PRAVNA VRELA - dijelimo ih na dvije skupine: 1) zakonodavnu 2) autonomnu Zakonodavna pravna vrela snagu pravne norme dobivaju od ZAKONODAVCA. Autnomna pravna vrela formiraju se u ODNOSIMA SUDIONIKA TRGOVAČKOG PROMETA. S obzirom na predmet normiranja sva pravna vrela moţemo podijeliti na: - međunarodnopravna vrela - interna vrela Zbog meĎunarodnog karaktera i univerzalnosti pomorskog prometa trebalo je unificirati (izjednačiti) pomorsko pravo. Jedinstvenost pomorskopravnih normi ostvaruje se na dva načina: 1) pristupanjem multilateralnih meĎunarodnim sporazumima – konvencijama 2) formiranjem pravila autonomnog pomorskog prava HRVATSKO PRAVO U našem pravu pomorsko imovinsko pravo regulirano je Pomorskim zakonikom. Pomorski zakonik je prvi put donešen 1994.g., a njime su regulirani samo odnosi u pomorskoj plovidbi, te cjelovito i sustavno regulira najvaţnije javnopravne i imovinskopravne odnose vezane ze pomorsku plovidbu, uključujući i pomorsko upravne propise i propise o pomorskim prekršajima. Odredbe Pomorskog zakonika primjenjuju se na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem RH. U Pomorskom zakoniku su ovi dijelovi: - opće odredbe, morski i podmorski prostori RH, sigurnost plovidbe, drţavna pripadnost, identifikacija, upis i bri8sanje brodova, stvarna prava, brodar, ugovori, pomorske nesreće, ovrha i osiguranje na brodu i teretu, o mjerodavnom pravu i o nadleţnosti sudova RH, pomorski prekršaji, ovlaštenja, prijelazne i završne odredbe. Autonomna pravna vrela - ne potječu od zakonodavca, stvaraju ga sami sudionici gospodarskog prometa u granicama slobode koju im je dao zakonodavac. U autonomno pravo ubrajamo: - opće uvjete poslovanja (opći uvijeti ugovora) - trgovačke (pomorske) običaje - uzance (lučke uzance) - ugovorne klauzule i termine Opći uvjeti poslovanja su popis ugovornih klauzula kojima se pojedini gospodarstvenici koriste u svome redovnom poslovanju pri sklapanju ugovora. Običaji su općepoznati i općeprihvaćena pristupanja u poslovnoj praksi. Ako neko ovlašteno tijelo ili asocijacija popiše i publicira običaje, oni se nazivaju uzance. Za pomorskopravne odnose vaţne su
lučke uzance. Klauzule i termini tipizirane su ugovorne odredbe i izrazi općepoznatog značaja. Pravna vrela za pomorskougovorne odnose u našem se pravnom sustavu primjenjuju prema ovom redoslijedu: 1. prisilni propisi i pravila morala 2. ugovor 3. uzance 4. trgovački običaji 5. dispozitivni propisi Pomorskog zakonika 6. dispozitivni propisi Zakona o obveznim odnosima 7. sudska i arbitraţna praksa 8. pravna znanost-neizravno
POJAM I SISTEMATIKA UGOVORA Ugovori koji se iskorištavaju pomoću plovidbe pomorskim brodom nazivaju se ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova. Dijele se na: a) ugovori o pomorskom plovidbenom poslu (ugovori o djelu) b) ugovori o zakupu broda (ugovori o uporabi stvari) Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu - predmet pravnog odnosa je činidba prijevoza stvari ili neka druga činidba koja se obavlja iskorištavanjem broda - tu spadaju ugovor o prijevozu stvari, ugovor o prijevozu putnika, ugovor o tegljenju odnosno potiskivanju te ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove Ugovori o zakupu broda - brodovlasnik se obvezuje dati zakupoprimcu odreĎeni brod radi obavljanja plovidbene djelatnosti, uz plaćanje zakupnine MEĐUNARODNOPRAVNO REGULIRANJE Međunarodne konvencije o prijevozu stvari a) Konvencija o teretnici, 1924.g. – osnovni razlog za donošenje konvencije bio je ograničiti slobodu ugovaranjada bi se zaštitili korisnici prijevoza; konvencijom je propisano da će se svaka ugovorna odredba koja brodara dovodi u povoljniji poloţaj nego je to predviĎeno konvencijom smatrati ništavnom. Primjenjuje se na sve teretnice koje su izdane u jednoj od drţava ugovornica b) Protokol o izmjeni Konvencije o teretnici, 1968.g. – izmjene su došle zbog neujednačenosti sudske prakse u primjeni konvencije o teretnici, napredak tehnologije prijevoza i rukovanja teretom, posebice kontejnerizacija, te sanjenje vrijednosti svjetskih valuta c) Protokol o izmjeni Konvencije o teretnici, 1979.g. – ovim je protokolom u pomorsko ugovorno pravo uvedeno „posebno pravo vučenja“
d) Konvencija UN o prijevozu robe morem, 1978.g. – cilj je bio smanjenje premija za osiguranje robe i uklanjanje tzv. preklapanja osiguranja karga i odgovornosti brodara e) CMI/UNCITRAL Nacrt nove konvencije o prijevoznom pravu - konvencija se primjenjuje ne samo na prijevoze morem nego i na tzv. door to door prijevoze; time se htjelo riješiti i otvoreni problem meĎunarodnog reguliranja multimodalnih prijevoza Međunarodne konvencije o prijevozu putnika i prtljage Reguliranje prijevoza putnika i prtljage počelo je donošenjem Međunarodne konvencije za izjednačavanje nekih pravila o prijevozu putnika (1961.g.) te Međunarodne konvencije za izjednačavanje nekih pravila o prijevozu putničke prtljage morem (1967.g.). Atenska konvencija o prijevozu putnika i prtljage morem (1974.g.) objedinjuje ove dvije konvencije. - 2002.g. donešen je Protokol o izmjeni Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem
UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM - prijevoz stvari osigurava se sklapanjem trgovačkog pravnog posla ugovora o prijevozu stvari, a ugovorom o prijevozu realizira se i ugovor o prodaji. Ugovor o prodaji moţe biti unutarnji ili meĎunarodni, pa se realizira u domaćem ili meĎunarodnom prijevozu - meĎunarodna se prodaja (ili kupoprodaja) razlikuje od domaće u dva različita pitanja : a) sustav plaćanja uz efektivnu preadju robe nije primjeren kada su prodavatelj i kupac u različitim drţavama b) često postoji ekonomska potreba da se roba dok traje prijevoz prodaje i preprodaje - svaki prijevoz dobara redovito prate tri trgovačka posla: ugovor o prodaji, ugovor o prijevozu i ugovor o osiguranju Međunarodna prodaja robe - prema ugovoru o meĎunarodnoj prodaji robe, prodavatelj je duţan, na propisani i ugovoreni način, predati robu, predati dokumente koji se odnose na robu i prenjeti na kupca vlasništvo na robi, a kupac je duţan primiti dostavljenu robu i platiti cijenu. Glavno meĎunarodno pravno vrelo za ugovore o meĎunarodnoj prodaji je Konvencija UN o međunarodnoj prodaji robe iz 1980.g. Pomorske prodaje - meĎusobna se prava i obveze stranaka u pomorskim prodaja reguliraju tako da stranke ugovore primjenu odreĎenog termina iz zbirke INCOTERMS. Zbirka termina INCOTERMSA 2000. sadrţi 13 različitih oblika kupoprodaje. Prema terminima FOB, C&F, CIF, FAS, roba se predaje kupcu u ukrcanoj luci, a prema terminima DES i DEQ u odredišnoj luci FAS (Free Alongside ship – ugovorena ukrcajna luka) – prodavatelj je duţan predati robu u ukrcajnoj luci uz bok broda na mjestu ukrcaja u toj luci koje je označio kupac, ili u teglenici. Predajom robe uz brodski bok, rizik s prodavatelja prelazi na kupca. FOB (Free On Board – ugovorena ukrcajna luka) – osnovna je obveza prodavatelja da preda robu u ugovorenoj luci ukrcaja. Ukrcajem robe na brod izvršena je predaja robe kupcu.
C&F (Cost and Freight – ugovorena odredišna luka) – prodavatelj je duţan sklopiti ugovor o prijevozu do odredišne luke i platiti potrebne troškove i vozarinu. Ukrcajem robe na brod roba je predana kupcu. Kupac osigurava robu za vrijeme prijevoza CIF (Cost, Insurance, Freight – ugovorena odredišna luka) – prodavatelj je duţan sklopiti ugovor o prijevozu do odredišne luke i osigurati robu za vrijeme prijevoza. Ukrcajem robe na brod obavljena je predaja robe kupcu. DES (Delivered Ex Ship – ugovorena odredišna luka) – prodavatelj je ispunio svoju obvezu predaje robe kada je stavljena na raspolaganje kupcu na brodu u ugovorenoj odredišnoj luci. Od toga trenutka rizik je na kupcu. Prodavatelj snosi sve troškove vezane za dopremu robe. DEQ (Delivered Ex Quay / Duty Paid / – ugovorena odredišna luka) – prodavatelj ispunja svoju obvezu kada je robu, ocarinjenu za uvoz, stavio na raspolaganje kupcu na obali (gatu) u ugovorenoj odredišnoj luci. Prodavatelj snosi sve troškove i rizik, uključujući carinu i druga davanja, do dostave robe na obali. FCA (Free Carrier – ugovoreno mjesto) – prodavatelj je ispunio svopju obvezu predaje robe kada je predao robu prvom prijevoniku u naznačenomu mjestu. CIP (Carriage and Insurance Paid to – ugovoreno odredišno mjesto) – prodavatelj je duţan ugovoriti prijevoz robe do odredišnog mjesta i pribaviti kupcu uobičajenu prijevoznu ispravu, ali i osigurati robu za vrijeme prijevoza. Financiranje pomorske prodaje - predaja robe kupcu moţe biti fizička ili dokumentarna. O tome i ovisi način plaćanja. Plaćanje se uobičajeno obavlja putem međunarodnog dokumentarnog akreditiva. Pomorska teretnica – vrijednosni papir koji predstavlja robu na koju upućuje i omogućuje njenom posjedniku da neograničeno raspolaţe robom. U poslovanju putem dokumentarnog akreditiva formiraju se ugovorni odnosi izmeĎu banaka i njihovih komitenata; tako postoje 4 ugovora: 1. ugovor o prodaji izmeĎu prodavatelja i kupaca 2. ugovor izmeĎu kupca i akreditibne banke 3. ugovor izmeĎu akreditivne i korespondentne banke 4. ugovor izmeĎu korespodentne banke i prodavatelja - osnovno pravno vrelo za reguliranje odnosa iz meĎunarodnog dokumentarnog akreditiva su Jedinstvena pravila i običaji za dokumentarne akreditive iz 1993.g. POJAM I ELEMENTI UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM - ugovorom o prijevozu stvari morem prijevoznik se obvezuje da će prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza se obvezuje da će platiti vozarinu - elementi ugovora o prijevozu stvari morem su: a) prijevoz „stvari“. Pojmom stvar obuhvaćen je svaki pokretni predmet koji se prevozi na temelju ugovora o prijevozu b) obveza brodara je da stvari „preveze“. Pod tim se podrazumijeva da brodar primi stvar na prijevoz u jednoj luci, a preda je primatelju u drugoj luci c) stvari se moraju prevesti brodom. Prema Konvenciji o teretnici (1924.g.) pojam ship označuje svaki plovni objekt koji se koristi za prijevoz stvari morem. Obuhvaćeni su samo pomorski plovni objekti, ali ne i plovni objekti namijenjeni za plovidbu unutarnjim plobnim putovima d) naručitelj je obvezan platiti vozarinu.
