljeni fajl je kori ten za slede e renderinge zna ajnije pobol ane za vrijeme renderinga. More Options :izlo i se dialog box koji varira u zavisnosti dali ste odabrali Render, Photo Real ili Photo Raytrace. Destination : Kontroli e se postavljanje u inka za sliku koji izlo i drajver koriste i se rendering-om. Viewport : Predstavlja se za viewport. Render Window : Rendira se za Render window File : Rendira se za jedan fajl.Vi e informacija o tome kako se to koristi na i ete u RFILEOPT AutoCAD-ovom Help-u za kreiranje teksta render to a file, pogledajte dodatak appendix A, "Externally Defined Commands," u AutoLISP Reference. More Options :Kad je odabrano File izlo i se File Output Configuration dialog box Sub Sampling : Reducira se vrijeme renderinga i kvalitet slike bez kapaj ih efekata takvih kao to su sjene renderinga jedne frakcije od svih pixles.Iz liste se odabere jedna od razmjera 1:1 (best quality) najbolji kvalitet do najbr eg rendirang-a 8:1 (fastest). Background :Izlo i se Background dialog box . Fog/Depth Cue : Izlo e se Fog/Depth Cue dialog box .
Predstavljanje 3D objekata za realizam Svaki od tri tipa renderinga su kori tena da se kreiraju razli iti efekti i svako rendiranje sa razli itim brzinama se izvr ava. AutoCAD se koristi geometrijom ,osvjetljenjem i materijalom da pretstavi jednu realnu sliku modela.Za prezentaciju potpunog renderinga mo e biti podesno .Ako je vrijeme ograni eno ili ako va e izlaganje i grafi ka oprema ne mo e da proizvodi razli ite gradacije i boje onda ne treba da detalji ete rendering.Ako elite brzu kontrolu integriteta dizajna ,probe sa skrivenim linijama i osjen enim slikama su dovoljne.. Bilje ka: Ozbiljno se preporu uje vama koji imate 3D grafi ku karticu ako planirate da koristite rendering opcije ,osobito textures i ve i kvalitet providnosti da koristite . AutoCAD Render obezbjedio je tri tipa renderinga: • Render, Bazi na AutoCAD rendering opcija je za najbolje performance. • Photo Real, fotorealisti ka skanirano pretstavljanje koje mo e izlo iti bitmap slike i providnost materijala i generisati volumenske i mapirane sjene. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
10 •
Photo Raytrace, fotorealisti no zra no pretstavljanje kojim se koristi zra no vo enje za generisanje refleksije ,prelamanja i vi e preciznih sjena. Kori tenjem bazi ne Render opcije mo e se pretstaviti va model bez primjene materijala dodavanjem nekog svjetla ili postavljanjem jedne scene.Kad se predstavlja jedan novi model AutoCAD izra ava ga automatski koriste i duga svjetla koja dolaze preko va ih le a. Vi ne mo ete pomjeriti ili podeiiti ovo
svjetlo. AutoCAD Render je automatski napunjen u memoriji kad se izabere ova opcija na Render toolbar-u ili upi e komanda na komandnoj liniji takva kao FOG, LIGHT, RENDER ili SCENE.Proces rendiranja se mo e zaustaviti sa pritiskanjem na ESC tangentu.Za slobodnu memoriju mo e se isprazniti AutoCAD Render. Renderinzi esto zahtjevaju ve e vrijeme kompjuteru u jednom 3D projektu.Obuhvataju se op ta tri koraka: • Priprema modela. Ukjlu uju se slede e podesne tehnike crtanja ,uklanjanja skrivenih povr ina ,konstrukcijom mre a za ugla eno osjen enje i postavljanje rezolucije pogleda. • Illuminating. Osvjetljenje uklju uje kreiranje i smje tanje svjetla i kreiranje osjen enja. • Adding color. Dodavanje boja uklju uje definisanje kvalitete refleksije materijala i asociranje ovih materijala sa vidljivim povr inama. Rendering uobi ajeno uklju uje predstavljanje objekata na srednjim koracima za kontrolu va ih priprema ,osvjetljenja i boja. Predstavljanje za Render Window ili za Viewport Raspolaganjem sa nekoliko karakteristika renderiringa zavisno je dali se predstavlja za Render window ili za jedan viewport.Na primjer slika se mo e parati za format BMP fajl iz jednog viewport-a ili iz Render window. U slede oj tabeli se mogu prelistati karakteristike jedinstvene za Render window:. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Karakteristike Copy za Clipboard
Save image
Display saved image Print
Kako postati ekspert
Render window meni
11
Opis Kopira se jedna Render window slika za Clipboard
Edit Copy
para se jedna Render window slika za bitmap format
File Save File Open
Izla e se format bitmap slike tampa se sadr aj od Render window za Windows system tampa a.
File
Na ovoj tabeli se listaju karakteristike jedinstvene za viewport-e. Render toolbar Karakteristike ili Tools meni
Save image
Tools
Opis
Image
para se par e ili cijela slika viewport-a za BMP, TGA, ili TIFF file
Image
Ponovo se izla e slika koja mo e biti podsje ena i pomjerena na viewport-u
Save
Replay
Tools View
paranje informacija o Rendering -u Mogu se izlo iti i parati slede e informacije o rendering-u: • Render type koji je bio zadnji put kori ten. • Ime scene • Ukupan broj lica koja su bila obuhva ena preure ivanjem . • Ukupan broj trijangala koji su bili preure ivani. • Ukupno vrijeme renderinga koje se potro i a sastoji se od zapo injanja ,sa pozivima nazad ,za svjetlo i materijale • Prelazak i predstavljanje ili vrijeme potro eno za rendiranje objekata. • Izlaganje ili vrijeme potro eno za izlaganje rendering-a. • Ure ivanje ili vrijeme potro eno za ure ivanja puffer-a. Priprema modela za rendering Koncept ,procedura i refrence Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Da se pobolj aju performance renderinga i kvaliteta koristi se jednostavno nacrtana geometrija na jedan dosledan na in. • Cratanje spoljninjih lica povr ina i uklanjanje skrivenih povr ina. Je jedan va an korak u procesu rendiranja za uklanjanje skrivenih povr ina zbog toga to skrivene povr ine renderinga i zadnja lica rasipaju vrijeme renderinga. • Korekcija presjecaju ih lica i drugi problemi. Izvjesne vrste geometrije opsane u ovoj sekciji kreiraju specijalne probleme rendering-a. • Izraditi mre e za Smooth Shading Gustinom mre e se podr avati izlaganje ivica kad se koristi Smooth Shading opcija. Konfigurirajte predstavljanja za razli ita izlaganja Koncept ,procedure i reference. Mo e se kontrolisati preciznost i rezolucija od rendirane slike.Uop te ve i kvalitet slike daje du e vrijeme rendering-a. • Postavite Resolution i Display Accuracy Mo e se ugla ati izlaganje krivih objekata koji se pojavljuju da budu slo eni od kratkih linijskih segmenata. • Koristite Anti-aliasing za Improve Image Quality Mo e se koristiti nekoliko tehnika za uklanjanje razu enih efekata izlaganja od diagonalnih linija i krivih objekata. • Postavite epizodne ravni Bitplanes za Control Color Depth Mo e se pove ati kvalitet boje pove anjem broja epizodnih ravni (bitplanes). Kreirajte rendirane slike Koncept procedure i reference. Posle odluke koji dio od crte a se eli predstaviti ,dodaju se svjetla , sjene i dodaju se materijali ili slike. • Predstavite jedan model Mo e se predstaviti jedna scena koju ste definisali ,odabrati objekte ili aktuelni viewport. • Koristite svjetla na Rendering-u Svjetla su prvi korak na dodavanju realizma za jedan rendering. • Koristite Shadows u Rendering -u Kad se koristi Photo Real ili Photo Raytrace predstavljanje mogu se generisati sjene da se doda realizam za rendering. • Koristite materijale u renderingu Kombinovanjem sa svjetlima ,sa materijalima se dodaje drugi nivo realizma za predstavljanje modela. • Projektujte jednu 2D sliku na predstavljeno tijelo. Mogu se skalirati i projektovati 2D slike iz nekoliko formata fajlova na predstavljeno tijelo. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
parajte i ponovo izla ite jednu rendiranu sliku Koncept ,procedura i reference. Mo e se parati rendering i onda se izlo iti kasnije.Ponovno izlaganje je mnogo br e nego ponovni rendering.. • parajte predstavljenu sliku Mo e se direktno pretstaviti za fajl ili se parati rendering na jednom broju od razli itih formata fajla. • Ponovo izlo ite predstavljenu sliku Imaju i u paranu va u predstavljenu sliku vi je mo ete izlo iti ponovo u nekom vremenu. • Kopirajte predstavljene slike za Clipboard Slike se mogu kopirati za Clipboard iz Render window za kori tenje na desktop publiciranje za druge aplikacije. • Koristite Render za druge aplikacije. Va rendering se mo e konvertovati za kori tenje sa drugim Autodesk produktima. • uriranje prethodnih AutoCAD 13 crte a Otvaranjem jednog crte a kreiranog na Release 12 ili ranijih verzija AutoCAD-a , AutoCAD konvertuje informaciju da mo e biti upotrebljiva na rendering-u. tampanje predstavljenih slika Koncept ,procedure i reference. Predstavljene slike se mogu tampati koje se izlo e na Render window ili na viewport-u . Mogu se tako e koristiti druge aplikacije da se od tampaju predstavljene slike koje se direktno po alju za fajl. tampanje Render Window slika Neke izlo ene slike se mogu tampati na va em aktuelno konfiguriranim tampa ima .da se odabere veli ina papira ,orjentacija i tampa koriste se Windows kontrole tampanja. tampanje Viewport slika Da se od tampa jedna slika koja je aktuelno izlo ena na viewport-u koristite SAVEIMG da se para slika kao jedan BMP, TGA ili TIFF fajl ,a onda se tampa taj fajl. Da se para slika za druge fajlove formata mora se postaviti Rendering Destination to File u Render dialog box ili Rendering Preferences dialog box i tampati direktno za jedan fajl.Slika nije izlo ena na ekranu.
Kreiranje izra ajnih slika Kreiranjem izra ajne slike va em crte u mo e pove ati realizam blizu fotografskog nivoa.Sa Auto CAD-ovim Rendering tools mo ete dodavati vi ezna ne svjetlosne izvore ,dodijeliti materijal objektima na va em crte u dodati ljude i prirodu da u ini va u sliku ipak vi e realisti nom.Rendering potro i najvi e vremena u odnosu na aspekt projekta.Zbog toga to je suptilnost izra avanja uklju ena ,mo e se provesti mnogo vremena pode avaju i svjetlo i materijale na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
objektu.Mo ete provesti mnogo vi e vremena na izra avanju nego na kreiranju izgradnje 3D modela.Osim toga kada radite sa mnogozna nim svjetlosnim izvorima svaki od njih baca sjene,kompjuter kalkuli e samo zahtjeve zavisno od koli ine razmatranja i same snage komjutera.Takve rezone Auto CAD-ov Rendering tools podr ava i dozvoljava izra avanje jednog dijela slike da se testira promjena prije va eg kona nog kreiranja cjelokupnog izra avanja U proces kreiranja jednog kompjuterskog izra avanja u estvuje sa etiri koraka. • Kreiranje aktuelnog modela • Mjesto osvetljenja • Lijepljenje materijala na objekat u crte u • rendering -izra avanje slike Kreira se model..Procedura je konceptualno izdvojeni niz koraka i esto se izvr ava ponavljanjem procesa.Na primjer:vi mo ete locirati neko osvjetljenje i kreirati test izra avanja (rendering).Onda posle mijenjanja pogleda (viewing) rezultat va eg testa se promjeni nekim osvetljenjem i sama izra ajna (render) slika se promjeni. Bilje ka:Rendering mo e biti izlo en na True Color box-u biranjem True Color Raster Images ili na Rendering check box Display plo ici Options dialog boxa.Kada su izabrani, Auto CAD izla e pridodate slike i renderinge za njihov optimalni kvalitet kako je determinisano operativnim sistemom Display Properties Settings .Na Windows-u mora se vr iti konfiguriracija za True Color u redu da Auto CAD izlo i True Color slike renderinga.Primjetite koje pove anje brojeva sistema izlo enih boja mo e smanjiti izlo ene performanse,dok enjem True Color settinig na Auto CAD-u reducira boju palete na sistemu izlaganja postavljenja optimalnih performansi.Sve ovo to smo naveli defini e se na Render dialog box-u kako smo to ve u po etku kod definisanja dialog box-a objasnili.
Kontrolisanje oblika(Controlling Faces) Kada kliknete na More options dugme Auto CAD izla i Render Options dailog box koji je ne to specifi an za izra avanje aktuelno izabranog tipa.Kontrole na ovom dialog box-u mogu biti kori tene za fine suptilne akcije izabranog rendering tip-a.Mada generalno ne treba da se ovo postavljanje pode ava,zavisno je samo kako je va 3D model bio kreiran. Face Controls postavljanja mogu u tedjeti vrijeme kada se kreira renderinzi..Jedan veliki dio Auto CAD-ovih kalkulacija obuhvata uklanjanje skrivenih povr ina iza drugih. Auto CAD uklanja ove povr ine prije rendering procesa zbog renderinga skrivenih povr ina bi bilo nepotrebno rasipanje vremena.Osim povr ina tijela imaju prednju i zadnju stranu i normalno je da Auto CAD determini e koja je prednja strana povr ine osnovana na direkciji na kojoj su vrhunci nacrtani.U zavisnosti Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
kako je konstruisan va model mo da nema potrebe da Auto CAD razmatra zadnju stranu povr ine uop te.Kada izaberete Dicard Back Faces kontrolni box , Auto CAD ignori e od pozadi oblike svih 3D punih objekata,kada kalkuli e rendering prema tome ubrzava cijeli rendering proces.Vi bih trebali izabrati ovu opciju ,ako znate sigurno da nijedan od zadnjih oblika nije potrebno da se uklju i u rendering. Back Face Normal je Negative Check box obi no se bira.Ovo se ka e Auto CAD-u na kojoj strani oblika je vertex nacrtan suprotno kazaljci na satu da bi se razmatrao elni pogled.Ako o istite ovaj kontrolni box Auto CAD suprotnu stranu oblika razmatra kao da je elna.Zbog toga Auto CAD i najvi e dodatni programi kreiraju objekte tako da njihovi vertexi su uvijek nacrtani suprotno kazaljci na satu.Vi bih trebali ostaviti ovaj blok usamljen. Pa nja: Trebali bi se uvjek uvjeriti da crtate oblik na jedan dosledan na in.Mijenjanje oblika crte u suprotno kazaljci na satu i u smjeru kazajlke na satu na istom modelu mo e proizvesti nezadovoljavaju e izra avanje (renderings) Savjet:Prethodna opcija je prevencija da se nikad iz uga ene opcije ne po inje ponovo,jer ne za dugo vidje ete Render dialog box koristi Render komandu. Render Preference dialog box sadr i sve iste kontrole kao Render dailog box.Kad je izabran Skip Render Dialog check box mo e se koristiti Render Preference dialog box da ugasite opciju tako da Render dailog box bude ponovo izlo en da koristi Render komandu
ite se primjerom Da bih lak e statovali komnde koje su potrebne za kreiranje jedne trodimenzionalne slike iz View > Toolbars> Customize dialog boxa markirajmo Render toolbar da nam se pojavi na ekranu i da ga smjestimo na podesno mjesto kako bih komandama imali najlak i pristup.Za po etak otvorimo jedan fajl modela –ku e koji smo do sada primjenjivali za prezentaciju nekih opcija komandni u 3D prostoru. Stratajmo Render komandu da nam se pojavi Render dialog box na kome se izvr e definisanja koja smo navodili. Za po etak startajmo samo Render komandu sa render dialog box-a pa pogledajmo rezultat .
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Slika 04.XVIII Ilustracija po etnog renderinga za model jednog dijela prizemne ku e
Savjet:Da se kreiraju visoko rezolucione slike u parajte va Rendering file .Ako elite da uklju ite sliku na jedan slo en prostorni crte prvo treba u parati katalog pa ga onda vezati za slo eni crte tj njegov fajl.. i sa primjerom: Otvori emo jedan studijski Rendering:Otvori crte Hotel-01 koji se nalazi na kompanijinoj Web stranici. Kroz ovo poglavlje ete raditi sa 3D modelom objekta kreiranim sa obadva Auto CAD standardna tools-a i jednim dodatim programom nazvat Fasade. Da vidite razliku izme u Auto CAD-ovih Rendering vrsta kori tenjem Render komande da se proizvede va prvi rendring sa slede im koracima: 1.Izlo ite Render dialog box. 2.Klikni na Render dugme. Auto CAD odmah po inje Rendering proces kori tenjem osnovne postavke tipa Render. Auto CAD izla i informacije oko ovog procesa na komandnoj liniji kao Renderingu.Kada je zavr en,crte bi izgledao jednostavno kao na prikazanoj slici 1-R-5. Slika 05.XVIII Ilustracija 1-R-5 po etnog osnovnog renderinga jednog slo enog objekta
Slika zaista ne izgleda realisti no ,jer svjetlo nije kori teno na modelu niti je neki materijal postavljen na zidove,prozore i vrata .Ako rendering Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
postupak ponovimo kori tenjem Photo Real ili Photo Raytrace Rendering tipovi slika bi izgledala isti. Savjet :Ako elite da prekinete Rendering proces pritisnite tipku Esc na va oj tastaturi.
Rad sa svjetlima Stavljnjem svjetlosti na va model po inje se sa dodavanjem jednog nivoa realizma.Pa ljiva kombinacija smje tanja osvetljenja i realisti kih materijala brzo osvjetljava povr inu u zatvoreni realisti ni aproksimativni prostor.Kontrola osvjetljenja i materijala je jedan u estali proces,Vi ste vjerovatno skakali napred nazad tj prvo podesite osvjetljenje a onda promjenite na in priljepljivanja materijala. Kod osvjetljenje se razmotra prvo: Dodaje se konfiguracija osvjetljenja kori tenjem Lights dialog box-a Dole pokazan na slici izlo en je Lights dialog box. Izaberite jednu od alternativnih komandnih opcija komande sa lijeve ilustracije .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : LIGHT se upi e i pritisne Enter da vam se pojavi Light dialog box. Definisanja na Light dialog box-u. Dialog box je podjeljen na dve sekcije na lijevoj strani se kontroli u pojedina na osvjetljenja ,a na desnoj strani se kontroli e osvjetljenje ambijenta,to su svjetla koja obezbje uju konstantno osvjetljavanje svake povr ine na modelu.Ambijent svjetlo ne dolazi iz nekih parcijalnih izvora i nema direkcije. Bilje ka:Prvi put kad se dodaje svjetlo na model .Auto CAD dodaje novi Layer nazvat ASHADE.Auto CAD para sva osvjetljenja na ovom Layer-u kao block objekta. Kontrola ambijent svjetla (Controlling Ambient Light) Kontroli e se desna strana dialog box-a kojom se determini e nivo , intenzitet i boja pozadinskog svjetla koje obezbje ije konstantno osvjetljenje svih povr ina modela.Ambient svjetlo ne mo e samo producirati realisti ne slike. Po to sve povr ine primaju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
jednaka osvjetljenja,individualne povr ine postaju takve da se ne mogu razlikovati od drugih. Vi mo ete koristiti ambient svjetlo i ma kako dodavali dovoljno osvjetljenja da se razlikuju povr ine koje nisu direktno osvjetljene sa nekim individualnim izvorom svjetlosti koji je dodat na va model.. Vi mo ete podesiti intezitet svjetla pomjeranjem dugmeta ili kucanjem broj ane vrijednosti na pr.0.3 Intezitet ambijent svjetla se rangira od 0 do 1. 0 kad nema ambijent svjetla a 1 je potpuna zamra enost Na boksu boje Color se pode ava crvena ,zelena i plava boja ambijenta. Kliknete na Select Custom dugme da izlo ite jedan Colors dailog box na kojem izaberete jednu boju ili podesite boju kori tenjem nijansi (hue) osvjetljenja (luminance) i nano enja (Saturation) HLS ili crvenu (Red) zelenu(Gren) i plavu (Blue) RGB komponente.Izbor dugmeta Select from ACI izla e se Select Color dialog box na kojem mo ete da izaberete boju osnovanu na Auto CAD-ovom Color Index (ACI). Savjet :Dr ite nivoe svjetla to ni e iz prakti nih razloga.Suvi e visoki intenziteti naginju dobijanju izbledelog renderings-a Individualna kontrola svjetla Svjetlosni box,koji se nalazi na lijevoj strani dialog box-a napred prikazane slike sadr i listu svtalosti koje su ve smje tene u crte u,dalje se radi sa kontrolisanjem ,modificiranjem egzistiraju ih svjetlosti i kreiranjem novih.Incijalna lista je prazna,jer model ne sadr i nikakvo svjetlo. Auto CAD podr ava tri razli ita tipa svjetlosti osim za ambient svjetlo: Point light .Zra i svjetlosne zrake u pravcima svih direkcija,intezite t svjetlosti se smanjuje na rastojanjima.Jedna ta ka simulira svjetlo iz male sijalice. Distant light: Emituje se svjetlo paralelnim zracima na pojedina nu direkciju i ne smanjuju se na rastojanju.Udaljena svjetlost se koristi da simulira sun evu svjetlost, Auto CAD se uklju uje sa prikupljanjem sun eve svjetlosti (o kojoj ete u iti kratko),koja dozvoljava da se pozicionira izvor udaljene sun eve svjetlosti na va oj geografskoj irini i du ini ,vremenu dana i dana u godini. Spotlight-pegava svjetlost : Emituje konusnu svjetlost koja se smanjuje na rastojanju. Pegava svjetlost svjetlost je dakle imitacija stvarne svjetlosti. Na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
19
centralnom dijelu konusa je svjetlost mra nija od svjetlosti oko ivica i uglova konusa.Vi mo ete pode avati ugao da se defini e centralni dio ili opasno mjesto(hotspot) ili mjesto na kojoj se svjetlost smanjuje nazvano (falloff). Da se doda novi svjetlosni izvor izabirate tip svjetlosti iz liste koju dobijete klikanjem na New: . New ili Modify Point Light Dialog Box Kreira se novo ta kasto svjetlo ili se modificira odabrano ta kasto svjetlo. Light Name : Specificira se ime svjetla.Ime ne mora biti du e od osam karakteristika. Intensity : Postavlja se intenzitete i jasno a svjetla.Upisivanjem 0 gasi se svjetlo.Maksimalni intenzitet ta kastog svjetla od postavljanja umanjenja i obima crte a.Ako je umanjenje (attenuation) nula maksimalni intenzitet je 1. Ako je umanjenje obrnuto linearno maksimalni intenzitet je vrijednost od dva opsega rastojanja :rastojanje od minimalne donje lijeve kordinate do maksimalne desne gornje kordinate .Osnovna vrijednost za obrnuto linearnu je polovina maksimalnog intenziteta. Ako je umanjenje obrnuto drugom stepenu ,maksimalni intenzitet je na kvadratnom stepenu opsega distance Position :Modificiraju se ili izla e lokacija X,Y,Z kordinata svjetla i njegovog cilja. Modify :Povremeno se zatvara dialog box tako da se mo e markiranjem specificirati lokacija za svjetlo. Enter light location : Specificira se ta ka ili pritisne Enter. Show : Izlo i se Show Light Position dialog box, koji izlo i X,Y,Z kordinate svjetlosne lokacije i cilja.Ta kasta svjetla zra e svjtlo u svim direkcijama bez cilja. Color : Koriste se vrijednosti RGB za kontrolu boje ta kastog svjetla.Uzorak boje pokazuje aktuelnu boju. Select Custom Color :Izla e se Windows Color dialog box, na kojem se mo e podesiti boja sa HLS ili RGB komponentama. Select from ACI : Izla e se Select Color dialog box na kojem se mo e odabrati jedna boja kori tenjem ACI. Attenuation Kontroli e se kako se svjetlo smanjuje preko rastojanja.Dalji objekat od ta kastog svjetla su mra niji. None :Postavlja se nema smanjenja .Objekti daleko od ta kastog svjetla su jasni kao objekti bli e svjetlu. Inverse Linear : Postavlja se umanjenje da bude obrnuto linerno rastojanju od ta kastog svjetla.Na primjer rastojanje od dve jedinice od ta kastog svjetla ,svjetlo Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
je polovina ja ine kao ta kasto svjetlo na rastojanju od 4 jedinice,svjetlo je etvrtina ja ine.Osnovno postavljena vrijednost je obrnuto linerna polovini maksimalnog intenziteta. Inverse Square : postavlja se umanjenje da bude obrnuto kvadrtnom stepenu rastojanja od ta kastog svjetla.na primjer rastojanje od 2 jedinice od ta kastog svjetla ,svjetloje jedna etvrtina ja ine od ta kastog svjetla ,na rastojanju 4 je 16 puta umanjeno. Shadows : Kontroli u se sjene i mapiranje sjena. Shadow On : Radi se da ta kasto svjetlo baca sjene.Tip osjen enja zavisan je od aktuelnog tipa renderinga i na postavljanjima na Shadow Options dialog box-u. Shadow Options : Izlo i se Shadow Options dialog box. Dodavanje udaljene svjetlosti Dijalog box se pojavljuje i izla e razli ite mogu nosti zavisno od tipa svjetlosti koju birate.Na slede im vje bama ete dodavati sun evu svjetlost kori tenjem udaljenog svjetlosnog tipa i postavljanjem Shadow on sa ON mogu nostima izbora tipa svjtlosti sa ijim se biranjem mogu postizati razli iti efekti osvjetljavanja modela kao to mo ete primjetiti na slede oj ilustraciji.
