Pomorsko Pravo Skripta

POMORSKI FAKULTET SPLIT

Pomorsko pravo Priručnik Ivan Krizmanic

Pomorsko pravo Ivan Krizmanic

POJAM I PODJELA POMORSKOG PRAVA Pomorsko pravo ( eng. Maritime law ) čini sustav normi koje reguliraju pravne odnose u s svezi pomorskim djelatnostima. Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične odnose koji se javljaju na moru I u svezi s morem ( kaže se da je pomorsko pravo autonomno). Pravni odnosi u svezi s morem proučavaju se u sklopu međunarodnog prava mora ( međunarodnog morskog prava; dio je međunarodnog javnog prava), pomorskog upravnog prava I pomorskog imovinskog prava. Međunarodno pravo mora: ( ili međunarodno morsko pravo ) regulira odnose međunarodnih subjekata ( države i međunarodnih organizacija ) u svezi s morem I pomorskim djelatnostima. Dijeli se na: a)međunarodno pravo mora u miru b)međunarodno pravo mora u ratu Pomorsko upravno pravo: sadrži ponajprije propise čiji je cilj ostvarenje sigurnosti plovidbe. Pomorsko imovinsko pravo: uređuje specifične imovinsko-pravne odnose u sklopu onih aktivnosti koje su vezane za more ( stvarna prava na brodu, iskorištavanje brodova, ugovori o prijevozu robe I putnika itd. ). U podjeli pomorskopravne materije može se također izdvojiti: međunarodno pomorsko privatno pravo, pravo pomorskog osiguranja, pomorsko radno pravo, pomorsko kazneno pravo, pomorsko prekršajno pravo i pomorsko procesno pravo. MEĐUNARDNO PRAVO MORA Morski i podmorski prostori RH Međunarodno pravo mora formiralo se stoljećima kao običajno pravo. Nakon dugogodišnjeg zasjedanja Treće diplomatske konferencije UN o pravu mora u Montego Bayu ( Jamajka ) potpisana je 1982. godine nova Konvencija UN o pravu mora. Ta je konvencija stupila na snagu u studenome 1994. godine. Bivša Jugoslavija ratificirala je spomenute ženevske konvencije i Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982 godine. koja na temelju sukcesije vezuje i Republiku Hrvatsku. Pomorski zakonik Republike Hrvatske u dijelu drugom sadrži odredbe o hrvatskim morskim I podmorskim prostorima. Te su odredbe usklađene s međunarodnim pravom. Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutrašnje morske vode i na teritorijalno moru RH, na zračni prostori iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. RH štiti more od onečišćenja, čuva i unapređuje morski okoliš. Unutrašnje morske vode Unutrašnje morske vode dijelovi su mora uz obalu u tijesnoj svezi s kopnenim područjem i pod neograničenom vlašću obalne države kao što je to i kopneno područje države. Unutrašnje morske vode RH obuhvaćaju: 1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka 2) dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora Kabotaža tj. prijevoz stvari I putnika iz jedne hrvatske luke u drugu obavljaju samo brodovi hrvatske državne pripadnosti. Kabotažom se ne smatra prijevoz osoba stranom jahtom ako se taj prijevoz obavlja bez naplate. Strani ratni, javni, ribarski, istraživački brodovi smiju uploviti u unutrašnje morske vode RH radi ulaska u luku međunarodnog prometa ili u brodogradilište u svezi popravka broda. Ministarstvo daje odobrenje za ove stvari. Najviše tri strana ratna broda iste

Page 2


državne pripadnosti mogu boraviti u hrvatskim likama. Ministarstvo obrane uz ministra pomorstva, prometa I veza može propisati zone u hrvatskim unutrašnjim vodama. Sve pojedinosti se objavljuju u “Oglasu za pomorce”. Teritorijalno more Je morski pojas širok 12 NM računajući od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa. Polaznu crtu čine: 1. crte srednje niske vode uzduž obala kopna I otoka 2. ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke I zaljeve 3. ravne crte koje spajaju točke na obali kopna I na obali otoka Vanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je svaka točka udaljena 12 NM od najbliže točke polazne crte. Svi strani brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem. Pod ovim pojmom podrazumijeva se plovidba teritorijalnim morem RH bez uplovljena u njenu luku otvorenu za međunarodni promet. Strani ratni brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska, strani ribarski brodovi nesmiju loviti u teritorijalnom moru I moraju ploviti brzinom ne manjom od 6 čv, a podmornica je dužna ploviti morskom površinom I viti zastavu svoje države. Gospodarski pojas Obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. Gospodarski pojas se ne može protezati izvan 200 morskih milja od prolaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora.gospodarski pojas država mora proglasiti. U gospodarskom pojasu RH bi imala pravo graditi I dopuštati gradnju, rad I upotrebu umjetnih otoka. Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka dužna je najmanje 30 dana prije početka radova objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje, dimenziji itd. Putem lučke kapetanije. Umjetni otoci itd. ne smiju se postavljati na mjestima gdje ometaju uporabu međunarodnih plovnih puteva. Epikontinentski pojas Obuhvaća morsko dno I podmorje izvan vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do granice epikontinentskog pojasa susjedne države. Nad ovim pojasom RH ostvaruje suverena prava radi istraživanja I iskorištavanja prirodnih bogastava tog pojasa. Prirodna bogastva su: rude I druga neživa bogastva morskog dna I podzemlja, morska bića koja su u stadiju lova. Ministarstvo pomorstva, prometa I veza odobrava I nadzire polaganje I održavanje podmorskih kabela I cjevovoda u epikontinentskom pojasu. Pravo pogona Će se poduzeti ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod ili njegova brodica povrijedio Pomorski zakonik ili općeprihvaćena pravila međunarodnog prava. Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi. U gospodarskom ili epikontinentskom pojasu progon može početi ako su povrijeđeni propisi tog pojasa. Ako se gonjeni brod uhiti, gonielj će ga predati kaptaniji koja je nadležna za luku u kojoj se brod nalazio. Odredbe o rogonu se ne odnose na strane ratne I javne brodove koji uživaju imunitet. Arhipelaško more Arhipelag je važan element pri određivanju granica u međunarodnom pravu mora. Arhipelag može bit uz obalu državnog područja koje je na kontinentu ili u sklopu državnog područja koje se tijekom povijesti nije smatralo arhipelagom. Arhipelag je državno područje koje je s morem toliko usko povezano da zajedno tvore prirođenu zemljopisnu, gospodarsku I političku cjelinu. Ta država ima pravo proglasiti arhipelaško more. To more se nalazi između kopna I teritorijalnog mora. Nad