VRSTE UGOVORA - sve ugovore o prijevozu stavri morem Pomorski zakonik dijeli na: a) brodarske ugovore b) ugovore o prijevozu pojedinih stvari Kod brodarskih je ugovora brod ili brodski prostor bitan element ugovora. Sklapaju se na obrascima charter partya. Kod ugovora o prijevozu pojedinih stvari bitan je element ugovora stvar koju treba prevesti – objekt prijevoza. Kod ovih se ugovora redovito izdaje teretnica ili neka druga prijevozna isprava. Brodarski ugovori (charterparties) - postoje dva osnovna oblika ugovora koji se nazivaju CHARTER; razlikuju se ovisno o tome stječe li uzimatelj broda potpunu upravu nad iskorištavanjem broda (ugovor o uporabi broda - ugovor o zakupu broda) ili samo pravo da se brodom sluţi, a brodar zadrţava upravu nad brodom i ostaje prijevozni poduzetni (ugovor o djelu - brodarski ugovor – charterparties) Brodarskim ugovorima brodar se obvezuje prevesti stvari te da će za taj prijevoz staviti na raspolaganje odreĎeni brod ili odreĎeni brodski prostor. Brodarski se ugovori doijele prema dva kriterija: a) prema brodskom prostoru b) prema trajanju ugovora Prema brodskom prostoru, ti ugovor mogu biti ugovori za prijevoz - cijelim brodom - razmjernim dijelom broda (npr. 1/3 broda) - odreĎenim brodskim prostorom (npr. skladište br.3) Prema trajanju brodarski ugovori mogu biti - ugovori na vrijeme (time charter) - ugovori za putovanje (voyage charter) Brodarski ugovori na vrijeme (time charter) - to je ugovor o prijevozu stvari morem kojim se brodar obvezuje da će u ugovorenom vremenu i ugovorenim brodom obavljati za naručitelja prijevoze, a naručitelj se obvezuje da će za to vrijeme plaćati ugovorenu vozarinu. Brodarski ugovori na vrijeme zaključuje se za čitavi brod. Brodarski ugovori za putovanje (voyage charter) - ovim se ugovorom brodar obvezuje da će prevesti stvari u jednom ili više unaprijed odreĎenih putovanja. Isprava ugovora naziva se Voyage Charterparty. Vozarina se odreĎuje napoprijeko ili prema količini prevezenog tereta. U charter partiji putovanje se označava navoĎenjem ukrcajne i iskrcajne luke ili se naručitelj ovlašćuje da odredi luku s unaprijed utvrĎene liste ili prema odreĎenom geografskom području.Ugovor prestaje kada se obacvi ugovoreno putvanje
Potprijevozni ugovor (sub-charter) - naručitelj iz brodarskog ugovora moţe ugovoriti s trećim osobama ugovor o prijevozu stvari morem na koji se odnosi brodarski ugovor, a taj se ugovor naziva potprijevozni ugovor, a osoba koja ga je s naručiteljem zaključila jest podnaručitelj. U okviru ovakvog prijevoznopravnog posla mogu se promatrati ovi glavni odnosi: a) odnos izmeĎu brodara i naručitelja – ovaj je odnos reguliran brodarskim ugovorom. Naručitelj brodaru odgovara za radnje i propuste podnaručitelja te ostalih korisnika prijevoza iz potprijevoznog ugovora b) odnos izmeĎu naručitelja i podnaručitelja te ostalih korisnika prijevoza iz potprijevoznog ugovora – ovaj se odnos regulira ugovorom o prijevozu sklopljen izmeĎu tih stranaka. Brodar odgovara samo u granicama obveza preuzetih ugovorom s naručiteljem, a obveze naručitelja kreću se u granicama obveza brodara iz njegova ugovora s brodarom. c) odnos izmeĎu brodara i korisnika prijevoza iz potprijevoznog ugovora – sklapanjem potprijevoznog ugovora formira se direktan odnos izmeĎu brodara i korisnika prijevoza, za sve obveze odgovara i brodar Ugovori o prijevozu pojedinih stvari (pomorsko-prijevoznički ugovori) - ovi se ugovori sklapaju za prijevoz pojedinih stvari ili manjih količina tereta kada nije primjereno sklapati brodarske ugovore. Uvijek se ugovaraju za odreĎeno putovanje. Tim se ugovorima brodar obvezuje da će stvari koje je preuzeo na prijevoz prevesti brodom na odreĎenoj relaciji i na odredištu predati osobi ovlaštenoj za preuzimanje tereta, a naručitelj se obvezuje za tu uslugu platiti vozarinu. - ovi se ugovori uglavnom sklapaju u linijskoj plovidbi i po tzv. linijskim uvjetima
STRANKE UGOVORA - to su uglavnom prijevoznik i naručitelj, a javljaju se još i krcatelj i primatelj - prijevoznik ugovorom preuzima obvezu plovidbe radi prijevoza stvari, a naručitelj je ugovorna strana koja od prijevoznika naručuje prijevoz stvari. Prijevoznik Prijevoznik je vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza. Brodar je najčešće u funkciji prijevoznika, a moţe se definirati kao fizička ili pravna ososba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata. Prema Konvenciji o teretnici (1924) izraz prijevoznik obuhvaća vlasnika broda ili naručitelja prijevoza koji sklapa ugovor o prijevozu s krcateljem. Prijevoznik moţe biti osoba koja nije vlasnik broda. Razlika izmeĎu pojmova brodar i prijevoznik je sljedeća: BRODAR je pomorsko-pravni pojam i označava osobu koja je nositelj brodarske djelatnosti u najširem smislu. PRIJEVOZNIK je gospodarsko-pravni pojam i označava samo stranku iz ugovor o prijevozu stvari. --- Brodar sklapanjem ugovora o prijevozu stvari stječe svojstvo prijevoznika!!! Prema Hamburškim pravilima „prijevoznik“ je svaka osoba koja je sklopila ili u čije je ime sklopljen ugovor o prijevozu stvari morem s krcateljem.
Prema Atenskoj konvenciji „prijevoznik“ je osoba koja sklapa ugovor o prijevozu ili u čije se ime taj ugovor sklapa bilo da on sam obavlja prijevoz bilo da ga obavlja preko stvarnog prijevoznika Naručitelj Naručitelj je ugovorna stranka koja s prijevoznikom sklapa ugovor o prijevozu stvari morem. On je samostalni nositelj prava i obveza iz ugovora, a jedna od njegovih osnovnih obveza je predati prijevozniku stvari na prijevoz. TakoĎer, ako nije drugačije ugovoreno, duţan je platiti vozarinu. Krcatelj Krcatelj je osoba koja na temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari prijevozniku radi prijevoza. To moţe biti sam naručitelj ili neka druga od naručitelja odreĎena osoba. On nema samostalan pravni poloţaj. Krcatelj predaje stvari na prijevoz u ime i za račun naručitelja. Primatelj Primatelj je osoba ovlaštena da primi stvari od prijevoznika. To moţe biti naručitelj ili neka treća osoba. Primatelj nije u ugovornom odnosu s prijevoznikom. Prijevoznik je duţan predati teret primatelju u odredišnoj luci i time je prijevoznik obavio svoju ugovornu obvezu.primatelj se odreĎuje na temelju ugovora o prijevozu.
SLOBODNA PLOVIDBA Prijevozno poduzetništvo u slobodnoj plovidbi (tramp) obavlja se tako da brodovi prevoze teret bez redovite sluţbe prijevoza u odreĎenim vremenskim razmacima i na odreĎenim relacijama → prevozi se slobodno s obzirom na to kada i gdje im se nudi teret za prijevoz → plovidba (tramperska plovidba), brodovi (tramperska flota). Najčešće se prevoze masovni tereti u rasutom stanju, sirovine, ulja... Karakterističan je poseban način ugovaranja i korištenja brodskog prostora → sklapaju se brodarski ugovori (charterparties) → koriste se standardizirani obrasci čarter partija → na strani tereta je samo jedna stranka (charterer) → prije prijevoza uobičajen je dug postupak pregovaranja, zato brodarske tvrtke imaju posebne odjele (chartering departments) → vozarine nisu unaprijed odreĎene, slobodno se ugovaraju, visina im ovisi o ponudi i potraţnji na trţištu.
ISPUNJENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI Provedba ugovora obuhvaća skup radnji koje je ugovorna stranka duţna poduzeti da bi ispunila ugovorne obaveze → te radnje mogu biti ugovorene ili propisane. U odnosima iz ugovora o prijevozu stvari svaka ugovorna stranka ima specifična prava i obaveze. Temeljna duţnost prijevoznika je da uredno obavi ugovorom preuzetu obavezu prijevoza stvari → tj. da stvari koje je u ukrcajnoj luci preuzeo na prijevoz uredno preveze i u odredišnom mjestu preda primatelju. Prava i obveze stranaka pri ispunjenju ugovora ovise o ugovoru → ako se o nečemu stranke nisu izjasnile, primjenit će se zakonske i konvenijske odredbe ili običaji.
Prijevozne faze u provedbi brodarskog ugovora za putovanje: 1. pripremno putovanje i stavljanje broda na raspolaganje u ukrcajnoj luci → odgovornost prijevoznika 2. preuzimanje tereta na prijevoz; ukrcaj i slaganje tereta na brod → odgovornost prijevoznika i korisnika prijevoza 3. prijevoz tereta (ukrcajna luka – odredišna luka) → odgovornost prijevoznika 4. iskrcaj tereta i predaja tereta ovlaštenom primatelju → odgovornost prijevoznika i korisnika prijevoza 1. PRIPREMNO PUTOVANJE I STAVLJANJE BRODA NA RASPOLAGANJE KRCATELJU U UKRCAJNOJ LUCI Ako stranke nisu izričito ugovorile odreĎeni brod, a ni njegova svojstva, prijevoznik je duţan staviti na raspolaganje brod koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza (čl.459.st.2.PZ.) a) PRIPREMNO PUTOVANJE BRODA Da bi prijevoznik mogao staviti brod na raspolaganje krcatelju, najčešće je potrebno obaviti putovanje do ukrcajne luke tj. pripremno putovanje. Naručitelju je u interesu da mu je barem pribliţno poznat dan prispjeća broda kako bi mogao obaviti pripremne radnje za ukrcaj tereta i izbjeći nepotrebno skadištenje tereta, dok čvrsto vezivanje za dan brodovlasniku ne odgovara jer će u slučaju kašnjenja prekršiti ugovornu obavezu i morati snositi posljedice → zbog toga se u brodarskim ugovorima navodi očekivano vrijeme spremnosti na ukrcaj (exprected ready to load). Da bi se procijenilo vrijeme dolaska broda u luku, vaţno je gdje se u trenutku sklapanja ugovora brod nalazi i kada će biti slobodan → zbog toga se u brodarskim ugovorima navodi podatak o poziciji broda u trenutku sklapanja ugovora (present position). b) UGOVARANJE ODREĐENOG BRODA I NJEGOVIH SVOJSTAVA Kod brodarskih ugovora uglavnom se ugovara odreĎeni brod → individualno odreĎeni brod je bitan element ugovora (brod se moţe ugovoriti i alternativno → brod A ili brod B → odluka na brodovlasniku). Elementi individualizacije broda sadrţani su u brodarskim ugovorima: ime broda, upisna luka, drţavna pripadnost (zastava broda), bruto i neto registarska tonaţa, nosivost broda, godina gradnje i klasa broda → brodovlasnik je odgovoran za točnost podataka (iznimka nosivost broda, dopušteno odstupanje do 5%). U brodarskim ugovorima vrijedi načelo da se ugovoreni brod ne moţe zamijeniti drugim, osim ako to ugovorom nije predviĎeno (substitution clause; čl. 462. st.1. PZ) → ugovoreni brod se sa pristankom naručitelja moţe zamijeniti drugim → vrlo rijetko se ugovara odreĎeni brod, posebice u linijskom prijevozu. Stranke mogu ugovoriti i koja svojstva brod mora imati, umjesto da ugovore odreĎeni brod → brodovlasnik je duţan staviti na raspolaganje brod koji ima ugovorena svojstva (svojstva broda su konstrukcijsko – tehničke karakteristike broda). Ako stranke nisu izričito ugovorile odreĎeni brod, niti svojstva broda onda prijevoznik mora na raspolaganje staviti brod koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza → ona svojstva koja ima brod koji prevozi ugovorenu vrstu i količinu tereta. Ako prijevoznik ne stavi na raspolaganje ugovoreni brod ili brod koji ima ugovorena ili uobičajena svojstva naručitelj ima pravo odustati od ugovora. c) SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU
Brodar je duţan staviti na raspolaganje brod sposoban za plovidbu → da je brod prema svom stanju sposoban obaviti ugovoreno putovanje i sigurno prevesti i sačuvati teret do odredišta. Dva elementa sposobnosti broda za plovidbu: 1. postojanje potrebnih svojstava za nautičku sposobnost broda (seaworthiness) 2. sposobnost (prikladnost) broda za preuzimanje, prijevoz i očuvanje tereta u stanju u kojem je primljen na prijevoz (cargoworthiness) Maritimna sposobnost broda moţe biti opća (opće stanje broda) i posebna (ona sposobnost koja je dodatno potrebna da se obavi ugovoreno putovanje). Kako bi brod bio sposoban za plovidbu potrebno je udovoljiti i zahtjevima iz SOLAS konvencije i pravilnika (ISM code → International safety management code; ISPS code – International ship port security code). SOLAS → najvaţnija meĎunarodna konvencija o sigurnosti na moru. ISM code → sustav meĎunarodnih pravila o standardu za sigurno upravljanje i voĎenje broda i sprečavanje onečišćenja. ISPS code → ureĎuje se sigurnosna zaštita putničkih i trgovačkih brodova i luka, obveze tijela drţavne uprave, obveze vlasnika broda, brodara... Ako brod ispunjava uvjete SOLAS konvencije, ISPS pravilnika i našeg Zakona dobija MeĎunarodnu svjedodţbu o sigurnosnoj zaštiti brodova. Pravilo ISPS coda → brod kojem nije izdana svjedodţba nije sposoban za plovidbu. Sposobnost broda za plovidbu ne dokazuje se svjedodţbom o klasi. Prijevoznikova dužnost u osposobljavanju broda za plovidbu Prijevoznik je do početka putovanja obvezan duţnom paţnjom (due diligence – pošteno, kompetentno i razborito nastojanje prijevoznika da ispuni svoju zakosnku obavezu) osposobiti brod za plovidbu, primjereno ga opremiti, popuniti posadom, opskrbiti potrebnim zalihama i pripremiti tako da se teret moţe ukrcati, sloţiti, čuvati, prevesti i iskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz. (čl.460.PZ) → tom odredbom Zakon u načelu slijedi rješenje konvencije (Haška; Haško-Visbyska pravila) Mnoge čarter parije sadrţe tzv. Paramount klauzulu kojom se ugovara prijema Haških pravila ili Haško-Visbyskih pravila → na taj način se standard „duţne paţnje“ primjenjuje i u odnosima iz čarter partije. Vrijeme ulaganja dužne pažnje Prema Hamburškim pravilima (Konvencija UN-a o prijevozu robe morem 1978.) prijevoznik za sposobnost broda za plovidbu odgovara za vrijeme čitavog putovanja. Odgovornost prijevoznika Za plovidbenu sposobnost broda prijevoznim odgovara prema principu pretpostavljene krivnje → prijevoznik se moţe osloboditi odgovornosti za štetu prouzročenu slabim stanjem broda ako dokaţe činjenicu ulaganja duţne paţnje → brodar ne odgovara za skrivene mane (mana ili nedostatak u konstrukciji, strojevima ili brodskoj opremi koje nije mogla otkriti stručna osoba pri redovnom pregledu) broda. Prijevoznikova krivnja se pretpostavlje → teret dokaza je na prijevozniku → mora dokazati uzrok štete i da je postupao sa duţnom paţnjom → zatim korisnik prijevoza moţe upotrebom dokaznih sredstava dokazivati suprotno. Prijevoznik je odgovoran za vlastite propuste u osposobljavanju ali i za radnje i propuste drugih osoba kojima je povjerio osposobljavanje broda za plovidbu, neovisno o tome jesu li to njegovi sluţbenici ili samostalni poduzetnici → za osobe koje je prijevoznik angaţirao vrijedi isti stupanj paţnje kao i za prijevoznika.