.Mi emo se ipak vratiti kompanijinom modelu i dalje razmatrati kako dobiti izra ajne slike za objekat Hotela. ite sa primjerom.Dodajte sun evu svjetlost za va model,ako niste ve otvorili otvorite crte HOTEL-01 na kompanijinoj web-stranici Kada dodate novi svjetlosni izvor za va model vi morate mu dati ime Tako treba da dodate jednu udaljenu svjetlost (distant lighit) da se reprezentuje sunce. 1.Izlo ite Lights dialog box. 2.Na lights type desno iz New izaberite Distant Light i onda pritisnute dugme New Ilustracija 06.XVIII prikazuje nam sliku br 2-R-5 dobijenu navednim nizom i dole navednim nizovima komande. Bilje ka:Kada modificirate jedno udajeno svjetlo Distant Light Auto CAD izla e Modify Distant Light dialog box koji je identi an sa New Distant Light dialog boxom, tome se ne mo e ni ta prigovoriti to ve sadr i postavljenja za izabranu svjetlost. 3. Na Light Name edit box ukucajte SUN Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
21
4. Klikni na Sun Angle Calculator dugme da se izlo i navedeni box-prikazan na dole navedenoj slici Primjeti ete da su neke od kontrola na ovom dialog box-u jednostavne kao i one na Lights dialog box-u, Na primjer:Mogu se kontrolisati boja i intezitet svjetlosti. Druge ma kakve kontrole su vrlo razli ite. Na pr:Zbog toga to udaljena svjetlost mo e bacati sjene vi mo ete paliti i gasiti sjene (Shadows-On i Off).Vi mo ete tako e i kontrolisati kako su sjene kreirane. Kontrole na desnoj strani dialog box-a omogu uju kontrolu pozicije i direkcija izvora svjetlosti.Na primjer:Mo e se podesiti azimut i altitude ili podesiti vektor svjetlosnog izvora Kontroli u se obadva postavljanja udaljenog izvora svjetlosti osnovanom na podacima dana i vremena i na lokaciji osnovanoj na geografskoj irini i du ini.Ovo postavljanje automatski kontroli e Azimut i Altitude.Ali ta uraditi ako ne zna geografske irine i du ine. Auto CAD je rije io i taj problem sa dopunskim dialog box-om. 5. Klikni na tipku Georaphic Location da se izlo i geografska lokacija prikazana dole na slici. Da se speificiraju geografske irina i du ine.Mo ete ih izabrati iz jedne mape ili liste glavnih gradova . Ovaj dialog box incijalno pokazuje mapu Evrope i Sarajeva glavnog grada Bosne i Hercegovine.Vi mo ete izabrati razli ite mape svijeta pritiskom na jezi ku Europe gdje vam se posle pokazuju mape ostalih kontinenata:sjeverne Amerike ,ju ne Amerike ,Azije,Australije i azijskih podkontinenata.Posle izbora geografskih povr ina, mo ete izabrati ta no lokaciju klikanjem na mapu ili izborom glavnog grada.Ako ste izabrali Nearest Big city kontrolni dijalog box -izabran na pode enoj listi i karti birate mjesto koje vam je potrebno.Vrjednosti geografske irine su automatski na lokaciji koju ste izabrali. 6.Iz City lista izaberete Sarajevo i kliknete na tipku OK. 7.Na Sun Angle Calculator dialog box mijenja se datum na 10/1.Mo ete postaviti vrijeme 15:00(3p.m) onda pritisnete OK. 8.Kliknite OK da zatvorite New Distant dialog box i onda kliknite ponovo OK da zatvorite Lights dialog box. Vi ste upravo dodali va e prvo svjetlo.Sada mo ete izvr iti rendering (Render) va eg modela da vidite kako izgleda. 1.Izlo ite Render Dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
2.Izaberite Render renderings type 3.Kliknite Render Kad je rendering izlo en trebalo bi vidjeti jedan dio pobolj anja.Kasno posle podne sun eva svjetlost je na zapadnom zidu zgrade i mo e se vidjeti sa ne to vi e suptilnijih detalja,ali ne ipak uop te uvjereno realisti ki. Primjetite da ovo nisu sjene (Shadows). Savjet: vi mo ete dodati gradovima ili lokacijama geografske irine i du ine sa editing SITENAME.txt file na Support folder.Ako neznate geografske irine i du ine lokacije dodajete ih.Mo ete koristiti Geogaphic Location dialog box da oformite jednu grubu procjenu sa klikanjem lokacije grada na kartu ili lokacije koju trebate.Auto CAD odmah a urira polja geografskih irina i du ina. Napravi zabilje ku ovih vrijednosti i tada koristi editing SITENAME.txt. Dodavanje sjena (Adding Shadows) Sjetite se da jedna od kontrola na New Distant Light dialog box dozvoljava vam da palite i gasite sjene (Shadows On ili Off).Ra unanjem sjene se dodaju jednom koli inom vremena za rendering kalkulacije.Iz tog razloga morate explicitno paliti ON Za svako individualno svjetlo koje se dodaje na crte .Osim kada generi ete Rendering,ali mo ete sti ati paljenje i ga enje (Shadows On ili Off).Kad se omogu uje da Auto CAD kalkuli e sjene(Shadows) samo za ona osvjetljenja koja dakle imaju omogu enu Shadows selection.. Bilje kaAuto CAD kakuli e Shadows samo kad se koristi Photo Real i Photo Raytrace rendering opcija. Osim omogu avanja sjena,mogu se kontrolisat tipovi kalkulacija koje su kori tene za prora un ovih sjena na light by light osnovi. Auto CAD podr ava tri razli ita tipa sjena.Mo ete kontrolisati tipove kakulacija na light by light osnovi sa klikanjem na Shadow Options tipku na New ili Modify dialog box-u za izbor svjetla koje se izla e na Shadow Options dialog box-u. Kada Shadows Volumens/ Rey Traced Shadows check box nije izabran Auto CAD koristi Shadows mape za obadva rendering-a Photo Real i Photo Rayrace. Shadows mape objezbje uju samo metode kreiranja mekih ivi nih sjena ,ali ne pokazuju boju koja je nalijepljena na providnim ili djelimi no providnim objektima Mo ete kontrolisati broj mapa generisanih sjena za svako individualno osvjetljenje biranjem broja mape iz (Shadow Map Size) iz gore navedene slike odnosno sa njezinog Spiska koji se pojavi na listu kada kliknete mi om na jezi ak.Shadow-u mape sa ve im vrijednostima su sa ve im preciznostima.Mo ete tako e kontrolisati blagost sjena (Shadow Softness) pode avaju i brojeve (pixels) du inom ivice koja je pomje ana sa osnovnom slikom.Vrijednosti meko e su mogu e od 1-10 ali najbolje je koristiti ih sa vrijednostima postavljenim izme u 2 i 4. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
23
Kada izaberete Shadow Volumens/Ray Traced Shadows dailog box Auto CAD generi e zapreminske sjene posle ega su one bazirane samo na maskama .Takve sjene se nabacuju na objekat.Zapreminske sjene imaju o tre uglove,ali njihove spoljne linije su aproximativne.Osim sa sjenama providnost ili poluprovidnost objekta se posti e i sa bojama samih objekata.Kada koristite Photo Raytrace rendering zapreminske sjene su prora unate kori tenjem ray tracing,da se produciraju zra ne sjene.Ove sjene su generisane tragovima staza mlaza svjetlosti.One imaju vrste ivice sli no drugim zapreminskim sjenama ,ali njihove spolja nje linije su veoma ta ne. Bilje ka :Sjene zna ajno pove avaju vrijeme izra avanja( renderinga).Zapreminske sjene se br e izra avaju od zra nih u mlazu sjena (Ray traced Shadows) na modelu.Na vi e kompleksnih modela zra ne sjene se br e kalkuli u.Iako br e, mape sjena tro e puno vremena na kalkulacije, Auto CAD mora kalkulisati svaku mapu individualno.Vi mo ete skratiti vrijeme rendering-a kada koristite Shadow mape,ma kako bila ru na selekcija objekata na koje elite baciti sjene.Da se ovo uradi kliknete na dugme Shadow Bounding Objects koje se nalazi na Shadow options dialog box i onda birate objekte na crte ima na kojim elite nabaciti sjenu. ite sa prijerom :Dodavanje sjena za izra avanje crte a.Ako niste otvorili crte otvorite crte HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Slika 06.XVIII Ilustracija renderinga objekta sa dodavanjem udaljenog svjetla i osjen enja 2-R-5 Kada ste dodali sun evu svjetlost niste izabrali Shadow On na kontrolnom box-u. Da sun eva svjetlost baca sjene morate prvo upaliti Shadows za ovaj izvor svjetlosti: Izlo ite Lights dialog box. Na Lights listu izaberete SUN i onda kliknete na Modify dugme. Na Modify Distant Light dialog box ispod Shadows.izaberete Shadow on check box. Kliknite Shadows Options dugme . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Na Shadow Options dialog box provjerite Shadow Volumens/Ray Traced Shadows check box da nije izabran. Iz Shadow Map Size liste izaberite 1024 i onda kliknite da zatvorite Shadow Optins dialog box. Kliknite Ok da zatvorite Modify Distant Light dialog box i onda kliknete Ok ponovo da zatvorite Lights dialog box. Izlo ite model ponovo da vidite kako izgleda sa pridodatim sjenama.Da se vide sjene ,treba koristiti obadva na ina Photo Real i Photo Raytrace izra avanja (Renderigs) .Izlo i se Render dialog box. Iz Rendering Type liste izaberete Photo Real Ispod Renderig Options,provjerite jeli izabran Shadows chek box. Klikni Render. Primjetite dalje koji se rendeings uzima u dalje razmatranje.Za vrijeme Rendering procesa Auto CAD izla e poruku stacioniranja,to je .Kadaste kompletirali va crte bi izgledao sli no kao na prikazanoj slici 06.XVII Ilustracija 2-R-5. To je za ajno pobolj anje,ali jo ne potpuno realisti no.Sada je vrijeme da se dodaju neki materijali. Rad sa materijalima Vezivanje realisti nih materijala objektima va eg modela zaista donosi ovim ojektima ivot.Sa vezivanjem i pode avanjem materijala na objektima ini se povr ine ravne realno ura enim sa ciglama i malterom.Postavljanje osvjetljenja i lijepljenje materijala su jedan u estali proces.Vi ne treba samo da lijepite materijale,vi esto morate pode avati njihove skale i pravljenje mapa. Posle svake promjene vjerovatno bi se vr ilo izra avanje (Renderings) slike .Kako je vrijeme rendering-a postalo vi e i du e vi ete vidjeti za to Auto CAD dozvoljava selektivno izra avanje individualnih objekata ili malih povr ina crte a da se izvr i rendering na kraju cjelokupne slike.Za priljepljivanje i rukovanjem materijalima koristi se Materials dialog box pokazan na slede em crte u. Da se izlo i Material dailog box komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji ili ako se strata sa komandne linije : 1. Command : matlib se upi e i pritisne Enter da se pojavi Matrials dialog box. Uvoze se i izvoze matrijali za i iz biblioteke materijala mli. fajla .Matrijal se mo e koristiti onakav kakav je u biblioteci ili modifikovan. Materijals lista sadr i materijale raspolo ive na aktuelnom crte u .Osnovni materijali za objekte koji se nalaze u bibloteci Auto CAD materijala nazvati
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
25
su GLOBAL za aktuelni (current drawing) crte . Prije nego to postavite materijale na objekte va eg crte a vi morate napuniti obadve biblioteke pre definisanu ili vlastito kreiranu.Auto CAD sa jednom bibliotekom (RENDER:MLI) lociranoj na imeniku podr ke( Support directory).Sa osnovnim (default) postavljanjem da program koristi ovaj katalog biblioteke(library file).Mo ete kreirati i u tedjeti va u vlastitu biblioteku sa katalozima materijala i dodati ih po obi aju materijalima ovih kataloga.Pritisnite dugme Materials Library da se izla i Materials Library dialog box kao to je pokazano na napred izne enoj slici. Materials Library dialog box se razdvaja u dvije sekcije.Aktuelnog crte a(Cuurent drawing) list je na lijevoj strani sadr i materijale koji su ve napunili aktuelni crte .Aktuelne biblioteke list je na desnoj strani i sadr i imena svih materijala aktuelne biblioteke.Da se doda jedan ili vi e materijala iz biblioteke na aktuelni crte ,izaberite materijal sa liste aktuelne biblioteke i onda pritisnete dugme Import. Biblioteka materijala vam omogu uje kontrolu matrijala na aktuelnom crte u.Ostalo se kontroli e na ovom dialog box-u gje mo ete u parati(save),skloniti(remove) ili izbrisati materijale sa razli itih lista, parati kataloge materijala biblioteke ili otvoriti razli ite biblioteke. Bilje ka:Mo e se izlo iti Materials Library dialog box kori tenjem MatLIB komanda sa jednim od slede ihih na ina: Izaberete jednu od alternativnih komandi prikazanih napred desno na slici Kad je Materials Library dialog box izlo en na ovaj na in ,vi mo ete dodati materijale na raspolo ivu listu aktuelnog crte a,ali ne mo ete zalijepiti materijale Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
26
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
za objekte u crte u.Zalijepiti materijale za objekte u crte u mo ete samo kori tenjem Materials dialog box- a. Prethodno pregledajte dali su povr ine podesno isparcelisane,dok ne postanete zbli eni sa mnogim materijalima, koje znate kako izgledaju.Uvijek izvr ite provjere,prije nego to ih prilijepite na objekat.Slike lijevo i desno vam najbolje ilustruju zna enje provjere.Ista kugla sa razli ito prilijepljenim materijalima Bilje ka: Sa osnovnim (default ) postavljanjem Auto CAD je parao materijale na Textures directory.Ovo je iskontrolisano sa Texture Map Search Path na fajlovima Options dialog box-a.Kada ste instalirali Auto CAD,jedna tipi na instalacija nije ura ena da svi materijali koji dolaze sa Auto CAD-om nisu instalirani.Vi morate to uraditi potpuno ili poru iti da se instaliraju svi materijali koji dolaze uz Auto CAD-ov program. ite sa primjerom : Prilijepite materijale na va model. Vi ete stalno raditi sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Auto CAD je obezbjedio tri razli ita metoda za lijepljenje materijala na objeke u va em crte u. Biranjem objekta : Prilepljivanjem materijala na objekat osnovanim bojama na njihovom Auto CAD Color Index-u(ACI) brojeva Priljepljivanju materijala osnovanimm na bojama (Layers) sa kojom su objekti nacrtani. Metod koji birate zavise prvenstveno kako je va model nacrtan.O evidno na vi em kompleksnom crte u pripajanje materijala osnovano je na Auto CAD Color Indexu(ACI) brojeva ili lagera boja sa kojima je lak e raditi nego biranjem individualno objekata.Crte koji koristite na ovoj vje bi je pa ljivo kreiran tako da materijali mogu biti odre eni na osnovnom katalogu boja. Izlo i Materials dialog box. U Materials dialog box-u klikni Materials Library dugme U Materials Library dialog box ispod Current Library lista izaberete sme u boju cigle (Brown Bricka) i klikni Import.Brown bricka je dodata na listu materijala aktuelnog crte a. Iz liste aktuene biblioteke (Current Library) izaberi SAND TEXTURE i onda pritisni Import. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
27
Savjet :Mo e se izabrati vi e od jednog materijala istovremeno pritiskom na tipku CTRL tipku koja vam omogu uje da izabere vi e materijala.Onda klikni na Import da doda izabrate materijale.Mogu se dodavati uzastopno grupe materijala dr i pritisnutu tipku SHIFT dok bira prvi i zadnji materijal u grupi. Mada ete trebati dodati i drugih materijala na listu aktuelnog crte a,stanite ovde momentalno i radite sa ova dva materijala.Tako da uradite dodavanje materijala na listu aktuelnog crte a.Slede i korak je postavljenje materijala tj.lijepljenje na objekat u va em crte u. Kliknite OK da zatvorite Materials Library dialog box. U Materials dialog box ispod Materials ,izaberite SAND TEXTURE i onda kliknite dugme By Layer. Auto CAD izla i jedan Attach by Layer dialog box. Pritisnite i dr ite dole tipku CTRL,Izaberite Spoljni zid (WALL-OUT) i dovratnik (WALL-JAMB) na listi Select Layer i tada klikni na dugme Attach.Materijal je dodat na susjednu listu Layer za Lagere (Layers). 8 Ponovite korak 7 Ovaj put izaberite sme u ciglu (Brown Brick) materijal i prilijepite ga za WALL-OUT i WALLLOW-JAMB Layer. Kliknite OK da zatvorite Attach by layer dialog box,a onda kliknite OK da zatvorite Materias dialog box. Sada kontroli ite pojavljivanje va eg rendering-a slede im nabrojanim koracima.Sjetite se samo koji su materijali bili kada ste koristili PhotoReal ili Photo Raytrace rendering opciju.Posle toga zainteresujte se samo za materijale u ovoj ta ci i gasite sjene da pobolj ate vrijeme rendering-a. Izlo ite Render dialog box. Ispod rendering type,izaberite PhotoReal. Ispod rendering Options provjerite postavljanje materijala (Apply Materials) , da nisu osjen enja (Shadows) izabrana. Kliknite Render. Kada Auto CAD kompletira kalkulacije rendering se izla i.Materijali su vidljivi,ali ne izgledaju pravo.Za jednu stvar,sandtexture je upaljena,gornji deo zgrade izgleda zaklonjenog vidika.. Vi e o priljepljivanju materijala Ako prilepljujete materijale za osnovni objekat,trebate biti svjesni o tipu objekta za koji se priljepljuje materijal.Ako je objekat jedan blok ,koji je zatim rasprsnut (exploded) materijal koji je zalijepljen ne e dugo biti zalijepljen na takvom objektu.Materijali koji su bili zalijepljeni prije kombinovanja u blok ,bilo kako,ostaju njihovi osobiti materijali u bloku,ostaju i kada je blok zatim rasprsnut. Kad se kopira objekat na kome je zalijepljen jedan materijal ,materijal je kopiran kao okno.Na nesre u materijali nisu postavljeni kada su objekti pri vr ivani kao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
externe refernse.tada se mora vezivati sa xref-om da se ponovo dobiju osobine materijala.Osim,ako je umetnut jedan blok na kojem su prilijepljeni materijali,a onda treba da uvezete (Import) neke prihvatljive materijale iz tog crte a u aktuelni crte . Savjet:Kori tenjem komande SHOWMAT izla u se vrste materijala prilijepljenih za neki objekat na otvorenom crte u posebno objekti sa prilijepljenim Xrefs.komandom kojom se izla u metodi zalijepljivanja materijala za objekte.Da startujete komandu na liniju Command:Showmat ukucajte i pritisnite Enter. Auto CAD vas obavje tava da izaberete objekat ,posle izbora objekta, i ponovo pritisnutog Enter-a ,Auto CAD izla e ime materijala i metod priljepljivanja. Upozorenje:Ako izaberete Tools!Options!System!Properties! Enable Materials,boje materijala za lijepljenje iz Materials Library izlo ene su kad je SHADEMODE postavljen za ne to drugo nije za 2D Wireframe na in.Ne zalijepljen sklopni materijal (bitmaps,bumpmaps,i proceduralan granite,marblemermer i sklopove drveta-wood) imaju mra ne boje koje mogu ote avati svoju vidljivost na ekranu,tako da se ine ovi oblici ograni eni za kori tenje.
Prilago avanje materijala Bitmap-a Auto CAD-ovi materijali spadaju u dve destilirane kategorije :bitmaps i proceduralne materijale.Materijali kao to su SAND TEXTURE su osnovani na bitmaps materijalima. Auto CAD se koristi katalozima nazvanim SAND.TGA.Veli ina sa kojom se ovi materijali pojavljuju na va em crte u je determinisana veli inom bitmap slike. Proceduralni materijali:Takvi kao granit,mermer i drvo su generisani matemati ki.O procedualnim materijalima ete u iti ne to vi e u ovom poglavlju. Vi mo ete pode avati Bitmaps,tako to su one skalirane(razmjera) vi e pode ene za va crte ,izborom materijala iz Materials dialog box,za izabrane materijale pogledajte slede u sliku. Color/Pattern :Determini e boju,mije anje bitmap-a,imena bimap-a,i bitmaprazmjere. Ambijent :Determini e boju sjene materijala Reflection :Pode ava se refleksija boja materijala i omogu ava specificiranje jedne refleksione mape. Slika 07.XVIII Dialog box za modificiranje standardnih materijala Roughness (hrapavost) Pode ava se hrapavost ili sjaj materijala. Transparency (providnost) Pode ava se providnost materijala i omogu uje vam Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
29
osnivanje jedne neprovidne i jedne reflekcione mape. Refraction(Prelamanje) pode ava se,kako e se reflektovati materijal kod kori tenja Photo Raytrace rendering-a. Bump Map Omogu ava specificiranje imena bitmap-e kataloga da bi se koristila kao jedna bummap.Bummaps ine pojavu materijala trodimenzionalno dubljom. ite sa primjerom: Podesite bitmape za lijepljenje materijala na objekat u va em crte u.Nastavite radit sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Napravite pojavljivanje Sand texture na korektnoj razmjeri,zato to vam je potrebno da promjenite scale bitmap-a: Izlo ite Materials dialog box. U listi Materials izaberite SAND TEXTURE i kliknite na Modify dugme . Auto CAD izlo i Modify Standard Material dialog box za materijale SAND TEXTURE. Ispod Attributes provjeri Color/Pattern radio dugme jeli izabrano i klikni Adjust Material Bitmap Placement dialog box. Pode avanje postavljanja Bitmap-a materijala Sa ovim dailog box-om se pode ava offset-a,scale,i postavljanja vrijednosti za aktuelnu bitmap-u,kontrolisano postavljanje Offset.Scale i Tiling(oblaganja) svakog posebno.U ovom slu aju prezentira se pode avanje Scale.Osnovnim (default) postavljanjem, Auto CAD-ove mape bitmaps za oblaganje povr ina, to zna i da se smje taju vi ezna ni primjeri strana sa stranom bitmap-a na povr inu, sli no sve nju etvrtastih povr ina koje se obla u.Bitmap ablon (pattern) je u paran i kao takav je oblo en u ovom obliku, ablon se svrstava na uglove svake plo ice,tako da ih ne mo ete individualno razlikovati.To je egzaktno ono to se eli da SAND TEXTURE ablon uradi,time se dozvoljava samo postavljenje.Vi dakle ne treba da budete zabrinuti za Offset vrijednosti,zbog toga to elite da SAND TEXTURE ablon pokrije svaku povr inu u cjelosti.Treba se pobrinuti za vrijdnost Scale. Ispod scale izaberi Maintain Aspect Ratio kontrolni box.uvjerite se dali je bitmap izabrana u obadve direkcije. Promjeni vrijednost Scale na 12 i tada pritisnute TAB tipku na va oj tastaturi,Zbog toga je izabran Maintain Aspect Ratio kontrolni box,vrijednost Scale automatski se mijenja na 12 . Kliknite OK da zatvorite Adjust Material Bitmap Placement dialog box Onda klikni OK da se zatvori Modify Standard Material dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Klikni OK da se zatvori Material dialog box. Bilje ka: Kada modificirate materijal,mijenjate parametre koji uti u na pojave materijala bilo gdje je zalijepljen na crte u.Vi dakle pode avate bitmaps objekte sa osnovnim objektom.Da se vratite nazad za orginalne osobine materijala vi to mo ete uraditi sa ponovnim uvozom (Import) kori tenjem Materials Library dialog box. Kontroli ite pojave na va em Rendering-u ponovo.Materijali su sada vi e sre eni. Savjet: Ovaj put prije nego to izvr ite rendering slike treba koristiti LIGHT komandu za pode avanje vrijednosti ambient svjetla.Dodajte jedan dio vi e op teg osvjetljenja tako da mo ete vidjeti Sand materijal na manjoj skali.Jedna vrijednost od 0.5 bi dala dobre rezultate bez previ e ispiranja slike.
Mapiranje materijala za objekte Ponekada kada zalijepi jedan materijal za objekat,materijal ne izgleda pravo , jenostavno ima pogre nu Scale-u to za posledicu ima pojavljivljivanje jedne obojene vertikalne ili horizontalne crtice na objektu. Takva crtica se pojavljuje obi no kao uzrok nepodesno poravnjat ili projektovan materjal na objekat za koji je zalijepljen.Komanda SETUV omogu ava specifikaciju kako da se materijali mapiraju za objekat. Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : SETUV se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects: 1 found ,2 found Obavijest da se izabru objkti za mapiranje materijala. Kad izaberete objekte za koje se mapiraju materijali i koje elite da podesite Auto CAD izlo i Mapping dialog box. Radio dugmadi na projekcionoj povr ini dozvoljavaju specifikaciju vrste projekcije uobi ajene za map-u materijala na objektu.Posle selekcije projekcije kliknete na Dugme Adjust Coordinate da se izlo i Adjust Coordinate dialog box,za parcijalan tip projekcije za koju ste izabrali i podesili na ine mapiranja materijala za objekat.Vi mo ete posti i mapiranje materijala iz postoje eg objekta ili postaviti osnivanje mapiranja u dialog box za neki drugi objekat u crte u.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
31
Planer: Mapuju se materijal na objekat kao da je bio projektovan na slajdu projektora na jednoj ravnoj povr ini.Bitmap materijal je skaliran za pode avanje objektu ali nije izvrnut Vi mo ete izabrati referencnu ravan, podesiti X i Y offset i rotaciju ugla materijala i podesiti bimap postavljanje.