Page 3


arhipelaškim morem, podmorjem arhipelaškog mora I nad zračnim prostorom iznad mora arhipelaška država je suverena u skladu s međunarodnim pravom. Međunarodni tjesnaci Za njih vrijede posebni dogovori . jedan od tih su Bospor I Dardaneli. Plovidba tim tjesnacima uređena je posebnom Konvencijom o režimu tjesnaca donijetom u Montreuxu u Švicarskoj 1936. godine. Prolazak trgovački brodova posve je slobodandanju I noću pod bilo kojom zastavom I bilo kojim teretom, bez ikakve formalnosti. Peljarenje I vuča nisu obavezni. Isti režim je I za vrijeme rata, ako je Turska neutralna. Akoje izbio rat a Turska je neutralna tjesnaci se zatvaraju za ratne brodove zaraćenih država. Ako Turska stupi u rat, oslobađa se svih obaveza iz Konvencije glede ratnih ratnih brodova. Tjesnaci su dio unutrašnjih morskih voda obalne države, širi je od 24 morske milje, neškodljivi prolaz, nema preljetanja, nema ribarenja, podmornice moraju ploviti. U tjesnacima tranzitnog prolaska može se preletati, a podmornice rone. Posebice o morskim prokopima (kanalima) Morski prokopi (kanali) umjetni su plovni putevi koji povezuju dva mora poradi kraće plovidbe iz jednoga u drugo. Morski su prokopi (kanali) djelo ljudskog rada, dok su tjesnaci rezultat djelovanja prirodnih sila, nastali su prirodnim putem. Morski se prokopi mogu podjeliti na nacionalne morske prokope i na međunarodne morske prokope. Nacionalni morski prokopi (kanali) prokopani su na području određene države, te potpadaju pod njenu potpunu suverenost. Međunarodni (internacionalni) prokopi su Sueski, Panamski i Kielski prokop (kanal). Otvoreno more Otvoreno more je slobodno za sve države, obalne I neobalne. Sloboda mora ostvaruje se pod uvjetima koje određuje Konvencija o pravu mora I druga pravila međunarodnog prometa. Za obalne I za neobalne države ona sadrži između ostalog: slobodu plovidbe, slobodu prelijetanja, slobodu polaganja podmorskih cjevovoda I kablova, slobodu podizanja umjetnih otoka I drugih uređaja koje dozvoljavameđunarodno pravo, slobodu ribolova, slobodu znanstvenog istraživanja. Svaka država, obalna il neobalna, ima pravo da otvorenim morem plove brodovi njene zastave. Brodovima kojima je podjelila pravo na vijanje zastave svaka država izdaje isprave u tu svrhu. Svaka država djelotvorno ostvaruje svoju jurisdikciju I nazor nad brodovima vlastite tastave glede upravnih, tehničkih I socijalnih predmeta. Sve obalne države npromiču osnivanje,rad I održavanje odgovarajuće I djelotvorne službe za trženje I spašavanje radi sigurnosti na moru I iznad mora I za to, gdje to okolnosti traže, zaključuje sa susjednim državama regionalne sporazume o uzajamnoj suradnji. Znanstveno istraživanje mora Podmorje izvan granica nacionalne jurisdikcije proglašeno je općim dobrom čovječanstva. U Konvenciji UN-a o pravu mora podrobno se uređuje zaštita morskog okoliša, te prijenos tehnologije, osobito za države u razvoju. Sve države bez obzira na njihov geografski položaj I nadležne međunarodne organizacije imaju pravo znanstveno istraživati more u Zoni. Postavljanje I upotreba bilo koje vrste uređaja ili opreme za znanstveno istraživanje ne smije stvarati prepreku na utvrđenim međunarodnim plovnim putovima.

Page 4


Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL) Cilj ove konvencije je potpuno eliminiranje namjernog ili slučajnog onečišćenja morskog okoliša s brodova svim štetnim tvarima za ljude, ostala živa bića, blagodati i korištenje mora na bilo koji način – izbacivanjem, ispuštanjem, pražnjenjem, izlijevanjem i curenjem. Odredbe MARPOL-a primjenjuju se na sve brodove osim ratnih i javnih. Konvencijom je uspostavljena apsolutna zabrana ispuštanja svakog ulja ili uljne mješavine s broda u svim područjima mora, što obuhvaća sva obalna mora i cijelo otvoreno more. Kao strogi izuzetak, tankerima je dopušteno manje ispuštanje, uz ispunjenje ovih uvjeta: - Da se brod nalazi izvan posebnih područja, - Da je najmanje 50 morskih milja udaljen od najbiže obale, - Da se nalazi u vožnji, plovidbi, - Da brzina ni u kom slučaju ne ispusti više od 1/30 000 dijela svoje ukupne teretne nosivosti - Da je tanker opremljen propisanim uređajima za ndzor i evidenciju količine i brzine ispuštanja zauljene tvari. Za izuzetna ispuštanja iz ostalih brodova od 400 BRT ili većih, uvjeti propisani MARPOL-om su samo malo blaži: - Brod se mora nalaziti izvan posebnih područja, - Njegova udaljenost od najbliže obale mora biti najmanje 12 morskih milja, - Brod se mora nalaziti u plovidbi, - Zastupljenost uljne tvari u tekućini koja se ispušta ne smije prelaziti 100 dijelova na milijun, - Brod mora biti opremljen ispravnim uređajima za nadzor i evidenciju ispuštanja zauljene tvari. Pojam ratnog prava Međunarodno ratno pravo je sustav pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava za vrijeme rata ili u vezi rata. Povelja Organizacije UN-a zabranjuje ne sano rat, nego I prijetnju silom ili upotrebu sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti. Premda je napadački rat zabranjen, ipak je stvarnost u međunarodnim odnosima. Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata iz 1949, obuhvaćaju se I građanske osobe koje su pretrpjele teške žrtve u tom ratu. Ipak mnoga pravila ratnog prava za rat na kopnu primjenjuju se I u pomorskom ratu. Ratište Ratište je prostor ili područje na kojem strane u sukobu mogu izvoditi ratne operacije. Ratište obuhvaća: kopneno područje država u sukobu osim neutralnih područja I sanitetskih zona, unutrašnje morske vode država u sukobu I njihovo teritorijalno more I vode pristupačne morskim brodovima, zračni prostor iznad kopnenog teritorija I obalnog mora, otvoreno more osim neutralnih dijelova. Pomorski brodovi-podjela pomorskih brodova sa stajališta prava u ratu Ratna djelovanja na moru izvode se s brodovima oružanih snaga. Prema vrsti brodovi se dijela: ratne, javne, trgovačke brodove. Prema državnoj pripadnosti brodovi se dijele: domaće, neprijateljske, neutralne brodove. Prema vlasništvu brodovi mogu biti: državni, privatni brodovi.

Page 5


Ratni brod je onaj brod koji pripada oružanim snagama neke države i nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova svoje državne pripadnosti. Vanjski znakovi raspoznavanja ratnog broda su: zastava ratnog broda, plamenac ili zapovjedna zastava. Ratnim brodom smatra se i trgovački brod pretvoren u ratni brod u skladu pravila međunarodnog prava. Javni brod je brod u vlasništvu države ili brod kojim država upravlja ili ga koristi u negospodarske svrhe. Trgovački brod je svaki brod koji nije ratni brodili javni brod. Oni mogu biti državni ili privatni. Neutralni trgovački brod je brod koji ima državnu pripadnost neutralne države. Neutralnost Države koje ne sudjeluju u ratu između dvije ili više država su neutralne. Preduvjet neutralnosti je nemiješanje neutralne države u rat. Ta država ne bi smijela slati zaraćenim državama materijale itd. Represalije su mjere koje država poduzima vrijeđajući međunarodnim pravom zaštićene interese druge države kao odgovor na protupravni čin te druge države, a sa svrhom da tu drugu državu prisili na odustajanje od protupravnih čina odnosno na davanje zadovoljenja. Retorzija se sastoji u tome šta se na neku međunarodnim pravom inače dopuštenu ali neugodnu mjeru uzvraća primjerenom protumjerom, koja također još ne znači povredu međunarodnog prava. Ako se u neutralnoj luci istodobno nađu brodovi zaraćenih strana, vlasti su dužne osigurati razmak od najmanje 24 sata između isplovljenja neprijateljskih brodova. Ako ratni brod nakon opomene ne napusti neutralnu luku on se razoružava i zadržava, a posada se internira do kraja rata. Uzapćeni brod može ući u neutralnu luku samo u ovim slučajevima: nesposoban za plovidbu, vremenska nepogoda, nedostatak goriva ili zaliha. Kad ovi razlozi nestanu brod mora odmah isploviti. Protuneutralna pomoć Protuneutralna pomoć je naziv za različite načine pomoći i usluga koje brod neutralne države pruža u korist jedne od strana u oružanom sukobu protivno pravilima o neutralnosti. Pravila o protuneutralnoj pomoći sadrži Londonska pomorska deklaracija iz 1909. godine. Imamo teže I lakše slučajeve protuneutralne pomoći. Teži slučajevi: ako brod izravno sudjeluje u neprijateljstvima, ako je brod pod zapovjedništvom ili nadzorom agenta kojega je postavila vlada, ako brod služi neprijateljskoj državi, ako je brod tijekom pljenidbe nemijenjen prijevozu neprijateljskih trupa. Lakši su slučajevi protuneutralne pomoći: posebno putovanje brodom radi prijevoza pojedinih osoba koje su uvršete u oružane snage neprijatelja ili radi prijenosa vijesti neprijateljima, prijevoz neprijateljskog vojnog odreda ili jedne ili više osoba koje tijekom putovanja izravno pomažu neprijateljske operacije, a to je poznato vlasniku broda, brodaru ili zapovjedniku broda. Neutralni brod koji počini težu ili lakšu protuneutralnu pomoć, zaplijenit će se I proglasiti pomorskim plijenom. Ratni i pomorski plijen na moru Zaraćena strana na moru može zahvatiti ne samo državnu imovinu neprijatelja (ratni plijen) nego I vrlo širok opseg njegove privatne imovine, a u slučajevima predviđenim međunarodnim ratnim pravom I imovinu neutralca (pomorski plijen). Ratni plijen na moru