Primjeri nesposobnosti broda za plovidbu: 1. navigacijske karte moraju biti aţurne 2. navigacijska oprema mora biti u stanju za sigirnu upotrebu 3. brodski strojevi moraju biti u dobrom stanju 4. slaganje tereta mora biti izvedeno prema pravilima struke... d) VRIJEME DOLASKA BRODA U UKRCAJNU LUKU Dva osnovna pitanja: a) kada brod mora stići u luku, b) kada će se smatrati da je brod stigao u luku → mjerodavno je ono što su stranke ugovorile → ako ništa nije ugovoreno primjenjuju se lučki običaji → uobičajeno je ugovaranje: točno odreĎenog dana ili sata kada brod mora doći u ukrcajnu luku, pribliţnog dana dolaska, izmeĎu dva datuma... Ako je vrijeme dolaska broda u ukrcajnu luku ugovoreno, brod mora stići u luku u ugovoreno vrijeme → ako brod stigne prije krcatelj nije obavezan započeti ukrcavati teret → ako brod kasni, brodovlasnik je duţan upoznati naručitelja sa tom činjenicom → naručitelj ima pravo odustati od ugovora samo ako dokaţe ako mu je zbog kašnjenja broda ispunjenje ugovora onemogućeno. Kod linijskog prijevoza prijevoznik je duţan drţati se plovidbenog reda i nije obavezan obavještavati naručitelja o dolasku broda u luku. Cancelling clause Stranke mogu ugovoriti da naručitelj ima pravo odustati od ugovora ako brod ne stigne do ugovorenog roka u ukrcajnu luku i ne preda pismo spremnosti → to se postiţe ugovaranjem tzv. brisovne klauzule (cancelling clause) → brodovlasnik se obvezuje da će u slučaju zakašnjenja obavjestiti naručitelja o zakašnjenju i zatraţiti njegov odgovor odustaje li od ugovora ili ostaje pri njemu → naručitelj je duţan odgovoriti u roku 48 sati od primanja obavijesti → naručitelj ima pravo odustati od ugovora bez obzira na činjenicu da li je brodovlasnik kriv za zakašnjenje → krivnja brodovlasnika vaţna je samo za nadoknadu štete. Kada se smatra da je brod stigao u luku? Kada će se smatrati da je brod stigao u ukrcajnu ili iskrcajnu luku ovisi o ugovoru stranaka → to se ugovara pomoću raznih kriterija (dolazak broda na odreĎeni vez, oprativnu obalu ili samo u odreĎenu luku). e) UKRCAJNA (ISKRCAJNA) LUKA Ugovorena luka Uklrcajna luka moţe biti ugovorena ili naručitelj prema ugovoru ima pravo odrediti neku luku unutar ugovorenog geografskog područja ili luku s ugovorenog popisa luka → naručitelj ju mora odrediti u u ugovorenom roku ili ako rok nije ugovoren u primjerenom roku → ako prekorači rok naručitelj mora nadoknaditi brodovlasniku štetu koja je nastala zbog zakašnjenja. Ako zapovjednik broda ne zaprimi nalog u ugovorenom ili primjerenom roku ili primjljeni nalog ne moţe provesti, zavovjednik je duţan postupiti na način koji smatra najboljim , vodeći računa i o interesima prijevoznika. Ako brod iz razloga za koje naručitelj ne odgovara ne moţe doći u ugovorenu luku, naručitelj ima pravo odrediti prvu prikladnu luku za preuzimanje tereta → prikladna luka je ona luka u koju teret moţe normalno prispjeti radi ukrcaja i u kojoj se teret moţe normalno ukrcati. Sigurna luka Prijevoznik je duţan postaviti brod za ukrcaj (iskrcaj) u sigurnoj luci, i kada to nije ugovorom navedeno → sigurna luka je luka u koju brod moţe sigurno pristati iz
maritimnih i političkih razloga → ako ugovorena luka nije sigurna brodovlasnik mora dovesti brod u najbliţu sigurnu luku i pri tome mora voditi računa o interesima naručitelja. Siguran vez Mjesto u luci stranke ugovaraju ugovorom, ako nije ugovoreno primjenit će se lučki običaji, a ako njih nema zakonski propisi → stranke mogu posebno ugovoriti da brod mora biti provezan uz obalu (berth clause) → berth (vez) podrazumijeva odreĎeno mjesto unutar luke gdje brod ukrcava ili iskrcava teret → safe berth je vez do kojeg u udgovarajućem vremenskom odsjeku brod moţe doploviti, uplovoti, ostati na vezu i isploviti bez nekih izvanrednih opasnih okolnosti koje nije moguće izbjeći dobrim upravljanjem broda i pomorskom vještinom. U slobodnoj plovidbi mjesto ukrcaja ili iskrcaja duţan je osigurati naručitelj, dok je u linijskoj plovidbi mjesto ukrcaja ili iskrcaja duţan osigurati prijevoznik. Always afloat Prema klauzuli alwaya afloat brod za vrijeme ukrcaja/iskrcaja mora biti u plivajućem stanju → vaţno za luke u kojima je velika razlika u plimi i oseci. 2. PREDAJA STVARI NA PRIJEVOZ (UKRCAJ TERETA) Nakon što je prijevoznik stavio na raspolaganje naručitelju brod u ukrcajnoj luci naričitelj moţe predati stvari na prijevoz i tako ostvariti ekonomsku svrhu sklapanja ugovora → predaja stvari podrazumijeva poduzimanje potrebnih radnji da se stvari predaju prijevozniku radi prijevoza → predajom stvari prijevoznik preuzima odgovornost za teret i duţnost naknade štete koja je nastala na teretu dok je u drţanju prijevoznika. Raspodjela dužnosti između stranaka Naručitelj je uobičajeno duţan na svoj trošak i rizik dopremiti teret do broda i postaviti ga ispod vitla da se moţe podignuti brodskim dizalicama (Čl. 475. PZ-a) → za dopremanje tereta do luke nadleţan je naručitelj. Brod je duţan na svoj trošak i rizik ukrcati teret i sloţiti ga → prijevoznik je duţan preuzeti teretna prijevoz tijekom radnog vremena u luci → prijevoznik preuzima i predaje teret ispod vitla. Vrsta, količina i stanje tereta Prijevoznik je duţan primiti na prijevoz onu vrstu tereta koju se ugovorm obavezao prevesti → moţe se ounačiti prijevoz točno odreĎene vrste i količine tereta ili se moţe navesti više alternativnih vrsta tereta → pomorskim zakonikom dopušteno je da se na prijevoz moţe predati drugi teret od onoga koji je naveden u ugovoru ali uz osnovni uvjet da se time ne mijenjaju uvjeti prijevoza na štetu prijevoznika (da zbog toga ne doĎe do zadrţavanja broda i da se ne ugrozi sigurnost broda i drugog tereta). Prijevoznik ne smije preuzeti na prijevoz teret čiji je uvoz, provoz ili izvoz zabranjen ili se krijumčari, nije duţan primiti na prijevoz opasan teret. Prijevoznik je duţan ukrcati ugovorenu količinu tereta (izreţenu komadima, teţinom ili obujmom) → naručitelj je duţan predati na prijevoz količinu tereta koja se odreĎuje prema stvarnom brodskom kapacitetu, dopušteno je odstupanje od 3 do 5 % od navedene količine. Ako naručitelj propusti ukrcati teret u ugovorenoj količini to moţe smanjiti vozarinu za prijevoznika pa on ima pravo na naknadu štete od naručitelja u obliku dead freight (vozarina prazno za puno) → prijevoznik gubi to pravo ako je krivnja što teret nije ukrcan
njegova → prijevoznik je ovlašten u slučaju propusta naručitelja ukrcati teret te u ugovorenoj količini sam pribaviti drugi teret i popuniti kapacitet broda. Mjesto predaje stvari na prijevoz Mjesto predaje stvari na prijevoz odreĎuje se ugovorom stranaka, a ako nije ugovoreno primjenjuje se zakon ili lučki običaji. OdreĎuje se mjesto gdje prijevoznik preuzima stvari na prijevoz → prema PZ-u prijevoznik teret preuzima ispod vitla (točka uz brodski bok na koju okomito pada čelično uţe brodske dizalice) ali se moţe i drugačije ugovoriti (ličko skladište, postavljanje tereta u brodsko skladište...). Troškovi i rizik ukrcaja tereta na brod Tko snosi troškove ukrcaja ili iskrcaja tereta stranke slobodno ugovaraju, no neko opće pravilo je da troškove predaje snosi naručitelj a od te točke prijevoznik → snošenje troškova ne podrazumijeva i snošenje rizika za propast ili oštećenje (štete koje nastanu bez krivnje druge ugovorne strane) → prijevoznik snosi rizik ukrcaja robe ako je preuzima ispod vitla, a ako je mjseto predaje robe u brodskom skladištu rizik je na naručitelju. Za ugovaranje mjesta preuzimanja tereta i snošenje troškova postoji više ugovornih klauzula: 1. FIO (free in and out) – troškove ukrcaja i iskrcaja snosi naručitelj 2. FI (free in) – troškove ukrcaja snosi naričitelj 3. FO (free out) – troškove iskrcaja snosi primatelj 4. FIOS (free in and free out, stowage) – naručitelj snosi troškove ukrcaja, slaganja i iskrcaja tereta 5. FIOST (free in and out, stowage, trimming) – naručitelj snosi troškove ukrcaja, slaganja, ravnanja i iskrcaja 6. Heavy lift clause – prijevoznik ne snosi troškove ni rizik za ukrcaj i iskrcaj tereta koji prelazi u ugovoru odreĎenu teţinu Kod primjene ovih klauzula moţe biti sporno samo koja stranka snosi rizik za gubitak ili oštećenje robe nastale za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja. Slaganje tereta Teret koji je preuzeo na prijevoz prijevoznik je duţan uredno sloţiti na brod → slaganje tereta na brod smatra se djelom ukrcajne operacije → slaganje tereta su svi aspekti slaganje, poravnanja i osiguranja tereta u skladištu broda ili na palubi na način da su brod i teret sposobni odoljeti uobičajenim rizicima putovanja → teret je pravilno sloţen kada ne ugroţava sigurnost drugog tereta, osoba na brodu i morskog okoliša. Troškove slaganja tereta snosi prijevoznik ako nije drugačije ugovoreno. Prijevoznik je uvijek odgovoran za slaganje tereta s aspekta sigurnosti → ne odgovara za štetu na teretu nastalu zbog pogrešnog slaganja koje je obavio krcatelj, ali odgovara za štetu na drugom teretu, osobama na brodu ili morskom oklišu bez obzira na to tko je obavio slaganje. O slaganju tereta odlučuje zapovjednik koji je slaganje duţan obaviti prema pravilima struke. Slaganje tereta na palubu broda U pomorsko pravu postoji zabrana krcanja tereta na palubu broda iz tog razloga šta je na palubi teret izloţen mnogo većim rizicima nego u brodskom skladištu. Iznimno je dopušteno sloţiti teret na brodsku palubu na temelju običaja u ukrcnoj luci ili u prometu neke vrste robe i izričitog ugovornog utanačenja.