Cyilindrical Mapuju se materijalina za cilindri ni objekat,tako da su bitmaps horizontalni uglovi ogrnuli okolo objekat. Visina bitmaps materijala je skalirana du cilindarske ose.Mo e se izabrati paralelna osa oko koje se materijali ogr u , tada se pode ava X i Y offset i rotacija ugla materijala i pode ava se postavljanje bitmap-e. Spherical Mapuju se materijali i u horizontali i u vertikali.Lijevo i desno ivica bitmap materijal je ogrnut oko sfere-lopte.Vrh i dno ivica su komprimirani u ta ku na sjevernom i ju nom polu sfere.Mo e se izabrati paralelna osa oko koje je materijal ogrnut,pod ava se X i Y offset i rotacija ugla materijala i pode ava se postavljanje bitmap-e. Tijelo(Solid) Postavlja se materijal na tri mapping kordinate – U,V i W omogu uju vam da postavite materijal iz bilo kojeg ugla.Ne trebate specificirati mapping kordinate za ove materijale.Ma kako mijenjali mapping kordinate za tijelo,mo ete iskositi ablon materijala du bilo koje dimenzije tijela. 1. Iz View menu, odabere se Render Mapping. 2. Izaberete object za kojeg elite zalijepiti material i pritisnete Enter 3. U Mapping dialog box-u ispod Projection,odaberite projection type koja najtje nje odgovara obliku izabranog objekta: • Planar • Cylindrical • Spherical • Solid 4. Izaberite Adjust Coordinates. 5. U Adjust Coordinates dialog box, odaberete opciju koja je potrebna. 6. Odaberite OK. Savjet: Da bi izbrisali mapping kordinate pode ene za objekat koristite Auto Lisp verziju SETUV command kako slijedi: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
1. Command: Setuv pritisnite Enter 2.Select objects: (Izabere se objekat koji se mapira i koji se eli izbrisati) 3. Select objects: Pritisne se Enterr
Dodavanje vlastitih materijala Osim kori tenja materijala koji dolaze sa Auto CAD-om vi mo ete kreirati va e vlastite materijale.Za kreiranje va ih standardnih materijala koristite bitmap slike materijale (bilo skaniranjem va e vlastite slike ili dobijenim slikama iz komercijalnih biblioteka ili nekih drugih izvora) kreiranje va eg proceduralnog materijala je relativno lak e. Proceduralni materijal generi e materijale matemati ki kori tenjem vrijednosti koje se kontroli u na dialog box-u.Dialog box se koristi da se kreira novi materijal,to je jednostavno pokazano na slici koja sledi sa primjerom kako to uraditi.Svaki tip materijala koristi se neznatno razli itim na inima kontrola.Da po nete kreiranjem novog materijala izaberete vrstu materijala koji elite da kreirate iz liste locirane dole na New dugmetu Materials dialog box-a,i onda kliknete New i sa primjerom:Kreirajte jedan materijal za kori tenje na va em rendering-u hotela. Kreira ete jedan novi granit materijal za lijepljenje oko vrha zgrade,Iznad prvog sprata i okolo kupole za podr ku kolonama. 1 Izlo ite Materials dialog box. 2 Izaberite granit iz liste locirane ni e dugmeta New i klikni New dugme. Auto CAD kad izlo i New granite Material dialog box. 3 U Material name edit box ukucajte tip My granite (Moj granit).Granit proceduralni materijali koriste etiri razli ite boje postavljanja koje se tako dobro reflektuju ,hrapavost ,o trina scale,i bummap postavljanjem.Na Granite Material dialog box promjeniti drugu,tre u i etvertu boju postavite tako i scale.Druga postavljanja mogu ostati na njihovim osnovnim (default) vrijednostima. Ispod Attribute izaberi drugu boju i onda podesi vrijednosti i boje postavljanja kako sledi: 4 Value 0.5 Red:0.69 Green 0.50 Blue 0.40 5 ini slede e promjene za tre u boju postavljanja Value 0.5 ,Red 1.00 ,Gren 0.98 , Blue 0.61 6 inite slede e promjene za etvertu postavljenu boju :Value 0.90 ,Red .88, Green 0.70 ,Blue 0.46 7 Ispod Attributes izaberi scale i promjeni Scale Value na 0.010 8 Kliknite OK da zatvorite New Granite Material dialog box. Sada mo ete zalijepiti materijal za objekat u va em crte u.Najlak i na in je da zalijepite materijal za one objekte koji su nacrtani sa pojedina nim bojama (layers). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
33
1 U Materials dialog box ispod Materials izaberite New Material Mygranite 2 Kliknite na By Layer dugme da se izlo i Attach By Layer dialog box. 3 U listi Select Layer Izaberi layers ROOF-CORNICE,TRIM-FRONT,i PORTICO i klikni dugme Attach. 4 Klikni OK da zatvori Attach By Layer dialog box i onda klikni OK ponovo da zatvori Materials dialog box. Kontroli ite pojavljivanje va eg rendering-a ponovo.Poku ajte upaliti Shadows ponovo da vidite kako va rendering postaje vi e realisti an sa svakim postepenim korakom to mo ete primjetiti na slici o8.XVIII ilustracija 3-R-5.
Dodavanje vi e materijala (Adding more material) Mnogi objekti na crte u jo uvijek nemaju prilijepljene materijale na njih.Biranjem podesnih materijala mo e biti i jedan komadi jednog probnog i pogre nog procesa (trial-and error process).Ostali izbori matrijala za hotel su zgodni i iskreni. igledno nisu izabrata stakla za prozore i trba da ih izaberete.Auto CAD je obezbjedio nekoliko standardnih tipova stakala.Ovo je potrebno zbog pode avanja zra nih reflekcija i refrakcija.Postavljanja mogu biti razli ita.Tako e treba da se postave materijali, koji reprezentuje travu i poplo avanje okolo zgrade.
Slika 08.XVIII Ilustracija pode avanje skale materijala za objekta hotela 3-R-5
i sa prmjerom Zalijepi preostale materijale Va im vlastitim materijalima dodajte materijale prikazane na slede oj tabeli koja sledi i onda ih zalijepite za indicirane lejere.U svakom slu aju treba da podesite bitmap skalning kori tenjem vrijednosti prikazanih na tabeli sa zvjezdastim znakom.Vrijednosti na tabeli indiciraju ta se mo e koristiti kao osnovna vrijednost scale ili bitmap scale vrijednost. Materijal Layers Bitmap Scale BEIGE MATTE WALL-LOW-IN,WALL IN 1.0* BLACK MATTE ROOF 1.0* BLUE GLASS GLAZING 1.0* BRASS GIFMAP HARDWARE 1.0* CLOVER PATTERN FLOOR-1 U=48,V=24 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
34
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
COOPER
DOORS-JAMB,WINDOWS-JAMB 1.0* DOORS GRANITE PEBBLES -PAVING 0.01 PALM FROND GRASS 12.0 WHITE MATTE WINDOWS 1.0* Bilje ka :Pode avajte scale GRANITE PEBBLES proceduralnog materijala u Materials daiolog box-u biranjem radio dugmeta scale ispod Attributes mijenjanjate vrijednosti.Kada ste podesili CLOVER PATTERN provjerite dali nije izabran Maintain Aspect check box,tako da mo odrediti scaling factor individualno za U i V vrijednosti.Kada zavr ite priljepljivanje ovih materijala,izrazite va model ponovo.Slika bi sada izgledala mnogo zgodnije,ali jo uvijek sa ne im izostavljenim.
Dodavanje pozadine Dodavanje realne pozadine je udesno lak na in da se obu e jedan rendering. Komanda se bira prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako se komanda strata sa komandne linije : 1. Command : BACKGROUND se upi e i pritisne Enter da se pojavi Background dialog box. Kada dodate pozadinu Auto CAD predstvalja ponovo .Pozadina se dodaje kori tenjem Background dialog box-a pokazan dole na slici. Da se izlo i dialog box birate jednu od tri alternativne komandi navedenih gore desno na slici. Bilje ka:Vi mo ete izlo iti Background dialog box kliknjem na dugme u Render dialog boxMo e se dodati jedna od etiri tipa pozadina. etiri radio dugmeta horizontalno na vrhu dialog box-a determini u koje ete zale e postaviti. Solid: Koristi se jednostavnim zale inskim bojama, specificiranim na povr ini Colors dialog box-a.Ovo je osnovana (default) Auto CAD-ova opcija gdje se koristi grafic window backgrond color,kao boje zale a za rendering. Gradient :Koristi se sa dva ili tri gradijenta boja.Kontroli e se na Colors povr ini gdje vam je omogu eno definisanje ovih gradijenata boja. Image :Koristi se bitmap katalog za definisanje zale a.Specificiranjem bitmap fajla za povr inu slike(image).Mo e se specificirati drugi bitmap fajl kao jedna ambijent Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
35
mapa.Ova mapa se koristi da se kreiraju refleksije kada se koristi Photo Raytrace rendering. Merge (stapanje) :Koristi se aktuelna Auto CAD-ova slika kao zale e. ite sa primjerom: Dodajte zale e sliki va eg modela nastavljaju i rad sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Izo ite Background dialog box. Na Background dialog box-u izaberite Image dugme. Ispod Image ,kliknite dugme Find file. Na Background Image dialog box-u specificirajte CLOUD.TGA file lociran na Auto CAD-ovom Textures directory i kliknite Open .(primjetite da morate izabrati *.tga iz Files Of Type liste prije nekih kataloga koji su na Textures directory izlo eni). Klinite OK da se zatvori Background dialog box. Sada kontroli ite pojavu va eg renderinga ponovo.Va crte bi izgledao kao na slici 4-R-5.Rendering izgleda mnogo bolje,ali se osje a ipak jedna praznina.
Slika 09.XVIII Ilustracija postavljanja pozadine nizom Background komande 4-R5
Dodavanje pejsa a i naroda (Adding Landskape and people) Dodaj se realisti ki objekti pejsa a ,takvi kao to su ,drve e bunjevi itd. za va crte .
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
36
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika Alternativnu komandu mo ete izabrati sa lijeve ilustracije .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command : LSNEW se upi e i pritisne Enter da se pojavi Landscape New dialog
box. Realan svijet je jedno zgodno pretrpano mjesto ispunjeno sa drve em, bunjem i ako ste ikada poku ali da uzmete fotografiju jedne slike onda znate ta je slede e mogu e uklju ivati na slici narod naravno.Da bi slika izgledala to realnija pored okoline potrebno je uklju iti i narod na va em renderingu.Da se ovo doda potrebno je imati smisla za izbor scale. Da se doda na sliku pejsa i narod koristi se Landscape New dialog box pokazan na slede oj slici. Lijeva strana dialog box-a sadr i listu pejsa objekata na aktuelnom Landscape libbrary katalogu.Da se doda jedan od ovih objekata na crte ,birate objekat iz liste i kliknete na dugme Position.Kada ste kliknuli ovo dugme dialog box vremanski iz ezava i Auto CAD vas obavje tava da izaberete lokaciju baze Landscape objekta. Specificirate lokaciju objekta sa mi om na crte u,(mo da sa pomo u jednog object snap) ili kucanjem kordinata.Sjetite se koju ste ta ku specificirali da reprezentuje osnovu objekta. Kada stavljate jedan objekat pejsa a ,treba obratiti pa nju za postavljanje visine na geometriji povr ina.Heigtpovr ina u dialog box-u se koristi za pode avanjem visine bilo ukucavanjem vrijednost ili odre ivanjem visine pomo u kliza a.Mjere su izra ene sa jedini nim vrijednostima cte a. Kontrolom geometrije povr ina se determini e geometrija i postavljanje objekata pejsa a. Pojedina ni oblici(Single Face) Mapuje se objekat pejsa a na pojedina ni oblik.Pojedina ni oblik se izra ava (Rendering),ali ne mo e izgledati tako realisti no kao na onim mapiranim sa Crossing faces. Ukr teni Oblici(Crossing Faces) Mapiraju pejsa objekat u dva oblika koji se sje u po uglom od 90 stepeni.Ukr teni oblici pejsa a izgledaju vi e realisti no,ali rendering traje du e. Pode avanje pogleda (View Aligned) Pode avaju oblike na kojima su objekti pejsa a mapirani tako da jedan oblik je uvijek pode en direktno prema kameri. ite sa Primjerom: Dodajte neke pejsa objekte na va model.Nastavite rad sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
37
Objekti pejsa a su kreirani kao ARX objekti.Pojavljuju se na Auto CAD crte ima triagonalno i tretirani kao svaki drugi Auto CAD-ov objekat i kada koristite RENDER komandu ma kako da su se pojavljivali realisti no i izgledali kao drve e, bunje ili narod.Po to Auto CAD tretira ove objekte , kao i svake druge objekte.Na crte u ih mo ete kopirati i raspore ivati kao i svake druge objekte. Jednostavan primjer bunja kopirajte ga i rasporedite ga kao bunje. Prije prethodnog regenerisanja crte a treba da vidite kako izgleda kostur (Wireframe) slike. Sjetite se da komanda SHADEMODE treba da bude postavljena za 2Dwireframe da se izlo i jedan kostur slike. Da se kreira jedan novi lejer nazvan LANDSCAPE radi se sa aktuelnim lejerom. Izlo i se Landscape New dialog box. U Landscape object listi izabere se Quaking Aspen. Ispod Height ukucaj 100 na edit box-u. Bilje ka; Auto CAD je ograni io Height vrijednost do 100.Po to trebate kreirati jedno drvo od 8 feet ,vi treba da skalirate ovaj objekat posle isjecanja. 4.Ispod Geometry provjerite dali su izabrani Single Face i View Aligned. 5 Klikni na Position dugme. 6. Kada ste obave teni za lokaciju baze objekta pejsa a ukucajte -125,75,0 i pritisnite Enter.(Primjetite da ste mogli smjestiti drvo biraju i baznu ta ku mi em u crte u.Ako uradite ovo ma kako na i ete to mnogo lak e prvo paljenjem Plan View i kori tenjem XY filtriranja tako da mo ete biti sigurni gdje je objekat pejsa e smje ten na korektnu elevaciju ,o ovome ste u ili u Auto CAD-u 2D) 7. Kliknite OK da zatvorite Landscape New dialog box. Slede e je kori tenje Scale komande da se pove a drvo na relisti niju veli inu. Koristite slede i niz komandi: 1.Command: scale se upi e i pritisne Enter 2. Select objects: Last upi e se i pritisne Enter 1 found 3. Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point: -125,75,0 Upi e se bazna ta ka i pritisne Enter 5. Specify scale factor or [Reference]: 3 Upi e se faktor skale i pritisne Enter. Slede e je da koristite COPY da plasirate kopiju ovog drveta.Koristite slede i niz komandi: 1. Command: Copy Izabere se komanda 2. Select objects: Last Upi e se za poslednji objekat i pritisne Enter 1 found 3. Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]: 75,-25 Upi e se i pritisne Enter. 5. Specify second point of displacement or : Pritisne se Enter za smje taj relativnih kordinata. Dodajte ne to bunja na prednjoj strani zgrade kako sledi: Izlo i Landscape New dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
38
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Na listi Landscape object izaberi Wandering Yew. Ispod Height postavi visinu 48 Ispod Geometry izaberi Crossing Face. Klikni Position Kada se obave tava za lokaciju Landscape object ukucaj 22”,-3” i onda pritisne Enter Klikni OK da zatvori Landscape New dialog box. Sada koristite ARRAY komandu da kreirate nekoliko kopija bunja.Nacrtaj jedan pravougaonik raspore ivanja sastavljen od est redova i dvije kolone. Rastojanje redova bi bilo -3’,a kolona 3’Kada zavr ite ovaj korak va crte bi izgledao kao na slici 5-R-5. Sada dodajte ne to naroda. Auto CAD tretira ljude isto kao objekte pejsa a. 1. Izlo i Landscape New dialog box. 2 Na listi Landscape object izaberi #1 Ispod Height postavi visinu 68 Ispod Geometry izaberi Single Face. Klikni Position specificira lokaciju kao 36’,-16’,-6’ i pritisne Enter Klikni OK da zatvori Landscape New dialog box. Izvr i rendering ponovo.Sa svakom promjenom va crte postaje vi e realisti an. Na va em crte u nastavite dodavati pejsa objekte da ispunite prazan prostor.
Dodavanje pejsa objekata (Adding Lanskape Objects) Da se izlo i biblioteka pejsa a koristi se komanda LSLIB . Jednu od alternativnih komandi mo e se izabrati sa lijeve ilustracije . Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : LSLIB se upi e i pritisne Enter da se pojavi Landscape Library dialog box AutoCad sadr i u sebi jednu biblioteku pejsa nih objekata(RENDERLLI) koja je locirana na Support directory.Sa osnovnim postavljanjem, program se koristi ovim katalogom biblioteke.Vi mo ete i u tedjeti va u vlastitu biblioteku kori tenjem Landscape Library dialog box.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
39
Slika 10.XVIII Ilustracija prikazivanja izgleda objekata pejsa a u 2D Wireframe
Izlo eni Landscape Library dialog box se mo e koristiti ua kontrole i modifikacije postoje ih Landscape objekta ili kreiranje novh ili brisanjem objekta iz kataloga biblioteke.Vi mo ete parati i puniti biblioteku sa objektima pejsa a.Pejsa ni objekti su kreirani i modificirani kori tenjem jednostavnog dialog box –a prikazanog dole na slici. Ovaj dialog box omogu uje definisanje osnovne geometrije objekta.Drugi parametri defini u ime objekta i specificiraju dva kataloga kojima se kontroli e pojavljivanje objekata.Image i Opacity map su katalozi bitmap slike.Image file sadr i jednu sliku objekta pejsa e.Opacity Map file je jednostavniji katalog i nalazi se na aktuelnoj slici pejsa nog objekta,ovaj fajl jedna crna i bijela slika nazvate su mask. Maska defini e povr inu slike kroz koju se mo e gledati.Crni dio slike reprezentuje providnost povr ina,a bijeli dio slike reprezentuje neprozirne povr ine.
ite sa primjerom: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
40
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Kreirajte jedan novi pejsa objekat za kori tenje na va em rendering-u.Izabra ete dvije Targa Files,Grand –L.TGA i Grand-O-TGA,snabdjeveni na kompanijinoj web stranici. Vi mo ete da iskoristite objekte pejsa a da dodate jedan znak za prednju stranu hotela dve bit mape snabdjevene na kompanijinoj web stranici su kreirane jednim jednostavnim Paint programom.Jedna slika je aktuelna slika znaka,druga je na neprozirnoj (opacity) mapi,tako da samo velika slova zamjenjuju rije i Grand Hotel.Grand Hotel e biti neprovidan .Koristite slede i korak da dodate znak kao novi pejsa ni objekat. Savjet:Kopirajte znak koriste i se kompanijinm web stranicom u Auto CAD-ovu Textures Directory na va hard disk,tako da Auto CAD mo e na i bitmaps i kad niste spojeni sa Internet-om. 1. Izlo ite Landscape Library dialog box. 2. U Landscape Library dialog box. Klinite dugme New. 3. U Landscape Library dialog box ispod Deafault Geometry provjerite pouzdano Single Face radio dugme jeli izabrano i View Aligned kontrolni box nije izabran.Vi elite znak da postavite sa licem stubi ta ,radije nego lice preme kameri. Bilje ka:Ne o ajavajte ako napravite gre ku kada dodajete objekte pejsa a.Uvijek mo ete koristiti LSEDIT komandu da preuredite objekte pejsa a koji su ve u crte u.Kad startate ovu komandu Auto CAD vas obavje tava da izaberete objekat pejsa a koji elite preurediti . Po to vi izaberete objekat Auto CAD izla e Landscape Edit dialog box koji je identi an za Landscape New dialog box.Vi mo ete koristiti kontrolu na dialog box-u ,da modifikujete visinu ,geometriju i poziciju objekta pejsa a U Name edit box ukucajte GRAND HOTEL. 4. Kliknite susedno dugme Find File ,Image File edit box izaberite katalog GRAND –L.TGA iz kompanijine web stranice ,a onda kliknite Open.(Nagovje tava vam se :Ako je ispr njen katalog u va em komjuteru ,koristite kopiju koja je ve ispra njena.Drugi na in je da kliknete na dugme Search the Web da se spojite sa kompanijinom web stranicom). 5. Kliknite susedno dugme Find File za Opacity Map File dialog box izaberite katalog GRAND –L.TGA iz kompanijine web stranice i kliknite Open. 6. Kliknite OK da zatvorite Landscape Library New dialog box. 7. Kliknite Ok da zatvorite Landscape Library dialog box. Bilje ka: Auto CAD izla e jedan dialog box tra i dali elite da parate novi objekt pejsa a za osnovnu (default) Landscape library katalog. Kliknite Save Changes i onda Kliknite Open.Ako vi e volite ,na Landscape Library dialog box-u Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
41
onda mo ete Kliknite Save i tada se tedi objekat pejsa a za jedan novi katalog biblioteke. Sada kada ste kreirali objekat pejsa a sa znakom koji mo ete dodati na elo stubi ta : 1. Izlo ite Landscape New dialog box.Primjetite da je Grand Hotel objekat koji je upravo dodat sada na listu pejsa objekata . 2. Na listi objekata pejsa a izaberite Grand Hotel . 3. Ispod Height ,promjenite vrijednost na 36 4. Kliknite dugme Position ,specificirajte poziciju 45’,-10’2,12’6,i onda pritisnite Enter. 5. Kliknite OK da zatvorite Landscape New dialog box. Izrazite va crte rendering-om.Znak je sad vidljiv na centru iznad subi ta. Mo ete ga i popravljati veoma brzo i jednostavno rotiranjem znaka(Objekta pejsa a),Kako sledi: 1.Select objects: 1 found 2 Select objects:Enter 3. Specify base point: 45',-10'2 4.Specify rotation angle or [Reference]: 180 i pritisnete Enter
Slika 11.XVIII Ilustracija predstavljanja hotela sa materijalom, pejsa om i narodom 5-R-5
Izrazite crte ponovo Rendering-om.Slika bih izgledala kao na prikazanoj slici 11.XVIII ilustracija br.5-R-5.Va rendering ima sigurno dug put.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
42
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Kori tenje scena Tako daleko vi niste i li da izrazite va model koriste i se preimu stvima izra avanja iz jedne ta ke,koriste i jedan sun ev zrak tj.udaljenog svjetlosnog izvora.Upravo jedan pojedina an crte mo e sadr avati mnogo pogleda (Named View) koji mogu definisati razli ite scene.Osim paranja ta ke iz koje se posmatra (viewpoint) .Scene dakle uvaju jednu listu udru enih svjetlosti.Ovaj oblik vam omogu uje da dodajete pomo na svjetla crte u i koristite specifi na svjetla da se izraze razli ite sjene .Ako ste primjetili kroz ovo poglavlje Render dialog box sadr i listu scena ,tako da vi mo ete izabrati koju elite da izrazite (rendering-u).Do sada ste izra avali iste scene na aktuelnom pogledu.Ako tededite pomo ne scene kada koristite Render komandu za izra avanje crte a,vi mo ete izabrati scenu koju elite izraziti.Scene se mogu kreirati kori tenjem scene dialog box-a pokazanog na slede oj slici.Da se izlo i Scenes dialog box uradite sled e: Izaberite jednu od alternativnih komandi sa lijeve ilustracije .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : Scene se upi e i pritisne Enter da se izlo i: Scenes dialog box,koji sadr i listu svih scena definisanih na aktuelnom crte u Dugmadi na ovom crte u vam omogu ujudefinisanje novih scena ,modifikaciju postoje ih i brisanje neke scene koju du e ne koristite ili nemate potrebe za kori tenje. Da se kreira jedna nova scena Kliknite na dugme New da se izlo i New Scene dialog box prikazan na slici koja sledi.Ovaj dialog box sadr i tri kontrole. Definisanja na New scene dialog box-u Dodaje se jedna nova scena za aktuelni crte . Scene Name : Specificira se ime nove scene . Views : Listaju se pogledi modela u crte u. Aktuelni pogled je osjen en.Biranjem drugog pogleda pravi se nova scena. Na jednoj sceni mo e biti samo jedan pogled. Lights :Listaju se svjetla u crte u .Mo e se odabrati jedno ili vi e svjetala. Biranjem jednog svjetla koje nije ve odabrano dodaje se to svjetlo za scenu (koristite CTRL tangentu da se odaberu vi estruka svjetla).iranjem jednog svjetla koje je ve odabrano uklanja se to svjetlo sa scene, Ako se uklone sva svjetla sa jedne scene, AutoCAD preuzima osnovno postavljeno "iza va ih le a" udaljeno svjetlo.Uklanjanjem svjetla sa scene ne bri e te ga sa crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
43
Bilje ka:Kada se modifikuje jedna postoje a scena Auto CAD izla e Modify Scene dialog box koji je identi an New Scene dialog box-u. ite sa primjerom: Kreirajte novu scenu i izrazite je .Otvorite katalog Hotel -02 na kompanijinoj web stranici .Verzija modela hotela je u parana na HOTEL-02.DWG i sadr i nekoliko dopunskih svjetalosti.Ta kasto svjetlo biva dodato na unutra nju stranu zdrade da osvjetljava unutra njost na svakom podu.Nekoliko svjetala je dodato na spoljnu stranu objekta .Ta kasto-pjegavo svjetlo osvjetljava povr inu ispod stubi ta.Pjegavo svjetlo je kori teno za osvjetljvanje na dole ulazne strane,a dva relativno mrka pjegava osvjetljenja osvjetljavaju elo stubi ta.Komanda SCENE se koristi da se kreiraju scene za dnevna i no na vremena osvjetljavanja hotela. Izlo ite Scenes dialog box. U Scenes dialog box Kliknite dugme New. U New Scenes dialog box ukucaj DAY na Scenes Name edit box. U View listi izaberite PERSPEKTIVE . Na Lights listi izaberita SUN Kliknite Ok da zatvorite New Scenes dialog box. 7.Na Scenes dialog box Kliknite dugme New. 8.Na Scenes dialog box ukucajte NIGHT na Scene Name edit dialog box 9. Na Views listi,izaberite PERSPEKTIVE . Na Lights listi izaberite sva imena svjetlosti na listi osim SUN. Kliknite OK da zatvorite New Scene dialog box. Kliknite Ok da zatvorite Scenes dialog box. Po to je ovo bio no ni pogled .koristite Background dialog box-a ,za promjenu pozadine sa jednom solid-black color kako je dole navedeno sa nizom komandi;
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
44
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Slika 12. XVIII Ilustracija izra avanja no ne scene hotela oznake 6-R-5 Izlo ite Background dialog box. Izaberite radio dugme Solid. Na povr ini Colors provjerite koji je Auto CAD-ov Background color check box izabran.Postavite vrijednosti red,blue i green boja na 0.00 Kliknite Ok da zatvorite Background dialog box. Sada izrazite (Rendering) crte . Izlo ite Render dialog box. Na Render dialog box-u,ispod Rendering type izaberite Photo Raytrace. Na listu Scene To Render izaberite NIGHT. Na povr ini Rendering Options provjerite da su svi kontrolni box-ovi izabrani. Kliknite Render. Zavisno od brzine va eg komjutera i veli ine memorije ovaj rendering se mo e razmatrati du e vremena.Kad je Renderig kompletan va crte bi izgledao kao na slici 6-R-5.prikazan na narednoj strani. Vi dakle mo ete producirati scene koje produciraju izra avanje (Renderings) iz razli itih ta aka iz kojih se posmatra objekat(Viewpoints).Prikazivanje drugog pogleda sa ela hotel bi izgledao po danu :
Izlo i Scenes dialog box. Na Scenes dialog box Kliknite New. Na New Scenes dialog box ukucajte El-FRONT na Scene Name edit box-u. Na listi Views izaberite FRONT. Na listi Light Izaberite SUN. Kliknite OK da se zatvori New Scene dialog box,a onda OK ponovo da zatvorite Scenes dialog box. Sada izlo ite (Renderings) elnu stranu hotela.(front elevation) Izlo ite Render dialog box. Na listi Scene izaberite EL-FRONT. Kliknite dugme Background da se izlo i Backgrond dialog box. Na Background dialog box-u izaberite radio dugme Image. Auto CAD se sje a kataloga koji je prvobitno kori ten kao pozadina. Kliknite Ok da zatvorite Backgrond dialog box. Kliknite Render. Va crte bih izgledao kao na slici13.XVIII - 7-R-5
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
45
Slika 13 .XVIII Ilustracija izra avanja elnog pogleda hotela EL-Front scene
Izra avanje za druga odredi ta Ranije je pomenuto da osim izra avanja direktno na aktuelni Auto CAD-ov Viwport ,mogu e je rendering izlo iti i za dva druga odredi ta :Render Window i za jedan File.Render Window je jedan aktuelni prozor kreiran Auto CAD-ovom Render aplikacijom,o kojoj ste ve u ili kao jednoj separatnoj aplikaciji koja je smje tena u memoriji i svaki put se koristi od neke Auto CAD-ove renderings komande, Renering za jedan fajl omogu uje vam paranje rendering-a za katalog i ne samo za obi no izlaganja na ekranu. Kada se izra ava za Render Window mo ete uzastopno tedjeti sliku za MAP katalog ili je ispisivati na nekom konfiguriranom sistemu Windows tampa u.Izra avanje za Render Window omogu uje vam prednost za izra avanja jedne slike na vlastitom prozoru koji vam omogu uje izra avanje nekoliko razli itih pogleda i njihovog simultanog gledanja na ekranu,tako da mo ete vizuelno porediti razlike kao to je pokazano na slici 8R-5.vi mo ete kopirati sliku za Window Clipboard i lijepiti u druge programe. Kada elite da izrazite jedan katalog,onda inite to na taj na in to na Render ili Render prefrence dialog box-u na listi odredi ta (Destination) izaberete File onda kliknete na dugme More Options da vam se pojavi dole na slici dialog box File Output Configuration. Vi mo ete izabrati neku od pet tipova kataloga .BMP, PCX,PosScript,TGA i TIFF.Vi mo ete specificirati dubinu boja( biranjem iz jednog monochrome slike sve na ina do 24 bit color) i resolution .Ovo omogu ava kriranje Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
46
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Renering-a kori tenjem mnogo vi ih resolucija i ve e dubine prodiranja boja nego onih podr anih sa grafi kom karticom i monitorom. Savjet:Ako je planirano kreiranje fotografskog kvaliteta tampanja va eg izra avanja vi bi trebalo da koristite izra avanjeza fajl kori tenjem jedne visoke resolucije tako kao 2048x1566. Izbor komandi za Render Preferences opciju mo e da se uradi prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strata sa komandne linije : 1. Command : RPREF se upi e i pritisne Enter da vam se pojavi Vr i se izbor jedne od tri alternativa prikazane komande na desnoj strani Kada se pojavi Dilog box izabere odredi te .Ako ste izabrali Render View Auto CaAD automatski pali Render aplikaciju Window posle kompletiranja kalkulacija izla e Rendering.Ako ste izabrali odredi te File kada kliknete na dugme render-a izlo i vam se File dialog box gdje trebate odredite ime file i da je u parate kao svaki drugi fajl koji ste u parali u neku postoje u ili novu mapu.
