Obligaciono Pravo Skripta 85

Iurisprudentia Pale 2012/2013

OBLIGACIONO PRAVO -opšti dio-

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 1 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

1. Pojam i terminologija „ Obligaciono pravo je skup pravnih normi kojima se reguliše pravni odnos između određenih subjekata prava na osnovu kojeg, jedna strana (povjerilac, creditor), ima pravo (ovlaštenje) da zahtjeva od druge neko davanje, činjenje ili nečinjenje, a druga strana (dužnik, debitor) , obavezu da takav zahtjev ispuni . U objektivnom smislu obligaciono pravo je skup pravnih normi sadržanih u zakonskim i podzakonskim aktima kojima se uređuje određeni pravni odnos u pogledu prometa vrijednosti. U subjektivnom smislu obligaciono pravo je skup ovlaštenja i zahtjeva određenog lica koja se priznaju se od strane objektivnog prava i organa zaštite prava. „ Obligaciono pravo je dio sistema građanskog prava koji se bavi normativnim regulisanjem i proučavanjem opšteg prometa vrijednosti između subjekata prava u smislu njihovog transfera iz imovine jednog, u imovinu drugog lica. „ Taj prenos vrijednosti je naročito prepoznatljiv u raznovrsnim pravnim odnosima subjekata prava zasnovanim na korelaciji između ovlaštenja jedne i obaveze druge strane. (Na primjer, kod ugovora o kupoprodaji, ugovora o zakupu i dr.), kada se učesnici konkretnog pravnog odnosa nalaze u dvostrukoj ulozi, dakle, kada su istovremeno i povjerioci i dužnici. Prenos vrijednosti je uočljiv i kada takve korelacijei nema, kao što je slučaj sa ugovorom o poklonu, prouzrokovanjem štete, sticanjem bez osnova-isplatom nedugovanog, kada je jedna strana uvijek povjerilac, a druga uvijek dužnik. „ Termin obligaciono pravo se koristi da bi se označio predmet njegovog izučavanja, a to su u stvari obligacije ili tačnije obligacioni odnosi koji se uspostavljaju između subjekata prava povodom prometa dobara Termin obligacija potiče od latinskih riječi obligare, obligatio, što u bukvalnom prevodu i u odnosu na vrijeme iz kojega potiče znači vezanje, ali i njegovu modifikaciju u figurativnom smislu – koja znači dugovanje, odnosno obavezu. „ Pod obligacijom pored duga, odnosno obaveze u smislu prestacije (dare) ili određenog ponašanja (facere, non facere), podrazumjeva se i pravo da se zahtjeva ispunjenje neke obaveze, ali i sam predmet obligacije

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 2 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

2. Razvoj obligacionog prava „ Začetci obligacionog prava sežu u daleku prošlost, u pravne sisteme najstarijih robovlasničkih država, kao što su Vavilon, Grčka i Rim. „ U robovlasničkom periodu, obligaciono pravo se najviše razvija u rimskoj robovlasničkoj državi. „ Rimski Zakon XII tablica je poznavao samo neke rudimentarne oblike kupoprodaje. Zaključenje i izvršenje posla se obavlja u istom aktu, mancipaciji i sastojao se u udaranju bakarnom šipkom u vagu ili bacanjem sitnog novca na nju. Sa ovim činom kupoprodaja je završena i kupac koji je mancipirao određenu stvar postao je i njen vlasnik, bez obzira da li je platio cijenu ili nije, a prodavac je mogao da naplatu cijene ostvari prinudnim putem, samo ako se na to kupac obavezao posebnom ugovornom klauzulom. Nešto razvijenji obligacioni odnosi u Zakonu XII tablica su bili oni zasnovani putem zajma (nexum i stipulatio). Nexum - tj. zajam patricija plebejcu je bio baziran na ročnoj i uslovnoj kupoprodaji ili zalaganju fizičke ličnosti dužnika. Stipulatio-tj.zajam između patricija je bio baziran na uzjamnom povjerenju zaštićenom religijskom snagom riječi koja je izgovorena prilikom zaključenja zajma. Zakon XII tablica je poznavao i tzv. obligacione odnose nastale iz delikta, kao nedozvoljene radnje. Počinilac delikta je u tom slučaju imao obavezu da oštećenom plati izvjesnu sumu novca zbog štete pričinjene krađom,nehatnom paljevinom, sječom drveta, povređivanjem (iniuria) i sl., a neispunjenje obaveze se strogo kažnjavala kao i slučaju neispunjenja obaveze iz zajma. Kazne su bile ropstvo ili smrt. „ Nakon propasti rimskog carstva, u periodu ranog feudalizma, uporedo sa privrednim i obligacioni odnosi stagniraju sve do sve do početka drugog razdoblja evropskog feudalizma i vremena francuske revolucije. „ U uslovima sve razvijenijeg prometa roba i usluga, polazeći od principa rimskog prava, pravna teorija u razvijenim evropskim zemljama (Francuska, Njemačka, Austrija) izgrađuje temelje poznatih građanskih kodeksa koji normativno regulišu obligacione odnose. „ Poznate evropske kodifikacije građanskog i obligacionog prava, kao što su francuski „Code Civil“ iz 1804 godine i austrijski Opšti građanski zakonik (OGZ) iz 1811 godine zasnovane na recepciji rimskog obligacionog prava,  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 3 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

poslužile su kao osnova za legislativno regulisanje obligacionih odnosa i u našem pravnom sistemu, tako da se prisustvo starih rimskih pravila koji regulišu obligacione odnose prepoznaje i u Zakonu o obligacionim odnosima koji je donijela SFRJ, „ 1978 godine. „ Naslijeđe rimskog obligacionog prava, ali i faktori ekonomske prirode, stepen moralne i tehničke civilizacije, te filozofosko i političko opredjeljenje određene sredine odnosno društva, imali su ključan uticaj na evoluciju obligacionih odnosa. „ Inače, sve do ujedinjenja jugoslovenskih zemalja u jednu državu- Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - 1918 godine, na području Slovenije, Hrvatske, BiH i Vojvodine, primjenivao se austrijski Opšti građanski zakonik (OGZ) iz 1811 sa novelama iz 1914,1915 i 1916 godine, u Kraljevini Srbiji - Srpski građanski zakonik koji je donesen 1844 godine po ugledu na OGZ, a na području Crne Gore - Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru iz 1888 godine. „ Nakon ujedinjenja svih jugoslovenskih zemalja, počev od 1918 godine, pa nadalje i za vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije, u pogledu zakonodavnog regulisanja obligacionih odnosa vladao je pravni partikularizam, zbog nepostojanja jedinstvenog građanskog kodeksa koji bi regulisao i obligacione odnose. „ U novoj Jugoslaviji, a sve do donošenja ZOO, sudovi su primjenivali pravna pravila bivših građanskih zakona i drugih propisa i to na osnovu Zakona o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6 aprila 1941 i za vrijeme neprijateljske okupacije koji je donijela FNRJ 1946 godine . 3. Značaj obligacionog prava „ Raznovrsni obligacioni odnosi su vjerna sjenka svakodnevnog života čovjeka i gotovo svake njegove aktivnosti. Čovjek je učesnik tih odnosa i kada toga i nije u potpunosti svjestan. U odnosu potraživanja i dugovanja, odnosno u svojstvu povjerioca ili dužnika se nalazimo i kada kupujemo u prodavnici svakodnevne namirnice, kada koristimo usluge TV i radio programa, gradskog ili međugradskog prevoza, kada prouzrokujemo ili kada pretrpimo štetu i tako dalje. Obligacioni odnosi su zbog njihove brojnosti i učestalosti u svakodnevnom životu ujedno i najčešći pravni odnosi uopšte, pa je stoga i razumljivo što im zakonodavstvo, pravna nauka i praksa pridaju najveću pažnju. Obim pojedinih savremenih kodifikacija obligacionog prava, među koje svakako spada i važeći Zakon o obligacionim odnosima nesumnjivo ukazuju na značaj  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 4 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

obligacionih odnosa u svakodnevnom životu pojedinca ili poslovanju pravnih lica, kao i njihov značaj za privredni razvoj i napredak društva. 4. Odnos obligacionog i drugih grana prava - Obligaciono i stvarno pravo imaju isti cilj -zaštitu subjektivnih građanskih imovinskih prava, „ zajednička im je i sloboda pravnih subjekata u raspolaganju tim pravima, „ obligaciona i stvarna prava zajednički čine imovinu subjekata prava, „ obligacioni odnosi se pojavljuju kao osnov sticanja stvarnih prava, „ obligaciona i stvarna prava se mogu procjeniti u novcu kao opštem mjerilu vrijednosti, a zaštićena su imovinskom sankcijom i građansko-pravnom tužbom. „ razlikuju se po dejstvu i to na taj način što obligaciono pravo ima relativno dejstvo između subjekata obligacionog odnosa – povjerioca i dužnika (inter partes) , a trećih lica se ne tiče. „ stvarno pravo ima apsolutno djejstvo, jer stvarna prava djeluju prema svima (erga omnes). „ predmet stvarnih prava su stvari, a predmet obligacionog prava je ponašanje dužnika u vidu određene činidbe ili radnje. „ Stvarna prava se stiču predajom stvari ili upisom u zemljišnu knjigu, a obligaciona nastaju na osnovu jednostrane ili dvostrane izjave volje, na osnovu delikta ili nekog pravnog stanja. „ Obligaciona prava nisu trajnog karaktera kao stvarna prava, pa su stoga ograničenog vremenskog trajanja i podložna su zastarjevanju. Ovlašeno lice, u slučaju nastupanja zastarjelosti gubi pravozaštitni zahtjev da svoje potraživanje ostvari angažovanjem državne prinude. „ Nasuprot obligacionim, stvarna prava su trajnog karaktera i nezastariva. Odnos obligacionog i nasljednog prava „ Dok obligaciono pravo proučava i reguliše promet prava među živima (inter vivos) , nasljedno pravo reguliše taj prenos za slučaj smrti (mortis causa i bavi se organizacijom sukcesije prava i obaveza. „ Nasuprot obligacionom pravu u kojem se često mijenja ovlaštenik, nasljedno pravo je ličnog karaktera i vezano je za slučaj smrti nekog lica. Od tog trenutka raspolaganje imovinom umrlog je regulisano kogentnim normama nasljednog prava. Obligaciona prava mogu biti predmetom nasljeđivanja.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 5 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

5. Izvori obligacionog prava „ Izvori prava mogu biti materijalni i formalni. „ Materijalni izvor prava je društveni uzrok koji izaziva nastanak prava kao društvene pojave. To su, u stvari zakonom propisane činjenice koje konstituišu konkretan obligacioni odnos ili obligaciju kao što su na primjer: ugovor, prouzrokovanje štete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga, jednostrana izjava volje i druge pravno relevantne činjenice. „ Formalni izvor prava je oblik u kojem se pravo ispoljava. To su, u stvari, opšti i posebni pravni akti koji sadrže pravne norme kojima se regulišu obligacioni odnosi. Formalni izvori obligacionog prava mogu biti pisani i nepisani. „ Pisani izvori obligacionog prava su zakoni, podzakonski akti, međunarodne konvencije, a nepisani - običaji i opšti pravni principi. „ Sudska praksa i pravna nauka imaju nesumnjiv značaj i uticaj na uređivanje obligacionih odnosa u pisanim izvorima. Slobodno ih možemo nazvati interpretativnim izvorima prava. „ Pisani formalni izvori prava su: - Ustav BiH, - Ustav RS, - Zakon o obligacionim odnosima, - drugi zakoni kojima se na neposredan ili posredan način regulišu obligacioni odnosi (zakon o vlasničkim i obligacionim odnosima u vazdušnom saobraćaju, zakon o obaveznom osiguranju..., zakon o deviznom posl. i dr.) - podzakonski akti (Uredbe, naredbe, pravilnici, uputstva, odluke i sl.) - Uzanse, (opšte i posebne) - međunarodni ugovori (bilaterlane i multilateralne konvencije), direktive, preporuke „ Nepisani izvori obligacionog prava su: „ običaji „ pravila morala i „ opšti pravni principi

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 6 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Nepisani izvori prava uvijek imaju tzv.subsidijarni karakter, što znači da će se oni primjeniti u konkretnom slučaju samo ako nema odgovarajućih normi pisanog prava ili kada sam pisani izvor, na primjer, zakon, upućuje na primjenu običaja u konkretnom slučaju. 6. Načela obligacionog prava „ Načelo je apstraktna pravna norma izvedena iz niza manje apstraktnih normi koja važi za čitav niz slučajeva obuhvaćenih nižim normama. To je norma koja kraćim i jasnijim putem pokazuje smisao čitavog niza normi i time nam omogućuje da dublje i tačnije shvatimo norme. „ Načela se mogu primjenjivati samo u slučaju nedostatka nekog konkretnog pravnog instituta u Zakonu kojim se odnosno pravno načelo ozakonjuje, te se sud samo u takvim slučajevima na njega može neposredno pozvati u rješavanju konkretnog slučaja. „ Od načela treba razlikovati pravne standarde, jer pravni standardi nisu izvor prava niti norme, već sredstvo pravne tehnike kojim se sudija služi, kao na primjer u slučaju utvrđenja da li je neko u datim okolnostima postupao savjesno ili nesavjesno, sa pažnjom dobrog domaćina, dobrog privrednika i sl. Neke pravne standarde donosilac ZOO je izdigao na nivo načela.(načelo savjesnosti i poštenja). 6. Načela obligacionog prava -

Načelo autonomije volje, Načelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu, Načelo savjesnosti i poštenja, Načelo zabrane zloupotrebe prava, Načelo jednake vrijednosti davanja (načelo ekvivalencije), Načelo zabrane prouzrokovanja štete, Dužnosti ispunjenja obaveze, odgovornost za ispunjenje i gašenje obaveze, Pažljivo ponašanje u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava, Primjena dobrih poslovnih običaja, Jedinstvenost regulisanja ugovornih i drugih obligacionih odnosa,

6.1. Načelo autonomije volje  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 7 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Načelo autonomije volje učesnika obligacionih odnosa znači da su strane u obligacionom odnosu slobodne da svoje odnose urede po svojoj volji, ali u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih običaja. „ Načelo autonomije volje podrazumjeva mogućnost slobodnog izražavanja volje bilo koje strane u obligacionom odnosu u pogledu: - zasnivanja, modifikovanja ili pak gašenja konkretnog obligacionog odnosa, „ - izbora druge strane u tom odnosu, „ - uređivanja sadržaja obligacionog odnosa, „ - uređivanja forme zasnivanja obligacionog odnosa 6.2. Načelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu „ Načelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu podrazumjeva pravnu, a ne ekonomsku ravnopravnost, tako da bolji i snažniji ekonomski položaj jedne strane u obligacionom odnosu nema i ne smije imati uticaja na zasnivanje, nastanak i prestanak obligacionih odnosa. U protivnom, takav ugovor bi se mogao osporiti. „ Ravnopravnost strana se podrazumjeva za sve vrijeme postojanja obligacionog odnosa, dakle, kako u vrijeme uspostavljanja obligacinog odnosa, tako i u vrijeme izvršenja obaveza iz tog odnosa. (Na primjer, kod dvostrano obaveznih ugovora niti jedna ugovorna strana nije dužna ispuniti svoju obavezu, ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu iz toga odnosa, osim ako drugačije određeno zakonom, ugovorom ili ako drugačije proističe iz same prirode oblugacionog odnosa. ) 6.3. Načelo savjesnosti i poštenja „ Zakon o obligacionm odnosima ovaj pravni standard izdiže na nivo načela i propisuje: „ „U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava iz tih odnosa strane su dužne da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja” „ Savjesnost u subjektivnom smislu postoji kada su postupci strana u obligacionom odnosu u svemu odraz njihovih istinitih uvjerenja u odnosu na konkretne činjenice koje su predmet njihovog pravnog odnosa. Na primjer, savjesno postupa prodavac koji prodaje stvar u uvjerenju da je njen vlasnik.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 8 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

On postupa nesavjesno, ako zna ili može prema okonostima znati da nije vlasnik stvari koju prodaje. Isto važi i za kupca. „ Savjesnost u objektivnom smislu („poštenje“) je „društvena ocjena ponašanja“ strana u obligacionom odnosu koja se vrši kroz prizmu zakonskih propisa, običaja i okolnosti konkretnog slučaja, nezavisno od njihovog subjektivnog (psihičkog) odnosa prema pravno relevantnim činjenicama iz navedenog odnosa. 6.4. Načelo zabrane zloupotrebe prava „ Pod zloupotrebom prava podrazumjeva vršenje prava koje je protivno svrsi zbog koje je ono dato, odnosno cilju zbog kojeg je to pravo priznato, odnosno ustanovljeno. „ Pravo jednog lica, po pravilu, ograničeno je pravom nekog drugog lica, tako da se slobodno može reći da pravo jednog lica prestaje tamo gdje počinje pravo drugog lica. „ Na primjer, predstavlja zloupotrebu prava, kada vlasnik svoje pravo da obrađuje vlastito imanje vrši tako da navodnjavajući svoju njivu poplavi dvorište susjednog imanja, ili kad prekomjernim i neuobičajenim crpljenjem vode iz zajedničkog izvora ostavlja ostale korisnike vodovoda bez vode. 6.5. Načelo jednake vrijednosti davanja (načelo ekvivalencije) „ Ovaj pravni princip ugovornog prava podrazumjeva jednak odnos imovinskih vrijednosti koje su angažovane u konkretnom obligacionom odnosu i ima za cilj da zaštiti obje strane u tom odnosu, odnosno spriječi da dođe do narušavanja principa pravičnog odnosa uzajamnih davanja. „ Na primjer, kod ugovora o kupoprodaji, cijena koja se plaća za stvar koja je predmet prodaje mora da je bar približno jednaka vrijednosti stvari na tržištu. „ Utvrđenje da li je u konkretnom ugovornom obligacionom odnosu narušeno načelo jednake vrijednosti davanja vrši se metodom upoređivanja vrijednosti, stim da je postojanje nesrazmjere u uzajamnim davanjima, faktičko piatnje, koje se od strane suda utvrđuje u svakom konkretnom slučaju. „ Načelo nema apsolutan karakter, tako da se pod njim ne podrazumjeva matematička podudarnost uzajamnih davanja strana 6.6. Načelo zabrane prouzrokovanja štete  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 9 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Načelo „neminem laedere“ odnosno „ ne nanosi štetu drugome“ , vuče korijene još iz rimskog prava. „ ZOO ovo načelo iskazuje kroz pravilo da je svako dužan da se uzdrži od postupaka koji drugome mogu prouzrokovati štetu i odnosi na potencijalne (buduće) štetnike, a ne na one koji su štetu već prouzrokovali. Pravilo ima i izuzetke propisane zakonom. „ Uzdržavanje od nanošenja štete drugome podrazumjeva kako aktivno tako i pasivno ponašanje, dakle uzdržavanje od činjenja i uzdržavanje od nečinjenja. „ Pravilo sadržano u čl.16 ZOO je „leges imperfectae”, dakle nepotpuna norma koja sadrži samo dispoziciju (dužnost uzdržavanja od činjenja štete), ali ne i sankciju koja bi pogodila potencijalnog počinioca štete tj. onoga koji se te norme ne pridržava. 6.7. Dužnosti ispunjenja obaveze, odgovornost za ispunjenje i gašenje obaveze „ Ovo načelo se obično izražava pravilo da strane u obligacionom odnosu imaju dužnost da ispune svoje obaveze u svemu kako one glase i snose odgovornost za njihovo ispunjenje. „ Ukoliko jedna strana u obligacionom odnosu ne ispuni svoju obavezu, druga ima ovlaštenje da svoje pravo ostvari prinudnim putem, odnosno da sredstvima prinude natjera drugu stranu da na ispunjenje obaveze. „ U ugovornim obligacionim odnosima ovo načelo se izražava kroz staro pravilo rimskog prava: „Pacta sunt servanda“, što u prevodu znači da je ugovor za ugovorne strane zakon. 6.8. Pažljivo ponašanje u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava (standardi pažnje) „ Zakonodavac propisuje i izvjesne standarde pažnje kojih se strane u obligacionim odnosima trebaju pridržavati u izvršavanju svojih obaveza. „ U građansko-pravnim obligacionim odnosima, od učesnika obligacionog odnosa se u izvršavanju obaveza, zahtjeva pažnja dobrog domaćina (pažnja prosječno pažljivog čovjeka određene sredine). „ U privredno-pravnim obligacionim odnosima, od učesnika se očekuje pažnja dobrog privrednika (povećana pažnja koja se u pravnom prometu zahtjeva od lica koja su obligacioni odnos zasnovali u okviru poslovene djelatnosti kojom se bave). „ Ako se od određenih lica koja se bave profesionalnom djelatnošću (ljekar, advokat i dr.) zahtjeva povećana pažnja u izvršavanju obaveza iz te  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 10 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

djelatnosti, postupanje po pravilima struke i običajima, tada govorimo o standardu pažnje dobrog stručnjaka. „ Strana u obligacionom odnosu koja ima ovlaštenje da zahtjeva ispunjenje obaveze (povjerilac), dužna je da se u ostvarivanju toga prava uzdrži od postupaka kojima bi se otežalo ispunjenje obaveze druge strane u obligacionom odnosu. 6.9. Primjena dobrih poslovnih običaja „ Strane u obligacionom odnosu imaju dužnost da u pravnom prometu postupaju u skladu da sa dobrim poslovnim običajima, tj. poslovnom trgovačkom praksom koja je u toliko širokoj upotrebi, tako da privrednici u međusobnim poslovnim odnosima očekuju da će ugovorne strane postupati u skladu sa takvom praksom. „ Kodifikovani poslovni običaji se nazivaju uzanse. Uzanse se se dijele na opšte i posebne. „ Opšte uzanse regulišu na opšti način sve privrednno-pravne poslove. „ Posebne uzanse regulišu pravne odnose iz tačno određenih privrednih oblasti. „ ZOO je ostavio prostor za primjenu uzansi jer je propisao da će se uzanse primjeniti u onim sluačajevima ako su strane ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proističe da su njihovu primjenu htjele. 6.10. Jedinstvenost regulisanja ugovornih i drugih obligacionih odnosa „ ZOO uvodi načelo da se odredbe zakona koje se odnose na ugovore jedinstveno primjenjuju bez obzira da li se radi o ugovorima građanskog ili privrednog prava. „ Jedinstvenost regulisanja obligacionih odnosa proističe i iz zakonske odredbe prema kojoj je propisuje da se odredbe Zakona koje se odnose na ugovore shodno primjenjuju i na druge pravne poslove. Dakle svi ugovorni obligacioni odnosi se u Zakonu o obligacionim odnosima regulišu na jedinstven način, stim da zakonodavac posebnom odredbom reguliše posebnu kategoriju privrednih ugovora kao: “ugovora koje preduzeća i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koje sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili u vezi sa tim djelatnostima”.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 11 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

7 Pojam obligacionog odnosa „ Obligacioni odnos ili obligacija je pravni odnos između određenih subjekata prava koji predstavljaju strane u tom odnosu, na osnovu kojeg, jedna strana (povjerilac, creditor), ima pravo (ovlaštenje) da zahtjeva od druge neko davanje, činjenje ili nečinjenje, a druga strana (dužnik, debitor) , obavezu da takav zahtjev ispuni. „ U obligacinom odnosu uvijek postoje dvije strane sa jednim ili više subjekata prava, od kojih svaka, po pravilu, ima određena prava i obaveze. „ Sa stanovišta povjerioca, obligacija je potraživanje, a sa stanovišta dužnika, ona predstavlja dug. „ Strane u obligacionom odnosu ne možemo posmatrati samo na takav način da redovno jedna strana ima ovlaštenje, a druga strana obavezu, već i tako da i jedna i druga strana, u međusobnom odnosu, imaju i prava i obaveze, te da se i jedna i druga strana, u konkretnom odnosu istovremeno mogu pojaviti kako u svojstvu povjerioca, tako i u svojstvu dužnika. Tako, kod ugovora o kupo-prodaji, postoje 2 strane, prodavac i kupac, od kojih svaka ima i ovlaštenje i obavezu, odnosno i potraživanje i dugovanje prema drugoj strani. Prodavac ima ovlaštenje da zahtjeva isplatu cijene za prodatu stvar, i sa toga aspekta on je povjerilac prema kupcu, ali ima i obavezu da prenese svojinu na stvari koju prodaje i istu preda kupcu, pa se u tom smislu istovremeno nalazi i u položaju dužnika. 8. Osobine obligacionog odnosa „ Obligacioni odnos (obligacija) kao imovinsko-pravni odnos između određenih lica na osnovu kojeg nastaju određena prava i obaveze samo za učesnike toga odnosa, ima slijedeće osnovne osobine : „ obligacioni odnos je imovinskopravni odnos, „ obligacioni odnos je pravni odnos između određenih lica, „ obligacioni odnos je pravni odnos određene sadržine, „ obligacioni odnos ima relativan karakter,tako da djeluje samo između subjekata tog odnosa (dejstvo “inter partes”).