Teret se ne moţe smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije riječ o teretu koji se obično smješta na palubu (čl. 477. PZ-a) Na palubi se prevoze jedino tereti većih dimenzija i teţine koji se mogu prevoziti jedino na palubi (lokomotive, vagoni, graĎevinski strojevi...), tereti koji imaju takva svojstva da na palubi nisu izloţeni većem riziku (vozila, traktori...) i opasni tereti. Slaganje kontejnera na palubu broda Prijevoz kontejnera na palubi specjaliziranih kontejnerskih brodova smatra se uobičajenim načinom prijevoza → paluba takvih brodova namjenjena je za prijevoz kontejnera → kontejnere na kontejnerskom brodu treba tretirati kao potpalubni teret bez obzira da li su sloţeni na palubi ili pod palubom.
vrijeme ukrcaja i iskrcaja-uvodne napomene - ako prijevoznik predaje stvari za prijevoz na brodu ili uz brodski bok vaţno je vrijeme ukrcaja i iskrcaja, ako teret preuzima u skladištu, teminalu ili nekoj kopnenoj točki samo o prijevozniku ovisi kada će teret biti ukrcan s tim da poštuje ugovoreni prijevozni rok U vezi toga se javljaju pitanja: početak računanja vremena,trajanje ukrcaja/iskrcaja, što se sve uračunava u vrijeme ukrcaja/iskrcaja, posljedice zakašnjenja.. - za brodarske ugovore su karakteristične ugovorne klauzule i njihovo je značenje standardizirano - pom. Organizacije BIMCO,CMI,FONASBA I GCBS publicirale su 1980. Charterparty laytime definitions,a 1993. organizacije BIMCO, FONASBA i INTERCARGO publicirale su Voyage charterparty laytime interpretation rules, Codename Voylayrules 93 – u preambuli tih pravila je navedeno da se pod Charterparty podrazumijeva svaki oblik ugovora o prijevozu stvari,kao i ugovor koji potvrĎuje teretnica - vrijeme ukrcaja/iskrcaja moţe biti redovno ili izvanredno (vrijeme stojnica,vrijeme prekostojnica, vrijeme izvanrednih prekostojnica (naknada za zadrţavanje broda) - VRIJEME STOJNICA je redovito vrijeme odreĎeno za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta. Prema Voylayrules 93 to je vrijeme ugovoreno izmeĎu stranaka u kojem će brodovlasnik staviti brod na raspolaganje za ukrcaj ili iskrcaj bez dodatnog plaćanja u odnosu na vozarinu. - Vrijeme stojnica karakterizira: a)brodovlasnik je za to vrijeme duţan staviti brod na raspolaganje krcatelju za ukrcaj/iskrcaj b)za stojnice se ne duguje nikakva naknada - Naknada za stojnice se uzima u obzir pri odreĎivanju vozarine i čini njen sastavni dio - Vrijeme stojnice se odreĎuje ugovoromnaručitelj odnosno krcatelj je duţan prije isteka vremena stojnica predati zapovijedniku carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj,prijevoz i iskrcaj tereta - PISMO SPREMNOSTI je obavijest naručitelju, krcatelju, primatelju ili drugoj osobi,kako proizlazi iz ugovora, da je brod stigao u luku ili navez i da je spreman za ukrcavanje ili iskrcavanje.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Kod pisma spremnosti javljaju se 3 pitanja: a )na kojem mjestu brod treba biti da bi predao valjano pismo spremnosti, b) spremnost broda za ukrcavanje/iskrcavanje, c) učinak postupanja naručitelja Temeljni uvjet za valjanost pisma spremnosti je da je brod stigao u ugovorenu luku Spremnost broda za ukrcaj podrazumijeva njegovu tehničku spremnost za izvoĎenje radnje ukrcavanja;da su brodska skladišta u odgovarajućem stanju s obzirom na vrstu tereta, da su ukrcajna sredstva spremna za upotrebu i u odgovarajućem stanju te da je zapovjednik dobio odobrenja za promet s kopnom i ukrcavanje. Pismo spremnosti se moţe odbiti kada brod u vrijeme predaje pisma nije spreman za ukrcavanje tereta, a zapovijednik mora ponovno predati pismo kada se uklone razlozi zbog kojih je ono bilo odbijeno Prema pomorskom zakoniku pismo spremnosti se moţe predati i ako brod nije bio doveden na mjesto s kojeg je to trebao učiniti, ako je u tome bio spriječen razlozima koji padaju na teret naručitelja Ugovaranje klauzule Reachable on arrival(always accessible) znači da se naručitelj obvezao osigurati vez za u/i čim brod doĎe u luku, bez zadrţavanja.. Predavanjem pisma spremnosti počinje tijek vremena stojnica-ono se dostavlja krcatelju na njegovu adresu (poslovno sjedište ili podruţnica) u tijeku radnog vremena Pismo spremnosti osim zapovjednika moţe predati i brodovlasnik, brodar, naručitelj ili njihov agent a dostava posma se obavlja izravno, pismom, brzojavom ili teleksom Da bi vrijeme stojnica počelo teći moraju se ispuniti 3 uvjeta: a) brod mora prispjeti na odredište navedeno u ugovoru b) brod mora biti spreman i u odgovarajućem stanju za ukrcaj/iskrcaj tereta c) naručitelju se mora predati pismo spremnosti Trajanje vremena stojnica odreĎuje se ugovorom odnosno prema lučkim običajima i naručitelj se time obvezuje da će za to vrijeme ukrcavati/iskrcavati teret Vrijeme predaha je razdoblje izmeĎu predaje obavijesti o spremnosti broda za u/i do početka računanja vremena stojnica Prema Voylayrules 1993 izraz Clear day/days znači uzastopne dane koji započinju u 00:00 sati na dan kada je obavijest predana i završavaju u 24:00 sata zadnjeg dana od ugovorenog broja dana Days znači svaki dan uključujući i praznike,a Working days znači dane stajanja broda u luci kada se normalno u toj luci radi. Izraz Holiday u ugovorima znači dan u tjednu ili dio dana kada bi se inače rad s teretom normalno odvijao da nije prekinut u mjestu ukrcaja ili iskrcaja zbog mjesnih običaja Izraz weather permitting znači vrijeme koje se ne računa u vrijeme stojnica zato što se zbog vremenskih prilika nije moglo raditi Prekid tijeka vremena stojnice-kada bez krivnje stranaka nastupe neke izvanredne oklnosti koje onemogućuju izvoĎenje ukrcaja/iskrcaja (više sile,štrajk,rat..)
-
Strike znači udruţenu akciju radnika koja ima za posljedicu potpun prekid rada u luci što se odraţava na odvijanje ukrcaja/iskrcaja
-
vrijeme stojnica prestaje teći ako je operacija u/i potpuno dovršena do isteka ugovorenog vremena stojnica ili istekom ugovorenog vremena stojnica načini ugovaranja vremena stojnica: a) kao vrijeme ukrcaja ili iskrcaja se predvidi odreĎeni broj dana ili sati, b)u/i se mora obaviti do odreĎenog datuma c) prema mogućnostima broda d) prema količinio tereta koju treba ukrcati/iskrcati, a ona se moţe odrediti po radnom grotlu dnevno ili po radivom najvećem grotlu dnevno reverzibilne stojnice-pravo naručitelja da spoji vrijeme odobreno za ukrcaj i iskrcaj vremenska tablica- isprava u kojoj se prema danima,satima i minutama opisuje tijek radnje ukrcaja ili iskrcaja s prikazom opravdanih prekida i konačnim obračunom trajanja stojnica PREKOSTOJNICE- vrijeme prekostojnica počinje teći kada protekne ugovoreno vrijeme stojnica a ukrcavanje ili iskrcavanje nije završeno. Naknada za prekostojnice je dogovoreni iznos novca koji se duguje brodovlasniku za zadrţavanje broda preko vremena stojnica,za koje brodovlasnik nije odgovoran Trajanje prekostojnica teče kontinuirano,bez prekida prema tekućim danima i dijelovima dana,a moţe se predvidjeti ugovorom. Ako se ne ugovori primjenjuju se zakonski propisi ili lučki običaji. Prema Pomorskom zakoniku trajanje vremena prekostojnica jednako je trajanju vremena stojnica Naknada za prekostojnice se redovito računa na bazi 24 sata i odreĎuje se ugovorom, njena visina ovisi o vrsti i veličini broda,vrsti tereta,stanju na trţištu brodskog prostora.. U prekostojnice se računa i vrijeme koje brod izgubi čekajući da mu krcatelj preda carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj,prijevoz ili iskrcaj Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti ili nakon što protekne vrijeme prekostojnica brod moţe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta i prijevoznik zadrţava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge traţbine koje mu po ugovoru pripadaju Kada brod moţe otploviti zato što naknada za prekostojnice nije plaćena o dospjelosti, prijevoznik ima pravo odustati od ugovora i iskrcati teret osim ako je teret vrjedniji od njegove traţbine U slučaju iskrcavanja tereta prijevoznik zadrţava pravo na punu vozarinu, na naknadu za nastale prekostojnice i na naknadu troškova iskrcavanja koji nisu uračunati u vozarinu TakoĎer ako se naknada za prekostojnice odreĎena za iskrcavanje tereta u odredišnom mjestu ne plati o dospjelosti zapovijednik broda moţe iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na čuvanje skladištu ili drugoj prikladnoj osobi IZVANREDNA PREKOSTOJNICA-vrijeme zadrţavanja broda koje nastupa nakon što protekne vrijeme stojnica i prekostojnica,a teret nije ukrcan ili iskrcan Naknada za izvanredne prekostojnice dogovorno je utvrĎen iznos naknade štete za izvanredno zadrţavanje broda
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Pomorskim su zakonikom izvanredne prekostojnice predviĎene za slučaj kad je teret do proteka vremena stojnica odnosno prekostojnica postavljen uz bok broda ali nije ukrcan-u takvom slučaju prijevoznik ne moţe odbiti ukrcavanje tereta ali mu Zakon priznaje pravo na naknadu za izvanredne prekostojnice(zadrţavanje broda) koja je 50% viša od naknade za prekostojnice Ako šteta zbog zadrţavanja broda premašuje svotu naknade za izvanredne prekostojnice prijevoznik ima pravo na naknadu štete Za vrijeme izvanrednih prekostojnica prijevoznik ima pravo zahtijevati da se teret krca onoliko brzo koliko brod moţe primati Naknada za ušteĎeno vrijeme (despatch money) je dogovoreni iznos koji brodovlasnik duguje ako se ukrcavanje ili iskrcavanje tereta završi prije isteka vremena stojnica Visina naknade obično iznosi polovinu naknade za vrijeme prekostojnica Prema klauzuli Despatch on (all) working time saved (WTS) ili On (all) laytime saved u ušteĎeno vrijeme od završetka ukrcaja ili iskrcaja do isteka stojnica ne računaju se prekidi stojnica dok se prema klauzuli Despatch on all time saved (ATS) takvi prekidi računaju
VRIJEME UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA BRODOVA U LINIJSKOJ PLOVIDBI - u linijskoj se plovidbi ne predaje pismo spremnosti, a teret se ukrcava čim brod na odreĎenom mjestu bude spreman za ukrcavanje - ne daje se vrijeme predaha-krcatelj je duţan predavati teret onom brzinom kojom ga brod moţe preuzimati - teret se prima i predaje pod vitlo - ne primjenjuju se zakonske odredbe o stojnicama i prekostojnicama - brod se mora drţati objavljenog plovidbenog reda - zato brod linijske plovidbe nije duţan čekati na ukrcavanje preko vremena odreĎenog za odlazak broda koji je predviĎen redom plovidbe ako smetnja za ukrcavanje ne pada na stranu broda - ako je smetnja na strani broda prijevoznik mora na svoj trošak i rizik drţati brod u luci dok se ne završi ukrcavanje - kada prijevoznik nije kriv za zakašnjelo ukrcavanje ili mu na vrijeme nisu predane odgovarajuće isprave ima pravo na naknadu za zadrţavanje broda
POLAZAK BRODA NA PUTOVANJE-PREDAJA ISPRAVA ZAPOVJEDNIKU -krcatelj je duţan zapovijedniku na vrijeme predati carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz ili iskrcaj tereta -ako te isprave nisu predane dok traju stojnice ili prekostojnice,a u linijskoj plovidbi do vremena odreĎenog za odlazak broda, zapovjednik ima pravo iskrcati teret i u tom slučaju prijevoznik zadrţava pravo na punu vozarinu i naknadu za nastale prekostojnice odnosno naknadu štete za zadrţavanje broda linijske plovidbe