Ponovno izlaganje rendering slika na viewport-u paraju se izra ajne slike na ekranu da bi se mogle ponovo izlo iti u nekom vremenu.Ako su one u parane na BMP, TGA, ili TIFF format, koristi se komanda REPLAY da se ponovo izlo i slika. Osnovna veli ina slike na Image box-u reflektuje potpunu veli inu izlaganja mjerenu sa pixels.Prije nego to izlo cijelu sliku mora izabrati dio slike za izlaganje.Posle sje enja slike na Image box, AutoCAD a urira vrijednosti kordinata i izlo i jednu reprezenataciju izlo ene isje ene slike na Screen box u dialog box. Kordinate X,Y su definisane donjim lijevim uglom u paranom povr inom slike sa osnovnim vrijednostima0,0. Mo e se mijenjati lokacija slike na va em izlaganju koje se radi uz pomo offseting-a slike. Ako ste parali rendering za katalog format drugi nego BMP, TGA, ili TIFF format, pogledajte Installation Guide za vi e informacija oko uvo enja ovih kataloga na va crte .
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
47
Da se izlo i rendered slika na va em viewport-u 1.Iz Tools menu, izaberite Display Image View. 2.U Replay dialog box, unesi ime kataloga ili izaberi file. 3.U Image Specifications dialog box, prihvati punu veli inu ekrana ili specificiranu veli inu i izvr i offsetting za izlaganje slike. Da se specificira i offsetuje slika radi slede e. Command line REPLAY Enter Da se podre e jedna slika na viewport-u: 1.Iz Tools menu, izaberi Display Image View. 2.U Replay dialog box, Unesi ime fajla ili se izabere fajl. Da se podre e jedna slika 1.Iz Tools menija se izaber Display Imade>View 2.U Replay dialog box-u ,upi i ime fajla ili izaberi fajl. 3. U Image Specification dialog box-u ispod Image specificiraju se dvije dijagonalne ta ke kojima se defini e povr ina na kojoj e se izlo iti slika. Auto CAD crta box da se ozna e granice podrezane slike.Pogledajte navedenu ilustraciju.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
48
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Da se ofsetuje jedna slika na viewport-u. Iz Tools menu, izaberi Display Image View. u Replay dialog box, unesi katalog ili izaberi fajl slike. U Image Specifications dialog box ispod slike specificiraj dve dijagonalne ta ke za podsjecanje slike i defini i povr inu na kojoj eli izlo iti sliku. AutoCAD crta jedan box ogradu u Image box-u da ozna i granice podsje ene slike i izlo i reduciranu sliku na ekranu.
Izaberi jednu Ta ku u Image box-u da se ofsetuje centar slike za tu ta ku.
AutoCAD automatski ponovo crta veli inu ograde slike da se ozna i novi offset.
Ako je slika parana u bitmap fajlu .koristite REPLAY ili izaberite Open option iz Render window ,File meni da se izlo i bitmap image u Render window. Da se ponovo izlo i izra ajna slika za Render window Iz Render Window, iz File menija se izabere Open. U Select File dialog box, unesite ime bitmap fajla ili odabranog fajla. Izaberite OK 2.Slika je izlo ena na ekranu Kopiranje izra ajnih slika za Clipboard Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
49
Vi mo ete kopirati slike za Clipboard iz Render window za kori tenje na desktop publishing ili za druge aplikacije Da smjestite sliku u druge aplikacije ne trebate napu tati AutoCAD. Jednostavno startujte drugu aplikaciju (program) otvorite document i koristite Paste komandu da umetnete sliku. Da se kopira slika za Clipboard Odaberite rendered image. 2. Iz Edit menu, izaberite Copy Bitmap slika je kopirana za Clipboard.
tampanje rendering slika Vi mo ete tampati slike koje su izlo ene na Render window ili na jednom viewport-u.Vi mo ete koristiti i druge aplikacije za tampanje slika tamo gdje ste direktno uputili katalog.
tampanje Render Window slika Vi mo ete tampati sliku na na va em aktuelno konfiguriranom Microsoft® Windows® tampa u.Odaberete atmpa , veli inu papira ,njegovu orjentaciju i druge kontrole tampanja i od tampate sliku.
tampanje Viewport slika Da se od tampa jedna slika koja je izlo ena na aktuelnom View port-u koristite SAVEIMG da se para slika kao jedan BMP, TGA, ili TIFF fajl i onda tampajte kao fajl.Izborom komande pojavi se Save Image dialog box u kome se izvr i pode avanje offseta i veli ine slike idr Da se para za druge formate vi morate postaviti Rendering Destination za File u Render dialog box-u ili Rendering Preferences dialog box-u i tampati direktno fajl . tampanje rendering slike Da se od tampa Render window slika 1. Provjerite jeli korektno konfiguriran Windows za va tampa 2. Render to the Render window. 3. Iz Render window File menu, izaberi Print. Jedna mala va a rendering slika je izlo ena na Print dialog box-u na jednoj maloj reprezentaciji veli ine papira kori tenjem orjentacije (portrait or landscape) koje ste izabrali. U Print dialog box-u , mo ete promjeniti sliku na slede i na in: Mijenjanjem pozicije slike na stranici. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
50
XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika
Klikanjem bilo gdje unutar povr ine slike i povla enjem slike na eljenu lokaciju u stranici. • Mijenjanjem veli ine slike kori tenjem krsti a mi a (handles). Pomjerite krsti na granicu povr ine slike dok ne promjeni oblik u dvostruku strelicu.Povu ite i istegnite sliku na eljenu veli inu. Kucanje slike na jednoj stranici ili sa podjelom na nekoliko strana.Koristite tiling to print large, poster-size images. Odaberite broj podijeljenih stranica pomjeranjem Tile Pages Across i Tile Pages Down slajdova.Slika je ponovo izlo ena,ali aspect razmjere slike je sa uvan. Posle definisanja broja podjeljenih strana pomjerite sliku i koristite krsti (handles) da se ispru i ili reducira slika dok se ne prekrije broj strana koje ste odabrali. Posle va ih promjena izaberite OK da se od tampa slika
Statistika Komanda se bira prema lijevoj ilustracij ili ako se starta sa komandne linije : 1. Command : STATS se upi e i pritisne Enter da se pojavi Statistics dialog box gdje se :Obezbje uje informacije takve kao to su tip renderinga,ime scene i vrijeme renderinga.Vrijednosti ne mogu biti preure ivane. Statistikom se ne lista izlaganje shodno njihovim aktuelnim postavljanjima u Render dialog box-u Rendering Type :Listaju se poslednji tipovi kori tenog renderinga. Scene Name :Lista se ime aktuelne scene ili NONE. Total Time : Izla e se incijalno vrijeme za rendering,prevo enje izlaganje i enje. Initialization Time :Izla e se vrijeme za incijalizaciju rendering-a ,povratnih poziva,svjetla i matrijala. Traversal and Render Time :Izla e se vrijeme za geometriju i rendering. Display Time : Izla e se vrijeme za izlaganja rendering-a. Cleanup Time : Izla e se vrijeme za enje pufera renderinga. Rendering Time : Izla e se vrijeme kori teno za generisanje poslednjeg renderinga. Total Faces :Izla e se broj procesuiranih lica za vrijeme poslednjeg rendering-a. Total Triangles : Izla e se broj trijangala procesuranih za vrijeme poslednjeg renderinga. Save Statistics to File : paraju se informacije na Statistics dialog box –u za jedan ASCII file. Upisuje se ime fajla. Ako fajl ve postoji AutoCAD dodaje informacije za taj fajl. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
51
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
Kori tenje pridodatih slika (Using Raster Images).............................................. 1 Postavljanje slike na crte .............................................................................. 3 Isjecanje slika na crte u ................................................................................. 7 Pode avanje slika (Image Adjust) .................................................................. 9 Kvalitet ,Providnost izlaganja i izlaganje ramova slika................................ 11 Scaliranje slike za precrtavanje .................................................................... 12 Mijenjanje reda izlaganja ............................................................................. 15
Kori tenje pridodatih slika (Using Raster Images) O sposobnostima Auto CAD-a da pridodaje va em crte u otvaraju se nove mogu nosti.Na primjer ,ako elite uklju iti jednu rendering sliku va eg modela kao dio crte a , vi to mo ete uraditi paraju i rendering sliku i posle je pridodati na crte ...Mo e se koristiti pridodata slika da se uklju e:kompanijini igovi,fotografije ili skanirane slike na va crte ,tako da su oni dio crte a kada se tampa.Skaniranjem egzistiraju eg crte a otvaraju se neke interesantne mogu nosti.Na primjer:Jedna skanirana slika na nekom papiru nacrtana izla i se na Auto CAD-u .Takvu sliku Auto CAD-ov tools koristi da kreira novi Auto CAD-ov crte .Ovo poglavlje obja njava kako da uradite slede e: • Pridodate slike za va crte (Attach raster Images to your drawing) • Rukujete sa modificiranjem i isjecanjem pridodatih slika. Bilje ka:U poglavlju 18 ste u ili kako primjeniti sliku kao material kada ste kreirali rendering sliku. Vezivanje pridodatih slika (Attaching Raster Images) Jedna slika je sastavljena od pravougaone mre e ta kica nazvatih pixels veli ina zaostale slike odre ena je veli inom mre e ta kica .Na primjer: jedna slika 640x480 zna i da je slo ena od mre e ta kica satavljena od 480 horizontalnih redova sa 640 ta kica u svakom redu.Kao takva slika je veoma razli ita od vectora ili linijski osnovanih objekata kreiranim sa Auto CAD komandama.Pridodati objekti se vezuju za crte .Auto CAD ih tretira sli no drugim Auto CAD-ovim nacrtanim objektima u opsegu kojim se oni mogu kopirati, pomjerati ,isjecati, scalirati itd. Mnogi razli iti formati egzistiraju ,a Auto CAD podr ava samo zajedni ke formate.Pridodata rendering-a slika mo e se izlo iti na Auto CAD-u u True Color box-u biranjem True Color Raster Images i Rendering check box-a na Display plo ici Options dialog box-a. Primjetite da Display Properties Settings na Windows moraju biti konfigurirane za True Color u redu da ima prednost ovog postavljanja na Auto CAD-u. Kada se vezuje jedna pridodata slika ona se tretira na isti na in kao to Auto CAD tretira externe reference.Zato fajl pridodate slike mo e biti mnogo ve i, a onda Auto CAD nemo e dodati stvarnu veli inu slike na crte , umjesto toga ve e se jedan link kao veza za fajl slike.Na takav na in slika je izlo ena na crte u ali se ne ini veliko uve avanje fajla crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Po to su pridodte slike vezane na ovaj na in, one se reprezentuju sa istim mogu nostima rukovanja , kao to je rukovanje sa externim referencama.Rromjene su ura ene tako da se pridodta slika pojavljuje automatski na crte u u svako vrijeme kada se otvara crte koji sadr i sliku.Zato pridodte slike nisu dio crte a i ako ga izmjenjujete sa drugima, treba da se uvjerite da li su poslate i pridodte slike.Kad ste u ili kako se to radi sa externim referencama mora se isto raditi i sa pridodtim slikama kako bi se Auto CAD ikoristio da locira fajlove slika.Ako se staza (Path) mijenja (Na primjer ako pomjerite crte ili fajl slike i parate na rali ite adrese) Auto CAD ne e biti u mogu nosti da na e zalijepljene slike ako nema uriranu stazu (Path). Vezivanje jedne slike za crte sli no je vezivanje jedne externe reference tako da dialog box-ovi za obadve procedure izgledaju podjenako.Sli no kao i kod externih referenci mo ete zalijepiti na crte toliko mnogo kopija slika koliko elite.Svaka kopija mo e imati razli ite pozicije ,scalu i ugao rotacije. Bilje ka:Za katalog externe reference ne mo ete vezivati pridodate slike fajlova u Auto CAD-ov crte .Pridodati fajlovi uvijek ostaju zalijepljeni kao externa veza (link)
.Na primjer,jedna fotografija ku e je napravljena od serije ta aka (pixles) obojenih da reprezentuju ku u.Pridodate slikesu na specifi noj mre i slike koja sli no mnogim drugim Auto CAD-ovim crtanim objektima mo e biti kopirana ,pomjerana ili isjecana.Sliku mo ete modificirati ,zahvatima(grips mode),pode avanjem kontrasta i isjecanjem sa pravougaonicima ili poligonima ili se ivice slika mogu koristiti za odsjecanje (catting edge) za trim. Fajlovi formata slika su podr ani Auto CAD-om ,samo ako se nalaze uklju eni na zajedni kim formatima koji se koriste na tehni kom slikanju povr inskih aplikacija:computer graphic,dokument menagment,engineering ,mapping i geogephic information systems(GIS). Slike mogu biti izra ene u bajtima(bitonal slike) 8bit siva boja ,8 bit Color ili 24 bit color.Nekoliko kataloga formata slika podr avaju slike sa providnim ta kicama (pixles).Kada je slika providno postavljena , Auto CAD raspoznaje ovu providnost ta ki i dozvoljava grafici na povr ini crte a da se poka e kroz ove ta kice .Na bitonal slikama ,osnovane ta kice (pixles) su tretirane kao providne.Providnost slika mo e biti sa (gry-scale) ili bojom. Podr ani formati fajlova slika Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Tip
Kako postati ekspert
Opis i verzije
3 Zavr etak fajla
BMP
Windows and OS/2 bitmap format
.bmp, .dib, .rle
CALS-I
Mil-R-Raster I
.gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal
FLIC
FLIC Autodesk Animator Animation
.flc, .fli
GeoSPOT
GeoSPOT (BIL fajlovi moraju biti pra eni sa HDR i PAL fajlovima sa koleracijom podataka na istom imeniku)
.bil
IG4
Image Systems Group 4
.ig4
IGS
Image Systems Grayscale
.igs
JFIF or JPEG
Joint Photographics Expert Group
.jpg ili .jpeg
PCX
Picture PC Paintbrush Picture
.pcx
PICT
Picture Macintosh Picture
.pct
PNG
Portable Network Graphic
.png
RLC
Run-Length Compressed
.rlc
TARGA
True Vision Raster-Based Data Format
.tga
TIFF
Tagged Image File Format
.tif ili .tiff
Bilje ka:Tipovi fajlova , opisi verzija i zavr etci fajla se nabrajaju na navedenoj tabeli.Auto CAD determini e formate fajlove iz sadr aja fajlova a ne iz fajlova zavr etka.Auto CAD koristi nabrojane fajlove slika i sa njima se manipuli e na crte u.
Postavljanje slike na crte Mo e se postaviti External Reference Toolbar i birati komande iz toolbara.Na desnoj strani od naziva Image su komande za manipulisanje i rukovanje postavljanjima slika.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Da se postavi ili ve e slika na crte koristi se Image koja se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije: 1. Command : IMAGE se upi e i pritisne Enter da se pojavi Image Manager dialog box na kome se : Listaju se svi fajlovi slika vezani za aktuelni crte .Mogu se pogledati parametri i detalji za odabrane slike.Mo e se vezati fajl nove slike i razvezati ,locirati ,ponovo napuniti i isprazniti prilijepljena slika. 2. Da se odabere slika na Image Manager dijalog box-u Izaberemo ATTACH da nam se pojavi Select Imager File dialog box . Bilje ka :Da bih izabrali jedan dialog box sa slikama prelistamo nazive fajlova u dialog box-u za ovaj primjer izaberemo Texture da nam se pojavi Select Image dialog box iz mape Texture. 3. Na Select Imager File dialog box-u prelistamo uz prethodno pregledanje sliku koju elimo umetnuti na crte .Na slede em lijevo dialog box.-u markiramo sliku i izaberemo Open.Da nam se pojavi desno Image dialog box za umetanje slike na crte . Bilje ka: Sa Image dialog box-om rukujemo na isti na in kako smo to radili u poglavlju XI sa umetanjem Blokova, atributa i eksternih referenci.
Slika 01.XIX Select Image i Image dialog box-ovi za postavlajnje slika na crte
4.Na Image dialog box-u izaberemo OK da nam se na komandoj liniji nastavi tok umetanja. 5.Specify insertion point <0,0>: Markira se ta ka 1 na crte u da se postavi ta ka umetanja. Base image size: Width: 1.000000, Height: 0.495327, Millimeters 6.Specify scale factor <1>: Mi om se povla i krsti da se slika smjesti u ta ku 2 . Ram slike se pomjera do eljene veli ine.Pritisne se lijevo dugme mi a i slika se umetne kako je prikazano na lijevoj ilustraciji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
Bilje ka: Na komandnoj liniji vi mo ete primjetiti kolika je bazna veli ina slike izra ena u jedinicama crte a .Primjetimo da je bazna irina 1 ,a visina 0,495327 mm .Ako elimo da nam slika ima irinu na crte u od 10 mm mi emo izabrati faktor skale 10 i irina slike na crt u e biti 10 mm a visina 10 puta ve a 4,9532 mm. Ako unesemo za faktor skale vrijednost 10 i pritisnemo Enter mi emo dobiti sliku navedenih dimenzija.Za ve e irine i visine upisuje se ve a vrijenost razmjere.To i nije te ko zaklju iti da se lako mno enjem sa faktorom skale mo e do i do eljene veli ine slike na crte u. Na lijevoj ilustraciji mo emo primjetiti pridodatih vi e slika.One se pridodaju na isti na in kao to je navedeno u prethodnom nizu komande za jednu sliku.Za svaku sliku se postupak ponavlja.Normalno je da se faktor razmjere za veli inu slike razlikuje od slike do slike i da je normalno da se o tome vodi ra una.
