IZVORI POSLOVNOG PRAVA IZVORI POSLOV POSLOVNOG NOG PRAVA PRAVA KOJE DONOSI DONOSI ZAKONODAVA ZAKONODAVAC C
1. Ustav, Ustav, zakon zakon i podz podzako akonski nski propisi propisi 2. Sudsk Sudskaa i arbi arbitr traž ažna na pra praksa ksa AUTONOMNI AUTONOMNI IZVORI IZVORI POSLOVNOG POSLOVNOG PRAVA PRAVA
1. 2. 3. . ".
Posl Poslov ovni ni obič običaj ajii Uzanse Akti Ak ti privre privredni dnihh društ društav avaa !pšt !p štii usl uslovi ovi posl poslov ovan anja ja #r$o #r$ovač vačke ke klauz klauzul ulee i ter%i ter%ini ni
OSTALI IZVORI POSLOVNOG PRAVA
1. Pravna Pravna pravil pravilaa predrat predratno$ no$ tr$ova tr$ovačko čko$$ društva društva 2. &ra' &ra'an ansk skoo prav pravoo 3. Pravn avna na nauka HIJERARHIJA HIJERARHIJA POSLOVN POSLOVNOG OG PRAVA PRAVA
(edosled pri%ene pravnih pravila poslovno$ prava je slede)i* 1. Ustav, Ustav, zakon zakon i podz podzako akonski nski propisi propisi 2. !p !pšt štii akti akti pre predu duze ze)a )a 3. U$ovori . !p !pšt štii usl uslovi ovi posl poslov ovan anja ja ". +ispoz +ispoziti itivni vni zakonski zakonski propisi propisi . Pose Posebn bnee uza uzans nsee -. Poseb Posebni ni tr$o tr$ovi vinsk nskii običa običaji ji . !pšte šte uz uzanse nse /. !p !pšt štii tr$ tr$ova ovačk čkii obi običa čaji ji 10. Pravna pravila pravila predratno$ predratno$ tr$ovačko$ tr$ovačko$ društva 11. Pravna pravila pravila $ra'ansko$ $ra'ansko$ prava prava 12. Sudska ili ili arbitražna arbitražna praksa 13. Pravna nauka posredna posredna
GLAVNI PRAVNI SISTEMI U SVETU 1. Evropsk Evropskoko okonti ntinent nentaln alnii pravni pravni sistem sistem zasni zasniva va se na pisa pisani% ni% izvo izvori ri%a %a prava prava značaj značajnu nu ulo$u ulo$u i%a i%a tradi4i tradi4ija ja ri%sko$ ri%sko$ prava, prava, koje koje je je u %anjoj %anjoj ili ili ve)oj ve)oj %eri %eri bilo bilo preuzeto naše prav pravo, o, kao i pravi pravi siste siste%i %i 5vrope, 5vrope, izuz izuzev ev 6elike 6elike 7rita 7ritanij nije, e, pripad pripadaju aju ovo% ovo% pravno% siste%u . An!l An!los osak akson sonsk skii pravni pravni siste sistem m zasniva zasniva se na sudskoj sudskoj praksi praksi,, $lavni $lavni izvor izvor je sudski sudski pre4 pre4eden edentt u pre4ede pre4edentn ntno% o% pravu pravu svaki svaki budu)i budu)i isti isti sluč slučaj aj %ora %ora da se reši reši,, u prin4i prin4iou, ou, onako onako kako je ve) bio rešen %erodavni% sudski% pred4edento%
ovo% ovo% pravn pravno% o% sist siste% e%uu pripad pripadaj ajuu 6e 6eli lika ka 7rita 7ritani nija ja,, SA+, SA+, 8anada 8anada,, Au Aust stra rali lija ja,, 9ovi :eland, ;ndija
OP"TI PO#MOVI PRAVA $RU"TVENA PRAVILA Svesna delatnost svako$ čoveka u društvu uslovljena je, po pravilu, društveni% pravili%a koja stvaraju sa%i ljudi, odnosno društvo. Pravila ponašanja koji%a je re$ulisan društveni život, nazivaju se %r&'tvene norme.
VRSTE $RU"TVENI( NORMI
običajne nor%e %oralne no nor%e
PRAVO Pravo )e sistem %r&'tveni* normi ko)e sank+ioni'e %r,ava i ko)e pre%stavl)a)& vol)& vla%a)&-e klase a ima)& /a +il) %a o%r,e %ati %r&'tveni pore%ak pore%ak o%nosno & kra)n)o) lini)i %ati na0in proi/vo%n)e ko)i )e & interes& vla%a)&-e klase. PRAVNI PORE$A Pravni pore%ak je deo društveno$ poretka koji je re!&lisan pravom. Elementi pravno! poretka nor%ativ
Elementi pravne norme hipoteza dispozi4ija sank4ija Vrste pravni* normi 1. Prema Prema *i)era *i)erar*i r*i)sko )sko)) pravno! pravno! lestvi lestvi+i +i prav pravne ne nor% nor%ee viš višee pra pravn vnee sna sna$e $e
prav pravne ne nor% nor%ee niž nižee pra pravn vnee sna sna$e $e
. 2. 3. 5.
Po priro%i priro%i %r&'veno %r&'veno pravni* pravni* o%nosa o%nosa $ra'ansko pravne krivično = pravne radno pravne Prem Premaa karak karakter ter& & %ispo %ispo/i /i+i +i)e )e nare'uju)e zabranjuju)e ovlaš)uju)e S o4/i o4/irom rom na na intere interess vla%a) vla%a)&-e &-e klase klase i%perativne dispozitivne alternativne S o4/ o4/ir irom om na na %omet %omet primen primenee opšte posebne pojedinačne
PRAVNI AT Pravni akt )e i/)ava vol)e o%nosno akt vol)e ko)i sa%r,i pravn& norm&. Str&kt&ra pravno! akta 6 elementi 7 nadležnost subjekta za nje$ovo donošenje postupak donošenja 7 %aterijaliza4ija akta Vrste pravni* akata opšti pravni akti poje pojedi dina načn čnii pra pravn vnii akt aktii PRIMENA PRAVA Ponašanje ljudi, pravnih subjekata po pravni% nor%a%, ili tačnije po pravili%a o ponašanju sadržani% u pravni% nor%a%a. Pravna nor%a uvek sadrži dva pravila ponašanja = dispozi4iju i sank4iju. 8ada se subjekat ponaša u skladu sa dispozi4ijo%, tada se $ovori o %o4rovol)no) pri%eni pravne nor%e. Prin&%na pri%ena je ponašanje po sank4iji. Sank+i)e %o$u biti* (est (estit itut utiv ivne ne = nji% nji%aa se ostv ostvar aruj ujee isto isto stan stanje je kao kao da je disp dispoz ozi4 i4ij ijaa ob obav avlj ljen enaa prinudna naplata poreza (etr (etrib ibut utiv ivne ne = post postiž ižee se od%a od%azda zda pre%a pre%a prekrš prekršio io4u 4u a ne pov povra) ra)aj aj u pre'a pre'ašnj šnjee stanje kazna koja se pri%enjuje za ubi4u
Vrste pretpostavki & primeni prava8 oborive pretpostavke neoborive pretpostavke PRAVNI O$NOS +ruštveni odnos koji je re$ulisan pravo%, tj. pravni% nor%a%a, odnos u ko%e su ljudi dužni da se ponašaju po pravni% nor%a%a.
omponente pravno! o%nosa subjekti prava sadr sadrži žina na prav pravno no$$ odno odnosa sa obje objekt ktii prav pravno no$$ odno odnosa sa Pravne 0in)eni+e do$a'aji ljudske radnje PRAVNI POSAO Vrste pravni* poslova
jedn jednos osttrani rani i dvo dvost stra rani ni teret retni i dobroč ročidni
Ni'tavi pravni poslovi protivzakoniti ne%oralni zelenaški
SU9#ETI PRAVA
ZAONITOST Zakonitost o%ra,ava *i)erar*i)& pravno! poretka po nekom &n&tra'n)em na0el& ko)e sven)e!ove %elove pove/&)e & )e%instven& +elin& ko)a m& omo!&-&)e %a %el&)e kao e:ikasna materi)alna i %&*ovna %r&'tvena sna!a na% e!/isten+i)om %r&'tva i 0oveka. O4li+i /akonitosti
teritorija stanovništvo državna vlast
$R
7 državne vlasti 7 političko$ reži%a Prema obliku la!ai"e#
7 7
%onarhija neo$raničene i o$raničene republika predsednička i parla%entarna
Prema obliku !r$a"o% ure&e"'a#
7 prosta država 7 složena država
Prema obliku !r$a"e la()i#
predsednički siste% parla%entarni siste% konventski siste% Prema obliku *oli)i+ko% re$ima#
de%okratija autokratija
PO#AM I PRE$MET GRA>ANSOG PRAVA Gra?ansko pravo je $rana jedinstveno$ pravno$ siste%a koji% se utvr'uju i%ovinski odnosi $ra'ana. Sadrži opšte pravne nor%e o re$ulisanju i%ovinskih odnosa, te se često naziva i%ovinski% pravo%. +eli se na* opšti deo stvarno pravo obli$a4iono pravo nasledno pravo STVARNO PRAVO PO#AM I PRE$MET Sadržina stvarno$ prava odre'uje se prinudni% nor%a%a.