UGOVOR O ZAKUPU je ugovor kojim se zakupodavac obvezuje predati zakupniku odreĎenu stvar na korištenje, a on se obvezuje plaćati mu za to odreĎenu zakupninu. - pomorski zakonik regulira jedino zakup broda radi plovidbene djelatnosti - UGOVOROM O ZAKUPU BRODA zakupodavatelj daje zakupoprimatelju brod na uporabu, uz plaćanje zakupnine, radi obavljanja plovidbene djelatnosti -uporaba broda je pravo na gospodarsko iskorištavanje broda,tj.stjecanje koristi od njegove uporabe -ugovor o zakupu broda se moţe sklopiti na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme i mora biti sklopljen u pisanom obliku -za sklapanje ugovora se koriste tipski ugovorni obrasci.standardizirani je obrazac takvog ugovora npr. Standard bareboat charter organizacije BIMCO s kodnim imenom BARECON-sada je u primjeni Barecon 2001 Razlika ugovora o zakupu i brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod-kod ugovora o zakupu broda potpunu upravu nad brodom preuzima zakupoprimac koji na taj način postaje brodar dok kod brodarskih ugovora tu upravu zadrţava brodovlasnik,kod ugovora uo zakupu brod se predaje bez posade osim ako nije drukčije ugovoreno,ugovor o zakupu je ugovor o uporabi,a brodarski je ugovor o djelu - na temelju ugovora o leasingu brodar uzima od financijera brod u zakup na duţi rok.Upravu nad brodom ima zakupoprimac ali je njegov vlasnik i dalje financijerzakupodavac.Ugovorom se moţe predvidjeti da zakupoprimac poslije odreĎenog roka ili otplaćenog iznosa moţe otkupiti brod i tako postati njegov vlasnik - stranke su ugovora prema BARECON 2001 owner i charterer (označava zakupoprimca) -owner-osoba ili osobe koje su u upisniku brodova upisane kao vlasnik ili suvlasnik broda -OBVEZE ZAKUPODAVCA-temeljna je obveza zakupodavca a zakupoprimcu preda brod,time se podrazumijeva predaja posjeda na brodu -prema Pomorskom zakoniku zakupodavac je duţan predati zakupoprimcu brod u takvu stanju da se moţe iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni -zakupodavac odgovara za štetu nastalu zbog mana koje čine brod nesposobnim , a postojale su u vrijeme predaje broda zakupoprimcu. Zakupodavac se moţe osloboditi odgovornosti ako dokaţe da te mane nije mogao otkriti duţnom paţnjom tj. Da je bila riječ o skrivenim namjerama OBVEZE I PRAVA ZAKUPOPRIMCA-predajom broda zakupoprimac postaje brodar i on je kao posjednik broda umjesto njegova vlasnika nositelj plovidbenog pothvata -on je duţan snositi troškove brodskog pogona (posade,goriva,maziva,hrane,takse..) -duţan je snositi troškove koji su potrebni da se stanje broda ne pogorša u odnosu na ono koje je postojalo pri njegovoj predaji, osim pogoršanja koja nastaju redovitim korištenjem broda što uključuje i snošenje troškova manjih popravaka -Zakupoprimac ne odgovara za redovno trošenje broda i ne snosi štetu zbog djelovanja više sile -ima pravo mijenjati brodsku posadu
-zakupoprimac je duţan na svoj trošak osigurati brod i duţan se brinuti o popravcima oštećenja na brodu pokrivenih osiguranjem kao i šteta kopje nisu pokrivene osiguranjem -zakupoprimac je duţan redovito plaćati zakupninu koja se plaća mjesečno unaprijed - naplata zakupnine je ekonomska svrha davanja broda u zakup -zakupoprimac moţe dati prod u podzakup samo na temelju pisanog pristanka zakupodavca -ako zakupoprimac ne vrati zakupodavcu brod nakon isteka ugovora o zakupu, zakupniku je duţan za prekoračeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU-ugovor prestaje nakon što je proteklo vrijeme za koje je sklopljen,a u nekim slučajevima ga stranke mogu raskinuti i prije -ugovor o zakupu broda prestaje na temelju samog zakona u slučaju propasti broda, njegove trajne nesposobnosti za iskorištavanje i u slučaju više sile ZASTARA TRAŢBINE-traţbine zastarijevaju nakon isteka 1 godine.Vrijeme zastare počinje teći od dana kad je ugovor prestao vrijediti osim ako se radi o traţbini za zakupninu kada rok počinje teći od dana dospjelosti zakupnine
. POVIJESNI RAZVOJ PRAVA SPAŠAVANJA-razvoj spašavanja bio je potaknut razvojem pomorske plovidbe u funkciji robnog prometa. -Razvoju prava spašavanja je smetalo priznavanje običaja o tzv.obalnom pravu. -Rodoski pomorski zakon presudno utjecao na daljnji razvoj pomorskog prava na Sredozemlju -na Mediteranu su značajni bili statuti Ankone i Tranija,a u Sjevernoj Europi Hamburga i Visbyja -Hrv.statuti: Dubrovački,Korčulanski,Hvarski,Splitski,Skradinski,Krčki statutposebno vaţan Statut grada Korčule (1265) -najpoznatije zbirke pomorskih običaja Pomorski konzulat i Oleronska pravila -ostali propisi: francuska Uredba o trgovačkoj mornarici iz 1681. PRAVNA VRELA PRAVA SPAŠAVANJA: - sve propise o spašavanju dijelimo na upravnopravne i imovinskopravne -upravni propisi reguliraju obveznost na pruţanje usluge spašavanja,a imovinskopravni propisi reguliraju obvezne odnose koji se formiraju pri spašavanju -pravna vrela dijelimo na autonomna i zakonodavna vrela -u autonomna se ubrajaju opći uvjeti profesionalnih spašavatelja i uvjete obrazaca ugovora o spašavanju U zakonodavna pravna vrela se ubrajaju zakoni i drugi propisi koje donosi zakonodavac i ti propisi mogu biti interni ili meĎunarodnopravni Imovinskopravne konvencije: MeĎunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila o pruţanju pomoći i spašavanju na moru (1910., Bruxelles) i MeĎunarodna konvencija o spašavanju (1989.,London) Upravne propise sadrži: MeĎunarodna konvencija o zaštiti ljudskih ţivota na moru (SOLAS) i meĎunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru (SAR). Konvencija o spašavanju iz 1910. je donesena da bi se izjednačilo pravo spašavanja
-za njeno donošenje velike zasluge ima Comite Maritime International-CMI, ratificirao ju je velik broj drţava i tako je postignut visok stupanj izjednačenosti prava spašavanja - tehnoloki napredak u gradnji i korištenju brodova pokazao je da osim spašavanja broda i tereta,spašavatelje treba simulirati i da poduzimaju mjere za sprečavanje nastanka i smanjenje šteta na okolišu i zato je pokrenut proces za reviziju meĎunarodnog prava spašavanja-taj je razvoj išao u 2 pravca:otvoren je postupak za reviziju konvencije iz 1910 i prilagoĎeni su autonomni regulativi novim zahtjevima (obrazac LOF,YAP) -nova konvencija je donesena u Londonu 1989. i zove se MeĎunarodna konvencija o spašavanju iz 1989 Konvencija o spašavanju iz 1989-poboljšao se poloţaj spašavatelja i zaštita morskog okoliša -uveden je poptuno novi kriterij:vještina i napori spašavatelja u sprječavanju ili smanjenju štete morskom okolišu -uvodi se pravo spašavatelja na posebnu naknadu i kada spašavanje nije imalo koristan rezultat -stupila je na snagu 1996.,a RH ju je ratificirala 1998 Solas konvencija-donesena na MeĎunarodnoj konferenciji u Londonu 1914 -danas je najvaţnija meĎunarodna konvencija o sigurnosti na moru,ratificiralo ju je 156 drţava - na temelju poglavla Upravljanje sigurnošču brodova donesen je International Safety Management Code (ISM Code),a na temelju poglavlja Posebne mjere za uvoĎenje sigurnosne zaštite na moru donesen je International Ship and Port Facilities Security Code (ISPS Code) SAR konvencijom (International Convention on Maritime Search and Rescue) iz 1979. je regulirano spašavanje osoba u teritorijalnom moru obalnih drţava -njome je uspostavljen meĎunarodni sustav traganja i spašavanja -Rh je u skladu s odredbama te konvencije uspostavila nacionalnu sluţbu traganja i spašavanja na moru te donijela Nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih ţivota na moru 1998 -MeĎunarodna pomorska organizacija(IMO) i meĎunarodna organizacija za civilbo zrakoplovstvo su 1998 donijeli International Aeronautical and Maritime Search and Rescue-zračni i pomorski priručnik o traganju i spašavanju (IAMSAR MANUAL) kojim su zamijenjeni prijašnji priručnici MERSAR (1971) i IMOSAR (1978) HRVATSKO PRAVO SPAŠAVANJA-spašpavanje je u hrv.pravu regulirano Pomorskim zakonikom -vaĎenje potonulih stvari u skladu s konvencijom 1989 izjednačeno je sa spašavanjem AUTONOMNO PRAVO SPAŠAVANJA-najznačajnije je autonomno pravno vrelo spašavanja Lloyd's Open Form-LOF-danas je u primjeni obrazac LOF 1995 i LOF 2000. -sklapanjem ugovora prema obrascu LOF 2000. stranke mogu uključiti u ugovor SCOPIC klauzulu kojom se ugovorno regulira pravo na posebnu naknadu SPAŠAVANJE-aktivnost usmjerena na učuvanje i zaštitu broda, stvari i osoba na brodu od pogibelji i opasnosti koja im u vezi s pomorskom plovidbom prijeti, što moţe imati za posljedicu gubitak ţivota ili stvari.Pod pojmom spašavanje razumijeva se i pruţanje pomoći
Spašavanje čine ovi elementi: a)radnja spašavanja mora biti pruţena objektu na koji se primjenjuje pravo spašavanja b)usluga spašavanja mora biti pruţena na temelju slobodne volje spašavatelja,bez prisile c)objekt spašavanja mora biti u opasnosti d)spašavanje mora imati koristan rezultat -Pravo spašavanja se primjenjuje u spašavanju broda,tereta,bunkera,podrtine,vozarine u riziku,a ne primjenjuje se na osobne stvari zapovjednika i i posade broda -Pri spašavanju razlikujemo aktivan i pasivan subjekt spašavanja -aktivan subjekt je ona strana koja pruţa uslugu spašavanja (spašavatelj),a pasivan je subjekt korisnik spašavanja,vlasnik stvari u opasnosti Konvencija o spašavanju iz 1989. definira spašavanje kao svaki čin ili aktivnost poduzetu radi pomoći brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na plovnim putovima ili u bilo kojim drugim vodama -konvencija uvodi novi koncept imovine kao objekt spašavanja Pomorski zakonik definira spašavanje kao svaki čin ili činidbu poduzetu radi pomoći osobama,brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru ili pod morem -2 su temeljna elementa spašavanja: opasnost i koristan rezultat spašavanja Opasnost mora biti velika i stvarna,a ne pretpostavljena ili zamišljena -kao pasivan subjekt spašavanja osim vlasnika broda,tereta,bunkera,zaliha ili vozarine se javlja i vlasnik bilo koje druge imovine u opasnosti na plovnim putovima ili bilo kojim drugim vodama uz uvjet da je ta imovina:brod ili plovni objekt ili bilo koja naprava sposobna za plovidbu, svaka druga imovina koja nije trajno i namjerno pričvršćena za obalu te vozarina ako je u riziku (nije unaprijed naplaćena) OBLICI SPAŠAVANJA-institut spašavanja se moţe razvrstati na 3 kategorije:obvezno,spontano,ugovorno spašavanje OBVEZNO SPAŠAVANJE- je propisano za spašavanje osoba a za spašavanje imovine samo kad se brodovi sudare -obveza spašavanja osoba je propisana za zapovjednika broda-on je obvezan pruţiti pomoć svakoj osobi koja je u ţivotnoj opasnosti na moru ako je to moguće bez ozbiljne opasnosti za svoj brod i osobe na njemu -Pomorskim zakonikom je propisano da je zapovjednik koji na bilo koji način dozna da se osobe (uključujući i neprijatelje u slučaju oruţanog sukoba) nalaze u ţivotnoj opasnosti na moru, duţan odmah krenuti u pomoć najvećom brzinom,obavješćujući ih o tome ako je to moguće te poduzeti njihovo spašavanje -Zapovjednik nije duţan krenuti u pomoć ako bi to spašavanje bilo ozbiljno opasno za brod kojim on zapovjeda i osobe na tom brodu, ako opravdano drţi da s obzirom na posebne okolnosti slučaja poduzimanje spašavanja osoba ne bi bilo uspješno, ako dozna da je drugi brod izabran za pruţanje pomoći i da je taj brod tu zadaţu prihvatio te ako od zapovjednika broda u opasnosti ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih osoba bude obavješten da pomoć više nije potrebna -ne postoji obveza spašavanja imovine drugih osoba osim u slučaju sudara brodova -neudovoljavanje propisanoj duţnosti spašavanja osoba zapovjednik broda je duţan opravdati i navesti razloge u brodski dnevnik,u suprotnom čini pomorski prekršaj
UGOVOR O SPAŠAVANJU Nije definiran pomorskopravnim propisima. Jedna stranka,spašavatelj se obvezuje da će poduzeti akciju spašavanja broda,njegova terata i drugih stvari i imovinskih interesa na brodu a druga strana će za pruţenu uslugu spašavanja platiti odgovarajuću naknadu-nagradu. Prema obrascu LOF 95,spašavatelj se obvezuje da će uloţiti sve svoje napore da: -spasi brod,teret i druge interese na brodu -pri spašavanju spriječi ili smanji štetu na okolišu Prema Konvenciji,spašavatelj je obvezan s duţnom paţnjom -obaviti operaciju spašavanja -voditi brigu o tome da spriječi ili smanji štete na okolišu Pri sklapanju ugovora o spašavanju mogu se primjeniti dvije osnovne metode. -prva metoda: nagradu nakon spašavanja će odrediti sud ili neki arbitar Takav ugovor se sklapa po načelu „bez uspjeha nema nagrade“ -druga metoda: temelji se na procjeni potrebnih radova za spašavanje Ugovorom se spašavatelj obvezuje obaviti točno predviĎene radove za unaprijed odreĎenu svotu ili se ugovara naknada po danima. Koji će se od ta 2 načina ugovaranja primjeniti ovisi prije svega o stupnju opasnosti,alternativnim potencijalnim spašavateljima ,sredstvima za spašavanje i dr. Stranke ugovora Spašavatelj s jedne i vlasnik imovine u opasnosti s druge strane. Obrazac LOF te osobe naziva ugovaratelj i vlasnik.Kao stranka ugovora moţe se pojaviti i brodar kada nije ujedno i brodovlasnik.Brodar odnosno brodovlasnik moţe sklopiti ugovor ne samo u svoje ime nego i u ime vlasnika druge imovine na brodu.Tada on nastupa kao zastupnik te osobe.Pravo na zastupanje vlasnika imovine u opasnosti moţe se temeljiti na punomoći ili na temelju ovlaštenja iz ugovora ili zakona. Osobe ovlaštene za sklapanje ugovora -zapovjednik broda u opasnosti i zapovjednik broda koji pruţa pomoć -brodar broda u opasnosti i brodar broda koji pruţa pomoć -vlasnici tereta za spašavanje svoga tereta -zapovjednik ili brodar broda u opasnosti u ime vlasnika druge imovine na brodu Zapovjednik je kao zakonski zastupnik brodara ovlašten da u njegovo ime i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapa ugovore o spašavanju broda.To ovlaštenje ima zapovjedni broda u opasnosti kao i zapovjedni koji pruţa pomoć,to pravo ima i svaki vlasnik broda odnosno brodar za svoj brod,a vlasni tereta za svoj teret.Prema konvenciji ,našem zakonu i obrascu LOF zapovjednik ili brodar broda u opasnosti ovlašten je sklopiti ugovor o spašavanju i u ime vlasnika druge imovine na brodu.Zapovjednik tada nastupa kao zakonski zastupnik tih interesa.Potpisom ugovora zapovjednik obvezuje svaki od tih interesa posebno. Sudsko poništenje ili izmjena ugovora o spašavanju Sud moţe na zahtjev stranke poništiti ili izmjeniti ugovor o spašavanju broda ili druge imovine u jelosti ili samo pojedine njegove odredbe ako je : -ugovor sklopljen pod nedopuštenim utjecajem ili pod utjecajem opasnosti pa su njegovi uvjeti nepravilni -stranka na sklapanje ugovora bila navedena prijevarno ili namjernim prikrivanjem činjenica
-ugovorena nagrada u usporedbi s učinjenom uslugom pretjerano visoka ili pretjerano niska Oblik ugovora o spašavanju Ugovor o spašavanju neformalni je pravni posao,što znači da je za njegov postanak i valjanost nije potrebno da bude sklopljen u odreĎenom obliku,posebice ne u pisanom.Moţe se sklopiti i usmeno,telefonom,radiovezom i dr.Stranke neĎutim mogu sporazumijeti da će ugovor biti valjan samo ako se sastavi u odreĎenom obliku.U praksi se sklapaju u pisanom obliku prema standardiziranimm obrascima ugovora o spašavanju.U ugovorima s meĎunarodnim obiljeţjem ti je najčešće Lloyd sov standardni oblik ugovora u spašavanju. Obrasaci ugovora o spašavanju Lloyd s standard form of salvage agreement,1995. Bez korisnog rezultata nema prava na nagradu NO CURE-NO PAY Osim nevedenog,taj obrazac ima i ova obiljeţja: -spašavatelj se ugovorom obvezuje da će uloţiti ne samo krajnje napore u spašavanju imovine u opasnosti,nego istodobno nastojati spriječiti nastanak štete ili smanjiti štetu okolišu -visinu nagrade za spašavanje utvrĎuje arbitraţa u Londonu na način predviĎen ugovorom -Brodar broda u opasnosti i njegove osobe potpuno će szraĎivati sa spašavateljem.Spašavatelj ima pravo razborito se koristiti strojevima ,ureĎajima,opremom i zalihama broda u opasnosti radi spašavanja bez plaćanja naknade -nakon završene usluge spašavanja ,spašavatelj će obavijstiti vijeće Lloyds a o visini jamstva koje traţi od svakog pojedinog interesa -vlasnik broda u opasnosti duţan je uloţiti sve svoje snage da dobije razmjerno jamstvo od vlasnika tereta prije prodaje tereta -u slučaju da spašavanje nije dalo koristan rezultat brodar broda u opasnosti duţan je spašavatelju pruţiti jamstvo za njegovu šposebnu naknadu -spašavatelji ima pomorsko zaloţno pravo na spašenoj imovini dok mu se ne pruţi jamstvo za plaćanje nagrade za spašavanje,bez suglasnosti spašavatelja zabranjeno je micati spašenu imovinu iz mjesta gdje je spašavanje završeno -jamstvo mora biti pruţeno od osobe prihvatljive za spašavanje ili osohbe prihvatljive za council of lloyd s sa sjedištem u U.K -nakon što je dano jamstvo ,ili po zahtjevu stranaka vijeće će imenovati arbitra pojedinca.Stranka nezadovoljna arbitraţnom odlukom moţe vijeći izjaviti ţalbu:tada vijeće imenuje posebnog arbitra za rješavanje ţalbe.Njegova je odluka u arbitraţnom postupku konačna -u obrazac LOF doslovno je preneseno više odredaba Konvencije o spašavanju iz 1989.Naročito je značajno da su prenesene odredbe o kriterijima za odreĎivanje nagrade za spšavanje i odredbe o pravu na „posebu naknadu“ -potpisivanjem obrasca LOF stranke ugovaraju primjenu engleskog prava na ugovor i arbitraţu.Strane mogu ugovoriti i pravo neke druge drţave Lloyd s standard form of salvage agreement,2000 -omogućuje se ugovaranje SCOPIC klauzule što je osnovna tazlika izmeĎu toga i prethodnih obrazaca -SCOPIC klauzula uvedena je u praksu 1999 da bi se prevladale teškoće koje su se u praksi pojavile u primjeni obrazaca LOF 1990/1995 pri odreĎivanju posebne naknade
-SCOPIC klauzula tiskana je kao dodatak obrascu LOF 2000 -njena se primjena ogovara po slobodnom izboru Duţnosti stranaka -konvencija iz 1989 -propisanim duţnostima obuhvaćeni su spašavatelj,vlasnik i zapovjednik broda -konvencija ne pravi nikakvu razliku izmeĎu ugovornog i spontanog,dobrovoljnog spašavanja Spašavatelj je duţan: -pri spašavanju primjeniti duţnu brigu -takvu brigu primjeniti radi spriječavanja ili smanjenja štete na okolišu -traţiti pomoć od drugih spašavatelja ako to okolnosti nalaţu -prihvatiti pomoć drugih spašavatelja kad to razborito zatraţi vlansik stvari u opasnosti,s tim da na visinu nagrade neće utjecati okolnost ako se poslije pokaţe da je zahtjev bio nerazborit Dužnosti vlanika broda,brodara,zapovjednika ili vlasnika druge imovine u opasnosti u odnosu na spašavatelja: -suraĎivati sa spašavateljem tijekom spašavanja -primijenti duţnu brigu radi sprječavanja ili smanjenja štete na okolišu -kada brod i druga spašena imovina budu dopremljeni na sigurno mjesto prihvatiti predaju spašene imovine ako to razborito zatraţi spašavatelj NAGRADA ZA SPAŠAVANJE -za svako spašavanje broda ili druge imovine koje je imalokoristan ishod spašavatelju pripada pravična nagrada -ako spašavanje nije imalo koristan rezultat ne postoji ni pravo na nagradu osim ako nije drukčije izričito ugovoreno -pravo na nagradu pripada neovisno o tome jeli bio sklopljen ugovor o spašavanju ili nije i o kakvoj je vrstispašavanja riječ ,obveznom,spontanom ili ugovornom -spašavatelj ima pravo na nagradu i kada nema korisnog rezultata ako je za nastalu štetu kriv brod u opasnosti -pravična nagrada to znači da su u nagradi obuhvaćeni troškovi koje spašavatelj ima pri spašavanju kao i dodatni iznos u ime nagrade -izuzeci od prava na nagradu: nagrada ne pripada za osobne stvari od zapovjednika ,posde i putnika namijenjen dnevnoj upotrebi,te ako je šteta koju je spašavatelj svojom krivnjom pričinio imovini u opasnosti veća od vrijednosti spašenih stvari,za spašavanje osoba postoji posebno pravilo -nagrada za spašavanje spada u red privilegiranih tadţbina i zaštićena je meĎunarodnim pomorskim pravom -spašavatelji ima pomorsko zaloţno pravo na spašenu imovinu ok mu se ne plati nagrada ili pruţi odgovarajuće jamstvo za plaćanje nagrade za spašavanje Spašavanje osoba -za spašavanje osoba ne duguje se nikakva nagrada -to je načelo logična posljedica davno utemeljenog pravila o obveznom spašavanju ljudskih ţivota i pruţanju pomoći ljudima na moru -iznimka,kada je u akciji spašavanja sudjelovalo više spašavatelja od kojih su jedni spasili samo osobe,a drugi brod ili drugu imovinu,tada spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravičan dio nagrade priznate drugom spašavatelju za spašavanje imovine ili naknade za spriječavanje ili smanjenje štete morskom okolišu
Mjesto utvrđivanja vrijednosti spašene imovine -vrijednost spašene imovine –radi odreĎivanja visine nagrade za spašavanje utvĎuje se u vrijeme i na mjestu gdje je spašavanje završeno -u tom se pogledu spašavanje razlikuje od zajedničke havarije,kada je obračun zajedničke havarije mjerodavna vrijednost imovine na kraju pomorskog pothvata Kriterij za određivanje visine nagrade -nagrada za spašavanje ne moţebiti veća od vrijednosti spašene imovine utvrĎene na vrijeme iu mjestu gdje je spašavanje završeno -pri utvrĎivanju vrijednosti spašenih stvari treba uzeti u obzir i iznos vozarine za spašene stvari -visina nagrade moţe se ugovoriti,tada spašavatelj ima pravo na nagradu u ugovorenoj visini -ako nagrada za spašavanje nije prethodno ugovorena stranke mogu sporazumno utvrditi njezinu visinu ili prepustiti da to pitanje riješi arbitraţa,u suprotnom o visini nagrade odlučuje radovni sud primjenom propisanih kriterija Pri utvrđivanju nagrade za spašavanje uzimaju se u obzir: -vrijednost spašenog broda i druge spašene imovine -vještina i napori spašavanja u sprječavanju ili smanjenju štete morskom okolišu -stupanj uspjeha što ga je spašavatelj postigao -narav i stupanj opasnosti -vještina i napori spašavatelja u spašavanju osoba,broda i druge imovine -utrošeno vrijeme,troškovi i gubitci spašavatelja -rizik odgovornosti i drugi rizici kojima su se izloţili spašavatelji ili njihova oprema -brzina kojom je usluga puštena -dostupnost i uporaba brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja -stanje pripravnosti i djelotvornosti opreme spašavatelja te njena vrijednost Spašavatelj ima pravo osim nagrade potraţivati i zatezne kamate i troškove sudskog ili arbitraţnog postupka koji su mu priznati.Ti se troškovi priznaju u stvarnoj visini i nisu ograničeni na vrijednost spašene imovine. Negativno kriteriji primjenom kojih spašavatelj u cjelosti ili dijelom gibi pravo na nagradu: -spašavatelj se upustio u spašavanje broda ili druge imovine protiv izričite i razborite zabrana zapovjednika ,vlasnika ili rodaa spašavanog broda -spašavatelj je svojom krivnjom izazvao potrebu spašavanja ili je svojom nepaţnjom oteţao spašavanje -spašavatelj je pri spašavanju izvršio kraĎu,utaju ili prijevarnu radnju Pravo spašavanja na posebnu naknadu Spašavatelj stječe pravo na posebnu naknadu ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: -spašavani brod ili njegov teret prijetio je štetom okolišu -spašavatelj nije ostavrio nagradu za spašavanje primjeno propisanih kriterija Ako su ispunjene te dvije pretopostavke za određivanje visine posebne naknade razlikuju se dvije moguće situacije: -akcijom spašavanja NIJE spriječena ili smanjena šteta na okolišu (spašavatelj ima pravo na posebnu naknadu samo u visini stvarno učinjenih troškova
-akcijom spašavanja JEST spriječena ili smanjena štata na okolišu (sud moţe pri odreĎivanju posebne naknade povećati stvarne troškove za 30 %,ali dodatno moţe ako je to potrebno povećati pos,naknadu do 100% od troškova koje je imao spašavatelj Scopic Clause -posebi tarifni sustav za odreĎivanje posebne naknade koji će spašavateljima pruţiti veću sigurnost da će ostvariti odgovarajuću naknadu -osnovna karakteristika ,sadrţi cjenik za angaţiranje brodova ,osoba i opreme što znači da se posebna naknada odreĎuje prema unaprijed odreĎenim ugovorenim kriterijima -ugovaranjem ove klauzule spašavatelj se osiigurava da će u predviĎenoj visini naplatiti naknadu od vlasnika broda odnoso njegova P&I kluba -neovisno o ugovaranju primjene scopic klauzule ,nagrada za spašavanje odreĎuje se prema kriterijima iz članka 13 konvencije 1989,naknada se prema ovoj klauzli plaća samo ako je veća od nagrade za spašavanje ,ako je ta naknada manja,nagrada za spašavanje smanjuje se za 25% razlike izmeĎu nagrade za spašavanje i naknade odreĎene prema odredbama SCOPIC klauzule. Osobe obvezne na plaćanje nagrade za spašavanje i davanje jamstva -nagradu za spašavanje duţan je platiti brod u opasnosti i drugi imovinski intersi koji su spašeni,to znači da je doprinos u nagradi za spašavanje duţan platiti vlansnik spašene stvari -ako se spašavanje broda i druge imovine obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda ili brodar broda u opasnosti,nagradu za spašavanje dužan je platiti brodar spašenog broda,osim akougovorom nije drugačije predviĎeno -prema obrascu LOF pri sklapanju ugovora zapovjednik broda nastupa kao zastupnik svih interesa na brodu u opasnosti.Potpisom ugovora zapovjednik obvezuje svaki od tih interesa posebno,pa vlasnik broda u opasnosti nije obvezan plaćati dio nagrade koji otpada na druge interese Osobe koje imaju pravo na nagradu -nagrada za spašavanje broda pripada spašavatelju -kao spašavatelji mogu se javiti vlasnik broda ili bodar broda koji je pruţio uslugu spašavanja ,kada to nije jedna te ista osoba -ako je npr spašavanje obavljeno zakupljenim brodom dok traje ugovor o zakupui broda,nagrada za spašavanje pripada zakupoprimatelju tj brodaru a ne vlasniku broda.Pravo na nagradu za spašavanje ima i peljar koji je izvan svojih redovnih duţnosti pridonio spašavanju broda,ako je peljar spašavao brod upotrebom vlastitog plovila on ima poloţaj spašavatelja i pravo na nagradu kao i svaka druga osoba Određivanje doprinosa za plaćanje nagrade za spašavanje -imovinski interesi koji su spašeni snose nagradu za spašavanje prema omjer spašene vrijednosti njihove imovinemu tom su omjeru obvezni i za davanje jamstava Pravo na nagradu kada ima više spašavatelja -ako ima više spašavatelja,raspodjela nagrade meĎu njima obavlja se primjenom propisanih kriterija za odreĎivanje nagrade -spašavatelji taj omjer mogu pdrediti i sporazumno,u suprotnom o raspodjeli odlučuje sud,prema pomorskom zakoniku svaki od više spašavatelja moţe ostvariti zahtjev za nagradu i samostalno Pravo posade na nagradu za spašavanje -posada broda spašavatelja ima pravo na dio nagrade za spašavanje
-prema konvenciji iz 1989 raspodjela nagrade izmeĎu vlasnika,zapovjednika i drugih osoba u sluţbi broda spašavatelja odreĎuje se prema pravu drţave zastave broda -posada ima pravo samo na dio čiste nagrade-čista nagrada -čista nagrada je svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu spašavatelja pri spašavanju te troškova uzrokovanih spašavanjem Spašavanje broda istog brodara -pravo na nagradu za spašavanje postoji i kada brod koji pruţa uslugu u spašavanja brodu u opasnosti pripada istom vlasniku ili brodaru.Nagrada za spašavanje u takvu se slučaju utvrĎuje prema propisanim kriterijima kao da je riječ o brodovima različitih vlasnika,time se ţeljelo zaštiti pravo članova posade broda ma pripadajući dio nagrade kako bi oni bili zainteresirani za ishod spašavanja.Svi brodovi jednog brodara ne moraju biti osigurarani kod istog psiguratelja,poseban je razlog sadrţan u činjenici da spašavanje moţe imati karakteristike zajedničke havarije,pa je radi pribavljanja doprinosa od strane tereta potrebno objaviti zajednički havariju kao da se radi o brodovima zajedničkih vlasnika Osiguranje naplate nagrade za spašavnje -spašavatelj za naplatu tradţbine s osnove nagrade za spašavnje ima zakonsko zaloţno pravo na brodu i na stvarima ukrcanima na brodu-pomorski privilegij -to je pravo propisano međunarodnom konvencijom za izjednačenje nekih pravila o pomorskim privilegijama i hipotekama kao i Pom zakonikom -prema tom pravu tradţbine s naslova nagrade za spašavanje spadaju u privilegirane tradţbine i imaju prednost o odnosu na tradţbine osigurane hipotekom na brodu -konvencijom je propisano da spašavatelj ne moţe primjeniti pomorski privilegij ako je za njegovu traţbinu pinuĎeno zadovoljavajuće jamstvo uključujući kamate i troškove -ne postoji zakonska obveza osiguratelja za pruţanje jamstva -jamstvo za posebnu naknadu daju isključivo P&I klubovi a ne osiguratelji brodova jer je taj izdatak isključen iz osiguranja broda -osiguranje naplate nagrade dodatno je osigurano zabranom micanja spašene imovine iz luke ili mjesta na koje je dospjela poslije završetka spašavanja,sve dok se ne dade zadovoljavajuće jamstvo za tradţbinu spašavatelja SPAŠAVANJE TEGLJENOG OBJEKTA Tegljač može spašavati drugi brod u dvije različite situacije: -tegljeni brod doĎe u opasnost pri izvršenju ugovora o tegljenju pa tegljač sudjeluje u njegovom spašavanju -tegljač pritekne u pomoć brodu u opasnosti a da prethodno nije sklopljen ugovor o tegljenju ,kao što to moţe učiniti svaki brod Razlike između tegljena i spašavanja -pravo tegljača na tegljarinu uvijek se temelji na ugovoru,dok spašavatelj ima pravo na nagradu i kada nema ugovora -spašavateljevo pravo na nagradu ovisi samo o uspjehu,dok pravo na tegljarinu prije svega o sadrţaju ugovora neovisno o uspješnosti obavljenog posla -spašavatekj za naplatu tradţbine ima zaloţno pravo na spašenoj imovini ,dok takvo pravo tegljač za tegljarinu nema Tegljeni objekt može doći u opasnost -bez krivnje tegljača -krivnjom tegljača
Ima li tegljač pravo na nagradu ako do potrebe za spašavanjem tegljenog objekta dođe njegovom krivnjom? -ovdje je vaţna okolnost da je ugovorna duţnost tegljača da uloţi krajnje napore kako bi obavio ugovornu obvezu,tjsvaka njegova radnja usmjerena na to da ispravi slastitu grešku pa tako i radnja spašavanja spada u okvir njegovih izvornih ugovornih duţnosti pa u takvim okolnostima nema pravo na nagradu za spašavanje ODGOVORNOST SPAŠAVATELJA OGRANIČENE ODGOVORNOSTI -imovinska odgovornost podrazumijeva duţnost naknade štete -imovinska odgovornost spašavatelja ugovorna i izvanugovorna Ugovorna odgovornost -nastaje povredom neke od duţnosti iz ugovora o spašavanju npr spašavatelj ne poduzme akciju spašavanja usprkos tome što je ugovorom preuzeo obvezu spašavanja Izvanugovorna odgovornost -duţnost naknade štete iz nekog izvanugovornog odnosa odgovornosti za štetu npr iskrivljeni sudar tegljača spašavatelja sa spašavanim brodom u teglju uzrokuje sudar tegljenog broda s dr brodom 3 su moguće krivnje spašavatelja -ako je svojom krivnjom izazvao potrebu spašavanja -ako je svojim propustom ili nepaţnjom oteţao spašavanje -ako je pri spašavanju izvršio kraĎu,utaju ili prijevarnu radnju Za sve njih je predviĎena jedinstvena pravna posljedica:spašavatelj moţe biti djelomice ili u cjelosti lišen prava na nagradu -ako spašavatej pri spašavanju prouzroči štetu objektu u opasnosti,on za tu štetu odgovara prema općim načelima odgovornosti,to znači da odgovara po načeku pretpostavljene krivnje,time spašavatelju gubi pravo na nagradu,ali se od nagrade odbija pričinjena šteta ZASTARA TRAŢBINE -traţbine za isplatu nagrade za spašavanje zastarijevaju nakon što proteknu 2 godine od dana kada je spašavnje okončano,pošto je traţbina nastala ugovoriti zastarni rok koji je dulji od propisanog,takav sporazum mora biti u pisanom obliku -ako brodar u roku od godine dana od dana kada je spašavanje zavšeno nije podnio tuţbu za isplatu nagrade za spašavanje svaki člano posade moţe nakon što protekne taj rok tuţbom prema brodaru spašenog broda ostvariti nagradu za spašavanje u dijelu koji čini njegov udio u toj nagradi,to je u skladu s općim zastarnim rokom od 2 godine MJERODAVNO PRAVO ZA ODNOSE SPAŠAVANJA -prema pomorskom zakoniku na odnose iz spašavanja koji su meĎunarodno obiljeţeni,primjenjuje se pravo koje su izabrale ugovorne stranke,ako se to pravo ne moţeprimjeniti ili ako stranke nisu izričito izabrale mjerodavno pravo,a njihova se namjera i primjeni odreĎenog prava ne moţe utvrditi niti iz oklnosti slučaja na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbliţoj vezi.Pravo najbliţe veze utvrĎuje se prema okolnostima konkretnog slučaj SPAŠAVANJE KAO ZAJEDNIČKA HAVARIJA PREMA YAP 1994 Prema YAP 1994,nagrade za spašavanje tretiraju se kao zajedničke havarije ako su učinjene za zajednički spas Sličnosti između zajedničke havarije i spašavanja: -mora postojati stanje stvarne opasnosti
-spašavanje mora imati koristan rezultat,inače ne postoji pravo na nagradu,a kod zajedničke havarije bez korisnog rezultata ne postoji mogućnost naplate doprinosa od drugih interesa -traţbine s naslova nagrade za spašavanje i doprinosa u zajedničku havariju uţivaju pravnu zaštitu kao priviliegirane traţbine,za njihovu naplatu vjerovnik je ovlašten pokrenuti postupak za privremeno zaustavljanje broda Osnovne razlike između spašavanja i zajedničke havarije: -uslugu spašavanja pruţa 3,osoba tj osoba izvan zajedničkom pomorskog pathvata.Spašavatelj nije sudionik pom pothvata.Suprotno tome činom zajedničke havarije formiraju se pravni odnosi izmeĎu pojednih sudionika pom pothvata jer su štete i troškovi koji se priznaju u zajedničku havariju učinjeni za zajednički spas -kod spašavanja privilegirana traţbina nastaje i spašavatelj stječe pravo zahtijevati jamstvo za njeno ispunjenje u trenutku i na mjestu na kojem je usluga spašavanja završena,u tom trenutku utvrĎuje se i vrijednost spašene imovine.Kod zajedničke havarije brodar stječe pravo zadrţati teret i moţe zahtijevati jamstvo tek naokon što brod prispje u predviĎeno odredište kada se utvrĎuje i kontribirajuća vrijednost imovine -ako stranke nisu ugovorile nagradu za spašavanje ,visinu nagrade utvrĎuje sud ili arbitraţa primjenom propisanih kriterija.Posupak likvidacije zaj.havrije provodi se putem likvidatora zajedničkih havarija OSIGURANJE SPAŠAVANJA Uključivanje nagrade za spašavanje u krug osiguranih šteta temelji se na pretpostavci: -da se radi o spašavanju osiguranog predmeta -da je spašavanje nastalo kao posljedica osiguranih rizka -da je spašavanje dalo koristan rezultat Bez korisnog rezultata ne postoji ni pravo na nagradu,što znači ni pravo na naknadu iz osiguranja. Nagrada za spašavanje i troškovi postupka njenog utvrĎivanja nadoknaĎuju se u punom iznosu samo ako je osiguranje provedeno na punu ugovorenu ili stvarnu vrijednost osigurano predmeta. VAĐENJE POTONULIH STVARI -Pomorski zakonik iz 2004 njegove odredbe o spašavanju primjenjuju se i na vaĎanje potpnulih stvari iz mora -zabranjuje vaĎenje stvari od arheološke,povijesne ili vojne vaţnosti -ako se brod ili druge stvari koje mogu biti predmetom spašavnja neovisno o tome nalaze li se na površini mora ili su uronjene odnosno na morskom dnu nsko su opasne ili mogu biti opasne za plovidbu za iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili za onečišćenje okoliša teritorijalno nadleţna lučka kapetanija rješenjem će narediti njezinu vlasniku da u primjerenom roku poduzme mjere za spašavanje ili uklanjanje takve imovine,Ako vlasnik ne postupi sukladno rješenju kapetanije ona će na trošak i rizik vlasnika te imovine organizirati njeno spašavanje ili uklanjanje posredovanjem pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djekatnost -spašavanje ili vaĎenje imovie koja ima ili se pretpostavlja d ima povijesu arheološku ili kulturnu vrijednost a nalazi se na dnu mora ne smije se spašavati ili vaditibez odobrenja oblaštenog vojnog časnika odnosno ministarsta nadleţnog za poslove obrabe
ULOGA ZAPOVJEDNIKA BRODA Zapovjednik broda u opasnosti Ima središnju i najvaţniju ulogu u donošenju svih odluka u vezi sa spašavanjem Temeljne duţnosti zapovjednika u pogibeljnim uvjetima: -slanje obavijsti o pogibelji,zapovjednik je duţan putem radio komunikacija odaslati obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiĎe,bilješku o obavijseti duţan je unijeti u brodski dnevnik.Za spašavanje osoba duţan je primijeniti upute iz priručnika IAMSAR i Nacionalnog plana traganja i spašavanja -obavještavanje brodara,zapovjednik je duţan o pretrpljenoj nezgodi odmah obavijestiti brodara ili upravitelja broda kao i o opasnostima koje prijete brodu,osobama i stvarima na njemu i okolišu,Obavijest mora sadrţavati podatak o poloţaju broda,naravi nezgode,o potreboj pomoći,odgovorima drugih brodova na pozive za pomoć -obavještavanje osiguratelja,brodar ili upravitelj broda na temelju obavijsti dobivene od zapovjednika obavijestiti će osiguratelja broda i osiguratelja odgovornosti o nezgodi.Spašavanje prati postavljanje odštetnog zahtjeva prema osiguratelju za naknadu nagrade za spašavanje kao i zahtjev za jamstvom te plaćanje te nagrade,pa je prema standardnim uvjetima osiguranja brodar duţan neodgodivo obavijestiti osiguratelja o nezgodi -poduzimanje mjera za spašavanje,pri poduzimanju akcije spašavanja razboriti zapovjednik mora razmotriti 3 mogućnosti: spašavati upotrebom vlastitih dredstava i osoba,spašavati uz pomoć drugog broda istog brodara,sklopiti ugovor o spašavanju s trećom osobom,profesionalnim ili slučajnim spašavanjem. Treća je mogućnost najsigurnija ali i najskuplja.Prve dvije dolaze u obzir samo ako se procijeni da se spašavanje i na taj način moţe bez rizika uspješno izvesti. -ovlaštenje zapovjednika za sklapanje ugovora o spašavanju,ako opasnost neposredno prijeti zapovjednik je ovlašten sklopiti ugovor o spašavanju u ime brodara i u ime vlasnika druge imovine na brodu,ona tada nastupa kao zakonski zastupnik tih interesa,potpisom ugovora obvezuje svaki od tih interesa posebno -sklapanje ugovora o spašavanju broda,ako zapovjednik odluči spašavanje svog broda povjeriti 3.osobi na ugovornoj osnovi,moţe razmatrati 3 mogućnosti: ugovoriti obavljanje točno odreĎenih radova za unaprijed ugovorenu svotu(na poprijeko,lump sum),ugovoriti naknadu po danima (daily rate),sklopiti ugovor o spašavanju po nečelu bez uspjeha nema nagrade (no cure no pay) Uporaba prvih dviju metoda dolazi u obzir samo kod stabilnog stanja opasnosti te kod manjih i jednostavnijih radova. -obveza suradnje sa spašavateljem,zapovjednik broda duţan je tijekom akcije spašavanja suraĎivati sa spašavateljem ali spašavatelj e preuzima ulogu zapovjednika broda,prema obrascu LOF spašavatelj se rijekom spašavanja bez naknade moţe koristiti brodskim strojevima,ureĎajima,opremom,sidrima,lancima,zalihama i dr -pribavljanje jamstva za plaćanje doprinosa,vlasnik spašenog broda duţan je dati zadovoljavajuće jamstvo za plaćanje nagrade za spašavanje.Vlasnik broda i zapovjednik broda duţni su uloţiti sve napore da vlasnici tereta pruţe razmjeran dio svoga jamstva prije nego im se preda teret. -opis događaju u brodskom dnevniku,zapovjednik broda duţan je odmah,a najkasnije u roku 24 h upisati u brodski dnevnik sve relevantne okolnosti u svezi s pretrpljenom nezgodom,treba cjeloviti točno i po redoslijedu opisati čitav dogaĎaj.Treba opisati svu
opre,u koja se koristila i sva oštećenja koja su pretrpjeli brod u opasnosti i brod za spašavatelj. -prijava pomorske nezgode,zapovjednik broda duţan je lučkim vlastima prijaviti pomorsku nezgodu koja je imala posljedicu za spašavanje. -Bilješke o pomorskoj nezgodi,vaţno je da zapovjednik prije i za vrijeme spašavanja vodi bilješke i čuva podatke o svim relevantnim okolnostima.Ti podaci nakon završenog spašavanja mogu biti dragocjeni za utvrĎivanje doprinosa pojedine stranke uspjehu spašavanja i pri odreĎivanju nagrade za spašavanje. Havrija glavnog stroja-ako je brod za vrijem plovidbe postao nesposoban,potrebno je ubiljeţiti datum,vrijeme i poziciju havarije glavnog stroja,datum,vrijeme i poziciju kada je tegljač spašavatelja stigao i kada je započelo tegljenje;u redovnim razmacima biljeţiti opaţanja u smijeru vjetra,strujama,zanošenju broda,upotrebi strojeva radi ispravljanja kursa ,izvješće o tegljaču i teglju,izvješće o vremenu i vremenskoj prognozi. Nasukanje broda-osim opisa temeljne situacije potrebno je voditi bilješke i o vrsti tla na mjestu nasukanja,plimi,strujama,vremenskoj situaciji,dubini vode oko broda,stanju broda,oštećenjima oplate,o propuštanju mora u brod,onečišćenju okoliša od goriva ili tereta,aktivnostima spašavanja,pomoći posade,o imenima tegljača,teglenica i drugih plovila,metodi odsukivanja,količini prekrcanog tereta na teglenice,o mjerama spašavatelja u spriječavanju ili smanjenju onečišćenja. Sudar brodova-valja voditi bilješke o radnjama koje je poduzela posada da bi se spriječio prodor vode u brod prije nego doĎe spašavatelj i nakon njegova dolaska;o upotebi brodskih crpki,strojeva i opreme radi spriječavanja prodora vode u brod,opremi spašavatelja koja je dopremljena na brod da bi se ispumpala voda. Požar,eksplozija-vaţno je zabiljeţiti lokacijunastanka poţara,predmet poţara,ime tegljača i drugih protupoţarnih plovila spašavatelja,način i sredstva gašenja,uporabu brodske prozupoţarne opreme. Zapovjednik broda spašavatelja Dužnost spašavanja osoba-ako zapovjednik broda na bilo koji način dozna da se osobe nalaze u ţivotnoj opasnosti duţan im je odmah krenuti upomoć.Zapovjednik ili zapovjednici brodova koji su iozabrani da pomognu brodu u opasnosti duţni su prihvatiti izbor i odmah najvećom brzinom krenuti u pomoć osobama koje su u ţivotnoj opasnosti.Zapovjednik mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i zašto nije poduzeo njihovo spašavanje. Sklapanje ugovora o spašavanja-kada se procijeni da spašavanje ima izgleda za uspjeh treba predloţiti sklapanje ugovorapo načelu „bez uspjeha nema nagrade“ ,npr ugovaranjem obrasca LOF.Kod vrlo rizičnih spašavanja će se ugovarati naknada po danima ili ugovaranje točno odreĎenih radova.Ugovor o spašavanju u ime brodara broda spašavatelja potpisuje zapovjednik broda. Dužnosti pri spašavanju-zapovjednik je duţan s duţnom paţnjom obavljati spašavanje,primjeniti duţnu paţnju u sprječavanju ili smanjenju štete za okoliš,traţiti pomoć od drugih spašavatelja kada je to razborito,prihvatiti pomoć drugih spašavatelja ako to razborito zatraţi brod u opasnosti. Upravljanje akcijom spašavanja-spašavanjem upravlja zapovjednik broda spašavatelja ili osoba kojoj on povjeri obavljanje tog zadatka.On donosi sve odluke u vezi sa spašavanjem.Time zapovjednik broda spašavatelja ne preuzima i ulogu zapovjednika broda u opasnosti i njegove posade.
Uređivanje vrijednosti spašene imovine-Ta se vrijednost utvrĎuje u vrijeme i u mjestu završetka akcije spašavanja.Valja utvrditi vrijednost broda,tereta,bunkera i svih drugih stvari na brodu.Ako su brod koji se spašava ili njegov teret oštećeni za utvrĎivanje njihove vrijednosti potrebno je prethodno utvrditi nastalu štetu. Utvrđivanje šteta i troškova-Nakon što je spašavanje završeno zapovjednik broda duţan je utvrditi i popisati sve štete koje su pretrpjeli plovni objekti spašavatelja te druga imovina kao i sve troškove učinjene pri spašavanju imovine i zaštiti okoliša.Nastale štete treba zapisnički utvrditi i zatraţiti da zapisnik potpiše i zapovjednik spašenog broda. Zahtjev za jamstvom-pošto je spašavabnje završeno vlasnik ili zapovjednik broda spašavatelja obavijestiti će vlasnika spašenog broda o iznosu na koji se traţi jamstvo .Visina traţenog kamstva mora se razborito odrediti prema saznanjima dostupnim spašavatelju u vrijeme kad se taj zahtjev postavlja. Predaja spašene imovine- Glavna duţnost zapovjednika nakon uspješno izvedene akcije spašavanja da spašeni brod dovede na sigurno mjesto ili luku i preda ga njegovu vlasniku.Prije predaje zapovjednik je duţan od zapovjednika spašenog broda pribaviti izjavu o uspješnom završetku akcije spašavanja.Predaju imovine valja uvjetovati davanjem zadovoljavajućeg jamstva za svaki od spašenih imovinskih interesa. Izvješće o spašavanju-Rukovoditelj spašavanja duţan je poslije završenog spašavanja sačiniti izvješće.U njema treba kronološki prikazati sve dogaĎaje i relevantne okolnosti,i to od primanja poziva za pomoć do završetka akcije spašavanja.Podaci i kronologija dogaĎaja iz izvješća moraju odgovarati istim podacima u brodkom dnevniku. Bilješke o spašavanju-Radi osiguranja dokaza i pomoć pri stiizaciji prikaza u brodskom dnevniku preporučuje se da zapovjednik vodi bilješke i pribavlja dokaze o svim relevantnim okolnostima tijekom spašavanja. Opis u brodskom dnevniku-Zapovjednik u brodski dnevnik unosi kratko izvješće o čitavom dogaĎaju od primitka poziva za pomoć do završetka akcije spašavanja.Valja opisati tijek operacije spašavanja ,narav i stupanj opasnosti za imovinu u pogibelji,rizike u kojima se izloţio spašavatelj,napore spašavatelja,posebice napore u sprječavanju i smanjenju štete na okolišu,utrošenio vrijeme,troškove i gubitke,brzinu akcije spašavanja. Prijava pomorske nezgode-Podnosi ju zapovjednik broda spašavatelja samo ako je njegov brod pri spašavanju pretrpio nezgodu sa štetnim posljedicama.