Definisanja na Image Manager dialog box-u Na Image Manager dialog box-u se mo e vezati i razvezati pridodata slika ili bit – mapirani komadi i ,8-bit gray, 8-bit color, ili 24-bit color image file za crte .Mogu se ponovo puniti i prazniti slike ,kao to se mogu specificirati nove staze za slike .Mogu se pregledati detalji za sliku takvi kao to su irina pixles ,dubina boje i resolucija odabrane slike. IMAGE mo e kombinovati slike na razli itim formatima (uklju uju i BMP, TIFF, RLE, JPG, PCX, i TGA) sa AutoCAD crte ima.Mo e se izlo iti vi e od jedne slike na viewport-u.Auto CAD ne ograni ava broj i veli inu slika. Na listi slika izla u se imena svih fajlova slika vezanih za crte . Mogu se koristiti tangente F3 i F4 da se vr i prebacivanje izme u tabli : stable pogleda i liste pogleda. ili pogledu liste .Mogu se koristiti tangente F3 i F4 da se pali izme u lista View i Tree View tabli.Biranjem nekog polja odabere se eksterna referenca -xref. List View :Izla e povr inu listanja od vezanih xrefs i njihovih asociranih podataka.Lista se mo e sortirati sa imenima fajlova slika ; name, status, type, file date, file size, ili saved path i file name.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Slika 02.XIX Imager Manager dialog box sa tre view i List tablama
Image Name :Listaju se imena fajlova slika uskladi tenih na definiciji table za crte . Status :Pokazuje dali je napunjen ili nije ili (loaded, unloaded, unreferenced, not found, unresolved, orphaned, or marked for unloading ili reloading. ) • Loaded: Teku i vezan za crte . • Unloaded: Markira se jednom da bih se ispraznio iz crte a Image Manager je zatvoren. • Unreferenced: Vezan za crte ali izbrisan. • Not Found: Du e vremena ne egzstira u tra enju pre ica (paths). • Unresolved: Ne mo e se itati sa AutoCAD-om. • Orphaned: Vezan je za drugi xref koji je neupu en (unreferenced), ne rije en (unresolved),ili nije na en.(not found). Size :Pokazuje se veli ina fajla odgovaraju e fajla slike,veli ina nije izlo ena ,ako nije nenapunjen,nije na en ili nerije en. Type : Indikuje se dali je xref vezan ili prekriven ( attachment ili overlay). Date : Izla u se poslednji podaci asociranog crte a kad je bio modificiran.Ovi podaci nisu izlo eni ako slika nije napunjena,na ena ili nerije en. Saved Path : Pokazuje se parana pre ica asocirne slike (ovo nije neophodno gdje se nalazi slika.). Tree View (pogled stabla): Izla e se reprezentacija hijerharhije slika i ,izlaganje odnosa izme u definicija .. Tree view pokazuje stablo ugnje denih relacionih odnosa vezanih slika, dali su one vezane ili prekriveni i dali su one napunjene ,ne napunjene ,markiraei za ponovo punjenje ili pra njenje ili nisu na ene, nerije ene ili neupu ene. Attach :Izlo i se Select Image File dialog box. Izabre se slika koja se postavlja na crte . Pogledajte IMAGEATTACH. Kad ga isprazinite onda ga ponovo napunite slikom Auto CAD crta tu sliku. O tome kako se kontroli e i smje ta slika pogledajte o SORTENTS i DRAWORDER komandama. slike ostaju napunjene ili nenapunjene iz jedne sesije crtanja do slede e sesije. Detach :Uklanjaju se definicije odabrane slike iz baze podataka crte a i bri u se svi asocirani objekti iz crte a i iz izlaganja.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
Reload :Puni se najskorija verzija slike ili se ponovo punijedna slika koja je bila prethodno ispra njena. Ponovnim punjenjem se ne kontroli e dali je slika izlo ena ali se osigurava izlaganje najaktuelnije slike. Unload :Prazne se podaci slike iz radne memorije bez brisnja objekata slike iz crte a.To se preporu uje da se uradi kad nema du e potrebe za ure ivanjem i pobolj anjem performansi.Ispra njena slika ne mo e biti izlo ena ili plotirana. Mogu se selektivno puniti i prazniti individualne slike iz radne liste slika asociranih sa fajlom crte a. Details : Otvara se Image File Details dialog box koji izla e ime slike paranu stazu ,aktivnu stazu ,vrijeme i datum kreiranja fajla ,veli inu fajla i tip ,dubinu boje irinu i visinu u pixles-ima ,rezoluciju , osnovne veli ine u jedinicama i jednu prthodnu sliku . Ilustracija lijevo. Image Found At :pokazuje se staza odabrane slike .Ako se odaberu vi estruke slike ovo polje ostaje prazno.Pokazana staza je aktuelna staza gdje slika obitava.Ako AutoCAD ne na e fajl na stazi u Saved Path koloni AutoCAD prvo tra i standardni AutoCAD tra enu stazu slikine parane staze. (pogledajte Specify Search Paths, File Names, i File Locations na Manage Files, Formats, i Search Paths, u User's Guide.) Ako AutoCAD nemo e locirati crte (Na primjer ako ste pomjerili fajl za drugi imenik od imenika gdje je bila parana staza sa slikom) uklanjaju se relativne ili apsolutne informacije staze iz imena (Na primjer \images\tree.tga or c:\my project\images\tree.tga become tree.tga) i tra e se definisane staze na Project Files Search Path u Options dialog box-u. Ako crte ne obituje na specificiranim stazama na Project Files search paths, AutoCAD pristupa prvom tra enju ponovo. Browse : Otvara se Select Image File dialog box (jedan standardni fajl selekcioni box ). Staza se pojavi ispod Image Found At. Save Path : Skladi ti se nova informacija staze .Pritisnite ESC dok se ure uje staza za uspostavljanje stare staze.Ako AutoCAD ne mo e na i upu enu stazu na novoj stazi ,slikin status se mijenja za Not Found. Ako se ne izabere Save Path posle ure ivanja staze AutoCAD se koristi orginalom staze slike za slede i put kada punite crte . Savjet: Slike se tako e mogu prilijepiti kori tenjem povla enja i ispu tanja (drag and drop) jednog kataloga slike iz Windows Explorer na otvoren Auto CAD-ov crte . Slike mo ete zalijepiti kori tenjem Auto CAD Disign Centera
Isjecanje slika na crte u Sa IMAGECLIP komandom se mo e definisati jedan subregion od slike za izlaganje na tampanju. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
XVII Poglavlje o pridodatim slikama Komandom se kreira nova isjecaju a ograde za objekat slike.Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command: imageclip se upi e i pritisne Enter da
se pojavi. 2. Select image to clip: Izabere se slika za isjecanje. 3.Enter image clipping option [ON/OFF/Delete/New boundary] :Pritisne se Enter za novu ogradu slike ,ili se upi e opcija i pritisne Enter da se pojavljuju slede e opcije. 4.Enter clipping type [Polygonal/Rectangular] : 5.Specify first corner point: Markira se ugao za isjecanje slike 6.Specify opposite corner point: Markira se suprotan ugao slike i slika je isje ena. Slede a ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande.
Slika 03. XIX Ilustracija primjene niza Imageclip komande za isjecanje slike
Opcije na komandnoj liniji: • ON opcija .Pali se isjecanje i izla e se isje ena slika za prethodno definisanu ogradu. • OFF opcija: Gasi se isjecanje i izla e se cijela slika i ram-ograda.Ako se ponovo isjeca slika dok je isjecanje uga eno AutoCAD automatski pali isjecanje .Auto CAD vas obavje tava za brisanje stare ograde ravnomjerno kad je isjecanje uga eno ,a isje ena ograda nije vidljiva. • Delete opcija : Uklanja se predefinisana isjecaju a ograda i ponovo se izla e potpuno orginalna slika. • New boundary opcija : Ograda koja se specificira mora biti na paralelnoj ravni za objekat slike. Specificira se nova isjecaju a ograda .Ograda mo e biti pravougaona ili poligonalna i sastoji se samo od pravih linijskih segmenata.Kod specificiranja ograde specificiraju se vrhunci – kovi u ogrdi slike.Samopresjecaju i vrhunci su validni .Osnovna opcija je pravougaona opcija.Ako se koristi ta kasto markiranje mi om za specificiranje ta ke specificira se prvi a zatim drugi ugao i ostali uglovi ako se radi o poligonalnoj ogradi. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
Ilustracija kori tenja poligonalne ograde nam prikazuje navedenu opciju.Kada se markiraju ili specificiraju ta ke uvijek se mo e primjeniti Undo opcija da se povrati markiranje prethodne ta ke ako je pogre no markirana ili specificirana .Na kraju specificiranja se izabere Close opcija da se zatvori ograda. Bilje ka :DEMANDLOAD System Variable kontroli e eksterne reference na crte ima .One su tipa cijelog broja i parane su u registru.Incijalna vrijednost varijable je 3. Specificiraju se ako i kad je zahtjev za punjenje AutoCAD –a jednim tre im dijelom aplikacije ako jedan crte sadr i posebne objekte kreirane na toj aplikaciji. 0 Gasi se zahtjev punjenja. 1 Zahtjeva se punjenja izvora aplikacije kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte.Ovim postavljanjem ne zahtjeva se punjenje aplikacije kad prizivate komande jedne od aplikacija. 2 Zahtjev punjenja izvora aplikacije kad se prizivaju komande od jedne aplikacije. Ovo postavljanje ne zahtjeva punjenje aplikacije kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte. 3 Zahtjevom se puni izvorna aplikacija kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte ili kad se priziva jedna od aplikaciskih komandi. Primjetite po to su Image komande uvane kao externe aplikacije fail to ih je mogu e puniti na zahtjev DEMANDLOAD systema varijabli.
Pode avanje slika (Image Adjust) Komandom se kontroli e izlaganje sjaja , kontrasta i izbledjelosti slika sa kontrolisanjem njihovih vrijednosti na Image Adjust dialog box-u. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: imageadjust Upi e se komanda i pritisne Enter. 2.Select image(s): 1 found Izabere se slika 3. Select image(s):1 found ,2 found Sa pritisnutom Shift tangentom izabere se druga slika ,mo e i vi e . 4.Select image(s): pritisne se Enter da se pojavi Image Adjust dialog box.Na dialog box-u se izvr e pode avanja i Izabere OK
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Slika 04.XIX Ilustracija primjene niza Imageadjust komande za pode avanje slika
Definisanja da dialog box-u : Pomjeranjem kliza a na dialog boxu ili upisivanjem vrijednosti se kontroli e sjaj a indirektno i kontrast slike.Vrijednosti su rangirane od 0 do 100.Ve e vrijednosti ve i sjaj slike i manje piksli koje postaju bijele kad se pove ava kontrast.Na isti na in se kontroli e i izbledjelost slike. Reset dugmetom se vrijednosti za sjaj , kontrast i izblijedjelost postavljaju za osnovnu vrijednost (50, 50, i 0,).
Slika 05. XIX Ilustracija primjene Image,Imageclip i Imageadjust nizova komandi
Bilje ka: Ako ste do li u posjed avionskog snimka nekog grada ,mo e se slika skanirati i umetnuti na crte .A ako ima potreba za posebno isticanje nekog dijela grada koji vam je interesantan za razmatranje ,kopirajte sliku i postavite jednu iznad druge.Uradite na slede i na in: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
11
1.Iskopirajte sliku i postavite kopiju iznad. 2.Zablijedite kopiju primjenom Imageadjust komande sa pode avanjem na Image Adjust dialog box-u. 3.Primjenite Imageclip komandu ,Polygon opciju da se zadr i onaj dio slike koji vam je interesantan za razmatranje ali izbledjeli.Spoljnji dio slike od ograde nestane sa ekrana. 4.Aktivirajte dva puta Imageadjust komandu : a) Povrtatite sa Imageadjust komandom na Image Adjust dialog box-u orginalni izgled isje enom dijelu sa izborom Reset dugmete .b) Ponovite postupak ali sada zablijedite drugu kopiju iizaberite Ok .Dobije se itaknuti dio grada prikazan na slici 05 XIX kao rezultat navedenih nizova komandi .
Kvalitet ,Providnost izlaganja i izlaganje ramova slika Postavljanje kvaliteta slika Postavljanjem kvaliteta uti e se na izlaganje preformansi ; visok kvalitet uzima du e vremena za izlaganje .promjenom postavljanja a urira se izlaganje odmah bez uzrokovanja regeneracije crte a. AutoCAD uvijek plotira slike kori tenjem visokog kvaliteta.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command: imagequality Upi e se i pritisne Enter da se pojave opcije : 2. Enter image quality setting [High/Draft] : pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter.komanda se zavr i postavljaju i upisani kvalitet za tampanje slike • High opcijom : Se proizvodi visok kvalitet izlaganja slike. AutoCAD izla e sliku sporije nego sa Draft kvalitetom slike. • Draft opcijom : Se proizvodi ni i kvalitet izlaganja slike . AutoCAD izla e sliku br e nego kad se slika izla e sa Hieght kvalitetom Postavljanje transparentnosti slika Nekoliko formata fajlova slika dozvoljava da se uradi transparentnost slika sa pixlima.Postavljanjem providnosti slike za On dozvoljava se AutoCAD da prepozna providne kvadrati e (pixles) tako da se grafi ki na ekranu pokazuju ovi kvadrati i.providnost slika je mogu a za bitonal i nonbitonal slike. (Alpha RGB ili gray-scale).Osnovna postavka slika je za OFF. Providnost je kontrolisana prema bazama objekta. TRANSPARENCY se podr ava PICKFIRST system variable, i mogu se odabrati vi estruke slike. Objekti koji nisu slike su filtrirani iz slekcionog skupa.Komanda se bira prema lijevoj ilustracija .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: transparency Se upi e i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
pritisne enter da se pojavi: 2. Select image(s):1 found Izabere se jedan objekat ;ili se izabere vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom. 3. Select image(s): Pritisne se Enter da se pojave opcije : 4. Enter transparency mode [ON/OFF] : on Upi e se opcija i pritisne Enter.Time se uspostavlja izabrana opcija. ON opcija: pali se providnost tako da objekti ispod slike su vidljivi. OFF opcija: Gasi se providnost tako da objekti ispod slike nisu vidljivi.
Slika 07.XIX Ilustracija primjene niza Transparecy komande opcija ON i OFF
Postavljanja i uklanjanja ramova slikama Pridodate slike mogu biti izlo ene sa ili bez rama.Zbog toga vi birate sliku sa klikanjem na njezin ram .Postavljanjem IMAGEFRAME za Off spre ava vam slu ajnost biranja jedne slike. Imageframe komandom se kontroli e dali su ramovi slika izlo eni ili skriveni. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije: : 1. Command: imageframe Se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Enter image frame setting [ON/OFF] : on Upi e se opcija i pritisne Enter da se postavi ram oko slike ili obrnuto. Bilje ka: pogledajte slike 03.XIX i sliku 04.XIX pa ih uporedite.Na slici o3. se nalaze ramovi slika ,a na slici 04 ramovi slika su uklonjeni izborom OFF opcije.
Scaliranje slike za precrtavanje Pridodate slike mogu biti korisne za nano enje skaniranih crte a u Auto CAD,tako da se mogu precrtavati ponovo kreirati dijelovi egzistiraju eg crte a, koji je na Auto CAD-u.Da se precrtaju linije na sliku tako ta no koliko je mogu e vi trebate podesiti odgovaraju u scalu za va cte . Ovo se relativno lako izvr ava kori tenjem SCALE komande o kojoj ste u ili. ite sa primjerom: Jedan dio skaniranog crte a sa scalom neke veli ine treba da se precrta. Slede a slika sa kompanijine web stranice ilustruje vam to: Po etak lijepljenja scaniranog crte a: 1 Startuje se IMAGEATTACH komanda. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
2
U Select Image file dialog box-u pogledajte na kompanijinoj web stranici je locirana file NURSE.TIF,izabere file i Klikne OK. 3 Na Image dialog box provjeri dali je na Specify ON-Screen kontrolnom box-u ispod Insertion Point i na Scale izabrane veli ine kordinata i scale i dali je razmarkirana Rotation ,a onda se izabere OK. 4 Kada budete obave teni za kada budete obavje teni za ta ku umetanja ptisne see Enter i prihvati se ta ka umetanja sa kordinantnim po etkom (0,0). 5 Kada ste obavje teni za Scale faktor povu ite sliku aproximativno na crte u. Vi bi sada trebali vidjeti skaniranu sliku na crte u.Po to znate rastojanje izme u L i M 13 ½ cola vi mo ete koristiti ovo rastojanje kao relativni scale faktor za ta an faktor scale skanirane slike.Koristite se slede im nizom komandi i instrukcija. 1.Command: Scale Se upi e i pritisne Enter Enter 2.Select objects: 1 found Izabere se skanirana slika 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point: 0,0 Pritisne se Enter 5.Specify scale factor or [Reference]: R Se upi e i pritisne Enter Enter 6.Specify reference length <1>: Izabe sei ta ku A i pritisne Enter 7.Specify second point:Izabere se ta ku B i pritisne Enter 8.Specify new length: 13 ½ Upi e se i pritisne Enter
Slika 08. XIX Skaliranje pridodate slike sa poznatim rastojanjem koje odgovara aktuelnom AutoCAD crte u
Zomuje se za extens da ispru i crte .Skanirana slika je sada skalirana tako da je rastojanje slike isto kao to je na prikazanom crte u.Sada se mo e crtati preko scanirane slike kori tenjem standardnih Auto Cad komandi.Naravno ta nost koja je trasirana zavisna je od ta nosti oginalnog crte a kojeg mo da treba pode avati. Dakle treba da se sjetite kako se koristi DRAWORDER komande da se pomjeri slika iza neke egzistiraju e geometrije na crte u. Sklanjanja slika (Detaching Images) Mada mo ete izbrisati individualno sliku,ako nije du e potrebana na crte u, vi mo ete isto uraditi i skloniti kompletno sliku sa slede im nizom komandi: 1 Startujte komandu IMAGE. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude sklonjena . 3 Kliknite dugme Detach 4 Kliknite OK Bilje ka:Sklanjanjem jedne slike sklanja se veza za sliku,ali se ne uti e na katalog slike. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Pra njenje i postavljanje slika (Unloding and Reloading Images) ili ste ranije kada sklanjate jednu sliku koja nije du e potrebana na crte u vi pobolj avate Auto CAD prformanse zato to program za du e vrijeme ne ita ili ne izla e sliku.Image katalog ostaje prilijepljen ma kako bilo neophodno ponovo punjenje.Da se rasteriti sa jednom slikom radi se slede e: 1 Startajte Image komandu. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude rastere ena . 3 Kliknite dugme Unload. 4 Kliknite OK. Mada Auto CAD automatski puni sve slike svaki put kada otvarate crte koji sadr i slike mo e biti eksplicitno potrebno da puni jednu sliku na dva na ina: 1 Ako je potreban niz jedne slike koji je prvobitno rastere en 2 Kad je slika bila modificirana dok ste radili na crte u za koji je slika vezana . Da se ponovo napuni jedna slika: 1 Startajte Image komandu. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude reload . 3 Kliknite dugme Reload. 4 Kliknite OK. Promjena imena kataloga slike i staze (Changed Image Filename and Path) Ako je otvoren crte na kome je zalijepljena slika koja je pomjerena prema razli itim direkcijama ili je sklonjena iz imenovanog orginala kada je bila zalijepljena za crte ,Auto CAD ne mo e napuniti sliku .U tom slu aju program izvje tava da status nije na en.Vi mo ete ponovo osnovati vezu za katalog mijenjaju i stazu (Path) Bilje ka:Kad Auto CAD-om zalijepljena slika ,prvo izgleda da se tra i slika na priljepljenoj stazi (Path), onda se tra i na aktuelnoj adresi(directory) na kojoj je aktuelni crte lociran,a tada na adresaru specificiranom na Support File path-u.Ako je Project File Path bio specificiran,Auto CAD tra i one adrese gdje je lociran katalog zalijepljene slike.Kako se osniva Project File Search Path u 2D. Promjena imena staze: 1 Startajte komandu Image. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku kojoj elite da promjenite Path. 3 Na povr ini Image Found kliknite dugme Browse. 4 Na Select Image File dialog box specificirate novi Path i onda kliknite Open.Novi Path je izlo en na povr ini Image Found. 5 Kliknite dugme Save Path,Nova staza je izlo ena na koloni Saved Path. 6 Kliknite OK da kompletirate komandu. Mogli ste specificirati obadva Image File Path-a,jedan kompletan(sadr i ime kataloga slike i same staze) ili jedan koji se podrazumjeva implicitan ili relativan (sadr i Path informacije potrebne da Auto CAD locira katalog). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
Bilje ka:Vi mo ete koristiti REDIR Path Substition Express tool da redefini ete hard-coded paths u externim referencama ,slikama,oblicima,stilovima i Rtext objektima.Vi mo ete na i vi e detaljnih informacija o ovome na Express tool-u kompanijine web stranice. Kada ste zalijepili sliku Auto CAD se koristi imenom kataloga kao imenom slike.Ime slike nije neophodno imati da se svrsta ime kataloga (Filename) Mo ete promjeniti ime slike bez uticaja imena kataloga ili staze (path): 1 Startajte komandu Image. 2 Na Image Manager dialog box-u, kliknite za izbor slike. 3 Kliknite ime slike ponovo i onda ukucajte novo ime slike. 4 Kliknite Ok da kompletirate komandu. Savjet:Mo ete promjeniti ime slike pritiskom tipke F2 na va oj tastaturi i tada ukucate novo ime slike.
Mijenjanje reda izlaganja Uop teno posmatraju i preklapanje objekata takvih kao to su tekst, iroke polylinije i poligoni punih povr ina su izlo eni u redu na kojem su i nacrtani, tj novo kreirani objekti su na elu postoje ih objekata.Neke promjene koje se izvr e za sortiranje postavljanja objekata mogu uticati na osnovni red izlaganja preklapanja objekata.Bilo kako izvr e se promjene reda na kojem se izlo e i od tampaju objketi. Kad se prvi put otvori crte objekti su incijalno izlo eni u redu njihove kreacije. Da se vide neke prthodno izvr ene promjene ,crte se mora regenerisati Red izlaganja nije automatski sa uvan u blokovima ili eksternim referencama.Da bih se fajlovi crte a umetali kao blokovi ili eksterne reference koristi se WBLOCK komanda da se kreiraju novi crte i i rade sve promjene stalno u redu izlaganja. Bilje ka: Preklapanje objekata izme u prostora modela i prostora papira na mo e se kontrolisati. Ono se mo e kontrolisati u istom prostoru. Sa DRAWORDER komandom mijenja se redosled objekata na crte u tako da su oni izlo eni ili od tampani ispred drugih objekata.Auto CAD vas prvo obavje tava da izaberete objekte kojim elite mijenjati redosled a onda specificirate koji redosled objekata elite. Objekti se mogu gore(Abave) napred/ dole iza ili jednostavno ih pomjeriti na elo ili pozadinu crte a. Da se promjeni redosled izlaganja izabere se komanda prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: draworder Upi e se i pritisne Enter da se pojavi. 2. Select objects: 1 found Izabere se jedan ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom. 3.Select objects: Pritisne se Enter da se pojave opcije izlaganja. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
4.Enter object ordering option [Above object/Under object/Front/Back] : Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter. 5. Select reference object: Izaberu se referencni objekti i pritisne Enter Regenerating model. Opcije na komandnoj liniji • Above object opcija : Pomjera se odabrani objekat iznad specificiranog referentnog objekta. Select reference object: Koristi se izbor objekat izabran objekt selekcionim metodom. Kada se odabiraju vi estruki objekti za promjenu reda AutoCAD zadr ava red relativnog izlaganja odabranih objekata.Selekcioni metod nema uticaja na red crte a. Komanda se zavr ava na jednom redu kojim ste ponovo uredili objekte.Komanda nije kontinualna za obavje tavanje za dodatne objekte. Bilje ka: DRAWORDER komanda automatiski pali sve Object Sort Method opcije na User Preferences tabli u Options dialog box-u. Ovo mo e rezultirati u sporijoj regeneraciji i vremenima ponovnog crtanja. • Under object opcija : Pomjera se odabrani objekat ispod specificiranog referentnog objekta.Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. • Front opcija :Pomjera se odabrani objekat na vrh reda izlaganja objekata u crte u. Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. • Back opcija : Pomjera se odabrani objekat na dno reda izlaganja objekata u crte u Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. Izlaganje reda objekata ne zadr ava se kopiranjem za druge programe Ishod:Kada izlo eni red objekata nije sa uvan kad se kopira i lijepi objekat za drugi Windows® Program. Rje enje Da se sa uva red izlaganja objekata koristi se slede a procedura: 1. Upi i -wblock na komandnu liniji i pritisni ENTER. 2. Upi e se ime za blok takav kao TempWblock, i izabere Save. 3. Upi e se * za cio crte i pritisne ENTER. 4. Starta se novi crte i izabere Start from Scratch a onda OK. 5. Upi e se ddinsert na komandnu liniju i pritisne ENTER. 6. Odabere se Browse ili File, zavisno od proizvoda kojeg elite za kori tenje. 7. Browse da se odabere wblock (TempWblock.dwg) i izabere Open. 8. istise –razmarkira se kontrolni box On-screen . 9. Odabere se box Explode. 10. Izabere se OK. 11. Sada su ti objekti umetnuti kopirani objekti iz AutoCAD®/AutoCAD LT® njihovim biranjem i pritiskanjem CTRL+C. 12. Pali se za drugu Windows Application i pritisne CTRL+V da se zalijepe objekti iz Clipboard-a. DRAWORDER komanda ne radi na crte ima eksternih referenci Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
Ishod : Objekti na crte ima eksternih referenci se ne izla u ili plotiraju kori tenjem postavljenim redom sa DRAWORDER komandom. Rje enje: Ovo je poznato ograni enje.Za vi e informacija pogledajte poglavlje o eksternim referencama. Ako je crte reference koja je zalijepljena slika ili drugi objekti koji su bili ure eni sa DRAWORDER komandom ,red crte a u eksternoj referenci ne e biti u orginalnom redu ,ravan posle regeneracije crte a.Ako se plotira ctrte bez korekcije reda crtanja ,geometrija u crte u koja je bila namjenjena za skrivanje sa drugim objektima mo e biti vidljiva.Da se koriguje red crtanja ,geometrije u crte u ,treba se kreirati blok eksterne reference , parati da za DWG fajl i koristiti taj fajl kao xref: 1. Otvori se xref fajl. 2. Prizove se DRAWORDER komanda red objekata crte a u xref crte u. 3. Na komandnoj liniji se upi e bmake i pritisne ENTER. 4. U Block Definition dialog box-u ,imenuje se blok kori tenjem jednog imena koje je razli ito od imena crte a. 5. Ispod Base Point, upi e se 0 za X, Y i Z vrijednosti a onda se odabere Retain ispod Objects. 6. Izabere se Select Objects. 7. Kada se zatvori dialog box se upi e all na komandnoj liniji i pritisne dva puta ENTER da se povratite za Block Definition dialog box. Izabere se OK. 8. Na komandnu liniju se upi e wblock i pritisne ENTER. 9. U Write Block dialog box se odabere Block opcija ,a iz padju e liste odabere se blok kojeg ste upravo kreirali. Ispod Destination, File name field je ispunjeno sa imenom bloka. 10. izabere se OK da se para blok za DWG fajl. Vi sada mo ete vezati (attach) DWG fajl koga ste upravo kreirali za mati ni crte i zadr ati specificirani red crte a. SORTENTS System Variable Tip varijable cio broj , paran u crte u ,incijalna vrijednost 96 Kontroli e se OPTIONS komanda (iz User Preferences table) operacije reda sortiranja objekata.Komanda SORTENTS se koristi slede im bi kodovima: 0 Disables SORTENTS ne mogu e sortiranje 1 Sorts for object selection sotira se za objekt selekciju 2 Sorts for object snap sosrtira se ua snap objekat. 4 Sorts for redraws Sortira se za ponovo crtanje. 8 Sorts for MSLIDE command slide creation Sortira se za kreiranje slajdova. 16 Sorts for REGEN commands Sortira se za Regen komande 32 Sorts for plotting Sortira se za plotiranje. 64 Sorts for PostScript output Sortira se za U inak PostScrip. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
XVII Poglavlje o pridodatim slikama
Da se odabere vi e od jednog postavljanja upi u se suma kodova postavljanja :Na primjer upi e se 3 da se specificira sortiranje za obe objekt selekcije object selection i object snap. Incijalna vrijednost od 96 omogu ije sortiranje za plotiranje i u inak samo za PostScript .postavljanje dodatnih sortiraju ih opcija mo e rezultirati sprijoj regeneraciji crte a i vremenu ponovnog crtanja. Druge kontrole pridodatih slika (Other Raster Image Controls) Na Auto CAD R14 ranije verzije bile su vrhunac doga aja kada su bile izabrane.Sa po etkom Auto CAD 2000 slike nisu vi e du e bile vrhunski doga aj kad su izabrane.IMAGEHLT sitem varijabli kontroli e isticanje slike ma gdje je pridodali. Dase upali pozadinsko isticanje mijenja se vrijednost ovih varijabli na 1. RTDISPLAY sistem varijabli kontroli e sliku ma gdje pridodate slike izlo ene u vremenu paniranja i zomovanja crte a slika.Ako je RTDISPLAY sistem varijabli postavljen na 1 ,pridodate slike su izlo ene samo kao jedna spoljna linija kad se izvr ava real time paniranje i zomiranje.Ako elite vidjeti sliku sa Pan i Zoom komandama ,promjenite ovu vrijednos varijabli na 0.Vi tako e mo ete kontrolisati sistem varijabli RTDISPLAY iz Display plo ice Options dialog box-a razmarkiranjem Pan i ZOOM sa Raster Image kontrolnog box-a.Primjetite ta vam omogu ava ovaj oblik,Auto CAD-ova performansa mo e biti sporija kada se vr i paniranje i zomovanje sadr aja crte a velikih pridodatih slika izlo enih u njihovoj cjelovitosti.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
1
O Radu sa drugim aplikacijama i formatima ...................................................... 1 Izvoz crte a na druge formate ........................................................................ 1 Uvoz drugih formata na aktuelni crte ............................................................ 7 Umetanje Markup podataka iz VoloView Express ....................................... 10 Kori tenje Hyperlinkova na crte u ............................................................... 12 Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata .................................... 16 Kori tenje Auto CAD crte a na drugim aplikacijama ................................... 21 paranje i pregledanje slajdova .................................................................... 28
O Radu sa drugim aplikacijama i formatima Auto CAD nije vjerovatno jedini program koga koristite.Mnogo je podesnije kada kreirate dokumente kori tenjem Word processor-a ili skladi enjem podataka kori tenjem ra irenog ar afa Excel-a.Mnoge informacije koje se koriste dovode se u vezu sa va im crte ima. Auto CAD nudi veliki flexilibitet mog nosti kori tenja informacija sa drugim programima.Crte i Auto CAD-a mogu se uklju ivati na dokumente Microsoft Word –a ,na primjer jedna lista dijelova sadr i umetnute Microsoft Excel-a ar afe ili raspored vrata u jednom Auto CAD crte u. Da se uklju e Auto CAD-ovi crte i na druge programe ili uklju ite dokumente iz drugih programa na Auto CAD-ve crte e vi ete trebati ih povezati ili ugra ivati u njih.To zna i da vi mo ete parati Auto CAD-ove crte e na drugim fajl formatima,koji se mogu koristiti direktno sa drugim programima. Bilje ka:Mogu se kreirati DWF (Auto CAD Drawing Web Format) fajlovi koji su objavljeni preko Internet-a ili uklju eni na fajlove proizvedeni kori tenjem drugih programa.U ovom poglavlju emo u iti kako da se kreira jedan DWF fajl koji se tako e mo e koristiti kao externa baza podataka. Ovo poglavlje obja njava kako se radi slede e: • Rad sa fajlovima koji se paraju na drugim fajl formatima. • O podacima postavljenim umetanjem iz Volo View • Hyper linkovanje objekata • Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata. Rad sa drugim format katalozima Kada se radi sa drugim aplikacijama mogu se parati Auto CAD- crte i na drugim fajl formatima izvozom dijela ili cijelog crte a na format koji je kompabitilan sa drugim aplikacijoma.Mogu se uvoziti drugi fajlovi na na va aktuelni Auto CAD-ov crte koji se uskladi ti na drugim razli itim formatima.