Page 6


Ratnim plijenom na moru postaju: neprijateljski ratni brodovi, neprijateljski javni brodovi, neprijateljski trgovački brodovi u vlasništvu države. Neće se zaplijeniti niti proglasiti ratnim plijenom: 1. brod parlamentar: u pravilu vije bijelu zastavu i šalje vojnu ili civilnu osobu drugoj strani radi pregovora ili uručenja poruke. 2. kartelni brod: je brod koji na osnovi sporazuma između zapovjedništva zaraćenih strana prevozi parlamentare ili obavlja druge poslove 3. brodove kojima je jedna zaraćena strana izdala posebnu propusnicu za plovidbu: propusnica se izdaje ratnom ili trgovačko neprijateljskom ili neutralnom brodu radi slobodnog prolaza do određenog cilja radi obavljanja nekog zadatka 4. brodovi koji sluze vjerskim, znanstvenim i humanitarnim svrhama 5. bolnički brodovi 6. brodovi koji služe isključivo u obalnom ribarstvu ili lokalnoj plovidbite njihov alat, oprema i teret Zaštita se odnosi i na brodice spomenutih brodova. Pomorski plijen Pomorskim plijenom na moru postaju: 1. neprijateljski privatni trgovački brodovi. 2. neprijateljski teret na neprijateljskom, neutralnom, savezničkom brodu. Teret zatečen na neprijateljskom brodu smatra se neprijateljskim teretom dok se ne dokaže suprotno. 3. neutralni teret na neprijateljskom trgovačkom brodu ako predstavlja ratno krijumčarenje. 4. neprijateljski teret ne neutralnom brodu koji ima neprijateljski karakter. 5. teret neprijateljskoga privatnoga vlasništva na neutrlnom brodu koji nema neprijateljski karakter, ako predstavlja ratno krijumčarenje. 6. neutralni trgovački brod koji ima neprijateljski karakter. Smatra se da neutralni brod ima neprijateljski karakter: ako samo ima neprijateljski karakter, ako povrijedi ili pokuša povrijediti blokadu, ako pomaže neprijatelju kršeći pravila o neutralnosti, ako pokaže neposluh ili se odupre pregledu ili pretrazi na zahtjev ratnog broda. Pljenovno redarstvo Predviđaju se mjere koje služe hvatanju pomorskog plijena i njegovu dopremanju u sigurnu luku. Zaustavljanje: ratni brodovi zaraćenih država mogu radi kontrole zaustaviti svaki neutralni ili protivnički trgovački brod. Pregled: nakon zaustavljanja časnik s malom nenaoružanom pratnjom dolazi na zaustavljeni brod da provjeri državnu pripadnost, vlasništvo itd. Zapljena: brod se zapljenuje ako se nakon pregleda utvrdi da za to postoje razlozi. Zaplijenjeni brod upućuje se u luku države koja ga je zaplijenila. U luci brod ostaje do izreke suda za pomorski ratni plijen. Ratna blokada Ratna blokada znači zatvaranje vojnopomorskim snagama luke, dijela obale ili čitave obale jedne ili više država da se spriječi promet morskim putem. Blokada postoji ako se ispune ovi uvjeti: efektivnost, deklaracija i notifikacija. Blokada mora biti efektivna šta znači da je blokirana obala zatvorena vojnom silom koja je toliko jaka da sprječava promet s blokiranim područjem. Deklaracijo se odrđuje blokirano područje i vrijeme početka blokade, te se neutralnim brodovima daje rok da napuste blokirano područje.

Page 7


Notifikacijom se priopćava blokada. To se priopćenje upućuje neutralnim državama diplomatskim putem, tijelima blokiranog područja i brodovima koji se približe blokiranom području nakon početka blokade ne znajući za blokadu. Pojam krijumčarenja (kontrabande) Krijumčarenje,a koristi se i riječ kontrabanda što znači protivno izričitoj javnoj zabrani. Krijumčarenje označava robu na neutralnom trgovačkom brodu koja može služiti u ratne svrhe, koja je zatečena na putu za neprijatelja, a čiji je prijevoz druga strana u sukobu zabranila. Krijumčarena roba postaje pomorskim plijenom države koja ju je zahvatila. Za postojanje krijumčarenja potrebno je da roba, koja je sastavljena na popis kontrabandne, bude namijenja neprijatelju. U dva svjetska rata zaraćene su strane toliko proširivale svoje popise apsolutne te uvjetne kontrabande, pa ta podjela danas i nema neku svrhu. Postupak s krijumčarskom robom Roba podliježe zaplijeni koju izriče pljenovni sud.osim ove robe plijeni se I ona koja pripada vlasniku krijumčaru. Zaplijeni podliježe I brod koji prevozi krijumčarenu robu. Krijumčarski može bit I brod ako se nalazi na putu za neprijatelja kojemu je namijenjen. Ne može se zaplijeniti brod I teret ako se brod nađe na otvorenom moru, pa nezna za izbijanje neprijateljstva ili od trenutka saznanja nije imao mogućnosti iskrcati takvu robu. Roba koja je krijumčarska može se oduzeti uz naknadu. Pretpostavlja se da je brod znao za izbijanje neprijateljstva, odnosno da je brod znao za krijumčarsku robu ako brod ima radio uređ, a te su činjenice objavljene preko radia. Protudokaz je dopušten. Zaštita ranjenika, bolesnika i brodolomaca Ranjenici, bolesnici i brodolomci moraju se poštovati i štititi bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju.pojmovi ranjenik I bolesnik označavaju vojnu ili civilnu osobu kojoj je zbog ozljede, bolesti ili drugih fizičkih I psihičkih poremećaja potrebna lječnička pomoć ili njega. Brodolomac je vojna ili civilna osoba koja se nalazi u opasnosti, na moru ili u drugim vodama, koja je posljedica nesreće što je pogodila njega, brod ili zrakoplov u kojem se nalazio. Osim ranjenika, bolesnika i brodolomca zaštiti podliježu: sanitetske jedinice, sanitetski transporti i vjersko i medicinsko osoblje. Sanitetske jedinice su ustnove ili druge organizirane jedinice u sanitetske svrhe. Mogu biti pokretne ili nepokretne, stalne ili privremene. Sanitetsko osoblje obuhvaća: civilne i vojne osobe koje su određene ze medicinske zadatke, sanitetsko osoblje crvenog križa, sanitetsko osoblje sanitetskih jedinica i prijevoza. Vjersko osoblje čine vojne ili civilne osobe koje obavljaju svećeničku službu: u oružanim snagama, u sanitetskim jedinicama, u stalnim sanitetskim jedinicama i prijevozima. Znak raspoznavanja Znak raspoznavanja je znak crvenog križana bijelom polju. Znak se koristi na zastavi, vrpci oko ruke ili kao oznaka na vozilima. Vrpca se nosi na lijevoj ruci, a zu nju osoblje ima pločicu o indentitetu i osobnu kartu sa znakom raspoznavanja. Bolnički brodovi su obojeni u bijelo sa znakovima crvenog križa sa strane broda. Osim toga viju zastavu na glavnom jarbolu ili na što većoj visini. Brodice ili čamci za spašavanje trebaju biti označeni kao i bolnički brodovi. Bolnički brod koji je privremeno zadržan mora spustiti zastavu strane u sukobu kojoj pripadaju.