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 12 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

8.1. Obligacioni odnos je imovinsko pravni odnos „ U obligacionom odnosu neposredno konkurišu imovinski interesi subjekata toga odnosa kao nosioca prava ili obaveza, u vidu povećanja ili smanjenja imovine. Kod ugovora o poklonu, na primjer, darodavac ima interes da iz određenih razloga svoju imovinu smanji, a daroprimac svoju imovinu poveća. Interes ne mora biti i neposredno izražen, kao u prethodnom slučaju, već se može manifestovati i kroz korist koju jedna strana od toga odnosa ima, kao na primjer u slučaju ugovora o posluzi kada poslugoprimac besplatno upotrebljava stvar. Obligacioni odnos je dakle pravni odnos zasnovan na „imovinskom interesu koji se neposredno ili posredno može izraziti u novcu, pa makar i neadekvatno. U slučaju povrede prava iz obligacionog odnosa, slijedi sankcija imovinskog karaktera koja neposredno ili posredno pogađa imovinu i imovinske vrijednosti dužnika i manifestuje se u obliku povraćaja u pređašnje stanje ili naknade štete. 8.2. Obligacioni odnos je odnos između određenih lica „ Za ovu karakteristiku obligacije je bitna određenost lica koji učestvuju u pravnom odnosu (zna se koja su to lica) i njihov pravni položaj u tom pravnom odnosu. „ Povjerilac, kao aktivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor obligacionog odnosa (ugovor, prouzrokovanje štete, neosnovano obogaćenje, poslovodstvo bez naloga), ima ovlaštenje odnosno subjektivno pravo da zahtjeva od dužnika izvršenje dužne radnje. „ Dužnik, kao pasivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor obligacionog odnosa (ugovor, prouzrokovanje štete, neosnovano obogaćenje, poslovodstvo bez naloga), ima obavezu da, pod prijetnjom građansko-pravne sankcije izvrši dugovanu radnju. „ Kod dvostrano - obaveznih ugovora, povjerilac i dužnik se mogu naći u dvostrukoj ulozi, dakle istovremeno u svojstvu povjerioca i u svojstvu dužnika (prodaja, zajam , zakup). „ Kod jednostrano-obaveznih ugovora (poklon, prouzrokovanje štete, sticanje bez osnova), jedna strana je uvijek i samo povjerilac, a druga uvijek i samo dužnik.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 13 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

8.3. Obligacioni odnos je pravni odnos određene sadržine „ Sadržinu obligacionog odnosa čine prava i obaveze subjekata obligacionog odnosa i to pravo povjerioca da može da traži određeno davanje, činjenjenje ili nečinjenje i obaveza dužnika da takav zahtjev ispuni. „ Na primjer, ako jedna strana u obligacionom odnosu ima obavezu da prenese na drugu pravo svojine, a druga strana da na ime toga isplati određenu cijenu, onda kažemo da sadržina tog obligacionog odnosa ukazuje da je riječ o ugovoru o kupoprodaji. „ Isto tako, ako jedna strana ima obavezu da određenu količinu novca prenese u svojinu druge strane, a druga obavezu da istu količinu novca, nakon određenog vremena uz određenu naknadu vrati, ona kažemo da je sadržina toga obligacionog odnosa ugovor o zajmu. „ Sadržinu obligacije čine prava i obaveze koje razlikuju jedan obligacioni odnos od drugog, dok predmet obligacije predstavljaju, u stvari samo obaveze, koje iz konkretnog obligacionog odnosa nastaju, dakle određeno davanje, činjenje ili nečinjenje odnosno uzdržavanje, trpljenje, odnosno dare, facere, non facere. „ Predmet obligacije može biti samo ono što je moguće ispuniti, pri čemu se misli kako na faktičku, tako i na pravnu nemogućnost. „ Predmet obligacije mora biti dozvoljen sa aspekta javnog poretka, morala i prinudnih propisa. „ Takođe, predmet obligacije mora biti dovoljno određen ili bar odrediv, kako bi se znalo šta u čemu se sastoji davanje, činjenje ili pak nečinjenje. 8.4. Obligacioni odnos je relativnog karaktera „ Relativnost obligacionog odnosa ili obligacije znači da obligacioni odnosi proizvode dejstva samo između subjekata toga odnosa, dakle između povjerioca i dužnika “inter partes), a da se trećega ne tiču. „ Iz obligacionog odnosa nastaje subjektivno pravo (ius ad rem) koje pripada samo povjeriocu, koje daje osnov da se ono istakne u obliku potraživanja samo prema drugoj strani u obligacionom odnosu - dužniku, a ne i prema nekom trećem licu, koji u tom odnosu ne učestvuje. „ Na primjer, prodavac kao povjerilac ima pravo da zahtjev za isplatu kupoprodajne cijene istakne samo prema kupcu, a ne i prema svakom licu kod koga se predmet priodaje nalazi.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 14 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Nasuprot prednjem vlasnik stvari kao nosilac stvarno-pravnog ovlaštenja (ius in rem), povraćaj svoje stvari može da traži od bilo koga kod koga se njegova stvar nalazi, jer njegovo subjektivno pravo djeluje prema svima (erga omnes). „ Odstupanje od relativnosti se susreće kod ugovora u korist trećeg, kada treće lice stiče pravo da samostalno zahtjeva ispunjenje ugovorne obaveze u svoju korist i drugih. 9. Izvori obligacionih odnosa „ Izvori obligacija su pravno relevantne činjenice za čije postojanje zakon vezuje nastanak obigacionog odnosa- obligacije. Izvore obligacionih odnosa – osnove nastanka obligacija ili materijalne izvori obligacija treba razlikovati od formalnih izvora obligacionog prava o kojima smo ranije govorili. „ Prema ZOO izvori obligacija su : - ugovor, - prouzrokovanje štete, - sticanje bez osnova, - poslovodstvo bez naloga, - jednostrana izjave volje (javno obećanje nagrade, izdavanje vrijednosnih papira) OBAVEZNA LITERATURA 1. “Obligaciono pravo” – opći i posebni dio Dr.Abedin Bikić, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2004 . 2. “Obligaciono pravo” – knjiga prva i druga, Prof.Dr.Branko Morait, Pravni fakultet Banja Luka, 2007, 3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ br.29/78, 39/85,45/89,57/89 ; Sl.glasnik Republike Srpske br.17/93,3/96 i 74/04; Sl.list RBiH br.2/92,13/93 i 13/94; Sl.novine FBiH br.29/03) 10. Podjela obligacija „ Obligacije se dijele: „ prema karakteru sankcije na civilne i naturalne (prirodne) obligacije;  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 15 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ prema predmetu obligacije na pozitivne i negativne obligacije, obligacije rezultata (cilja) i obligacije sredstva, novčane i nenovčane obligacije ; „ prema načinu ispunjenja i vremenu trajanja obligacije na trenutne i trajne obligacije ; „ prema određenosti i množini predmeta na individualizovane i generične obligacije, kumulativne , alternativne i fakultativene obligacije ; „ prema djeljivoti predmeta obligacije i množini subjekata na djeljive i nedjeljive obligacije, solidarne obligacije i to: (pasivne solidarne obligacije i aktivne solidarne obligacije) 10.1. Podjela obligacija prema karakteru sankcije (civilne i prirodne obligacije) „ Civilne obligacije su takve obligacije koje posjeduju moć prinudnog ostvarenja tako da povjerilac može podići kod nadležnog suda tužbu protiv dužnika i zahtjevati ostvarenje svoga potraživanja putem prinudnog izvršenja na imovini dužnika. „ Civilne obligacije karakteriše postojanje neposredne pravne sankcije za slučaj da dužnik ne ispuni svoju obavezu iz konkretnog obligacionog odnosa. Najveći broj obligacija sadrži u sebi pravnu sankciju. „ Prirodne (naturalne) obligacije su one koje u sebi ne sadrže pravnu sankciju u slučaju da dužnik ne ispuni svoju obavezu, što znači da se obaveze iz navedene obligacije ne mogu realizovati sudskom putem. Ako dužnik sam izvrši svoju obavezu, on više ne može zahtjevati vraćanje datoga s pozivom na prirodnu obligaciju, jer se smatra da je izvršio nešto što je inače bio dužan učiniti. Prirodne obligacije su : zastarjele obligacije, obligacije kod čijeg zaključenja nije poštovana određena dokazna forma i obligacije dozvoljene igre ili opklade, ako predmet igre ili opklade nije prodat. a/. Zastarjele obligacije kao prirodne obligacije „ Pravo zahtjevati ispunjenje obaveze iz neke obligacije nije apsolutno, nego, po pravilu, relativno i vezano je za izvjestan rok trajanja. Kada taj rok protekne, a povjerilac se u tom roku nije koristio svojim pravnom da podigne tužbu protiv dužnika, nastupit će zastarjelost njegovog potraživanja tj. on će izgubiti pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze od dužnika sudskim putem.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 16 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ To ne znači da povjerilac i u takvom slučaju ne može podići tužbu radi ostvarenja svoga (već zastarjelog) potraživanja, jer se sud ne obazire na zastarjelost po službenoj dužnosti, već samo po prigovoru. Ako takav prigovor dužnik kao tuženi ne istakne, sud je ovlašten da obaveže tuženog dužnika da ispuni obavezu. Međutim, ako takav prigovor bude istaknut sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan . b/. Obligacije bez dokazne forme kao prirodne obligacije „ Ako se kod zasnivanja obligacionog odnosa zahtjeva forma kao dokazno sredstvo zaključenja određenog pravnog posla (forma ad probationem), u slučaju nepoštovanja dokazne forme, smatra se da postoji obligacija, ali da ima karakter prirodne obligacije, tj. subjektivna prava koja iz nje proističu se ne mogu ostvariti prinudnim putem. „ Kao primjer navodimo usmeno obećanje poklona, bez predaje predmeta poklona. Prema paragrafu 943 OGZ na osnovu usmeno zaključenog ugovora o poklonu, bez prave predaje poklonjene stvari, poklonoprimac ne dobiva pravo tužbe. „ Ako je za zasnivanje određene obligacije propisana određena svečana forma koja predstavlja uslov nastanka tog obligacionog odnosa (tzv.forma ad solemnitatem) , a strane obligacionom odnosu se nisu pridržavale te forme, takav obligacioni odnos neće ni nastati, odnosno obligacija ne postoji. Na primjer, pismena forma ugovora i ovjera potpisa ugovarača kod ugovora o prometu nepokretnosti od strane suda odnosno notarska obrada ugovora. c/. Obligacije iz dozvoljene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije predat „ Obaveze koje su nastale iz dozvoljene igre na sreću ili opklade, a predmet igre ili opklade pri tome nije predat, imaju takođe karakter naturalnih obligacija, koje se ne mogu sudskim putem ostvariti. „ Međutim, ako dužnik takvu obavezu ispuni, smatra se da je ispunio punovažnu obligaciju i ne može tražiti povrat onoga što je dao s pozivom na isplatu nedugovanog.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 17 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

10.2. Podjela obligacija prema predmetu obligacije „ Prema predmetu obligacije se dijele na pozitivne i negativene, obligacije sredstva i obligacije cilja, novčane i nenovčane obligacije. „ a/. Pozitivne i negativne obligacije Pozitivne obligacije su one obligacije čiju su predmet obaveze koje se sastoje u određenom davanju ili pak činjenju određenih radnji, dakle aktivnom ponašanju dužnika, kao što su na primjer: - predaja predmeta kuoprodaje kod ugovora o prodaji, - predaja zakupljene stvari zakupcu, - predaja predmeta posluge poslugoprimcu, - obavljanje određenog rada ili djela, - plaćanje naknade štete, - objavljivanja ispravke u novinama, - isplata nagrade u slučaju javnog obećanja nagrade, - vraćanje stečenog bez osnova, itd. „ Negativne obligacije su one koje imaju za predmet određeno nečinjenje bilo u vidu uzdržavanja od činjenja ili pak trpljenja. „ Negativne obligacije se najčešće ustanovljavaju ugovorom. „ Tako, na primjer, predmet ugovora između dva susjeda može biti da neće uz među graditi određene objekte. Isto tako , predmet obaveze jednog susjeda može se sastojati u trpljenju da njegov susjed prolazi preko njegove zemlje ili dvorišta itd. „ Kod pozitivnih obligacija, zastarjevanje, po pravilu, počinje teći prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze. „ Kod negativnih obligacija, zastarjevanje počinje teći kada je dužnik prestao da se uzdržava od određene radnje koja je bila predmet negativne obligacije. b/. Obligacije rezultata (cilja) i obligacije sredstva Obligacije rezultata (cilja) su takve obligacije kog kojih se izvršenjem prestacije postiže rezultat (cilj) radi koga je obligacija nastala. Taj cilj je tačno određen i dužnik je ispunio svoju obavezu kada ostvari taj cilj. Ukoliko se taj cilj (rezultat) zbog kojeg je obligacija zasnovana ne ostvari, smatra se da obligacija nije ispunjena i u tom slučaju će povjerilac imati pravo na naknadu štete.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 18 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Najveći broj obligacija imaju karakter obligacija rezultata. Tako na primjer, kod ugovora o prodaji, prodavac je u obavezi da na kupca prenese pravo svojine stvari i tu svrhu mu stvar preda, pa ukoliko taj rezultat odnosno cilj ne postigne , smatraće se da nije izvršio svoju obavezu, zbog čega će biti dužan, da kupcu nadokanadi štetu. b/. Obligacije rezultata (cilja) i obligacije sredstva „ Obligacije sredstva su takve obligacije kod kojih se izvršenjem prestacije ne mora postići određeni cilj odnosno rezultat za povjerioca. Dužnik je samo u obavezi da izvrši određenu radnju u skladu sa odgovarajućim standardom pažnje (na primjer po pravilima određene struke), ali neće biti odgovoran za štetu, ako se preduzetom radnjom nije ostvario cilj (rezultat) posla. „ Na primjer, bolnica koja se obavezala da će liječiti pacijenta izvršila je svoju obavezu ako je pacijenta liječila u skladu sa odgovarajućim standardima pažnje i po pravilima struke, iako se rezultat obligacije nije ostvario, jer je pacijent umro. Dakle, smatra se da je bolnička ustanova izvršila svoju obavezu i pored činjenice što nije postignut krajni cilj, odnosno rezultat ugovorenog posla. „ c/. Novčane i nenovčane obligacije „ Novčane obligacije su obligacije koje imaju za predmet predaju određene sume novca. Na primjer: obaveza kupca da plati cijenu u novcu, obaveza štetnika da oštećenom nadoknadi štetu u novcu, obaveza poslodavca da radniku isplati naknadu za rad (platu) u novcu, itd. U slučaju zakašnjenja plaća se kamata. „ Nenovčane obligacije su obligacije koje za predmet imaju davanje (predaju) nekih drugih stvari koje nisu novac, odnosno određeno činjenje ili nečinjenje koje nema neposredno novčani izraz. Na primjer, naknada štete popravakom oštećene stvari ili davanjem stvari iste vrste i kvalitete, objavljivanje ispravke informacije, kada prodavac ima obavezu da prodatu stvar preda kupcu itd. 10.3. Podjela oblicija prema načinu ispunjenja i vremenu trajanja „ Trenutne obligacije su one kod kojih se ispunjenje sastoji u jednom, trenutnom aktu davanja činjenja ili uzdržavanja. Ispunjenje obaveze se realizuje trenutno - odjednom.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 19 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Na primjer, predaja stvari iz ruke u ruku, potpuna isplata kupoprodajne cijene, zakupnine, nagrade ili naknade u jednom aktu, jednokratni prolaz preko nečije zemljišta i slično. „ Trenutne obligacije prestaju ispunjenjem obaveze. „ Trajne obligacije su one koje se ispunjavaju preduzimanjem više akata davanja, činjenja ili uzdržavanja u određenom vremenskom periodu. Realizacija akata ispunjenja (davanje, činjenje ili uzdržavanje) se preduzima trajnim, kontinuiranim ponašanjem koje se prostire u vremenu. Na primjer, isplata cijene na rate i slično. 10.4. Podjela obligacija prema određenosti i množini predmeta „ Prema određenosti predmeta obligacije one se dijele na individualizovane i generične obligacije. a./Individualizovane obligacije su takve obligacije kod kojih je akt davanja, činjenja ili uzdržavanja tačno i potpuno određen, tako da se obligacija ispunjava preduzimanjem tog akta. Dužnik duguje samo onaj predmet koji je individualizovan i nedvosmisleno određen (in obligatione), i tim predmetom se vrši i ispunjenje obligacije ( in solutione). Na primjer: da bi se oslobodio obaveze dužnik treba da preda kupcu jednosoban stan površine 65 m2 na II spratu zgrade izgrađene na k.č.br.11 KO Banja Luka u ul.Banjalučka 22. Dužnik individualno određene stvari oslobađa se obaveze ako ona propadne. b/.Generičke obligacije su takve obligacije kod kojih je davanje, činjenje ili uzdržavanje određeno samo prema rodu ili vrsti, tako da se obligacija ispunjava preduzimanjem akta iz okvira odgovarajućeg roda ili vrste, a prema izboru dužnika. Kod ovih obligacija dužnik duguje stvari određenog roda (in obligacione) , a ispunjava obligaciju predajom određene količine stvari toga roda i određenog kvaliteta (in solutione). Rod dugovane stvari se može odrediti najšire i opisno, kao na primjer: dužnik duguje 500 kg pšenice, 10 kg soli, 20 kg jabuka, 2 tone cementa i sl. Za generičke stvari je važan kvalitet stvari. Dužnik ove obligacije će se osloboditi obaveze ako isporuči stvari ugovorenog kvaliteta, a u slučaju da kvalitet stvari nije ugovoren on će se osloboditi obaveze ako isporuči stvar srednjeg kvaliteta.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 20 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ U zavisnosti od toga da li imaju jedan ili više predmeta dijele se i na kumulativne, alternativne i fakultativne obligacije. „ Kumulativne obligacije su takve obligacije kod kojih dužnik duguje dva ili više predmeta i sve te predmete mora predati povjeriocu da bi se oslobodio svoje obaveze. „ Kod ovih obligacija nema mogućnosti izbora, već samo predaja svih dugovanih predmeta, bez obzira koliko ih ima predstavlja jedinstveni sadržaj sužnikove obaveze. Povjerilac je ovlašćen da zahtjeva predaju svih predmeta odjednom, ukoliko nije što drugo predviđeno. „ Alternativne obligacije su takve obligacije kod kojih dužnik duguje dvije ili više stvari ili radnji (due res sunt in obligacione) , ali predmet ispunjenja obligacije je predaja samo jedne stvari ili izvršenje samo jedne od dugovanih radnji (una res est in solutione), tako da se obligacija gasi kada dužnik ispuni jednu od dvije stvari ili radnji koje su predmet obaveze. „ Pravo izbora koju će od dvije ili više obaveza (radnje) ispuniti, pripada dužniku, koji u principu ne može odustati od već izvršenog izbora. „ Ako se dužnik ne koristi svojim pravom izbora, pravo izbora prelazi na povjerioca. Na primjer, kada je jedno lice u obavezi da drugom licu preda određenu stvar, odnosno obavi određi rad (sat, popravi mašinu za veš) ili pak da mu isplati 100,00 KM, ono će se osloboditi obaveze ako ispuni jednu od alternativnih obaveza, prema svom izboru, dakle, ako povjeriocu preda sat, popravi mašinu za veš ili ako mu isplati 100,00 KM. Fakultativne obligacije (facultas alternativa) su takve obligacije kod kojih se duguje jedan određeni predmet (una res est in obligatione) , ali obligacija može prestati i kada povjerilac primi, odnosno kada dužnik preda dugovani ili neki drugi određeni predmet. (due res est in solutione). Povjerilac može zahtjevati od dužnika samo dugovani predmet, ali ne i onaj kojim dužnik, ako hoće, može ispuniti svoju obavezu, jer je na dužniku pravo izbora (facultas alternativa). 10.5. Podjela obligacija prema djeljivosti predmeta i množini subjekata „ Prema djeljivosti predmeta obligacije se dijele na djeljive i nedjeljive obligacije, a prema množini subjekata na tzv. solidarne obligacije.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 21 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Djeljive obligacije su takve obligacije čiji se predmet može podijeliti i ispuniti u više istovrsnih dijelova, stim da dugovani predmet zbog toga ne izmjeni suštinu, niti izgubi od svoje vrijednosti. Djeljiva je obligacija postoji kada je predmet obaveze predaja određene količine žita kao djeljive stvari, a nedjeljiva u slučaju kada je predmet obaveze predaja jedne violine, ili jednog automobila. Ako na strani povjerioca iili dužnika postoji više subjekata, a obligacija nije solidarna, svaki od povjerilaca može tražiti ispunjenje samo svoga dijela obligacije, a svaki od dužnika je dužan ispuniti samo samo svoj dio obaveze. Djeljiva obaveza sa više povjerilaca zove se aktivnom, a djeljiva obaveza sa više dužnika, pasivnom djeljivom obligacijom. Djeljiva obligacija nastaje iz ugovora ili zakona (univerzalne sukcesije). „ Nedjeljive obligacije su takve obligacije čiji se predmet ne može podijeliti ili ispuniti u više istovrsnih dijelova, a da se time ne izmjeni njegova suština ili ne smanji njegova vrijednost. „ Ove obligacije se ne mogu djelimično ispuniti, tako da obligacija postoji sve dok ne bude ispunjena u potpunosti. „ U slučaju množine povjerilaca (aktivna nedjeljiva obligacija) ili dužnika (pasivna nedjeljiva obligacija) , svaki sapovjerilac i svaki sudužnik je, u principu, subjekt cijele tražbine odnosno duga, tako da svaki povjerilac može zahtjevati ispunjenje cijele tražbine, a svaki dužnik ima obavezu ispunjenja duga u cjelini. „ Kad jedan od dužnika ispuni dug u cjelini, on stiče prema ostalim dužnicima pravo regresa, tj.da od njih zahtjeva isplatu onih dijelova koji oni duguju prema unaprijed utvrđenoj veličini, a ukoliko veličina tih dijelova nije unaprijed utvrđena, onda ima pravo na isplatu dijelova dobijenih podjelom cijelog duga na ravne dijelove. „ Solidarne obligacije su takve obligacije sa više dužnika ili povjerilaca kod kojih je svaki dužnik u obavezi da ispuni cijeli dug, odnosno kod kojih je svaki povjerilac ovlašten da zahtjeva isplatu cijelog duga, ali tako da kada jedan od dužnika ispuni sav dug kao obavezu, ostali se oslobađaju obaveze prema povjeriocu. Kada jedan povjerilac naplati cijelu tražbinu, obaveza prestaje prema ostalim povjeriocima i oni više nemaju ovlaštenje da traže isplatu duga od dužnika. „ Solidarna obaveza je jedinstvena i nedjeljiva. Postoji samo jedna obaveza, a ne onoliko obaveza koliko ima dužnika. Svi dužnici su obavezni da je ispune u potpunosti, ali ispuni li obavezu makar jedan od njih, obaveze prema povjeriocu se oslobađaju svi ostali solidarni dužnici.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 22 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Pravilo je da kod solidarnih obaveza da niti jedan dužnik svojim postupcima ne može pogoršavati položaj ostalih solidarnih dužnika. Štetne radnje ili propuštanja jednog dužnika u solidarnoj obligaciji pogađaju samo onoga dužnika koji je tu radnju preduzeo, a ne i ostale solidarne dužnike. „ Pasivna solidarna obligacija ili solidarnost dužnika je takva solidarna obligacija sa više dužnika gdje svaki dužnik odgovara za cijelu obavezu i povjerilac može po svojoj volji zahtjevati ispunjenje obaveze u cjelini od bilo kojeg dužnika. Kada makar i jedna dužnik obavezu ispuni, ostali se oslobađaju obaveze. Solidarni dužnici su svi zajedno subjekti jedne obligacije i u pogledu ispunjenja obaveze prema povjeriocu odgovaraju prema principu „svi za jednoga , jedan za sve.“ „ Solidarni dužnik koji je obavezu ispunio ima pravo da traži od svakog sudužnika da mu nadoknadi dio obaveze koji otpada na njega prema pravilima njihovog međusobnog odnosa, dakle ima pravo regresa. „ Pasivna solidarna obligacija nastaje na osnovu ugovora, testamenta ili Zakona. „ Pasivna solidarnost, na primjer, postoji kod Ugovora o kreditu kada se više lica, kao sudužnici, ugovorom obaveže vratiti banci cjelokupan iznos kredita. „ Aktivna solidarna obligacija (solidarnost povjerilaca) je takva obligacija sa više povjerilaca kod koje svaki povjerilac ima pravo da zahtjeva od dužnika ispunjenje cijele obaveze, ali kada dužnik svoju obavezu ispuni prema jednom povjeriocu, obligacija se gasi i prema ostalim sapovjeriocima. „ Dužnik duguje dug svima sapovjeriocima, ali ga je dužan ispuniti samo jednom od njih. On ima pravo izbora povjerioca. „ Međutim ovo dužnikovo pravo izbora sapovjerioca prestaje onoga trenutka kada jedan od sapovjerilaca protiv njega podnese tužbu. „ U tom slučaju dužnik je vezan za tog povjerioca i može se osloboditi obaveze samo ako obavezu ispuni tom povjeriocu koji je podnio protiv njega tužbu nadležnom sudu. „ Aktivna solidarnost se nikada ne pretpostavlja, što znači da je ona uvijek ugovorena ili zasnovana na zakonu. Aktivna solidarnost može nastati i na osnovu testamenta. 11. Opšti pojam ugovora

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 23 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Pod ugovorom se u građanskom pravu smatra saglasnost volja dva ili više lica kojom se postiže neko pravno dejstvo. „ Pod ugovorom u obligacionom pravu ili obligaciono-pravnim ugovorom se smatra saglasnost volja dva ili više lica kojim se postiže neko obligaciono pravo dejstvo. „ Saglasno iznesenoj definiciji, ugovor je uvijek dvostrani pravni posao, jer u tom poslu uvijek učestvuju najmanje dva lica koja saglasnošću volja (konsenzusom) ostvaruju neko obligaciono dejstvo. Obligaciono dejstvo saglasnosti volja se ispoljava u nastanku, modifikaciji ili prestanku nekog obligacionog odnosa. „ Termin ugovor ima korijene u rimskim riječima „contractus“ i „pacta“. U rimskom pravu, „contractus“ je označavao samo onu saglasnost volja koja je bila zaštićena tužbom predviđenom u „ius civile“. Ostale saglasnosti volja koje nisu bile utužive (nisu uživale sudsku zaštitiu), u rimskom pravu su se zvale „pacta“. „ Za ugovore se ponekad koriste i riječi „konvencija“, „pakt“ i „sporazum“. Navedenei termini su pretežno prihavćeni u međunarodnom pravu. 11.1. Sastojci ugovora „ Bitni sastojci ugovora (essentialia negotii), su oni minimalni sastojci koji su neophodni za postojanje ugovora i zavise od vrste ugovora. (kupoprodaja, zajam, zakup, poklon i sl). Bitni sastojci ugovora imaju subjektivnu i objektivnu komponentnu. „ Objektivno bitni sastojci ugovora su oni koji su predviđeni pravnim propisom, a subjektivni bitni sastojci su oni koji su određeni voljom ugovornih strana. „ Prirodni sastojci ugovora (naturalia negotii) su takvi sastojci ugovora koje strane ne moraju ugovoriti, ali uprkos tome oni čine sastavni dio ugovora i važe, jer to propisuje Zakon. Na primjer, prirodni sastojak ugovora o prodaji je odgovornost prodavca za pravne i materijalne nedostatke. „ Sporedni sastojci ugovora (accidentalia negotii) su takvi sastojci koji se ne odnose ni na jednu vrstu ugovora, ali ih same ugovorne strane mogu dogovoriti i predvidjeti u ugovoru. 12. Uslovi za zaključenje ugovora (poslovna sposobnost) „ da ugovorne strane imaju poslovnu sposobnost  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 24 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ „ „ „

da postoji saglasnost izjava volja ugovornih strana da postoji predmet ugovora da postoji valjan osnov ugovora da postoji određena forma ugovora (kod pojedinih ugovora)

A. Poslovna sposobnost ugovornih strana u vrijeme zaključenja ugovora je uslov za punovažnost svakog ugovora bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima. „ Potpunu poslovnu sposobnost imaju punoljetna fizička lica (18 godina života) kojima poslovna sposobnost nije oduzeta i koja nisu pod starateljstvom, kao i fizička lica koja nisu navršila 18 godina života, ako su zaključila brak. „ Sva maloljetna fizička lica koja nisu navršila 15 godina života, kao i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost su potpuno poslovno nesposobna, tako da ugovori koji bi oni zaključili nebi proizvodili pravno djestvo. Za njih ugovore zaključuju njihovi roditelji, odnosno staraoci kao zakonski zastupnici. Od ovoga pravila postoje i izuzeci. „ Naime, potpuno poslovno nesposobna lica mogu ipak zaključivati teretne ugovore manjeg značaja, kao što je, na primjer kupovina namirnica, novina i slično. Oni bi takođe mogli zaključivati i one dobročine ugovore iz kojih za njih prozilaze samo prava, a ne i obaveze, pa bi tako, punovažno mogli primiti poklon, nagradu i sl. „ Ograničeno ili djelimično poslovno sposobna fizička lica mogu bez saglasnosti zakonskog zastupnika zaključivati ugovore čije im je zaključenje zakonom dovoljeno. Tako maloljetnik koji je navršio 15 godina može zasnovati radni odnos (zaključiti ugovor o radu) i slobodno raspolagati svojom zaradom. Poslovnu sposobnost imaju i pravna lica. „ Ona mogu punovažno zaključivati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. „ Ugovore u ime pravnih lica zaključuju njihovi organi zastupnici ili pak lica koja ovi ovlaste. Ako je ugovor zaključen izvan okvira pravne sposobnosti pravnog lica, on neće proizvoditi pravno dejstvo 12. Uslovi za zaključenje ugovora (saglasnost volja) B. Saglasnost volja ugovornih strana „ Ugovor se smatra zaključenim kada ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim sastojcima ugovora.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 25 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Za nastanak ugovora je potrebno postojanje i sadejstvo slobodno izraženih volja podobnih da proizvedu određene pravne posljedice, od kojih jedna ima obilježja inicijative (ponude), a druga, obilježja prihvatanja te inicijative (prihvat ponude). „ Inicijativa za zaključenje ugovora je izjava volje ponudioca upućena ponuđenom i zove se ponuda, a izjava ponuđenog da prihvata ponudu, zove se prihvat ponude. „ Volja koja dovodi do zaključenja ugovora mora imati sva obilježja pravno relevantne volje, što podrazumjeva postojanje svijesti i namjere (htijenja) da se proizvedu određene pravne posljedice. 12. Uslovi za zaključenje ugovora (saglasnost volja) „ Svijest ugovorne strane podrazumjeva značaj i posljedice zaključenja pravnog posla (ugovora), a namjera (animus contrahendi) podrazumjeva da ugovorne strane žele da zaključe upravo taj ugovor sa svim njegovim specifičnostima. „ Pravno relevantna volja mora biti izražena slobodno, biti ozbiljna i stvarna. „ Pravno relevantna volja ne smije biti simulirana, već stvarna. Ako ugovorne strane prema trećim licima zaključuju jedan ugovor ( na primjer, ugovor o poklonu) , a između sebe , u stvari zaključuju drugi ugovor (na primjer, ugovor o prodaji), tada saglasna izjava da se zaključuje ugovor o poklonu, u princupu, nebi vodila zaključenju toga ugovora. „ Ponuda je jednostrana izjava volje kojom jedno određeno lice (ponudilac), drugom određenom licu (ponuđenom) nudi zaključenje konkretnog ugovora sa određenim uslovima. Prema Zakonu o obligacionim odnosima „ponuda je prijedlog za zaključenje ugovora učinjen određenom licu koji sadrži sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihatanjem mogao zaključiti ugovor.“ „ U našem pozitivnom obligacionim pravu postoje: opšta ponuda, izlaganje robe sa označenjem cijene i slanje kataloga i oglasa. Opšta ponuda je prijedlog za zaključenje ugovora učinjen neodređenom broju lica, koji sadrži bitne sastojke ugovora čijem je zaključenju namijenjen, osim ako šta drugo ne proističe iz okolnosti slučaja ili običaja.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 26 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Izlaganje robe sa označenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko drukčije ne proizilazi iz okolnosti slučaja ili običaja. „ Slanje kataloga, cjenovnika ili oglasi učinjeni putem štampe, letaka, radija, TV ili na koji drugi način, ne predstavlja ponudu za zaključenje ugovora, nego samo poziv da se učini ponuda pod objavljenim uslovima. „ Ponuda mora sadržavati bitne sastojke,elemente konkretnog ugovora čije se zaključenje nudi. „ Ponuda mora biti upućena od strane ovlašćenog lica (samog ponudioca ili njegovog zastupnika) „ Ponuda mora biti upućena određenom drugom licu (ponuđenom) sa kojim ponudilac želi zaključiti ugovor. „ Ponuda mora sadržavati jasno izraženu volju ponudioca (animus contrahendi) da želi zaključiti ugovor i sa ponuđenim, pod uslovima navedenim u ponudi. „ Ponuda mora biti sačinjena u određenoj formi koja je, kao uslov punovažnosti, zakonom propisana za određeni ugovor. „ Pravno dejstvo ponude se ogleda u tome što ona obavezuje samo jednu stranu i to ponudioca koji je ponudu učinio. „ Prihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuđenog, kojom on ponudiocu izražava svoju saglasnost s njegovom ponudom. „ Prihvat ponude i ponuda moraju biti podadarne, odnos sadržajno moraju odgovarati jedna drugoj. „ Podudarnost dviju volja (volje ponudioca i ponuđenog) naziva se konsens, a njihova nepodrudarnost se naziva disens. „ Prihvat ponude mora biti dat od ovlaštenog lica, mora sadržajno odgovarati ponudi, mora sadržavati jasnu volju ponuđenog za zaključenje ugovora (animus contrahendi) i mora biti dat u određenoj formi, ako se za zaključenje konkretnog ugovora zahtjeva takva forma. „ Prihvat ponude mora stići ponudiocu u određeno vrijeme, jer je ponudilac vezan ponudom samo određeno vrijeme. „ Vrijeme zaključenja ugovoraje važno sa aspekta dejstva toga ugovora, sa aspekta zastarjelosti potraživanja, poslovne sposobnosti ugovarača, slučajne propasti stvari itd, dok je mjesto zaključenja ugovora od značaja u međunarodnom pravu za primjenu mjerodavnog prava u slučaju spora, kao i u slučaju određivanja mjesne nadležnosti suda. „ Ako je ponuda upućena prisutnom licu, smatra se da je ugovor zaključen kada ponuđeni prihvati ponudu, a ako se ponuda čini odsutnom licu, smatra  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 27 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

se da je ugovor zaključen onoga trenutka kada je ponudilac primio izjavu ponuđenog da prihvata ponudu. „ Smatra se da je ugovor je zaključen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedište, odnosno svoje prebivalište u trenutku kada je učinio ponudu. 13. Predmet ugovora „ C. Predmet ugovora je ono što predstavlja obavezu u jednom obligacionom odnosu, a to je uvijek neko davanje (dare), činjenje (facere) ili nečinjenje (non facere) ili trpljenje (patnja). „ Predmet ugovora je dakle obligaciona radnja koja može biti pozitivno (dare, facere) ili negativno određena (non facere) „ Predmet ugovora mora imati određene osobine i to: „ predmet ugovora mora biti moguć, „ predmet ugovora mora biti dopušten i „ predmet ugovora mora biti određen ili odrediv „ Predmet ugovora mora biti moguć, jer ono što nije moguće dati, činiti ili nečiniti ne obavezuje. „ Objektivna nemogućnost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada obavezu ne može ispuniti ni dužnik, niti bilo koje drugo lice. Na primjer, neko se obavezao da će prodati predmet koji ne postoji (sat koji je izgubljen, automobil koji je izgorio i sl). „ Subjektivna nemogućnost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada obavezu ne može ispuniti dužnik, već to može učiniti neko drugi. Na primjer, neko se obavezao predati neku stvar koja ne pripada njemu već nekom trećem, postojaće subjektivna nemogućnost ispunjenja. „ Početna nemogućnost ispunjenja ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada je nemogućnost već postojala u vrijeme zaključenja ugovora. Na primjer, neko se obavezao da će predati određenu stvar, koja je bila uništena prije zaključenja ugovora. „ Naknadna nemogućnost ispunjenja ugovorne obaveze je ona koja je nastupila nakon zaključenja ugovora. (Stvar koja je bila predmet ugovora o prodaji bude uništena poslije zaključenja ugovora). „ Predmet obaveze (dare, facere, non facere) je nedopušten ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 28 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Pod prinudnim propisima podrazumjevaju se svi propisi koji se mogu sprovesti prisilnim putem, pri čemu se misli na zakonske i podzakonske akte. „ Pod javnim poretkom se podrazumjeva ustavom i zakonom ustanovljen sistem propisa u skladu sa kojima se mora ponašati svaki subjekat u društvu. „ Ugovori čiji je predmet obaveze nedopušten su ništavi, izuzev ako cilj pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju propisuje nešto drugo. „ Predmet ugovora mora biti određen ili bar odrediv što znači da ugovarači moraju postići saglasnost o bitnim elementima predmeta ugovora, odnosno na nedvosmislen način imati saznanje šta je predmet njihovih međusobnih prava i obaveza, a ako to nije slučaj, ugovor je ništav. 14. Osnov ugovora D. Osnov ili causa ugovora je ono što predstavlja cilj odnosno svrhu ugovora (causa finalis). Osnov je ono zbog čega se dužnik obavezuje. Dakle, zaključenjem ugovora ugovarači žele postići određeni cilj. – Na primjer, kod ugovora o prodaji, kupac želi zaključenjem toga ugovora postati vlasnikom neke stvari, a prodavac želi za prodatu stvar dobiti određeni iznos novca, dok kod ugovora o prevozu, putnik u prevoznom sredstvu plaća kartu zbog toga što mu je cilj da se preveze od jednog mjesta do drugog, a prevozilac vrši prevoz radi ostvarenja zarade. – Cilj zbog kojeg se zaključuje ugovor (causa finalis) mora biti dopušten sa aspekta javnog poretka da bi ugovor bio punovažan. – Ako je cilj zaključenja ugovora nedopušten ugovor je ništav. – Pored toga, osnov mora biti i istinit, a ne prividan. 15. Forma i tumačenje ugovora „ Obligacioni ugovori su po pravilu neformalni, a ugovorne strane svoju volju za zaključenjem ugovora mogu izaziti na razne načine : pismeno, usmeno , konkludentnom radnjom. „ Za razliku od neformalnih – konsensualnih ugovora kod kojih se ugovor smatra zaključenim postizanjem saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora, formalni ugovori se mogu zaključiti samo u određenoj (propisanoj ili ugovorenoj) formi.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 29 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

„ Pod formom ugovora se podrazumjeva način odnosno oblik postizanja saglasnosti volja ugovornih strana, što znači da kod formalnih ugovora konsenzus mora biti postignut uz poštovanje određene zakonske ili ugovorene forme. „ Tako, na primjer, zakonodavac propisuje posebnu (pismenu) formu kod ugovora o prodaji nepokretnosti, kod ugovora o građenju, kod ugovora o licenci, ugovora o zakupu poslovnih prostorija. „ Konvalidacija ugovora (latinski-ozdraviti, osnažiti) znači mogućnost da se ugovor koji nije zaključen u propisanoj formi može, pod određenim uslovima, učiniti valjanim pravnom poslom. Tako na primjer kod ugovora kojem nedostaje pismena forma, konvalidacija se može izvršiti, ako su ugovorne strane u cjelini ili u pretežnom djelu izvršile svoje obaveze. „ Konvalidacija rušljivih ugovora se može izvršiti protekom vremena ili odobrenjem. „ Konverzija ugovora znači pretvaranje ništavog ugovora u drugi punovažan ugovor. Na primjer, pravilo iz čl.106 ZOO : “ako ništav ugovor ispunjava uslove za valjanost nekog drugog ugovora, tada će među ugovaračima važiti taj ugovor.” „ Tumačenje ugovora znači prvenstveno istraživanje prave volje ugovornih strana. Jasne i nesporne odredbe ugovora se ne tumače, već se primjenjuju onako kako glase, a sporne tako da se ne treba držati doslovnog značenja upotrebčljenih izraza, već treba istražiti zajedničku namjeru ugovarača i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obligacionog prava. 15. Vrste obligacionih ugovora z 15.1. Jednostrano i dvostrano obavezni ugovori z Jednostrano obavezni ugovori su oni ugovori kod kojih obaveza nastaje samo na jednoj strani koja u tom slučaju ima položaj dužnika, dok druga ugovorna strana na osnovu takvog ugovora stiče pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze i ima položaj povjerioca. Na primjer: ugovor o poklonu, ugovor o posudbi (posluzi), ugovor o punomoćstvu. z Dvostrano obavezni ugovori su takvi ugovori čijim zaključenjem nastaju obaveze za obje ugovorne strane , dakle i za povjerioca i za dužnika. Obje ugovorne strane, nalaze se se u dvostrukoj ulozi, tako da se povjerilac pojavljuje i u ulozi dužnika, a dužnik se pojavljuje i u ulozi povjerioca.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 30 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Na primjer: ugovor o prodaji kod kojega se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje, a kupac se obavezuje da će za stvar koju kupuje od prodavca platiti ugovorenu cijenu. I prodavac i kupac su istovremeno u položaju povjerioca i položaju dužnika. z 15.1. Jednostrano i dvostrano obavezni ugovori i pravni poslovi z Jednostrano i dvostrano obavezne ugovore treba razlikovati od jednostranih i dvostranih pravnih poslova, jer jednostrani pravni poslovi nastaju jednostranom izjavom volje, a ugovori bili oni jednostrano ili dvostrano obavezni, uvjek nastaju saglasnošću volja ugovornih strana. z Tipični jednostrani pravni poslovi su, na primjer: testament, javno obećanje nagrade, ponuda kada stigne ponuđenom i slično. Najčešći dvostrani pravni poslovi su ugovori, kao što je na primjer ugovor o prodaji, ugovor o zakupu, ugovor o poklonu itd. z Kod dvostrano obaveznih ugovora važi princip uzajmnosti na temelju kojeg jedna ugovorna strana može ispunjenje svoje obaveze usloviti ispunjenejm obaveze druge ugovorne strane. z Pravo na utvrđenje ništavosti zelenaškog ugovora, te pravo poništenja ugovora zbog oštećenja preko polovine moguće je samo kod dvostrano obaveznih ugovora. z 15.2. Teretni i dobročini ugovori z Teretni (naplatni) ugovori su oni kod kojih jedna ugovorna strana daje ili nešto čini kao naknadu za činidbu koju dobija od druge ugovorne strane. Na primjer: ugovor o prodaji, ugovor o zakupu, ugovor o zajmu uz naplatu kamate, ugovor o djelu, ugovor o radu i sl. z Dobročini (besplatni) ugovori su oni kod kojih jedna ugovora strana za primljenu činidbu ne daje nikakvu naknadu (protivčinidbu). Na primjer, ugovor o poklonu, ugovor o zajmu bez kamate, ugovor o posluzi, ugovor o besplatnoj ostavi. z 15.3. Formalni i neformalni ugovori z Formalni ugovori su oni za čije se zaključenje traži određena forma propisana zakonom ili određena ugovorom. Kod navedenih ugovora forma je bitan element ugovora. Na primjer, ugovor o prodaji ili poklonu nepokretnosti  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 31 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Neformalni ugovori su oni za čije zaključenje se ne traži nikakva forma, već koji nastaju kada stranke postignu saglasnost o bitnim sastojcima konkretnog ugovora. Na primjer, ugovor o prodaji pokretnih stvari, ugovor o nalogu i sl. 15.4. Konsensualni i realni ugovori z Konsensulni ugovori su oni ogovori kod kojih je za nastanak i punovažnost ugovora dovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima toga ugovora, a ne traži se forma ili pak predaja stvari drugoj ugovornoj strani. Ovi ugovori su prefektni kad ponuđeni prihvati ponudu. Na primjer ugovor o prodaji, o nalogu i drugi. z Realni ugovori su oni koji nastaju kada ugovorne strane postignu saglasnost volja o bitnim elementima i kada jedna strana u ugovoru preda drugoj stvar koja je predmet ugovora. Primjer : ugovor o poklonu. Slijedeći dosljedno princip konsensualizma, naš ZOO uopšte ne reguliše ugovor o poklonu.

z 15.5. Kauzalni i apstraktni ugovori z Kauzalan je onaj ugovor u kojem je osnov obavezivanja (causa obligandi) jasno istaknut i predstavlja bitan element ugovora. Kod navedenih ugovora, ugovorne strane imaju tačno određeni cilj zbog čega žele zaključiti baš konkretni, a ne neki drugi ugovor. z Na primjer, kada jedno lice posudi drugom automobil da otputuje u drugo mjesto po nekom poslu, tada se iz samog ugovora vidi da je kauza, osnov obavezivanja, posudba, a ne prodaja. Kauzalni ugovori su : ugovor o prodaji, ugovor o zajmu, ugovor o djelu itd. z Apstraktan ugovor je takav kod kojeg osnov obavezivanja (causa obligandi) nije vidljiv iz samog ugovora. Kod navedenih ugovora se iz njihovog sadržaja ne može razabrati cilj zbog kojeg se ugovorne strane obavezuju. Na primjer, neko se obaveže da će nekom predati određenu sumu novca ili stvari u određenom roku, ali se ne vidi iz kojeg razloga preuzima tu obavezu. Apstraktni ugovori su : ugovor o mjenici, ugovor o čeku i sl. z 15.6. Ekvivalentni i aleatorni ugovori z Ekvivalentni ugovori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane već u momentu zaključenja ugovora znaju u cjelini svoja prava i obaveze, odnosno  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 32 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

šta jedna treba dati kao ekvivalent za ono što prima od druge ugovorne strane. Na primjer: ugovor o prodaji, ugovor o zakupu , ugovor o djelu itd. z Aleatorni ugovori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane u trenutku zaključenja ugovora ne znaju u potpunosti svoja prava i obaveze, a nekada ni koja će strana biti povjerilac, a koja dužnik. Obim prava i obaveza ugovornih strana, po pravilu, zavisi od nekog budućeg neizvjesnog događaja. Obaveze ugovornih strana ne zavise od njihovih volja, nego od slučaja, a obaveza jedne strane, ne predstavlja ekvivalent obavezi druge ugovorne strane. Primjeri aleatornih ugovora su : ugovor o osiguranju, ugovor o opkladi i ugovori o kupovini nade (emptio spei), kao na primjer ugovor o prodaji cjelokupnog roda jabuke u jednom voćnjaku, u idućoj godini. Ovi ugovori se ne mogu pobijati zbog oštećenja preko polovine.

z z z z z z z

z 15.7. Predugovori, glavni ugovori i sporedni ugovori Predugovor je saglasna izjava volje o preuzimanju obaveze da se zaključi glavni ugovor. Predugovor može biti dvostrano i jednostrano obavezan. Predugovor obavezuje, a pregovori za zaključenje ugovora ne obavezuju. Predugovor obavezuje samo ako su njime određeni elementi glavnog ugovora. Glavni ugovor je drugi ugovor koji su se ugovorne strane predugovorom obavezale zaključiti i proizvodi pravno djestvo od zaključenja. Glavnim ugovorom se potpuno samostalno zasnivaju prava i obaveze. ZOO u čl.45 st.5 propisuju da se zaključenje glavnog ugovora može zahtjevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zaključenje. Sporedni (akcesorni, zavisni) ugovor je onaj koji se dodaje glavnom ugovoru i djeli njegovu pravnu sudbinu, tako da nastanak, prenos ili pak prestanak prava i obaveza zavisi od glavnog ugovora uz koji se zaključuje. Ovi ugovori služe kao sredstvo za pojačanje ili obezbjeđenje glavnog ugovora. Akcesorni ugovori su, na primjer, ugovor o zalozi, ugovor o kapari, ugovor o jemstvu i slično.