Izvoz crte a na druge formate Vi mo ete izvoziti Auto CAD-ove crte e na nekoliko razli itih formata za kori tenje sa drugim programima.Kada se vr i izvoz za takve formate Auto CAD Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
2
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
kreira jedan novi fajl na dizajniranom formatu a zavisi od formata na kojem se para takav fajl ,sa svim objektima na crte u ili samo sa izabranim objektima sa crte a.Orginali crte a se ne mijenjaju . Jedan crte se mo e izvoziti za slede e slede e formate. Windows Metafile (WMF) ACIS solid object file (SAT) Solid object stereo-lithography file (STL) Encapsulated PostScript file (EPS) Attribute extract file (DXX) Device-independent bitmap file(BMP) Auto Desk 3D Studio file(3DS) Auto CAD Block file(DWG) Drawing Exchange Format file(DXF) Binary Drawing Exchange Format file(DXB) Design XML file(XML) Drawing Web Format file(DWF) Sa izuzetkom DXF,DXB,XML i DWF formata,crte i se mogu izvoziti i u neke od formata kori tenjem EXPORT komande. Da se izveze fajl na druge formate koristi se Export komanda. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command : Export Se upi e i pritisne Enter da se pojavi Export Data dialog box.Na dialog box-u se izvr e definisanja.Imena mape,ime fajla izabere fajl formata 2.Select objects: 1 found Izabere se jedan ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: 1 found, 2 total izabran drugi objekat 4.Select objects: Pritisne se Enter da se zavr i komanda Na dialog boxu se izvr e slede a definisanja. Export data dialog box je jedan standardni selekcioni dialog box u kome se paraju objekti za druge fajlove formata.(O standardnom selekcionom dialog box-u mi smo vi e opisali u poglavlju XI rad sa blokovima i eksternim referencama Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
3
i sve to je tamo navedeno se mo e koristiti vezano za manipulisanje i ovde)Da se paraju i izvezu objekti paranje se vr i u mapi koju mo ete kreirati izborom New Folder dugmete da vam se pojavi ikona mape New Folder koju posle imenujete prema va em izboru.Na povr ini smje taja mapa i fajlova vi uvjek mo ete izabrati mapu u kojoj e se parati podaci za izvoz objekata na odabrani tip fajl formata. Izlo e se fajlovi i mape na aktuelnoj stazi i od odabranog tipa fajla.Koristite sa plo e View meni iz dialog box-a da se vr i paljenje izme u liste View i Details view. Kad je izlo en Export Data dialog box prikazan na lijevoj ilustaciji za izvoz se izabere iz liste Files of Type tip fajlova . Files of Type : Filterira se lista fajlova sa tipom fajla.Kad se paraju fajlovi specificira se format u kojem e fajl biti paran. File Name : Upi e se ime fajla za kreiranje. AutoCAD izvozi objekte za specificirani fajl formata kori tenjem specificiranog imena.Kda specificirate ime i adresu ,kliknete na Save i onda sledi obavje tenje na komandnoj liniji.Export crte duplira DWG format funkcijom WBLOCK komande. Bilje ka:Izvozom fajlova EPS kontroli e se u inak PostScript opcije biranjem Options iz liste Tools koja se pojavi na Export Data dialog box-u. Da se u para jedan crte kao DXF katalog koristi se SAVEAS komanda i bira se jedan od DXF formata iz liste Files Of Type.Mo ete parati fajl tako da je kompatibilan sa Auto CAD 2000 (koji je isti kao Auto CAD 2002 i 2000i). Bilje ka:Kod paranja kataloga DXF,mogu se kontrolisati opcije kao to su decimal precision i format (ASCII ili binary) iz Saveas Options dialog box-a izlo enog biranjem Options na listi Tools na Save Drawing As dialiog box-a. Da se u tedi jedan crte kao katalog DXB mora se prvo koristiti ADD-A-Plotter wizard za dodavanje Auto CAD DXB file plot configuration i onda se kreira fajl kori tenjem PLOT komande z a DXB File izabrane kao aktuelne plot device. Auto CAD 2002 mo e dakle izvoziti i uvoziti Design XML falove.U DesignXML fajlu je specijalan tip tekst fajl koji je pojedina no osnovan za Web osnovane aplikacije veoma dobar.Fajl sadr i informacije crte a koje se mogu itati sa CAD i ne-CAD aplikacijama.Auto Cad podr ava XML fajl koji se povinuju pravilima DesignXML i AcDbXML definicijskim emama. Vi dakle izvozite DesignXML fajlove kori tenjem WBLOCK komande.Kod kori tenja komande za kreiranje jednog DesignXML fajla umjesto DWG fajla jednostavno ste specificirali zavr etak fajla kao XML umjesto DWG. paranje objekata za druge formate Slede ih 8 tipova formata je mogu e parati: 1. WMF—Windows® Metafile (vidi komandu- WMFOUT) 2. SAT—ACIS solid object file (vidi- komandu- ACISOUT) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
4
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
3. STL—Solid object stereolithography file (vidi- komandu- STLOUT) 4. DXX—Attribute extract DXF® file (vidi- komandu- ATTEXT) 5. BMP—Device-independent bitmap file (vidi- komandu- BMPOUT) 6. 3DS—3D Studio® file (vidi- komandu- 3DSOUT) 7. DWG—AutoCAD drawing file (vidi- komandu- WBLOCK Ako treba da koristite Auto CAD crte na drugim aplikacijama vi ga mo ete konvertirati za jedan specifi an format onda ga izvoziti.To se tako e mo e koristiti za Clipboard. DXF Files :Mo e se izvoziti jedan crte kao jedan DXF fajl ,koji sadr i informacije crte a koje se mogu itati i na drugim CAD sistemima. WMF Files : WMF format se koristio sa mnogim Windows aplikacijama.. BMP Files :Mo e se kreirati jedna device-independent bitmap-slika (BMP file) od objekata na va em crte u. PostScript Files :Mo e se konvertirati jedan fajl crte a za jednu PostScript file, ovo je format koji je kori ten sa mnogim desktop publishing applications ACIS Files :Mo e se pouzdano izvoziti AutoCAD –ove tipovi objekta za jedan ACIS file na ASCII (SAT) format. 3D Studio Files :Mo e se kreirati fajl za 3D Studio® (3DS) format Stereolithograph Files :Mogu se pisati AutoCAD-ova tijela(objekti) na fajlu formata kompatibilnog sa Stereolithograph Apparatus (SLA). DWF Files :Mo e se kreirati crte Web format (DWF) files, 2D vector file koji se mo e koristiti za publikovanje va ih crte a na World Wide Web ili na intranet network. DesignXML Files :AutoCAD pi e(i ita) XML fajlove koje se povinuju DesignXML i AcDbXML definiciskim emama. Kori tenje SAVEAS komande Primjenom SAVEAS komande para se jedna kopija aktuelnog crte a ispod novog imena fajla.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command line: saveas Se upi e i pritisne Enter da se izlo i Standard file selection dialog box .Upi e se ime fajla i tip odredi se mapa gdje e se parati i na kraju se izabere Save da se para crte pod navedenim imenom u odabranoj mapi. Bilje ka: AutoCAD 2000 se koristio crte om kataloga formata AutoCAD 2000, AutoCAD 2000i i AutoCAD 2002 releases Pogledajte Save to Earlier Versions za detaljan opis ograni enja koji su rezultirali iz paranja ranijih verzija. • Na Drawing As dialog box, Tools Options izla e se Saveas Options dialog box kojim se kontroli e razli ita postavljanja DWG i DXF . AutoCAD para fajl sa specificiranim imenom fajla..Ako je crte u ve odre eno ime, AutoCAD para crte sa novim imenom . Ako se para crte kao jedan ablon template, AutoCAD izlo i Template Description dialog box, Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
5
gdje se obezbje uje ta an opis za ablon (template) i postavljaju se mjerne jedinice.Kad je system varijabli: FILEDIA postavljen za 0 , SAVEAS izla e obavje tenje na komandnoj liniji. • paranje objekta za Windows metafile 1 Command line: wmfout Se upi e i pritisne Enter da se izlo i WMF standard file selection dialog box ..Na jedno ulazno ime fajla AutoCAD dodaje .wmf zavr etak. 2. Select objects: Izabere se jedan ili vi e objekata .Kad se zavr i selekcija pritisne se Enter da se zavr i komanda . Izabrani objekti su u parani za fajl na Windows metafile format-u. Bilje ka: Ako je jedan ili vi e pridodatih objekata zalijepljeno za crte i ako su sa aplikacijom slika (ism.arx) napunjene ,rezultiraju a maximalna resolution WMF file je 2K by 2K. Aplikacija slika je u prvo vrijeme napunjena i upravljana komandama IMAGE, IMAGEADJUST, IMAGEATTACH, IMAGECLIP, IMAGEFRAME, ili IMAGEQUALITY • Za kreiranje DXF file koristi se slede i niz komandi. 1. Iz File menu, Izaberi Save As. 2. Na Save Drawing As dialog box u Files of Type box, izaberi DXF format. Da parate cjelokupan crte na DXF format-u, idite direktno na korak 4. Da se u paraju specifi ni objekti na DXF format-u,izaberite Tools Options na Saveas Options dialog box, izaberite DXF format koji elite,a onda birajte Select Objects. Birajte ulaznu vrijednost(0-16) za ta nost decimala places i izaberete OK. 3. NaSave Drawing As dialog box, odaberete mapu, Ulazno ime fajla i izaberete Save. 4.Ako izaberete da parate specifi ne objekte ,odaberite objekte i pritisnite Enter • Da se u para jedan crte automatski 1 Iz Tools menija izaberite Options 2. Na Options dialog box i Save plo ici , izaberete Automatic Save i ulazni broj Minutes Between Saves 3. Izaberite OK. • Da se u para jedan backup prethodne verzije u svako vrijeme u paran crte 1 Iz Tools menu izaberi Options. 2..Na Options dialog box,otvori i Save plo icu i biraj Create Backup Copy with Each 3. Izaberi OK. • Da se u paraju izabrani objekti ili jedan blok u jedan novi fajl crte a: 1 Na komandnu liniju se upi e Wblock i pritisne Enter 2. Na Write Block dialog box unesi ime koje eli koristiti za fajl crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
6
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
3. Na lokaciji box specificiraj mapu koju eli ,onda izaberi OK. 4.Da se u para odabrani objekat za katalog crte a: 5.Specificiraj baznu ta ku za blok koji si kreirao . 51.Klikni Pick Point dugme i specificiraj baznu ta ku na povr ini ili ulazne vrijednosti kordinata X;Y i Z boxova. 6.Specificiraj objekte koje eli uklju iti. 7.Klikni na dugme Select Objects I izaberi objekte na povr ini crte a 8.Ispod Objects izaberi jednu opciju ako elite da zadr ite ,konvertujete ili izbri ete izabrane objekte. 9.Kad ste obave teni za ime bloka koristite jednu od slede ih metoda : Da se u paraju izabrani objekti za jedan fajl crte a pritisnete Enter na Block Name.Izaberete baznu ta ku umetanja za objekte. Bazna ta ka umetanja e biti kordinantni po etak(0,0,0) na novom crte u. Da se paraju postoje e block definicije unesite ime bloka na Block box-u. Ako je ime bloka isto kao ime kataloga vi ste onda unijeli jedan znak jednakosti(=). Objekti koje ste izabrali na crte u ili specificirali iz definicije bloka su u parani na novom katalogu crte a. Draw toolbar Wblock - Birajte jednu od komandi: Command line WBLOCK Komande za izvoz crte a na druge format fajlove podr ane Auto Cad-om Commands- alternativne komande. • 3DSOUT – Export : Izvozi se za a 3D Studio (3DS) file • ACISOUT : Izvoze se AutoCAD tijela za jednu ACIS file • BMPOUT -Export: paraju se izabrani objekti za file in deviceindependent bitmap format • EXPORT : paraju se objekti za druge fajlove formata. • PLOT : Nanosi se crte na kartu, tampa ili za fajl. • SAVEAS : tedi se kopija aktuelnog crte a sa novim imenom fajla. • STLOUT : uva se tijelo(solid) na jednom fajlu ASCII ili binary file. • WBLOCK : Upisuju se objekti ili jedan blok za novi fajl crte a. • WMFOUT-Export: paraju se objekti za jednu Windows metafile. Sistemi varijabli-System Variables • FACETRES :Pode ava se glatko a osjen enih i rendiranih objekata i objekata sa uklonjenim skrivenim linijama. • WMFBKGND: Kontroli e se izlo ena pozadina CAD objekata. Bilje ka:Kada izvozite jednu Windows metafile.veli ina koja je rezultirala iz kataloga slike je osnovana na veli ini aktuelnog Viewport-a.Da se kontroli e veli ina rezultirane slike treba izabrati novu veli inu crte a na ekranu prije izvoza ili koristiti veli inu papira Viewport-a zbog kontrole veli ine slike.Osim, osnovne pozadinske boje WMF fajla,boja je ista kao pozadinska boja crte a na ekranu.Tada mo ete koristiti system varijabli WMFBKGND za kontrolu boje bilo da je Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
7
pozadina uklju ena ili je providna.Vrijedost 1 para WMF file sa istim osnovnim bojama kao i aktuelni Auto CAD –ov crte .Kada je pozadina providna vrijednost WMFBKGND je 0. Vi tako e mo ete koristiti system varijabli WMFFOREGND za kontrolu prednjih osnovnih boja Auto CAD-ovih objekata.Kad je WMFFOREGND jednaka 0 . Auto CAD kad trampi prednju i pozazadinsku boju ako je neophodno uvjerite se da li je prednja boja mra nija od pozadinske boje.Kad je WMFFOREGND jednaka 1.tada je prednja boja svjetlija od pozadinske boje.
Uvoz drugih formata na aktuelni crte Auto CAD mo e uvoziti fajlove koji su kreirani kori tenjem drugih aplikacija i koji su u parani na razli itim formatima. Auto CAD uvozi manje formata nego to izvozi. U zavisnosti od tipa fajla koji se uvozi Auto CAD konvertuje informacije bilo na fajl nacrtanih objekata ili na jedan pojedina ni blok objekat. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : IMPORT se upi e i pritisne Enter da se pojavi Import File dialog box. Import File dialog box je jedan standardni dialog box na ijem ramu Files of Type, se bira listaju i pritiskom na jezi ak rama tip formata za uvoz.Na ramu File Name se upisuje ime fajla za uvoz. AutoCAD-om se mogu uvesti na crte slede i tipovi fajlova: • WMF—Windows metafile (vidi WMFIN) • SAT—ACIS solid object file (vidi ACISIN) • 3DS—3D Studio file (vidi 3DSIN) Za tipove WMF file type, izabira se Options iz Tools menija na ovom dialog box-u izlo i se WMF In Options dialog box. Ovaj dialog box mo e se izlo iti direktno kori tenjem WMFOPTS komande Ako je postavljen sistem variable FILEDIA = 0, AutoCAD izlo i slede u poruku na command line: 2. Enter import file name: Upi e se staza (path) i ime fajla i pritisne Crte i i slike iz iz drugih aplikacija se koriste za otvaranje fajlova na specifi nim formatima. AutoCAD se rukovodi konverzijom za DXF i WMF formate.Mo ete konvertovati formate koriste i ih asociativno za svaki tip fajla,dakle mo ete konvertovati jedan fajl sa njegovim otvaranjem ili uvozom. •
Import DXF Files :Jedan DXF fajl je jedan ASCII fajl ili binary opicije fajl crte a.Time se obi no dijele podaci
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
8
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
izme u aplikacija.Mo e se uvesti DXF Fajl otvaranjem fajla i njgovim paranjem na DWG formatu.Onda kada ga uvezete u neki drugi fajl crte se onda raspadne. • Import DXB Files :DXBIN se otvara jedan specijalno kodiran binary DXB file proizveden programom kao to je AutoShade®. • Import ACIS SAT Files Mogu se uvesti geometrije objekata sa uvane na SAT (ASCII) fajlovima . AutoCAD konvertuje model u tijelo (bodyobject) ili za tijelo ili region ako je tijelo vjerovatno puno ili vjerovatno region. • Import 3D Studio Files Mo e se uvesti fajla kreiran sa 3D Studio.Sa 3DSIN komandom se ita 3D Studio geometrija i izra avaju se podaci koji uklju uju mre e, materijale mape svjetla i kamere.3DSIN nemo e uvesti 3D Studio proceduralne materiale ili ugla ene grupe.(smoothing groups). • Import WMF Files WMF (Windows metafile format) fajlovi se obi no estalo produciraju sa Clip art i drugim ne tehni kim slikama koje su potrebne crte ima.Mo e se umetnuti jedan WMF fajl na AutoCAD crte kao jedan blok druga iji od bitmaps fajlova, WMF fajlovi sadr e informacije vectora koji se mo e promjeniti i od tampati bez unapred odre enog razre enja. Ako WMF katalog sadr i 2D tijela (solids) ili iroke linije vi mo ete ugasiti njihovo izlaganje da se pove a brzina crtanja. WMF fajlovi mogu sadr avati obadvije informacije grafi kog vectora ili pridodatog grafi kog vektora informacija. AutoCAD-om se kreira WMF fajl samo sa grafi kim vectorom.Auto CAD dozvoljava grafi kom vektoru br e zomovanje i paniranje nego vectori drugih formata. • Import DesignXML Files Jedan DesignXML fajl mo e biti jedan fajl teksta koji sadr i informacije crte a koji mogi biti itani sa drugim CAD sistemima i ne-CAD aplikacijama. DesignXML fajlovi su parcijalno pode eni za Web-orjentisane aplikacije. Mogu se uvoziti podaci sa crte ima u jedan XML file format. AutoCAD ita (i pi e) XML fajlove koji su prilago eni za DesignXML i AcDbXML defenicijske ema. Da se otvori DXF file : 1. Iz File menu, izaberi Open. 2. U Select File dialog box, na Files of Type box, odaberi DXF (*.dxf). 3. Na i i izaberi DXF file koju elite uvesti ili unesite ime DXF file na File Name. 4. Izaberite Open. Da se otvori DXB fajl. 1. Iz Insert menija se izabere Drawing Exchange Binary. 2. Na Select DXB File dialog box-u se na e i izabere DXB file koju elite uvesti. 3. Izaberite Open. Da se fajl otvori u CAD-u. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
9
1. Command : DXBIN Se upi e i pritisne Enter Za uvoz jedne ACIS file 1. Iz Insert menija se izabere ACIS File. 2. Na Select ACIS File dialog box-u se izabere fajl koji se eli uvesti. 3. Izabere se Open. 1.Command : ACISIN Se upi e i pritisne Enter Da se uveze 3D Studio file 1. Iz Insert menija se izabere 3D Studio. 2. Na 3D Studio File Import dialog box-u se na e i izabere fajl koji se eli uvesti. 3. Izabere se Open. 1Command ; 3DSIN Se upi e i pritisne Enter Uvoz WMF file 1. Iz Insert menija se izabere Windows Metafile. 2. Na Import WMF dialog box-u se izabere WMF file koja se eli otvoriti. Onda se izabere Open. 3. Specificira se jedna ta ka umetanja za WMF file. 4. Da se specificira skaliranje, koristite jedan od slede ih metoda.Da se specificira jedan imaginarni box koji dimenziono korespondira za scale factor, ulaz c (Corner) na komandnoj liniji. Specificira se suprotni ugao iznad desno od ta ke umetanja da se izbjegne umetanje slike ogledala. Da se specificira 3D scale factori ulaz se za XYZ. Da se postavi scala za X i Y unesi se jedna scala na komandnu liniju.Vi mo ete postaviti razli ite horizontalne i vertikalne scale. Uno enje 1 zadr ava aktuelnu scalu .Uno enje ve e vrijednosti zaokre e metafile sliku. (Ulaz 2 udvostru ava veli inu slike).Ulaz jednog pozitivnog broja manjeg od 1 skuplja sliku (Ulaz .5 polovi veli inu slike.) Primjetite da kori tenje ove opcije ini se veoma te ko za uvoz WMF file za jednu specifi nu scalu ili veli inu. 5. Specificirajte ugao rotacije. Command: WMFIN Se upi e i pritisne Enter Da se kontroli e izlaganje fajla tijela i irokih linija na WMF fajlovima 1. Iz Insert menija se izabre Windows Metafile. 2. Na Import WMF dialog box-u se izabere Tools Options. 3. U WMF na Options dialog box-u se odabere ili o isti Wire Frame (No Fills) i Wide Lines da se postavi izlaganje solid fills i wide lines,sa osnovnim postavljanjem (default), ove opcije upaliti on. 4. Izaberi OK. 5. Uvezite WMF file na uobi ajen na in. Command : WMFIN Se upi e i pritisne Enter Da se umetne DesignXML kao block reference 1. Iz Insert menija se izabere Block. 2. Na Insert dialog box-u se izabere Browse. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
10
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
3. U Select Drawing File dialog box-u se odabere jedan fajl DesignXML onda se izabere OK. 4. Ispod Insertion Point, uradite slede e: • Odaberete Specify On-screen,a onda koristite pointing device da odredite lokaciju koju elite. • Ulazne X,Y,Z vrijednosti kordinata gdje elite locirati block. 5. Ispod Scale, uradite slede e: • Odaberite Specify On-screen, i onda koristite pointing device da specifcirate scalu block-a. • Ulazne X,Y,Z vrijednosti faktora skale koju elite. 6. Ispod Rotation, Uradite slede e: • Odaberite Specify On-screen , a onda koristite pointing device da specifcirate ugao rotacije za block. • Na Angle box, izaberite ugao rotacije. 7. Ako elite objekte iz kataloga DesignXML da budu umetnuti kao individualni objekti i dalje kao pojedina an blok izaberite Explode. 8. Izaberite na kraju OK. Pregled komandi za uvoz fajlova formata • 3DSIN :Uvoze se 3D Studio (3DS) fajlovi. • ACISIN:Uvozi se jedan ACIS fajl. • BLOCK:Kreira se jedna definicija bloka od objekata koje izaberete • DXBIN:Uvozi se specijalno kodirani binary fajl. • EXPLODE :Raspadanje jednog slo enog objekta na komponentne objekte. • IMPORT :Uvoze se fajlovi razli iti formata. • OPEN :Otvara se egzistiraju i fajl crte a. • WMFIN :Uvozi se jedana Windows metafile. • WMFOPTS : Postavlja se opcija za WMFIN.