Page 8


Prestanak zaštite bolničkih brodova i brodskih brodica Zaštita prestaje tek poslije opomene, za koju u svim pogodnim slučajevima treba dati razuman rok I tek pošto ta opomena ostane bez rezultata. Zaštita bolničkih brodova I broduca ne prestaje: ako je njihovo osoblje naoružno itd., ako su na brodu aparati namijenjeni za prenošenje vijestiili osiguranje plovidbe, ako bolnički brodovi prenose materijal I osoblje koji su namijenjeni isključivo pružanju medicinske pomoći. POMORSKO UPRAVNO PRAVO (PRAVNI ASPEKT SIGURNOSTI PLOVIDBE) Organizacija službe sigurnosti plovidbe u RH U tehnočko-stručne poslove službe sigurnosti plovidbe ubrajaju se osobito poslovi koji se odnose na uređivanje plovnih puteva, održavanje njihove plovnosti, postavljanje objekata za sigurnu plovidbu itd. U drugu skupinu poslova ubrajaju se upravni poslovi koji obuhvaćaju osobito održavanje reda u lukama, vođenje evidencija, izdavanje isprava o sigurnosti plovidbe I sposobnosti broda. Tehničko-stručne poslove obavljaju posebne ustanove I organizacije. Javna ustanova Hrvatski registar brodova obavlja sljedeće poslove: utvrđuje sposobnost za plovidbu, utvrđuje sigurnost kontejnera, sudjeluje u istraživanju uzroka nezgoda brodova itd. Trgovačko društvo sa ograničenom odgovornošću PLOVPUT, sa sjedištem u Splitu, brine za uređenje i održavanje plovidbenih putova u obalnom moru RH. Postavlja na njima objekte za sigurnost plovidbe i osigurava njihovo funkcioniranje. Lučke kapetanije obavljaju tehničke poslove samo iznimno. To su utvrđivanja sposobnosti brodica za plovidbu I baždarenje. Pomorsko dobro Pomorsko dobro je opće dobro od interes za RH te ima njezinu osobitu zaštitu, a koristi se pod uvjetima I na način propisan zakonom. Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode, teritorijalno more, njegovo dno I podzemlje te dijelovi kopna koji su po svojoj prirodi namijenjeni javnoj pomorskoj uporabi. Pomorskim dobrom se smatra: morska obala, luke, lukobrani, gatovi, brodogradilišta, hridi, nasipi, sprudovi, grebeni itd. Nad pomorskim dobrom se ne može stjecati ni pravo vlasništva ni stvarna prava. Ipak se fizičkim I pravnim osobama može koncesijom odobriti posebna uporaba ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra. Dio pomorskog dobra, namijenjen za potreba potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih morem I drugih objekata infrastrukture od interesa za RH može se odlukom Vlade RH isključiti iz opće uporabe. Luke i red u lukama Pod morskom lukom podrazumijevaju se sve luke u koje redovito uplovljavaju pomorski brodovi I koje se upotrebljavaju za međunarodnu trgovinu. Luke mogu biti luke javnog prometa I luke za posebne namjene. Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da osigurava sigurnu plovidbu. Radi upravlja, izgradnje I korištenja luke otvorene za javni promet osniva se lučka uprava. Tijela lučke uprave su Upravno vijeće I ravnatelj. U Ministarstvu pomorstva, prometa I veza osnovano je Stručno tijelo za luke. Sidrište je uređeni I obilježeni dio unutrašnjeg plovnog puta ili luke namijenjene manevriranju I sidrenju. Luke su objekti javnog interesa I imaju posebnu važnost za zajednicu. Osim toga potrebno je zaštiti male luke, čija sredstva su vrlo skromna. Plovidba Brodovi u plovidbi dužni su primjenjivati propisana pravila plovidbe te propisane signale I oznake koje moraju udovoljavati zahtjevima sigurne I uredne plovidbe. Kabotažu tj. Prijevoz putnika mogu obavljati samo hrvatski brodovi. Tegljenje koje počinje I završava u hrvatskim

Page 9


lukama I vodama ne mogu obavljati strani brodovi. Predmeti ili stvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se bacati na plovni put. Strani brod je dužan vijati zastavu svoe države dok je u hrvatskim vodama. Peljarenje Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba I davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, a radi sigurnosti plovidbe u lukama, tjesnacima I drugim područjima teritorijalnog mora I unutrašnjih voda RH. Peljarenje može biti lučko I obalno. Prema obveznosti razlikujemo obvezno I dobrovoljno peljarenje. Peljarenje obavlja trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobiva odobrenje Ministarstva pomorstva, prometa I veza. Peljar mora imati propisanu stručnu spremu, plovidbeni staž I položeni stručni ispit te mora ispunjavati uvjete u pogledu zdravstvenih I psihofizičkih sposobnosti propisane za članove posade hrvatske trgovačke mornarice. Za usluge peljarenja broda plaća se naknada čiju visinu posebnim propisom određuje ministar pomorstva, prometa I veza. Poslove pomorskog peljarenja nadzire lučka kapetanija. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu Tragedijom Titanica u Londonu je 1913. godine održana je konferencija na kojoj je sudjelovalo 13 zemalja. Rezultat te konferencije je Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru. Nakon drugog svj. rata donesena je 1948. godine nova konvencija o zaštiti ljudskih života na moru,a na četvrtoj po redu međunarodnoj konvenciji 17.06.1960. donesena je konvencija po istim nazivom SOLAS koja je postala pravovaljana 1965. godine. Međuarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru 1974. s izmjenama i dopunama najvažniji je i najkompletniji međunarodni instrument o sigurnosti na moru. SOLAS konvencija podijeljena je u dvanaest glava-poglavlja. 1966. godine donesena je nova Međunarodna konvencija o teretnim linijama. Sposobnost broda utvrđuje se tehničkim nadzorom odnosno pregledom broda. Te poslove obavlja Hrvatski registar brodova. Pregledi mogu biti osnovni, redoviti i izvanredni. Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe obvezan je za brod prije polaska na pokusnu plovidbu. Hrvatski registar brodova izdat će brodu propisane isprave, svjedožbe, odnosno dodatke sjedožbama ako je proglašen sposobnim za plovidbu. Posebno o utvrđivanju brodice za plovidbu Brodica je sposobna za plovidbu I određenu namjenu ako je utvrđena njezina sposobnost za plovidbu glede konstrukcije, plovnih svojstava, porivnih uređaja I drugih uređaja I opreme. Načina određivanja sposobnosti brodica za plovidbu propisuje posebno ministar. Sposobnost brodica za plovidbu utvrđuje se pregledom, a taj pregled može biti osnovni, redoviti I izvanredni. Isprava o sposobnosti brodice za plovidbu koju je izdala strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti. Nakon pregleda brodice, kojim se utvrđuje njezina sposobnost za plovidbu, brodici se izdaje isprava o sposobnosti za plovidbu. Brodske isprave i knjige Brodske isprave koje brodovi moraju imati služe kao dokaz o indentitetu, sposobnosti za plovidbu I ostalim svojstvima broda. Brodske knjige što se vode na brodu služe za unošenje podataka o važnijim događajima I obavljenim radnjama na brodu. Brodske isprave I knjige moraju se pokazati na zahtjev tijela nadležnih za poslove sigurnosti plovidbe I drugih ovlaštenih tijela te našim diplomatskim ili konzularnih predstavništva. Podaci upisani u brodske isprave I knjige moraju biti čitljivi. Ne smiju se naknadno unositi riječi, rečenice I brojevi kojima bi se izmijenio sadržaj upisanih podataka. Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je brod upisala u upisnik. Privremeni plovidbeni list se izdaje brodu nabavljenom u inozemstvu koji nema još upisnog lista.