Vrste stvarno! prava 1. svo)ina privatna svojina društvena svojina susvojina . sl&,4enost stvarne službenosti lične službenosti 2. /alo!a
ručna zalo$a hipoteka IZVORI O9LIGA=I#A U&!6!( P(!U:(!8!6A9>5 ?#5#5 P(A69! 95!S9!6A9! 7!&A@59>5 P!S!6!+S#6! 75: 9A!&A >5+9!S#(A95 ;:>A65 6!>5 :A8!9
O9LIGA=IONI UGOVOR Vrste o4li!a+iono! &!ovora 7 jednostrani i dvostrano obavezni u$ovori 7 teretni i dobročini u$ovori 7 ko%unitativni i aleatorni u$ovori na sre)u 7 $lavni i sporedni u$ovori 7 prosti i složeni u$ovori 7 opšti i posebni u$ovori 7 prethodni i $lavni u$ovori 7 individualni i kolektivni u$ovori 7 do%a)i i %e'unarodni u$ovori 7 zabranjeni u$ovori O9EZ9E>EN#E ISPUN#EN#A UGOVORA U sre%stva o4e/4e?en)a spa%a)&8 7 stvarna sredstva 7 lična sredstva Stvarna sredstva obezbe'enja* 7 hipoteka 7 zalo$a 7 kapara 7 kau4ija ična sredstva obezbe'enja* 7 u$ovorna kazna 7 je%stvo 7 odustani4a 7 solidarnost dužnika
PROUZROOVAN#E "TETE :načajan izvor obli$a4ija Prouzorkovanje štete = protivpravno u%anjenje ili ošte)enje i%ovine
?teta = povreda pravno zašti)enih dobara i%ovine,ličnosti,ličnih prava Prouzrokovanje štete povlači od$ovornost za naknadu štete 9aknada štete = restitutio in inte$ru% povra)aj u pre'ašnje stanje i repara4ija izazvano$ u%anjenja ili ošte)enja i%ovine ili povrede
!+&!6!(9!S# :A 9A89A+U ?#5#5* = U!ovorna o%!ovornost = Van&!ovorna @%eliktna o%!ovornost U!ovorna o%!ovornost /a 'tet& = šteta prouzrokovana neizvršenje% ili neuredni% ispunjenje% u$ovornih obaveza osi% obaveze naknadno$ ispunjenja u$ovorne obaveze nastaje i sekundarna obaveza naknade štete
Van&!ovorna o%!ovornost /a 'tet& = $ra'anskopravni delikt +eliktna sposobnost = obuhva)ena delatno% sposobnoš)u uz poslovnu i pro4esnu sposobnost +eliktna sposobnost = sposobnost vršenja delikta i snošenja deliktne od$ovornosti uslov je od$ovornosti za št+eliktna sposobnost = stiče se sa navršenih 1 $odina života +eliktna nesposobnost i neod$ovornost deli se u dve $rupe* Apsol&tna %eliktna nesposo4nost Relativna %eliktna nesposo4nost
Apsol&tno %eliktno nesposo4na li+a* = i4a nesposobna za rasu'ivanje usled duševne bolesti ili zaostalo$ u%no$ razvoja = +e4a do navršene sed%e $odine života !va li4a ne od$ovaraju za prouzrokovanu štetu, ve) za njih od$ovara roditelj, staratelj, tj. i4e koje vrši nadzor nad nji%a Relativno %eliktno nesposo4na li+a8 = Maloletni+i o% B %o 13 !o%ina ,ivota 9e od$ovaraju za prouzrokovanu štetu, osi% ukoliko se utvrdi da su u vre%e prouzrokovanja štete bili sposobni za rasu'ivanje Prolazna nesposobnost za rasu'ivanje = šteta naneta u stanju prolazne nesposobnosti za rasu'ivanje povlači od$ovornost za naknadu, osi% ako li4e dokaže da nije svojo% krivi4o% dospeo u to stanje Ukoliko je u to stanje dospeo tu'o% krivi4o%, za štetu od$ovara onaj ko $a je u to stanje doveo •
Teori)a s&4)ektivne o%!ovornosti /a*teva 0etiri &slova /a posto)an)e o%!ovornosti* ?teta Protivpravna radnja Uzročna veza 8rivi4a unutrašnji psihički odnos, na%era za nanošenje štete Teori)a o4)ektivne o%!ovornosti /a*teva posto)an)e tri &slova /a posto)an)e o%!ovornosti* šteta protivpravna radnja uzročna veza
?teta = protivpravno u%anjenje ili ošte)enje i%ovine %aterijalna, i%ovinska šteta ili povreda
Imovinska 'teta* = Stvarna @o4i0na 'teta = I/!&4l)ena %o4it Stvarna šteta = protivpravno u%anjenje vrednosti i%ovine ;z$ubljena dobit = sprečavanje očekivano$ pove)anja vrednosti i%ovine
Neimovinska @moralna 'teta = povreda ličnih dobara ili prava, odnosno povreda
Fizički bolovi Psihički bolovi (patnja) Strah
Sank+i)e /a nano'en)e neimovinske 'tete8 = 9ovčana naknada nei%ovinske štete = Pružanje %oralne satis
PRAVNO NEOSNOVANO 9OGACEN#E Pravno neosnovano bo$a)enje sti4anje bez osnova = značajan izvor obli$a4ija, slučaj kada li4e stiče pravo svojine ili raspola$anja bez pravno$ osnova pravno$ posla ili zakona ili bez pravno$ osnova prisvaja rezultate tu'e$ rada, tj. kada deo i%ovine jedno$ li4a pre'e u i%ovinu dru$o$ bez pravno$ osnova
(edovni pravni osnovi* = Pravni poslovi @&!ovori = O%l&ke %r,avni* or!ana = Nasle?ivan)e @po osnov& /akona ili testamenta Sti4anje bez osnova = sti4anje %i%o redovnih pravnih osnova sti4anja !baveza sti4ao4a bez osnova vra)anje stvari ili njene protivvrednosti u nov4u kada povra)aj u pre'ašnje stanje nije %o$u) stvar potrošena, otu'ena savesno% sti4ao4u, uništena usled više sile Slučajevi sti4anja bez osnova* = Prisva)an)e re/<ata t&?e! ra%a = Isplata ne%&!ovano! = $vostr&ka isplata %&!a = Upotre4a svo)e ili t&?e stvari & korist tre-e! li+a = I/%atak /a %r&!o! = Upotre4a t&?e stvari & svo)& korist
POSLOVO$STVO 9EZ NALOGA 9ezvano obavljanje tu'ih neodložnih poslova pravnih ili %aterijalnih, bez nalo$a ili ovlaš)enja, ali za račun ono$a čiji su poslovi i radi zaštite nje$ovih interesa Uslovi /a poslovo%stvo 4e/ nalo!a s&* = +a je posao tu'i = +a je posao neodložan, da ne trpi odla$anje = 9eodložan posao = usled opasnosti od štete ili propuštanja oči$ledne koristi = Bilj = obavljanje% tu'e$ posla pribaviti korist li4u čiji je posao ili sprečiti nastupanje štete = 9ije reč o poslovodstvu bez nalo$a ukoliko se obavlja tu'i posao uprkos zabrani li4a čiji je posao, a za koju se zabranu znalo ili %oralo znati U to% slučaju od$ovara za štetu koju je prouzrokovao %ešanje% u tu'e poslove, čak i ako je do štete došlo bez nje$ove krivi4e ne%a %o$u)nosti dokazivanja da za nastanak štete nije kriv :abrana se ne uzi%a u obzir ukoliko je protivna zakonu ili %oralu
Prava poslovo?e 4e/ nalo!a* = Pravo na naknadu troškova koje je i%ao u vršenju tu'e$ posla = Pravo na pri%erenu na$radu za trud $&,nosti poslovo?e 4e/ nalo!a* Položiti račun po obavljeno% poslu Predati sve posti$nute koristi
9epravo poslovodstvo = ukoliko nezvano vrši tu'i posao u na%eri da za sebe zadrži posti$nute koristi od posla, iako zna da je tu'
9e)e biti reč o poslovodstvu bez nalo$a ako onaj čiji je posao naknadno odobri ono što je izvršio poslovo'a bez nalo$a, tada )e se on s%atrati nalo$opri%4e% koji je od početka radio po nalo$u li4a čiji je posao $E#STVA O9LIGA=I#A 9eposredno dejstvo svake obli$a4ije je u to%e što ona dužniku stvara obaveze, a poverio4u prava. +užnik je obavezan da obavi svoju obli$a4iju pre%a svo% poverio4u u %estu, u vre%e i na način predvi'en za njeno ispunjenje. $o+n)a postoji kada dužnik svojo% krivi4o% zado4ni sa ispunjenje% obaveze. Pretpostavke za dužničku do4nju* !baveza dospela za isplatu Poverila4 opo%enuo dužnika na ispunjenje nje$ove obaveze i +užnik je kriv za nebla$ovre%eno ispunjenje obaveze
$o+n)a poverio+a postoji kada poverio4 zado4ni svojo% krivnjo% sa izvršenje% svoje obaveze. Pretpostavke za poverilačku do4nju su* 7 da je dužnik ponudio ispunjenje obaveze 7 da poverila4 ne prihvata prije% ispunjenja PROMENA SU9#ETA U O9LIGA=I#AMA 7 ustupanje% tražbine 7 preuzi%anje% du$a 7 asi$na4ijo% PRESTANA O9LIGA=I#E Na0ini8 ispunjenje obli$a4ije ko%penza4ija oproštaj du$a kon
>ednostrane izjave volje zajedno sa u$ovori%a spadaju u pravne poslove kao izvore obli$a4ija 8od njih je od presudno$ značaja za nastanak obli$a4ija izjava volje dužnika
+užnik svojo% izjavo% volje da želi ispunuti obavezu pre%a poverio4u stvara obli$a4ioni odnos
>ednostrane izjave volje koje su u naše% pravu izvor obli$a4ija su* = #avno o4e-an)e na!ra%e = I/%avan)e *arti)a o% vre%nosti na %onosio+a = I/%avan)e 4ankarski* !aran+i)a
Javno obećanje nagrade = javno učinjeno obe)anje na$rade neodre'eno% broju
Izdavanje hartija od vrednosti na donosioca = izdavanje% hartija od vrednosti
li4a da )e davala4 obe)anja pod uslovi%a navedeni% u obe)anju isplatiti na$radu !no %ora biti* učinjeno javno pute% javno$ o$lasa i dostupno neodre'eno% broju li4a !bavezuje od %o%enta davanja javno$ obe)anja !be)anje obavezuje i kada je radnja ispunjena i pre nje$ovo$ davanja !poziv obe)anja tako'e %ora biti javan Poverila4 se identi
izdavala4 hartije trasant se obavezuje da poverio4u re%itentu u odre'eno vre%e i na odre'eno% %estu isplati iznos naznačen u njoj #akvo% svojo% jednostrano% izjavo% volje on dovodi do nastanka obli$a4iono$ odnosa
ZAON AO IZVOR O9LIGA=I#A
:akon = %ože biti izvor obli$a4ija 8ada je zakon direktno izvor obli$a4ije = reč je o zakonski% obli$a4ija%a Pri%er* obaveza izdržavanja iz%e'u srodnika roditelja i de4eC obaveza izdržavanja iz%e'u bračnih dru$ova i bivših bračnih dru$ovaC i sl
1. ORPORATIVNO PRAVO
Poslovno pre%&/etni'tvo 6 :orme vlasni'tva
Prilikom /apo0in)an)a 4i/nisa mora)& se %oneti osnovne po0etne o%l&ke8 1. treba raz%otriti tip vlasništva pojedinačno vlasništvo, partnerstvo ortakluk, korpora4ija. 2. potrebno je
Prestanak svo)stva8 S%rt ili $ubitak poslovne sposobnosti !djava Gera zabrane obavljanja delatnosti Protek vre%ena 9eobavljanje delatnosti duže od 1 $odine Stečaj ili likvida4ija ili pro%ene pravne
Pored osnivačko$ akta ortačko društvo %ože i%ati i u$ovor ortaka društva koji% se ure'uje naročito poslovanje i upravljanje društvo% Ulo$ ortaka %ože biti* = 9ova4 = Stvari = Prava = (ad i uslu$e !rta4i ulažu ulo$e jednake vrednosti Prenos udela* = Ge'u orta4i%a je slobodanC = Prenos tre)i% li4i%a iziskuje sa$lasnost svih ortakaC = !rta4i i%aju pravo preče kupovine ukoliko to pravo ne iskoriste, a ne daju sa$lasnost za prenos udela tre)e% li4u, ortak %ože udeo preneti tre)e% li4u i bez te sa$lasnosti
O%l&0ivan)e & s:eri &pravl)an)a* = 6e)ino% od ukupno$ broja $lasova ortakaC = !si% o pitanji%a prije%a novo$ člana, kao i o pitanji%a koja su izvan redovne delatnosti društva, kada je za donošenje odluke potrebna sa$lasnost svih ortaka = Poslovo'enje = donošenje tj. zaključenje pravnih poslova u okviru redovne delatnosti društva Poslovo'enje %ože biti preneto na jedno$ ili više ortaka Ukoliko je preneto na više ortaka, %ože biti* = Sa sa%ostalni% istupanje% = Sa zajednički% istupanje%
!rta4i dobit dele i $ubitke snose sraz%erno visini ulo$a tj. na jednake delove, ako dru$o nije u$ovoreno !vlaš)enje za zastupanje i%a svaki ortak U slučajevi%a kada su dva ili više ortaka ovlaš)eni za zastupanje, pretpostavlja se sa%ostalno istupanje, osi% ukoliko nije u$ovoreno zajedničko istupanje
:akon predvi'a razlo$e za prestanak svojstva ortaka i za prestanak ortakluka* = ;steko% vre%ena ili ispunjenje% 4ilja osnivanja = !dluko% ortaka = Stečaje% ili likvida4ijo% = 9eobavljanje% delatnosti neprekidno u periodu od dve $odine = Sudsko% odluko% o prestanku Ukoliko jedan ortak istupa iz društva, nje$ov se udeo raspodeljuje ostali% orta4i%a na jednake delove
!rta4i koji ostaju su dužni da ortaku koji istupa isplate, u nov4u, ono što bi pri%io na osnovu obračuna koji bi se napravio kada bi u vre%e nje$ovo$ istupanja društvo prestalo da postoji
OMAN$ITNO $RU"TVO Predstavlja društvo koje osnivaju dva ili više edan ili više ko%ple%entara vode poslove ko%anditno$ društva = 8o%anditor ne %ože vršiti poslovo'enje društva
ORPORA=I#E
Marshall =ova de
i koje postoji sa%o u %isli%a pravnika i zakonaF 8orpora4ije u pravu 6elike 7ritanije* 1. Period 1"00 = 1-00. $odine Povelja kao le$islativni doku%ent koji% se dozvoljava osnivanje korpora4ije 2. Period posle 1-00. $odine donose se zakonodavni opšti akti koji%a se o%o$u)ava osnivanje korpora4ija
U SA+ = korpora4ije se osnivaju nakon 1--. $odine, usled če$a se uz nezavisnost razvija i sopstveno korporativno pravo !snovne odlike korpora4ija su* 1. Bentralizovan %enadž%ent 2. #rajnost postojanja 3. !$raničena od$ovornost ak4ionara . Sloboda prenosa ak4ija
A=IONARSO $RU"TVO
Ak4ionarsko društvo je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih iHili
zajednički% poslovni% i%eno%, a čiji je osnovni kapital utvr'en i podeljen na ak4ije Ak4ionarsko društvo za svoje obaveze od$ovara 4elokupno% i%ovino%
Osnivan)e ak+ionarsko! %r&'tva U$ovoro% ili odluko% o osnivanju koji treba da sadrže* Dir%aC sedišteC delatnost društva !znaka osnivačaC vre%e trajanja društva !znaka da li je društvo otvoreno ili zatvoreno 6isina osnovno$ kapitala 7roj izdatih ak4ija, njihovu no%inalnu H računovodstvenu vrednost, vrste i klase ak4ija i prava ak4ionara date klase !pis nenovčanih ulo$a i pripadaju)i i% broj i vrsta ak4ija #roškovi osnivanjaC posebna prava osnivača Ak4ionarsko društvo, pored osnivačko$ akta, %ože da i%a i statut koji% se detaljnije ure'uju odnosi u poslovanju i upravljanje društvo% Statut donosi upravni odbor, ako osnivački% akto% nije predvi'eno da to čini skupština ak4ionara Ulo$ ak4ionara %ože biti u* 9ov4u, stvari%a i pravi%a, ali ne i u radu i uslu$a%a ;zuzetno, nenovčani ulo$ %ože biti u radu ili uslu$a%a za društvo u zatvoreno ak4ionarsko društvo Pro4enu ulo$a vrši jedan ili više ovlaš)enih pro4enjivača koji %ože biti* ovlaš)eno
= nekotirano
Osniva0ka sk&p'tina ak+ionarsko! %r&'tva 9adležnosti osnivačke skupštine* = Utvr'uje da su ak4ije upisane i upla)ene = 7ira prvo$ direktora ili članove upravno$ odbora = Potrv'uje pro4enu vrednosti nenovčanih ulo$a = !dlučuje o posebni% pravi%a osnivača = !dlučuje o odobravanju u$ovora koje su osnivači zaključili pre re$istra4ije društva, a u vezi sa osnivanje% društva Pravo SA+, za razliku od naše$, poznaje kate$oriju* promotera U$ovori koje pro%oter najčeš)e zaključuje su* lizin$, prodaja, zakup, zapošljavanje Ako ak4ionarsko društvo ne zaživi, pro%oteri i%aju zajedničku ličnu od$ovornost za u$ovore, osi% ako ih tre)a strana ne izuz%e od od$ovornosti Ukoliko je korpora4ija
A=I#E
Jartije od vrednosti su istovre%eno izdati prenosivi elektronski doku%enti izdavao4a koji $lase na i%e, iz kojih za zakonite i%ao4e proizilaze jednaka prava i obaveze Jartije od vrednosti se izdaju, prenose i evidentiraju u obliku elektronsko$ zapisa u in
Ak4ionarsko društvo %ože izdavati* = obične ak4ije = pre
Ak4ionarsko društvo %ože e%itovati i dru$e hartije od vrednosti, uključuju)i za%enljive obvezni4e i varante :a%enljive obvezni4e i varanti ne %o$u se izdati u ve)e% broju od broja odobrenih neizdatih ak4ija Ak4ionarsko društvo ne %ože izdavati ak4ije* = na donosio4a = po nižoj e%isionoj 4eni u odnosu na no%inalnu vrednost ak4ija Ak4ionarsko društvo, pored izdatih, %ože i%ati neizdate odobrene ak4ije 7roj odobrenih ak4ija ne %ože biti ve)i od "0I od broja izdatih običnih ak4ija
Prava imala+a o4i0ni* ak+i)a* pravo pristupa pravni% akti%aC pravo učeš)a u radu skupštine društvaC pravo $lasa, tako da jedna ak4ija daje pravo na jedan $lasC pravo na isplatu dividendeC pravo preče$ sti4anja ak4ija iz novih e%isija i za%enljivih obvezni4aC pravo raspola$anja svih vrsta zalo$a, prodaja, poklon 6aranti su hartije od vrednosti koje i%ao4u daju pravo na sti4anje odre'eno$ broja ak4ija odre'ene vrste i klase po odre'enoj 4eni :a%enljive obvezni4e i varanti ne %o$u se izdati u ve)e% broju od broja odobrenih neizdatih ak4ija !bvezni4e su dokaz da neka korpora4ija du$uje posebnoj $rupi poverila4a 6rste obvezni4a* = obvezni4e na bazi hipoteke kada je hipoteka stavljena nad i%ovinu poslovanja = zaj%ovne obvezni4e kada obvezni4e nisu osi$urane neko% odre'eno% i%ovino%, ve) za bazu i%aju opštu i%ovinu = predstavljaju obe)anje da )e biti ispla)ene = za%enljive obvezni4e one koje nose proviziju koja se %ože za%eniti za obične ak4ije :akon predvi'a slučajeve kada se ak4ije vrednosti*
%o$u izuzetno izdati ispod no%inalne
= slučaju reor$aniza4ije = radi ostvarenja prava preče kupovine i%ala4a običnih ak4ija vrednost tako izdatih ak4ija ne %ože biti niža od /0I od njihove tržišne vrednosti = radi realiza4ije prava i%ala4a varanata i za%enljivih obvezni4a = izdavanje ak4ija brokeru ili dru$o% posredniku u 4ilju preprodaje po tržišnoj vrednosti, po vrednosti %anjoj od tržišne vrednosti, ali ne više od iznosa posredničke provizije koja ne %ože biti ve)a od 10I tržišne vrednosti tih ak4ija ;znos iznad no%inalne vrednosti po kojoj se ak4ije %o$u izdati je premija emisije
STI=AN#E I RE
USLOVNO POVECAN#E APITALA Skupština ak4ionara %ože doneti odluku o uslovno% pove)anju kapitala radi realiza4ije prava i%ala4a za%enljivih obvezni4a i varanata za njihovu konverziju u ak4ije ;znos takvo$ pove)anja ne %ože pre)i polovinu osnovno$ kapitala ak4ionarsko$ društva POVECAN#E OSNOVNOG APITALA IZ SRE$STAVA $RU"TVA Skupština otvoreno$ ak4ionarsko$ društva %ože odlučiti da se osnovni kapital društva pove)a pretvaranje% rezervi i neraspore'ene dobiti u osnovni kapital društva Pravo na besplatne ak4ije i%a)e* = postoje)i ak4ionari društva = upisni4i ak4ija, tj. ak4ionari sa deli%ično upla)eni% ak4ija%a = i%ao4i za%enljivih obvezni4a SMAN#EN#E OSNOVNOG APITALA !dluku o s%anjenju osnovno$ kapitala donosi* = upravni odbor poništenje% sopstvenih ak4ijaC = skupština ak4ionara = po dru$i% osnova%a !snovni kapital se %ože s%anjiti u* = redovno% postupku = pojednostavljeno% postupku = postupku s%anjenja radi pretvaranja u rezerve U redovno% postupku* poništenje% stečenih sopstvenih ak4ija i povlačenje% i poništenje% ak4ija u posedu ak4ionaraC s%anjenje% no%inalne vrednosti ak4ija, ili računovodstvene vrednosti, kod ak4ija koje ne%aju no%inalnu vrednostC isplato% upla)eno$ iznosa ak4ionari%a za ak4ije koje nisu u potpunosti upla)ene i neizdavanje% tih ak4ija !snovni kapital otvoreno$ ak4ionarsko$ društva %ože da se s%anji u redovno% postupku sa%o do iznosa %ini%alno$ osnovno$ kapitala U protivno%, pokre)e se postupak stečaja ili likvida4ije ;zuzetno, i to je %o$u)e, ako se istovre%eno pokrene postupak za pove)anje osnovno$ kapitala po dru$o% osnovu, ali da se ne vrši ulozi%a u stvari%a ili pravi%a U pojednostavljeno% postupku = radi pokrivanja $ubitaka, %ože se vršiti sa%o ako društvo ne raspolaže neraspore'eno% dobiti i rezerva%a koje se %o$u koristiti za te na%ene U postupku s%anjenja radi pretvaranja u rezerve
= koje ne prelazi 10I osnovno$ kapitala za pokrivanje budu)ih $ubitaka ili za pove)anje osnovno$ kapitala iz sredstava društva
ORGANI A=IONARSOG $RU"TVA :atvoreno ak4ionarsko društvo* = direktor ili upravni odbor, = %ože i%ati izvršni odbor, = %ože i%ati interno$ revizora ili odbor revizora !tvoreno ak4ionarsko društvo* = upravni odbor 31" članova = izvršni odbor = interni revizor, odbor revizora ili nadzorni odbor, ako je kotirano ak4ionarsko društvo, a ako nije onda SUP"TINA A=IONARSOG $RU"TVA U naše% pravu, skupštinu čine ak4ionari Svaki ak4ionar i%a prava da* = učestvuje u radu skupštine = podnosi predlo$e i dobija od$ovore u vezi sa pitanji%a iz dnevno$ reda = postavlja pitanja u vezi sa dnevni% redo% Skupština %ože biti* = redovna = vanredna na zahtev upravno$ odbora, likvidatora društva, po pisano% zahtevu ak4ionara sa naj%anje 10I ak4ija sa pravo% $lasa Skupština ak4ionara odlučuje o* ;z%ena%a osnivačko$ akta Statusni% pro%ena%a, pro%eni pravne
Ako ak4ionarsko društvo i%a više od 100 članova, $lasanje je tajno, kao i uvek kada to zahtevaju ak4ionari sa naj%anje 10I prava $lasa o odre'eno% pitanju, kada se odlučuje o* izboru i razrešenju direktora, ili člana upravno$ odbora, revizora ili likvida4iono$ upravnika =
UPRAVNI I IZVR"NI O$9OR Gože se $ovoriti o tzv. Etrou$luF korporativno$ upravljanja 9je$a čine* skupština ak4ionara, or$an upravljanja upravni odbor, i izvršni or$an U en$lesko% pravu se $ovori o board u direktora = sastavljen od izvršila4a izvršni direktori, a ponekad i od neizvršnih direktora U 9e%ačkoj prisutan je %odel t$o%tier board a direktora, koji podrazu%eva
UPRAVNI O$9OR Klanovi upravno$ odbora biraju se na $odišnjoj skupštini ak4ionara, a %o$u se birati i na bilo kojoj vanrednoj skupštini U otvoreno% ak4ionarsko% društvu, članovi upravno$ odbora se biraju ku%ulativni% $lasanje%, što podrazu%eva $lasanje u ko%e svaki ak4ionar broj $lasova koji% raspolaže, %noži broje% članova upravno$ odbora koji se biraju, i pri to%e %ože, sve te $lasove dati jedno% kandidatu, ili ih raspodeliti bez o$raničenja svi% kandidati%a 9ezavisni član je li4e koje sa%o ili sa člano% porodi4e, u prethodne dve $odine nije bilo zaposleno u ak4ionarsko% društvu, nije isplatilo ak4ionarsko% društvu, niti pri%ilo od isto$ isplate ve)e od 10000 eura, nije vlasnik više od 10I ak4ija ili udela, direktno ili indirektno, u li4u koje je pri%ilo, ili isplatilo društvu iznos ve)i od 10000 eura, ne poseduje direktno, ili indirektno ak4ije društva koje predstavljaju više od 10I osnovno$ kapitala društva, nije bio direktor društva, ili član upravno$ odbora, osi% ako to nije bio kao nezavistan član nije bio revizor društva
9ezavisni član upravno$ odbora ne %ože biti u radno% odnosu u društvu, a neizvršni članovi upravno$ odbora %o$u biti u radno% odnosu u ak4ionarsko% društvu Klan upravno$ odbora %ože biti razrešen odluko% skupštine ak4ionara, sa ili bez obrazloženja, ako ak4ionari s%atraju da je to u najbolje% interesu društva Klanovi upravno$ odbora biraju* = predsednika upravno$ odbora = $eneralno$ direktora = predsednika izvršno$ odbora 9adležnosti upravno$ odbora* Upravlja razvoje% društva i strate$ijo% ;zbor i razrešenje izvršnih direktora i nadzor nad nji%a Utvr'uje predlo$e odluka za skupštinu ak4ionara i kontroliše njihovo sprovo'enje ;zdaje ak4ije, za%enljive obvezni4e i varante, na osnovu i u okviru li%ita utvr'eno$ osnivački% akto% Utvr'uje i odobrava* poslovni plan, prokuru, vrednost ak4ija i dru$e i%ovine Upravni odbor održava naj%anje redovne, $odišnje sedni4e, a %ože se i vanredno sastajati Sedni4e se %o$u održavati i koriš)enje% kon
8voru% za rad = obična ve)ina od ukupno$ broja članova upravno$ odbora društva !dlučivanje = odluke se donose prosto% ve)ino% $lasova prisutnih članova upravno$ odbora
+užnosti članova upravno$ odbora pre%a privredno% društvu 1. +užnost pažnje, na koju se nadovezuje pravilo poslovne pro4ene u izvršavanju svojih obaveza dužan je da postupa savesno, pažnjo% dobro$ privrednika, u razu%no% uverenju da deluje u najbolje% interesu društva 2. +užnost lojalnosti ne s%eju koristiti i%ovinu, poslovnu priliku, in
= Pod kontrolni% uti4aje% u$ovorne strane strane iz pravno$ posla koji se zaključuje sa društvo% Pod članovi%a porodi4e se s%atraju* 9je$ov bračni dru$, iHili roditelji, brat ili sestra to$ bračno$ dru$a, 9je$ovo dete, roditelji, brat, sestra, unuk, ili bračni dru$ bilo ko$a od ovih li4a, 9je$ov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do dru$o$ stepena srodstva, usvojila4, usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvi% stepeno% srodstva, +ru$a li4a koja sa ti% li4e% žive u zajedničko% do%a)instvu :abrana konkuren4ije 9alaže zabranu članovi%a upravno$ odbora da direktno, ili indirektno, budu an$ažovana u dru$o% privredno% društvu konkurentske delatnosti, osi% ako za to dobiju odobrenje :abrana naročito uključuje* zaposlenje, svojstvo preduzetnika, ortaka, ko%ple%entara, kontrolno$ člana ili ak4ionara, svojstvo člana or$ana društva, zastupnika, likvida4iono$ upravnika, te li4a koja i%aju u$ovorna ovlaš)enja da upravljaju poslovi%a privredno$ društva U slučaju povrede pravila iz sukoba interesa i zabrane konkuren4ije privredno društvo i%a Pravo na naknadu štete Pravo da se poslovi to$ li4a priznaju kao poslovi za račun privredno$ društva Pravo da se svaki novčani iznos iz to$ posla preda privredno% društvu Sva potraživanja proizašla iz takvo$ posla ustupaju se privredno% društvu !va prava po osnovu sukoba interesa i zabrane konkuren4ije %ože ostvariti* privredno društvo ortak, član ili ak4ionar koji i%a naj%anje "I osnovno$ kapitala društva +užnost čuvanja poslovne tajne Poslovna tajna je in
IN$IVI$UALNA I $ERIVATIVNA TU<9A Ak4ionar, ko%anditor, član ko%anditno$ društva, društva sa o$raničeno% od$ovornoš)u, i%a pravo da podnese* = individualnu tužbu u svoje i%e i = derivativnu tužbu u svoje i%e, a za račun društva protiv li4a koja i%aju dužnosti pre%a društvu Uslovi za podnošenje derivativne tužbe*
+a i%aju svojstvo ak4ionara u vre%e podnošenja tužbe
+a poseduju ak4ije u visini naj%anje "I osnovno$ kapitala društva +a je pre podnošenja tužbe pis%eni% pute% zahtevao od ak4ionarsko$ društva da podnese tužbu, a taj zahtev je odbijen, ili se po nje%u nije postupilo u roku od 30 dana od dana nje$ovo$ podnošenja !dredbe o derivativnoj tužbi ne pri%enjuju se na ortačko društvo
IZVR"NI O$9OR !bavezan je kod otvoreno$ ak4ionarsko$ društva Klanove izvršno$ odbora bira upravni odbor iz reda svojih članova i dru$ih li4a članovi izvršno$ odbora čine %anje od polovine članova upravno$ odbora Klanovi izvršno$ odbora su u radno% odnosu u ak4ionarsko% društvu 9adležnosti izvršno$ odbora* sprovodi odluke upravno$ odbora rešava pitanja teku)e$ poslovanja ak4ionarsko$ društva Upravni odbor %ože razrešiti člana izvršno$ odbora sa ili bez navo'enja razlo$a, ako je to u najbolje% interesu ak4ionarsko$ društva GENERALNI $IRETOR U teoriji, nje$ove se dužnosti $rupišu na dužnosti pre%a* = preduze)u
9a predlo$ %anjinskih ak4ionara koji raspolažu sa naj%anje 20I osnovno$ kapitala, skupština %ože da izabere stručno$ poverenika, radi pre$leda
$RU"TVO SA OGRANI;ENOM O$GOVORNO"CU predstavlja privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih iHili
Osnovna prava 0lanova %r&'tva sa o!rani0enom o%!ovorno'-&* Pravo raspola!an)a &%elom* = u slučaju statusne pro%ene = u slučaju nasle'a udeo prenosio4a %ože se podeliti na više naslednika = u slučaju prenosa dru$o% članu društva ili društvu = u slučaju prenosa bračno% dru$u, bratu, sestri, pretku, poto%ku ili bračno% dru$u poto%ka Pravo pre0e! sti+an)a &%ela ima* = društvo = dru$i članovi društva Pre ne$o što svoj udeo ponudi tre)e% li4u, član društva dužan je da svoj udeo ponudi društvu, ako društvo ne ostvari svoje pravo preče$ sti4anja udela, ponuda se dostavlja dru$i% članovi%a društva Ukoliko je ponuda odbijena, udeo se %ože preneti tre)e% li4u Pravo %avan)a &%ela & /alo!& Pravo isplate %o4iti ORGANI $RU"TVA SA OGRANI;ENOM O$GOVORNO"CU Skupština* = izbor i razrešenje direktora ili člana upravno$ odbora, interno$ revizora ili revizora društva, likvida4iono$ upravnika = davanje prokure i poslovno$ puno%o)ja za sve o$ranke društva = odlučivanje o statusni% pro%ena%a, pro%eni pravne
= raspola$anju i%ovino% velike vrednosti i dr. Sedni4e skupštine društva sa o$raničeno% od$ovornoš)u koje ne%a više od 10 članova, %o$u se održavati koriš)enje% kon
$IRETOR ILI UPRAVNI O$9OR +ruštvo sa o$raničeno% od$ovornoš)u %ože i%ati direktora ili upravni odbor, koji se biraju na sedni4i skupštine članova društva Ako se broj članova upravno$ odbora s%anji ispod broja odre'eno$ osnivački% akto% ili u$ovoro% članova društva, preostali članovi %o$u koopta4ijo% dopuniti upravni odbor do potrebno$ broja Klanovi upravno$ odbora biraju predsednika koji zastupa društvo Upravni odbor ili direktor, iz%e'u ostalo$* Utvr'uju dan* koji% se utvr'uje lista članova društvaC pla)anja i sti4anja prava na dividendeC sti4anja prava na učeš)e u dobiti i isplate učeš)a u dobitiC sti4anja prava $lasa i dru$ih prava članova društva +irektor ili upravni odbor su od$ovorni za uredno vo'enje poslovnih knji$a i unutrašnji nadzor poslovanja Upravni odbor %ora sazvati naj%anje četiri redovne $odišnje sedni4e, a %o$u se održavati i vanredne sedni4e upravno$ odbora Sedni4e upravno$ odbora %o$u se održavati koriš)enje% kon
= ako ne obavlja delatnost duže od dve $odine neprekidnoC = ako se broj članova svede na 1, osi% kod A+ i +!!C = ako je izrečena %era zabrane obavljanja delatnosti, jer ne ispunjava uslove Poslove privredno$ društva vode li4a koja su i%ala ista ovlaš)enja i pre pokretanja postupka likvida4ije, ako društvo ne odabere dru$o li4e i4e ili li4a koja i%aju ovlaš)enje u postupku likvida4ije privredno$ društva, nazivaju se likvida4ioni upravni4i
Raspo%ela imovine ko)a preostane za pla)anje ortaka, članova i ak4ionara sa pre
POVEZIVAN#E PRIVRE$NI( $RU"TAVA Povezana privredna društva su ona koja se %e'usobno povezuju* = učeš)e% u osnovno% kapitalu ili ortački% udeli%a društva povezana kapitalo%* %atično i kontrolna društvaC = pute% u$ovora društva povezana u$ovoro%C = pute% kapitala i u$ovora %ešovito povezana društva Dor%e povezanih privrednih društava* = kon4ern = holdin$ = $rupa društava U kon4ernu = kontrolno društvo i%a za pretežnu, neku poslovnu delatnost, pored delatnosti upravljanja podre'eni% društvi%a Joldin$ = kontrolno društvo i%a isključivo
8ontrolno društvo je od$ovorno za štetu koju prouzrokuje podre'eno% društvu, neizvršenje% ili nepravilni% izvršenje% zaključeno$ u$ovora o posebni% odnosi%a iz%e'u kontrolno$ i podre'eno$ društva REORGANIZA=I#A PRIVRE$NI( $RU"TAVA Pod reor$aniza4ijo% podrazu%evaju se* = statusne pro%ene = pro%ene pravne
STATUSNE PROMENE Spa)an)e = uz pripajanje, podrazu%eva da jedno društvo prestaje, bez likvida4ije, prenose)i dru$o% postoje)e% društvu, 4elu svoju i%ovinu i obaveze, u za%enu za ak4ije ili udele članovi%a i ak4ionari%a društva prestalo$ spajanje%, od društva sti4ao4a, a ako je potrebno i uz novčanu doplatu koja ne prelazi 10I no%inalne vrednosti izdatih ak4ija ili njihove računovodstvene vrednosti Spa)an)e = uz osnivanje, podrazu%eva da dva ili više društava prestaju da postoje bez likvida4ije, prenose)i 4elu svoju i%ovinu i obaveze u za%enu za izdavanje od novo$ društva ak4ija ili udela, uz eventualnu novčanu doplatu Po%ela = uz pripajanje, znači da privredno društvo prestaje da postoji, bez likvida4ije, prenose)i na dva ili više postoje)ih društava sa koji%a se spaja uz pripajanje, svu i%ovinu i obaveze u za%enu za ak4ije ili udele, uz %o$u)u novčanu doplatu, koja ne prelazi 10I no%inalne vrednosti izdatih ak4ija, ili njihove računovodstvene vrednosti Po%ela = uz osnivanje, podrazu%eva da privredno društvo prestaje da postoji bez likvida4ije, prenose)i na dva ili više novih društava koja se ti%e osnivaju, ili prenose)i na dva ili više društava koja se spajaju sa do sada postoje)i% društvo% u nova društva, svu ili deo i%ovine, u za%enu za ak4ije ili udele novo$ društva, i uz eventualnu novčanu doplatu O%va)an)e = uz pripajanje je statusna pro%ena kojo% privredno društvo = deljenik, prenosi jedan ili više delova svoje i%ovine i obaveza, na jedno ili više postoje)ih društava koja ostaju da postoje kao pravna li4a, sti4ao4i O%va)an)e = uz osnivanje je statusna pro%ena kojo% privredno društvo, deljenik, prenosi jedan ili više delova svoje i%ovine i obaveza, na jedan ili više ti%e novoosnovanih društava, ili na jedan ili više društava sa koji%a se spaja u novoosnovano društvo, uz za%enu ak4ija ili udela društva za izdavanje ak4ija ili udela novih društava koja se ti%e osnivaju, ak4ionari%a ili članovi%a društva deljenika i, ako je potrebno, uz novčanu doplatu PROMENE PRAVNE DORME PRIVRE$NI( $RU"TAVA 6rste pro%ena pravne
1. Pro%ena pravne
STI=AN#E I RASPOLAGAN#E IMOVINOM VELIE VRE$NOSTI Podrazu%eva prenos ili više povezanih prenosa čiji je pred%et sti4anje ili raspola$anje od strane privredno$ društva, i%ovino% čija tržišna vrednost u %o%entu donošenja odluke, predstavlja naj%anje 30I od knji$ovodstvene vrednosti i%ovine iskazane u poslednje% $odišnje% bilansu stanja Sti4anje ili raspola$anje i%ovino% velike vrednosti ak4ionarsko društvo vrši na slede)i način* na predlo$ upravno$ odbora ak4ionarsko$ društva, skupština društva donosi odluku kvali
Mo%eli privati/a+i)e su* 1. Pro!a'a ka*i)ala, odn. i%ovine subjekata privatiza4ije* a. >avni% tendero% javno prikupljanje ponuda poten4ijalnih kupa4a, b. >avno% auk4ijo% javno nad%etanje poten4ijalnih kupa4a.
U$ovor o prodaji se s%atra zaključeni% kada $a potpišu kupa4, subjekat privatiza4ije i A$en4ija za privatiza4iju. Sredstva ostvarena od prodaje kapitala u postupku privatiza4ije upla)uju se na uplatni račun budžeta (epublike Srbije. 2. Pre"o( ka*i)ala bez naknade, koji se obavlja posle sprovedene prodaje kapitala* a. Prenoso% ak4ija zaposleni%a najviše 1" I kapitala koji se privatizuje, ako se prodaja vrši javni% tendero%C 1030 I kapitala koji se privatizuje, ako se prodaja vrši javno% auk4ijo%, b. Prenoso% ak4ija $ra'ani%a ak4ije koje preostanu posle prodaje kapitala javni% tendero% i prenosa zaposleni%a bez naknade, evidentiraju se u Privatiza4iono% re$istru radi prenosa $ra'ani%a bez naknade. Ak4ije koje preostanu posle prodaje kapitala javno% auk4ijo% i posle prenosa ak4ija zaposleni%a bez naknade, prenose se Ak4ijsko%
&p+i & post&pk& privati/a+i)e Sredstva ostvarena prodajo% kapitala u postupku privatiza4ije koriste se za
U!ovori ro4no! prometa U!ovor o pro%a)i U$ovor koji% se prodava4 obavezuje da robu koju prodaje preda kup4u, tako da ovaj stekne pravo raspola$anja, odn. pravo svojine, a kupa4 se obavezuje da prodav4u plati 4enu. ;%enovan, konsensualan, dvostranoobavezan i teretan u$ovor, po pravilu ko%utativan u$ovor sa%ostalne prirode.
7itan ele%enat u$ovora je roba vrstu treba pre4izirati, a količinu učiniti odredivo%. Bena nije bitan ele%enat u$ovora. 8upa4 )e biti dužan platiti 4enu koju je prodava4 redovno napla)ivao u vre%e zakljuženja u$ovora, a u nedostatku nje* razu%nu 4enu. Ako se ni ona ne %ože utvrditi, 4enu utvr'uje sud pre%a okolnosti%a slučaja.
O4ave/e pro%av+a* 1. !baveza isporuke robe, 2. !baveza da isporuči robu bez %aterijalnih kvalitativnih i kvantitativnih i pravnih nedostataka.
O4ave/e k&p+a* 1. !baveza preuzi%anja isporuke, 2. !baveza pla)anja 4ene. Posebne vrste u$ovora o prodaji* 1. 8upoprodaja sa pravo% otkupa, 2. 8upoprodaja sa zadržavaanje% prava svojine, odn. prava raspola$anja, 3. U$ovor o prodaji sa pravo% preče kupovine, . 8upovina na probu, ". U$ovor o prodaji po uzorku ili %odelu, . U$ovor o prodaji sa spe4i
U!ovor o tr!ova0kom posre%ovan)& U$ovor o tr$ovinski%, odn. privredni% uslu$a%a, na osnovu ko$a se posrednik obavezuje da )e nastojati da dru$u stranu svo$ klijenta dovede u vezu sa neki% tre)i% li4e% sa koji% )e on klijent zaključiti neki u$ovor robno$ pro%eta.
O4ave/e posre%nika8 1. postupanje pažnjo% dobro$ privrednika, 2. čuvanje poslovne tajne, 3. vo'enje posredničko$ dnevnika, . izdavanje %ešetarsko$ lista, ". čuvanje uzoraka robe, . pružanje potrebnih obaveštenja. Posrednik je dužan da istupa nepristrasno, tj., u svoje i%e i za svoj račun. Posrednik i%a pravo na proviziju i na nadoknadu troškova koje je i%ao priliko% ispunjenja u$ovora o tr$ovinsko% posredovanju.