Umetanje Markup podataka iz VoloView Express Ako radite sa jednim dizajn timom na jednom crte u,i elite da imate lanove tima koji bi uradili primjedbe i korekcije.Umjesto kori tenja crvenog mastila na papiru za ispravku oni mogu ostaviti tragove direktno na ekranu sa mi om i tastasturom koriste i Auto Desk pregledanje i markup tool,Volo View.Ako parate njihove ostavljene tragove crvenom linijom marcup jezik u fajlovima (RML) vi mo ete gledati elektronski ostavljene tragove i umetnuti ispravke RML fajlova na crte e. Slanjem elektronskih fajlova crte a na razmatranje a posle prijem korekcija i komentara koji se alju elektronskim tokom komunikacija skra uju i na taj na in ciklus razmatranja uz pove avanje efikasnosti dizajnerskog procesa. Da se umetnu i ostave tragovi RML fajlova u crte na ekranu komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji.Ako startate komandu sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
11
1. Command : RMLIN Se upi e i pritisne Enter da se pojavi Insert MARCUP dialog box. Da se insertuju ostavljeni tragovi na ekranu iz RML kataloga na jedan crte koristite slede e komande: Umetnute crvene linije markup jezika (RML)kataloga na crte u se vide elektronski komentari i korekcije na ekranu ura ene od lanova dizajn tima. Ovi rangirani tragovi na ekranu(Markups) bilje e se iz hiper link veza (hyperlinks) u jednostavne boxove i kru nice.Tragovi su kreirani i parani na RML katalozima kori tenjem Autodesk Volo Im View. Umetnutim tragovima se dodaju novi slojevi (layer) nazvati MARKUP layer koji se automatski kreiraju.Mogu se umetnuti vi estruki fajlovi RML na jednostavan crte . Posle prvog umetanja novi markups-i su dodati za postoje i MARKUP layer. Osobine umetnutih Markups:Osobine umetnutih markup objekata su postavljene na BYLAYER-u.Ostavljeni tragovi iz prvog RML fajla na jednom crte u automatski nasle uju osnovne osobine MARKUP layer-a koje su nabrojane na slede oj desno tabeli.Ako mijenja ove osnovne vrijednosti i ume jedan novi RML fajl ,novi ostavljeni tragovi nasle uju nove osobine. Da se umetne markups: 1.Otvorite katalog crte a na koji elite umetnuti markups. 2.Izaberite jednu ili drugu Model ili layout tabelu,zavisno gdje elite kreirati katalog markup. 3. Iz Insert menu,izaberite Markup. 4.Na Insert Markup dialog box odaberite RML katalog koji elite umetnuti i izaberite Open. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
12
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Markups se izlo i na povr inu crte a. Kada umetnete na va fajl crte a RMF fajl objekti su dodati sa novim slojem nazvatim MARKUP layer. Jedan takav layer vam poma e da dr ite objekte separatno od drugih objekata na va em crte u. Promjene osobina objekata na Markup Layer-u Umetnuti objekti uzimaju osobine Markup layer-a.Osnovne njihove boje su crvene koriste se kontinualne linije.Ako promjeni osnovne osobine Markup layer posle umetenja prvog RML fajla, Markups uzima iz niza umetanja nove osobine.Mo e se koristiti Layer Properties Manager za skrivanje marksups ili postavljanje identi nih osobina.Na primjer mo ete postaviti boju ili tip linije za MARKUP layer koje nisu jo kori tene na crte u. Indentifikacija i separacija Markups objekata Kada ste umetnuli vi e od jenog Markup objekta na crte ,svi tragovi ispravki se smje taju na MARKUP layer.Drugim rije ima ako je umetnut jedan markup fajl MARKUP layer se uklju uje iz tog fajla. .Kada ste umetnuli drugi fajl, markup fajl se mije a sa prvim na MARKUP layer-om.Da se izbjegne konfuzija vi treba da izvr ite promjenu imena MARKUP layer prije umetanja dodatnog fajla mrkup. Na primjer vi mo ete koristiti layer-a . MARKUP 1, MARKUP2, MARKUP3 itd,da se razdvoji jedan od drugog.Ako pomjerate markup objekte od MARKUP layer budite pa ljivi da ne izgubite trag od njih jer oni se ne razdvajaju od drugih objekata na crte u.Na primjer vi mo ete da elite postaviti identifikaciju boja i linija za njih. Preure ivanje Markups objekata . Zbog toga to je MARKUP layer automatski zaklju an posle umetanja markups objekata morate otklju ati(unlock) iste prije preure ivanja markup objekata.
Kori tenje Hyperlinkova na crte u Hyperlinks pokaziva i koje kreirate u va im crte ima obezbje uju preskakanje do asociranih fajlova. Na primjer mo e se kreirati jedan Hyperlink koji lansira jedan word program da se otvori jedan specifi ana fajl ili hyperlink kojim se aktivira va Web prelistava i puni se jedna parcijalna stranica HTML-a.Dakle mo e se specificirati imenovana lokacija da se presko i i do e do jednog fajla takvog kao to je jedan pogled na AutoCAD crte u ili jedne oznake knjige – lanka u word programu.Hyperlinkovi se mogu vezati za neki grafi ki objekat u crte u. Hyperlinkovi obezbje uju jednostavan i uspje an na in za brzu asocijaciju razli itih dokumenata (Takvih kao to su drugi crte i ,ra uni materijala ili rasporedi projekta.) sa jednim AutoCAD crte om. Mogu se kreirati obadva Hyperlinka na va im crte im za absolute i relative hyperlinkove.Apsolutni hyperlinkovi su uskladi teni sa punom stazom za lokaciju jednog fajla .Relativni hyperlinkovi su uskladi tili parcijalno za stazu lokacije fajla Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
13
relativno za osnovnu postavljenu URL ili imenik koji specificirate kori tenjem HYPERLINKBASE system variable. HYPERLINK komandom se ve e pokaziva za jedan objekat ili se modificira jedan postoje i hyperlink Da se umentne jedan pokaziva na crte komanda se mo e izabrati prema ilustraciji lijevo .Ako se komanda startuje sa komandne linije : 1. Command : HYPERLINK se upi e i pritisne Enter da se pojavi 2.Select objects: izaberu se objekti kori tenjem objekt selekcionog metoda .Sa pritisnutom Shift tangentom se mo e izabrati vi e objekata. AutoCAD izla e jedan od slede ih dialog box-ova u zavisnosti od izabranog objekta. • Insert Hyperlink dialog box (za grafi ke objekte koji ne sadr avaju hyperlinkove) • Edit Hyperlink dialog box (za grafi ke objekte koji ve sadr e hiperlinkove) Definisanja koja se vr e na Hyperlinks dialog box-u: Link to : Obezbje uje se jedan me usklop za kreiranje veze – hyperlinka za jedan postoje i fajl ili Web stranicu ili za jednu E-mail adresu Text to Display : Specificira se opis za jedan hyperlink. Ovaj opis je koristan kad ime fajla ili URL nije od pomo i u identifikaciji sadr aja vezanog fajla.(Na primjer ;ako je objekat dio nekog automobila a vi treba da sko ite do fajla automobila ili njegovog sadr aja,ili pak ako treba da pogledate cijenu za taj dio ili pak ako taj dio ulazi u neki cjenovnik gdje treba da se izradi ra un ili sli no ) Browse the Web dialog box
Type file or Web page name : Specificira se fajl ili Web stranicu da se asocira sa hyperlink-om. Fajl mo e biti uskladi ten lokalno na network drajveru ili na jednoj lokaciji Internet-a ili intranet (unutra njoj povezanoj mre i kompjutera). File : Otvara se prelistava Browse the Web — Select Hyperlink dialog box (jedan standardni selekcioni fajl Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
14
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
dialog box),u kojem se mo e vr iti navigacija za jednu Web stranicu da se asocira sa hyperlink-om. Select Place in document dialog box
Target : Otvara se Select Place in Document dialog box,u kojem se mo e odabrati jedna imenovana lokacija u jednom crte u za link to. Recent Files : Izla e se lista skoro povezanih fajlova ,prelistanih Web stranica ili umetnutih hyperlinkova iz kojih se mo e odabrati jedan fajl za link to. Inseted Link: Izla e se lista skoro povezanih fajlova ,prelistanih Web stranica ili umetnutih hyperlinkova iz kojih se mo e izabrati jedan fajl za link to. Path : Izla e se staza za fajl asociran sa hyperlinkom.Ako je izabrano Use Relative Path for Hyperlink samo ime fajla je listano. Ako se razmarkira Use Relative Path for Hyperlink puna staza i ime fajla su listana. Use relative path for hyperlink :Postavlja se relativna staza za hyperlinkove. Ako je ova opcija odabrana puna staza za vezani fajl nije uskladi tena sa hyperlink-om. AutoCAD –om se postavlja relativna staza za vrijednost specificiranu sa HYPERLINKBASE system variable ili ako nema specificirane vrijednosti za HYPERLINKBASE za aktuelnu stazu crte a.Ako je ova opcija razmarkirana , puna staza za asocirani fajl je uskladi tena sa hyperlink-om. Remove Link : Bri e se hyperlink iz odabranih objekata. Posle va eg umetanja jednog hyperlink-a njegova ikona je izlo ena kad se pomjera krsti preko vezanog objekta.Da se otvori hyperlink desno se klikne mi om na odabrani objekat i izabere Hyperlink. PICKFIRST system variable mora biti postavljen za 1 da se otvore fajlovi asocirani sa hyperlinkovima. Opcije na komandnoj liniji Ako se na komandnoj liniji : 1. Command : - HYPERLINK se upi e(minus -hyperlink) i pritisne Enter onda se pojave opcije na komandnoj liniji uklju uju i jednu opciju da se defini e povr ina za asociranje sa jednim hyperlinkom. 2.Enter an option [Remove/Insert] :Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter • Remove opcija : Uklanja se hyperlink iz odabranih objekata.Ako selekcioni ne postoji Auto CAD vas obavje tava da kreirate jedan 2.1 Select objects: izaberu se grafi ki objekti u crte u. Ako selekcioni skup sadr i vi e od jednog hyperlink-a AutoCAD przentuje jednu numerisanu listu na komandnoj liniji od svih hyperlinkova koji se na u. 2.2 Enter number, hyperlink, or * for all: Upi e se broj ili ime hyperlinka ili se upi e * da se uklone svi hyperlinkovi iz selekcionog skupa. AutoCAD izlo i broj uklonjenih hiprlinkova na komandnoj liniji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
15
•
Insert opcija : Vezuje se jedan hyperlink za jedan objekat ili jednu povr inu. 3.Enter hyperlink insert option [Area/Object] : Izabere se jedan metod za vezivanje hyperlink-a. Defini e se ogra eni pravougaonik i smje ta se na jedan lejer nazvat URLLAYER. Ako ovaj lejer ne egzistira u aktuelnom crte u AutoCAD ga kreira. Bilje ka: Da se ugasi ograda pravougaonika za izlaganje hyperlink-a na povr ini crte a ili na va oj povr ini plotiranja lejer URLLAYER se mo e zamrznuti.O tome ste ve ranije upoznati kako se to radi. 3.Enter hyperlink insert option [Area/Object] : a Upi e se opcija ili se pritisne Enter da se prihvati osnovna postavljena Object opcija. Area opcija : 4.First corner: Specificira se po etna 1 ta ka pravougaonika 5.Other corner: Specificira se suprotni 2 ugao pravougaonika AutoCAD vas obavje tava da se upi e staza za fajl kojim se eli asocirati sa hyperlink-om 6.Enter hyperlink : Pritisne se Enter ili se upi e puna staza i pritisne Enter • Upi e se puna staza (Path) za lokalni fajl ili komplet URL za jedan Internet fajl ili se pritisne Enter da se kreira jedan hyperlink za jedan imenovani pogled u aktuelnom crte u. AutoCAD vas obavje tava da upi ete jednu imenovanu lokaciju za hyperlink, takvu kao to je pogled na jednom AutoCAD crte u ili jedan znak u jednom rije ima obra enom fajlu.(fajlu cijene ,ra una i dr) 7.Enter named location : : upi e se imenovana lokacija ili se pritisne Enter da se kreira hyperlink bez lokacije 8.Enter description : Cijena dijela upi e se i pritisne Enter-ilustracija pod ta kom 3. • Upi e se jedan opis ili se pritisne Enter za kreiranje hiperlinka bez opisa. Object opcijm :Se specificiraju grafi ki objekti za vezivanje hyperlink to. 3.Select objects: Odaberu se grafi ki objekti u crte u. • AutoCAD vas obavje tava da se upi e staza za fajl koji elite asocirati sa hyperlink-om. Bilje ka: Posle izbora objekt opcije nizovi komande se ponavljaju isti kao i kod prethodnih ta aka 6-8. Kontrolisanje izlaganja krsti a i alata hyperlink-a 1. Command : hyperlinkoptions Se upi e i pritisne Enter 2.Display hyperlink cursor and shortcut menu? [Yes/No] : Ako se upi e Y da se izlo i hyperlink krsti i dodatni meni AutoCAD izlo i jednu dodatnu obavijest: 3.Display hyperlink tooltip? [Yes/No] : Upi e se Y da se izlo e alati Hyperlinka. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
16
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata Uvoz fajlova koji su kreirani na drugim formatima i izvoz Auto CAD crte a na druge formate su dva uspje na metoda kombinovanja informacija koja mogu biti kreirane razli itim programima.Bilokako da su podaci sa kojima radite stati ni posle kreiranja uvoza i izvoza kataloga ne mogu se lako mijenjati.U sluöajevima da se mijenjaju informacije mora se ponoviti uvozni ili izvozni proces.Uzimanjem pogodnosti drugih Windows tehnologija nazvatih OLE-Object Linking i Embedding informacije se mogu kopirati iz jednog programa za drugi dok se zadr avaju mogu nosti i preure ivanja informacija kori tenjem orginalnih programa sa kojima su i kreirane. Mada Ole mo e zvu ati konfuzno to je u stvarnosti savim jednostavno. Auto CAD-om se podr avaju obadva OLE izvora (jedan slu i za kreiranja a drugi za odre enu primjenu (klijentu)).Kori tenjem tih izvora mogu se onda ugra ivati razni podaci u Auto Cad crte e ili za njih vezivati razne dokumente koji su kreirani sa drugim programima.Kada se ugra uje jedan crte na drugi dokumenat vi u stvarnosti pravite kopiju tog crte a-dokumnta.Ta kopija je uskladi tena na odredi nom dokumentu a promjenjena nije podr ana orginalnim crte om sa kojim je ugra ena.Ugra ivanje (embedding) je sli no Auto CAD-ovoj funkciji umetanja objekata i dr sa Insert komandom. Kada se ve e crte za neki drugi dukument umjesto smje taja jedne kopije tog crte a na dokument vi kreirate jednu vezu (link) ili referencu izme u crte a i dokumenta.Ako promjenite izvorni crte promjene se reflektuju na dokument a posle to prije a urirajte veze.S toga je povezivanje sli no kori tenju externih referenci. Jednostavno ugradite dokument ( kao na primjer tabelu nekog prora una ili dijagrama ura enih sa Excel programom na njegovom formatu razmotanom ar afu na Auto CAD-ov crte . Kopija razmotanog ar afa se uskladi ti na Auto CAD crte u i bilo kakve promjene koje se u ine posle na ar afu sa Auto CAD-om nemaju dejstvo na original.Ako ve ete ar af za Auto CAD crte i kasnije u inite promjene na Excel-u promjene se pojavljuju i na Auto CAD crte u.Slede i put samo a urirajte vezu. Savjet:Koristite ugradnju (embedding) nekog dokumenta u Auto CAD crte (tabele za razne prora une ,dijagrame , slike ili sli no) napravljenog kao izvornog dokumenata na nekom drugom programskom formatu ,a samo kada nemate potreba za ispravkama tako ura enog dokumenta.Ako pak imate potrebe za ispravkama takvog dokumenta onda koristite metodu vezivanja (linking).Metode vezivanja su korisne ako se izvorni dokumenat koristi na vi e mjesta,a podaci se u njemu mijenjaju. U tom slu aju a uriraju se veze na Links dialog box-u . bilo manuelno ili automatsko. Pregled povezivanja i ugra ivanja objekata (Overview of Object Linking and Embedding )
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
17
Povezan i ugra en OLE objjekat je Windows oblik koji kombinuje podatke iz razli itih programskih aplikacija na jedan document.Na primjer Mo e se kreirati jedan Adobe PageMaker lejaut koji sadr i jedan AutoCAD –ov crte ili se mo e kreirati jedan AutoCAD crte koji sadr i sve ili samo dijelove jedne Microsoft Excel ar afa .Da se koriste OLE objekti treba programi da se omogu e dvije aplikacije uslu ne (server) i smje tajne (container) aplikacije. Jedan izvorna aplikacija je nazvata tVhe server i kreira se Ole objektima koji se ugra uju ili povezuju.Smje tajna aplikacija smje ta OLE objekte. AutoCAD-om se podr avaju OLE objekati za obadve primjene, izvori ne tamo gje se kreiraju podaci (crte i,slike,tabele,dijagrami i sli no ) i odredi ne gdje se smje taju i ugra uju slo eni dokumenti. Iako neki AutoCAD-ov objekat (kao jedna kru nica ili blok) mo e biti kori ten kao jedan OLE objekat termini nisu sli ni po zna enju.(Vi e informacija oko OLE terminologije se mo e na i u Microsoft Windows dokumentaciji).Povezivanjem i ugra ivanjem ume u se informacije iz jednog dokumenta u drugi.Dakle, sa povezivanjem i ugra ivanjem OLE objekata u documentu se vr e promjene u primjeni aplikacije.Bilo kako da se pove u ili ugrade informacije,one se paraju razli ito.Relacija izme u ugra ivanja i povezivanja sli na je kao to je izme u umetanje bloka i kreiranja externe refernce na AutoCAD-u. Ugra eni objekti (Embed Objects) Jedan ugra en OLE objekat je kopija informacije iz drugog dokumenta.Kad ste ugradili objekte oni nemaju veze sa orginalnim dokumentom a neke promjene koje se urade na orginalnom dokumentu ne raflektuju se na odredi ne (container) dokumenate. Ako elite da omogu ite kori tenje aplikacija kojima su kreirani ugra eni objekti ali ne elite da OLE objekat bude a uriran kad mijenjate informaciju na orginalnom dokumentu onda se radi kao na prikazanoj emi.
Da se ugrade objekti u drugi dokumenat 1. Iz AutoCAD Edit menija se izabere Copy. 2. Na povr ini crte a se odaberu objekti AutoCAD-a koji se ele ugraditi i pritisne se Enter. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
18
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Odabrani objekti su kopirani za Clipboard. 3. Starta se odredi na aplikacija i otvori se jedan novi ili postoje i dokument. 4. Zalijepi se sadr aj Clipboard-a u dokument slede i instrukcije aplikacije za ugra ivanje sadr aja iz Clipboard-a. Command ; COPYCLIP Se upi e i pritisne Enter da se starta komanda Povezivanje objekta (Link Objects) Jedan povezani (linked)objekat je jedno uputstvo informaciji u drugom dokumentu.
Da se pove u i ugrade OLE podaci i izveze OLE objekat iz crte a Da se ve e pogled za drugi dokumenat 1. paraj AutoCAD crte koji se eli prvo povezati tako da crte ima svoje 2. Ako su vi estruki viewport-i izlo eni izabere se jedan viewport. 3. Iz AutoCAD Edit menija se izabere Copy Link. AutoCAD kopira podled za Clipboard. 4. Otvori se jedan novi ili postoje i dokumenat u odredi noj aplikaciji. 5. Lijepi se sadr aji iz Clipboard-a u dokument slede i aplikacijsku proceduru umetanja vezanih podataka. Umetnuti OLE objekat je izlo en u dokumentu i mo e biti ure ivan iz AutoCAD-a kroz odredi nu aplikaciju. 1.Command : COPYLINK Upi e se i pritisne Enter da se starta komanda Objekti se povezuju kada elite koristiti iste informacije na vi e od jednog dokumenta a kada mijenja orginalnu informaciju vi a urirate samo veze u redu sadr aja dukumenata OLE objekata.Mo ete uspostaviti veze da budu automatski. urirane. Kad ve ete jedan crte vi treba da zadr ite pristup server aplikaciji i vezanom slo enom dokumentu.Ako mijenja ime ili pomjera obadvoje i server i vezani dokumenat onda trebate ponovo osnovati vezu. Da se izvr i umetanje vezanog ili ugra enog objekta koristi se INSERTOBJ komanda.Da se izabere Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
19
komanda mo e se koristiti lijeva ilustracija.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : INSERTOBJ se upi e i pritisne se Enter da se pojavi Insert object dialog box Ume e se vezan ili ugra en objekat.Opcije variraju ,zavisno dali je odabrano Create New ili Create from File. Create New :Otvara se aplikacija koja je izra ena na Object Type listi tako da se mo e kreirati jedan novi objekat za umetanje.Kad se vratite iz te aplikacija za va Auto CAD crte OLE Properties dialog box je izlo en. Object Type : Listaju se aplikacije koje podr avaju vezivanje i ugra ivanje objekata.da se kreira jedan objekat za ugradnju dvostruko se klikne na aplikaciju da se otvori. Na aplikacijinom File meniju u, AutoCAD zamjenjuje se Save opcija sa jednom novom Update opcijom .Biranjem Update ume e se objekat u crte ili se a urira. Display as Icon : Izlo i se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u.Dvostrukim klikanjem na ikonu izlo i se ugra ena informacija. Create from File :Specificira se fajl za vezivanje ili ugra ivanje. File : specificira se staza ( path ) i ime fajla da bude ugra en ili vezan. Browse : Izlo i se Browse dialog box (jedan standardni fajl selekcioni dialog box), u kojem se izabere fajl za linkovanje ili ugra ivanje. Link : Kreira se jedna veza ( link ) za odabrani fajl prije nego za njegovo ugra ivanje. Display as Icon : Izlo i se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u. dvostruko se klikne na ikonu se izlo i vezana ili ugra ena informacija. Changes Icon : Klikne se na dugme ako e se mijenjati ikona koja reprezentuje ugra ene informacije u dokumenat. Resultat : Opisuje se fajl koji se ume e.Informacije se mijenjaju u zavisnosti na koji se fajl odnosi. Postavljanje osobina za OLE objekte Da se odrede osobine OLE objekata komanda se bira prema lijevoj ilistraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command : OLESCALE Se upi e i pritisne Enter da se pojavi OLE properties dialog box na kome se izvr i definisanje osobina : Definisanja na OLE properties dialog box-u Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
20
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Size ram :Specificificira se visina (Height )ili irina (Widh) ograde box-a u jedinicama crte a. Reset dugme : povra a se visina i irina za orginalne vrijednosti ,koje su bile aktuelne kad ste prvi puta umetnuli tekst objekat na crte . Scale ram : Specificificira se visina ili irina ograde box-a procentualno od aktuelne vrijednosti na Height ili Width box-u. Lock Aspect ratio box : Osiguava se da kad se mijenja visina ili irina da druge vrijednosti ostanu automatski u proporcijama. Text size: Specificira se veli ina font-a teksta.Prvi odabrani Font je iz liste boxa a onda se odabere veli ina ta ke ili se upi e broj u jedinicama crte a. Bilje ka :
Ilustracija ugradnje Microsoft Excel ar afa na crte za izradu specifikacija i prora una
Bilje ka : Pritiskom desno na dugme mi a na umetnuti objekat pojavljuje se dodatni meni iz kojeg se mogu birati razli ite opcije komandi. Izborom opcije Properties pojavljuje se OLE daialog box na kome se pode ava veli inu ar ava. Izborom opcije Edit pode ava se sadr aj u ar afu Izborom opcije Open otvarate Microsoft Excel na kome se mogu uraditi sve operaciji od promjene sadr aja u ar afu ,pa do prora una ili ure ivanja dijagrama. Uvoz OLE objekata-i ugradnja OLE objekata u crte Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
21
Da se kreira i ugradi jedan objekat startovanjem iz AutoCAD-a 1. Otvori se AutoCAD crte . 2. Iz Insert menija se izabere OLE Object. 3. U Insert Object dialog box ispod Object Type se odabere Create New. 4. Ispod Object Type se odabere jedna aplikacija.Onda se izabere OK. Uslu na aplikacija se otvara 5. Kori tenjem uslu ne aplikacije kreiraju se informacije koje se ele umetnuti i onda se para dokument. 6. Iz uslu no aplikacijskog File menija se izabere Exit 7. Zatvorite uslu nu aplikaciju . OLE Properties dialog box izlo i aktuelnu veli inu informacije. 8. Specificirajte size, scale, text size, i plot quality of the object. Onda se izabere OK. OLE objekat je ugra en u crte AutoCAD-a. Command : INSERTOBJ Se upi e i pritisne Enter da se starta komanda.