Page 10


Popis posade moraju imati brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja. Brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu I o ostalim osobinama broda izdaje Hrvatski registar brodova, a ima ih preko 120. Ostale važne knjige su: brodski dnevnik, dnevnik stroja, zdravstveni dnevnik, radiodnevnik, knjiga pregleda I nadzora, knjiga o uljima 1. dio, knjiga o uljima 2. dio, knjiga tereta. Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966. (potokol 1988.) Nijedan brod na koji se odnosi ova konvencija ne smije isploviti na međunarodno putovanje nakon dana stupanja na snagu ove konvencije ako nije bio pregledan ako nema oznaku i ako nije snadbjeven s međunarodnom svjedožbom o teretnoj liniji ili s međunarodnom svjedožbom o oslobođenju od odredaba o teretnoj liniji ako ova dolazi u obzir prema odredbama ove konvencije. Pregled, kontrolni pregled i obilježavanje oznaka na brodovima prema odredbama ove konvencije obavljaju službenici vlade države čiju zastavu brod vije. Međunarodna svjedožba o teretnoj liniji izdaje se za razdoblje čije trajanje određuje vlada, ali koje ne smije biti dulje od 5 godina računajući od dana izdanja. Oznaka teretne linije je kružni prsten promjera 300 mm i širine 25 mm, a presječen je horizontalnom linijom dužine 450 mm i širine 25 mm. Središte kružnog prstena nalazi se u sredini broda. Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969. Vlade ugovarateljice obvezuju se da će primjenjivati odredbe ove konvencije i njezinih priloga, na brodove koji obavljaju međunarodna putovanja. Bruto tonaža se definira kao mjera cijele veličine broda. Neto tonaža znači mjeru korisnog kapaciteta broda. Novi brod znači brod kobilica kojega je položena ili koji je u sličnom stadiju izgradnje na dan stupanja na snagu ove konvencije. Postojeći brod znači brod koji nije novi brod. Međunarodna svjedođba o baždarenju izdat će se svakom brodu kojemu se bruto I neto tonaže utvrđuju u skladu s ovom konvencijom. Svjedožba što ju je izdala vlada brodu prestat će vrijediti ako brod ptijeđe pod zastavu neke druge države. Svjedožba treba biti sastavljena na službenom jeziku ili jezicima zemlje koja ju je izdala. Ako upotrijebljeni jezik nije ni engleski ni francuski, tekst mora sadržavati prijevod na jednom od tih jezika. Međunarodna konvencija o sigurnosti kontejnera, CCSC, 1972. Pod kontejnerom se razumije prijevozni uređaj: 1. trajnog karaktera I otporan za všestruko korištenje 2. posebno projektiran za lakši prijevoz robe 3. projektiran da se lako učvršćuje i njime rukuje 4. takvih dimenzija da površina uokvirena u četiri donja vanjska ugla Ova konvencija se primjenjuje na nove i postojeće kontejnere koji se koriste za međunarodni prijevoz, osim kontejnera posebno konstruiranih za zračni prijevoz. Izraz kontejner ne ne obuhvaća vozila ni ambalažu. Međunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedožbi i držanju straže pomoraca, 1978/95. Osnovna intencija STCW Konvencije, god. 1978. bila je ujednačavanje nacionalnih propisa i programa izobrazbe i obuke pomoraca, te uvjeta i načina izdavanja svjedožbi pomorcima, a u cilju podizanja opće razine obučenosti posada pomorskih brodova. Poznato je da je tzv. ''ljudski čimbenik'' još uvijek najčešći uzrok pomorskih nesreća, pa je i prioritetna usmjerenost međunarodne pomorske zajednice na ovaj bitni element sigurnosti na moru, logična i prijeko potrebna.

Page 11


Diplomatska konferencija usvojila je 1995. god. I izmjene i dopune konvencije, koje izmjenama i dopunama dodatka konvenciji i donošenju tzv. STCW pravilnika (STCW Code) bitno mijenjaju samu konvenciju upravo u smislu postroženja, veće preciznosti i obvezatnosti njenih odredaba. STCW konvencija i pravilnik (STCW Code) čine jedinstvenu cjelinu u kojoj su pravila dodatka konvencije razrađena odjeljcima pravilnika. Pravilnik se sastoji od dva dijela: dio A je obvezatne naravi, dok dio B ima karakter preporuke. Međunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za slučaj onečišćenja uljem (OPRC Konvencija), 1990. Konvencija detaljno uređuje postupak izvješćivanja o onečišćenju uljem i postupak po prijemu izvješća o onečišćenju uljem. Svaka država ugovarateljica dužna je uspostaviti nacionalni sustav za brzu i djlotvornu akciju u slučaju nezgoda onečišćenja uljem, uz ispunjenje minimalnih organizacijskih i operativnih uvjeta. Predviđa se međunarodna suradnja u mjerama protiv onečišćenja, suradnja u promicanju i razmjeni rezultata istraživačkih i razvojnih programa glede unapređenja vještine u pripravnosti i akcijama kod onečišćenja uljem, te tehnička pomoć. Međunarodni kodeks o sigurnom vođenju broda i sprječavanju onečišćenja (ISM Kodeks), IMO, 1993. Svrha ISM Kodeksa i nije stvaranje potpuno novog sustava za sigurno vođenje broda, već ujedinjevanje i unaprjeđivanje postojećih postupaka radi konačnog cilja, a to je sigurnost svih operacija vezanih uz izkorištavanje brodovlja, te zaštitu okoliša od onečišćenja. Svi se spomenuti postupci moraju zabilježiti kako bi se dokazalo da brod obavlja svoje operacije u skladu s novom pravnom regulativom. Osim toga ISM Kodeksom se sve veća pozornost posvećuje software-u tj. Upravljanju brodom i postupcima, tj. Obučenosti posade te osoblja na kopnu u skladu sa SMS-om. Kompanija treba osigurati da je svaki brod popunjen obučenom, kvalificiranom i zdravstveno sposobnom posadom u skladu s nacionalnim i međunarodnim zahtjevima. Kompanija treba pripremiti programe za identifikaciju, opis i reakcije na moguće izvanredne okolnosti na brodu. Kompanija treba utvrditi programe za obuku i vježbanje radi pripreme za akciju uzbune. Kompanija treba utvrditi i održavati postupke za kontrolu svih isprava i podataka koje su bitne za sustav sigurnog upravljanja. Konvencija o traganju i spašavanju i priručnik MERSAR Diplomatska konferencija u Hamburgu izglasala je 1979. god. Međunarodnu konvenciju o traganju i spašavanju na moru. Hrvatska je ratificirala tu konvenciju 1996. god. Konvencija usvojila i osam rezolucija. Jedna od rezolucija je preporuka državama da upotrebljavaju oba prije pripremljena priručnikau svezi s tom materijom – MERSAR i IMOSAR. MERSAR (krartica od engl. Merchant Ship Search and Rescue Manual) bio je pripremljen u IMO-u već 1970. god., a sadrži praktične upute za osobe i jedinice koje sudjeluju u traganju i spašavanju kada pružaju ili kada traže pomoć. MERSAR sadrži nekoliko poglavlja uputa. U prvome su poglavlju odredbe o koordinaciji postupka traganja i spašavanja. U drugome poglavlju predviđa sec kako će posupati brod u nevolji. U sljedećem je poglavlju uređen postupak broda koji pruža pomoć. Osobito je važno poglavlje o planiranju u vođenju traganja. Posebno je poglavlje o završetku

Page 12


traganja s odredbama o uspjelom traganju, tj. Spašavanju, i neuspjelom traganju. Zatim slijedi poglavlje o sredstvima priopčavanja te napokon poglavlje o nezgodi zrakoplova na moru. Priručnik IMOSAR (IMO Search and Rescue) usvojio je odbor za sigurnost plovidbe IMO-a 1978. god., a sadrži upute za države koje razvijaju vlastite službe za traganje i spašavanje. Prvi dio odnosi se na organizaciju službe za traganje i spašavanje, a drugi dio na praktične postupke sudionika u tim akcijama. Inspekcijski nadzor sigurnosti pomorske plovidbe u Republici Hrvatskoj U tehničko stručne poslove službe sigurnosti plovidbe, kako smo već istakli, ubrajaju se osobito poslovi koji se odnose na uređivanje plovnih puteva, održavanje njihove plovnosti. U drugu skupinu poslova ubrajaju se upravni poslovi koji obuhvaćaju osobito održavanje reda u lukama, vođenje određenih evidencija, izdavanje propisanih isprava te inspekcijski nadzor nad primjenom propisa o sigurnosti plovidbe i sposobnosti broda. Upravne, odnosno inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe obavljaju nadležna upravna tijela, lučke kapetanije i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Lučke kapetanije obavljaju neposredno sve inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe u okviru zakonskih prava i dužnosti. Inspekcijski nadzor - općenito Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba o sigurnosti plovidbe obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva pomorstva, prometa i veza i lučkih kapetanija. Inspekcijski poslovi imaju osobitu važnost. Oni su osnovna i pretežna djelatnost lučkih kapetanija, zbog kojih one i postoje kao upravna tijela. Inspekcijkski nadzor obuhvaća obavljanje poslova nautičke, brodostrojarske i radio inspekcije sigurnosti plovidbe, poslova zaštite mora od onečišćenja, poslove inspekcije životnih i radnih uvjeta posade brodova, poslova brodograđevne i hidrograđevinske inspekcije sigurnosti plovidbe. Inspekcijski nadzor nad domaćim brodom Inspekcijski pregled domaćeg broda može biti: osnovni, detaljni i prošireni. Osnovni pregled obuhvaća poglavito pregled brodskih isprava i svjedožbi koji se odnose na predmetni brod. Sve isprave i svjedožbe moraju biti u izvorniku. Provjeravajući valjanost isprava i svjedožbi inspektor se mora uvjeriti je li uopće stanje broda, opreme, uređaja, tereta i posade, te životni i radni uvjeti na brodu odgovaraju standardima sigurnosti. Detaljni inspekcijski pregled obuhvaća osobito pregled konstrukcije broda, prostora strojarnice, uvjeta dodjeljenih teretnoj liniji, sredstava za spašavanje, sigurnosti radio uređaja, opreme za zaštitu od požara, pravila o izbjegavanju sudara na moru, sukladno svjedožbi o sposobnosti pomorskog broda za plovidbu, uvježbanost posade, te pregled životnih i radnih uvjeta na brodu. Kada je riječ o posebnoj vrsti brodova, kao što su tankeri za prijevoz ulja stariji od 5 god., brodovi za prijevoz suhih tereta u rasutom stanju stariji od 10 god., putnički brodovi i tankeri za prijevoz ukapljenih plinova i kemikalija stariji od 10 god., a postoje očiti razlozi za obavljanje detaljnog pregleda, inspektori će obaviti – prema posebnim napucima – prošireni inspekcijski pregled. Inspekcijski nadzor nad stranim brodom Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se je li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade, te higjenski uvjeti na brodu udovoljavaju pravilima i standardima utvrđenim spomenutim međunarodnim konvencijama.

Page 13


Inspekcija sigurnosti plovidbe lučke kapetanije dužna je u tijeku kalendarske godine pregledati najmanje 25% od broja stranih brodova koji su uplovili u luku u prethodnoj kalendarskoj godini. Inspekcijski pregledi stranog broda mogu također biti osnovni, detaljni i prošireni. Razlozi i postupci za pojedine preglede sadržani su u posebnim dodacima spomenutog pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe. Nadzor nad lukama u sklopu hidrogafske inspekcije Ako se inspekcijskim ndzorom u odnosu na luke utvrdi da se u lukama otvorenim za međunarodni promet ne provodi režim koji međunarodno obvezuje Republiku Hrvatsku, ili općenito da je stanje luke takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata. Naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koji iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove. Ako se te mjere ili radovi ne izvrše u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe mpže: 1. zabraniti pristajanje brodova 2. zabraniti uporabu operativne obale ili njezina dijela kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, osoba i stvari te zabraniti promet u luci ili sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina. Nadzor nad plovnim putevima u sklopu hidrograđevinske inspekcije Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je stanje plovnog puta u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama ili objekata sigurnosti plovidbe na tim plovnim putovima takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se: 1. trgovačkom društvu koje se brine o održavanju plovnih puteva da privremeno obilježi smetnju na plovnom putu 2. privremena zabrana plovidbe ako se na plovnom putu nisu poduzele mjere za sigurnu plovidbu. Kategorija plovidbe Brodovi, ovisno o svojoj veličini, konstrukciji, uređajima, opremi i drugim tehničkim uvjetima utvrđenim obavljanjem tehničkim nadzorom, mogu ploviti u područjima ovih kategorija plovidbe: Neograničeno područje plovidbe obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora. Velika obalna plovidba je međunarodna plovidba morima. Mala obalna plovidba međunarodna je plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca i rt Katakolon, Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korinski i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili. Nacionalna plovidba – plovidba je unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Nacionalna obalna plovidba – plovidba je samo unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske kako je određeno Pomorskim zkonikom. Nacinalna priobalna plovidba – plovidba je zaštićenim područjima unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske. Lokalna plovidba – plovidba je lukama, te zaljevima, ušćima rijeka i jezerima. Posada broda - općenito Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade. Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tijelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu, te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu.

Page 14


Kao član posade na brod se može ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu ili odobrenje za ukrcavanje. Pomorskom knjižicom dokazuje se stručna sprema člana posade, zdravstveno stanje, svojstvo u kojem je član posade ukrcan na brod te trajanje zaposlenja na brodu. Članovi posade se u praksi raspoređuju po službama što se obavljaju na brodu: Služba palube – poslove navigacije broda, poslove u svezi sa članovima posade, poslove u svezi s teretom na brodu, te poslove održavanja trupa broda. Poslovima službe palube rukovodi prvi časnik palube. Služba stroja – obuhvaća poslove koji se odnose na rad i održavanje pogonskih i drugih postrojenja broda, električnih instalacija i pomočnih uređaja. Poslovima službe stroja rukovodi upravitelj stroja. Služba veze – obuhvaća: 1. predaju i primanje svih znakova i obavjesti pomoću optičkih i radiouređaja na brodu; 2. održavanje optičkih uređaja, radiouređaja, elektronskih i drugih uređaja slabe struje na brodu. Poslovima te službe rukovodi radioelektroničar. Zdravstvena služba – obuhvača poslove zdravstvene zaštite članova posade, putnika i ostalog brodskog osoblja, a njima rukovodi brodski lječnik. Na brodovima koji nemaju brodskog lječnika određene poslove zdravstvene službe obavlja časnik palube ili čaln posade kojega odredi zapovjednik broda. Opća služba – obuhvaća poslove opskrbe broda, poslove u vezi s prihvatom, smještajem, prehranom, posluživanjem i druge poslove koji nisu obuhvaćeni ostalim službama na brodu. Poslovima opće službe rukovodi brodski komesar, a gdje njega nema, član posade kojega odredi zapovjednik broda. Ukrcaj i iskrcaj članova posade Upis zapovjednika broda u popis posade, odnosno brisanje sa popisa posade obavlja lučka kapetanija, i to u luci u kojoj se zapovjednik ukrcava ili iskrcava, na temelju pismenog zahtjeva vlasnika broda ili brodara. Upis tj. brisanje sa popisa posade ostalih članova posade obavlja lučka kapetanija na prijedlog zapovjednika broda. Zapovjednikovo je pravo da predloži ukrcaj ili iskrcaj člana posade. Takvo je zapovjednikovo pravo shvatljivo ako se ima na umu da je zapovjednik osobno odgovoran za sigurnost broda i osoba na brodu, te je dužan i ovlašten održavati red i uopće kontrolirati rad posade broda. Upis u popis posade ima konstitutivan karakter, naime bez te formalne potvrde lučkog tijelaodređena osoba ne može postati zapovjednik broda ili obavljati neku drugu dužnost na brodu kao član posade. I u pomorsku knjižicu tj. odobrenje za ukrcavanje, unose se podaci o ukrcaju i iskrcaju zapovjednika i ostalih članova posade. Podatke o ukrcaju i iskrcaju zapovjednika broda upisuje vlasnik broda, a podatke o ukrcaju i iskrcaju ostalih članova posade upisuje zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje. Pomorska knjižica i odobrenje za krcanje Svaka osoba ukrcana kao član posade broda upisanog u upisniku Republike Hrvatske, mora imati pomorsku knjižicu ili odobrenje za ukrcanje. Dok se pomorska knjižica odnosi na državaljanina Republike Hrvatske, odobrenje za ukrcanje neophodno je za stranog državaljanina ili osobu bez državljanstva. Pomorskom knjižicom dokazuje se identitet i hrvatsko državljanstvo, stručna osposobljenost, zdravstvena sposobnost, svojstvo u kojem je stručna osoba ukrcana i trajanje službe na brodu upisanom u upisnik brodova Republike Hrvatske. Osoba kojoj se izdaje pomorska knjižica mora imati najmanje navršenih 15 godina života, tjelesno i duševno zdrava i sposobna za obavljanje određenih poslova na brodu, te koja je pohađala