U!ovor o tr!ovinskom /ast&pan)& @a!ent&ri U$ovor koji% se tr$ovinski zastupnik obavezuje da u tr$ovinski% poslovi%a zastupa dru$u u$ovornu stranu, vlastodav4a prin4ipal, ko%itent. :astupnik se obavezuje da )e nastojati da na'e tre)e li4e sa koji% )e ko%itent zaključiti u$ovor robno$ pro%eta, kao i da )e po dobijeno% ovlaš)enju on zaključiti sa tre)i% li4e% u$ovor u i%e i za račun ko%itenta. !bavezna pis%ena
O4ave/e /ast&pnika8 1. da postupa pažnjo% dobro$ privrednika, 2. da ispuni nalo$ za tr$ovinsko zastupanje, 3. da štiti interese ko%itenta, . da čuva poslovnu tajnu, ". da sastavi zaključni4u o zaključeno% poslu, . da ne s%e da radi za dru$o$a ko je u, konkurentski% odnosi%a sa ko%itento% -. da položi račun o svo% poslovanju ko%itentu. :astupnik i%a pravo na proviziju, na nakadu troškova sa pravo% na preduja%, kao i zakonsko pravo zalo$e na robi u 4ilju obezbe'enja svojih u$ovornih prava .
Vrste &!ovora o tr!ovinskom /ast&pan)&8 1. do%a)i i inostrani, 2. zastupni4i u$ovora robno$ pro%eta i vrednosti, 3. lokalni, re$ionalni i $eneralni, . posebni i opšti, ". običan i Edel 4redereF.
zastupni4i u pro%etu nov4a i hartija od
U!ovor o komision& U$ovor robno$ pro%eta koji% se ko%isionar obavezuje da )e u svoje i%e, a po nalo$u i za račun dru$e u$ovorne strane ko%itenta obaviti jedan ili više poslova robno$ pro%eta uz na$radu.
Vrste &!ovora o komision&8 1. kupovni i prodajni, 2. transportni, 3. Estar del 4redereF, . u$ovor o konsi$na4iji.
O4ave/e komisionara8 1. da postupa pažnjo% uredno$ privrednika, 2. da postupa po nalozi%a ko%itenta, 3. da štiti interese ko%itenta, . da položi račun ko%itentu, ". da preda sve koristi iz izvršeno$ posla, . da čuva poslovnu tajnu. Prava ko%isionara su pravo na proviziju, na naknadu troškova i zakonsko pravo zalo$e i pridržaja.
U!ovori o kontroli ro4e U$ovor koji% se kontrolor obavezuje da )e izvršiti stručno i nepristrasno utvr'ivanje svojstava robe uslu$a, uz izdavanje 4erti
Vrste &!ovora o kontroli8 1. kontrola robe sa preuzi%anje% kontrolor je ovlaš)en da, pored izvršenja kontrole robe, bavi i pojedine pravne radnje u i%e i za račun ko%itenta, na osnovu če$a stiče pravo i na posebnu proviziju. 2. kontrola robe sa $aran4ijo% kotrolor $arantuje ko%itentu da kontrolisana roba ne)e %enjati utvr'ena svojstva u u$ovoreno% $arantno% roku, na osnovu če$a stiče pravo na posebnu proviziju.
U!ovor o skla%i'ten)& U$ovor koji% se skladištar obavezuje da odre'eno vre%e čuva i održava robu ostavio4a ko%itenta, i da %u je vrati po proteku u$ovoreno$ vre%ena, a ostavila4 se obavezuje da za to plati od$. proviziju. U$ovor o uskladištenju je realan u$ovor.
Vrste skla%i'ta8 1. privatna i javna ovlaš)ena su da izdaju skladišni4u, 2. 4arinska skladišta, 4arinska s%estišta i konsi$na4iona skladišta. Siste%i osnivanja javnih skladišta* 1. liberalni, 2. nor%ativni, 3. kon4esija. Skladišni u$ovori %o$u biti pojedinačni i $enerični. !baveze i prava skladištara
Skladišni4a
U!ovor o 'pe%i+i)i U$ovor koji% se špediter obavezuje da )e u svoje i%e, a po nalo$u i za račun ko%itenta otpre%iti robu uz na$radu. !tpre%anje obuhvata preduzi%anje niza pravnih i
Sadrži ele%ente u$ovora o ostavi,
Li$osani tovarni list je dokaz o prije%u robe na prevoz i zaključeno% u$ovoru o prevozu robe železni4o%. #ovarni list se sastavlja u ve)e% broju pri%eraka. !ri$inal prati robu u toku prevoza i predaje se pri%ao4u priliko% izdavanja robe u uputnoj stani4i. +uplikat tovarno$ lista se predaje pošiljao4u . Prenosivi tovarni list i%a svojstva hartije od vrednosti %ože da $lasi po naredbi i na donosio4a. 8lauzula prenosivosti se stavlja na duplikat tovarno$ lista i tovarnu kartu koja prati robu u prevozu. Leleznički prevozila4 je, po prin4ipu objektivne od$ovornost, od$ovoran za*
1. potpun ili deli%ičan $ubitak robe u toku prevoza, 2. ošte)enje robe od trenutka prije%a na prevoz do trenutka izdavanja robe pri%ao4u, 3. prekoračenje roka isporuke. Gože se osloboditi od$ovornosti ako dokaže da je šteta nastupila usled* 1. radnji ili propusta korisnika prevoza, 2. više sile. &ornja $rani4a nadoknade štete koju je železnički prevozila4 dužan platiti zakonski je li%itirana.
O4ave/e ,ele/ni0ko! prevo/io+a8 1. da robu preveze prevozni% putevi%a predvi'eni% u Protokolu tari
U!ovor o prevo/& ro4e morskim p&tem U$ovor koji% se brodar obavezuje da preveze robu brodo%, a naručila4 prevoza da plati odre'eni iznos na i%e prevoznine. 1. 7rodarski u$ovor brodar se obavezuje naručio4u prevoza da %u stavi na raspola$anje 4eo brod, deo broda ili brodski prostor na odre'eno vre%e = vre%enski čarter, ili na odre'eno putovanje čarter na putovanje, za od$. prevozninuC sub4harter. 2. Po%orskovozarski u$ovor brodar se obavezuje naručio4u prevoza da )e prevesti brodo% odre'enu robu od luke ukr4aja do luke iskr4aja, za od$. prevozninu. Pis%o% spre%nosti brodar obaveštava naručio4a prevoza, odn., kr4atelja da je brod spre%an za ukr4avanje.
Kasnička potvrdaC brojački listi)C %aniedan ili dva ori$inalna pri%erka konos%ana, sa od$. broje% prepisa koji nisu podobni za prenos, jer sadrže oznaku Ekopija neprenosivaF. Stojni4e vre%e koji% naručila4 raspolaže radi ukr4avanja, odn., iskr4avanja robe sa brodaC reverzibilne stojni4eC prekostojni4eC vanredne prekostojni4e. !d$ovornost brodara i%a karakter pretpostavljene subjektivne od$ovornosti. #o znači da je brodar od$ovoran za svako ošte)enje, %anjak ili $ubitak robe, kao i za zakašnjenje u predaji robe, osi% ako dokaže da je do njih došlo iz uzroka koji nisu %o$li da se spreče, niti otklone pažnjo% dobro$ brodara. !d$ovornost je o$raničena li%ito%, koji se ne %ože s%anjiti, ali se u$ovoro% %ože pooštriti. Javarija = podrazu%eva sve vanredne troškove koji su prouzrokovani u vezi sa brodo% ili tereto%, a koji su rezultat po%orskih opasnosti priliko% prevoza robe. 1. posebna šteta na brodu ili robi usled više sile, kada štetu snosi onaj ko%e je naneta. 2. opšta štete koje su na%erno nanete brodu ili teretu radi nje$ovo$ spasavanjaC troškove zajedno snose svi učesni4i u prevozu, sraz%erno njihovo% učeš)u u plovidbeno% poduhvatuC šteta je naneta radi opšte$ spasa, što je dalo pozitivne rezultate.
U!ovor o osi!&ran)& Stvara obavezu osi$uraču da u$ovaraču osi$uranja nadoknadi štetu ili isplati u u$ovoru odre'enu su%u nov4a ukoliko nastupi slučaj koji je predvi'en u$ovoro%, a u$ovarač osi$uranja se obavezuje da osi$uraču plati u u$ovoru odre'enu su%u nov4a, pre%iju osi$uranja. 1. ično, i%ovinsko i osi$uranje od od$ovornosti, 2. 8opneno, po%orsko i vazdušno, 3. 8asko i kar$o, . ?o%ožno osi$uranje od poslovno$ neuspeha, ". (eosi$uranje i saosi$uranje. U$ovor o osi$uranju je ne
. pre%ija osi$uranja. U poslovnoj praksi je u$ovor o osi$uranju najčeš)e pra)en izdavanje% polise osi$uranja u transportno% osi$uranju, ona %ože biti pojedinačna i $eneralna.
U!ovor o !ra?en)& U$ovor koji% se $ra'evinar obavezuje da iz$radi odre'eni $ra'evinski objekat, ili da izvrši odre'ene $ra'evinske radove naručio4u $radnje investitor, koji se obavezuje da izvrši sve potrebne radnje koji%a se o%o$u)ujeizvršenje $ra'evinskih radova, kao i da plati u$ovorenu 4enu. 9aručila4 radova obavlja prethodne radnje izrada studija, istraživanja, investi4ionih pro$ra%a, a $ra'evinar pripre%ne radove, ako dru$o nije u$ovoreno. U$ovor se zaključuje u pis%enoj
radova,
U!ovor o in,en)erin!& U$ovor koji% se re$ulišu odnosi priliko% iz$radnje ko%pletnih objekata, isporuke ko%pletne opre%e, kao i prenosa znanja i iskustava u vezi upotrebe i
#uristička or$aniza4ija se obavezuje da )e da preduz%e sve %ere radi popunjavanja u$ostiteljsko$ objekta u u$ovoro% predvi'eno% obi%u i da u utvr'eni% rokovi%a obaveštava u$ostiteljsko preduze)e da nije u %o$u)nosti da popuni u$ovoro% utvr'ene kapa4itete, kao i da plati 4enu za koriš)enje u$ostiteljskih uslu$a.
U!ovor o li/in!& U$ovor koji% se davala4 lizinga obavezuje da ustupi pri%ao4u lizinga u$ovorenu stvar na koriš)enje opre%u ili 4elokupna postrojenja, i da izvrši u$ovorene radnje u vezi uredno$ privredno$ iskoriš)avanja te stvari uz na$radu. Pre%a osobina%a lizing objekta %ože%o razlikovati* 1. lizin$ potrošnih dobara, 2. investi4ioni lizin$ davala4 lizin$a daje kredit korisniku lizin$a u obliku investi4ione opre%e, 3. lizin$ nepokretnih stvari, . lizin$ pokretnih stvari, ". lizin$ upotrebljenih stvar. Pre%a roku trajanja u$ovora razlikuje%o* 1. kratkoročni lizin$, 2. du$oročni lizin$, 3. rotiraju)i lizin$, . povratni. Pre%a položaju davao4a lizin$a, razlikuje%o* 1. izin$ preko lizin$ društva, 2. Proizvo'ački lizin$, kada je proizvo'ač lizin$ objekta ujedno i davala4 lizin$a, 3. 8on4ern lizin$. izin$ društvo se uključuje u kon4erne sa proizvo'ači%a,
O4ave/e %avao+a li/in!a* 1. da postupa pažnjo% uredno$ privrednika, 2. da ustupi privredno koriš)enje lizin$ objekta, 3. da održava lizin$ objekt, . da prenese svojinsko pravna ovlaš)enja na pri%ao4a lizin$a ako je tako u$ovoreno što ovaj u$ovor čini različiti% u odnosu na u$ovor o zakupu, kada zakupa4 ne%a ta ovlaš)enja. U to% s%islu postoje*
standardni lizin$ u$ovori, lizin$ u$ovori sa pravo% op4ije, lizin$ u$ovori sa klauzulo% o pravu kupovine
U!ovor o :ran'i/in!& U$ovor koji% se davala4 'ran"ize obavezuje da vrši periodične i pojedinačne privredne uslu$e, tako da prenosi svoje znanje i iskustvo u proizvodnji i poslovanju na sti4ao4a 'ran"ize, a on se obavezuje da za to plati u$ovorenu naknadu, kao i da )e se pridržavati preuzetih obaveza. 1. robni
U!ovor o :aktorin!& U$ovor koji% se 'aktor banka obavezuje da preuz%e klijentovo nenapla)eno potraživanje i da $a realizuje za svoj račun, te da isto isplati klijentu uz odbitak svoje provizije 2 = 10 I, a klijent $arantuje da potraživanja koja na banku prenosi i%aju veritet. Vrste &!ovora8 1. Pravi
uslu$a,
U$ovor se zaključuje u pis%enoj
U!ovor o :or:etin!& U$ovor koji% 'or'eter banka ili dru$a
U!ovor o kno7*o U$ovor koji% se davala4 kno$%ho$ obavezuje da prenese u u$ovoru naznačena znanja i iskustva u po$ledu tehnike i tehnolo$ije, kao i poslovna i
Vrste &!ovora8 1. čisti i ko%binovani kada i%a ele%ente i dru$ih u$ovora, kao npr. u$ovora o inženjerin$u 2. sa prenošenje% isključivo$ prava koriš)enja prava prenosa znanja i iskustva i na dru$a li4a.
znanja i iskustva, ili sa zadržavanje%
U!ovor o time7s*arin!& U$ovoro% se davala4 time%sharinga obavezuje da ustupi dru$oj u$ovornoj strani, korisniku ti%esharin$a, pravo ekono%sko$ iskoriš)avanja odre'eno$ privredno$ objekta, u u$ovoreni% vre%ensko% periodi%a i na u$ovoren način, a korisnik time% sharinga se obavezuje da za to plati od$ovaraju)u na$radu. Pri%ena, najčeš)e u turiz%u. !be u$ovorne strane ne %oraju biti privredni subjekti. 9ajčeš)e, davala4 time%sharinga snosi investi4ione toškove, a korisnik, troškove teku)e$ održavanja. 9ankarski poslovi ATIVNI
PASIVNI
NEUTRALNI
1. U!ovor o kre%it& F. Emisioni
1. $epo/it
. Lom4ar%
B. I/%avan)e o4ve/ni+a
12. Se:
2. Relom4ar%
. I/%avan)e /alo,ni+a
13. $evi/ni posao
3. Eskont
H. I/%avan)e 4la!a)ni0ki* /apisa
15. lirin'ki posao
5. Reeskont
1. I/%avan)e potvr%a o %eponovanim sre%stvima 11. Ulo! na 'te%n)&
1F. 9ankarska !aran+i)a
9ankarski poslovi U!ovor o kre%it& je pis%eni u$ovor koji% se banka obavezuje da )e korisniku kredita staviti na raspola$anje odre'eni iznos novčanih sredstava, na odre'eno ili neodre'eno vre%e, za neku na%enu ili bez na%ene, uz istovre%enu obavezu korisnika da vrati dobijeni nova4 uz u$ovorenu ka%atu, u vre%e i na način utvr'en u$ovoro%.
Lom4ar% je davanje kredita uz zalo$ pokretnih stvari, kao obezbe'enje da )e uzeti kredit biti vra)en na vre%e. Relom4ar% pretpostavlja da banka koja je klijentu po osnovu lo%barda odobrila kredit, zalo$u prenosi na dru$u banku i od nje dobija novčana sredstva. Eskont je kupovina odre'enih hartija od vrednosti, od njenih korisnika, pre njihove dospelosti za naplatu, uz odbitak pripadaju)e ka%ate od dana eskontovanja do dana dospelosti. Reeskont pretpostavlja preprodaju hartija od vrednosti iz%e'u dve banke, za potraživanja koja nisu dospela, pri če%u banka koja je obavila eskontovanje prodajo% hartije dru$oj ban4i obezbe'uje ti%e sebi potrebna novčana sredstva. Emisioni poslovi su oni u okviru kojih ovlaš)ena banka obavlja e%isiju novčani4a, kovano$ nov4a i hartija od vrednosti. O4ve/ni+a je pis%ena isprava kojo% se njen izdavala4 obavezuje da )e li4u naznačeno% na obvezni4i, ili donosio4u, isplatiti odre'eno$ dana iznos naznačen na obvezni4i, odn., iznos anuitetsko$ kupona. 9ankarska /alo,ni+a je pis%ena isprava koju bankarska or$aniza4ija, hipotekarna banka, izdaje klijentu kada %u na osnovu nje$ovih nepokretnosti odobrava kredit. 9la!a)ni0ki /apis je kratkoročna hartija od vrednosti koja služi za re$ulisanje količine nov4a u opti4aju i za re$ulisanje likvidnosti banaka. Potvr%a o %eponovanim sre%stvima je pis%ena isprava o deponovani% sredstvi%a bez na%ene kod banke, sa roko% vra)anja duži% od jedne $odine. Ulo! na 'te%n)& je u$ovor koji% li4e koje rapolaže novčani% sredstvi%a ula$ač, predaje ista ban4i na čuvanje uz njenu obavezu da %u ih čuva i na nje$ov zahtev isplati u željeno% iznosu, kao i da %u za koriš)enje tih sredstava isplati u$ovorenu ka%atu. U!ovor o %epo/it& je u$ovor koji% se banka obavezuje da pri%i, a deponent da preda ban4i pred%et depozita nova4, hartije od vrednosti, pred%eti od zlata i dr. ple%enitih %etala i sl..