15.8. Trenutni i trajni ugovori z Trenutni ugovori su oni kod kojih se obaveze izvršavaju odjednom i jednim aktom davanja, činjenja ili nečinjenja i po pravilu istovremeno, a trajni ugovori su oni kod kojih se izvršenje obaveze traje određeno duže vrijeme. Trajanje može biti kontinuirano ili periodično. Na primjer: ugovor o zakupu, ugovor o doživotnom izdražavanju, ugovor o osiguranju itd.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 33 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

15.9.Lični i nelični ugovori z Lični ugovori su takvi ugovori koji su zaključeni s obzirom na svojstvo tačno određenog lica. Često se nazivaju ugovori „intuitu personae“. Kod ovih ugovora, motiv obavezivanja je ličnost ugovarača i to obzirom na njihova svojstva, sposobnosti ili pak stručnost u određenoj oblasti. To su ugovori koji se zasnivaju na međusobnom povjerenju ugovornih strana, kao na primjer kod: ugovora o punomoćstvu, ugovora o ortakluku, ugovora o poklonu itd. z Nelični ugovori su oni kod kojih ugovaračima nije stalo do ličnih svojstava druge strane, nego prvenstveno do izvršenja obaveze. Ovakvu obavezu, za razliku od ugovora „intuitu personae“ može ispuniti svako drugo lice, a ne samo dužnik. 15.10.Generalni i posebni ugovori z Generalni ugovori su takvi kod kojih se utvrđuju samo opšti elementi ugovora i uslovi izvršenja i koji se zaključuju na duži vremenski period. z Posebni ugovori se zaključuju na kraći vremenski period i to u okviru opšteg (generalnog) ugovora i kojim se konkretno uređuju pitanja značajna za izvršenje generalnog ugovora. 15.11. Imenovani i neimenovani ugovori z Imenovani ugovori su takvi koji su zbog svoje važnosti i masovnosti dobili svoj naziv i kao takvi su regulisani zakonom. Na primjer, ugovor o prodaji, ugovor o poklonu i sl. z Neimenovani ugovori su takvi ugovori koji u zakonu nisu označeni imenom (nazivom), niti su zakonom posebno regulisani. Na primjer, ugovor o faktoringu, ugovor o franšizingu i slično. 16. Zastupanje z 16.1. Pojam z Zastupanje je pravni odnos na osnovu kojeg zastupnik, odnosno punomoćnik može u ime i za račun zastupanog davati izjave kojima se zasnivaju, modifikuju ili ukidaju pravni poslovi (na primjer da u ime i za račun zastupanog zaključi neki ugovor) ili preduzimati u ime i za račun zastupanog druge pravne radnje (na primjer, da kao punomoćnik preduzima procesne radnje u nekom postupku (građanskom, upravnom, krivičnom). z Pravne radnje zastupanja se vrše na osnovu ovlaštenja koje svoj osnov ima u zakonu, opštem aktu pravnog lica, aktu nadležnog organa ili u izjavi volje  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 34 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

zastupanog. Ovlaštenje koje ima svoj osnov u izjavi volje zastupanog zove se punomoćje. z Zastupanje može biti voljno i zakonsko, neposredno i posredno. z 16.2. Voljno i zakonsko zastupanje z Voljno zastupanje ima osnov u slobodno izraženoj volji zastupanog (ovlaštenju, punomoći) i nastaje na osnovu ugovora (ugovor o punomoćstvu) između zastupnika (punomoćnika) i zastupanog (vlastodavca). z Zakonsko zastupanje, zastupanje na osnovu statuta ili drugog opšteg akta nadležnog organa je nezavisno od volje zastupnika i zastupanog, jer nema osnov u njihovoj volji , već izvire neposredno iz zakona, statuta ili drugog opšteg akta nadležnog organa. z I kod voljnog (ugovornog) i zakonskog zastupanja nastaje obligacioni odnos između zastupnika i zastupanog sa utvrđenim pravima i obavezama strana u tom odnosu. z 16.3. Neposredno i posredno zastupanje z Neposredno, direktno ili pravo zastupanje je takvo zastupanje gdje zastupnik zaključuje pravni posao u tuđe ime i za tuđ račun, dakle kod kojeg se učinak pravnog posla nesposredno odnosi na sferu zastupanog, a bez ikakvog uticaja na prava i obaveze zastupnika. Smatra se da je pravni posao zaključio sam zastupani obzirom da iz tog pravnog posla on stiče prava i obaveze. z Na primjer, kupac kao zastupani ovlasti neko lice (zastupnika) da za njega kupi neku stvar od određenog prodavca. Na osnovu ovakvog pravnog posla kupac će postati vlasnik kupljene stvari i obveznik plaćanja kupovne cijene prema prodavcu. z Posredno ili indirektno zastupanje je takvo zastupanje kod kojega zastupnik zaključuje pravni posao u svoje ime, ali za račun zastupanog. Prava i obaveze iz zaključenog posla nastaju za zastupnika i treće lice, jer između zastupanog i trećeg lica ne nastaje nikakkav pravni odnos. Treće lice uopšte ne mora ni da zna za zastupano lice, niti da je posao zaključen za njegov račun. z Kod posrednog zastupanja, prava i obaveze koje izvorno nastaju za zastupnika i treće lice, prelaze na zastupanog tek na osnovu drugog pravnog posla zaključenog između zastupnika i zastupanog. Kao primjer navodimo ugovor o komisionu prema kojem se komisionar kao posredni zastupnik  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 35 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

obavezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime, a za račun komitenta (posredno zastupanog) jedan ili više poslova koje mu povjerava komitent. Posredno zastupanje imamo u gotovo svim poslovima u kojima zastupani želi ostati nepoznat, kao na primjer u berzanskim poslovima z Učinci zastupanja z Učinak zastupanja se ogleda u tome što pravne posljedice pravnog posla ili radnje koje je preduzeo zastupnik terete zastupanog, što znači, na primjer, da za njega nastaju prava i obaveze iz ugovora koji je u njegovo ime i za njegov račun zaključio zastupnik. z Zastupnika treba razlikovati od posrednika i glasnika. z Posrednik (makler ili mešetar) je lice koje se obavezuje da će dovesti u vezu dva lica radi zaključenja određenog pravnog posla (posrednik kod ugovora o prodaji, posrednik u osiguranju i sl.). z Glasnik je lice koje samo prenosi već gotovu (formulisanu) volju jedne ugovorne strane drugoj ugovornoj strani. Zastupnik po pravilu mora imati poslovnu sposobnost, ali najmanje ograničenu poslovnu sposobnost, dok glasnik može biti i lice koje nije poslovno sposobno. z Ovlaštenje za zastupanje z Da bi zastupanje bilo punovažno zastupnik mora imati ovlaštenje za zastupanje koje mu daje zastupani i on je dužan postupati u granicama volje zastupanog. z Zastupnik mora staviti do znanja drugoj strani s kojom ulazi u pravni odnos da nastupa u ime zastupanog (vlastodavca). z Kod zakonskog zastupanje ovlaštenje proističe iz samog zakona, a zastupani ne mora imati poslovnu sposobnost. z U slučaju da zastupnik prekorači dato ovlaštenje, takav pravni posao obavezuje zastupanog samo ako ga on odobri. U tom slučaju će se smatrati da je posao bio valjan od momenta njegovog zaključenja. z U slučaju da jedno lice zaključi ugovor lažno se predstavljajući da ima ovlaštenje nekog lica (da je njegov zastupnik), a u stvari nema to ovlaštenje (lažni zastupnik ili falsus procurator) , takav ugovor obavezuje zastupanog samo ako ga on naknadno odobri. U protivnom, takav ugovor ga ne obavezuje.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 36 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Punomoć je ovlaštenje koje zastupani (vlastodavac) pravnim poslom daje zastupniku (punomoćniku). Ovo ovlaštenje (punomoć) se može dati jednostranim pravnim poslom ili ugovorom. z Kada se ovlaštenje daje jednostranim pravnim poslom riječ je o jednostranoj izjavi volje koja je upućena punomoćniku ili drugoj strani. Ako je izjava upućena punomoćniku riječ je o internoj punomoći tj. o odnosu između vlastodavca i punomoćnika, a ako je ista upućena drugoj strani riječ je o eksternoj ili vanjskoj punomoći kojom davalac punomoći obavještava drugu stranu da je ovlastio određeno lice da u njegovo ime i za njegov račun prduzme odredđene radnje. z Kada se punomoć daje ugovorom, riječ je o ugovoru o punomoćstvu koji se zaključuje između vlastodavca i punomoćnika. z Ugovor o punomoćstvu je neformalan pravni posao, osim ako se forma traži zakonom, u kom slučaju za zaključenje ugovora za koji se traži forma i punomoć mora biti data u toj formi. (Na primjer, kod ugovora o licenci, ugovora o građenju i sl). z Opšta ili generalna punomoć je ona na osnovu koje punomoćnik može preduzimati samo poslove koji ulaze u redovno poslovanje. z Generična punomoć je punomoć na osnovu koje punomoćnik može preduzimati poslove određene vrste koje izlaze iz okvira redovnog poslovanja. z Posebna ili specijalna punomoć se daje za tačno određeni posao od o posebnog značaja je za vlastodavca. Tako bez posebnog ovlaštenja punomoćnik ne može zaključiti ugovor o jemstvu, preuzeti mjeničnu obavezu, zaključiti ugovor o poravnanju, ugovor o izabranom sudu, niti se može odreći nekog prava bez naknade. z Punomoć prestaje opozivom zastupanog (vlastodavca) ili otkazom zastupnika (punomoćnika), smrću punomoćnika, gubitkom potpune poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomoćnika. Punomoć prestaje i završetkom posla zbog kojeg je data. Ona prestaje i nastupanjem naknadne nemogućnosti ispunjenja posla. 17. Posebna dejstva dvostranih ugovora z Posebna dejstva ugovora se ogledaju u slučaju promjenjenih okolnosti, prekomjernog oštećenja i zaključenja zelenaškog ugovora. z Promjenjene okolnosti (clausula „rebus sic stantibus“)  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 37 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da bi se moglo govoriti u promjenjenim okolnostima potrebno je da se prema oderdbama čl.133-136 ZOO ispune slijedeći uslovi: z da se radi o okolnostima koj su nastupile poslije zaključenja ugovora; z da se radi o okolnostima koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane z da se zbog tih okolnosti ne može ostvariti svrha ugovora, z da je nakon nastupanja novih okolnosti očigledno da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi ga stoga po opštem mišljenju bilo nepravično održati na snazi. z Promjenjene okolnosti z Na promjenjene okolnosti se ne može pozivati ona strana u ugovoru koja je te okolnosti morala uzeti u obzir prilikom zaključenja ugovora. To znači da okolnosti koje dovode do raskida ili izmjene ugovora moraju biti u vrijeme zaključenja ugovora nepredvidive i neotklonjive za ugovornu stranu koja se na njih poziva. z Ugovora strana koja se poziva na promjenjene okolnosti mora sudskim putem tražiti raskid ugovora. Ona ne može tražiti izmjenu ugovora. Pravo na zahtjev za izmjenu ugovora ima tužena strana u sporu po zahtjevu za raskih ugovora u slučaju „clausula rebus sic stantibus“. Ako sud donese odluku o raskidu ugovora, na zahtjev strane koja nije tražila raskid sud će obavezati drugu stranu da nadoknadi pravičan dio štete. z Inače, u našem obligacionom pravu, ugovorne strane se mogu unaprijed punovažno odreći od prava pozivanja na određene promjenjene okolnosti, osim ako to nije u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja. z 17.2. Prekomjerno oštećenje (laesio enormis) Prekomjerno oštećenje (oštećenje preko polovine) postoji onda kada je između obaveza ugovornih strana koje proističu iz dvostrano obaveznih i teretnih ugovora, u vrijeme zaključenja ugovora postojala očigledna nesrazmjera. z Uslovi za postojanje prekomjernog oštećenja su slijedeći: z da se radi o dvostrano obaveznom i teretnom ugovoru z da između preuzetih obaveza postoji očigledna nesrazmjera z da oštećena strana u vrijeme zaključenja ugovora nije znala, niti je morala znati za postojanje nesrazmjere z Posljedice postojanja prekomjernog oštećenja se sastoje u tome što oštećena strana ima pravo zahtjevati poništenje takvog ugovora u roku od 1 godine dana od dana zaključenja ugovora, ako za pravu vrijednost nije znala ili nije  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 38 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

mogla znati. Zahtjev se ostvaruje podizanjem tužbe ili isticanjem prigovora na zahtjev povjerioca za ispunejnje obaveze. z Oštećna strana ne može tražiti izmjenu ugovora. Odricanje od prava da se zahtjeva poništenje ugovora ne proizvodi pravno dejstvo. z 17.3 Zelenaški ugovor je takav ugovor kojim jedno lice koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa onim što je on dao ili učinio ili se obavezao da će dati ili učiniti. z Oštećeni mora dokazati postojanje očigledne nesrazmjere između činidbe i protivčinidbe, te da je druga strana iskoristila stanje nužde druge ugovorne strane. z Oštećena strana može tražiti da se njena obaveza smanji na pravičan iznos, u kom slučaju tako izmjenjen ostaje na snazi, au protivnom se poništava. z Rok za podnošenje zahtjeva iznosti 5 godina od dana zaključenja ugovora. 18. Sredstva obezbjeđenja ugovora z Sredstva za obezbjeđenje izvršenja ugovora se tradicionalno dijele na stvarna i lična stredstva obezbjeđenja ugovora. z 18.1. Stvarna sredstva obezbjeđenja ugovora su ona na temelju kojih povjerilac stiče stvarno pravo na stvari dužnika ili nekog trećeg lica. To su : kapara, kaucija i zaloga. z Kapara (arrha) je određeni iznos novca ili drugih zamjenljivih stvari koje jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zaključen i u cilju obezbjeđenja izvršenja ugovora. Po svojoj pravnoj prirodi kapara je akcesorni (sporedni) ugovor kojim se oibezbjeđuje realizacija glavnog ugovora. On je realan ugovor jer za njegovo postojanje nije dovoljna samo saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, nego i predmet ugovora (obično novac ili zamjenljiva stvar) mora biti predat drugoj ugovornoj strani. z Ako je ugovor ispunjen u cjelini kapara se vraća ili se uračunava u ispunjenje obaveze onoj strani koja ju je dala.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 39 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako je ugovor djelimično ispunjen, savjesna strana ne može zadržati kaparu, ali ima pravo tražiti ispunjenje ugovora i naknadu štete ili pak naknadu štete zbog neurednog ispunejnja obaveze. z Ako ugovor uopšte nije ispunjen, a za neispunjnj je kriva strana koja je dala kaparu, nevina strana može zahtjevati ispunjenje ugovora ako je to moguće i naknadu štete zbog neispunjenja ili se zadovoljiti datom kaparom. (facultas alternativa). z Ako ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je kriva strana koja je primila kaparu, druga , nevina strana može: tražiti ispunejnje ugovora i nakandu štete zbog zakašenjenja, odustati od ugovora i tražiti naknadu šette zbog neispunjenja ugovora ili odustati od ugovora i tražiti od krive strane kaparu u dvostrukom iznosu. z Ako se ugovor ne može izvršiti, a za neizvršenje nije kriva niti jedna strana ( naknadna nemogućnopst ispunejnja), kapara se mora vratiti. z Kapara se mora vratiti i u slučaju ako se ugovor ne može izvršiti ,a za izvršenje su odgovorne obje strane. z Kaucija (jamčevina, vadium) je određeni iznos novca koji dužnik daje prilikom zakjljučenja ugovora u svrhu zaključenja i obazbjeđenja izvršenja ugovora. z Kaucija je stvarno-pravno sredstvo obezbjeđenja ugovora jer dužnik mora prilikom zaključenja ugovora predati određeni iznos novca da bi ugovor bio zaključen. Neizvršenjem ugovora, pa makar to bilo i bez njegove krivice, dužnik gubi datu kauciju. z Kaucija obezbjeđuje samo primaoca kaucije, za razliku od kapare koja obezbjeđuje obje ugovorne strane. z Zaloga z Postoji zaloga na pokretnim stvarima ili ručna zaloga (čl.966-988 ZOO), zaloga na potraživanjima i drugim pravima (čl.989-996 ZOO) i zaloga nepokretnim stvarima (hipoteka) koja je regulisana pravnim pravilima i zakonima iz oblčasti stvarnog prava. z Založno pravo je stvarno sredstvo obezbjeđenja i služi obezbjeđenju potraživanja povjerioca. z Ugovor o zalozi je takav ugovor kojim se obavezuje dužnik ili neko treće lice da će povjeriocu predati neku pokretnu stvar iz koje se on može namiriti ukoliko mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospjelosti. Dakle, prema ZOO, ugovor o zalozi nije realan, već konsensulan ugovor. Založno pravo se na pokretnoj stvari se zasniva ugovorom o zalozi , a stiče izvršenjem  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 40 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

ugovora tj. predajom založene stvari povjeriocu. Ugovor je prema tome pravni osnov sticanja založnog prava, a predaja stvari je modus aquirendi (način sticanja) založnog prava. z Ugovor o zalozi je akcesoran ugovor i kao takav zavisan od glavnog ugovora čijem obezbjeđenju služi. Založno pravo može postojati samo ako postoji glavno potraživanje koje se tim založnim pravom obezbjeđuje. Ukoliko povjeriočevo potraživanje iz glavnog ugovora ne bude izmireno o dospjelostio, on može tražiti od suda da se stvar koja je predmet založnog prava proda na javnoj prodaji ili po tekućoj cijeni. Zabranjena je klauzula na osnovu koje će založena automatski preći u vlasništvo založnog povjerioca, ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti (lex commisoria). z 18.2. Lična sredstva obezbjeđenja ugovora su :ugovorna kazna, jemstvo, odustanica i pravo zadržavanja (ius retentionis). z Ugovorna kazna je takvo lično obezbjeđenje kojim se obavezuje ugovarač (dužnik) da će od drugom ugovaraču (povjeriocu) isplatiti određeni novčani iznos ili mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni sa ispunjenjem svoje ugovorne obaveze. z Ugovorna kazna je akcesorne prirode što znači da zavisi od postojanja glavne obaveze i dijeli njenu sudbinu. z Ako je ugovorna kazna stipiulirana za slučaj neispunjenja obaveze, tada povjerilac može tražiti alternativno ili ispunjenje obaveze ili isplatu ugovorne kazne.(tzv. alternativna ugovorna kazna). z Međutim, ako je ugovorna kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja u ispunjenju obaveze tada povjerilac može kumulativno zahtjevati ispunjenje obaveze i isplatu ugovorne kazne. (tzv.kumulativna ugovorna kazna) z Jemstvo (obično, subisidijarno) je ugovor zaključen između povjerioca i jemca, kojim se jemac obavezuje da će povjeriocu ispuniti punovažnu i dospjelu obavezu dužnika, ukoliko to dužnik ne učini. z Jemac preuzima odgovornost za obavezu glavnog dužnika i odgovara povjeriocu cjelokupnom svojom imovinom. z U slučaju jemstva prema povjeriocu se pojavljuju dva dužnika i to jedan koji se naziva glavni dužnik, koji ima obavezu da ispuni obavezu prema povjeriocu koja ima izvor u osnovnom ugovoru između povjerioca i glavnog dužnika. z Međutim, za navedenu obavezu, garantuje još jedno lice - jemac, tako da povjerilac može da ispunjenje obaveze zahtjeva od dva lica i to: neposredno  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 41 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

- od glavnog dužnika, a supsidijarno, ako glavni dužnik obavezu ne ispuni, -i od jemca. z Radi naplate, povjerilac se mora prethodno obratiti glavnom dužniku i ostaviti mu određeni rok za ispunjenje obaveze, pa tek nakon toga, sudskim putem od jemca zahtjevati isplatu potraživanja. z Solidarno jemstvo postoji kada se jemac obavezao zajedno sa glavnim dužnikom i to kao jemac platac. Povjerilac može tražiti ispunjenje obaveze bilo od glavnog dužnika, bilo od solidarnog jemca ili pak od obojice zajedno. z Podjemstvo je takva vrsta jemstva kada se treće lice obavezuje povjeriocu da će mu ono izmiriti obavezu ukoliko to ne učini jemac. Ovo lice se naziva podjemac ili jemčev jemac. Odnos između jemca i podjemca je isti kao i odnos između glavnog dužnika i jemca. z Sajemstvo postoji kada se više jemaca obavežu da će odgovarati za ispunjenje glavne obaveze. Sajemci odgovaraju solidarno za obavezu glavnog dužnika, tako da povjerilac može tražiti ispunejnje cijele obaveze od svakog od njih ili od svih zajedno, ali tek ako svoje potraživanje nije uspio naplatiti od glavnog dužnika z Jemstvo za naknadu štete jemcu postoji kad se jedno lice obaveže jemcu da će mu nadoknaditi štetu koju bi on pretrpio zbog toga što je kao jemac platio glavni dug. Ovdje se treće lice u stvari obavezuje da će nadoknadiit jemcu onaj dio koji on nebi mogao naplatiti u regresnom postupku. z Odustanica je sporazum ugovornih strana na osnovu kojeg jedna ili obje ugovorne strane mogu odustati od već zaključenog ugovora davanjem određene sume novca. z Odustanica je u stvari pravo jedne ili obje ugovorne strane da odustanu od ugovora plaćanjem određenog iznosa novca. z Strana u čiju korist je odustanica ugovorena ima pravo izbora (facultas alternativa) da odustane od ugovora i drugoj strani isplati ugovoreni iznos odustanice ili pak da ostane u ugovoru i traži ispunejnje svoga potraživanja iz ugovora. z Pravo zadržavanja (retencija, ius retentionis) je pravo povjerioca da nakon dospjelosti potraživanja zadrži dužnikovu pokretnu ili nepokretnu stvar (koja može, ali i ne mora biti predmet obligacionog odnosa povjerioca i dužnika), koja se nalazi u posjedu povjerioca, sve dok mu ne bude isplaćeno potraživanje. Ako dužnik ne ispuni svoju obavezu iz ugovora, povjerilac može naplatiti svoje potraživanje iz zadržane stvari na isti način kao i založni povjerilac .  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 42 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

19. Ugovor u korist trećeg lica z Ugovor u korist trećeg lica je takav ugovor kod kojega se jedna ugovorna strana (dužnik, promitent, obećavalac) obavezuje drugoj ugovornoj strani (povjeriocu, promisaru, stipulantu) da će izvršiti određenu radnju u korist nekog trećeg lica (korisnika, beneficijara). z Ugovori u korist trećeg su česti u osiguranju. z Tako, naprimjer, ugovor u korist trećeg postoji kada jedno lice zaključi sa osiguravajućim društvom ugovor o osiguranju za slučaj smrti u korist svoga sina. Kod takvog ugovora,osiguravajuće društvo se pojavljuje kao dužnik (promitent) koji se obavezuje ugovaraču osiguranja (povjeriocu, promisaru),da će, za slučaj smrti ugovarača osiguranja (povjerioca), isplatiti određenu sumu novca sinu povjerioca, kao trećem licu (beneficijaru). z Ugovorom u korist trećeg lica se uspostavljaju slijedeći pravni odnosi: z odnos promitenta (dužnika) i promisara (povjerioca) z (podrazumjeva pravo povjerioca-promisara da zahtjva ispunjenje obaveze od dužnika (promitenta) u korist trećeg lica, , kao i obavezu dužnika(promisara) da ispuni obavezu trećem loicu (beneficijaru); z odnos promitenta (dužnika) i trećeg lica (korisnika, beneficijara) z (podrazmjeva pravo trećeg lica- korisnika da zahtjeva od promitenta (dužnika) ispunjenje obaveze. Korisnik ne može uticati na sradžaj ugovora, jer korisnik nije ugovorna strana. Promitent može isticati sve one prigovore koje može istaći i prema promisaru kao povjeriocu koji proističu iz osnovnog posla, kao što je prigovor neispunjenja). z odnos promisara (povjerioca) i trećeg lica (korisnika) se zasniva na motivima zbog kojih ugovara neko pravo u korist trećeg lica (na primjer, taj motiv može biti poklon, isplata nekog duga, davanje zajma i sl.). 20. Pobijanje dužnikovih pravnih dijela z Pobijanje pravnih djela -radnji dužnika je institut obligacionog prava putem kojeg svaki povjerilac dospjelog potraživanja može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je preduzeta na štetu povjerioca.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 43 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravo pobijanja povjerilac ima bez obzira da li je njegovo potraživanje nastalo prije ili poslije pobijane radnje dužnika. z Opšti uslovi pobijanja su: z da povjerilac ima dospjelo potraživanje prema dužniku, z da je dužnik preduzeo pravnu radnju na štetu povjerioca/povjerilaca koja se može sastojati u određenom činjenju ili pak propuštanju, z da usljed pravne radnje koja se sastoji u činjenju, dužnik u svojoj imovini više nema dovoljno sredstava za ispunjenje povjeriočevog potraživanja, odnosno da je usljed pravne radnje dužnika koja se sastoji u propuštanju, dužnik izgubio kakvo materijalno pravo ili je pak za njega, usljed takve radnje propuštanja, nastala kakva materijalna šteta. z Posebni uslovi pobijanja z Ako se dužnikova pravna radnja sastoji u teretnom raspolaganju, takva radnja se može pobijati ako je dužnik u vrijeme raspolaganja znao ili je mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim povjeriocima, ili ako je trećem licu sa kojim je, ili u čiju korist je pravna radnja preduzeta, to bilo poznato ili moglo biti poznato. (dolozna paulijanska tužba ili actio Pauliana dolosa). z Nausuprot doloznoj pauljanskoj tužbi, postoji tzv.kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) kod koje dužnik ne zna da svojom pravnom radnjom oštećeuje povjerioce, ali je to mogao znati da je upotrijebio pažnju dobrog domaćina, odnosno dopbrog privrenika. z Postoji pretpostavka da je trećem licu bilo poznato da dužnik preduzetim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima, ako je treće lice dužnikov suprug ili srodnik po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do istog stepena - porodična paulijanska tužba, actio Pauliana familiaria. z Ako se dužnikova pravna radnja sastoji u besplatnom raspolaganju, smatra se da je dužnik znao da raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima. Ovakva raspolaganja se pobijaju tzv. kvazipaulijanskom tužbom. 21. Nevažnost ugovora z Nevažni ugovori su oni koji ne proizvode pravna dejstva. Djelimo ih na ništave ugovore i pobojne (rušljive) ugovore.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 44 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 2.1.1 Ništavi ugovori su oni ugovori koji su protivni ustavnom uređenju, prinudnim propisima ili moralu društva, odnosno oni koji su protivni prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima. z Ništavi ugovori ne proizvode pravno djestvo. Najčešći razlog ništavosti postoji u slučaju kada je ugovor protivan prinudnim propisima, odnosno kogentnim normama. Tako, na primjer, ništav je ugovor o prometu nepokretnosti čiji je predmet stvar koja nije u prometu (res extra commercium). Isto tako ništav je ugovor kojim se skraćuje ili produžava rok zastarjelosti. ZOO propisjue i neki drugi razloge ništavosti ugovora i to : poslovna nesposobnost stranaka, nesporazum (disens) prilikom izjave volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost odnosno neodredivost predmeta obaveze (činidnbe), nedopuštenost i nepostojanje osnova i nepostojanje forme z Na ništavost se mogu pozivati sva zainteresovana lica, a tužba zbog ništavosti ne zastarjeva. Na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti. z Osnovna pravna posljedica ništavosti sastoji se u tom da se smatra da ugovor nije ni nastao i da njegova ništavost postoji od početka (ex tunc). z Svaka strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je po osnovu noištavog ugovora primila. Restitucija se po pravilu vrši u naturi, a ako to nije moguće, strana koja vraća dužna je dati novčanu protivvrijednost za primljenu stvar. z Pored restitucije (povrata) savjesna strana u ništavom ugovoru ima i pravo na naknadu štete. Savjesna strana je ona koja nije znala niti je prema okolnostima mogla znati za postojanje razloga ništavosti. z 21.2. Rušljivi (pobojni) ugovori su oni koji priozvode pravne dejstva, ali se na zahtjev zainteresovanih lica mogu poništiti. Oni , po pravilu sadrže određeni nedostatak, koji zainteresovanim licima daje pravo da traže poništenje ugovora. z Prema ZOO razlozi rušljivosti su slijedeći : z ograničena poslovna sposobnost ugovarača, z mane volje (zabluda, prijetnja i prevara) z prekomjerno oštećenje, z pravne radnje dužnika preduzete na štetu povjerioca z Kada se u nekom ugovoru steknu razlozi rušljivosti (pobojnosti) tada je za poništenje toga ugovora ovlaštena samo ona strana u čiju korist je ta pobojnost ustanovljena, tako da ukoliko taj ugovarač ne želi podići tužbu  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 45 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

radi poništaja ugovora, u tom slučaju se druga lica na postojanje tih nedostataka ne mogu pozivati. z Rušljiv ugovor proizvodi pravna dejstva sve dok ne bude poništen. z Rok za podnošenje tužbe za poništenje rušljivog ugovora iznosi jedna godina dana od dana sazannja za rušljivot (pobojnost) ugovora, odnosno od prestanka prinude. z Pravo pobijanja ugovora zbog rušljivosti u svakom slučaju prestaje u objektivnom roku od 3 godine od sklapanja ugovora. z Rokovi su prekluzivni. z Rokovi od 3 godine ne važe za slučaj pobijanja zbog ograničene poslovne sposobnosti ili pak prekomjernog oštećenja. z Pravne posljedice pobojnosti ugovora su takve da pobijani ugovor nije valjan od njegovog zaključenja, tj. ex tunc. U slučaju pobojnosti ugovora takođe se sprovodi restitucija tj.vraćanje onoga što su ugovorne strane po osnovu takvih ugovora primile. z Na pobojnost ugovora sud ne pazi po službenoj dužnosti, što znači da stranke moraju sudu ukazati na razloge pobojnosti ugovora. 22. Raskid ugovora z Raskid je jedan od načina prestanka ugovora, tako da raskidom prestaje postojati jedan valjano zaključen ugovor. z Raskid ugovora može nastupiti saglasnom voljom ugovornih strana, ali i jednostranom izjavom volje jedne od ugovornih strana, pod određenim uslovima. Raskinuti se može samo valjan, a ne i ništav ili rušljiv ugovor. z Sporazumni raskid ugovora je novi ugovor zaključen između istih ugovornih strana kojim one sporazumno ugovaraju prestanak važenja do tada punovažnog ugovora. z Ako ugovorne strane nisu uopšte ispunile svoje obaveze smatra se da ugovor nije ni nastao tako da sporazumni raskid ugovora djeluje od zaključenja (ex tunc). z Ako su ugovorne strane makar i djelimično ispunile svoje ugovorne obaveze, tada one sporazumom određuje od kada djeluje sporazumni raskid tj.da li djeluje za ubuduće (ex nunc) ili pak djeluje od samog zaključenja ugovora (ex tunc). Jednostrani raskid ugovora zbog neispunjenja  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 46 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Kada jedna strana u dvostranom ugovoru ne ispuni svoju ugovornu obavezu, druga strana može pod određenim uslovima raskinuti ugovor. z Uslovi za jednostrani raskid ugovora su slijedeći : z da jedna strana u ugovoru nije ispunila svoju obavezu u cjelini z da je dužnik odgovoran (kriv) za neispunjenje U slučaju da dužnik kasni sa ispunjenjem ugovorne obaveze njegova krivica za neispunjnje se pretpostavlja. (Radi se o oborivoj pretpostavki krivice (praesumprio iuris tantum). z da je povjerilac ostavio dužniku primjereni naknadni rok za ispunejnje obaveze. z Inače, povjerilac nije u obavezi ostaviti dužniku naknadni rok za ispunjenje obaveze kada ispunejnje obaveze u roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni svoju obavezu u tom roku. Takvi ugovori se smatraju fiksnim ugovori ili fiksni pravni poslovi. z Fiksni ugovori su takvi ugovori u kojem su se ugovorne strane sporazumjele da se ugovor mora ispuniti u strogo određeno (fiksno) vrijeme, a u protivnom se ugovor raskida. z Povjerilac može raskinuti ugovor i bez ostavljanja dužniku naknadnog primjerenog roka za ispunejnje u slučaju ako iz držanja dužnika proizilazi da on svoju obavezu neće ispuniti ni u naknadnom roku. z Raskidom ugovora ugovor prestaje postojati i ugovorne strane su oslobođene svojih obaveza. Pravilo je da raskid djeluje retroaktivno (ex tunc), uz izuzetak raskida kod tzv.trajnih ugovora (na primjer ugovor o zakupu), kada raskid djeluje ex nunc, tj. od momenta raskidanja, dakle za ubuduće. z Pored prava da raskine ugovor, povjerilac može od dužnika koji nije ispunio obavezu tražiti i naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. Raskig ugovora djeluje samo između ugovornih strana (inter partes) , tako da savjesna treća lica ne mogu trpiti štetne posljedice raskida ugovora. 23. Docnja (zakašnjenje) z Docnja je zakašnjenje dužnika u ispunjenju obaveze ili odbijanje povjerioca da primi ispunjenje obaveze od dužnika. Zakašnjenje dužnika se zove dužnička docnja (mora debitoris), a odbijanje povjerioca da primi ispunjenje od dužnika, povjerilačka docnja (mora creditoris). 23.1. Dužnička docnja z Dužnička docnja postoji kada dužnik ne ispuni svoju obavezu u roku određenom za ispunjenje. z da dužnik nije ispunio svoju ugovornu obavezu  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 47 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da je nastupila dospjelost obaveze z da je povjerilac opomenuo dužnika da je dužan ispuniti obavezu (Opomena može biti data usmeno, pismeno ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha postizanje ispunjenja obaveze). Dužnik koji je u docnji dužan je i dalje da ispuni ugovornu obavezu, tako da povjerilac u tom slučaju ima pravo zahtjvati ispunjenje obaveze i naknadu štete koju je pretrpio zbog dužnikovog zakašnjenja. 23. Docnja (zakašnjenje) z 23.2. Povjerilačka docnja postoji onda kada povjerilac bez opravdanog razloga odbije da primi ponuđeno ispunjenje obaveze ili ako svojim ponašanjem spriječi. z Pretpostavke povjerilačke docnje su: z da je nastupila dospjelost dužnikove obaveze ispunjenja z da je dužnik ponudio povjeriocu ispunjenje obaveze i pokušao ispunnjenje, z da je povjerilac odbio da primi ispunjenje obaveze odnosno spriječio ispunejnje z Posljedice povjerilačke docnje su : prestanak dužničke docnje, prestaju teći kamate, na povjerioca prelazi rizik slučajne propasti stvari, a povjerilac je dužan nadoknaditi dužniku štetu koju ovaj pretrpi zbog povjerilačke docnje. z Kad se povjerilac nalazi u docnji dužnik se može osloboditi svoje obaveze tako što će dugovanu stvar deponovati kod suda. 24.

Zastarjelost z Prema ZOO, zastarjelošću prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obaveze i nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtjvati ispunjenje obaveze. z Nakon proteka toga roka povjerilac će svoje potraživanje prema dužniku moći ostvariti samo ako dužnik ne prigovori da je nastupila zastarjelost, dakle ako ne istakne prigovor zastarjelosti. Ovo stoga što sud ne pazi na zastarjelost po službenohj dužnosti, već samo ako takav prigovor bude istaknut od strane dužnika. z Zastarjevanje počinje teći prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao pravo zahtjevati ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo određeno. z Ako se obaveza sastoji u nečinjenju, propuštanju ili trpljenju, zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kada je dužnik postupio protivno obavezi (uzdržavanja, nečinjenja ili trpljenja).  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 48 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Rokovi zastarjelosti propisani zakonom ne mogu se ugovorm strana produžavati niti skraćivati. z Dužnik se ne može unaprijed odreći od zastarjelosti, ali se može odreći od već nastupjele zastarjelosti i to kada na pounovažan način prizna dug koji j zastario. Ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu, on ne može zahtjevati da mu povjerilavc vrati ono što je dao, jer je ispunio punovažnu obavezu koja ima karakter pririodne obligacije. Kada zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja kao što su na primjer: kamata, plodovi,troškovi, ugovorna kazna. z Rokovi zastrajelosti mogu biti opšti i posebni. Opšti zastarni rok se primjenjuje ako zakon za odnosno potraživanje nije propisao neki poseban rok zastarjelosti. z Prekid zastarjelosti postoji kada iz određenog razloga započeto zastarjevanje potpuno prestane. Vrijeme do nastupanja prekida se ne uračunava, a prestankom okolnosti koje su dovele do prekida, zastarjevanje počinje da teče iznova. Prekid zastarjelosti nastupa kada dužnik prizna dug. Zastarjevanje prekida i povjerilac podizanjem tužbe protiv dužnika ili svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, s ciljem utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja. z Zastoj zastarjevanja postoji kada zbog nekih zakonom predviđenih pravnorelevantnih činjeica ili postojanja određenih okolnosti zastarjevanje ne može teći, a ako je počelo, tada ono prestaje teći dok postoje te okolnosti. Vrijeme proteklo prije zastoja uračunava se u tok zastarjevanja. Vrijeme trajanja zastoja ili mirovanja zastarjelosti ne računa se u rok zastarjelosti. z Zastarjevanje ne teče : z između bračnih drugova, z između roditelja i dece - dok traje roditeljsko pravo z između štićenika i staraoca za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu položeni računi, z između lica koja žive u vanbračnoj zajednici dok ta zajednica postoji, z za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraživanja lica na vojnoj dužnosti, z u pogledu potraživanja koja imaju lica zaposlena u tuđem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima njegove porodice koji zajedno sa njim živesve dok taj radni odnos traje, z za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće, zbog nesavladivih prepreka, da sudskim putem zahtjeva ispunjenej obaveze.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 49 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

25. Promjena subjekata obligacije z Promjena subjekta u obligaciji znači mogućnost promjene povjerioca ili dužnika, odnosno da na mjesto prvobitnog povjerioca odnosno dužnika dođe novi povjerilac odnosno novi dužnik. z Pravni osnovi promjene subjekata obligacije mogu biti različiti , a najznačajniji su : z ugovor (cesija, ugovorna personalna subrogacija, preuzimanje duga, ugovor o asignaciji, ustupanje ugovora); z zakon (univerzalna sukcesija, nacionalizacija, konfiskacija) ; z odluka suda (postupak prinudnog izvršenja, dioba zajedničke imovine) z jednostrana izjava volje (testament, legat) z smrt povjerioca ili dužnika (na mjesto umrlih povjerilac i dužnika dolaze njihovi nasljednici) z 24.1.1. Cesija je ugovor između starog i novog povjerioca, kojim dotadašnji povjerilac prenosi potraživanje koje ima prema dužniku, na novog povjerioca. z Prvobitni povjerilac koji svoje potraživanje ustupa novom povjeriocu naziva se cedent ili ustupilac, a novi povjerilac kome se potraživanje ustupa zove se cesinonar ili prijemnik. z Dužnik koji na osnovu cesije duguje ustupljeno potraživanje cesionaru ili prijemniku , zove se cesus. z Kada cedent, ustupilac (prvobitni povjerilac) svoje potraživanje prenosi ugovorom, tada se radi o tzv. dobrovoljnoj ili ugovornoj cesiji. z Kada se potraživanje prenosi na novog povjerioca na osnovu zakona, prelaz potraživanja nastaje kada nastupe određene pravno-relevantne činjenice, kao na primjer, kod jemstva, kada na jemca koji je namirio potraživanje povjerioca, prelazi namireno potraživanje sa svim pravima i garancijama. z Izvor nastanka cesije može biti i sudska odluka. Takav slučaj se javlja u izvršnom postupku, kada izvršni sud zaplijeni potraživanje koje dužnik ima prema trećim licima i to potraživanje prenese na tražioca izvršenja, odnosno dužnikovog povjerioca. z 24.1.2. Pretpostavke ugovorne cesije z potrebno je da se zaključi ugovor o ustupanju potraživanja između cedenta (ustupioca) i cesionara (prijemnika), odnosno da se o ustupanju potraživanja postigne saglasnost volja ugovornih strana (cedenta i cesionara) ;  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 50 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pod ustupanjem potraživanja se najčešće podrazumjeva tzv. prodaja potraživanja novom povjeriocu (cesionaru), čime cedent izmiruje svoj dug prema cesionaru koji potiče iz nekog njihovog prethodnog (drugog) pravnog odnosa. Takva cesija se zove - Cesija solventi causa. z Cesija donandi causa je rijetka u praksi i postoji u slučaju kada cedent poklanja cesionaru svoje potraživanje koje ima prema dužniku. z položaj dužnika (cesusa) se ne smije pogoršati usljed cesije, tako da on svoju obavezu ispunjava u onom obimu u kojem je ona postojala prije cesije , z potraživanje koje predmet cesije ne smije biti obuhvaćeno zakonskom zabranom ustupanja , z da potraživanje koje se prenosi ne spada u red potraživanja koja su vezana za ličnost povjerioca ili se po svojoj prirodi protive prenošenju na drugog. z Ne mogu biti predmet cesije : - potraživanja čiji je prenos zabranjen zakonom, (Na primjer, prenos prava na naknadu štete u vidu novčane rente, prava na naknadu štete zbog smrti bliskog lica, zbog povrede tijela ili narušenja zdravlja i sl.) Ipak, dospjeli obroci se mogu cedirati. - potraživanja koja su vezana za ličnost povjerioca (cedenta) (Na primjer potraživanje penzije, alimentacije i sl). - potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju na drugog (Radi se o potraživanja koja u svojoj osnovi imaju odnos povjerenja, kao na primjer u slučaju ugovora o nalogu, ugovora o punomoćstvu, ili pak o potraživanjima kod kojih zahtjevi čine neraskidivo jedinstvo sa pravnim osnovom (na, primjer zahtjev vlasnika za predaju stvari). - potraživanja čije je prenos isključen ugvorom (Ne može biti predmetom cesije potraživanje za koje su stranke ugovorile da se ne može cedirati.) z Dužnik (cesus) mora biti obavješten o cesiji. To je obaveza cedenta. z Cesus se može osloboditi svoje obaveze, ako istu ispuni cedentu i to prije obavijesti o cesiji. z Ako bi on svoju obavezu ispunio poslije obavještenja o cesiji, to bi značilo da je obavezu ispunio licu koje više nije povjerilac u predmetnom obligacionom odsnosu, tako da njegova obaveza punovažno ostaje da postoji prema novom povjeriocu (cesionaru). Cesus se od ovakve situacije može odbraniti samo ako dokaže da nije obavješten o cesiji. Savjestan dužnik se tada poziva na odredbu čl.438 st.2 ZOO.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 51 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Zaključenjem ugovora o cesiji cesionar stupa na mjesto cedenta i postaje povjerilac u obligaciono- pravnom odnosu iz kojeg izvire preneseno potraživanje. z Pored prigovora da nije obavješten o cesiji, dužnik može istaći cesionaru i sve one prigovore koje je mogao istaći cedentu do momenta saznanja za ustupanje (cesiju). z Ustupanje umjesto ispunjenja postoji kada dužnik, na osnovu sporazuma sa povjeriocem, umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potraživanje ili jedan njegov dio koje ima prema trećem licu. Svrha ustupanja je tome da se cedent (dužnik) oslobodi svoje obaveze prema cesionaru. z Ustupanje radi naplaćivanja je poseban slučaj cesije gdje cedent ustupa svom povjeriocu (cesionaru) neko svoje potraživanje radi toga da on tj. cesionar, naplati to potraživanje od dužnika. Obaveze cedenta prema cesionaru se ne gasi niti smanjuje za iznos ustupljenog potraživanja, nego tek onda kada cesionar naplati ustupljeno potraživanje.. z Ustupanje radi obezbjeđenja postoji u situaciji kada cedent da bi obezbjedio cesionarovo potraživanje, prenosi na cesionara svoje potraživanje prema trećem licu. Ako cedent ne namiri svoj dug koji ima prema cesionaru, tek tada cesionar ima pravo da se namiri iz ustupljenog potraživanja, jer mu je ono zbog toga i preneseno. Ako cedent ispuni svoju obavezu, cesionar mu je dužan vratiti ustupljeno potraživanje ( tzv. Povratna cesija). z Ugovorna promjena dužnika u obligaciji se vrši: preuzimanjem duga, pristupanjem dugu i preuzimanjem ispunjenja. z Preuzimanje duga je ugovor između dužnika i trećeg lica (preuzimaoca), kojim treće lice na sebe preuzima obavezu dužnika. z Da bi sporazum dužnika i trećeg lica o preuzimanju duga proizvodio pravno dejstvo potreban je pristanak–saglasnost povjerioca. Saglasnost na sporazum o preuzimanju duga, povjerilac može dati prije, poslije i istovremeno sa zaključenjem ugovora. Da bi povjerilac ovu saglasnost uopšte mogao dati, potrebno je da bude obavješten o preuzimanju duga. Obavještenje o preuzimanju duga povjeriocu, može dati dužnik ili sam preuzimalac duga, a povjerilac može saopštiti svoju saglasnost na sporazujm o preuzimanju duga svakome od njih.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 52 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pristupanje dugu je ugovor kojim se treće lice obavezuje povjeriocu da će ispuniti dužnikovu obavezu bilo u cjelini ili samo dio. Za zaključenje ovoga ugovora nije potreban pristanak dužnika. z Osnovna pravna posljedica zaključenja ugovora o pristupanju dugu je u tome da su i dužnik i treće lice, nezavisno jedan od drugog, dužni ispuniti obavezu povjeriocu. z Pristupanje dugu postoji, na primjer, kada na jedno lice pređe neka imovinska cjelina na osnovu ugovora, zakona ili nasljeđivanja. U tom slučaju pored postojećeg dužnika, za dugove odgovara i sticalac i to solidarno sa njim. z Preuzimanje ispunjenja je ugovor između dužnika i trećeg lica kojim treće lice preuzima obavezu da umjesto dužnika ispuni obavezu povjeriocu. Treće lice, nije ugovorom preuzelo sve obaveze dužnika, već je samo preuzelo obavezu da će ispuniti obavezu koju ima dužnik prema povjeriocu. U ovom slučaju, a suprotno, ugovoru o preuzimanju duga, ne radi se o promjeni dužnika o obligaciji. 26. Ustupanje ugovora z Ustupanje ugovora je takav pravni posao kojim jedna ugovorna strana u dvostranom ugovoru ustupa trećem licu svoju cjelokupnu pravnu poziciju, pod uslovom da na to pristane druga ugovorna strana. z Jedna ugovorna strana (ustupilac) prenosi na treće lice (primaoca) sva svoja potraživanja i dugovanja iz jednog obligacionog odnosa. Ustupanje ugovora je moguće samo na osnovu ugovora zaključenog između zaiteresovanih strana (ustupioca i primaoca). z Pretpostavke ustupanja ugovora su : 1. postojanje sporazuma između ustupioca i trećeg, 2. predmet ugovora su prava i obaveze jedne ugovorne strane koja proističu iz ugovora koji se ustupa, 3. ustupanje je moguće samo kod dvostrano obaveznih ugovora, 4. za ustupanje je potreban pristanak druge ugovorne strane

26. Asignacija  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 53 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Asignacija ili uput je izjava volje jednog lica kojom ono upućuje i ovlašćuje drugo lice da za njegov račun izvrši određenu činidbu trećem licu. Činidba koaj treba da se izvrši se najčešće sastoji u plaćanju određene sume novac. z Lice koje izjavljuje volju kojom upućuje i ovlašćuje drugo lica da plati određenu sumu novca trećem licu zove se asignant ili uputilac, lice koje se upućuje da izvrši činidbu zove se asignat ili upućenik, a treće lice koje činidbu prima u svoje ime zove se asignatar ili primalac uputa. z Iz izloženoga je vidljivo da je asignacija obligacioni odnos između tri lica : asignanta (uputioca) , asignata (upućenika) i asignatara (primaoca uputa) koja imaju određena prava i obaveze u navedenom pravnom odnosu. z Uput ili asignacija sadrži dva ovlaštenja i to: z - ovlaštenje asignatu da izvrši činidbu asignataru, z - ovlaštenje asignataru da primi činidbu

z Asignacija ima široku primjenu u savremenom pravnom prometu i najčešće se pojavljuje kao: sredstvo indirektnog plaćanja ili sredstvo indirektnog kreditiranja. z Asignacija kao sredstvo indirektnog plaćanja postoji u slučaju kada je asignant povjerilac asignata (asignat nešto duguje asignantu) i dužnik asignatara (asignant nešto duguje asignataru). U tom slučaju asignant kao povjerilac asignata ovome naloži da obavezu (iznos koji mu duguje) izvrši (isplati) asignataru kao njegovom povjeriocu. z Asignacija kao sredstvo kreditiranja postoji kada asignant nalaže asignatu da isplati novac asignataru bez navođenja razloga zašto čini. Odnos između asignanta u asignatara je prethodno regulisan posebnim ugovorom i to najčešće ugovorom o kreditu ili zajmu. z Dejstvo asignacije se ispoljava kroz odnos: asignanta i asignata, asignanta i asignatara i asignata i asignatara. z Odnos između asignanta i asignata ili odnos pokrića načešće se javlja kod određenih bankarskih poslova kog kojih se banka pojavljuje kao asignat (upućenik), a fizičko ili pravno lice ima ulogu asignanta (uputioca). U praksi se radi o situaciji kada fizičko ili pravno lice - asignant ima otvoren račun kod banke-asignata sa određenom sumom novca (novčano pokriće). U takvoj situaciji, fizičko ili pravno lice kao asignant daje nalog i ovlaštenje banci (asignatu) kod koje ima novčano pokriće na računu da isplati sa navedenog računa određeni iznos novca asignataru.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 54 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Odnos između asignanta i asignatara (valutni odnos) z Ako je asignatar asignantov povjerilac, tada on može, ali ne mora prihvatiti uput asignanta. Ako je prihvatio asignaciju može zahtjevati ispunjenje obaveze prvenstveno od asignata,a ako se nebi od njega mogao namiriti, tek onda bi mogao tražiti namirenje od asignanta. z Ako asignatar nije asignantov povjerilac tada on nije obavezan prihvatiti asignaciju. z Odnos između asignata i asignatara z Kada asignat primi uput od asignanta, tada asignatar može zahtjevati ispunjenje obaveze od asignata. 27. Prestanak obligacije z Obligacije mogu prestati voljom subjekata obligacionog odnosa (povjerioca i dužnika) , ali i protiv njihove volje, nastupanjem određenih činjenica. ZOO predviđa slijedeće načine prestanka obligacija: z z z z z z z z z

ispunjenje docnja, te pollaganje i prodaja dugovane stvari, kompenzacija otpust duga, novacija , sjedinjenje, nemogućnost ispunnjenja, protek vremena i otkaz,smrt i zastarjelost

z Ispunjenje (solutio) predstavlja takav način prestanka obligacije kada obligacija prestaje valjanim izvršenjem činidbe koja predstavlja predmet dužnikove obaveze. Ispunjenje obaveze može biti neposredno ili posredno. z Neposredno ispunjenje predstavlja realan, stvaran i postojeći akt dužnika (davanje, činjenje ili nečinjenje). Taj akt najčešće se ispoljava u isplati određene sume novca. z Posredno ispunjene predstavlja međusobno obračunavanje i uračunavanje uzjamnih činidbi i zove se prebijanje ili kompenzacija. z 1. Obavezu, po pravilu izvršava dužnik ili lice koje on ovlasti, ali i bilo koje treće lice koje ima pravni interes da obaveza bude ispunjena. Sva lica koja neispunjenjem dužnikove obaveze mogu pretrpjeti štetu smatraju se  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 55 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

zainteresovanim licima, odnosno licima koja imaju pravni interes da obaveza dužnika ispunjena. z Od ovih zainteresovanih lica povjerilac mora primiti ispunjenje obaveze, jer u protivnom zapada u povjerilačku docnju i snosi štetne posljedice povjerilačke docnje. z Umjesto dužnika, obavezu može ispuniti i treće lice. Ako se to dogodi, lice koje je ispunilo povjeriocu dužnikovu obavezu, stupa u prava povjerioca prema dužniku. Na primjer, obavezu kupca da plati kupoprodajnu cijenu može, umjesto njega, izvršiti prodavcu neko treće poslovno sposobno lice. U tom slučaju na treće lice kao isplatioca prelaze sva prava prodavca prema kupcu. Treće lice se zove ispunilac ili solvens, a prelaz prava sa prvobitnog povjerioca na treće lice kao novog povjerioca su zove personalna subrogacija. z Personalna subrogacija može biti ugovorna i zakonska. z Ugovorna personalna subrogacija nastaje na osnovu sporazuma povjerioca ili dužnika s jedne starne i trećeg lica, s druge strane, kojim se treće lice obavezuje da će umjesto dužnika, ispuniti povjeriocu dužnikovu obavezu. Ugovor o subrogaciji mora biti zaključen prije ili u trenutku ispunjenja obaveze iz osnovnog ugovora. Na novog povjerioca (ispunioca) prelazi samo glavno potraživanje, a od sporednih samo ona koja su ugovorena. z Zakonska personalna subrogacija nastaje kada dužnikovu obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes za to. Tako, na primjer, kada jemac ili zalogodavac ispune povjeriocu dužnikovu obavezu, tada oni po sili zakona stupaju na mjesto povjerioca u obligaciji. Dakle, zakonska personalna subrogacija nastaje kada ispunjenjem dužnikove obaveze, na mjesto ranijeg povjerioca, u trenutku ispunjenja stupa treće lice u svojstvu novog povjerioca. Na njega , po samom zakonu prelaze sva prava ranijeg povjerioca, dakle kako ona glavna , tako i sporedna. z Predmet, vrijeme i mjesto ispunjenja z Saglasno načelu „pacta sunt servanda“ dužnik je u obavezu da ispuni predmet obaveze (izvrši radnju ili se od nje uzdrži) u svemu kako je ugovoreno i to u vrijeme i u mjestu kako je to ugovoreno. U pogledu vremena i mjesta ispunejnja obaveze kada isti nisu određeni u ugovoru, primjenjuju se posebna pravila propisana u odredbama čl.314-318 ZOO.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 56 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako je predmet obaveze tačno određena stvar ili radnja, dužnik obavezu ispunjava, po pravilu predajom povjeriocu navedene stvari odnosno izvršenjem navedene radnje. z Ako predmet nije tačno određen, već je određen po rodu, dužnik je obavezan predati stvar srednje kvaliutete. z Ugovorom može biti utanačeno da će se dužnik osloboditi obaveze, ako umjesto dugovane činidbe (davanja ili činjenja) ispuni nešto drugo. Tada je riječ o zamjeni ispunjenja ili davanju umjesto ispunjenja (datio in solutum). z Predmet zamjene ispunjenja može biti svaka stvar ili radnja koja može biti predmet obligacije. z Na primjer, može se između povjerioca i dužnika ugovoriti da će se obaveza dužnika koja se inače sastoji u predaji automobila ispuniti tako što će dužnik isdplatiti povjeriocu 4.000,00 KM. z Davanje radi ispunjenja (datio pro solvendo) postoji kada dužnik svom povjeriocu preda neku stvar ili neko drugo pravo da ih povjerilac proda i iz dobijenog iznosa naplati svoje potraživanje. z Ako između povjerioca i dužnika ima više istorodnih obaveza, a ono što dužnik plaća nije dovoljno da se podmire sve obaveze, uračunavanje se vrši redom koji je propisan u odredbi čl.312 ZOO. z Uračunavanje se vrši onim redom koji odredi dužnik prije ispunjenja ili najkasnije prilikom ispunjenja, a ako dužnik ne odredi red uračunavanja, obaveze se uračunavju redom kojim su dospjele za ispunejenje. z Ako je više obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju namanje obezbjeđene obaveze, a ako su sve podjednako obezbjeđene, namiruju se prvo one koje su dužniku najveći teret. z Ako su obaveze u svemu jednake , namiruju se redom kojim su nastale, a ako su nastale istovremeno, ono što je dužnik dao na iem ispunjenja raspoređeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima. z Ako dužnik pored glavnice duguje kamate i troškove, uračunavanje se vrši tako da se prvo otplaćuju troškovi, pa kamate i najzad glavnica. (čl.313 ZOO). z Prebijanje ili kompenzacija je takav način prestanka obligacije što se vrši međusobno obračunavanje potraživanja jedne strane (povjerioca) sa uzjamnim potraživanjem druge strane (dužnika). Do prebijanja može doći na osnovu ugovora i zakona.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 57 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ugovorna kompenzacija postoji kada subjekti u dvostrano-obaveznim i uzjamnim obligacijama , u obistranom interesu, ugovore da pebiju međusobna potraživanja. Uslov prebijanaj jeste uzjamnost potraživanja strana u obligacionom odnosu. z Najčešći način prebijanja se vrši na osnu jednostrane izjave volje uz ispunjenje zakonskih uslova (tzv.jednostrana kompenzacija). Uslovi za jednostranu kompenzaciju su slijedeći: z potraživanja koja se stavljaju u prijeboj moraju biti uzajamna, što znači da su lica na koje se prebijanje odnosi, jedan prema drugome, istovremeno i povjerilac i dužnik. z potraživanja moraju biti istovrsna ili jednorodna (stvari istog roda i kvaliteta) (Kompenziraju se, po pravilu, novčana potraživanja ili druge zanjeljive stvari) z potraživanja moraju biti dospjela, z potraživanja koja se kompenziraju moraju biti utuživa, što znači da se ne mogu stavljati u prijeboj prirodne obligacije (osim u slučaju kad jedna od strana ne prigovori da se rai o prirodnoj obligaciji). z Zakonska kompenzacija je ona koja nastaje po samom zakonu i bez uticaja subjekata oblogacije. Naš ZOO ne poznaje zakonsku kompenzaciju. Kompenzacija je isključena : z ako se radi potraživanjima koja se ne mogu sudski zaplijeniti (na primjer, primanja po osnovu socijalne pomoći), z potraživanja stvari ili vriejdnosti koje su dužniku date na čuvanje ili posudbu, ili koje je on bespravno uzeo ili zadržao , z potraživanja nastala namjernim prouzrokovanjem štete, z potraživanja nakande pšričinejne oštećenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti i z potraživanja koja potiču iz zakonske obaveze izdražavanja z Oprost duga je sporazum između povjerioca i dužnika naosnovu kojeg prestaje postojati dužnikova obaveza prema povjeriocu. Oprostom duga prestaje obligacija. Uslov za oprot duga je saglasnost dužnika i povjerioca o prestanku oabveze dužnika prema povjeriocu. U slučaju djelimičnog oprosta duga obaveza prestaje samo u dijelu u kojem je dug optošten. Oprost duga može dati samo livce koje potpuno poslovno sposobno. Sporazum o otpuštanju duga je neformalan pravni posao.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 58 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Prenov ili novacija je takav način prestanka obaligacija kada se poverilac i dužnik sporazume da postojeću obavezu zamjene novom. Novacija, dakle znači izmjenu povjeriočevog potraživanja tako da povjerilac gubi staro i dobija novo potraživanje, a istovremeno s tim, dužnik se oslobađa stare obaeze i preuzima novu obavezu. z Tako na primjer, jedno lice prvobitno duguje određeni iznos novca na ime kupoprodajne cijene, pa nakon toga, na osnovu sporazuma sa prodavcem, umjesto isplate cijene duguje isti iznos, ali ne na osnovu ugovora o prodaji, već na osnovu ugovora o zajmu.

z Dejstvo novacije je u tome što na osnovu novacije prestaje stara obaveza, a na nejno mjesto dolazi nova obligacija . z Novacijom se prekida postojeći rok zastarjelosti i počinju teći. Uslovi za novaciju su slijedeći: z novacijom mora nastati novo potraživanje odnosno nova obaveza, z novacijom mora prestati staro potraživanje i stara obaveza z Dakle, nova obaveza ustanovljena novacijom mora se po osnovu razlikovati od stare, jer novacijom ugovorne strane mijenjaju osnov ili predmet obligacije. Tako na primjer, umjesto novca na ime prodajne cijene, dužnik duguje novac po osnovu ugovora o zajmu, umjesto da preda bicikl, dužnik se obavezuje predati TV prijemnik. Sjedinjenje ili konfuzija postoji kada isto lice u jednoj obligaciji postane i povjerilac i dužnik, odnosno kada se navedena svojstva steknu u jednom licu. Tada obligacija prestaje. Tako na primjer, sjedinjenje najčešće nastaje na osnovu nasljeđivanja (univerzalne sukcesije) kada povjerilac naslijedi dužnika ili obrnutio kada dužnik naslijedi povjerioca. z Od ovoga postoji izuzetak kada povjerilac na primjer naslijedi jednog od solidarnih dužnika obligacije, obligacija ne prestaje već se samo srazmjerno smanjuje. Nemogućnost ispunjenja kao način prestanka obligacije postoji u slučaju kada je ispunjenje obaveze postalo naknadno nemoguće usljed okolnosti za koje dužnik nije odgovoran jer ih nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Nemogućnost ispunjenja je u ovom slučaju uzrokovana višom silom. U ovom slučaju obligacija  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 59 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

prestaje samo ako je predmet obaveze bio određen ( na primjer, tačno određeni stan, tačno određeni muzički instrumenta, a ne i u slučaju ako je predmet obaveze stvar određena po rodu, kao na primjer 100 kg jabuka, 100 kg soli i sl.). Protek vremena, otkaz i smrt z Obligacije prestaju protekom određenog perioda vremena. Tako ugovor o zakupu na određeno vrijeme prestaje protekom ugovorenog određenog vremena . z Ako vrijeme trajanja obligacije nije ugovorom unaprijed određeno, svaka ugovorna strana može taj obligacioni odnos (na primjer,ugovor o zakupu) otkazati pod uslovima određenim zakonaom. z Otkaz je način prestanka obligacije na osnovu jednostrane izjave volje jednog od subjekata obligacije. z Smrt jednog od subjekata obligacije, pod određenim uslovima može dovesti do prestanka obligacije, Na taj način će prestati obligacije vezane za ličnost povjerioca ili dužnika. Na primejr, obavaza poznatog imenovanog umjetnika kao dužnika da izradi umjetničku sliku prestaje njegovom smrću. Inače obligacije, po pravilu, ne prestaju smrću, već se prav i obabeze prenose na nasljednike. 28. Prouzrokovanje štete z 28.1. Pojam i terminologija z U svakodnevnom govoru pod štetom se podrazumjeva svaki gubitak koji neko pretrpi iz razloga subjektivne ili objektivne prirode. Na primjer, nije rijedak slučaj kada se kaže: „Šteta što nisi pogledao neki film ili pozorišnu predstavu“! „Šteta što nisi bio prisutan na jučerašnjoj utakmici“, Šteta što nije položio ispit“ ili „Šteta je što on ili ona nisu primljeni na određeno radno mjesto“. z U smislu koji je upotrijebio zakonodavac, šteta je umanjenje nečije imovine ili sprečavanje njenog povećanja, te nanošenje drugome fizičkog i psihičkog bola ili straha. z Riječ „prouzrokovanje“ koju je zakonodavac upotrijebio u naslovu „prouzrokovanje štete“ ukazuje da šteta u stvari predstavlja negativan rezultat ili posljedicu neke pozitivne ili negativne radnje odnosno djelatnosti čovjeka ili pak nekog događaja. z Prouzrokovanje šete je čest izvor obligacija iz kojeg nastaje korelativan obligaciono-pravni odnos odgovornosti za štetu između dvije strane i to :  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 60 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

oštećenog lica, kome je šteta pričinjena i koji u tom obligacionom odnosu ima položaj povjerioca s pravom potraživanja naknade štete i štetnika, kao lica koje je odgovorno za štetu koje u tom obligacionom odnosu ima položaj dužnika i obavezu da pričinjenu štetu nadoknadi. z Šteta se može prouzrokovati i povodom ugovora kao izvora obligacija, kao na primjer, u slučaju kada jedna strana u obligacionom odnosu svoju ugovornu obavezu uopšte ne ispuni ili je ispuni neuredno, pa usljed toga druga strana u tom odnosu pretpi štetu. z Upravo je to poslužilo kao osnova za podjelu odgovornosti za štetu na tzv. ugovornu i vanugovornu odgovornost za štetu. Vanugovorna odgovornost za štetu je regulisana u ZOO u odredbama čl.154-209, a ugovorna odgovornost u odredbama čl.262-269 ZOO. z Na ugovornu odgovornost za štetu primjenjuju pravila za vanugovornu odgovornost za štetu, osim za slučaj da je šta drugo regulisano. Iz naavedene zakonske formulacije proističe da pravila o vanugovornoj odgovornosti za štetu ZOO smatra kao opšta pravila. z Inače , ZOO već u osnovnim načelima izriče zabranu prouzrokovanja štete drugome propisujući da se svako mora uzdržavati da drugom ne pričini štetu. Navedena odredba sadržana u čl.16 ZOO predstavlja reinkarnaciju poznate maksime rimskog prava „Neminem laedere“. Ona ima karakterr tzv. leges imperfectae, dakle norme koja ima samo dispoziciju, ali ne i sankciju, što joj nimalo ne umanjuje značaj koji ima u našem obligacionom pravu, jer mnoge druge odredbe ZOO upravo propisuju sankciju za slučaj prouzrokovanja štete. 28.2. Razlike između ugovorne i vanugovorne odgovornosti za štetu z ugovorne obaveze, po pravilu, nastaju voljom ugovornih strana, a vanugovorne obaveze nastaju na osnovu već postojećih pravnih činjenica ili stanja, a obje se mogu mijenjati voljom strana u obligacionom odnosu, z vanugovorna odgovornost je šira od ugovorne odgovornosti i javlja se kao lex generalis u odnosu na ugovornu odgovornost, z kod vanugovorne odgovornosti odgovorna lica mogu biti i poslovno nesposobna lica, što nije slučaj kod ugovorne odgovornosti z kod vanugovorne odgovornosti povjerilac može biti svako lice kome je šteta nanesena, a kod ugovorne odgovornosti, povjerilac može biti samo druga ugovorna strana, z kod vanugovorne odgovornosti štetnik odgovara samo za prouzrokovanu štetu, a kod ugovorne odgovornosti dužnik može , pored naknade štete, odgovarati i za ispunjenje obaveze preuzete ugovorom.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 61 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 28.3. Pojam i terminologija odgovornosti za štetu z U svakodnevnom govoru, riječ odgovornost znači da se za postupke koji nisu u skladu sa opšteprihvaćenim normama ponašanja mora dati objašnjenje, dakle drugome «položiti račun» i snositi određene posljedice društvene osude. z Za pojam „odgovornost“ u građanskom pravu se koriste i termini „građanska odgovornost“ „građansko-pravna odgovornost“, „odgovornost za štetu“, „odštetna odgovornost“, podrazumjevajući pod odgovornošću, jednu od njenih najčešćih sankcija - obavezu naknade štete. z Odgovornost za štetu je građansko-pravni odnos zasnovan na principu korelacije potraživanja oštećenog lica sa jedne strane i obaveze štetnika s druge strane, što znači da potraživanja nema bez obaveze, niti ima obaveze bez potraživanja. z Karakteristika odgovornosti za štetu je i postojanje tri načina popravljanja štete i to: naturalna restitucija, naknada i satisfakcija. Sva tri oblika restitucije mogu se zahtjevati kumulativno. 28.4. Razlikovanje naknade štete od drugih instituta z Za razliku od jemstva kod koga se naknada može zahtjevati samo kod povrede teretnih ugovora, s pozivom na odgovornost za štetu može se tražiti naknada za krivične, prekršajne i građanske delikte, povrede zakonom utvrđene obaveze, povrede ugovorne obaveze i slučaja. z Odgovornost za štetu se razlikuje od poslovodstva bez naloga po tome što kod odgovornosti za štetu štetnik radi protiv interesa oštećenog, a kod poslovodstva bez naloga se polazi od toga da je poslovođa bez naloga htio da radi u interesu oštećenog. z Odgovornost za štetu se razlikuje od sticanja bez osnova po tome što se kod odgovornosti za štetu može tražiti naturalna restitucija, naknada štete i satisfakcija, dok se kod neosnovanog obogaćenja može tažiti samo restitucija. z Konačno, u slučaju odgovornosti za štetu se dobija puna naknada, a u slučaju sticanja bez osnova , samo ono što je neosnovano stečeno. z 28.5. Uslovi odgovornosti za štetu z Odgovornost za štetu je posljedica djelovanja uzročnog kompleksa pravnog i činjeničnog osnova.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 62 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z U taj kompleks ulaze pravne norme kojima se reguliše odgovornost za štetu kao pravni odnos i činjenično stanje koje je predviđeno tom pravnom normom. z Činjenično stanje o kojem je riječ, sadrži određen broj pravno-relevantnih činjenica za čije postojanje i međusobno uzročno djelovanje, pravna norma vezuje uspostavljanje pravnog odnosa odgovornosti za štetu. z Takve činjenice, relevantne za nastanak pravnog odnosa odgovornosti za štetu su: subjekti odgovornosti, štetna činjenica, protivpravnost, šteta, opasnost, uzročnost i krivica, koje se u pravnoj teoriji i praksi često nazivaju pretpostavkama ili uslovima odgovornosti. z Neke od njih su opšte za sve vidove štete, kao na primjer, subjekti odgovornosti, štetna činjenica, protivpravnost, uzročnost i šteta, dok su neke posebne kao što su opasnost i krivica. z 28.6. Subjekti odgovornosti z Odgovorno i oštećeno lice se u teoriji nazivaju i subjektima odgovornosti. z Za pričinjenu štetu mogu odgovarati kako fizička tako i pravna lica koja posjeduju pravnu i poslovnu sposobnost i koja su sposobna za rasuđivanje. z Pravni subjektivitet imaju fizička i pravna lica. z Pravnu sposobnost fizička lica stiču rođenjem , a gube smrću. z Da bi bili subjekti odgovornosti za štetu, fizička lica moraju biti uračunljiva tj. da su prema svojoj psiho-fizičkoj konstituciji sposobna da pravilno shvate zbivanja oko sebe, te da na osnovu takvog shvatanja donose odluke koje su pravilne po shvatanju društvene sredine. z 28.6. Subjekti odgovornosti U našem odštetnom pravu, za štetu ne odgovaraju fizička lica koja nisu sposobna za rasuđivanje zbog duševne bolesti, zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga. z Postoje i ograničenja koja se odnose na životnu dob fizičkog lica. z Naime, maloljetnik do sedme godine života ne odgovora za štetu. z Lice od navršene sedme do četrnaesete godine života ne odgovara za štetu, osim ako se dokaže da je pri prouzrokovanju štete bio sposoban za rasuđivanje. z Sa navršenih četrnaest godina maloljetnik odgovara za štetu prema opštim pravilima o odgovornosti za štetu. z Začeto dijete (nasciturus) ne može biti odgovorno lice odnosno, štetnik, jer štetu ne može ni počiniti, ali može biti oštećeni.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 63 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravnu sposobnost ili pravni subjektivitet, pravna lica stiču upisom u sudski registar, a gube brisanjem iz registra, odnosno prestankom rada ili zabranom rada . z 28.7. Štetna činjenica z Štetna činjenica se manifestuje kao štetni događaj ili kao štetna radnja. Kada govorimo štetnoj činjenici kao događaju onda mislimo na one događaje koje nisu prouzrokovali subjekti odgovornosti, dakle ni fizička niti pravna lica. z Ako su pak događaj prouzrokovala fizička ili pravna lica, onda govorimo o štetnoj radnji ili štetnom postupku. z Za događaje se, po pravilu, ne odgovara, pogotovu ne za one prirodne koji se ne mogu ni predvidjeti niti otkloniti. z Međutim, mnogo češće se štetna činjenica manifestuje kao postupak ili radnja odgovornog lica. z Postupak koji ima za posljedicu štetu može biti aktivan, u obliku činjenja (commissio) ili pasivan, u obliku nečinjenja (ommissio). z Aktivnim postupkom se nešto čini, a pasivnim postupkom se nešto propušta učiniti. z 28.8. Protivpravnost z Kada govorimo o građansko-pravnoj odgovornosti, onda mislimo na one postupke kojima se povređuju norme građanskog prava. z Ovakvo postupanje u sebi sadrži karakteristiku protivpravnosti, jer nije dozvoljeno sa aspekta neke važeće norme građanskog prava. z U takvom slučaju govorimo o građansko-pravnom deliktu koji povlači odgovornost za takvo ponašanje tj. građansko-pravnu odgovornost. z Građansko-pravne delikte karakteriše da ih mogu počiniti samo lica koja posjeduju pravni subjektivitet (fizička i pravna lica) i koja su uračunljiva, odnosno sposobna da shvate značaj svojih postupaka, kao i posljedice koje iz njih proističu. z Delikte odlikuje i to da to moraju biti vidljive ljudske aktivnosti. z Misli, namjere i osjećaji nisu delikti, jer nemaju svoju manifestaciju u ljudskoj radnji. Zbog toga se za namjere ili emocije ne može odgovarati, odnosno vezivati bilo kava sankcija ili društvena osuda. z 28.8. Protivpravnost z Najvažnije obilježje delikta je protivpravnost ili protivpravno ponašanje.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 64 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Štetna radnja je protivpravna ako je tom radnjom povrijeđeno neko pravilo objektivnog prava. Sa aspekta odgovornosti za štetu protivpravnost je relevantna samo ako je usljed protivpravne radnje drugome nanesena šteta. z Dakle, ako nije nastala šteta, protivpravno ponašanje o kojem govorimo će biti sankcionisano na neki drugi način (na primjer krivično-pravno) , ali ne i odgovornošću za štetu. z 28.8. Protivpravnost - isključenje Nanošenje štete po dužnosti z Postoje lica koja su po pravnim propisima ovlaštena i dužna da u određenim situacijama drugome nanesu štetu. z Oni ne odgovaraju za štetu koju uzrokuju pravilnim vršenjem svoje dužnosti, jer se njihovo djelanje ne smatra protivpravnim. z To će biti na primjer, situacije kada nadležni organ opštine sruši bespravno sagrađeni objekat, kada policajac prilikom protivljenja hapšenju, tjelesno povrijedi neko lice i sl. Nanošenje štete vršenjem prava z Nije protivpravno ponašanje, ako se nekome nanosi šteta savjesnim vršenjem svoga prava. z Ipak, nanošenje štete drugome vršenjem svoga prava je ipak zakonom ograničeno. z Naime kada vršenje prava pređe u zloupotrebu prava, nanošenje štete drugome vršenjm prava postaje protivpravno i dovodi o odgovornosti za štetu. 28.8. Protivpravnost-isključenje Nanošenje štete u nužnoj odbrani z Šteta nanesena u nužnoj odbrani nije prouzrokovana protivpravnom radnjom, naravno, samo ako štetnik nije prešao dozvoljene okvire nužne odbrane, tj.ako je nanošenje štete drugome bilo neophodno potrebno za odbijanje istovremnog protivpravnog napada. Prema tome za štetu nanesenu u nužnoj odbrani neće se odgovarati zbog izostanka protivpravnosti. Nanošenje štete u stanju nužde z Protivpravnost, pa samim tim i odgovornost za štetu isključuje i postojanje stanja nužde, tj. situacija kad štetnik čini štetnu radnju da bi od sebe ili drugog otklonio istovremnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tome pričinjena šteta nije veća od štete koja je prijetila.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 65 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

28.8. Protivpravnost-isključenje z Dozvoljena samopomoć z Izuzetno, ponekad je po zakonu dozvoljeno samostalno štititi svoja prava. Dakle, djelovanje u okvirima dozvoljene samopomoći neće se smatrati protivpravnim z Radi se, naime, o tzv. samopomoći koja je dozvoljena pozitivnim pravom. z Dozvoljena samopomoć je pravo svakog lica da otkloni povredu prava kada neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i kao način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. z Pristanak oštećnog z Tko na svoju štetu dozvoli drugome preduzimati neke radnje ne može od njega zahtjevati naknadu štete prouzrokovane tom radnjom. Primjer za to je pristanak nekog lica da ga vozi vozač koji je pod uticajem alkohola. z 28. 9.Šteta z Šteta je jedna od najvažnijih pretpostavki u činjeničnom osnovu građanske odgovornosti za naknadu štete. z Prema Zakonu o obligacionim odnosima, šteta je umanjenje nečije imovine i sprečavanje nenog povećanja, kao i nanošnje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha. z Osnovna dioba štete je na imovinsku i neimovinsku. z Imovinska šteta podrazumjeva kako umanjenje postojeće imovine, tako i sprečavanje njenog povećanja. z Ako se radi samo o umanjenjenju postojeće imovine, tada govorimo o stvarnoj ili običnoj šteti (damnum emergens), a ako je riječ o šteti koja se manifestuje kroz sprečavanja njenog uvećanja, govorimo o izmakloj koristi ili izmakloj dobiti (lucrum cessans). z Neimovinska šteta jeste takođe gubitak, ali onaj koji se ne odražava na supstanci imovine i koji se ne može otkloniti novčanim davanjem. z Imovinska šteta se tiče onoga što neko ima, a neimovinska šteta se tiče njegovog ličnog integriteta, tj.onoga što on jeste . z 28.10. Opasnost (stvari ili djelatnosti) z Opasnost je osnovna pravno relevantna činjenica koja ulazi u činjenični osnov vanugovorne odgovornosti za štetu od opasnih stvari opasnih  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 66 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z z z z z

djelatnosti i jedna od pretpostavki navedene vrste objektivne odgovornosti za štetu. Kada se govori o opasnosti onda se misli na neku štetu koja prijeti, koja je stavljena u izgled da bi se u budućnosti mogla dogoditi. Opasnost se najčešće definiše prema izvoru od kojeg potiče. Pod opasnom stvari podrazumjevaju stvari čiji položaj, osobine, a nekad i samo postojanje stvaraju određenu opasnost po okolinu, te se stoga moraju stalno nadgledati i koristiti sa povećanom pažnjom. 28.11. Uzročnost (uzročna veza između radnje i posljedice) Da bi nastala odgovornost za štetu potrebna je, da štetna radnja i sama šteta budu u izvjesnoj vezi. O postojanju uzročne veze između dviju pojava ili dviju takvih pravno relevantnih činjenica kao što su stetna radnja i šteta, govorimo ako se jedna od njih javlja kao posljedica druge.

z 28.12. Krivica z Posebno mjesto u činjeničnoj skupu pretpostavki za nastanak odštetne odgovornosti pripada krivici. z Po ovoj činjenici, koja je relevantna za nastanak odgovornosti dobila je ime posebna vrsta odgovornosti za štetu poznata pod nazivima «odgovornost po osnovu krivice» ; «subjektivna odgovornost». z Krivica je psihički odnos štetnika prema štetnoj radnji kao postupku i šteti kao posljedici takvog postupka, koji pravni poredak smatra neprihvatljivim. z Počinilac je kriv jer se u konkretnoj situaciji ponašao suprotno onome kako to zahtjevaju pravne norme određnog pravnog poretka. z Psihički odnos štetnika prema štetnoj radnji i njenoj posljedici podrazumjeva svijest počinioca o društvenoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenih postupaka i volju počinioca da određene radnje čini ili ne čini. z 28.12. Krivica (oblici) z Namjera, kao najteži oblik krivice postoji kada štetnik zna šta čini i kada hoće odnosno želi da proizvede nedozvoljenu posljedicu. z Namjera se, slično krivičnom pravu, stepenuje kao direktna namjera (kada štetnik želi nastupanje posljedice) i eventualna namjera (kada štetnik ne želi nastupanje posljedice, ali ipak pristaje da ista nastupi). z Nepažnja postoji kada štetnik ne želi nastupanje zabranjene posljedice niti pristaje da ista nastupi, ali svjestan mogućnosti nastupanja štete, on olako drži da do štete kao posljedice neće doći ili da će je moći otkloniti - svjesna  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 67 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

nepažnja, odnosno kada štetnik nije ni svjestan da usljed njegovog postupka može nastupiti šteta, ali je prema izvjesnim opštim standardima koji važe za njega trebao biti svjestan te mogućnosti - nesvjesna nepažnja. z 28.12. Krivica (nepažnja) z Stepenovanje nepažnje se vrši prema određenim pravnim standardima, tako da razlikujemo: krajnju i običnu nepažnju. z Krajnja nepažnja (culpa lata) postoji ako štetnik nije potupao ni s takvom pažnjom koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek, prosječan stručnjak ili prosječan privrednik. Ovaj vid nepažnje se po pravnim posljedicama gotovo izjednačava sa namjerom. (culpa lata dolo proxima). z Slučajeve krajnje nepažnje je već iskristalisala sudska praksa, kao na primjer: vozač koji se upusti u obilaženje karamboliranog vozila na cesti iako je u isto vrijeme iz suprotnog smjera nailazilo drugo vozilo. z Obična nepažnja postoji postoji kada štetnik nije postupao kao naročito pažljiv čovjek tj.kao dobar domaćin, dobar privrednik, dobar stručnjak). z Ovdje se pažnja štetnika upoređuje sa pažnjom neke apstraktne osobe, pa se ovaj oblik obične nepažnje naziva kao culpa levis in abstracto. z Kada se pak pažnja štetnika ne upoređuje sa nekim apstraktnim čovjekom, već sa uobičajenom pažnjom samog štetnika koju on inače pokazuje u svojim stvarima (diligentia quam in suis rebus), govorimo o culpa levis in concreto. z 28.12. Načela dokazivanja krivice u obligacionom pravu z U zavisnosti od toga da li smatra, pretpostavlja, (dok se suprotno ne dokaže), da krivica postoji ili se krivica štetnika mora dokazivati, razlikujemo pretpostavljenu ili dokazanu krivicu. z Kod pretpostavljene krivice se dakle smatra da ona postoji, pa je oštećeno lice ne treba dokazivati, ali zato štetnik može obarati ovu pretpostavku, dokazivanjem da do nejga nema krivice. z Kod dokazane krivice teret dokazivanja postojanja krivice je na oštećenom koji treba da dokaže da je štetnik kriv za štetu. z Naše odštetno pravo usvaja načelo pretpostavljene krivice, a pretpostavlja se se samo najblaži oblik krivice, tj.tzv. obična nepažnja 29. Vrste odgovornosti za štetu  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 68 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

29.1. Ugovorna odgovornost za štetu je odgovornost za povredu ugovorne obaveze. z Ugovorna odgovornost za štetu nastaje zbog toga što jedna ili obje strane u obligacionom odnosu ne ispune ili neuredno ispune svoje ugovorne obaveze ili pak u slučaju ako zakasne sa ispunejnjem svoje ugovorne obaveze. Dakle, riječ je o odgovornosti za štetu zbog neispunnjenja, neurednog ispunjenja ili pak zakašnjenja u ispunjenju ugovorne obaveze. z Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunejnjem obaveze zbog okolnosti koje su nastale nakon zaključenja ugovora koje on nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Iz navedenog slijedi da je ugovorna odgovornost za štetu po svojoj pravnoj prirodi objektivna odgovornost. Dužnik se neće moći osloboditi od odgovornosti i za neskrivljenu nemogućnost, ako je nemogućnost nastupila nakon njegovog padanja u docnju sa ispunjenjem obaveze. z 29.2. Odgovornost za krivicu ili subjektivna odgovornost zasnovana je na krivici kao najvažnijoj činjeničnoj pretpostavki koja se u hipotezi pravne norme vezuje za nastanak građansko-pravnog odnosa te vrste odgovornosti za štetu. z Prema tome, za takvu vrstu odgovornosti pretpostavka je da se odgovornost za štetu vezuje za postojanje krivice kao psihičkog, subjektivnog odnosa štetnika prema štetnoj radnji i posljedici. z Centralno mjesto u navedenoj vrsti odgovornosti je krivica počinioca štete, bilo da se ona manifestuje u namjernom ili nenamjernom činjenju ili propuštanju. z Prema tome, ako se se štetna radnja odnosno propuštanje može pripisati u krivicu štetnika, te ako je takvo skrivljeno postupanje predviđeno pravnom normom kao pretpostavka za nastupanje odgovornosti, to će uz postojanje ostalih opštih činjeničnih pretpostavki (štetnika i oštećenog kao subjekata odgovornosti, štetne radnje, protivpravnosti štetne radnje, štete i uzročne veze između protivpravne štetne radnje i nastale posljedice) , nastupiti subjektivna odgovornost za štetu. z 29.3. Kada za nastanak građansko-pravnog odnosa odgovornosti za štetu krivica nije relevantna, već su pravnom normom ili ugovorom, kao pravnorelevantne činjenice za nastanak odgovornosti, predviđeni određeni objektivni elementi kao što su, na primjer, postojanje opasne stvari ili opasne  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 69 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

djelatnosti kao i pretpostavka uzročne veze između djelovanja opasnih svojstava stvari odnosno vršenja opasnih djelatnosti djelatnosti i dr., s jedne strane i nastupanja štete kao posljedice, s druge strane, tada govorimo o odgovornosti bez krivice ili pak o objektivnoj odgovornosti. z 29.4 Materijalno stanje štetnika i ošećenika, prouzrokovanje štete od lica koje za nju nije odgovorno, te činjenica nemogućnosti naplate štete od lica koje je bilo dužno da vodi nadzor nad licem koje je štetu prouzrokovalo, su pravno-relevantne činjenice za primjenu načela odgovornosti za štetu po pravičnosti, u kom slučaju, sud ipak može osuditi štetnika da potpuno ili djelimično nadoknadi štetu, unatoč činjenici što za istu nije odgovoran po pravilima o subjektivnoj ili pak objektivnoj odgovornosti.

z 29.5. Odgovornost za mješoviti slučaj, kao vrsta odgovornosti za štetu se prepoznaje po istovremenom postojanju i svojevrsnoj konkurenciji pravnorelevantnih činjenica za nastanak kako subjektivne, tako i objektivne odgovornosti za štetu, ali i po odsustvu tzv.prirodne uzročnosti između štetne radnje i posljedice. z Kod ove vrste odgovornosti, krivicom jednog subjekta, na primjer, pravnog lica koje upravlja putevima, ne preduzmu se mjere za održavanje puta, zbog čega na putu postoji udarna rupa, negativan nagib puta, poledica i slično što stvara potecijalnu opasnost za nastanak štete. 30. Objektivna odgovornost z Pojam z U pravnoj nauci i sudskoj praksi, najčešće se upotrebljava tremin „objektivna odgovornost“, a koriste se i termini „kauzalna odgovornost“, „odgovornost bez krivice“, „odgovornost bez obzira na krivicu“, odgovornost za rizik“, „odgovornost za uspjeh“ , „odgovornost po osnovu uzročnosti“ itd. z Objektivna odgovornost je vrsta građanske odgovornosti za štetu kod koje za nastanak građansko-pravnog odnosa odgovornosti za štetu nije relevantna krivica, već pravnom normom ili pravnim poslom predviđene određene činjenice objektivnog karaktera, kao i uzročna veze između djelovanja tih činjenica, s jedne strane i nastupanja štete kao posljedice, s druge strane.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 70 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravno-relevantne činjenice za nastanak objektivne odgovornosti su: opasnost stvari ili djelatnosti, radnje određenih lica ili organa pravnih lica (radnje duševno bolesnih, radnje zaostalih u umnom razvoju, radnje nesposobnih za rasuđivanje uopšte, radnje malojetnika do 7 godine starosti, radnje radnika u preduzeću ili kod poslodavca kada je šteta nanesena trećem licu, radnje organa pravnog lica i sl.), propuštanje preduzimanja određenih radnji, (na primijer uskraćivanje pomoći licu čije su život ili zdravlje ugroženi, propuštanje po zahtjevu da se zaključi ugovor, ako je za odgovorno lice obavezno zaključivanje takvog ugovora; obustava ili neredovno vršenje komunalnih ili sličnih usluga bez opravdanog razloga od strane pravnih lica koje vrše komunalne ili slične djelatnosti od opšteg interesa, kao i druge činjenice, (na primjer, činjenica nastupanja štete na licima na posebno organizovanim priredbama kada se u zatvorenim ili otvorenim prostorima nalazi veći broj ljudi, činjenica nastupanja imovinske i neimovinske štete zbog terorističkog akta, javnih demonstracija ili manifestacija itd.) z Pored navedenih pravno-relevantnih činjenica, za nastanak ove odgovornosti potrebno i postojanje lica odgovornih za štetu, s jedne strane, te oštećenih lica s druge strane, postojanje štete, te uzročne veze između štetne radnje i posljedice. z Razvrstavanje i vrste objektivne odgovornosti z Objektivna odgovornost se prije svega može razvrstati kao ugovorna i vanugovorna objektivna odgovornost u zavisnosti od toga da li se radi o odgovornosti za povredu ugovornih obaveza ili se pak radi o odgovornosti iz delikta. z Vanugovorna objektivna odgovornost za štetu se nadalje dijeli na objektivnu odgovornost za štetu od opasnih stvari i opasnih djelatnosti i na ostale slučajeve vanugovorne objektivne odgovornosti. z Svaka stvar i djelatnost, bez obzira na štetan potencijal koji je sadržan u njima, smatra se opasnom samo pod određenim uslovima i okolnostima koji se imaju procjeniti u svakom konkretnom slučaju. z Riječ je o jednoj „gipkoj direktivi“ zakonodavca uzdignutoj na nivo pravnog standarda koja se ne primjenjuje „a priori“, već je njena primjena uslovljena prethodnim istraživanjem određenih okolnosti koje ste tiču svojstava same stvari i načina njene upotrebe, odnosno karaktera određene aktivnosti i rizika stvorenog takvom aktivnošću.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 71 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z U vanugovornu objektivnu odgovornost za štetu od opasnih stvari i djelatnosti spada i : z - objektivna odgovornost za štetu od građevina, z - objektivna odgovornost za štetu od životinja, z - objektivna odgovornost imalaca motornih vozila prema trećim licima u slučaju udesa motornih vozila u pokretu, z - objektivna odgovornost proizvođača stvari sa nedostakom z - objektivna odgovornost naručioca i izvođača radova na nepokretnosti za štetu pričinjenu trećem licu, z - objektivna odgovornost preduzetnika nuklearnog broda i korisnika nuklearnog postrojenja, z - objektivne odgovornosti vlasnika vazduhoplova za štetu pričinjenu trećim licima, z Ostali slučajevi vanugovorne objektivne odgovornosti za štetu su : z - objektivna odgovornost roditelja za štetu koju pričini njihovo dijete do navršene sedme godine života, z - objektivna odgovornost za štetu koju je prouzrokovalo neodgovorno lice-štetnik, z - objektivna odgovornost roditelja za štetu koji pričini maloljetnik sposoban za rasuđivanje koji nije u stanju da je nadoknadi, z - objektivna odgovornost pravnog lica za štetu koju pričini njegov organ, z - objektivna odgovornost u slučaju terorističkih akata, javnih demonstracija ili manifestacija, z - objektivna odgovornost organizatora priredbi, z - objektivna odgovornost zbog uskraćivanja neophodne pomoći, z - objektivna odgovornost u vezi sa obavezom zaključenja ugovora i z - objektivna odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa. 30.1. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti z Opasne stvari su takve stvari, u kojima je sadržan određeni štetan potencijal koji može doći do izražaja kako zbog prirode same stvari, načina upotrebe ili samog postojanja.. z Za štetu koja potiče od opasne stvari ili opasne djelatnosti odgovora se bez obzira na krivicu. Zakonom je propisana relativna pretpostavka uzročnosti (praesumptio iuris tantum) prema kojoj se smatra da šteta koja je nastala u vezi sa opasnom stvari odnosno opasnom djelatnosti potiče od te stvari odnosno od te djelatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 72 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Međutim, iako oštećeni, zbog zakonske pretpostavke uzročnosti, nema obavezu da dokazuje uzročnu vezu između nastale štete i samog dejstva opasne stvari(„šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra se da potiče od te stvari, odnosno djelatnosti...,), to još ne znači da je potpuno oslobođen tereta dokazivanja, jer on mora dokazati postojanje štete, postojanje opasnih svojstava stvari, odnosno postojanje konkretne opasne djelatnosti, kao i da je nastala šteta u vezi sa opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću, što znači da mora dokazati da su opasna stvar odnosno opasna djelatnost materijalno učestvovale u nastanku štete. z Odgovorna lica z Za štetu od opasne stvari odgovara imalac te stvari, a za štetu od opasne djelatnosti lice koje se tom djelatnošću bavi. z Pod imaocem se smatra najčešće vlasnik stvari, ali i lice koje se koristi opasnom stvari. Suvlasnici opasne stvari odnosno sunosioci opasne djelatnosti odgovaraju solidarno za štetu. z Ukoliko je neko lice oduzelo imaocu opasnu stvar na protivpravan način, onda za štetu od tako oduzete opasne stvari neće odgovarati zakoniti imalac te stvari, već lice koje je oduzelo stvar od imaoca na protivpravan način. Međutim, ako je imalac stvari svojom krivicom opasnu stvar učinio dostupnom i tako omogućio da je neko protivprano otuđi, odgovaraće za štetu zajedno sa licem koje ju je protivpravno oduzelo. z Imalac opasne stvari neće odgovarati za štetu od te stvari ako je stvar povjerio drugom licu da se njom služi, a to lice nije kod njega na radu. Ipak, imalac opasne stvari će objektivno odgovarati ako je opasnu stvar povjerio drugom licu koje nije osposobljeno ili nije ovlašćeno da rukuje tom opasnom stvari. z Uslovi za oslobođenje od odgovornosti - da uzročna veza između djelovanja konkretne opasne stvari i nastale štete ne postoji, jer se uzrok nastanka štete nalazi van sfere djelovanja opasne stvari i potiče od nekog vanjskog ili nepredvidljivog uzroka čije se dejstvo nije moglo izbjeći ili otkloniti; - da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenog ili trećeg lica koju on (imalac opasne stvari) nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 73 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Lice koje se bavi djelatnošću koja stvara povećanu opasnost po okolinu neće moći, u cilju ekskulpacije, dokazivati da se uzrok štete nalazi van stvari, već samo da je uzrok štete radnja oštećenog ili trećeg lica i to pod uslovom da su te radnje bile podesne da dovedu do štete i u slučaju da je opasna djelatnost potpuno izostala. 30.2. Odgovornost za drugoga z Odgovornost za drugoga postoji kada za štetiu ne odgovara lice koje ju je prouzrokovalo, već neko drugo lice koje sa štetnikom, po pravilu stoji u nekom pravnom odnosu, na primjer u odnosu roditelja i djeteta, poslodavca i zaposlenog i sl. z 30.2.1.Odgovornost za maloljetnike z U slučaju kada štetu prouzrokuje dijete staro do 7 godina života, za štetu odgovaraju njegovi roditelji bez obzira na njihovu krivicu, dakle po pravilima o objektivnoj odgovornosti, a mogu se osloboditi od odgovornosti samo po pravilima koja važe za oslobođenje od objektivne odgovornosti. z Ako štetu prouzrokuje maloljetnik stariji od sedam godina, za šteu odgovaraju njegodi roditelji po pravilima o subjektivnoj odgovornosti i to po principu pretpostavljene krivice. z Po pravilima o subjektivnoj odgovornosti i na principu pretpostavljene krivice odgovaraju i ustanove za nadzor za maloljetnike (škole, domovi, nastavnici, staratelji). z 30.2.2. Odgovornost za duševno bolesne i zaostale u razvoju je subjektivna odgovornost zasnovana na pretpostavljenoj krivici. Za štetu koju prouzrokuju navedena lica, odgovaraju lica koja na osnovu zakona ili odluke nadležnog organa vrše nadzor nad njima. Ta lica su ustanove, roditelji u slučaju kada je produženo roditeljsko pravo, staraoci. Oni se mogu osloboditi odgovornosti ako obore pretpostavku krivice tj. da su obavljali nadzor i da bi šteta nastala i brižljivom obavljanju nadzora. z 30.2.3. Odgovornost poslodavca za zaposlene je najčešći slučaj odgovornosti za drugog. Štetna radnja mora biti učinjena od radnika i to na radu ili u vezi sa radom, dakle u okviru funkcije i poslova koje radnik obavlja kod poslodavca. z Za štetu koju pričini radnik trećem licu odgovara poslodavac, osim ukoliko dokaže da je radnik u datim okolnostima postupao kako je trebalo.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 74 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 30.2.4. Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ z Ova odgovornost postoji u slučaju kada pravno lice odgovara za štetu koju njegov individualni ili kolektivni organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija. z Odgovornost pravnog lica je objektivna odnosno zasnovana je na apsolutnoj pretpostavci krivice što je izjednačeno sa objektivnom odgovornošću. Oslobođenje je jedino moguće po pravilima za oslobođenje od objektivne odgovornosti iz čl.177 ZOO. z Pod organima pravnog lica ovdje treba razumjeti organe svih pravnih subjekata (preduzeća, ustanova, udruženja i sl, kao što su na primjer direktori, upravni i nadzorni odbori, upravnici, rektori i sl.) izuzev organa države ili organa jedinica samouprave (vlade, ministarstava, izvršnih odbora itd. 30.3. Ostali slučajevi odgovornosti Odgovornost više lica za istu štetu postoji kada više lica radeći zajedno kao saučesnici ili nezavisno jedan od drugog, trećem prouzrokuju štetu, pri čemu se njihovi udjeli ne mogu utvrditi. U tom slučaju oni odgovaraju trećem solidarno, tako da oštećeni može zahtjevati isplatu štete od svakog saprouzrokovača ponaosob ili od svih zajedno. z Kada jedan od solidarnih dužnika isplati oštećenom cjelokupnu štetu, on stiče pravo regresa prema ostalim solidarnim dužnicima u visini iznosa koji je platio za svakog od njih, a srazmjerno krivici svakog dužnika-štetnika i težini posljedice njegovog djelovanja. z Ako se udjeli štetnika ne mogu utvrditi, tada se smatra da su im udjeli jednaki, osim ukoliko pravičnost ne ukazuje na što drugo. z Odgovornost usljed terorističkih akata, javnih demonstracija ili manifestacija Za štetu zbog smrti, tjelesne povrede ili oštećenja odnosno uništenja imovine fizičkog lica usljed akata nasilja i terora, javnih demonstracija ili manifestacija odgovara država odnosno entitet po pravilima o objektivnoj odgovornosti. z Odgovornost organzatora priredbi je takođe vrsta objektivne odgovornosti kada lica koja organizuju okupljanje većeg broja ljudi u zatvorenom ili otvorenom prostoru (organizator sportskih ili drugih takmičenja) odgovaraju za slučaj smrti ili tjelesne povrede koju neko pretrpi usljed izvanrednih  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 75 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

okolnosti (gibanje masa ljudi, opšti nered i slično) koje u takvim prilikama mogu nastati. Organizator ne odgovara za štete koje u takvim okolnostima mogu nastati na imovini. Odgovornost zbog uskraćivanja neophodne pomoći je. Uslovi za odgovornost su slijedeći: - da neko lice uskrati pomoć drugom licu čiji su život ili zdravlje ugroženi; - da je lice koje je uskratilo pomoć moglo predvidjeti nastupanje štete, - da je nastala šteta u vidu gubitka života i oštećenja zdravlja ugroženog lica i - da nije postojala opasnost za život i zdravlje lica koje je dužno da pruži pomoć. Odgovornost u vezi sa obavezom zaključenja ugovora Lica koja su obavezna da zaključe neki ugovor (kao na primjer, što je prevoznik obavezan da zaključi ugovor o prevozu tako što će primiti na prevoz svako lice ili stvar koji ispunjavaju uslove), odgovaraju za štetu ako takav ugovor ne zaključe. z Odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa z Ovdje je riječ o odgovornosti određenih pravnih lica koje su po zakonu ili podzakonskom aktu dužne da vrše komunalnu ili drugu djelatnost koja je od opšteg interesa. z Ako bez opravdanog razloga navedena pravna lica obustave ili neuredno vrše navedene usluge, biće odgovorne za štetu kou zbog toga pretrpe treća lica. z Najčešće se radi o odgovornosti komunalnih preduzeća za odvoz smeća, za usluge sahranjivanja, odgovornost preduzeća za isporuku vode, električne energije i drugih energenata, održavanje puteva i sl. 31. Naknada štete z 31.1. Naknada imovinske štete z Pod naknadom štete podrazumjeva se obaveza odgovornog lica da oštećenom nadomjesti (kompenzira) nastalo umanjenje imovine. Naknada imovinske štete (materijalne) se vrši naturalnom restitucijom ili novčanom naknadom.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 76 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Kada se naknada štete vrši naturalnom restitucijom tada je odgovorno lice dužno uspostaviti onakvo stanje u imovini oštećenoga kakvo je ono bilo prije nastanka štete. Radi se u stvari o uspostavljanju prijašnjeg stanja. z Novčana naknada sastoji se u obavezi odgovornog lica da isplati oštećenom određenu sumu novca. Istoj se pribjegava samo u onim slučajevima kada naturalna restitucija nije moguća ili kada sud smatra da uspostava prijašnjeg stanja nije nužna. z Naturalna restitucija (naknada u naturi) najčešće se vrši popravkom oštećene stvari ili davanjem druge stvari iste vrste i kvaliteta. z Novčana naknada je takav oblik naknade štete gdje se odgovorno lice obavezuje oštećenom isplatiti određeni iznos novca na ime naknade štete. Određivanje visine naknade štete (kriterij, vrijeme, smanjenje naknade) z Visina naknade štete se određuje prema objektivnom kriteriju odnosno prema cijenama oštećene stvari u vrijeme presuđenja. Izuzetno, zakonodavca predviđa odstupanje od objektivnog kriterija u slučaju kada je stvar uništena ili oštećena krivičnim djelom, te u tom slučaju sud može odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenoga.(pretium afectionis). z ZOO prihvata princip integralne naknade štete, što znači da oštećeni ima pravo zahtjevati naknadu kako obične štete, tako i naknadu izmakle koristi. z Pravilo je da naknada štete bude ekvivalentna visini prouzrokovane štete. z Prilikom određivanje visine naknade štete sud uzima u obzir sve okolnosti koje su uticale da šteta bude veća ili manja. Stoga će sud , ako je oštećeni sam doprineo da šteta bude veća nego što bi inače bila, istome priznati srazmjerno umanjenu naknadu, a ne punu naknadu štete. Naknada se umanjuje i kada je oštećeni imao određene koristi od oštećene stvari. Tako, na primjer, naknada materijalne štete za uništeni automobil se umanjuje za spašeni dio koji je oštećeni zadržao za sebe i koji je kasnije eventulano prodao. z Sud je ovlašten da dosudi oštećenom umanjenu naknadu ako je odgovorno lice slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu. Uslov za ovo smanjenje naknade je da šteta nije prouzrokovana namjerno ili krajnojm nepažnjom. z Po pravilu, naknada štete se određuje u jednom iznosu i isplaćuje za štetu koja se već dogodila.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 77 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Međutim, u slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja novčana naknada se određuje u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. z 31.2. Naknada neimovinske štete z Naknada neimovinske štete podrazumjeva naknadu štete nastale usljed nanošenja fizičkog ili psihičkog bola ili straha. z Kod neimovinske štete u pravilu nije moguća uspostava prijeašnjeg stanja, odnosno uspostava stanja neimovinskih dobara oštećenog kakvo je ono bilo prije nastanka štete. Šteta koja je nastupila ne može se reparirati ni restitucijom niti novčanom naknadom, jer trajno oštećenje fizičkog ili psihičkog zdravlja nije moguće popraviti, već je moguće za pretrpljene fizičke ili duševne bolove dosuditi određenu novčanu naknadu koja će makar i djelimično omogućiti oštećenom da pribavljanjem drugih zadovoljstava makar unekoliko zaboravi na gubitak koji je pretrpio. Naknada neimovinske štete se dosuđuje zbog pretpljenih fizičkih bolova, pretpljenih duševnih bolova (zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, zbog smrti i naročitog invaliditeta bliskog lica i sl.) i pretrpljenog straha. 32. Sticanje bez osnova (neosnovano obogaćenje) z Sticanje bez osnova postoji onda kada je dio imovine jednog lica prešao u imovinu drugog lica, a da za takav prelaz nema pravnog osnova. z Pod pravnim osnovom najčešće se smatra ugovor ili zakon. z Sticanje bez osnova postoji i u slučaju kada se nešto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario (nije postojao) ili je postojao, ali je kasnije otpao. z 33.1. Pretpostavke postojanja sticanja bez osnova z mora postojati povećanje imovine na strani obogaćenog lica, z mora postojati smanjenje imovine na strani osiromašenog licaz mora postojati uzročna veza između obogaćenja i osiromašenja, z da za sticanje (obogaćenje, prelaz imovine) nema punovažnog pravnog osnova, z da je do obogaćenja došlo na zakonit način, z Do sticanja bez osnova može doći kako radnjom obogaćenog, tako i radnjom osiromašenog. z 33.2 Vrste sticanja bez osnova su: plaćanje nedugovanog, sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao, sticanja s obzirom na osnov koji se kasnije ostvario, upotreba stvari u tuđu korist i upotreba tuđe stvari u svoju korist.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 78 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 33.2.1. Plaćanje nedugovanog (condictio indebiti) postoji kada jedno lice u zabludi ili neznanju isplati određeni iznos drugom licu, a pravni osnov takvog davanja (plaćanja) uopšte ne postoji. Plaćanje nedugovanog postoji kada neko plaća tuđi dug u uvjerenju da plaća vlastiti dug ili kada isti dug plati dva puta.Ovdje je riječ o isplati nepostojećeg duga. z Osiromašeni ima pravo tražiti vraćanje datog odnosno povrat neosnovano plaćenog odnosno plaćanje onoga dijela koji je neosnovano više plaćen. z Pravo na vraćanje više plaćenog postoji kada je neko lice dva puta platilo dug, pa makar jednom i na osnovu izvršne isprave. z Uslovi: z da je osiromašeni izvršio neku činidbu u namjeri da ispuni neku svoju postojeću obavezu, a da je druga strana to primila kao isplatu duga, z osiromašeni mora dokazati da je platio nepostojeći dug, jer lice koje bi ispunilo prirodnu obligaciju ne može tražiti natrag ono što je dalo, z osiromašeni mora biti u zabludi tj da pogrešno smatra da je dužan da plati dug, a u stvari on to nije. z Sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao (condictio ob causam finitam) postoji kada je nešto dato u vrijeme dok je za to postojao pravni osnov, ali je taj osnov kasnije otpao, a strana koja je primila nešto po osnovu takvog posla primljeno nije vratila. z Sticanje s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario (condictio causa data ob causam futuram postoji kada je jedno lice (osiromašeni) dalo drugom licu (obogaćenom) određenu stvar ili izvršilo određenu radnju u nadi da će i drugo lice sa svoje strane izvršiti činidbu, a protivčinidba izostane. z Upotreba stvari u tuđu korist postoji ako neko lice upotrijebi svoju ili tuđu stvar u tuđu korist (trećeg lica) , tada postoji neosnovano obigaćenje na strani toga trećeg lica. z Upotreba tuđe stvari u svoju korist postoji kada jedno lice upotrijebi tuđu stvar u svoju korist, u kom slučaju osiromašeno lice ima pravo tražiti naknadu koristi od obogaćenog koju je ovaj imao od upotrebe njegove stvari. z Kod sticanja bez osnova obogaćena strana vraća ono što je bez osnova stekla, što znači da je obogaćeni dužan vraćanjem uspostaviti ranije imovinsko stanje osiromašenog.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 79 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako naturalna restitucija nije moguća , sticalac je dužan nadokandi novčanu protivvrijednost postignutih koristi. z Savjesni sticalac je dužan vratiti plodove i kamate od dana podnošenja zahtjeva za vraćanje stečenog bez osnova, a nesavjestan sticalac – od dana sticanja. 33. Poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio) z Poslovodstvo bez naloga ili nezvano vršenje tuđih poslova postoji kada jedno lice svjesno i bez naloga (ovlaštenja) obavlja neki posao ili obavlja neku drugu radnju u korist drugog lica. Lice koje obavlja posao se zove poslovođa bez naloga ili poslovođa (gestor), a drugo lice u čiju korist se posao obavlja se zove gospodar posla (dominus). Pretpostavke z posao koji je poslovođa preduzeo mora biti tuđi posao, z poslovođa je izvršio jedan ili više tuđih poslova, z poslovođa mora imati volju da preduzeti posao radi s namjerom da zaštiti interes gospodara posla, a ne svoj, z posao mora biti preduzet bez ovlaštenja odnosno naloga gospodara posla, z posao mora biti koristan za gospodara posla, odnosno da se posao preduzima da bi se otklonila nesposredna i iznenadno nastupajuća šteta, z da je u vrijeme preduzimanja posla kod poslovođe postojala volja da od gospodara posla traži naknadu za obavljeni posao, z posao ne smije biti protivan zakonu ili moralu. Vrste poslovodstva bez naloga z Nužno poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio necessaria) postoji onda kada je posao izvršen u nuždi da bi se od gospodara posla otklonila neposredno prijeteća šteta. z Obaveza poslovođe je da o poslu obavjesti gospodara posla, da za gospodara nastavi započeti posao sve do dok gospodar ne preuzme brigu o njemu, da obavlja posao sa pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, z da položi račun gospodaru posla. On ima pravo da traži naknadu nužnih i korisnih troškova za obavljeni posao, ima i pravo zadržavanja na stvari gospodara posla radi obezbjeđenja naknade izdataka, kao i na naknadu pretrpljene štete.  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 80 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Korisno poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio utilis) postoji onda kada je poslovođa preduzeo neki posao za gospodara posla da bi mu pribavio neku materijalnu ili ličnu korist. Ako je ovakvo poslovodstvo zaista donijelo korist gospodaru posla, poslovođa ima pravo na naknadu troškova. z Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla postoji kada neko lice obavlja posao za gospodara posla unatoč zabrani od strane gospodara posla. Ovo poslovodstvo je nedozvoljeno, pa poslovođa nema pravo na naknadu, a odgovara za štetu koju zbog toga gospodar posla pretrpi. z Nepravo poslovodstvo postoji kada poslovođa obavlja tuđi posao u namjeri da za sebe zadrži postignutu korist , iako zna da je posao tuđi. z Naknadno odobrenje (ratihabitio) Ako gospodar posla naknadno odobri posao poslovođe, smatra se da je poslovođa od početka radio po odobrenju gospodara posla. Odobrenje ima retrokativno dejstvo. 34. Jednostrana izjava volje z Obligacije mogu nastati i na osnovu jednostrane izjave volje, a pravni poslovi koji nastaju jednostranom izjavom volje se zovu jednostrani pravni poslovi. z Jednostrani pravni poslovi su takvi pravni poslovi kod kojih se jedno lice obavezuje drugom licu ili neodređenom broju drugih lica da će, u skladu sa zakonom propisanim uslovima izvršiti određenu obligacionu radnju. z Prema ZOO jednostranim pravnim poslovima se smatraju : javno obećanje nagrade i izdavanje vrijednosnih papira. z Javno obećanje nagrade postoji kada se jedno lice, putem javnog oglasa upućenog neodređenom broju lica, obaveže dati nagradu onom licu koje izvrši određenu ranju ili postigne neki uspjeh pod uslovima predviđenim oglasom. z Da bi postojalo javno obećanje nagrade i proizvodilo prave učinke potrebno je da se kumulativno ispune slijedeći uslovi:  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 81 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da jedno lice koje je poslovno sposobno obeća nagradu (koja najčešće predstavlja određeni novčani iznos, stvar ili nagrada u obliku diplome) z da je obećanje nagrade učinjeno javnim oglasom (objava u sredstvima javnog informisanja), z obećanje nagrade mora biti upućeno neodređenom broju lica, z obećavalac mora odrediti radnju koja je predmet javnog obećanja nagrade i koja se mora izvršiti da bi se dobila obećana nagrada, z obećavalac nagrade mora odrediti rok u kojem se mora izvršiti traženja radnja. Javno obećanje nagrade obavezuje lice koje je dalo takvu izjavu (obećavaoca). z Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvrši ranju koja se traži, a ako traženu radnju izvrši istovremeno više lica, svakome od njih pripada jednak dio nagrade ukoliko pravičnost ne zahtjeva drugačiju podjelu. z Javno obećanje nagrade se može opozvati, ali to mora biti učinjeno na isti način na koji je i obećanje izvršeno, što znači putem sredstava javnog informisanja i to najčešće onoga istog u kojem je i objavljeno obećanje nagrade. z Javno obećanje nagrade se ne može opozvati ako je oglasom određen rok za izvršenje radnje. z Obaveza zasnovana javnim obećanjem nagrade prestaje isplatom nagrade licu koje je izvršilo traženu radnju. Obaveza obećaoca prestaje i ako mu niko u određenom roku ne saopšti da je izvršio traženu radnju. Ako nije ostavljen rok za izvršenje radnje, obaveza prestaje kada protekne jedna godina dana od objavljivanja oglasa. z Vrijednosni papiri z Vrijednosni papir ili hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se izadavalac obavezuje zakonitom imaocu date isprave da će ispunti obavezu upisanu na tom papiru. U stvari, vrijednosni papir je isprava na kojoj je upisano neko imovinsko pravo, stim da se bez te isprave upisano imovinsko pravo ne može zasnovati, prenositi, niti realizovati. z Na vrijednosnom papiru je upisano tj. inkorporisano pravo, tako da pravo na papir daje ujedno i pravo koje proističe iz samog papira. Upisano imovinsko pravo u najvećem broju slučajeva znači obavezu isplate određene sume novca. z Po pravnoj prirodi, vrijednosni papiri su formalni pravni poslovi, jer su to pismene isprave, ali su ujedno i jednostrani pravni poslovi, jer obaveze koje proističu iz njih nastaju u trenutku izdavanja isprave, a i iz razloga što se  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 82 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

izdavalac hartije od vrijednosti (vrijednosnog papira) obavezuje ispuniti obavezu zakonitom imaocu vrijednosnog papira bez bili kakve protivčinidbe. z Prema sadržaju obaveze odnosno karakteru imovinskog prava koje je u njma inkorporisano vrijednosti papiri se dijele na : ličnopravne vrijednosne papire i stvarnopravne vrijendosne papire. z Ličnopravni vrijednosni papiri su oni koji imaocu daju pravo upravljanja i odlučivanja u određenom pravnom licu, kao što je to slučaj sa dionicama, odnosno akcijama kod društava kapitala (dioničkih odnosno akcionarskih društava). z Stvarnopravni vrijednosni papiri su takvi papiri čijom predajom se zamjenjuje predaja stvari upisnaih na tom papiru. Na primjer, to su : skladišnica, tovarni list i drugi. Na vrijednosnom papiru može biti upisano i pravo vlasništva, založno pravo ili pravo uživanja. Predajom takvom papira stiče se pravo koje je na tom pairu upisano. z U savremenom pravnom prometu vrijednosni papiri dobijaju sve veći značaj jer se brzo i lako prenose, pa se sve češće upotrebljavaju i kao sredstvo plaćanja (ček) ili sredstvo kreditiranja (mjenica) ili sredstvo prometa robe (skladišnica). Pored navedenih , vrijednosni papiri su polisa osiguranja, certifikat, blagajnički zapis, obveznica i dr. Obaveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada izdavalac vrijednosnog papira isti preda njegovom korisniku. (teorija emisije). Bitni sastojci vrijednosnog papira su: z z z z z z

oznaka vrste papira, tj.da li se radi o čeku, mjenici, skladišnici i sl. ime izdavaoca papira (trasanta) Oznaka korisnika papira (remitenta) sadržaj obaveze izdavaoca vrijednosnog papira, mjesto i datum izadavanja i serijski broj ako se izdaje u seriji, potpis izdavaoca, odnosno faksimil potpisa izdavaoca, ako se papiri izdaju u seriji

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 83 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Podjela vrijednosnih papira prema ličnosti titulara prava iz vrijednosnog papira z Papiri na donosioca su takvi vrijednosni papiri kod kojih se dužnik (izdavalac papira) obavezuje ispuniti obavezu naznačenu na papiru svakom donosiocu vrijednosnog papira. Papiri na donosioca prenose se prostom predajom, iz ruke u ruku. Svaki nalazač vrijednosnog papira može ostvariti pravo upisano u papiru. Vlasnik koji izgubi vrijednosni papir može u posebnom vanparničnom postupku pred sudom tražiti poništenje papira kao isprave. Takvo poništenje isprave se zove amortizavija isprava vrijednosnosnih papira. z Papiri na ime su takvi vrijednosni papiri kod kojih je povjeriočevo ime upisano na papiru. Na primjer „ovu mjenicu isplatite Marku Markoviću“. Tipični papiri na ime su polisa osiguranja, štedna knjižica i drugi. Pravo upisano na vrijednosnom papiru na ime može se prenositi samo cesijom. Dosadašnji povjerilac (cedent) mora novom povjeriocu (cesionaru) predati u ruke vrijednosni papir. z Papiri po naredbi su takvi vrijednosni papiri kod kojih je povjerilac kao i kod papira na ime, određen imenom, stim da povjerilac može biti i svako drugo lice kojeg odredi prethodni povjerilac svojom naredbom. Tipični vrijednosni papiri po naredbi su mjenica i ček. U ovim hartijama od vrijednosti obično se upisuje tekst: „platiti Marku Markoviću ili po njegovoj naredbi..“ z Prenos prava iz papira po naredbi prenosi se indosamentom. Indosament je izjava dosadašnjeg povjerioca iz hartije od vrijednosti (indosanta) koja je upisana na vrijednosnom papiru i kojom on prenosi svoje pravo iz papira na drugo lice (indosatara). z Puni indosament je onaj koji sadrži sve elemente indosamenta i to: izjavu o prenosu prava, lice na koje se pravo prenosi i potpis (prenosioca) indosanta, mjesto i datum prenosa, a blanko indosament onaj na koji se stavlja samo potpis indosanta (prenosioca) na poleđini papira, dok se drugi elementi indosamenta izostavljaju. Indosament na donosioca postoji kada se u vrijednosnom papiru na mjesto indosatar upiše riječ „donosiocu“. On vrijedi kao blanko indosament. z Legitimacioni papiri su isprave iz kojih za imaoca proističe pravo da od izdavaoca traži izvršenje naznačene radnje. Postoje legitimacioni papiri na ime ka što je na primjer mjesečna karta za prevoz u  

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 84 

Iurisprudentia Pale 2012/2013

gradskom saobraćaju, mjesečna karta za parkiranje, bioskopska karta, jednokratna vozna karta, Važnost ovih papira je po pravilu vremenski ograničena. U legitimacionom papiru, za razliku od vrijednosnih papira, nije inkorporisano neko pravo. z Legitimacioni znaci nisu isprave već samo znaci na kojim je utisnut neki broj ili druga oznaka. Tipičan primjer je garderobni broj ili potvrda o predaji prtljaga.

 

МиГ 29 истребитель ;   Штурмовая Винтовка АК 47 только сильное оружие

 85