Page 15


obvezatan tečaj i položila ispit iz temeljne sigurnosti. Pomorska knjižica tj. odobrenje za ukrcanje neprenesiv je osobni dokument koji je pomorac dužan imati kada je ukrcan kao član posade broda upisanog u upisniku brodova Republike Hrvatske. Ako je u nju unjeta viza, pomorska knjižica služi članu posade kao putna isprava za putovanje u inozemstvo radi ukrcanja na brod ili za povratak u Republiku Hrvatsku po iskrcanju s broda. Nestanak pomorske knjižice (odobrenja za krcanje) Nestanak pomorske knijžice ili odobrenja za ukrcanje imatelj je dužan prijaviti lučkoj kapetaniji ili najbližem diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske, s time da se u ovom drugom slučaju nestanak mora prijaviti lučkoj kapetaniji nako npovratka u Republiku Hrvatsku. Lučka kapetanija će nestalu putnu ispravu proglasiti nevažećom rješenjem koje će objaviti u ''Narodnim novinama'' o trošku stranke. Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena. Osnovne obveze člana posade Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije, tako da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti brod, teret, ugrozi sigurnost osoba na brodu ili okoliš onečišćenjem opasnim i štetnim tvarima s broda. Bez odobrenja dežurnog časnika član posade ne smije dok je na straži, napustiti mjesto i prostoriju u kojoj stražari. Časnici na straži također ne smiju napuštati svoje mjesto bez dozvole zapovjednika. Za boravka broda na sidrištu stalna straža u smjenama mora se obavljati na mostu i u strojarnici. Članovi posade dužni su zalagati se za spašavanje broda, osoba, tereta i za zaštitu okoliša sve dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti. Posebno o pravu člana posade na povratno putovanje Članu posade koji za vrijeme ili nakon prestanka radnog odnosa bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar je dužan osigurati povratak u luku njegova ukrcavanja. Ako brodar ne osigura povratno putovanje članu posade, onda če to putovanje na teret brodara osigurati iz inozemstva naše diplomatsko ili konzularno predstavništvo. Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnog putovanja od člana posade koji se bez dozvole iskrcao s broda i time, sojom krivnjom, doveo do prestanka zaposlenja (samo voljno napuštanje trgovačkog društva), ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili bolesti koje je sebi uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. Posebno o odgovornosti brodara za štetu koju pretrpi član posade Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu nanesenu stvarima namjenjenim za njegovu osobnu uporabu na brodu, koje su mu uništene ili oštećene prilikom brodoloma ili druge havarije broda. Član posade koji je zaposlen kod brodara u slučaju brodoloma ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, i to u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, ali ukupni iznos takve naknade ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće. Za štetu naštalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade (štete zbog nesposobnosti za rad, troškovi lječenja, troškovi zbrinjavanja obitelji, pretrpljeni bolovi itd.) odgovara brodar ako ne dokaže da šteta nije nastala zbog njegove krivnje. Znači, opčenito, krivnja se brodara pretpostavlja (načelo tzv. Pretpostavljene krivnje). Ako brodar želi otkloniti svoju odgovornost, morat će dokazima oboriti pretpostavku svoje krivnje. U slučaju tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda nastale zbog opasne tvari ili opasne djelatnosti, brodar odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Brodar će se moči osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta potječe od više sile. Brodar će se moči osloboditi odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom

Page 16


oštečenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbječi ili otkoloniti. Upravne funkcije zapovjednika broda Zapovjednika broda imenuje ili razrješava brodar. Samo zapovjednik broda koji je hrvatski državljanin može obavljati upravne poslove, javna ovlaštenja, nastupati kao tijelo državne vlasti. Brodar ne odgovara za zapovjednikova dijela koja on učini u svojoj upravnoj funkciji. Zapovjednik broda ovlašten je i dužan da svim osobama na brodu izdaje naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održava red na brodu. Svaku osobu koja se nalazi na brodu, a ne izvršava naredbe zapovjednika broda, zapovjednik će opomenuti i poduzeti mjere radi izvršenja svoje naredbe. Zapovjednik ima pravo da za vrijeme plovidbe ograniči slobodu kretanja svakoj osobi ako bi to bilo nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite svoga broda, ili zaštite okoliša. Rođenje, smrt, nalazak napuštenog novorođenog djeteta i popis imovine umrlih osoba na brodu, unose se u zapisnik koji potpisuje zapovjednik broda, odnosno osoba koja ga zamjenjuje, osoba koja je prijavila neku od ovih, dvije punoljetne osobe kojima je činjenica poznata, a u slučaju rođenja ili smrti, i rođaci rođene, ako se nalaze na brodu. Zapovjednik broda dužan je primiti izjavu posljednje volje i to unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kada je posljednju izjavu volje primio; zapovjednik je također dužan sastaviti zapisnik o primanju izjave posljednje volje. Zapisnik o rođenju, smrti i izjavi posljednje volje zapovjednik dostavlja nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu naše države. Ako za vrijeme putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu počini kazneno djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se sprječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica toga djela i da se počinitelj pozove na odgovornost. Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je počinitelja kaznenog djela predati tijelu ministarstva unutarnjih poslovau luci, s pismenim izvješćem o počinjenom kaznenom djelu i sa zapisnicima, tj. dokaznim materijalom. Ako član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovijednik je dužan to napuđštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji. Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke, te ako se u roku od tri dana od dana kada se smetnja otklonila, nije prijavio lučkoj kapetaniji. Zapovjednikova dužnost glede sigurnosti broda i plovidbe Zapovjednik je osobno odgovoran za sigurnost broda, odnosno za plovidbenu sposobnost broda. Dužan je brinuti se o opskrbljivanju broda i brodskoj administraciji, o njegovu održanju, o održanju, o održavanju u ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka vezanih za proces rada. Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima održavati vježbe brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje, kao i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara. Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obvi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige, kao i članovi posade, nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika dužan je osobito utvrditi sve mjere poduzete za sigurnost putnika.

Page 17


Zapovjednik broda dužan je osobno upravljati brodom kada god to zahtjeva sigurnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz nijh, kao i u vrijeme slabe vidljivosti. Ako je propast broda nakon svih poduzetih mjera neizbježna, zapovjednik broda mora spašavati najprije putnike i druge osobe na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutrašnjim morskim vodama ako je to moguće, te narediti da se brod napusti. Ako je to moguće, najprije će se spasiti brodski dnevnik, a zatim i druge brodske knjige. Zapovjednik broda smije napustiti brod tek kada je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve opisane mjere. U slučaju neposredne opasnosti od rata zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere opreza koje se pokažu potrebnima, osobito da bi se sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, kao i brodske isprave i knjige. Obveze zapovjednika u slučaju nezgoda Zapovjednik broda dužan je o svkoj havariji koju pretrpi brod i općenito o svakom događaju koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, zatim o izvanrednom događaju što se dogodio brodu, putnicima, osobama i stvarima na brodu te o onečišćenju opasnim i štetnim tvarima opaženom na plovnom putu podnjeti izvješće, zajedno sa izvatkom iz brodskog dnevnika, tijelu uprave nadležnom za poslove sigurnosti plovidbe u ruci odmah poslije dolaska, a najkasnije u roku 24 sata. Ako su se navedeni događaji zbili tijekom plovidbe, zapovjednik broda dužan je izvješće o događaju, zajedno sa izvatkom iz brodskog dnevnika, podnjeti odmah čim brod uplovi u luku, a najkasnije u roku od 24 sata, lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi, odnosno hrvatskom diplomatskom ili konzularnom predstavništvu, ako se brod nalazi u inozrmstvu. Obalna straža U nekim se državama pod nazivom obalna straža razumjeva pomorska organizacija, odnosno pomorska oružana sila čiji je zadatak sprječavanje krijumčarenja, nadziranje reda, zakonitosti i poštovanje propisa na moru, pomaganje brodovima u nevolji u obalnom moru i sl. PRAVNI POJAM BRODA, VRSTE BRODOVA I INDIVIDUALIZACIJA Pravni pojam broda Nazivom objekti na moru obuhvaćene su sve naprave koje su građene tako da se održavaju na morskoj površini. Ako su objekti plovni, tj. osposobljeni za pokretanje vlastitom ili tuđom pogonskom snagom, mogu se u širem smislu smatrati brodovima. Za pojam broda u našem pravu nije važno ja li riječ o plovnim objektima kojima je plovidba glavna namjena i cilj; te su konstrukcijski podešeni upravo za tu svrhu ili o plovnim objektima koji mogu ploviti, ali kojima plovidba nije glavna svrha, već sporedna, a kojima je osnovna funkcija da obavljaju raznovrsne tehničke radove. Dakle prihvaća se definicija broda u širem smislu. Vrste brodova Najvažnija podjela je na, ratne brodove i brodove trgovačke mornarice. Brod jest plovni objekt osposobljen za plovidbu morem čija je duljina veća od 12 m i bruto tonaža veća od 15 ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Najvažnije vrste brodova prema namjeni: Putnički brod jest u skladu sa SOLAS konvencijom, svaki brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Ako brod ne ispunjava uvjete putničkog broda, smatra se teretnim brodom.

Page 18


Tehnički plovni objekt jest brod koji je namjenjen obavljanju tehničkih radova (platforma za istraživanje i iskorištavanje nafte). Nuklearni brod jest pomorski brod opremljen nuklearnim postrojenjem. Značajka ribarskog broda jest to što je namjenjen i opremljen za lov ribe ili drugih bića koji žive u moru ili na morskom dnu. Brod ili brodica koji u negospodarske svrhe služi razonodi, športu ili rekreaciji smatra se jahtom. Javni brod jest brod čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isključivo u negospodarske svrhe. Tanker za ulje jest brod namjenjen ponajprije prijevozu ulja u razljevenom stanju. Brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova. Individualizacija broda – opće napomene Brod se angažira na moru u raznovrsnim djelatnostima. Zato ga je potrebno fizički i pravno individualizirati, odnosno identificirati. Da bi se brod precizno individualizirao (identificirao), služe ova mjerila: 1. državna pripadnost broda, 2. ime ili oznaka broda, 3. luka upisa, 4. zapremnina i kapacitet, odnosno baždarski podaci o brodu, 5. klasa broda, 6. pozivni znak broda. Državna pripadnost broda Državana pripadnost broda jedno je od mjerila individualizacije, odnosno identifikacije broda. Državana pripadnost razumjeva prvanu svezu između broda i države čiju zastavu brod ovlašteno vije, obilježava pripadnost nekoj državi koju brod stječe na temelju materijalnih i formalnih pretpostavka. Materijalne pretpostavke nužne za stjecanje državne pripadnosti različite su u pojedinim državama. Većina država kao osnovni materijlni uvjet zahtjeva da su vlasnici broda čija je državna pripadnost u pitanju državljani te države, a ako su vlasnici broda pravne osobe, da te osobe imaju sjedište na području te države, ili se smatra dostatnim da je brodarska organizacija osnovana prema zakonu dotične države, tj. da je na području države registrirana, neovisno o tome gdje je stvarno sjedište. U nekim se državama zahtijeva da si časnici i određeni broj članova posade – pored vlasnika – državljani države zastve. Postoje države koje će svoju državnu pripadnost dodjelti brodu na osnovi činjenice prebivališta vlasnika za određeno vrijeme na području te države, bez obzira na njegovo državljanstvo. Konačno, postoji skupina država koje su vrlo liberalne u priznavanju državne pripadnosti brodovima jer ne traže ispunjenje određenih materijalnih pretpostavka. Dostatan ja samo formalni upis broda. Formalna je pretpostavka za priznavanje države pripadnosti, prema pravu većine država, upis u odgovarajući upisnik brodova, nakon čega se izdaje isprava koja služi kao dokaz državne pripadnosti broda. Kako smo već naglasili, u nas se ta isprava zove upisni list. Po nekim zakonodavstvima upis se ne smatra obveznom pretpostavkom za stjecanje državne pripadnosti broda. No i u državama gdje je upis obvezan, privremeno se priznaje državna pripadnost brodu koji je nabavljen u inozemstvu i ispunjava materijalne pretpostavke i prije upisa u registar. Takvu brodu izdaje se privremeni plovidbeni list. Ime i oznaka broda Ime je najvažniji podatak za indetifikaciju broda. Brod koji je upisan u hrvatski upisnik brodova mora imati ime.

Page 19


Tehnički plovni objekti, plutajući objekti i brodice moraju imati oznaku, a pored oznake mogu imati ime. Dva broda ne mogu imati isto ime, bez obzira na to u kojoj su kategoriji plovidbe, a dva tehnička plovna objekta ne mogu imati istu oznaku. Ime broda odrđuje, na prijedlog vlasnika broda, ministarstvo (pomorstva, prometa i veza) Vlade Republike Hrvatske. Oznaka pomorskog tehničkog plovnog objekta sastoji se od broja koji označuje redni broj popisa pomorsko-tehničkih plovnih objekata iste vrste pod kojim je plovni objekt upisan i kratice naziva objekta tj. riječi koje upućuju na njegovu namjenu i koje se stavljaju ispred navedenog broja. Luka upisa Brod mora nositi ime luke upisa. Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kompanije koja vodi upisnik u koji je brod upisan. Baždarski podaci i klasa broda Brod se individualizira i pomoću baždarskih podataka i klasom. Klasifikacija je stupanj povjerenja koje brodu pridaje određeni klasifikacijski zavod na temelju svojih pravila, a ovisi o čvrstoći, upotrebljivosti materijala i konstrukciji broda, odnosno o tehničkoj kvaliteti njegovih uređaja, strojeva i opreme. Pozivni znak Brod i brodica koji maju radiotelegrafski i radiotelefonski uređaj moraju imati pozivni zank koji se odrđuje rješenjem o određivanju imena broda. Taj znak identičan s pozivnim znakom brodske radiostanice. Pozivni znak broda satoji se od slova, brojeva i drugih oznaka identifikacije prema propisima u međunarodnoj radijskoj komunikaciji. Posebno o upisu i brisanju brodice Brodica se upisuje u evidenciju brodica koju vodi lučka kapetanija, odnosno lučka ispostava na čijem je području prebivalište fizičke, odnosno sjedište pravne osobe vlasnika brodice. Iznimno, brodica se može upisati u očevidnik brodica lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežito zadržava ili plovi. U naš očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj. Međutim, u očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, osobe bez državljanstva ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske. U očevidnik brodica ne može se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane države. Brodica upisana u odgovarajući očevidnik brodica stječe hrvatsku državnu pripadnost. Brodice upisane u očevidnik brodica na području Republike Hrvatske dužne su izvan granica unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora viti zastavu Republike Hrvatske. MEĐUNARODNO PRAVO MORA Izvori (vrela) međunarodnog prava Izvori međunarodnog prava u doba rata jednaki su izvorima međunarodnog prava općenito. To su: 1. međunarodni običaji, kao dokaz opće prakse prihvaćene kao pravo 2. međunarodni ugovori 3. opća načela prava, priznata od civiliziranih naroda 4. uz pridržavanje propisa člana 59.

Page 20


statuta međunarodnog suda u Haagu, sudske rješidbe i naučavanje najpozvanijih publicista različitih naroda kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila. Običajno ratno pravo nastaje dužim ponovljenim ponašanjem subjekata međunarodnog prava, koje prati uvjerenje i svijest subjekta da neko pravilo valja poštivati jer je njegovo kršenje povreda prava. Osoblje oružanih snaga U ratu na moru oružanu borbu mogu voditi osobe koje pripadaju: 1. kopnenim, pomorskim i zračnim snagama i svim ostalim formacijama koje ulaze u sastav oružanih snaga 2. partizanskim i dobrovoljačkim odredima, odredima narodne vojeske i dr. Koji ne ulaze u sastav oružanih snaga iz točke jedan i jedinicama organiziranih pokreta otpora koje pripadaju jednoj od strana u sukobu 3. stanovništvu ne okupiranog teritorija koje se diže na oružje da bi pružilo otpor neprijatelju. U ratu na moru oružanu borbu mogu voditi osobe koje pripadaju ratnoj mornarici ili savezu kopnenih i zračnih snaga. Pljenovo sudovanje Predviđa se i postupak proglašenja broda odnosno tereta pomorskim plijenom. Svaka država ima svoja pljenova tijela koja donose odluke. Po ustrojstvu tih tijela razlikujemo tri skupine država: s čisto sudskim ustrojstvom, s čisto administrativnim i, konačno, države mješovita sustava. Zaštita bolničkih brodova, manjih plovila i obalnih postrojenja za spašavanje U ratu na moru moraju se poštovati i štititi: a) Vojni bolnički brodovi, koji pružaju pomoć ranjenicima, bolesnicima i brodolomcima, te radi njihova liječenja i prijevoza b) Bolnički brodovi koje koriste nacionalna društva Crvenog križa, službeno priznata društva za pomoć ili pojedinci neutralnih država c) Manja plovila koja za obalne operacije spašavanja koriste države ili službeno priznata društva za pomoć jednoj od strana u sukobu d) Stalna obalna postrojenja kojima se iskjlučivo koriste plovila iz točke d) za svoje humanitarne djelatnosti e) Stalne ustanove i pokretne sanitetske jedinice na obali f) Brodske bolnice na ratnim brodovima Ratni brodovi strana u sukobu imaju pravo nadzora i pregleda bolničkih brodova i manih plovila, mogu odbiti njihovu pomoć, narediti im da se udalje ili da plove određenim pravcem, nadzirati upotrebu njihova radija i ostalih sredstava veze, pa i zadržati ih najviše sedam dana od trenutka pregleda broda, ako to ozbiljnost ratne situacije zahtjeva.

Page 21

Pomorsko Pravo Skripta

Recommend Documents