Kori tenje Auto CAD crte a na drugim aplikacijama Auto CAD je obezbjedio nekoliko komandi za povezivanje i ugradnju crte a na neke druge dokumente u formatima fajlova drugih programa.Metodi koji se biraju zavisni su od mogu nosti drugih programa sa kojima se ele koristiti Auto CAD crte i sa njihovim smje tajem na njihove formate. Auto CAD je obezbjedio slede e komande za povezivanje ili ugradnju Auto CAD crte a i podataka u druge aplikacije: U Edit meniju lijevo ilustracija mogu se na i komande koje je Auto CAD obezbjedio da se mogu koristiti za umetanje u druge fajlove aplikacija .. Kad se ele koristiti objekti iz AutoCAD crte a na drugim aplikacijama da se isje e ili kopira za Windows Clipboard a onda se zalijepe iz njega u druge aplikacije ; WORD-a EXCELa-a i sl. Isjecanje objekata (Cut Objects) Isjecanjem se bri u izabrani objekti iz crte a i skladi te se na tabli za isjecanje Clipboard).Takve objekte je mogu e sada lijepiti na druge dokumente Windows aplikacija. Izabere se komanda napred kako je u Edit meniju navedeno ili lijevo sa ilustracije za CUT komandu .Ako se starta sa komandne linije : 1. Command : CUT se upi ei pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects : Izaberu se objekti 3. Select objects pritisne se Enter da se zavr i komanda. Kopiraju se objekti za Clipboard i uklanjaju se iz crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
22
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
CUTCLIP komanda pomjeri odabrane objekte za Clipboard uklanjaju i ih iz crte a.Vi sada mo ete lijepiti sadr aje iz Clipboard-a u dokumenat ili crte kao jedan ugra eni OLE objekat sa komandama (PASTECLIP i PASTESPEC). CUTCLIP komandom se ne kreira OLE link informacija. Kopiranje objekata Mo e se koristiti Clipboard za kopiranje dijelova ili cijelih crte a u document kreiran u drugim aplikacijama. AutoCAD objekti su kopirani na vector format koji zadr ava visoku rezoluciju u drugim aplikacijama Ovi crte i se skladi te u WMF (Windows metafile) formatu na Clipboard-u. Kad su informacije uskladi tene na Clipboard onda ih mo ete ugra ivati na druge dokumente. uriranjem orginalnih crte a ne a uriraju se kopije ugra ene na drugim aplikacijama. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : COPY se upi e i pritisne Enter da se pojavi na komandnoj liniji: 2. Select objects : Izaberu se objekti 3. Select objects: pritisne se Enter da se zavr i komanda COPYCLIP komandom se kopiraju svi objekti koji se izaberu za Clipboard. Sadr aji objekata iz Clipboard se mogu lijepiti u jedan dokumenat ili crte kao jedan OLE objekat. Bilje ka : Mo e se koristiti kombinacija tangenti CTRL+C da se pokrene komanda COPYCLIP. Ako je krsti na povr ini crte a AutoCAD kopira odabrane objekte za Clipboard. Ako je krsti na komandnoj liniji ili na text window, AutoCAD kopira odabrani tekst za Clipboard Lijepljenje objekata(Paste Objects) Aplikacije koriste razli ite interne formate za skladi tenje na primjer Clipboard informacije.Kada ste kopirali objekte za Clipboard, AutoCAD skladi ti informacije na sve mogu e formate.Kad lijepite sadr aje Clipboard-a u AutoCAD-ov crte , AutoCAD koristi format koji zadr ava najvi e informacija,Ipak vi mo ete oboriti ovo postavljanje i konvertovati zalijepljene informacije za AutoCAD-ov format. Zbog toga to je to najlak i format za preure ivanje, AutoCAD-ov format je pretpostavljeni format za kopiranje objekata u i iz AutoCAD-a. Tu se zadr avaju sve relevantne informacije objekata uklju uju i block reference i 3D poglede. Windows metafile (picture-slike) format sdar i ekranski (screen) vector informacije i fajlovi semogu skalirati i tampati bez gubitka rezolucije. Ovi se formati koriste za lijepljenje objekata u Windows applikacijama koje podr avaju WMF kataloge. Metafiles se lijepe u AutoCAD crte e sa vi om rezolucijom od bitmapped slika BMP fajlova koji nisu tako lagani za manipulaciju kao AutoCAD-vi objekti. Boja objekata se ne mijenja kada se kopira za Clipboard. Na primjer:Bijeli objekti se lijepe na bijelu osnovu i ne e biti vidljivi Koristite WMFBKGND i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
23
WMFFOREGND system variabli za kontrolu vidljivosti zadnje ili prednje strane zalijepljenih metafile objekata u druge aplikacije. Bitmapped slike su pridodate slike i sastavljene od ablona ta kica (pixels) i koriste se sa obojenim (paint) applikacijama.. Mo e se umetnuti jedan vezani ili ugra eni objekat iz Clipboard-a u jedan crte AutoCAD-a sa PASTESPEC komandom. Ako konvertujete lijepljenu informaciju za AutoCAD-ov format,objekt se ume e kao block referenca.Da promjenite zalijepljenu informaciju , morate (explode) razoriti blok referencu u njene sastavne dijelove. Kada konvertujete jedan katalog Windows metafile uskladi ten na Clipboard-u za AutoCAD-ov format, mo e se izgubiti preciznost scale. Da zadr ite osobine scale,u parajte objekte na jedan orginalan crte kao blok ( WBLOCK), i onda ga umetnite za AutoCAD –ovo kori tenje INSERT komandom Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command :PASTECLIP se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Ako Clipboard sadr i grafi ki objekat AutoCAD vas obavje tava da specificirate ta ku umetanja.Ako Clipboard sadr i OLE objekat izlo e se OLE Properties dialog box kad je odabrani objekat zalijepljen. Ako Clipboard sadr i ASCII text, AutoCAD umetne tekst na gornjem lijevom uglu povr ine crte a kori tenjem osnovne opcije MTEXT. ASCII text postaje jedan vi ezna ni objekat teksta. Svi drugi objekti posebno AutoCAD objekti su umetnuti kao ugra eni ili vezani objekti.Ugra eni i vezani objekti se mogu ure ivati dvostrukim klikanjem na njih u crte u da se otvori aplikacija u kojoj su bili kreirani. Bilje ka: Za pokretanje komande PASTECLIP mo e se koristiti kombinacija tangenti CTRL+V.Ako je krsti na povr ini crte a PASTECLIP komanda se pona a kako je opisano.Ako je krsti na komandnoj liniji tekst iz Clipboard je zalijepljen na aktuelnoj komandnoj obavijesti.
1 Odaberi informaciju,crte ,sliku ili sli no to elite i kopirajte iz Clipboard za Auto CAD crte . 2. Otvori Auto CAD crte . 3.Iz Auto CAD Edit menu izaberi Paste Special. 4. Na Paste special dialog box-u izaberite Paste Link. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
24
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Zalijepite Link Clipboard sadr aje na aktuelni crte i kreirajte vezu sa orginalnim katalogom.Ako si izabrao Paste,Sadr aji Clipboard-a se ugra uju umjesto povezuju. 5 .U As box-u koristite podatke formata koje elite. Slike se koriste metafile formatom kojiima je primaran grafi ki vektor. 6.Pritisnite OK. Da se pove e cijeli katalog na crte : 1.Otvori Auto CAD-ov crte . 2.Iz Auto CAD Insert menija se izabere OLE Object. 3.Na Insert Object dialog box.-u se odabere iz File. Dailog box se mijenja tako da mo odabrati jedan OLE server file. 4.Odaberi Link i izaberi Browse. 5.U Browse dialog box odaberi katalog koji eli povezati i izaberi Open. 6.U Insert Object dialog box izaberi OK. 7.Izaberi OK. Cijeli katalog je povezan za Auto CAD-ov crte . Da a urirate jednu vezu manuelno: 1.Iz Edit Menu izaberete OLE Links. 2.Na Links dialog box,odaberete vezu koju elite a urirati. 3.Izaberite Update Now. 4.Izaberite Close Bilje ka:Ako elite da birate dalje veze iz liste onda iz Links dialog box odaberete OLE object prije prvog koraka 1. Da se promjene veze: 1.U Auto CAD crte u odaberite vezani objekat koji elite a urirati . 2. Iz Auto CAD Edit menu izaberite OLE Links. 3. U Links dialog box odaberite Change Source. 4. U Change Source dialog box,tra ite mapu da se na e File name ili File location. 5. Odaberite OLE server file i izaberite Open. Ako ste odabrali katalog bez veze,Auto CAD poku ava da na e ime kataloga.Ako katalog nije nastao na istoj apikaciji ili aplikacija nemo e da na e imenovani objekat,ne izvr ava se veza. 6. Izaberite OK. Da se prekine veza : 1.Odabere se vezani objekat iju vezu elimo prekinuti. 2. Iz Edit menu,izaberite OLE Links 3. U OLE Links dialog box,izaberete Break Link. 4.Izaberite Yes .Onda izaberite Close. Command line: OLE Links. Vezivanje OLE objekata na crte e
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
25
Vi mo ete povezati informaciju iz jednog dokumenta kreiranog drugom aplikacijom na AutoCAD crte .Na primjer :Mo e se umetnuti jedan raspored u crte koji e se automatski a urirati.Mogu se instalisati ikone multimedia koje se aktiviraju dvostrukim klikanjem uriranje veza (Update Links) Vi mo ete postaviti komplet AutoCAD da a urira veze bilo automatski bilo manuelno kada se mijenja informacija na povezanom dokumentu.Sa osnovnim postavljanjem(default ), AutoCAD a urira veze automatski. Koristite OLELINKS commandu da se specifira automatsko ili manuelno a uriranje. Ponovo spajanje veza (Reconnect Links) :Zbog toga to je lokacija povezane reference povezanog dokumenta vi treba ponovo spojiti vezu ako dokumenat mijenja lokaciju ili ime.Vi mo ete tako e ponovo spojiti veze kada treba da se supstitui e nova informacija ili zadr avanje veza objekata. Pekidanje veza (Break Links) :Prekidanjem veze ne sklanja se umetnuta informacija iz AutoCAD crte a.Umjesto toga sklanja se veza sa povezanim dokumentom. Veza se prekida kada nije du a poreba za a uriranje informacije. uriranje ,mijenjanje i ukidanje postoje ih OLE veza Auto Cad podr ava Windows oblike nazvane object linking and embedding(OLE). Kada koristite PASTESPEC za umetanje povezanog objekta na AutoCAD crte iz jedne aplikacije,koju podr aje OLE odr ava se veza objekta sa izvornim katalogom. AutoCAD-ovo je postavljanje tako da mo e automatski ili manuelno da a urira veze kada je informacija na izvornom dokumentu promjenjena. Slika lijevo pokazuje vam alternativni izbor komande da se izlo i Links dialog box.Na dialog box-u se prelistavju i modificiraju povezani fajlovi i objekti.
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
26
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Da specificirate drugu izvornu aplikaciju za ugra eni objekat kliknite mi om desno na ugra eni objekat i odaberite Convert iz kratkog menu-a da se izlo i Convert dialog box Prikazan na slede oj straini. Aktuelni tip (Current Type) :Izlo i se tip objekta koji konvertirate ili aktivirate Tip objekta (Object type):Izlo i se lista raspolo ivih objekata.Ovaj list se koristi za selekciju jednog novog tipa za ugra eni objekt. Konvertujte za(Covert to):Konvertira se ugra eni objekat za specificirani tip ispod Object Type. Aktivirajte kao (Activate As) :Otvara se ugra eni objekat kao odabrani tip ispod Object Type ali se povra a objekat kao aktuelni tip posle preure ivanja. Izlo ite kao ikonu (Display as Icon):Izla e se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u.Dvostrukim klikanjem na ikonu izlo i se povezana ili ugra ena informacija. Da se konvrtuju zalijepljene informacije za AutoCAD-ov format 1. Iz Edit menija se izaber Paste Special. 2. U Paste Special dialog box-u se odabere Paste. 3. Iz liste formata se odabere Picture. 4. izabere se OK Promjena ikone : Izlo i se Change Icon dialog box Ova opcija je raspolo iva samo ako odaberete Display as Icon. Rezultat:) Opisuje se rezultat odabranih opcija. Mijenja se ikona koja reprezentuje jedan ugra eni li povezani objekat na AutoCAD crte u. Icon :Specificira se ikona da reprezentuje jedan ugra eni ili povezani objekat. Aktuelan(Current) :Specificira se aktuelno odabrana icon-a. Osnovno postavljanje (Default) :Specifira se osnovna (default) icona za izvornu aplikaciju. Iz fajla (From File) :Specifira se jedna icona iz jednog kataloga (va i tipovi uklju uju EXE, DLL i ICO). Oznaka (Label) :Specificira se jedan natpis za ikonu.AutoCAD izlo i tip kataloga ako ne specificirate na drugi na in. Prlistavanje (Browse) :Izlo i se Browse dialog box (a standard file selection dialog box), na kojem mo ete izabrati ikonu iz jednog kataloga. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
27
Pregled komandi ugra ivanja i povezivanja OLE objekata na crte ima INSERTOBJ :Ume e jedan povezan ili ugra en objekat. OLELINKS:A urira ,mijenja i zatvara postije e OLE veze. OLESCALE:Kontroli e veli ine,scale i drugih osobina izabranog OLE objekta. OPTIONS:Pode avaju se Auto CAD postavljanja. PASTESPEC :Ume u se podaci iz Clipboard-a i COPYBASE :Kopiraju se objekti sa specificiranjem bazne ta ke COPYCLIP :Kopira objekte za Clipboard CUTCLIP :Kopiraju se objekti za Clipboard i uklanjaju se sa crte a PASTEBLOCK :Lijepe se kopirani objekti kao blok PASTEORIG:Lijepi se kopirani objekat na novi crte kori tenjem kordinata orginalnog crte a Ume u se podaci iz Clipboard i kontroli u se podaci formata. WMFIN :Uvozi se jedan Windows metafile WMFOPTS :Postavlja se opcija za uvoz WMFIN WMFOUT : paraju se objekti za jedan Windows metafile WMFBKGND:Kontrolo e se izlaganje pozadine AutoCAD-ovih objekata. WMFFOREGND :Kontroli e se boja prednje strane AutoCAD-ovih objekata. OLEHIDE system varable ;Type: Integer;Saved in: Registry Initial value: 0 Kontroli e se izlaganje OLE objekata u AutoCAD-u postavljanjem dole navedenih vrijednosti varijabli posle komande OLEHIDE na komandnu liniju. 0 Svi OLE objekti su vidljivi. 1 OLE objekti su vidljivi samo na papir prostoru (paper space) 2 OLE objeti su vidljivi samo u prostoru modela. 3 OLE objekti nisu vidljivi. OLEHIDE varijable uti u na izlaganja i na ekranu i na tampanju. Povla enje objekata u Auto CAD Vi mo ete povla iti objekte ili podatke iz drugih aktivnih aplikacija u Auto CAD.Kad povla ite objekte u Auto CAD iz drugih aplikacija oni se ugra uju u crte ,ali se ne povezuju.Obadvije aplikacije i Auto CAD i druga aplikacija moraju biti aktivni i vidljivi na ekranu.Druga aplikacija mora podr avati metode povu i i ispusti (drag and drop) Na primjer vi mo ete povu i cijele kataloge iz Windows Explorer u Auto CAD. Odabirom i povla enjem objekata iz otvorene aplikacije u Auto CAD je isto kao isjecanje i lijepljenje objekata.Objekti su isje eni i pomjereni iz druge aplikacije i zalijepljeni u Auto CAD.Za povla enje I kopiranje objekata u Auto CAD iz orginalnih aplikacija pritisnite tipku na tastaturi CTRL dok povla ite objekte. Kontrolisanje kvaliteta tampanja OLE objekata Sa sistemom variabli OLEQUAAITY se kontroli e nivo kvaliteta tampanja novo umetnutih Ole objekata.Osnovna vrijednost ove varijable je 1 kojom se postavljaju Ole objekti za nivo text kvaliteta.Vrijednost varijabli se mo e odrediti prema dole navedenoj tabeli. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
28
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Value 0
Zna enje Linije umjetni kog kvaliteta takve kao na ugra enom ar afu (Line art quality,such as an embedded spreadsheet) 1 kvaliteta text-a takvog kao na ugra enom Word dokumentu (Text quality,such as embedded Word dokument) 2 grafi ki kvalitet,takav kao na ugra enom objektu karte (Graphics quality such as pie chart) 3 Fotografski kvalitet (photograph quality) 4 Visoki fotografski kvalitet(High-quality photogrph quality) Desno klikanjem na dugme mi a pojavljuje se kratki menu iz kojeg birate Properties.Tada se pojavljuje Ole Prpoperties dialog box gje se na listi Ole plot quality nalaze gore tabelarno navedeni kvaliteti plotiranja bitmaps slika,onda sa liste odaberete jednu opciju koja najvi e odgovara. Na listi se nalaze slede e opcije Line art Text Graphics Photogrph High quality photograph Zavisno od tipa OLE objekata na va em crte u mo e biti potrebe da se malo ekspermenti e da se ostvari eljeni rezultat.Startujte komandu PLOT.Na Plot dialog box-u izaberite Plot device tab,a onda kliknite na Properties dugme.Na Plot Configuration dialog box-u odaberite Device and Document Settings tab i pro irite Graphics node(klikanjem na + znak podesite za Word Graphics) Odaberite Raster Graphic da se izlo e povr ine Raster Images na donjem dijelu dialog box-a.Ova povr ina sadr i tri slajd bara.(Primjetite da mogu nosti promjena ovih postavljanja zavise od device driver ne svih drivers podr ki ovih oblika) Pomjerite OLE slider na Best.Ako jo uvijek OLE objekat nije dovoljnog kvaliteta vi mo ete pomjeriti Trade-off bar prema Fewer colors.Ovo e pove ati o trinu slike na u trb reduciranja broja boja i vi e je korisno kad se plotira za monochrome plotting device.
paranje i pregledanje slajdova Jedan slajd je slika Auto CAD-odove grafike na ekranu,zarobljena na specijalnom katalogu nazvatom slide file.Jedanput zarobljen slajd mo e se brzo ponovo vratiti na ekran da se pregleda.Slajdom zarobljene slike-crte i Auto CAD-a izgledaju kao aktuelni viewport uklju uju i sklonjene linije i osjen enja.Me utim slajd je samo zarobljena slika,ali nije crte .Slajdovi jednostavno se trenutno pokazuju na ekranu da se vidi kako izgledaju.Oni se ne mogu prure ivati na Auto CAD-u.Slajd katalozi nisu kompatibilni sa mnogim programima sa kojima se vr i preure ivanje slika.Jedini na in je da se prethodno preuredi crte pa da se onda izvr i zarobljavanje crte a kao slajda. Mada su mogu nosti slajdova ograni ene sa njima se posti e nekoliko ciljeva.Oni su osnova za menus ikone i mogu se koristiti za izlaganje pojavljivanja razli itih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
29
ogra enih otvora na razli itom ablonima dialog box-ova.Slajdovi se mogu koristiti za reprezentovanje va ih crte a ili upu ivanje jednog slajd crte a dok se radi na jednom razli itom crte u. Kad gledate jedan slajd privremeno se sklanja va aktuelni crte .Kad osvje ite izlaganje aktuelnog crte a (na primjer zomujete i sl) slika slajda nestaje i viste povratili aktuelni crte na ekran.Vi ne mo ete tampati slajd na tampa u dok je on,izlo en.na.ekranu. Kreiranje slajdova (Creating Slides) Da se kreira jedan slajd koristite aktuelni pogled na va em crte u.Slajdom se ne uklju uju objekti koji nisu aktuelno vidljivi.Sadr ina slajda je zavisna od aktuelnog prostora va eg crte a.Na model prostoru slajd se pokazuje samo kao aktuelni viewport.Na dokumentu prostora (paper space),slajd sadr i sve vidljive viewport-e. .Da se kreira jedan slajd starta se kmanda sa komandne linije: 1.Command : MSLIDE se upi e i pritisne Enter da se pojavi Create Slide dialog box.Dialog box je jedan standardni dialog box na kome se vr u definisanja. 2.Na Create Slide dialog box specificirajte ime slajda koje elite.Formirajte mapu u kojoj e se parati slajd pod izabranim imenom 3. Kliknite Save Aktuelni crte se zadr ava na ekranu,a slajd je u paran direktno na ime koje ste odabrali.Ako elite da ga imate na jednoj mapi onda prethodno formirajte mapu u kojoj mo ete da parate sve slajdove koje elite kreirati na toj mapi.Na gore navedenoj slici Create Slide dialog box-a mo ete sve to da uradite Bilje ka:Prije nego to kreirate jedan slajd,koristite sve Auto CAD-ove komande da se izlo i i da se kreira egzaktno crte onako kako elite da bude zarobljen na slajdu.Ako elite zarobiti skrivene linije ili osjen en pogled onda koristite HIDE i SHADE komande prije kreiranja slajda.Ako je kreiranje slajda iz Model Space sa vi ezna nim viewportima u inite lijevi donji viewport kao aktuelni i onda kreirajte slajd.Kori tenjem MSLIDE komande na nekom drugom viewport-u kreira se prazan katalog slajda. Dakle MSLIDE komanda ne e zarobiti jednu rendering sliku. Pregledanje slajdova (Viewing slides) Posle kreiranja slajdova vi ih neki puta mo ete pregledati u Auto CAD-u kori tenjem VSLIDE komande kojom se izlo i neki slajd na aktuelnom viewportu.Da se pregleda jedan slajd uradite slede e: 1. Command : VSLIDE se upi e i pritisne Enterda se pojavi Select Slidedialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
30
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
2.Specificirate na dialog box-u ime fajla kojeg elite pregledati. 3.Kiknite Open Auto Cad izlo i slajd aktuelnog viewport-a. Bilje ka:Slajd slika je uklju ila sve boje,tipove linija,i ekransku resolution u vremenu kreiranja slajda.Ako izla ete slajd koji sadr i osjen ene slike sa visokom resolution onu sa kojom ste kreirali slajd,crne linije se mogu pojaviti na osjen enoj slici.Da se izbjegne ovaj problem,maximirajte Auto CAD-ov ekran i postavite va e izlaganje sa najvi om mogu om resolution,kad radite slajd kataloge, to je prakti no ako e se ovi katalozi izlagati na razli itom sistemu. Kreiranje i kori tenje slajd biblioteka (Creating and Using Slide Libraries) Mada Auto CAD se koristi slajdovima kao osnovom za ikone i prethodne otvore obrazaca vi ne ete na i neke slajd kataloge u razli itim Auto CAD-ovim imenicima,zbog toga to su oni uskladi teni u biblioteci slajd kataloga.Slajd biblioteke kombinuju vi ezna ne individualne kataloge u pojedina nom katalogu,koji omogu uje lak e rukovanje individualnim katalozima. Auto CAD je snabdjeven sa jednim korisnim programom (SILDELIB.EXE) koji kombinuje nekoliko slajd kataloga u jednu slajd biblioteku.Da kreirate jednu slajd biblioteku morate prvo kreirati individualno slajd kataloge sa MSLIDE komandom a onda pustiti SLIDELIB program.kojim se ita jedna lista imena slajd kataloga iz jedne liste kataloga.Vi mo ete kreirati ovu listu kataloga sa nekim ward processorom koji ima mogu nosti kreiranja jednog ASC text kataloga,kao to su Windows Notepad ili Wardpad ili jedan ward processor takav kao Micrisoft Word( paranjem va eg dokumenta kao jednog text kataloga).Svaki individualni slajd katalog pojavljuje se na separatnoj liniji sa ili bez tim SLD file extension.Ako su katalozi slajdova uskladi teni na razli itim imenicima na bilo koji na in vi treba da uklju ite pre icu -stazu(path),zbog toga to staze(paths) nisu u te eni u rezultiraju e sadr aje sladova biblioteke .Slede om listom se ilustruje jedna tipi na slajd lista kataloga. slide 1 slide2 C:\sample\slide3 Slide4.sld Preuzimanjem je ova lista u parana kao SAMPLE.TXT kojim bi kreirali katalog biblioteke nazvat MYSLIDES.SLB kucanjem slede eg niza komandi na DOS prompt: SLIDELIB MYSLIDES
Auto CAD 2002/2000
Kako postati ekspert
31
zaobilaze ova ograni enja.Jedan takav program Slide Manager je obezbje en na kompanijinoj web stranici. Savjet: Ako kreirate slajdove i predvidite koje ete kasnije trebati preurediti,uvjerite se dali su u parani orginalni katalozi crte a iz kojeg su slajdovi generisani. Pregledanje slajdova u paranih u katalozima biblioteke. Kada ste koristili odabrani katalog dialog box-a kreiran sa VSLIDE komandom da odaberete slajd za izlaganje vi ste mogli izabrati samo kataloge slajda.Da se pregleda jedan slajd u paran u katalogu slajd biblioteke vi morate biti u stanju da na ete ulazno ime biblioteke zajedno sa imenom slajd kataloga.Premda je Auto CAD omogu io da se ovo uradi kao dio menija i Auto Lisp-a i drugih dodatnih programa za odre en ulaz biblioteke i slajda vi morate primjeniti VSLIDE komandu na komandnoj liniji.Da uradite tako,vi prvo morate onesposobiti file dialog box koji je normalno izlo en. FILEDIA sistem varijabli kontroli e dali Auto CAD izla e file dialog boxove.Kada za nju postavite vrijednost 1 Auto CAD se koristi dialog box-ovima bilo kad da se to mora podsta i za ime kataloga.Ako mijenja vridnosti FILEDIA na 0 bilo kako, dialog box nije izlo en omogu eno ti je da u na komandnu liniju sa imenom biblioteke.Posle mijenjate FILEDIA vrijednosti da se izlo i slajd u paran u jednoj slajd biblioteci kori tenjem VSLIDE komande.Startujte VSLIDE komandu i kad budete obave teni za ime slajd kataloga ukucajte slede e: Library (slide name) Gdje je library ime kataloga biblioteke (uklju uju i neke neophodne path informacije) i ime slajda je individualni slajd u katalogu biblioteke.Na primjer ako elite pregledati slajd TOPVIEW u slajdu biblioteke MYSLIDE u paran na SAMPLES imeniku na D drive koristite slede i niz komandi: Command: VSLIDE Slide file :D\SAMPLES\MYSLIDE(TOPVIEW)
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora
32
XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata
Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora