POGLAVLJE 1 NOGOMET, ŠTO JE TO? 1.1
Uvod
Radi li se o top nogometašu ili rekreativcu, djetetu ili odraslom, nogometna igra ima obilježja koja jednako vrijede za sve, bez obzira na razinu, spol ili uzrast. Što je fundament nogometa? Osamdeseti Osamdeseti godina prošlog stolje!a, teni"ki djelatnici #izozemskog nogometnog saveza, pod ravnanjem Rinus$a %icelsa i &erta van 'ingena, bavili su se ovim pitanjem. (odine )**) ovaj proces istraživanja je dobio novi impuls izdavanjem knjige #ogometna teorija, koju je napisao +an amboer. -z suradnju sa &ertom van 'ingenom i Ramondom /ereijenom /ereijenom pojavila se ta knjiga na tržištu )**0. Rinus %icels je napisao predgovor i naveo pra$teoriju o nogometu. naga ove teorije leži u tomu da se ograni"ava samo na nogometnu igru. #e govori se o obilježjima nogometa i osobnostima nogometaša, niti o okvirnim pojavama nogometa. #ogometna teorija se ograni"ava na obilježja nogometne igre koja vrijede vrij ede za cijeli svijet, za sve nogometaše. 2a bi se proniklo u srž nogometne igre, moraju se dogovoriti nogometni termini. amo je tada mogu!no razgovarati o nogometu jedinstvenim jezikom, nogometno razumljivo. 1.)
Igranje nogometa: igra atav!jena od rije"i i dje!a#
#ogomet je prakti"ne prirode. Radi se o radnjama, ne o rije"ima, ve! o djelima. 3ostoji malo aktivnosti o kojima je toliko mnogo napisano kao o nogometu. - školi, na poslu, kantini, kafi!u. vukuda se govori o onomu što se dešava na nogometnom travnjaku. ako4er ni mediji ne šute o tomu fenomenu. ako4er i televizija ima na svome dnevnom redu nogomet. %nogi novinari, mnogi bivši top igra"i, se zajedno pojavljuju sa raznoraznim analizama nogometne igre. Osim o nogometu, mnogo se pri"a i o okolnim pojavama oko nogometa. 5bog 5bog toga je nogomet nogomet sastavljen od rije"i i djela. djela. 1.).1 Nogometni je$i% #ogomet je proizveo potrebu za korištenjem rije"i. ve ove rije"i zajedno "ine nogometni jezik. Ovim jezikom direktno se koriste koriste nogometni u"esnici i treneri. treneri. Oni znaju o "emu pri"aju i "ini se da su su stru"ni u onomu što se radi. 6pak se dešava u praksi da sve nije jasno, zajedni"ko, konzistentno i da se može pratiti. o tako4er potvr4uju i neki nogometni analiti"ari. #ije rijedak slu"aj da se izgovaraju proturje"ni argumenti, kao i termini koji imaju promjenljivo zna"enje. 7esto se dešava da se jedva može razumjeti što je re"eno ali samo autoritet statusa bivši top nogometaša daje garanciju da se radi o kompetentnosti ranalize. Onaj koji je dobro igrao nogomet, može o njemu da dobro i govori. #a slici 1.1 su prikazani nogometni termini, koji su korišteni od nogometni trenera zadnji nekoliko godina. Ovaj primjer slikovito prikazuje svu izmiješanost nogometnog jezika, izmiješanost rije"i i pojmova. 'judi ovakove termine preuzimaju bez razmišljanja od bivši trenera i kombiniraju sa novim saznanjima koja pokupe na raznim trenerskim te"ajevima. 3ored toga postoje i nekoliko sportski tiskovina, u kojima se objavljuju "lanci o znanstvenim istraživanjima. u ima varijacija od biomeani"ke analize nekog pokreta do kondicijski treninga, mentalni treninga i tim bildinga. 5a trenera nije jednostavna stvar da povata sve te razli"ite izraze i termine i da i stavi u kontekst nogometnog jezika. 3ored navija"a, ljubitelja nogometa, novinara, i vrunski treneri govore razli"itim nogometnim jezikom. o samo po sebi nije otežavaju!a okolnost. Oni na takovi na"in provociraju živu diskusiju. 8orištenje osobnog žargona ili korištenjem stalno isti fraza, "ine nogometni jezik dinami"nim i zabavnim. 2ruga je pri"a ako se radi o prenošenju znanja o ovomu sportu. #a primjer, za vrijeme tiskovne konferencije poslije utakmice, ili na trenerskim te"ajevima. - takovim slu"ajevima je neopodno koristiti jasan nogometni jezik i jasnu strukturu govora. lika lika 1.1
lu"a lu"ajno jno oda odabra brani ni nogo nogome metni tni termin termini, i, koje koje korist koristee nogo nogome metni tni trene treneri ri u stru"n stru"noj oj literat literaturi uri..
9 #ogomet po"inje sa koordinacijom pokreta 9 1
9 enika je baza nogometa 9 9 - nogometu je najvažnija mentalna pripremljenost: 9 #ogometaši prije svega moraju da budu brzi 9 1.).) Prenoivot nogometnog $nanja /an nogometnog svijeta poznata su mnoga zanimanja koja su unaprijed napravili jasan dogovor o jeziku koji se koristi i o strukturi u kojoj se to dešava. uci, odvjetnici koriste zakone, jurispodenciju, u suprotnom bi nastupio kaos u sudnici. 3iloti se koriste istim kodovima i komandama koji koriste da se zrakop zrakoplov lovii sigurn sigurnoo navod navodee i lete. lete. 8irurz 8irurzii korist koristee izraze izraze iz medici medicinsk nskee encikl enciklope opedij dijee i protok protokole ole jedinstvene prirode, radi sigurnosti sigurnosti pacijenta na operativnom stolu. stolu. 5bog "ega se onda onda u svijetu nogometa koriste raznorazni termini koji ne donose jasno!i izražavanja u nogometnom smislu? %oglo bi se o"ekivati da nogometni treneri rade svoj posao na osnovu op!e nogometne teorije. Ova bi se nogometna teorija sastojala iz nekoliko pojmova koji se koriste kada se govori o nogometu i njegovoj strukturi. Ovo tjera na razmišljanje kada se govori o zaposjednutoš!u terena ; organizacija tima < i specifi"nim ispunjavanjem zadataka zadataka po poziciji u timu. #edostatak strukture strukture i jednozna"nog jezika jezika korištenja u nogometu nogometu je posljedica toga toga što nogomet ne zna"i pitanje života i smrti. 5bog "ega bi smo se žurili? 5bog "ega je neopodan nogometni jezik? ko ima potrebu za nogometnom teorijom? 2a li je poznavanje jezika krucijalno za postizanje rezultata u nogometu? 1.).).1 Jedintvo negativnoti a ovim jedinstvom jezika se ne namjerava posti!i unifikacija negativnosti. -nifikacija korištenja jezika nudi nam mogu!nost da otkrijemo suštinske naznake nogometa, bez da nastupi nerazumijevanje i nesporazumi oko interpretacije pojmova. 3ostoji opasnost da se ljudi ne razumije. 8orištenje jezika može da bude barijera treneru u cilju prenošenja svojega znanja. rener treba da prenese svoje znanje na igra"e na isti na"in kako to rade predava"i na trenerskim seminarima. +asno!a oko termina i pojmova je osnovica za prenošenje znanja. 1.).= Te"ajevi $a nogometne trenere - #izozemskoj se organizira od strane #ogometnog saveza ve!i broj te"ajeva za trenere. reneri o"ekuju da ponu4eni nastavni materijal nije nasumice odabran i da ne ovisi o individualnom ukusu predava"a. 8ao što je re"eno, konzistencija i povezanost u jeziku je preduvjet za prijenos znanja. - suprotnom edukacija može da doživi neuspje ili može da u mnogome ovisi o autoritetu predava"a. #ogometna teorija bi trebala da bude poveznica svi te"ajeva. #a takovi na"in bi bili prepoznatljivi trenerima i smanji smanjila la bi se mogu! mogu!nos nostt subjek subjektiv tiviza izacij cijee nao naobra brazb zbe. e. %ora %ora postoja postojati ti jasan jasan jezik jezik korišt korištenj enjaa i jasna jasna struktura. &ez nesporazuma mora se dublje u!i u stvari kao što su na"in igre i treniranje takovog na"ina igre. 1.).0 Pianje nogometne %njige 3isanje knjige o naprimjer periodizaciji nogometa je jedan oblik prijenosa znanja. 5bog toga knjiga po"inje sa poglavljem gdje je napravljen jedan broj dogovora o korištenju jezika i strukture. o o spre"ava nesporazume u odnosu na nogometnu igru i u odnosu na sadržajnu diskusiju. -kratko, nogometna teorija je fundament koji koji omogu!ava da se se govori i diskutira o nogometu. 1.=
Teorija nogometni& radnji
3ostoje razli"ite vizije u pogledu "ovjeka op!enito i ljudskog tijela specifi"no. -nutar takozvanog dualizma "ovjeka se promatra kroz prizmu dualizma, jedinstva tijela i dua. u se du smješta u glavi ; izme4u o"iju? < i odatle upravlja tijelom. - ovoj knjizi to nije polazna osnova. #a ovakovi na"in nije )
mogu!no doprijeti do centralni obilježja nogometa. 8ao posljedica toga je da se nogometna prezentacija ne može opisati uz pomo! podjele fizi"ki f izi"ki i mentalno. - praksi ovakova podjela vodi do nesporazuma. - ovoj knjizi se nogometu pristupa sa stanovišta teorije nogometni radnji. o zna"i da se igra opisuje glagolima koji upu!uju na ljudske radnje. -nutar ove teorije nogometni radnji se polazi od stanovišta da postoji neraskidiva veza izme4u "ovjeka i okolice. 8ako bi mi disali da nema zraka oko nas? 8ako bi vidjeli da nije oko nas svijeta? 8ako bi govorili ako to ne bi negdje se odnosilo? 8ako bi odali ako nemamo na "emu? -kratko, radnje kao što su disanje, vid, govor, odanje, i sve druge radnje, su mogu!ne jer je "ovjek povezan sa okolicom. -nutar ove teorije "ovjek se promatra kao bi!e radnje a ne kao jedinstvo tijela i dua. 5bog toga su radnje definirane kao na"in postupanja prema okolici. 6z perspektive teorije radnje nogomet se može promatrati u formi radnji. -nutar ove teorije se nogometni trening promatra kao poboljšanje nogometni radnji a ne kao treniranje tijela. #ogometni trening ima za cilj da se poboljšaju pasovi i primanje lopte a ne da se poboljša nešto što je apstraktno kao tenika. ako4er sa stanovišta teorije nogometni radnji ne rade se nogometni kondicijski treninzi da bi se poboljšala kondicija ; apstraktno < ve! da bi se dulje izdržalo igranje nogometa ; radnje <. - sljede!im poglavljima "esto !emo se vra!ati na ovu pri"u. 6spostavilo se to da je puno lakše razgovarati na takovi na"in o nogometu. -sprkos "injenici da smo decenijama stekli naviku da kada govorimo o nogometu govorimo u apstraktnim terminima kao tenika, taktika, fizika i mentalno. 1.=.1 Nogomet tra'i je$i% radnji Odabir teorije o radnji u ovoj knjizi kao polaznoj osnovi, nije slu"ajno. Ova vizija o pogledu na ljude se naslanja na svakodnevno korištenje jezika u nogometu. #a slici 1.) je prikazano da se nogometaši usmjeravaju u utakmici pomo!u nogometni termina koriste!i jezik radnji. +ezik radnji je sastavljen od glagola. Ovi glagoli ne govore kako da se tijelo pomi"e ve! kako da se tijelo ponaša u odnosu na okolicu. Opis nogometa u jeziku radnji nije ništa posebice. 6 u svakodnevnom životu "inimo isto. -stajemo, kupamo se, obla"imo se, "itamo novine, vozimo automobil, gledamo televiziju, to su sve na"ini kako se odnosimo prema okolici. #ijedan od ovi glagola ne opisuje kako se tijelo pokre!e. o na prvom mjestu nije namjera jezika radnji. 1.=.) Je$i% nema $na"enja (e$ tr)%t)re +edan drugi pogled na listu glagola na slici 1.) u"i nas da se radi o proizvoljnim i nepovezanim glagolima. - jednom slu"aju se radi o individualnim radnjama, u drugom slu"aju se radi o timskim radnjama. #ekada se radi o na"inu obrade lopte ; šutiranje, vo4enje, zaustavljanje <. 3onekad se radi o odre4enim pozicijama ; priklju"ak, sužavanje <. #edostaje u ovom zbiru glagola odre4ena struktura. Razvijanje logi"ne strukture je neopodno ina"e bi u suprotnom bilo nerazumljivo i "ak bi moglo poprimiti suprotno zna"enje. Rije"i kao napad i obrana tako4er mogu imati zna"enje ratnog stanja. 3roširiti teren može imati zna"enje za djelatnike koji ure4uju terene. Ovo su sve primjeri koji ukazuju da korištene rije"i moraju biti upotrebljene u nogometnom kontekstu. - ovomu slu"aju to je nogometna utakmica. 5bog toga prvo treba staviti na papir logi"nu strukturu nogometne igre. lik likaa 1.) 1.) 3roi 3roizv zvol oljni jni zbro zbrojj gla glago gola la,, koji koji "ine "ine dio dio nogo nogome metn tnog og jezi jezika ka $ presing,$ presing,$ vršen vršenje je pritiska, pritiska, $ postavl postavljanje janje ofsajd ofsajda, a, privata privatanje nje lopte, lopte, $ zadržav zadržavanje anje lopte, lopte, $ okretan okretanje, je, $ brza reakcija na loptu, $ kretati se sa namjerom da se suzi teren, $ skra!ivanje terena, $ davanje pasova, $ duel na loptu. > udarac po lopti glavom, $ udarci po lopti stopalom, $ remplanje, $ duel tijelima, $ pokrivanje suigra"a, $ zaštiti, $ blokirati, $ šutirati, $ ponuditi se, $ kreirati rupu u prostoru u protivni"koj obrani, $ kreirati prostor, prostor, $ usporiti, $ dostignuti zadnju liniju, $ centrirati, $ klize!i start izbijanje, $ klize!i start oduzimanje lopte, $ lažno kretanje, $ priklju"iti se, $ igra iz prve, $ spre"avanje dubinskog pasa, $ preuzeti, kretanje bez lopte, $ tr"anje za protivnikom, $ ubrzavanje, izlazak iz pokrivanja protivnika, $ zagraditi loptu, $ blokirati dubinski pas, $ zaustaviti, $ pasovi, $ vo4enje lopte, $ oti!i u prostor, $ odsje!i jedan dio tima. =
1.0
Logi"na tr)%t)ra nogometa
3olazište ove knjige, kao što je ve! re"eno, je teorija radnji. 6spostavilo se da je najbolje nogometnu igru opisati nogometnim radnjama. ljede!i korak je da se razli"ite nogometne radnje adekvatno i sistematski prikažu i da se do4e do logi"ne logi"ne strukture nogometne igre. igre. 'ogi"na struktura nije povezana povezana sa pitanjem da da li igraju nogomet djeca ili odrasli, dje"aci ili djevoj"ice, top nogometaši ili amateri. vugdje u svijetu se igra ista igra. - svru dolaska do logi"ne strukture moramo se zapitati nogomet, što je to? 1.0.1 Nogomet je igra 3opularno re"eno, nogomet je pitanje nepotrebnog kompliciranja radnji. 5bog "ega mi upu!ujemo pas nogam nog amaa a ne rukama rukama?? 3obje4 3obje4iva ivanje nje nep nepotr otrebn ebni i kop koplic licira iranja nja je upravo upravo karak karakteri teristi stika ka igre, igre, koja koja predstavlja izazov izazov i privla"nost igre. #epotrebno #epotrebno kompliciranje, kompliciranje, iziskuje jesan dogovor. dogovor. 1.0.1.1 1.0.1.1 @ilj igre @ilj igre je da se postigne više zgoditaka od protivnika. Ovaj cilj se ukratko može sažeti u pobje4ivanje. amo po sebi govori puno toga, ali u praksi proizvode mnogo nesporazuma. 8aže se da je pobje4ivanje namijenjeno za prestižne timove iz najviši liga i na top razini i da se kod djece i rekreativaca radi na prvom mjestu o zadovoljstvu. Ovo razlikovanje izme4u zadovoljstva i pobje4ivanja je nesporazum. 6gra" iz najnižeg ranga ima želju kad se na4e pred protivni"kim vratarom da ga savlada, i postigne zgoditak. #ije ta"no da se on trudi i tr"i bez namjere da savlada vratara jer to smatra nevažnim. 3rotivnik !e sve u"initi da ne primi zgoditak. vaki igra" na bilo kojoj razini je zaokupiran pobjedom protivnika i u tome nalazi zadovoljstvo. #jegova težlja leži u zadovoljstvu kona"nog rezultata. 6gra"i iz najniži liga imaju želju da pobjede ali nakon utakmice naj"eš!e brzo zaborave rezultat. #akon poraza slijedi za sedam dana nova utakmica sa novom željom za pobjedom. 2alje od toga amateri ne ra"unaju i ne vode brigu. 8od top nogometaša je druga"ija pri"a. amo igraju ulogu i vanjski faktori$ kao što su financijska dobit$ gdje pritisak za pobjedom može da bude enormno visok. Ali ipak na prvom mjestu i kod top igra"a se radi o doživljaju nogometne utakmice na prvom mjestu o pobjedi nad protivnikom, to jest o postizanju više zgoditaka od protivnika. 2rugi nesporazum se odnosi na razdvajanje izme4u namjere za pobje4ivanjem i na"inom igre. #eki timovi imaju prioritet u napada"kom na"inu igre, drugi timovi imaju više obrambeni karakter na"ina igre. ako4er i drugi na"in ima za cilj pobjedu. Ako to prilike dozvole i obrambeni tim !e pokušati preko kontranapada da postigne zgoditak. #a"in igre govori o tomu na koji na"in tim želi da do4e do pobjede. Ove konstatacije su neovisne o tomu koji na"in igre gledatelji doživljavaju atraktivnim. 3ojavljje se tako4er i drugo pitanje, da li igranje u odre4enoj ligi ima utjecaj na cilj pobje4ivanja. #ikada utakmice ne stoje same za sebe. One su uvijek dio nekog natjecanja. vi timovi igraju najmanje dva puta izme4u sebe, te na kraju najviše plasirani timovi imaju promociju na više, neajlošiji timovi doživljavaju degradaciju u najniži rang natjecanja. Ako najlošije plasirani tim igra utakmicu protiv, protiv, na papiru, jakog j akog protivnika, onda !e se u toj utakmici trener opredijeliti na pokušaj igranja na neodlu"an isod. +e li u tom slu"aju osnovni cilj, pobje4ivanje, van snage? #aravno da nije. im koji se brani !e pokušati da iskoristi prigodu koja mu se otvori za vrijeme utakmice, i pokušati !e da postigne iznena4uju!i zgoditak. #ekada se desi da !e dva tima na kraju sezone igrati utakmicu gdje im je po bod sasvim dovoljno da izbjegnu degradaciju. 3romatra"i !e da steknu utisak da su se dva tima dogovorila da igraju neodlu"eno jer ne pokušavaju pokušavaju da ugroze protivnika. ada ada se ne može prepoznati namjera igre, pobjeda kao cilj. ada se igra takozvani nogomet, lopta uokolo. - kontekstu natjecanja takovi nogomet je i razumljiv. akozvano pobje4ivanje nije prepreka nogometnom užitku, napada"kom ili obrambenom nogometu ili mogu!noš!u da se odigra neodlu"eno. +edno drugo ne isklju"uje. 1.0.1.) *redtva 3ostizanje više zgoditaka od protivnika izgleda isto kao namjera igre u okeju ili rukometu, ali nije identi"no. - okeju se ne može do!i do pobjede postizanjem zgoditaka nogom, niti se u nogometu može 0
posti!i zgoditaka uporabom palice. -kratko, pobje4ivanje utakmice je u nogometu ovismo o sredstvima koje igra"i imaju pri ruci ; ili nozi ? <. - nogometu se odma pomisli, što se ti"e sredstava, na loptu, teren za igru ili dva tima. Ove stvari ne stoje same po sebi. o su stvari koje izazivaju odre4ene radnje, kao što su gra4enje lopte, širenje terena ili odigravanje pasa na suigra"a. -kratko, nogometne radnje kao što su kretnja bez lopte i šutiranje su sredstva kojima se pokušava posti!i zgoditak više od protivnika. Ove radnje se moraju izvoditi u okvirima pravila. - principu upu!ivanje pasova se može izvesti samo sa nogom. 1.0.1.= Pravi!a igre #ajvažnija funkcija pravila igre da se najkra!im putem izbjegnu nogometne smetnje u kretanju prema cilju. Bfecijentna sredtva na tom putu su zabranjena. 3ostizanje zgoditaka za vrijeme pauze nije dozvoljeno jer tada nema protivnika na terenu. 3ravila igre to ne dozvoljavaju. #ajefektniji na"in da se zaustavi protivnik je da se "vrsto uvati rukom. o pravila ne dozvoljavaju.. -kratko, pravila igre "ine nogometnu igru svjesno što je više mogu!no težom. Cunkcija prometni pravila je da se na što bezbjedniji na"in prevezu u"esnici na cestama, uz što je mogu!no eficijentiji na"in. Razvijanje nepotrebni pravila koje stvaraju prepreke na putu stizanja na cilj, kako je to u sportu op!enito, je nerazumno u prometu. #ajvažnije pravilo u nogometu, je nesumljivo zabrana da se loptom igra dlanovima > ili ostalim dijelovima ruke. o je jedan slikovit prikaz$ kako nogometna pravila utje"u na nogometnu igru. Odigravanje pasova rukama je puno lakše sa rukama nego sa nogama. 2rugi primjer koji zorno ilustrira utjecaj nogometni pravila, je zabrana da vratar uvati loptu u ruke ako su mu suigra"i uputili povratni pas stopalom. 2anas je mogu!no da vratar nastavi odigravati takovo upu!enu loptu samo nogama. akovo pravilo enormno utje"e na postupak vratara. ako4er pravilo zale4a umnogome utje"e na igru obrambeni igra"a. 1.0.1.0 +o(rovo!jan ritana% na rimjen) ravi!a #amjerno otežavanje "injenja u svakodnevnom životu nije logi"no niti je eficijentno. 3ravila nogometne igre proizvode prepreke koje otežavaju igru. 5bog toga je važno da svi u"esnici dobrovoljno private sva pravila koja postoje u nogometnoj igri. 3ravila "ine igru. -koliko se ne bi privatila sva pravila odigravanje nogometne igre bi bilo nemogu!no. 1.0.1.D -a%!j)"a% +ednsotavno re"eno, u nogometu se radi o tomu da se postige više zgoditaka od protivnika. #ogometaši to pokušavaju posti!i izvode!i razli"ite nogometne radnje. Ove radnje su povezane sa nogometnim pravilima koji sa savoje strane zatijevaju da i se svi u"esnici dobrovoljno pridržavaju. o je esencija temelja jasnog definiranja nogometne igre i prinošenju strukture unutar velikog broja nogometni radnji koje nogometaši izvode. 1.0.) U ojed) !ote i!i (e$ ojeda !ote -koliko se govori o nogometu jezikom radnji, dakle nogometnim radnjama, onda se radi o radnjama individualni igra"a ili radnjama cijelog tima ili dijela tima. 8ako je nogomet kolektivni sport, onda je polazna osnova za nogometne radnje postupci tima prilikom logi"nog opisa strukture nogometne igre. amo kao tim se može ostvariti cilj nogometa a to je ostvarivanje pobjede. #a ovaj na"in se ne izbjegava ili podcjenjuje uloga pojedinca. #aime, ukoliko igra" ne može dovoljno dobro da kontrolira loptu, od tima se ne može mnogo o"ekivati. 8od opisa logi"ne strukture nogometne igre, po"injemo na razini tima. Od te to"ke se dalje definira doprinos svakog pojedinca ; vidi sliku =E <. 8ako postoje dva tima a jedna lopta onda se može zaklju"iti da u svakom momentu samo jedan tim je u posjedu lopte. #aravno da se u svakom momentu samo jedan igra" može nalaziti u posjedu lopte ali se to onda odnosi na cijeli tim. 3osjed lopte omogu!ava odre4ene nogometne radnje svim igra"ima mom"adi u D
spojedu lopte. Ove radnje pripadaju, ukratko, napadu. Ako mom"ad nije u posjedu lopte ne može posti!i zgoditak. 5bog toga oni moraju prvo da oduzmu loptu. 6 u ovakovim trenucima oni imaju na raspolaganju odre4ene nogometne radnje. One se zajedni"kim imenom nazivaju obrana. 8od izmjene posjeda lopte igra"i se moraju transformirati iz napada u obranu ili iz obrane u napad. #apad, obrana ili transformacije tima nazivaju se timske funkcije. Ove funkcije se mogu prikazati ; vidi sliku 1.= < u obliku kruga. 8rug simbolizira model ponavljanja i kontinuiteta. #ema po"etka i nema kraja. -z pomo! središnje linije mogu se napraviti dva jednaka dijela koja su me4usobno uvezana. +edna polovica predstavlja posjed lopte a druga polovica posjed lopte protivnika. - pograni"nom podru"ju nalaze se transformacije. lika 1.=
#ogomet se sastoji iz napada, obrane i transformacije. transformacija $$ F napad obrana transformacija $$ F
1.0.= Naad (lagol napadanje je rije" koja se može koristiti samo onda kada je mom"ad u posjedu lopte i kada je mom"ad usmjerena na postizanje zgoditka. imska funkcija napad je puno šira od postizanja zgoditka. #apad po"inje naj"eš!e od vratara i svaki igra" daje svoj doprinos kod izgradnje napada. 5bog toga je korisno unutar timske funkcije napada napraviti razliku izme4u dvije faze koje !emo kasnije nazna"iti kao timske zadatke, naime ; 1 < izgradnja napada i ; ) < postizanje zgoditka. ematski može se desna polovica kruga prilagoditi na sljede!i na"in ; vidi sliku 1.0 <. 1.0.=.1 I$gradnja naada 8od izgradnje napada se radi o napada"kim radnjama, koje su usmjerene na kreiranje prigoda za postizanje zgoditaka, u svru kasnijeg postizanja zgoditaka. najednostavniji na"in kreiranja prigoda je upu!ivanje dugog pasa od svoji vrata prema suigra"u koji se nalazi u neposrednoj blizini protivni"kog vratara. #edostatak ovakovog pasa je u tomu da kada protivnik osvoji loptu igra"i se moraju trnansformirati u obranu. - svru smanjivanja šanse od gubitka lopte, tim se može odlu"iti na sigurniju izgradnju napada. 6zgradnja se sastoji iz forme pozicijske igre, igre u širinu, gdje se kratkim pasovima pokušava zadržati lopta u posjedu. 3ostupno se osvaja teren, i usmjerava napad ka protivni"kim vratima. ve se to dešava sa stalnim opažanjem mogu!nosti upu!ivanja dubinskog pasa koji se ne može sprije"iti od strane protivnika i na takovi na"in da se kreira prigoda za postizanje zgoditka. imski zadatak izgradnje napada se sastoji iz kombinacije pasa u širinu i dubinskog pasa, usmjereni kreiranju prigoda za postizanje zgoditaka. 6ndividualni igra" može dati doprinos izvo4enjem odre4eni nogometni radnji ; vidi sliku 1.D <. Ova lista nogometni radnji ne može uvijek biti kompletna. 5a neke nogometne radnje se može re!i da se izvode, kako kod izgradnje napada, tako i kod ostali timski zadataka ; kao što su pasovi i udarci po lopti glavom <. Radi utvr4ivanja timski funkcija napada i unutar toga timskog zadatka izgradnja napada, po"inje se sa struktuiranjem zbroja nogometni radnji na slici 1.D. lika 1.D
#ogometne radnje unutar timskog zadatka izgradnje napada, usmjereni kreiranju prigoda za postizanje zgoditaka $ stvaranje pritiska > presing > pravljenje zale4a > ri&vatanje !ote > $adr'avanje !ote > o%retanje a !otom > sužavanje terena > )).ivanje aova > d)e! na !ot) / )dar0i g!avom / )dar0i o !oti nogom > duel tijelom > pokrivanje > gra4enje > blokiranje > šutiranje > n)enje > %reiranje r)e ) G
rotor) > %reiranje rotora / )).ivanje 0entar2)ta > pravljenje klize!i startova > oduzimanje lopte klize!im startom > !a'na %retanja / ri%!j)"a% / igra i$ rve > spre"avanje dubinskog pasa > preuzimanje > %retanje (e$ !ote > proganjanje protivnika > ubrzavanje > odvajanje od bloka protivnika > graenje !ote > blokiranje dubinskog pasa > zadržavanje > )).ivanje aova > voenje !ote$ stiskanje > odvla"enje protivnika $ 1.0.=.) Poti$anje $godita%a 8reiranje prigoda za postizanje zgoditaka ; preko izgradnje napada < nije cilj sam za sebe, ali služi kao preduvjet za postizanje zgoditaka. 3ostizanje zgoditaka je dio timske funkcije napada u kojoj u"estvuje cijeli tim a ne samo pojedinac. 5bog toga taj nogometni segmen i nazivamo timski zadatak. - odre4enoj timskoj organizaciji neki igra"i !e "eš!e dolaziti u prigodu za postizanje zgoditka nego li je to slu"aj sa drugim suigra"ima. #aj"eš!i na"in postizanja zgoditka je šutiranje lopte pored protivni"kog vratara. ve dok se igra"i pridržavaju pravila postoje i mnogi drugi na"ini postizanja zgoditka. +edan od najpoznatiji na"ina je udarac loptom glavom. ako4er pogoci se postižu prsima, koljenima. Šutiranje stopalom i glavom su najpoznatiji na"ini postizanja zgoditaka ; vidi sliku 1.G <. #a slici 1.0 unutar timske funkcije napada mogu se prepoznati dva dijela izgradnja napada i postizanje zgoditaka. 6zgradnja napada je sam po sebi ve!i dio od postizanja zgoditaka. #a to se nadovezuje i nogometna praksa, gdje kreiranje prigoda za postizanje zgoditaka podrazumijeva nešto više nogometni radnji$ više vremena za igru$ nego li je to vrijeme za postizanje zgoditaka. 3ostizanje zgoditaka se može desiti i nakon transformacije$ nije nužno dakle da se prvo izgradi napad$ te je stoga na krugu timski funkcija prikazana i isprekidana linija. lika 1.G #ogometne radnje unutar timske funkcije postizanje zgoditaka, su usmjerene iskorištavanju prigoda za postizanje zgoditaka. $ stvaranje pritiska > presing > pravljenje zale4a > privatanje lopte > zadržavanje lopte > okretanje sa loptom > sužavanje terena > upu!ivanje pasova > duel na loptu > )dar0i g!avom > udarci po lopti nogom > duel tijelom > pokrivanje > gra4enje > blokiranje > 2)tiranje > nu4enje > kreiranje rupe u prostoru > kreiranje prostora > upu!ivanje centaršuta > pravljenje klize!i startova > oduzimanje lopte klize!im startom > lažna kretanja > priklju"ak > igra iz prve > spre"avanje dubinskog pasa > preuzimanje > kretanje bez lopte > proganjanje protivnika > ubrzavanje > odvajanje od bloka protivnika > gra4enje lopte > blokiranje dubinskog pasa > zadržavanje > upu!ivanje pasova > vo4enje lopte$ stiskanje > odvla"enje protivnika $ 1.0.0 O(rana 8ao i rije" napad, tako i rije" obrana predstavlja zbroj razli"iti nogometni radnji. Ove se radnje izvode kada je protivnik u posjedu lopte. o je tako4er jedna timska funkcija. Ona se ne odnosi samo na vratara i užu obranu. Obrana može po"injati od napada"a pred protivni"kim vratima. lika 1.E demonstrira kako se tisma funkcija obrane može podijeliti u timske zadatke razgradnja protivni"kog napada i psre"avanje postizanja zgoditaka. - daljem tekstu slijedi detaljnije pojašnjenje. lika 1.E
Obrana se satoji iz razgradnje protivni"kog napada i spre"avanja postizanja zgoditaka transformacija $ spre"avanje postizanja zgoditaka
F napad
razgradnja protivni"kog napada obrana $
transformacija E
F
1.0.0.1 3a$gradnja rotivni"%og naada -koliko protivnik napada i nalazi se u izgradnji napada, tim pokušava da razgradi ovu izgradnju. Razgradnja je prvi timski zadatak unutar timske funkcije obrane. Razgradnjom tim pokušava spre"avanje kreiranja prigoda za postizanje zgoditaka. 6gra"i pokušavaju da sužavanjem terena onemogu!e protivnika da izgradi napad. o se postiže stvaranjem pritiska u pravcu protivni"ki vrata, tjeranjem protivnika na stranu ili uvla"enjem prema sopstvenim vratima. 6ndividualni igra"i mogu na razli"ite na"ine da daju doprinos prilikom razgradnje izgradnje protivni"kog napada. o se radi nogometnim radnjama opisanim na slici 1.H. ako4er ova lista razgra4uju!i nogometni radnji ne mora biti cjelovita. ve ove radnje imaju samo za cilj razgradnju izgradnje protivni"kog napada. lika 1.H
#ogometne radnje unutar timskog zadatka razgradnje protivni"kog napada, usmjerene ka spre"avanju kreiranja prigoda za postizanje zgoditaka
$ tvaranje riti%a / reing / rav!jenje $a!ea > privatanje lopte > zadržavanje lopte > okretanje sa loptom > )'avanje terena > upu!ivanje pasova > d)e! na !ot) / )dar0i g!avom / )dar0i o !oti nogom > duel tijelom > o%rivanje > gra4enje > (!o%iranje > šutiranje > nu4enje > kreiranje rupe u prostoru > kreiranje prostora > upu!ivanje centaršuta > rav!jenje %!i$e.i& tartova / od)$imanje !ote %!i$e.im tartom > lažna kretanja > priklju"ak > igra iz prve > re"avanje d)(in%og aa > re)$imanje > kretanje bez lopte > roganjanje rotivni%a > ubrzavanje > odvajanje od bloka protivnika > gra4enje lopte > (!o%iranje d)(in%og aa > $adr'avanje > upu!ivanje pasova > vo4enje lopte$ ti%anje > odvla"enje protivnika $ 1.0.0.) *re"avanje oti$anja $godita%a -koliko protivnik uspije da kreira prigode za postizanje zgoditaka, onda razgradnja protivni"kog napada nije uspjela. Onda je zadatak obrambenog tima da sprije"i postizanje zgoditaka. o je drugi timski zadatak unutar timske funkcije obrana. - spre"avanju postizanja zgoditka svi igra"i tima mogu dati svoj osobni doprinos. - timskoj podjeli zadataka to je doduše na prvom mjestu zadatak vratara i obrane. &lokiranje, izbijanje lopte glavom, izbijanje lopte nogom, remplanje su tipi"ne nogometne radnje koje spre"avaju postizanje zgoditaka ; vidi sliku 1.I <. -jedno ovdje se mogu uvrstiti i neke druge nogometne radnje koje su napomenute kod timski zadataka, kao što su pravljenje klize!i startova, na primjer. #a slici 1.E unutar timske funkcije obrana postoje dva timska zadatka spre"avanje postizanje zgoditka i razgradnja protivni"kog napada. Razgradnja je nešto ve!i dio nego li je to spre"avanje postizanja zgoditaka. o ima veze sa "injenicom da razgradnja obuvata ve!i broj nogometni radnji i traje duže. #e zna"i da spre"avanju postizanja zgoditaka uvijek predodi razgradnja izgradnje protivni"kog napada, sjetimo se trenutaka gubitka lopte kada protivnik dolazi brzo u prigode za postizanje zgoditaka. toga je na krugu ove timske funkcije taj momenat predstavljen isprekidanim crticama. %oglo bi se dodati na ova dva zadatka timske funkcije obrane, još jedan zadatak, osvajanje lopte. %e4utm, to je tipi"an primjer izmjene posjeda lopte i pripada unutar timske funkcije transformacija. lika 1.I
#ogometne radnje unutar timske funkcije spre"avanje postizanja zgoditaka, usmjerene na neštetno spre"avanje realizacije prigoda za postizanje zgoditaka.
$ stvaranje pritiska > presing > pravljenje zale4a > privatanje lopte > zadržavanje lopte > okretanje sa loptom > sužavanje terena > upu!ivanje pasova > duel na loptu > )dar0i g!avom / )dar0i o !oti nogom > d)e! tije!om > pokrivanje > gra4enje > (!o%iranje > šutiranje > nu4enje > kreiranje rupe u prostoru > kreiranje prostora > upu!ivanje centaršuta > rav!jenje %!i$e.i& tartova > oduzimanje lopte klize!im startom > lažna kretanja > priklju"ak > igra iz prve > spre"avanje dubinskog pasa > preuzimanje > kretanje bez lopte > proganjanje protivnika > ubrzavanje > odvajanje od bloka protivnika > gra4enje H
lopte > blokiranje dubinskog pasa > zadržavanje > upu!ivanje pasova > vo4enje lopte$ stiskanje > odvla"enje protivnika $ 1.0.D Tran4orma0ija - momentu kada se osvoji lopta ili zaustavi, rije" je o izmjeni posjeda lopte i tim se transformira iz obrane u napad. 5a drugi tim nastupa transformacija iz napada u obranu. ransformacije su timske funckije koje se nalaze na rubnom podru"ju izme4u timski funkcija obrane i napada. Oba tima se moraju istovremeno transformirati. ematski to se može prikazati kao na slici 1.1*. #a slici je povu"ena jedna vertikalna središnja linija koja pokazuje granicu transformacije. fakti"ki ta linija nije fiskirana, ona se pomjera ulijevo ili udesno. 5a vrijeme izgradnje napada jednoga tima drugi tim može prekinuti tu funkciju i prisiliti tim da pre4e u drugu timsku funkciju, obrane. 8ada jedan tim šutira po vratima, vratara uvati loptu, nastupa momenat funkcije transformacije tima. -kratko, u mnogim trenucima na utakmici nastupa momenat transformacije. mske funkcije obrane i napada, svaka za sebe se sastoji iz dva timska zadatka, dok je to kod transformacije bezpotrebno "initi. #akon gubitka ili osvajanja lopte nastupa direktno ili obrana ili napad. ada se primjenjuju jedan od dva timska zadatka obrane ili napada. ransformacija traje uglavnom nekoliko sekundi. #akon toga se radi od napadu ili obrani. ovi nekoliko sekundi su "esto krucijalni. lika 1.1*
ransformacija je grani"na linija izme4u napada i obrane. $
transformacija
F napad
obrana $
transformacija
F
1.0.G Tim%a organi$a0ija i (a$i"ni $ada0i - nogometu se radi o napadu, obrani i transformaciji, o izgradnji i postizanju zgoditaka, o razgradnji i spre"avanju postizanja zgoditaka, vo4enju lopte, tr"anju bez lopte, šutiranju, sve sa jednim ciljem, posti!i jedan zgoditak više od protivnika. +ezikom radnji to je logi"na struktura nogometne igre ; vidi sliku 1.11 <. 5avaljuju!i ovoj strukturi mogu!no je napraviti slobodno sumiranje kao na slici 1.). Ova nogometna teorija vrijedi širom svijeta za svakoga na svakoj nogometnoj razini. Ono što u ovoj nogometnoj teoriji ne stoji je opis kako 11 igra"a stoji na terenu ; timska organizacija < i što se precizno o"ekuje od svakoga igra"a ; bazi"ni zadaci <. o je zadatak trenera ovisno od na"ina kako gleda na nogomet i to je razlog zašto nogometna teorija nije unificirana. lika 1.11
'ogi"na struktura nogometne igre jezikom radnji. 5avaljuju!i ovoj strukturi mogu!no je prikazati slobodno sumiranje radnji. #O(O%B #A3A2
izgradnja
RA#COR%A@6+B
postizanje zgoditaka
$ primanje lopte $ udarci glavom $ zadržavanje lopte $ šutiranje $ okretanje $ i sli"no $ upu!ivanje pasova I
O&RA#A
razgradnja izgradnje pr.napada
spre"avanje postizanja zgoditaka
$ vršenje pritiska $ presing $ postavljanje zale4a $ ples brani"a
$ udarci glavom $ udarci nogom $ remplanje $ zra"nu dueli
$ duel na loptu $ udarci glavom $ udarci stopalom
$. uvla"enje $ pomjeranje u stranu $ dueli na loptu
$ klize!i startovi $ blokiranje $ klize!i startovi oduzimanje lopte
$ nu4enje $ kreiranje rupe u prostoru $ kreiranje prostora $ usporavanje $ dovatanje zadnje linije $ centaršutevi $ ples brani"a $ priklju"ak $ odigravanje iz prve $ kretnja bez lopte $ ubrzavanje $ izlaženje iz blokade protivnika $ gra4enje lopte $ upu!ivanje pasa $ vo4enje lopte $ otkrivanje
$ udarci glavom $ udarci stopalom $ pokrivanje suigra"a $ blokiranje $ klize!i startovi $ klize!i startovi oduzimanje lopte $ spre"avanje dubinskog pasa $ preuzimanje $ proganja nje protivnika $ blokiranje dubinskog pasa $ zadržavanje $ striktno pokrivanje
1.0.G.1 Tim%a organi$a0ija - nogometnom timu se u odre4enoj mjeri dijele zadaci izme4u igra"a, tako da postoji neizostavno timska organizacija. 8ao polazišna osnoa uzima se da tim ima 11 igra"a, a da se podjela zadataka vrši na na"in da postoje zadaci za vratara i deset ostali igra"a na terenu. i deset igra"a se zatim dijele na obranu, vezne i napada"e. - praksi se timska organizacija dijeli na vratara, 0 obrambena, tri vezna i tri napada"a ; 10== <, vratar, 0 obrambena, 0 vezna i dva napada"a ; 100) <, vratar, = obrambena, D vezni i dva napada"a ; 1=D) <. - ovoj knjizi se ne!e ulaziti u dublju analizu sustava igre. Ovo poglavlje se zadržava samo na definiranje organizacije tima i koliko je ona važna za nogoetmu igru. 1.0.G.) Onovni $ada0i 6z timske organizacije proizilaze individualni zadaci za svakoga igra"a ponaosob. Ovi zadaci se zovu bazi"ni ; osnovni < i odnose se na to kako se ispunjava uloga po pojedinoj nogometnoj poziciji igra"a. 2akle, jedan osnovni zadatak se može definirati kao skup nogometni radnji koje izvršava jedan igra". imska organizacija i bazi"ni zadaci > u smislu pozicije, momenta, pravca i brzine$ se mogu ispunjavati na razli"ite na"ine. Ovi na"ini ne podpadaju pod op!u teoriju nogometa. Oni su predmet kojim se bavi trener i igra"i. 1.D
Te&ni%a, *miao, 5om)ni%a0ija i Nogometna %ondi0ija
8ao polazna radno$teoretsko osnova je na slici 1.11 opisana logi"na struktura u radnjama. ermin radnja je šireg zna"enja. 3ostoji veliko razlikovanje u radnjama. jetimo se radnji u formi kao što su zapažanje, razgovaranje, vožnja biciklom ili igranje nogometa. 5a vrijeme vožnje biciklom može se razgovarati, zapažati ili na nešto misliti. Ovaj zbroj istovremeni radnji ne mora zna"iti da se ne može izme4u nji napraviti odre4ena podjela. o vrijedi i za nogometne radnje. #ogometne radnje uglavnom radnje kretanja Radnje nisu nikada izolirane u bilo kakvoj podjeli. 6pak se može napraviti razlikovanje radnji koje su podijeljene u nekoliko glavni grupa. 3rije svega postoji grupa radnji koje svrstavamo u radnje kretanja. 5a vrijeme nogometa ove radnje su centralno postavljene. 8od radnji kretanja postoji odnos sa okolicom gdje se nešto prenosi u prostoru. ako4er postoji grupa radnji koje nazivamo radnje jezika. o je na 1*
primjer verbalna radnja kou"ing od strane trenera, davanje instrukcija ili postavljanje pitanja. #ogomet pored toga poznaje radnje razmišljanja, iako one nisu dominantne kao na prijer kod igranja šaa. 5atim postoje slikovite radnje, radnje zapažanja ; gledanje, slušanje <, radnje komunikacije. Ova zadnja grupa radnji obuvata i neverbalnu komunikaciju, na primjer izme4u igra"a i trenera. 3ostoje još neke radnje koje se nesumnjivo mogu pridodati. Ovo sve daje jednu lijepu sliku oblika radnji koje se izvode u nogometu. 1.D.1 Individ)a!na te&ni%a 8ao što je re"eno, nogomet je prije svega igra u pokretu, kojom se realizira cilj igre, dakle na prvom mjestu su kretnje. - gore navedenoj analizi daje se naglasak na radnje kretanja koje se izvode na timskoj razini. ek nakon što se objasne timske funkcije i timski zadaci unutar toga, može se govoriti o individualnim zadacima igra"a. - naprijed navedenim analizama razlikovalo se ve!i broj nogometni radnji koje izvšava individualni igra", udarci po lopti stopalom, glavom, upu!ivanje pasa, kretanje bez lopte, pritiskanja protivnika, presing i sli"no. radnje kretanja mogu se podijeliti u dvije grupe sa loptom, bez lopte. Razlika je u posjedu lopte. - utakmici kontak sa loptom je u ve!oj mjeri ograni"en po igra"u. - praksi se puno cijeni igra" koji ima adekvatno dobru obradu lopte. o se zove tenika. 2a li je tenika klju" za uspje u nogometu? Ova rije" se mnogo koristi u nogometnom svijetu. 7esto se za ovu rije" koriste rezli"ita zna"enja. 3o rije"ima cijenjeni nogometni stru"njaka dobar nogometaš posjeduje nogometnu teniku iznad prosjeka. u se govori op!enito, ne govori se o tomu kako nogometaš tr"i ili ska"e. ermin tenika se korsti za pojavu kako nogometaš barata sa loptom. #ije rijetko da se tenika promatra izolirano od smisla za igru. &ez smisla za igru, tenika sama po sebi je beskorisna. Onaj tko ima smisla za igru ali ne može da izvede nogometnu radnju zbog nedostatka tenike je tako4er beskoristan. - cilju svrstavanja nogometne tenike na pravo mjesto unutar nogometne teorije mora se sprovesti detaljna analiza. 8riteriji za dobar pas u nogometu je lopta upu!ena u pravom momentu, željenom brzinom i na pravo mjesto. 8ako se ovi pasovi precizno izvode, nije na prvom mjestu ni važno. - sportovima kao što su sironizirano plivanje je izvedba iznimno važna, jer se izvedba radnje ocjenjuje. 5bog toga se radnje mopu podjeliti na one koje su orjentirane na formu i jedne orjentirane na rezultat. 8od sportova orjentirani na formu rezultat je ovisan od na"ina na koji se radnja izvodi. 8od skokova u vodu se ocjenjuje na"in izvedbe skoka a ne visina samog skoka. 2akle, kod sportova kod koji je forma primarna teži se ka idealno izvedenoj formi radnje. enika izvedbe se ocjenjuje od strane žiria. 8od sportova koji su usmjereni na rezultat je savim druga pri"a. ama izvedba nije krucijalna ve! rezultat sve dok se ostvaruje unutar propisani pravila za taj sport. portovi sa loptom predvi4aju, na primjer da ulazak u vrata lopte koja je upu!ena rukom predstavlja pogodak sve dok je ona upu!ena na ispravan na"in predvi4en propisima. Ovdje žiri ne odlu"uje o izvedbi samog pokreta, radnje. +edan interesantan iznimak od ove podjele su skijaški skokovi. Ovdje se gleda i na postignutu duljinu skoka kao i na samu izvedbu.. kaka" sa najduljim skokom može zauzeti drugo ili tre!e mjesto, jer sama izvedba nije bila na najvišoj razini. - ngometu bi to zna"ilo da se priznaje lijep ali ne i ružan pogodak. #ogomet je rezultatski orjentirani sport. #a"in izvedbe je u drugom planu u odnosu na rezultat. &espredmetno je raspravljati o tenici same izvedbe jer idealna tenika ne postoji u nogometu. o ima veze sa nepredvidljivosti same igre i njezinom kompleksnoš!u. #ogomet je timski sport, jedan kontakt sport, postoji protivnik, i lopta je uvijek slobodna za sve igra"e. ituacija na terenu je uvijek drogoja"ija. Radnja kretanja kao što je privatanje lopte ili upu!ivanje pasova se može izvesti na sto na"ina. 5bog toga nije preporu"ljivo da se igra" na izolirani na"in trenira, van nogometne situacije, da se uvježbava pokret tijelom na odre4eni na"in kada se, na primjer, izvodi dodavanje lopte ili privatanje lopte. #ogometaš mora posjedovati varijabilnu teniku ; tako4er se zove funkcionalna tenika < umjesto idealne tenike. #ogometaš mora da u"i da loptu primi i uputi na 1** na"ina. 11
obzirom na logi"nu strukturu nogometne igre, doprinos nogometaša se može ocjeniti kao dobar, osrednji, loš, s obzirom na njegov doprinos timskim funkcijama, timskim zadacima, i na koncu pobjedi tima. Ako je netko ma4ioni"ar sa loptom, ne zna"i da ima veliki doprinos na rezultate tima. #ogomet je nešto razli"ito od cirkuske predstave. enika se dakle promatra u kontekstu doprinosa timskim zadacima, timskim funkcijama. matra se da je nogomeša sa dobrom tenikom ako njegov kontakt sa loptom je na takovoj razini da dolazi do kreiranja prigoda za postizanje zgoditaka za vrijeme timske funkcije izgradnje napada. ako4er to isto vrijedi i za timsku funkciju postizanje zgoditaka. 8od po"etnika može iznimno biti vrijedno da se dobiju po"etne smjernice o karakteristikama radnji kretanja u formi pokreta tijelom. -koliko se pas upu!uje na kra!e rastojanje onda je to jnajbolje u"initi unutarnjom stranom stopala.. akovi pas se može uputiti i drugim dijelovima stopala, ali je nutarnja strana najsigurnija. 5atim se može zapaziti da je stajna noga malo savijena u koljenu a stopalo kojim se šutira je zategnuto.o je sve uvjetovano brzinom kojom želi dodati lopta, vremenom koje je na raspolaganju, poziciji suigra"a i protivnika. vi ovi faktori utje"u da na"in izvedbe radnje može biti samo op!enit. enika nikada nije u nogometu polazna osnova ve! samo dio cjeline. Ona samo karakterizira na"in izvedbe nogometnog pokreta. 5a vrijeme treninga nogometaši se mogu udubiti sa takozvanom nogometnom tenikom. #ikada se ne smije izgubiti iz vida smisao za igru i komunikacija. 1.D.) +r)ge radnje 3redodno smo naveli radnje koje obilježavaju nogometnu igru. One se na prvom mjestu opisuju na timskoj razini a zatim na individualnoj razini. Radnje kretanja se u nogometu mogu podijeliti na kretnje sa loptom i bez nje. #ogomet se ne ograni"ava samo na kretanje. 3ored toga za vrijeme igranja nogometa izvršavaju se i druge radnje, kao što su zapažanje ili pozivanje nekoga. akove radnje su u službi radnji kretanja. Ove takozvane druge radnje se koriste u terminima kao smisao za igru i komunikacija. 5ajedno sa radnjama kretanja formiraju se nogometne radnje. 1.D.).1 *miao $a igr) misao za igru govori nešto o individualnosti igra"a. - nogometnim krugovima se ovaj termin mnogo koristi, ali se ne objašnjava na pravi na"in. #a osnovu teorije o radnjama može se ustvrditi smisao za igru nije mentalni proces niti je duovnog karaktera, proces koji se ne odigrava u glavi, koji se ne može primijetiti kod neutralnog promatra"a. misao za igru je kompleksan pojam, ali nije misteriozan. 3ojam smisao za igru je sveobuvatni pojam za radnje. ve ove radnje se ne mogu odvojeno promatrati od radnji kretanja. 2a bi se dao doprinos odre4enim timskim zadacima ili timskim funkcijama, svaki igra" treba da individualno prepozna poziciju u igri i da je predvidi. 8oje radnje su u kojemu momentu neopodne ili željene? 8ada se igra" treba ponuditi ili kada treba da se otkrije? -kratko, individualni igra" mora da zna ne samo da uputi pas, da zna da udari loptu glavom,da šutira, nego on mora da zna i da prepozna, zamijeti i interpretira nogometnu situaciju. o se zove "itanje nogometne situacija, gdje se radnje kretanja moraju izvesti u pravom momentu i na pravom mjestu. ermin smisao za igru se odnosi na radnje koje se mogu pojasniti glagolima kao opažanje, prepoznavanje, interpretiranje, procjenjivanje, procjenjivanje i sli"no. Od svi ovi glagola najvažniji je opažanje. Opažanje i kretanje su neraskidivo povezani pojmovi, tako da je opažanje osnovica smisla za igru. Ali opažanje nije isto što i smisao za igru. Opažanje je puno širi pojam, dok je smisao za igru isklju"ivo sposobnost opažanja izvo4enja radnji . 2a bi se radnje kretanja sa loptom, ili bez lopte, mogle izvoditi neopodno je mo!i opažati. misao za igru predpostavlja dobro opažanje i procjenu odnosa vremena i prostora. 8onkretno radi se o odabiru odre4eni radnji kretanja$ da li se treba odlu"iti na vo4enje lopte ili na pasove? > i popuna zadataka u odnosu na 1< odabir pozicije, )< momenat radnji, =< pravac radnji i 0 < brzina radnji. ermin smisla za igru nije nešto misteriozno. Ono nije zaklju"ano u glavi, ve! su sadržaj nogometni radnji. misao za igru je vezano za odabir pozicije, momenta , pravca i brzine radnji. 1)
1.D.).) 5om)ni%a0ija 5a vrijeme izgradnja napada u odre4enim situacijama igre igra" mora da se kre!e bez lopte a drugi igra" mora da uputi kvalitetan pas. - tim trenucima dolazi do izražaja njiov smisao za igru. Ali kako da se uskladi njiov me4usobni odnos? #jiov smisao za igru se mora uskladiti. 5bog toga oni moraju da me4usobno komunicirajuJ kup individualaca koji mogu svi zajedno da dobro prime loptu, upute kvalitetan pas a posjeduju i smisao za igru, ne "ine po automatizmu tim, jer moraju svakako me4usobno da usklad svoje nogometne radnje. #a primjer, razgradnja protivni"ke izgradnje napada nema smisla ako pritisak stvara centralna špica bez podrške tima. akove individualne akcije nemaju efekta, jer protivnik ima dovoljno mogu!nosti da odigra povratni pas ili pas po širini. Špica !e morati da uspostavi kontakt sa suigra"ima i da dobije podršku od nji u ovakovoj radnji. 2rugi primjer je primjena pravila zale4a. -koliko je obrana dobro uskla4ena u komunikaciji onda na jednostavan na"in mogu osvojiti loptu kada se protivnik na4e u nedozvoljenoj poziciji. 8oordinacija i me4usobno uskla4ivanje individualni radnji igra"a zove se komunikacija. 8omunikacija se nadogra4uje na smisao za igru na timskoj razini. 6gra"i se moraju me4usobno dobro razumijeti, razumijeti suigra"eve radnje i me4usobno i prilagoditi. 8od uigranog tima izgleda da se sve radnje izvršavaju same po sebi tako da igra"i rješavaju probleme sa lako!om, kao što su odigravanje pasa u dubinu i kada odigravaju pas na bolju nogu suigra"a. -napre4enje uskla4ivanje me4usobni radnji je ovisna o dobroj komunikaciji. 8od nacionalni selekcija to ide malo teže i komunikacija izme4u igra"a nije na najvišoj razini. 8ao baza odnosa su komunikativne radnje. o nisu radnje kretanja ali su usko povezane sa njima. #amjera takovi radnji je da se usklade radnje kretanja. - svakodnevnom životu postoji verbalne komunikacija > kao što su razgovori i diskusije > kao i neverbalna komunikacija$ kao što je na primjer klimanje glavom i sli"no. ako4er i u nogometu postoje takovi oblici komunikacije. Ako su nogometaši dugo vremena zajedno i dugo treniraju, dakle uskladili su svoje radnje, njiova komunikacija može biti skrivena i maskirana, tako da ju je teško uo"iti. 7ak i kod dosta uigranog tima ne dešava se uvijek da je komunikacija na ovakovi na"in izražena. - praksi se dešava da se radnje kretanja poprate komunikacijom u verbalnom i neverbalnom obliku kao što je 9le4a:, 9sad:, 9dublje:, 9slobodan:. ako4er i na neverbalni na"in se može uspostaviti komunikacija. o se može ostvariti, na primjer, pokretima ruke ili sli"no. Ovakove komunikacije se zovu kou"ing izme4u igra"a. 2vojica uvijek bolje vide nego jedan. 8od me4usobne komunikacije izme4u igra"a timska organizacija igra važnu ulogu. 2ogovor o rasporedu na terenu za vrijeme napada ili obrane igra važnu ulogu, koja je polazna osnova za njiovu me4usobnu komunikaciju. 5aklju"ak je da nogomet nije prosti zbroj kretanja. 1.D.=. Nogometna %ondi0ija 8ao što je re"eno, nogomet je sport kretanja. Radi sve ve!i zatjeva u nogometu postavljaju se i viši zatjevi na izvo4enje radnji kretanja. Ovo zatjeva bolju nogometnu kondiciju. #ije rijetko da se iz op!enitosti sporta preslikavaju aktivnosti u nogometnu kondiciju. ermini kao što su snaga, brzina, izdržljivost, fleksibilnost i koordinacija se smatraju kao op!eniti pojmovi, bez povezanosti sa sportom u kojemu se radi. eorija fiziologije se uzima kao polazna osnova za kondicijske treninge a zatim se takova fiziologija primjenjuje u radu. 8od temšakog tr"anja mnogo se toga može re!i. Ali da li se takovo tr"anje maratonca može usporediti sa tr"anjem nogometaša? #a"in tr"anja tempašenja ili sprintanja se mora promatrati u kontekstu gdje se on izvodi. +ezik u knjizi fiziologije nije jezik radnji tako da fiziologija ne vidi razliku izme4u tr"anja u krug ili tr"anja prilikom otkrivanja igra"a bez lopte. ek kada se uzme u obzir nogometni jezik, mogu se postaviti nogometno kondicijski zatijevi nogometašima. ek u sljede!im poglavljima se opisuju i analiziraju veliki zatjevi jezikom radnji. ek iz ovakovog nogometnog jezika mogu se pozvati u pomo! principi fiziologije a ne obrnuto. +ednako vrijedi i za ostale znanstvene discipline kao što je psiologija, biomeanika, menadžment i pedagogija. #ogometna igra je uvijek centralno postavljena i od nje se postavljaju pitanja u odre4enim segmentima interesovanja.
1=
POGLAVLJE 6 NOGOMETNI 5OU7ING, ŠTO JE TO? ).1
Uvod
- ovoj knjizi se svjesno govori o kou"ingu a ne o treneru. 3ojam kou" ; coac < bolje opisuje paket zadataka ove osobe. #jegova funkcija podrazumijeva puno širi djelokrug zadataka od treniranja. 8ou"ing je zamjenska rije" za utjecanje na nekog ili nešto, na razli"itim poljima djelovanja. On udje"e na trenažni proces ali isto tako na stvari koje se dešavaju oko utakmice. /an treninga i utakmice postoje mnoga polja djelovanja gdje trener može i mora, da utje"e na svoje igra"e. -kratko, kou"ing je složen pojam i treniranje je samo jedan dio te složene cjeline. Što je to nogometni kou"ing, u preciznom smislu? ).)
Tim (i!ding, i!i nogometni %o)"ing
#ogomet je na prvom mjestu timski sport. #ogometne radnje su sredstvo kojim nogometaši raspolažu, u cilju da se timski organiziraju u napadu, obrani i transformacijama. pecifi"na izvedba ovi radnji je ovisna od timskog dogovora koji se odnosi na na"in napada tima, obrane i transformacija. eži se sa timom na odre4eni na"i podijeliti zadatke tko izvodi koje nogometne radnje, gdje i izvodi, kada i kako? Razvijanje takti"ki zadataka je važna faza za vrijeme izgradnje tima. Bnglezi to nazivaju tim bilding. Ovaj termin u nogometu ima višeslono zna"enje, ali vrlo rijetko se koristi u pravom zna"enju pojma. #aj"eš!e se ovaj termin koristi za stvari koje nemaju veze sa tim bildingom. ).).1 *miao i (e$miao ojma tim (i!dinga - knjizi #ogometna teorija njezin autor, +an amboer, je jasan što se ti"e pojma tim bilding. Radi unapre4enja grupne povezanosti je danas uobi"ajeno da se poa4aju raznorazni trenažni programi, u kojima u"estvuju specijalisti razli"iti formata tim bildinga. o varira od preživljavanja u nepristupa"nim podru"jima do izvršavanja raznorazni zadataka. amboer se pita zar nije tim bilding usko u svezi sa zadacima koje tim mora izvršavati u nogometu. - nogometu je to postizanje više zgoditaka od protivnika. ako4er Rinus %icels konstatira u svoj knjizi eam$building da mnogi treneri smatraju tim bildingom stvari kao što su grupni osje!aj tima, koji u svakom slu"aju olakšavaju posao treneru. 6pak, on ovaj pojam doživljava nogometno, tako da je za njega tim bilding razvijanje tima u nogometno sadržajnom smislu. im bilding je razvoj tima u smislu bolje organizacije igradnje napada, obrane i transformacija. aj proces se razvija bolje i brže ako je prisutna motivacija kod igra"a za zajedni"kom, timskom promidžbom.#akon boravka u Ardenima, nogometni tim ne!e ništa bolje napadati, braniti se i raditi transformacije. #a polju me4uljudski odnosa može do!i do pomaka koji djeluje na brži razvoj tim bildinga. 6gra"i sljede!i dana imaju pove!anu želju za suradnjom. 3osljedica je, dakle, da se postižu bolji rezultati u tim bildingu na terenu. 2akle, grupna aktivnost van terena imaju indirektan utjecaj na tim bilding na terenu. -kratko, kao što je Rinus %icels u svoj knjizi napisao, tim bilding je nešto što se dešava na nogometnom travnjaku$ a grupna aktivnost van terena može pospješiti i mati pozitivan utjecaj na taj proces indirektnim putem. #a ovakovi na"in je "esto spominjani pojam stavljen na pravo mjesto. ).).) Mjeto tim (i!dinga )n)tar nogometnog %o)"inga Razvijanje nogometnog tima ima nekoliko svoji faza ; koraka <. - po"etku trener dogovara jedan broj timsko takti"ki zadataka. 8ako !emo napadati? 8oju !emo timsku organizaciju odabrati i koji su pojedina"ni zadaci unutar takove organizacije? 8oje nogometne radnje igra" mora da izvede da bi se realizirao takti"ki dogovor? Ovakovi dogovori vrijede i za obranu i za transformacije. 3ojedina"na izvedbe ovisi o individualnim kvalitetama igra"a i viziji trenera. #a osnovu ovi dogovora trener i igra"i po"inju sa radom. -nutar ovakoga procesa postupno se podiže i ljestvica zatjeva. imski takti"ki dogovori razvijaju se od jednostavnog ka složenom. loženi timski zadaci zna"e da se postavljaju viši 10
pojedina"ni zatjevi za igra"e u izvršavaju ti zadataka u fazi izvo4enja napada, obrane ili transformacije. 8oliko god je zadatak trenera da uspostavi mom"adsku igru, u praksi se to svodi i na individualni kou"ing nogometaša. ).).= Tim i individ)a 8ao što je re"eno, nogomet je primarno timski sport. -takmica se može dobiti samo timskim nastupom. 5bog toga se za opis logi"ne strukture nogometne igre, kao polazna osnova uzima "injenica, da se nogometne akcije izvode na timskoj razini. im na posljetku ne postoji bez individualaca. 3rimarni cilj trenera u kou"ingu, je razvijanje timski funkcija i zadaka individualni igra"a, sa ciljem zajedni"ko nastupa nogometaša kao cjeline. ).=
Ve.i nogometni otor $na"i i vi2e $a&tjeve
2ata struktura nogometa, kako je to prikazano na slici 1.11 na stranici =1, zna"i da je nogometni kou"ing u stvari kou"ing organizacije napada, obrane i transformacije ; slika ).1 <. @ilj ovakovog kou"inga je da tim realizira timske zadatke pod sve ve!im nogometni otporom. 8ou"ing izgradnje napada je usmjeren da se napad može realizirati i protiv ja"ega protivnika. (dje se u tom slu"aju kou"ing usmjerava? Odgovor na ovo pitanje se dobija analizom izgradnje napada i principima koji vrijede unutar ovi zadataka za sve igra"e nogometaša, bilo gdje u svijetu. &ez obzira o kojima se igra"ima radilo, ovi principi su univerzalni i mora i se poštivati u svru kreiranja prigoda za postizanje zgoditaka. -kratko, ovo poglavlje govori o op!im principima izgradnje napada$ i drugi timski zadataka$ koji vrijede bez obzira na vrstu nogometaša i njiovu razinu natjecanja. lika ).1
#ogometni kou"ing na osnovu logi"ne strukture nogometne igre. nogometni kou"ing
kou"ing napada
kou"ing transformacije
kou"ing obrane
kou"ing izgradnje napada
kou"ing postizanja zgoditaka
kou"ing razgradnje kou"ing spre"avanja protivni"kog napada postizanja zgoditaka
kou"ing $ primanje lopte $ držanje lopte u posjedu $ okretanje $ upu!ivanje pasova $ duel za loptom $ udarci glavom $ nu4enje u prostoru
kou"ing $ udarac glavom $ šutiranje $ i sl.
kou"ing kou"ing $ presing $ udarac glavom $ pravljenje pritiska $ izbijanje $ postavljanje zale4a $ zra"ni dueli $ kratnja prema lopti $ duela stopalom na lop. $ sužavanje prostora $ blokiranje $ dueli za loptom $ klize!i startovi izbij. $ udarci glavom po $ klize!i startovi uzim. lopti $ izbijanje $ pokrivanje le4a suigra"u $ klize!i startovi izbijanje lopte $ blokiranje $ klize!i startevi oduzimanje lopte $ spre"avanje dubinskog pasa $ preuzimanje $ pra!enje protivnika u zoni $ blokiranje dubinskog pasa $ zaustavljanje $ striktno pokrivanje protivnika
$ pravljenje rupe u protivni"ko obrani $ kreiranje prostora $ usporavanje $ održavanje zadnje linije $ cetriranje sa boka $ lažna kretanja $ prilju"ak $ otkrivanje u prostoru bez lopte $ ubrzavanje $ izlaženje iz protivni"kog bloka 1D
$ gra4enje lopte $ pasovi $ izlazak iz putanje kretanja ).0
5o)"ing naada
imski zadaci napada se sastoje iz zadataka izgradnje i postizanje zgoditaka. 'ogi"no je da se napad podijeli u dva zadatka, kou"ing izgradnje napada i kou"ing postizanja zgoditaka. Što trener radi kada se poja"a nogometni otpor? Odgovor slijedi u sljede!em tekstu. ).0.1 5o)"ing i$gradnje naada rener odre4uje > uz dogovor sa igra"ima > koja je strategija najbolja za izgradnju napada u svru postizanja zgovitaka. o može da varira od strpljive pozicijske igre do klasi"ne formule 9 kick and rus 9 ; duga lopta naprijed i pritisak <. +edan tim mora posjedovati organizaciju u cilju formiranja na"ina izgradnje napada. 8oji dio terena je najbolje zaposjednuti radi kreiranja prigoda za postizanje zgoditaka? 5atim se formuliraju individualni zadaci za svi 11 igra"a. ovi takozvani bazi"ni zadaci su u stvari zbroj nogometni radnji izgradnje napada. #aprijed navedeni odabiri su direktno ovisni o kvaliteti igra"a, u kombinaciji sa vizijom trenera. %e4utim, osnovni principi kou"inga izgradnje napada su neovisni od strategije, timski zadataka ili bazi"ni zadataka. &ez obzira na sve navedene specifi"nosti, koja je strategija igre, koji su timski zadaci i koja je timska organizacija, svaki tim u svijetu bez obzira na razinu, koristi prilikom izgradnje napada iste nogometne radnje. @ilj je da svaki nogometaš na višoj razini igre, pri povišenim nogometnim otporima, može da izvodi nogometne radnje kao što su izvo4enje pasova, primanje lopte, kretnja bez lopte, vo4enje lopte i tako dalje, a sve to u cilju stvaranja prigoda za postizanje zgoditaka.
Namjera, 4)n%0ije i $ada0i - ovomu poglavlju su prikazani > na prvi pogled$ apstraktni pojmovi namjera igre, timski zadaci i timske funkcije. -z pomo! metafore iz poduzetni"kog života je mogu!no pojasniti odnose izme4u ; 1 < namjere, ; ) < funkcije i ; = < zadataka. #a osnovu njiovi me4usobni uzajamnosti cjelina ima veliko zna"enje. 3oduze!e koje proizvodi 8oka$8olu, ma za cilj da proda što više svoji proizvoda. - tu svru, firma zapošljava ljude razli"iti zanimanja. vi oni obavljaju neku funkciju u poduze!u. vaka funkcija se sastoji iz odre4eni zadataka. o se zove paket zadataka. - ovomu primjeru navedeno poduze!e predstavlja nogometni tim. @ilj svakoga tima je pobjedaJ &olje re"eno, postizanje više zgoditaka od protivnika. - cilju postizanja cilja moraju se sprovesti raznorazne funkcije, kao što je fuknkcija napada, obrane i transformacija. vaka od ovi funkcija se sastoji iz jednog broja zadataka, izme4u ostalog izgradnja napada i razgradnja protivni"kog napada. Osim ovee usporedbe, ostale zajedni"ke karakteristike su mogu!ne samo u op!enitom smislu. #aime, u poduzetni"kom svijetu proizvo4a" kole nastoji da eliminira konkurenciju, u nogometu to nije slu"aj. - slu"aju kada bi jedan nogometni klub želio sam da preživi na tržištu, to bi ujedno zna"ilo kraj nogometa. #ogometni klubovi trebaju jakog protivnika da bi i sami opstali. - protivnom nema natjecanja. &ez konkurencije nema ni smisla za postojanjem. 5bog toga se i dešava da ljudi koji vode klubove, a dolaze iz poduzetništva primjenjuju!i principe gospodarstva, naj"eš!e upropaštavaju te iste klubove. ).0.) 5o)"ing nogometni& radnji i$gradnje naada #avedene nogometne radnje izgradnje napada su sredstvo koje tim posjeduje za realizaciju prigoda za postizanje zgoditaka. #a višoj razini nogometaši imaju manje prostora i vremena za izvo4enje ovakovi nogometni radnji. 5bog toga je izazov za tim da u skra!enom prostoru izgradi igru i kreira šanse. #a što se trener treba fokusirati prilikom izgradnje napada? 3redpostavimo da desni brani" pokušava da odigra dubinski pas na ofanzivnog veznog igra"a. 8od povišenog nogometnog otpora $ kada protivnik smanji prostor igre > ovaj zadatak je teško izvesti. 1G
takovu slu"aju desni brani" ima manje vremena i prostora za izvo4enje ovakove nogometne akcije. Što je predmet pozornosti trenera u prikazanom primjeru izvo4enja nogometne akcije? ; 1 < &oljim zauzimanjem pozicije prije nego li se primi lopta, desni brani" ima više vremena i prostora za izvo4enjem dubinskog pasa. ; ) < ako4er ranijim prepoznavanjem pasa, pove!ava se šansa primanja dubinskog pasa. ; = < 2esni brani" pokušava da uskladi brzinu lopte koju upu!uje na ofanzivnog veznog. ; 0 < 3as mora biti upu!en u pravom smjeru. -koliko se protivni"ki igra" nalazi desno od ofanzivnog veznog onda se mora uputiti lopta na lijevu nogu veznog igra"a, i obrnuto. #a takovu upu!enu loptu lakše reagira vezni igra" jer može lakše zadržati pas u svojemu posjedu, grade!i tijelom loptu od strane protivnika. lika ).) pokazuje prikaz primjene viši zatjeva. Ovaj igra" !e morati zauzeti bolju poziciju ; 1 <, morati !e ranije da se kre!e bez lopte ; ) <, morati !e da se kre!e u pravom smjeru ; = <, i optimalnom brzinom ; 0 <. 5aklju"ak je $ bez obzira na strategiju, organizaciju tima i bazi"ne zadatke > kou"ing izgradnje napada je primarno usmjeren na individualnog igra"a i na izvo4enje njegove nogometne radnje u svezi sa pozicijom izvo4enje, momentom izvo4enja, pravcom i brzinom izvo4enja ; vidi sliku ).) <. lika ).)
8ou"ing pasa, može se usmjeriti na raznorazne aspekte smisao za igru odabir pozicije za upu!ivanje pasa
individualna tenika
momenat prepoznavanja upu!enog pasa pasovi
pravac pasa
komunikacija brzina pasa
nogometna kondicija 8ou"ing ovoga vremensko$prostornog faktora za izvršenje nogometne radnje se usmjerava prvenstveno na individualni smisao za igru. 8oliko je igra" u stanju da pro"ita nogometnu situaciju? Što i koje su neopodne nogometne radnje za poduzeti? 8oje kretnje i u kojemu momentu i u kojim situacijama? 3ored toga trener može smisao za igru izme4u igra"a da uskladi njiovim poboljšanjem komunikacije. im nema nikakve koristi ako desni brani" pravilno izvodi nogometnu radnju, ofanzivni vezni pravilno izvodi svoju nogometnu radnju, ali je komunikacija izm4eu nji loša. o neminovno dovodi do gubitka lopte. - slu"aju izvo4enja ngometne akcije kretnje sa loptom > kao što je izvo4enje pasa$ trener se može fokusirati na individualnu teniku igra"a. 3ravac i brzina kojom desni brani" odigrava pas na ofanzivnog veznog igra"a direktno ovisi o individualnoj tenici. renersko zapažanje je usmjereno na na primjer, položaj tijela desnog brani"a. 8akav je položaj stopala, stajne noge ili gornjeg tijela prilikom odigravanja pasa? o su sve faktori koji utje"u na na"in kako igra" izvodi pas. #a koncu trener može utjecati na nogometnu kondiciju, tako da postoje bolji okviri za izvo4enje kretnje nogometaša na višoj razini, ili postoji mogu!nost duljeg izvo4enja pravilni nogometni kretnji. 8ou"ing jednog ili više faktora pomaže igra"u da izvede nogometnu radnju na kvalitetniji na"in pri povišenom nogometnom otporu. amim time se pove!avaju šanse za kreiranje ve!eg broja nogometni prigodaza za postizanje zgoditaka. ).0.= 5o)"ing oti$anja $godita%a 1E
renutak kada se za vrijeme izgradnje napada kreiraju prigode za postizanje zgoditaka, je trenutak kada nastupa timski zadatak postizanja zgoditka. vaki tim i svaki igra" ima ovaj zadatak postizanja zgoditaka. 8ou"ing postizanja zgoditaka se primarno sastoji iz šutiranja loptom nogom i glavom. -smjerava se kou"ing na individualne igra"e, koji u otežanim uvjetima ; prostor i vrijeme <, treba da iskoriste kreirane prigode. ).0.0 5o)"ing i$voenja nogometni& radnji oti$anje $godita%a 3ostizanje zgoditaka je najvažniji segment nogometa ali ujedno i najteže izvodiv. #aj"eš!e iz nemogu!i pozicija i "esto protiv jednog ili više protivnika špica mora savladati vratara i posti!i zgoditak. 3rotivni"ki igra"i i vratar pokušavaju da suze teren i smanje prostor za djelovanje špice. 3redpostavimo da je napravio dogovor sa timom da centralna špica prilikom uba"aja lopte sa strane kre!e se prema prvoj vratnici, pokušavaju!i da zavati loptu nogom ili glavom. 3rotiv ja"eg protivnika špica !e imati manje prostora i vremena da realizira ovakove uba"aje lopte sa strane. 8ou"ing postizanja zgoditaka je usmjeren na ; 1 < odabir pozicije prije nego li je centaršut upu!en, tako da špica svojom kretnjom dolazi u povoljniji položaj od protivnika, ; ) < prepoznavanje momenta kada špica dolazi naprvu vratnicu, ; = < pravac kojim se špica kre!e, na primjer izbjegavanje protivnika svojom kretnjom, ; 0 < brzina kojom špica dolazi na prvu vratnicu. -kratko, tako4er kou"ing postizanja zgoditaka je usmjeren na poziciju, momenat, pravac i brzinu izvošenja nogometne radnje. 8od individualnog kou"inga trener se fokusira na individualni smisao za igru špice ; pozicija, momenat, pravac prva vratnica <, individualnu teniku ; izvo4enja šutiranja nogom i glavom <, komunikaciju ; sa igra"em koji upu!uje centaršut <, nogometnu kondiciju ; brzina kojom se kre!e prema prvoj vratnici <. 8ou"ing svi ovi faktora vodi ka povišenju mogu!nosti da špica realizira prigode za postizanje zgoditaka uz ve!i nogometni otpor od strane protivnika. ).D
5o)"ing o(rane
imska funkcija obrana je obrnuta od timske funkcije napad. 5a vrijeme obavljanja ove funkcije, glavni zadatak tima je spre"avanje kreiranja šansi i spre"avanje postizanja zgoditaka. 2akle ova funkcija tima je kombinacija spre"avanja kreiranja prigoda i realizacija isti. 8oji su principi unutar ova dva nogometna zadatka? ).D.1 5o)"ing ra$gradnje rotivni"%og naada @ilj ovog nogometnog zadatka je da se tim nau"i da razgradi protivni"ku izgradnju igre, i time sprije"i kreiranje prigoda za postizanje zgoditaka. 3ostoje razli"ite strategije. +edna se sastoji od pritiska na protivnika na njegovoj polovici, dok se druga strategija sastoji iz povla"enja tima na svoju polovicu. &ez obzira gdje se pritisak izvodio tim izvodi identi"ne nogometne radnje pokrivanje le4a suigra"u na kratkom rastojanju, stvaranje pritiska, sužavanje terena, prepokrivanje. 8ou"ing razgradnje protivni"kog napada je u prvoj instanci kou"ing razli"iti razgra4uju!i nogometni radnji. ).D.) 5o)"ing nogometni& radnji ra$gradnje rotivni"%og naada #eovisno od odabira trenera, mora svaki tim za vrijeme razgradnje protivni"kog napada napraviti kompaktni blok. o zna"i da se igra"i i u širini i u dužini moraju što je više mogu!e grupirati i na takov na"in smanjiti teren za igru protivniku. 3o dužini teren se smanjuje na na"in da razmak izme4u linija tima je što manji. - slu"aju kada je rastojanje izme4u linije vezni igra"a i obrane manje, onda se vezni igra"i kada ispadnu iz igre moraju okrenuti samo nekoliko metara u cilju pružanja obrambene podrške obrani. o se zove prepokrivanje. 8ada mom"ad igra kompaktno u širini, igra"i moraju biti u stanju da do4u na stranu gdje je lopta kod protivnika. -z sve to suigra"i moraju pokrivati le4a suigra"u. o se zove sužavanje po strani ; smanjivanje manevarskog prostora protivnika <. o je naro"ito izraženo kod izvo4enja ove nogometne radnje od strane brani"a. 3rotiv protivnika koji igra sa tri špice zadatak lijevog 1H
brani"a je da isklju"i iz igre protivni"ku desnu krilnu špicu. 5atim je njegova obveza kod sužavanja da pokrije le4a lijevom stoperu u momentu kada je protivnik u posjedu lopte na suprotnoj strani. 5a vrijeme sužavanja nastaje dilema. 8oliko duboko sužava lijevi brani" prostor sa svoje kontra strane. 3rotiv jakog protivnika to može biti opasno, ukoliko su protivni"ki igra"i u stanju da brzo okrenu stranu i upute pas na desnu špicu protivnika. 'ijevi brani" !e morati da donese odluku izme4u optimalnog sužavanja i kriranja kra!eg rastojanja do svoga direktnog protivnika. 5a vrijeme kou"inga sužavanja u konkretnom primjeru trener !e morati da obrati pozornost na ; 1 < &olji odabir pozicije, da li je rastojanje do lijevog stopera manje. %etar dva razlike može da bude presudno. ; ) < 'ijevi brani" mora prepoznati momenat kada više nije neopodno njegovo pokrivanje le4a lijevom stoperu. ; = < 3ravac kojim se lijevi brani" kre!e je presudan. 3okrivanje le4a nije naslijepo tr"anje u sredinu. %etar dva naprijed nazad, lijevo desno, nekad je presudno, posebno kada se radi o zale4u. ; 0 < 8od pokrivanja le4a nogometna radnja mora biti brzo izvedena. Opet se svodi, bez obzira na sustav, viziju, strategiju tima, da je kou"ing razgradnje protivni"kog napada usmjeren na poziciju, momenat, pravac i brzinu izvo4enja nogometne radnje. - konkretnom primjeru trener se usmjerava na individualni smisao za igru lijevog brani"a ; pozicija, momenat, pravac sužavanja <, individualnu teniku lijevog brani"a ; izvo4enja na primjer klize!eg starta <, komunikaciju ; sa stoperom < i na nogometnu kondiciju ; brzina sužavanja i izdržljivost ponavljanja ti radnji <. ).D.= 5o)"ing re"avanja oti$anja $godita%a -sprkos razgradnji protivni"kog napada protivnik !e kreirati prigode za postizanje zgoditaka. ada se zadatak razgradnje protivni"kog napada pretvara u zadatak spre"avanja postizanja zgoditaka. vugdje u svijetu se izvode identi"ne nogometne radnje kod spre"avanja postizanja zgoditaka izvo4enje klize!i startova ili blokiranje šuta ili u slu"aju vratara$ vatanje, izbijanje, duel tijelom, izvo4enje parada i sli"no. 8oji su najvažniji principi izvo4enja ovakovi nogometni radnji? ).D.0 5o)"ing i$voenja nogometni& radnji re"avanja oti$anja $godita%a pre"avanje protivnika da postigne pogodak je primarni zadatak vratara. +edan metar lijevo desno, naprijed nazad, može biti fatalan za primanje zgoditka. rener se, na primjer, kod vratara fokusira na odabir pozicije vratara, prepoznavanja momenta, pravca djelovanja i brzine. 3redpostavimo da je protivni"ka špica izašla sama sa loptom pred vratara. ; 1 < 5adatak vratara je da smanji što je mogu!no više svoja vrata. Odabir prave pozicije je mogu!nost vratara da smanji manevarski prostor protivni"koj špici u momentu upu!ivanja udarca u okvir vrata. ; ) < 8ada špica dolazi u susret vrataru on mora izabrati pravi momenat djelovanja, u namjeri da uvati loptu. 5atijeva se prepoznavanje pravog momenta reakcije. ; = < -spješnost vatanja lopte u mnogome ovisi o pravcu po kojemu se vratar kre!e prema lopti. 2a li je odabrao najkra!i put ; najbrži < ili je dopustio da lopta dolazi ka njemu tako što se baza unazad? Ova zadnja situacija pruža špici ve!u mogu!nost za postizanje zgoditka. ; 0 < - mnogome spre"avanje postizanja zgoditka ovisi o brzini kretanja vratara. 2a li je vratar brzo reagirao ili usporeno pružaju!i špici dovoljno vremena za upu!ivanjem šuta? 6 ovdje se vidi da se kou"ing trenera svodi na poziciju, momenat, pravac i brzinu izvo4enja nogometne radnje. - individualnom kou"ingu vratara trener se fokusira na individulni smisao za igru vratara ; pozicija, momenat i pravac izvo4enja nogometne radnje <, individualnu teniku ; na"in obrade lopte <, komunikaciju ; sa obrambenim igra"ima < i nogometnu kondiciju ; brzinu izvo4enja <. Ovakav kou"ing omogu!ava vrataru da zaštiti svoja vrata i protiv bolji protivnika. 8ou"ing vratara je integralni dio, a ne zasebni dio, timskog kou"inga. ).G
5o)"ing tran4orma0ija
imski zadaci koji postavljaju naviše zatjeve su transformacije. Ova timska funkcija se sastoji iz transformacije iz napada u obranu i iz obrane u napad. Ovaj momenat igre traje iznimno kratko i dešava se brzo. 5bog toga kou"ing transformacije se podudara sa kou"ingom napada i obrane. 1I
).G.1 5o)"ing tran4orma0ije i$ o(rane ) naad 5a vrijeme izmjene iz obrane u napad je protivnik naj"eš!e neorganiziran. 5a vrijeme ovoga trenutnog kaosa tim u posjedu lopte ima više vremena i prostora. - svu profitiranja iz ovakove situacije, nogometaši imaju na raspolaganju iste nogometne radnje kao i za vrijeme napada. 5bog toga se kou"ing ovoga momenta igre svodi opet na kou"ing nogometni radnji napada, kao što je kretanje bez lopte i upu!ivanje pasova. ).G.) 5o)"ing nogometni& radnji naada - paragrafu ).0 je ve! zaklju"eno da, bez obzira na strategiju i osnovne zadatke > kou"ing napada"ki nogometni radnji je usmjereno na poziciju, momenat, pravac i brzinu izvo4enja nogometni radnji. ako4er se ovdje radi o individualnom smislu za igru, individualnu teniku, komunikaciju i nogometnu kondiciju. @ilj kou"inga je da se razina izvo4enja nogometni radnji podigne na višu razinu i da se pozitivno reagira na poja"ani nogometni otpor. ).G.= 5o)"ing tran4orma0ije i$ naada ) o(ran) ransformacija iz napada u obranu ima za cilj da se sprije"i protivnik koji oduzme loptu da kreira prigodu za postizanje zgoditka. 5bog toga transformacija postavlja zatjeve igra"ima koji uveliko sli"e timskim funkcijama obrane. 8ou"ing transformacije poznaje logi"an slijed mnogi sli"nosti sa kou"ingom obrane ; paragraf ).D <. ).G.0. 5o)"ing o(ram(eni& nogometni& radnji 8ao što je re"eno, faktori kao što su pozicija, momenat, pravac i brzina formiraju esenciju cjeline što se ti"e kou"inga obranbeni nogometni radnji. o su aspekti unutar obranbeni nogometni radnji koji vrijede širom svijeta. 5bog toga postoje univerzalne karakteristike unutar obranbeni radnji koji zajedno predstavljaju polaznu osnovu za kou"ing transformacije iz napada u obranu. ako4er, i ovdje se radi o specifi"nom pristupu igra"u u pogledu njegovog smisla za igru, individualnu teniku, komunikaciju i nogometnu kondiciju. ).E
Nogometna re$enta0ija ) je$i%) nogometni& radnji
#ogometni kou"ing je usmjeren u smjeru poboljšanja igre tima, tako da se igra"i u"e da postižu više zgoditaka od protivnika. #apred navedena analiza je jasno stavila na znanje što se traži od igra"a u izvršavanju = timske funkcije pod velikim nogometnim otporom. - sljede!em paragrafu !e još više biti govora o individualnim postupcima nogometaša prevedeni u jezik radnji. ).E.1 8o!je i$voenje nogometni& radnji @ilj nogometnog kou"inga, je taj da se igra"i nau"e da izvršavaju nogometne radnje pod velikim nogometnim otporima. - nastavku ove knjige koristit !e se termin bolje izvo4enje nogometni radnji. #a slici ).= je napisano &olje izvo4enje na sematizirani na"in. #a višoj razini igra" izvodi odre4enu nogometnu radnju ; sa i bez lopte < bolje nego li to rade igra"i na nižoj razini. o se simbolizira sa uve!anim križi!em. &olje odabrana pozicija, ranije prepoznavanje momenta, bolji pravac i brzina izvo4enja, doprinose &oljem izvo4enju pa prema tomu uve!avaju križi!. 8ao što je re"eno, jedna op!a vizija kou"inga nogometa samo se bavi sa time što se treba u"iti prilikom kou"inga a ne i kako nogometaš ispunjava svoju poziciju, momenat, pravac i brzinu. #a primjer, kako odabrati poziciju, to je zadatak trenera, što u krajnjem slu"aju treneri i vole da rade. lika ).=
ematski prikaz &oljeg izvo4enja nogometne radnje. #a višoj razini igra"i su u stanju da bolje izvedu nogometnu radnju. o se simbolizira velikim križi!em. )*
#iska razina /isoka razina
).E.).
K 9
7e2.e i$voenje nogometne radnje
6gra"i koji &olje izvode nogometne radnje, postižu kao tim višu razinu igre. 3osljedica boljeg izvo4enja nogometni radnji je da je sama nogometna igra brža. o se tako4er zove viši tempo igre. 5a vrijeme utakmice "eš!e se izmjenjuju , jedna za drugom, razli"ite nogometne radnje. -koliko se tim nalazi u posjedu lopte a ispred sebe ima protivni"ku zonu koja je postavljena "vrsto, onda tim, da bi uspio izigrati takovo postavljenu zonu, tim mora igrati u visokom tempu od noge do noge. amo na takovi na"in tim u posjedu lopte može da prebaci igru sa dijela terena gdje je velika koncentracija igra"a, u dio terena gdje sa manjim brojem igra"a. ako4er je neopodno da tim kreira slobodan prostor kre!u!i se bez lopte. o zna"i da !e igra"i morati "eš!e da se kre!u u slobodan prostor bez lopte. 7im su suigra"i, svojom kretnjom, omogu!ili igra"u sa loptom da odigra pas na nji, postoji smanjena mogu!nost od gubitka lopte ili od nasumi"nog upu!enog pasa. -kratko, nogomet na višoj razini zna"i da se "eš!e, jedna za drugom, izvodi nogometna radnja kao što su pasovi, primanje lopte, vo4enje lopte, kretanje bez lopte i sli"no. 2akle predmet kou"inga nije samo &olje izvo4enje nogometne radnje ; akcije < ve! i 7eš!e izvo4enje nogometne akcije. lika ).0 simbolizira 7eš!e izvo4enje nogometne akcije. #a višoj razini igra"i su na utakmici u stanju da 7eš!e izvode nogometne akcije, bilo obranbene, bilo napada"ke. 8riži!i su bliži jedni drugima a izme4u nji su kratke crtice. lika ).0
ematski prikaz 7eš!eg izvo4enja nogometni radnji. #a višoj razini igra"i su u stanju da 7eš!e izvode nogometne radnje. o se simbolizira kratkim crticama izme4u križi!a. svru pojašnjenja što se dešava, za obje razine natjecanja se koriste ve!i kruži!i. #iska razina L$$$$$$L /isoka razinaL$LML ).E.) I$dr'!jivot i$voenja do(ri& nogometni& a%0ija radnji ; #ogometna razina je ovisna o tomu kako dobro i kako "esto se izvode nogometne akcije. 5bog toga je nogometni kou"ing primarno usmjeren na &olje izvo4enje i 7eš!e izvo4enje nogometni akcija ; radnji <. a ovim nije kompletirana nogometna igra. #a svakoj razini postoji zadatak da se ovakove nogometne radnje izvode tijekom cijele utakmice, a to nije lako. vi igra"i se umore za vrijeme trajanja utakmice. o se može uo"iti na na"in da kvalitet izvedbe nogometne radnje opadne kao i ponavljanje nogometni radnji. o se ne može sprije"iti. 6zazov je taj momenat nastupanja zamora što dulje odgoditi, kao i umanjiti sigurni pad. 6gra"i pokušavaju da što duže i što "eš!e izvode nogometne radnje na kvalitetan na"in. o se može nazvati 6zdržljivost dobrog izvo4enja nogometni akcija ; radnji <. lika ).D je sematski prikaz izvo4enja nogometni radnji igra"a na nižoj razini, koji sve manje dobro izvode te nogometne radnje. o se prikazuje u formi manji križi!a. -zrok tomu može biti da igra"i sve lošije izabiru poziciju, sve lošije prepoznaju momenat izvo4enja nogometne radnje ili da je pravac ili brzina nogometne radnje pogrešan. 6gra"i pokušavaju još uvijek da se kre!u bez lopte, ali se ne mogu osloboditi protivnika i ne može im nitko dodati loptu. 6gra"i na višoj razini navedene radnje mogu bolje i dulje da izvode. Oni i u drugom poluvremenu utakmice imaju rezerve za izvo4enje nogometni radnji na potrebitoj razini. - završnoj fazi mogu!e im je odigrati pas jer se mogu dovoljno kvalitetno odvojiti od protivnika. -kratko, 6zdržljivost dobrog izvo4enja nogometni akcija je jedna od odrednica za vrijeme utakmice. vaki igra" želi da bude u stanju da i u završnici utakmice može izvoditi nogometne radnje na kvalitativnoj razini.
)1
lika ).D ematski prikaz 6zdržljivost dobrog izvo4enja nogometni radnji. #a višoj razini igra"i su u stanju da i u završnoj fazi utakmice mogu prili"no dobro da izvode nogometne radnje. o je simbolizirano na na"in da križi!i se manje "eš!e pojavljuju i postaju manji. 9 MLM <$$$$K$$$$$$$K$$$$$$$$$$K #iska razina 9=9=9 $$$L$$$$K$$$$$$K$$$$K /isoka razina
).E.= I$dr'!jivot "etog i$voenja nogometni& radnji 7esto izvo4enje nogometni akcija u kratkom vremenu nije nešto što se samo ograni"ava na prvo poluvrijeme utakmice. 7esto izvo4enje nogometni akcija je važno izvoditi isto toliko koliko i na po"etku utakmice. o se zove 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija. lika ).G pokazuje da se kod igra"a na nižoj razini, "esto izvo4enje nogometni akcija smanjuje što se utakmica bliži kraju. o se pokazuje u sve dužim crticama i manjim križi!ima. 6gra" na višoj razini može izdržati da "esto ponavlja izvo4enje nogometni akcija. 5aklju"ak je da 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija mora biti zatjev na koji svaki igra" mora odgovoriti da bi igrao bolji nogomet. lika ).G ematski je prikazana 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija. #a višoj razini igra"i su u stanju da i u završnoj fazi utakmice "esto izvode nogometne akcije u kratkom vremenu. o se simbolizira na na"in da se kruži!i ne smanjuju mnogo, kao niti da crtice izme4u kruži!a se ne smanjuju u ve!oj mjeri. - cilju što boljeg prikazivanja što se dešava, korišteni su kruži!i iste veli"ine u obje razine. #iska razina L$$$L$$$L$$$$$L$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$$L /isoka razina L$$$L$$$L$$$$L$$$$$L$$$$$L$$$$$L$ ).H
-a%!j)"a%
#ogometni kou"ing je primarno usmjeren na &olje i 7eš!e izvo4enje nogometni radnji i na njiovu 6zdržljivost. a ovim je odgovoreno na pitanje kou"ing u nogometu, što je to? 8ako igra"i nakon toga egzaktno izvode nogometne radnje kao što su upu!ivanje pasova, kretanje bez lopte, presingovanje protivnika i sužavanje prostora u terminima kao što su pozicija, momenat, pravac i brzina je odgovornost trenera i igra"a. o je na prvomu mjestu ovisno o kvalitetu igra"a, preciznije re"eno o njiovom smislu za igru, tenici, komunikaciji i nogometnoj kondiciji. 8ao što je re"eno, op!a vizija nogometnog kou"inga upu!uje samo na što se kou"ing odnosi ali ne i na na"in kako se to radi i što je sadržina kou"inga. ljede!e pitanje koje se postavlja u ovoj knjizi je to da li karakteristike nogometa utje"i na to kako trener treba da obavlja kou"ing svoji nogometaša. 3revedeno na pitanje, 8O-76#( #O(O%BA, 8A8O B O RA26?
NOGOMETNA P3I7A NOGOMETNIM JE-I5OM 5a vrijeme te"aja za 3rofesionalnog trenera )**)N)**=, prvi puta sam se susreo sa na"inom rada Ramonda /ereijena. 8ao igra" nemaš posla sa periodizacijom. 5bog toga je taj predmet bio sasvim nepoznat za mene. -palo mi je u o"i da Ramond sve objašnjava nogometnim rje"nikom. 3ri"a je bila sasvim logi"na. Odma nakon te"aja, u toj godini, krenuo sam sa radom u mladom timu AjaK$a, zajedno sa kolegom +on cip$om. 3rimijetili smo sve prednosti strukturalnog rada u blokovima od G tjedana. #a takovi na"in rada treninzi su bili raznovrsni a igra"i dodatno motivirani da kroz nogometne treninge poboljšaju svoju kondiciju. - pripremnom periodu odabrali smo postupnu izgradnju nogometne kondicije. -sljed toga smo skoro uvijek imali cjelovitu grupu bez ozlje4eni igra"a. ijekom cijele sezone postupno smo gradili nogometnu kondiciju. tekao sam dojam da su igra"i bili sve spremniji i spremniji u odnosu na protivnike. - završnom dijelu sezone )**=N)**0 pobje4ivali smo svoje protivnike sve lakše i lakše. #a kraju smo postali šampioni i uvjerljivo smo osvojili kup. Ovakovi na"in periodizacije je u mnogome utjecao na ovakove uspjee. - današnjem nogometu sve je više utakmica. ))
3rimjena modela periodizacije je manje mogu!na. 5bog toga savjetujem trenere da primjene ovaj model periodizacije jer se radi o radu na duže staze kroz koji igra"i postaju ja"i i spremniji. elim "estitati Ramondu na novoj knjizi i siguran sam da !u u budu!nosti koristiti nova Ramondova saznanja u svezi periodizacije nogometa. %arco van &asten
TOP T3ENE3I O PE3IO+I-A>IJI 6dealna podrška za svakoga trenera 5bog moga @6O$bek graunda uvijek sam ve! kao igra" bio zainteresiran u trenerski posao. - to vrijeme malo sam zamjetio fenomen periodizacije. 8ao trener po"etnik u klubu A(O// došao sam do knjige #ogometni priru"nik #ogometna kondicija, koju je izdao /ereijen. vatio sam da !e to zasigurno postati dio modernog nogometnog procesa. #a trenerskom seminaru sam se prvu puta susreo sa prakti"nim radom Ramonda. #akon jasnog objašnjenja problematika me je zainteresirala. 6pak nisam još uvijek znao na što moram usmjeriti svoja pitanja. 8ada sam )**0 postao trener Peraklesa nazvao sam Ramonda za pomo!. On se veoma obradovao i pomogao mi sa puno entuzijazma. 2vije naradne godine imali smo sjajnu suradnju u Almelo$u. 3rve godine bili smo prvaci 3rve lige a sljede!e godine smo bili dobri u 3o"asnoj ligi. Ramondova periodizacija je bila klju"na u tim uspjesima. 5a dvije godine rada imali smo malo ozlle4eni igra"a i bili smo uvijek svježi i spremni. 3eriodizacija u Paraklesu bila je prava timska prezentacija. +edanput u šest tjedana moja asistent Penri 8ruzen, fizioterapeut +os van 3utten i ja razgovarali smo sa Ramondom. Razgovarali smo o ura4enom za ti G tjedana i realizirali rezultate 6ntervalnog uttle Run testa. 5a eventualno ozlje4ene igra"e sa"injavali smo individualnu periodizaciju unutar timske periodizacije. #a kraju smo radili plan za sljede!i G tjedana. Rad sa Ramondom prisilio me da se udubim u trenerski posao. 8ao i uvijek, razvoj unutar nekoga procesa sam po sebi, traži sve više i više novi pitanja. #a sre!u mogao sam u svako doba da nazovem Ramonda i da ga pitam. matram da svaki trener treba da ima savjetnika sa znanjem periodizacije. 3eter &osz
PE3IO+I-A>IJA U U-LA-NOJ LINIJI -poznao sam )E$godišnjeg Ramonda u selekciji #izozemske koja se pripremala za B-RO )***. 5ajedno smo bili odgovorni za izgradnju treninga u smjeru održavanja B3 u #izozemskoj. 3rvo što mi je upalo u o"i je bila ogromna razlika u tjelesnoj kondiciji reprezentativaca. 3orede!i rezultate iz svibnja sa rezultatima iz listopada i ožujka, inrenacionalci su imali veliki pad. Ovi igra"i su imali potrebu da se odmore nakon puno odigrani utakmica. %orali smo da dobro odradimo periodizaciju. %oram da priznam da je Ramond sastavio fantasti"an program gdje je akcenat bio na individualnom optere!enju unutar timskog rada. #isam to nikada ranije vidio da se na takovi detaljan na"i izvrši individualna periodizacija. 3rotiv +ugoslavije ; Q finale < i 6talije ; finale < ostavili smo utisak super spremne ekipe. %ogli smo igrati 1)* minuta u visokom tempu. #ažalost, izgubili smo zadnju utakmicu zbog drugi faktora. #akon 3rvenstva postao sam trener #.B.@. #ijmegen. 3itao sam Ramonda da mi bude savjetnik u periodizaciji. #jegov pristup je donosio plodove. 6mali smo malo ozlje4eni igra"a tako da smo uvijek nastupali sa najja"om postavom. 3imijetiš kako je mom"ad sve spremnija. Ova uzlazna linija se potvrdila i na osnovu obavljeni testova. Ovo je tako4er u uskoj poveznici i sa rezultatima tima. #akon 1) mjesta prve godine u drugoj smo zauzeli I a u tre!oj D mjesto. 7etvrtu sezonu igrali smo -BCA$kup. +oš važniji utjecaj periodizacije se osjeti u Buropskom nogometu. %ogu sa sigurnoš!u da potvrdim da je ramondova periodizacija se potvrdila u praksi.. #ajvažnije od svega je to da se rad bazira na nogometu i da se igra"i osje!aju ugodno. %nogi treneri !e profitirati kada ova knjiga ugleda svjetlost dana. )=
+oan #eeskens
E5*PE3T NA POLJU PE3IO+I-A>IJE NOGOMETA# 8ada pogledam unatrag na po"etak moje karijere, moram konstatirati da sam na polju 9 kondicijskog treninga 9 radio uglavnom po osje!aju i na osnovu literature koja nije bila nogometno specifi"na. ve sam na takovi na"in radio dok nisam postao docent na 8#/& Akademiji za nogometne trenere, u godini )***. +edan predmet je bio 3eriodizacija nogometa, koji je vodio Ramond /ereijen. #jegova vizija je bila upravo ono što sam godinama tražio kondicijska izgradnja i periodizacija bazirana na nogometnoj trenažnoj formi.J #jegova pri"a nije bila samo teoretska, on je to dokazao i radom u 8oreji, gdje je mom"ad za tri mjeseca postala nogometno kondicijski nasalomljiva. &ili su u stanju da igraju 1)* minuta nogometni presing. Ramond je imao ogromni utjecaj na njiove uspjee, bili su Q finalisti na 3 )**). a nizozemskom reprezentaciji je dva puta, )*** i )**0 na B3 ponovio uspjee, kao i sa Rusijom za vrijeme B3 )**H. godine. 3otvrdio se i u radu sa mldim timom Ceenoorda, što ga je, po mome mišljenju, pretvorilo i promoviralo u eksperta na polju periodizacije nogometa. 3rava knjiga njegovi ruku djelo, je svakako unaprijed uspje za onoga tko je ima. 3im /erbeek
)0
POGLAVLJE 5a%o trener vodio trena'ni ro0e ) nogomet)? =.1
Uvod
/o4enje trenažnog procesa u nogometu se dešava u nekoliko koraka. 3rije svega trener se dogovara sa svojim timom o na"inu napada, na"inu obrane i o transformacijama. 3ored toga se ispunjava rad sa individualnim zadacima po poziciji. ko izvodi koje nogometne akcije, gdje, kada i kako? - okvirima timski zadataka zadatak je da igra"i sve bolje i "eš!e izvode nogometne akcije i da to izvode što dulje. rener se orjentira na poziciju, momenat, smjer i brzinu nogometne akcije. vaki igra" ponaosob izvodi nogometnu akciju obzirom na njegov smisao za igru, teniku, komunikaciju i nogometnu kondiciju. 3itanje koje se pojavljuje je koji je na"in najbolji koji se poirmjenjuje kod vo4enja nogometnog procesa. Ovakav odgovor nalazi se sam po sebi u nogometu samom. #ogometna igra se sastoji od obilježja, koji se po definiciji reflektiraju na na"in vo4enja trenažnog procesa. Ovo poglavlje knjige prezentira na"in na koji trener vodi trenažni proces. - svakom slu"aju se radi trenerovom korištenju jezika. 8oji je to najbolji jezik za korištenje u svu poboljšanja nogometa? ermini i pojmovi koje trener koristi ovise o poruci koju trener želi da uputi igra"ima. Osim toga postavlja se pitanje na koji na"in trener komunicira sa igra"ima. 2a li samo trener govori ili i igra"i imaju što za re!i? rener upu!uje igra"ime naloge koji se trebaju izvršiti ili im postavlja pitanja na koje trebaju da odgovore? #a prvom mjestu ovdje se radi o na"inu vo4enja trenažnog procesa nogometa op!enito, bez obzira na igra"e i razinu rada. =.)
Voenje nogometnog ro0ea tra'i je$i% i$voenja a%0ija
- prvom poglavlju knjige je opisano da nema tako malo stvari o kojima je više napisano od nogometa. Razgovor o nogometu je tako op!enit jer tisak, mediji, pa "ak i top treneri ne govore istim jezikom. o ipak ne umanjuje živanost u raspravi. 2ruga je pri"a ako se po"ne govoriti o nogometu ako se želi prenijeti znanje. ada se treba koristiti razumljiv jezik. #ajbolji primjer prenošenja znanja u nogometu, je komunikacija izme4u trenera i igra"a. #a koji na"in trener razgovara sa igra"ima i koji jezik koristi? -takmica je dobar momenat za testiranje, jer tada ispliva na površinu sve što je negativno. Što to trener govori igra"ima kod aut linije, koji jezik koristi? =.).1 5a'i 2to vidi2# - ovoj knjizi je teorija nogometni radnji > dakle nogometni jezik radnji > izabrana kao polazna osnova. +edino pravilan na"in ragovora o nogometu je primjena nogometnog jezika. 8omunikacija koju trener vodi mora biti usmjerena u pravcu korištenja konkretnog nogometnog jezika. %e4utim, igra" može biti iznena4en ukoliko se trener za vrijeme utakmice izražava u smislu rije"i kao što su inicijativa, doprinos ili agresija. 3itanje je da li to igra"i razumiju. rener se mora zapitati kako on te termine interpretira? 2a li igra"i bolje nogometno postupaju nakon korištenja takovog jezika. rener mora uvijek biti konkretan. %ora na primjer biti jasan kada kaže krilnom napada"u da ide u dubinu ili da za vrijeme obrane mora biti bliži u pokrivanju. 5a vrijeme vo4enja nogometnog procesa trener mora biti konkretniji o poziciji, momentu, pravcu ili brzini izvo4enja nogometne akcije. ada postoji velika šansa da nogometaš razumije takove naputke. 3oštedite igra"e termina kao što su inicijativa, agresija ili doprinos. akove termine ne mogu opažati. 3ostoji dakle interpretacija samo onoga što se vidi. Osoba A doživljava neko nogometno ponašanje kao agresiju, dok osoba & isto takovo ponašanje doživljava kao osobni doprinos. #ajbolje je takove nogometne pojave tuma"iti nogometnim jezikom.
)D
=.).) Nogometni ro(!emi ) je$i%) nogometnog i$voenja radnji a%0ija ; 5a vrijeme trenažnog procesa, trener koristi analizu utakmice da bi pojasnio timu koje stvari treba da se razvijaju. o se zove nogometni problem. 8od opisivanja nogometnog problema je najbolje koristiti nogometni jezik. +an amboer u svojoj knjizi #ogometna teorija je napisao sljede!e 9 Analiziraju!i nogometne probleme nogometnim terminima nastupa koleracija izme4u utakmice i treninga, to jest odre4uje se što se na treningu treba raditi 9. o je u suprotnosti sa op!enitim terminima koji se koriste u nogometu, jer ta op!enitost nema odnos prema nogometnim akcijama. 7esto treneri, "ak i u javnim analizama koriste termine kao što su samopouzdanje, koncentracija ili kemija. a ovim se govori mnogo a ne kaže se ništa. 8ako se ova op!enitost može preto"iti u nogometni trening? 5adatak je trenera da nedostatke igra"a analizira i opiše nogometnim jezikom. ada slijede dva primjera koji najbolje otslikavaju poruke +an amboer$a. =.).).1 Nogometni ro(!em 1 3redpostavimo da tim A za vrijeme utakmice sam izlazi na gol a ne postiže zgoditak. 3roblem je kako trener definira takovi nogometni problem kako je to pisano na slici =.1a i =.1b. 2a li po njemu špica ;1< šutira u vratara? 6li trener misli da on ima stra od promašaja ;)
Op!eniti pojmovi
špica šutira uvijek u vratara
nogometni problem
špica ima stra
duel 11 izme4u vratara i špice
trening
razgovor sa psiologom vježbe disanja
stajanje na stajnoj nozi, gornji dio tijela, stpopalo za šutiranje u momentu šutiranja
trenersko vo4enje
9 ti to možeš 9ne razmišljaj šutiraj 9
špica šutira pored vratara u gol
trenažni efekat
igra" nema više straa ;?<
utakmicaJ
momenat testiranja
psiološki test
=.).).) Nogometni ro(!em 6 ako4er su slike =.=a i =.=b ilustrativne za navedenu problematiku. -nutar na"ina igre desni vezni ima zadatak da za vrijeme trasformacije po izgubljenoj lopti u4e unutar terena prema osi. 3redpostavimo da )G
igra" odgovara ovomu zadatku G* minuta utakmice, a da zadnji =* minuta dolazi do pada u izvršenju ovoga zadatka. 2a li igra" u ovakov slu"aju ima problema sa izdržljivoš!u izvo4enja transformacije ;1
Op!eniti pojam
desni krilni vezni ne može da izdrži transformaciju
nogometni problem
desni krilni vezni nema kapacitet izdržljivosti
pomo!na igra 1111 N HH
trening
vožnja biciklom, tr"anje, plivanje
što ti je protivnik?
vo4enje od strane treninga
ajde, još jedan krug
izdržavanje transformacije
trenažni efekat
sve dulja vožnja bicikla, sve dulje tr"anje i plivanje
utakmicaJ
momenat testiranja
vožnja biciklom, kuperov test;?<
=.).= -a%!j)"a% Bsencijalni okvir vo4enja nogometnog procesa nogometa, je konstantno razmišljanje, razgovor i analiza u smjeru nogometnog postupanja a ne u okvirima op!eniti pojmova. Op!enito ne govori ništa o tomu što je dobro a što loše na nogometnom terenu. Analiziraju!i nogomet jezikom postupaka, trener se prisiljava da se izrazi o stvarima koje je zapazio. rener se ne može koristiti terminima kao što je 9 nisi dovoljno oštar, ili imaš loše mentalno ponašanje 9. (ovore!i igra"ima nogometnim jezikom i nogometnim postupanjem trener se fokusira na nogometni rad. #a takovi na"in igra"i bolje razumiju što je trener mislio. o samo poboljšava nogometno nastupanje. =.=
Voenje neredvidivog ; nogometnog ro0ea
%ora biti jasno da vo4enje nogometnog procesa, je ovisno u usmjereno korištenjem jezika djelovanja. 2ogovor sa ekipom ne smije da se odnosi na mentalitet, koncentraciju, osobni doprinos, upornost, ili drugi termini koji ništa ne govore. - vo4enju nogometnog procesa od strane trenera radi se u terminima kao što su gra4enje pritiska, kretanje bez lopte, sužavanje prostora i sli"no. #a osnovu toga se vodi trenažni proces. #išta nema jednostavnije od objašnjenja igra"ima na osnovu nogometni termina. Ako se to desi, želim da ovo u"inišJ %nogi treneri !e imati naviku na takovi na"in da rade. ve dok igra"i rade ono što im trener kaže, biti !e sve u redu? 2a li ovakovi na"in vo4enja nogometnog procesa odgovara sportu kao što je nogomet? Odgovor je ne. #ogomet je tako nepredvidiv da trener ne može unaprijed sve predvidjeti i napraviti dogovor sa igra"ima oko svega. )E
=.=.1 -aa'anje i oda(iranje /o4enje nogometnog procesa od strane trenera po"inje sa okvirnim timsko takti"kim radom. 8ako !e tim napadati, raditi u obrani i izvoditi transformacije. 3o"inje sa zadacima tko izvodi kakove nogometne radnje, gdje i izvodi, kada i kako? -nutar mom"adski okvira daju se i pojedina"ni zadaci. %e4utim, trener može koncipirati lijepu nogometnu izvedbu, ali i svaku utakmicu "eka protivnik koji želi da razgradi takove zamisli trenera. 3rotivnik ima 11 igra"a koji žele da razgrade pojedina"ne i timske zadatke ekipe. vaku utakmicu se o"ekuje što !e protivnik tako4er da uradi na terenu. #epredvidivost je tako4er jedan od elemenata univerzalnosti nogometne igre. 5a vrijeme utakmice !e se igra"i morati pripremiti za nastupanje ovakove nepredvidivosti. 5apažanje igra tako4er jednu veliku ulogu. #a osnovu informacija koje igra"i zapažaju za vrijeme utakmice morati !e da se odlu"e na odabir odre4eni nogometni radnji ra"unaju!i na mjesto, momenat, pravac i brzinu unutar odabrane nogometne radnje. 3o"ev od 1IIE unutar 8#/&$;#izozemski nogometni savez < je zapo"eto znanstveno istraživanje o zapažanju i odabiru opcija za vrijeme odvijanja nogometne igre. @ilj toga je da se na tom podru"ju razvije teorija nogometa i prevede u trenersku praksu. -z suradnju sa 8ineziološkim fakultetom na veu"ilištu u Amsterdamu je zadnju deceniju sprovedeno nekoliko istraživanja kod nogometaša i nogometni sudaca. o sve je dovelo do izdavanja jedne publikacije u renomiranom znanstvenom tjedniku 9 #ature 9. -kratko, u svakoj nogometnoj situaciji se uvijek traži individualna sposobnost igra"a za rješavnjem nogometne situacije. 3ored toga iznimna je važna komunikacija izme4u igra"a. uigra"i moraju da se razumiju i verbalno i neverbalno, da se jednostavno uštimaju u igri. amo na takovi na"in !e tim mo!i da odgovori na nepredvidive akcije protivnika. 5bog nepredvidivosti protivnika nije uvijek mogu!no da se izvršavaju zadati nogometni zadaci. -pravo zbog toga je nekada i poželjno da se nogometaši ne pridržavaju dogovorenog. -kratko, igra 1111 sa samo jednom loptom koja je u principu uvijek slobodna, nudi toliko nepredvidivi situacija da je nemogu!no o"ekivati da trener bude u cjelosti redatelj cijelog tijeka igre. 2ogovori sa mom"adi su samo polazna osnova u kojima igra"i samostalno donose odluke, koje ponekad odstupaju od dogovorenog. Ovo navedeno ima nesagledive posljedice za vo4enje nogometnog procesa. =.=.) Voenje nogometnog ro0ea ) mjer) $aa'anja i oda(ira rje2enja 6z navedenog se da zaklju"iti da nije trener taj koji donosi odluke, ve! to rade igra"i. 6gra"i su ti koji donose odluke za vrijeme utakmice. 5bog nepredvidivosti nogometne igre traži se individualni smisao za igru svakog nogometaša ponaosob. 5bog toga nije razumno da trener pokraj aut linije stoji, donosi odluke koje igra"i trebaju da sprovedu. -sprkos tomu treneri imaju naviku da na takovi na"in vode utakmicu daju!i upute za svaku nogometnu akciju igra"a. #a takovi na"i su igra"i pasivni i ovisni od trenera. Opasnost se pojavljuje da u kriznim situacijama igra"i gledaju na stranu traže!i rješenja od trenera. 8ako se trener može osigurati da !e igra"i preuzeti rizik i samostalno donositi odluke rješavaju!i nogometne probleme? #ajbolji na"i je da postavljaju pitanja. #a takovi na"in se igra"i tjeraju da si sami traže rješenja i razmišljaju o nogometnom problemu. 6gra"i moraju donositi odluke na osnovu osobnog opažanja. Ovakovi na"in u"enja je najbolji uz pomo! primjera koji se pojavljuju u nogometnim problemima. 3redpostavimo da je dogovor unutar tima da centralna špica prilikom centaršuta ide na prvu stativu. 3onekad nogometna situacija zatijeva da špica ide na drugu stativu. 8rilni napada" centrira naslijepo na prvu stativu. 8ako reagira trener? On bi mogao krilnom napada"u da kaže %orao si centrirati na drugu stativuJ. #a takovi na"in trener preuzima odgovornost na sebe i sljede!i put krilni napada" !e uraditi ono što trener bude od njega tražio. 6sto tako trener u predodnom primjeru može da postavi pitanje 9 (dje ti je bila špica? #a takovi na"i !e trener da kontrolira da li je krilni zapazio gdje je špica, i da li je centrirao na slijepo, po automatizmu. /o4enje nogometnog procesa od strane trenera na osnovu zapažanja i odabira rješenja, je proces prenošenja svjesnosto kod igra"a. Oni !e u takovu procesu biti prisiljeni da bolje gledaju, zapažaju i )H
donose ispravne odluke. #a ovakovi na"i se kreira klima za razvijanje individualni sposobnosti prepoznavanja i donošenja nogometni odluka, o pobljšanja komunikacije izme4u igra"a. 3ostavljanjem pitanja, koja su usmjerena na zapažanje igra"a, otvara se mogu!nost da igra"i imaju slobodu da donose i druge odluke i rješenja. -nutar takovog kou"inga otvara se mogu!nost da igra"i bolje procjene situaciju od trenera i donesu bolju odluku i da ujedno preuzmu odgovornost. #a osnovu svojega iskustva treneri !e takovi na"in rada da usmjere u jednu odre4enu stranu. 3ostavlja se pitanje da li jena osnovu svoje kvalitete trener u mogu!nosti da postavlja adekvatna pitanja usmjeravaju!i igra"e ka pravom cilju. =.=.= Trener je na %raj) odgovoran rener radi dobro ako kroz trenažni proces omogu!i da se odgovornost prebaci u potpunosti na igra"e. o ne zna"i da trener ima smanjenu mogu!nost da na kraju procesa odgovara za nogometni proces. 8oliko jako privu"e igra"e u taj proces, toliko !e i trener imati mogu!nost da drži proces u svojim rukama. rener na koncu ima uvijek mogu!nost da postavi zadatke igra"ima bez da i išta pita. 6gra" u takovim prigodama izvršava zadatke bez pogovora. 3onekad trener na utakmicama u sekundi mora donijeti odluku od odstupanja od svojeg na"ina igre. ada nije mogu! ponovni dogovor sa igra"ima. #avedeni na"in rada je samo sredstvo za postizanje cilja a nikako cilj sam po sebi. =.0
5o)"ing nogometa2a, %a%o e to radi?
Ovo poglavlje je dalo jednu viziju rada u nogometu na svim razinama i za sve trenere. vugdje u svijetu se radi o istoj igri, i isto se trenira. Ova vizija je samo po"etna osnova. - praksi se trener suo"ava sa specifi"nom grupom igra"a koje trenira. reniranje profesionalni nogometaša je druga"ije prirode nagoli je to slu"aj kod treniranja lima"a. u se ne radi o treniranju nogometa nego o treniranju nogometaša. #ije namjera ovog poglavlja knjige da se konkretiziraju vizije za pojedine trenažne grupe. vaka konkretna ciljana grupa u praksi zaslužuje svoju posebnu knjigu. 5bog toga se ovo poglavlje ograni"ava samo na imenovanje i definiranje razli"iti ciljani nogometni grupa. Ova podjela na ciljane nogometne grupe je samo globalna podjela izme4u razli"iti ciljani grupa sa kojima se trenri susre!u u praksi. =.0.1 Om!adin%a 2%o!a nogometa i enior%i nogomet - cilju boljeg razumijevanja uloge trenera u trenažnom procesu, mora se prvo razumijeti mjesto i funkcija trenera u razli"itim ciljanim grupama nogometaša. 3rvo se treba razdvojiti i utvrditi razlika izme4u omladinske škole i seniorskog nogometa. - prvomu slu"aju akcenat rada je na razvijanju individualni kvaliteta nogometaša. o se zove omladinski nogometni proces. 8od seniora akcenat rada je na što boljoj timskoj izvedbi. Cundamentalna razlika je u organizaciji tima. eniorski nogomet se uvijek sastoji iz 11 igra"a, dok je kod omladinske škole taj broj reduciran, u po"etku kod najmla4i na 0 igra"a a kod stariji uzrasta E igra"a. imska organizacija u omladinskoj školi služi samo kao sredstvo za individualni razvoj mladi nogometaša, dok je kod seniora tim sredstvo za optimalizaciju timskog nastupa. -kratko, vo4enje trenažnog procesa od strane trenera u omladinskoj školi ima za cilj optimalizaciju procesa individualnog razvoja mladi nogometaša, dok kod seniora je cilj optimalizacija mom"adskog nastupa. =.0.) Amater%i nogomet i ro4eiona!ni nogomet - nogometu nisu grupe razdvojene samo po gore navedenoj razlici u godinama. 3ostoji tako4er razlikovanje nogometaša s obzirom da li se radi o nogometašima kome je nogomet posao ili im je to jedan oblik obija. Ono kako se nogomet igra na takozvanoj amaterskoj razini "esto ne odgovara tom terminu. Odrasli koji se bave nogometom kao profesijom nazivaju se profesionalni nogometaši. 3la!a ovi igra"a ovisi o pobjedama i porazima. Rezultat je stoga primaran za trenera koji vode profesionalne mom"adi. o )I
je svakako druga"ije kod amatera. o su u stvari igra"i koji naj"eš!e imaju neki drugi posao za koji su pla!eni a nogomet igraju uzgred. #jima naj"eš!e poraz ili pobjeda ne utje"e na visinu pla!e. - top amaterima se ipak sve više i više dobiva nov"ana nadoknada za igranje nogometa. 7ak su nekada primanja nogometaša u gornjem dijelu tablice top amatera izjedna"ena sa primanjima profesionalni igra"a u slabijim profesionalnim klubovima. 6zme4u ovi klubova postoji siva zona. 5bog toga treba razlikovati vo4enje trenažni procesa u top amaterima i ostalim nižim razinama amatera. ako4er se ovo razdvajanje na profesionalce i amatere može primjeniti i u radu sa omladinskim kategorijama. #ajtalentovaniji mladi igra"i u #izozemskoj treniraju u jednoj od =* profesionalni omladinski škola. Oni se razlikuku od ostali amaterski omladinski škola po tomu što rade svakodnevno i educiraju se za profesionalne nogometaše. - profesionalnim omladinskim školama su drugoja"iji zatjevi u radu. ako4er i ovdje postoji siva zona jer su pojedini amaterski omladinski pogoni na višoj razini od profesionalni omladinski škola nogometa. -sprkos jednom broju sivog podru"ja može se napraviti globalna podjela u razli"ite ciljne skupine. Ova podjela je prikazana na slici =.D. lika =.D
-nutar vo4enje nogometnog procesa od strane trenera postoji nekoliko ciljni skupina
1.
3rofesionalni nogometaši
3o"asna liga i 3rva liga svakodnevno treniranje F 1$) utakmice tjedno op amateri i 3rva liga amatera =N) K tjedno F 1 utakmice tjedno 2ruga liga amatera i niže, )N1 put tjedno F 1 utakmica tjedno Omladinska škola nogometa profesionalni klubova, svakodnevni treninzi F 1$) utakmice tjedno Amaterski klub, =N) K tjedno F 1 utakmica tjedno
).
op amateri
=.
Amateri
0.
alentirani mladi nogometaši
D.
%ladi nogometaši
=.D
5o)"ing nogometa2a, %a%o e to radi?
8ou"ing nogometaša se izvodi za vrijeme treninga i utakmice. #a obje sesije trener radi kou"ing u cilju poboljšanja nogometne igre. 8ou"ing za vrijeme utakmice se zove rukovo4enje. Što se ti"e toga ne radi se o detaljnom rukovo4enju. Ovo se poglavlje ograni"ava na imenovanje i definiranje razli"iti polja djelovanja, tako da nastaje globalna slika u kojima se trener aktivira. rener se u svojoj praksi na radnim poljima ponaša u skladu poduzimanja raznovrsni treneriski radnji. =.D.1 Uta%mi0a 8ou"ing nogometaša za vrijeme utakmice se sastoji iz nekoliko trenerski radnji, kao što su $ analiziranje utakmice ; svoga tima i protivnika < $ odre4ivanje sastava tima, na"ina igre i strategije $ ra"unanje sa faktorima koji utje"u na samu igru $ održavanje sastanaka, prije > za vrijeme > i poslije utakmice $ individualni kou"ing igra"a $ kou"ing tima prije i za vrijeme utakmice $ mijenjanje igra"a za vrijeme utakmice $ evaluacija utakmice sa igra"ima Ove trenerske radnje daju jasnu sliku što se od trenera o"ekuje prije, za vrijeme i poslije utakmice. Ove radnje dobivaju na zna"aju tek u radu sa ciljanom grupom nogometaša. astanak prije i poslije utakmice se razlikuje kod profesionalni nogometaša i kod selekcije -1D jednoga amaterskog kluba. 6sto vrijedi i za ostale trenerske radnje. što se još op!enito može re!i je na"in na koji trener poduzima trenerske radnje. =*
=.D.1.1 Uta%mi0a je o de4ini0iji neredvidiva 7injenica je da bez obzira na trenerske radnje i aktivnosto za vrijeme utakmice nogomet je nepredvidiv. rener pokušava da svojim aktivnostima smanji mogu!nost nepredvidivosti na što je mogu!no manju mjeru, na primjer analizom igre protivnika na ranijim utakmicama. #a osnovu ovakovi informacija trener može dati igra"ima samo op!e upute o igri protivnika. ek za vrijeme utakmice !e mom"ad da otkrije kako protivnik napada, brani se i izvodi trasformacije, i kako direktni protivnik izvodi nogometne radnje. rener mora biti svjestan odgovornosti igra"a za vrijeme utakmice. On ne smije da preuzme cjelokupnu odgovornost na sebe, ve! mora prebaciti odgovornost na igra"e koji moraju za vrijeme utakmice da donose pravilne odluke. Osobna odgovornost igra"a za vrijeme utakmice je nešto na što trener mora ra"unati prije , za vrijeme i poslije utakmice. =.D.). Trening /o4enje treninga spada u opus rada trenera. Ovo polje djelovanja se može opisati kroz nekoliko radnji koje trener poduzima za vrijeme trening, kao što su $ utvr4ivanje periodiziranog trenažnog programa $ formuliranje trenažni ciljeva na osnovu analize igra"a i utakmica $ vo4enje treninga na osnovu postavljeni ciljeva $ postupanje na osnovu metodskog i didakti"kog na"ina vo4enja treninga $ pravljenje igre na osnovu davanja zadataka igra"ima $ prekidanje treninga radi davanja uputa $ spre"avanja ozljeda $ evaluacija treninga i izvla"enje zaklju"aka $ mjerenje trenažnog napretka =.D.).1 Uvije% 11:11 %ao o!a$na onova $a trening #ogometni trening kojim se uvježbava nogometna igra ima svoju logi"nu strukturu, kako je to i opisano u knjizi. 5bog toga je igra 1111 polazna osnova svi trenažni formi. - svakome slu"aju igra 1111 nije uvijek idealna forma za postizanje trenažnog cilja. 5asigurno u omladinskoj školi nogometa je to slu"aj. - nogometnim školama za mlade igra"e treba se ova forma 1111 uprostiti bez da se izgubi karakteristike nogometne igre, kao što su kompleksnost i nepredvidivost. Ovakova vizija nogometnog treninga se može ilustrirati na osnovu jednog primjera. =.D.).) Uro2tavanje igre 11:11 3redpostavimo da mladi tim ima problem što ve!i broj igra"a u izgradnji napada upu!uje pogrešne paseve i da je to povezano sa obradom lopte od strane igra"a.- tom slu"aju igra 1111 nije idealna trenažna forma. 6gra"i imaju manji broj ponavljanja što se ti"e upu!ivanja pasova. rener "ini isprvanu stvar ako igru pojednostavi u na primjer EE ili "ak 00 ; vidi sliku =.G <. - zadnjem slu"aju broj ponavljanja !e biti iznimno veliki. %e4utim, u igri 00 je rije" o 0 puta 11. u je smanjeni prostor i vrijeme za upu!ivanje pasova. -koliko to prestavlja problem za ovu vježbu onda je bolja opcija igrati D=. rener još više može pojednostaviti igru na D), 01 pa "ak D1 u cilju da igra"i dobiju više i prostora i vremena. #e samo broj igra", ve! i veli"ina terena je sredstvo kojom trener pojednostavljuje trenažnu situaciju. -mjesto 1* K 1* metara teren se može pove!ati na 1D K 1D metara. -kratko, trener ima bezbroj mogu!nosti da trenira nogometne radnje, bez da se izgube obilježja nogometne igre. 7ak unutar igre 01 je rije" o kompleksnosti i nepredvidivosti. -sprkos "injenici da je cilj ovakovog treninga treniranje obrade lopte od strane igra"a, faktori kao što su odabir pozicije, prepoznavanje momenta, pravac i brzina djelovanja igraju važnu ulogu u nogometnoj vježbi. 8od odigravanja pasova opet se inzistira na smislu za igru, individualnoj tenici igra"a, komunikaciji izme4u igra"a i njiovoj nogometnoj kondiciji. =1
lika =.G 6gra 1111 je uvijek polazna osnova i svi otežavaju!i nogometni faktori su prisutni. Ovi otežavaju!i nogometni faktori se uproštavaju ako je neopodno. 6zolirana trenažna forma je jedna od opcija ako se traži takova trenažna situacija. 1111 EE 00 D= D) 01 1 =.D.).= Latentno )ro2tavanje igre 11:11 a%o je neo&odno 5a vrijeme uproštavanja igre trener može da zaklju"i da "ak ni uproštena igra D1 nije prikladna za vježbanje teni"kog eleenta kontrole lopte. - takovom slu"aju može da se ide u daljnje uproštavanje, pa da se igra"i postave u dvije kolone i da se me4usobno dodaju, bez pritiska i nepredvidiljivi nogometni situacija. - ovakovoj nogometnoj situaciji akcenat leži na obradi lopte. Ostali faktori koji "ine nogometnu igru, kao što su momenat prepoznavanja, pravac i brzina djelovanja, odabir pozicije, otpadaju iz ove trenažne forme. Oni su za ovakovi trening nevažni. Oni su svakako prisutni i u ovakovoj vježbi ali su van konteksta vježbe i treninga. Ovi faktori u stvari nisu pod utjecajem protivni"kog igra"a. o može biti svjestan odabir trenera$ jer trener procjenjuje da igra"i ne mogu savladati upu!ivanje pasova bez da rade navedenu vježbu. o ne zna"i da trener odma odlu"i da odabere ovakovu uproštenu trenažnu formu. Analiza nogometne igre je dokazala da upu!ivanje pasova nije samo puko doticanje lopte. 5a vrijeme upu!ivanja pasova igra! !e morati$ na osnovu svoga smisla za igru i komunikacije$ odabrati poziciju, pravac i brzinu, prije nego li dotakne loptu. 8ontakt sa loptom je samo jedan dio upu!ivanja pasa i nije isto što i samo upu!ivanje pasa. -nutar vizije > kako je to šematizirano dato na slici =.G > igra 1111 je polazna osnova i izolirana trenažna forma ukoliko to zatijeva nogometna situacija. o je svakako druga"iji pristup od vizije gdje je polazna osnova izolirana trenažna forma ; vidi sliku =.E < koja se postupno otežava i usložnjuje. =.D.).0 Podtrening %ao o!jedi0a )ro2tavanja treniranja - praksi se može desiti da je neopodno da trener jako uprosti trenažnu formu da bi igra"e u"io upu!ivanju pasova ili primanju lopte. #a ovakovi na"in fenomen uproštavanja treniranja je dobio mjesto unutar nogometne vizije treniranja nogometa. Rijetke su situacije$ jedino ako to nogometna situacija ne traži$ da se cijela grupa igra"a podvrgne ovakovom uproštavanju nogometne forme, kada je rije" na primjer o vježbanju upu!ivanja pasova. eško je zamisliti situaciju gdje svi 1G igra"a ima problem sa upu!ivanjem pasova u igri 01 ili D). 3redpostavimo da H igra"a može bez problema da igra u trenažnoj formi D=. #e može se za nji tvrditi da nemaju dobar pas ako igraju igru D= bez problema. 5a nji nije neopodno treniranje pasa bez protivnika. 5a nji je ovakovi trening bez protivnika podtrening. Oni u treningu bez protivnika treniraju samo kontakt sa loptom i treniraju ispod svoji mogu!nosti. 5a trenera je izazov da ovi H igra"a treniraju na na"in da postanu bolji u upu!ivanju pasova. Oni se moraju dovesti u trenažnu situaciju u kojoj su prisiljeni da ra"unaju sa faktorima kao što su pozicija, momenat, pravac i brzina upu!ivanja pasa. 5a ostali H igra"a je pojednostavljena vježba bez protivnika idealan odabir vježbe tako da za svi 1G igra"a u cjelosti ovakovi kombinirani trening nije podtrening.
@@6@
-a%!j)"a%
'ogi"na posljedica op!e važe!e vizije vo4enja nogometnog procesa od strane trenera, je ta da je igra 1111 polazna osnova treninga. ako4er kod treniranja mladi nogometaša u omladinskoj školi nogometa, =)
forma utakmice ili uproštena forma od toga, je trenažna forma koja se primjenjuje u radu sa nogometašima. 6 kod najmla4i uzrasta trener ne smije izgubiti iz vida da su igra"i, mladi nogometaši uvijek podvrgnuti kompleksnosti i nepredvidivosti nogometne igre, "ak i onda kada igraju uli"ni nogomet. Oni su za vrijeme svoji nedjeljni utakmica, u formama igre EE gurnuti u vatru nepredvidivosti i kompleksnosti. 6gra"i ustvari uživaju u ovakovim izazovima ngometne forme kao što je EE ili "ak 00. -nutar takovi formi suo"eni su sa pozicijom, momentom, pravcem i brzinom nogometni radnji. 2oduše kod najmanji uzrasta skoro sve u svezi sa ovim faktorima ide u krivom, pogrešnom smjeru. 5bog toga je uproštavanje nogometni formi krucijalno za treniranje nogometaša. -nutar uproštavanja nogometni formi od 1111 je naglasak, u radu sa najmla4im kategorijama, na razvoju individualne tenike ; postati gospodar nad loptom <. 8asnije se razvija smisao za igru i me4usobnu komunikaciju. #ogometna kondicija dolazi na dnevni red tek nakon puberteta. =.D.= 3)%ovoenje /o4enje nogometnog procesa je sabiranje svi formi koje utje"u i koje se ne ograni"avaju samo na trening i utakmicu. 6ndividualni razgovor koji se ne odnosi samo na nogomet, može dati doprinos u nogometnom procesu. o je jedan od na"ina kojim se utje"e na igra"e, tako da oni igraju bolji nogomet. +edan dobar nogometni proces podpada pod ingerenciju tima za rukovo4enje. rener mora biti sposoban da rukovodi i timom stru"njaka koji okružuju tim, teni"ki i lije"ni"ki tim. #a ovakovi na"in se stvaraju okvirni uvjeti za bolju prezentaciju ekipe. Rukovo4enje igra"ima i "lanovima tima van utakmice i treninga se sastoji od nekoliko kou"ing djelatnosti, kao što su $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $
@@@1
informiranje, savjetovanje i podrška nogometaša davanje savjeta što se ti"e jela i pi!a doprinos u rješavanju konfliktni situacija stimuliranje igra"a za rješavanjem problema postavljanje normi i "uvanje vrijednosti signaliranje klju"ni to"aka u razvoju igra"a rukovo4enje klju"nim to"kama u razvoju igra"a rukovo4enje igra"ima u njiovom socijalno$društvenom razvoju formiranjem rukovode!eg tima i vanjski suradnika zadaci i odgovornosti tima za rukovo4enje kreiranje klime povjerenja i suradnje dogovor tima za rukovo4enje o funkcioniranju dogovor sa odgovornim osobama u klubu održavanje unutarnji i vanjski kontakta
3)%ovoenje na onov) oo(ne odgovornoti igra"a i "!anova r)%ovodtvo ;
8ou"ing nogometa za vrijeme utakmice i treninga se obilježava velikom odgovornoš!u igra"a. 2a li se ovakovi na"in kou"inga proširuje van terena? 2ruga"ije re"eno, da li trener "ini dobro ako razgovara sa igra"ima o njiovoj odgovornoš!u van utakmice i treninga? Odgovor je potvrdan, da. Ali da li se to dešava i u praksi? #ije rijetko da trener po"inje sezonu izlažu!i pravila ponašanja unutar mom"adi. -z nekoliko pravila trener usmjerava ponašanje igra"a u regule tima. 5bog "ega treneri misle da takova pravila služe da se nogometaši drže u ispravnom stanju? 5ar nogometni klub nije dio socijalno društvene zajednice, u kojoj se normalno ponašanje podrazumijeva. %nogi igra"i dokazuju da se sasvim pristojno ponašaju u društvenoj zajednici. 3ostoje igra"i ; amateri < koji imaju dvoje djece, koji su direktori poduze!a ili imaju svoje firme. Ovi igra"i imaju potpuno svakodnevnu odgovornost. 5bog "ega i onda treneri prisiljavaju na posebna pravila ponašanja "im do4u u neki klub? -vo4enjem svoji pravila i kazni > trener oduzima odgovornost od svoji postupaka. 3onaša se prema njima kao prema djeci, odre4uje im kako da se ponašaju. #a takovi na"in trener preuzima odgovornost za postupke igra"a. o su u stvari njegova pravila. ==
6gra"i se ponašaju po normativama trenera i nisu više svoje osobe. 7im se nešto desi van propisani okvira, igra"i o"ekuju da se trener umiješa i poduzme odgovaraju!e mjere, umjesto da se igra"i me4usobno korigiraju. (ore navedeno ne zna"i da trener ne treba da napravi dogovor sa igra"ima u svezi na"ina suradnje. 3ostavljanjem pitanja što igra"i smatraju važnim, trener postiže da su igra"i suodgovorni za poštivanje radnog dogovora. #ormalno govore!i igra"i !e sami do!i do razine dogovora u svezi dolaska na vrijeme, pospremanje rekvizita nakon rada. #a ovakovi na"i !e se igra"i osje!ati suodgovorni u slu"aju propusta. Ovakovi na"in "ini kazne suvišnim. -koliko igra" ; ili trener < ne dolazi ili ne može do!i, do realizacije dogovorenog razilaženje unutar suradnje je neizbježno. =.G
-a%!j)"a%
+ezik radnje ; akcije < je odli"an za kou"ing. ako se nudi mogu!nost treneru da bude veoma konkretan prema igra"ima. 3ored korištenja jezika, nešto treba re!i i o na"inu nogometnog kou"inga. #ogomet je nepredvidiv, tako da igra"i moraju samostalno da donose odluke, bez da se trener upli!e. rener mora da dopusti igra"ima da za vrijeme njegovog kou"inga, igra"i poduzimaju odgovorne akcije. /izija kou"inga nogometa je primjenljiva na sve nogometne grupe. - ovomu poglavlju je prezentirana globalna podjela ; profesionalni nogometaši, top amateri, talentirani mladi nogometaši i mladi nogometaši <. /o4enje nogometnog procesa svake od ovi grupa poznaje tri radna terena djelovanja, naime utakmica, trening, rukovo4enje igra"ima i ostalim suradnicima.
=0
POGLAVLJE B Nogometna )ta%mi0a 0.1
Uvod
- predodnim poglavljima je opisana nogometna igra u jeziku nogometni akcija, logi"nim slijedom, ovisno o specifi"nim osobinama nogometaša. %uškarci i žene, odrasli i djeca, mladi!i i djevojke, profesionalci i rekreativci, svi igraju istu igru. a time se ne tvrdi da svi igraju na istoj razini. Razlikuju se profesionalci i rekreativci u mjeri individualnog smisla za igru i me4usobnoj komunikaciji. Osim toga profesionalci se razlikuju od ostali i po na"inu izvedbe nogometni akcija sa loptom kao i bez nje. 8ako se na višoj razini igra nogomet na kra!em prostoru u kražem vremenu, postavljaju se viši zatjevi kako na smislu za igru, tako i na komunikaciji, individualnoj taktici > i na koncu ali ne manje bitno$ i na nogometnu kondiciju. - ovomu poglavlju !e biti govora o objektivizaciji ovi visoki zatjeva. #ogometaši koji žele biti bolji, prije ili kasnije, se suo"avaju sa odre4enim granicama svoji sposobnosti. 5adnji godina je pokušano > putem znanstveni istraživanja > da se prikaže o kakovim granicama se govori u igri na visokoj razini. - znanstvenim laboratorijama ura4eni su testovi o ponašanju nogometaša u raznoraznim nogometnim situacijama. 3ostojala je nada da !e se to istraživanje mo!i koristitu u pogledu procjenjivanja smisla za igru nogometaša i komunikacije izme4u igra"a za vrijeme utakmice. ve do sada se nažalost nije dalje otišlo po tomu pitanja od neki op!eniti konstatacija o razli"itostima izme4u niže i visoke razine nogometne igre. a istraživanja se još uvijek ne mogu primjeniti u praksi, ako se na primjer radi o skautiranju mladi nogometaša. ako4er testovi koji se ti"u individualne tenike nogometaša, nisu dalje otišli od, na primjer, testova standardizirani > izolirani nogometni situacija. Rezultate ti testova je teško prevoditi u kompleksne nogometne situacije koje se dešavaju na utakmici. +edno podru"je gdje se znanstveni opiti mogu primjeniti, je podru"je nogometne kondicije. #ajvažniji ralog tomu je svakako "injenica da se nogometne akcije mogu kvantificirati daleko lakše nego li je to slu"aj kod smisla za igru, komunikacije i individualne tenike. ako4er postoji opasnost analize nogometni akcija igra"a bez uzimanja u obzir pozicije, momenta, pravca i brzine djelovanja. Ovakovi rezultati testova ne govore ništa o suštini nogometne akcije. 5bog toga treba biti krajnje oprezan prilikom analize takovi rezultata. 0.1.1 Nogometno %ondi0ij%a ana!i$a )ta%mi0e #ogomet je svkako sport pun kretanja. @ilj nogometa$ da se postigne više zgoditaka od protivnika$ se može realizirati samo u kretnji. #a visokoj razini postavljaju se visoki zatjevi sposobnostima igra"a , dakle visoki zatjevi na na"in i mjeru kretanja nogometaša. 2efinicija nogometni sposobnosti je opisana na slici 0.1. #a primjer, "eš!e izvo4enje i 6zdržljivost u "eš!em izvo4enju je posebno analizirano na razli"itim razinama natjecanja. Ovakovi na"in analiziranja sam nazvao nogometno kondicijska analiza utakmice. -z pomo! ovakove analize trener dobiva uvid u preglednost optere!enja nogometaša. 3ozadina ovakovog testiranja je opisana u kadru #ogometno kondicijske analize nogometne utakmice. Ovu analizu sam napravio u nizozemskom nogometu 1< profesionalnom, )< amaterskom i =< omladinskom nogometu. 6z ove tri analize se kristalizirala slika da je klju"na razlika u razinama natjecanja u broju sprinteva prikom izvo4enja nogometni akcija. #a višoj razini igra"i više sprintaju i rade presing na protivnika. Ovdje se ne misli na sprinteva od 1** metara. 6gra"i izvode puno kratki sprinteva, moraju "esto da mijenjaju smjer djelovanja ili se zaustavljaju sa ciljem da opet naprave sprint. 5bog toga se može teško upore4ivati sprintanje u nogometu sa sprintevima u drugim sportovima. #ogometni sprint se ne može izdvojeno promatrati od smisla za igru i komunikaciju. 5a vrijeme odigravanja nogometni akcija$pored brzine sprinta > ono što utje"e na sprint je svakako i mjesto izvo4enja, momenat i pravac sprinta. suprotnom bi nogometaš koji trenira brže i "eš!e izvo4enje sprinteva automatski igrao na višoj razini. o u svakome slu"aju se ne dešava na takovi na"in. -kratko, u ovome poglavlju !e biti govora o sprintevima u smislu izvo4enja nogometni akcija u spriterskoj formi. 6zolirano sprintanje nije predmet prou"avanja ove knjige. =D
Ana!i$a nogometne %ondi0ije ) )ta%mi0i Osnovica za navedenu analizu je video materijal. 5a vrijeme utamica podmlatka, amatera i profesionalaca koristio sam kameru za snimanje nogometni akcija. 5a vrijeme, na primjer, profesionalne utakmice, mogao sam da pratim sve nogometaše sa dvije kamere svi I* minuta. #a osnovu snimaka bio sam u stanju da analiziram koliko "esto su igra"i izvodili sprinteve i koliko su imali duela. Rastojanja tr"anja nogometaša analizirao sam uz pomo! digitalizacije video vrpce. 8likanjem u programu svaki *.) sekunde mogao sam utvrditi gdje se igra"i nalaze na terenu, tako da je kompjuter davao to"ne podatke i izra"une o brzini, rastojanju i ubrzanju nogometni akcija. - analizama utakmica "esto se govori o obrambenim, veznim igra"ima i napada"ima. ako4er se može raditi razlikovanje igra"a iste linije tima ovisno o zadacima u timu, na primjer brani"i, stoperi, izme4u defanzivni i ofanzivni vezni igra"a, izme4u centralnog i krilnog napada"a. Ove razlike ne vode ka zaklju"ku da se radi o bitnije drugoja"ijim nogometno kondicijiskim zatjevima. 5bog toga sam rezultate istraživanja prikazao po linijama a ne po pozicijama u timu. Ovo ima prednost prilikom preglednog prikazivanja mnoštva brojki proizašli iz analize utakmice. lika 0.1
#ogometne sposobnosti u jeziku nogometni akcija
#O(O%B#B 3OO&#O6 &olje izvo4enje nogometni akcija 7eš!e izvo4enje 6zdržljivost u izvo4enju 6zdržljivost u bolji akcija "eš!em izvo4enju 0.1.) *tatiti"%a ana!i$a 2a bi se izveli zaklju"ci na osnovu analize utakmice, moraju se svi rezultati statisti"no provjeriti ; vidi okvire statisti"ne analize <. a ovim je isklju"eno da se jedan broj konstatacija bazira na slu"aju. #ajuo"iviljiji rezultati !e se prikazati u jednostavnom obliku da bi "itatelju bila jasna suština brojki.
*tatiti"%a ana!i$a 5a vrijeme nogometno kondicijske analize utakmice u analizu je uklju"eno najmanje )* a maksimalno =* igra"a po liniji tima. #avedeni rezultati su prosje"na vrijednost za svaku liniju tima. 8oja je to srednja vrijednost za svaku liniju? 3redpostavimo da )* do =* vezni igra"a prosje"no po utakmici napravi po D* sprinteva. %e4utim, neki od ovi igra"a radi =* a neki E* sprinteva. - takovim slu"ajevima prosjek od D* sprinteva ne govori nam mnogo toga. -koliko se procjene svedu na primjer, na 0D do DD sprinteva onda vrijednost od D* sprinteva puno govori. 8oliko je god ova varijacija manja > nazvana standardizacija > to je i manja šansa da rezultati budu bazirani na slu"ajnost. 2a bi se ovi rezultati nogometno kondicijske analize pravilno vrednovali, pristupilo se izra"unu i statisti"kom testiranju srednje vrijednosti rezultata. #a primjer, velika razlika izme4u razine igra"a > razlika koja nije bazirana na slu"ajnosti > !e biti tema ovoga poglavlja. &ilo bi previše ako bi se ušlo u dublju statisti"ku analizu. -jedno svjesno je napravljen odabir da se ne uzme u obzir standardna devijacija rezultata. #a takovi na"in pregled rezultata je pregledniji. 0.)
*tr)%t)ra natje0anja ) Ni$o$em%oj
8ao što je re"eno, analizirao sam nogometnu kondiciju unutar nizozemskog 1< profesionalnog nogometa, )< amaterskog nogometa i =< omladinskog nogometa. Ovo poglavlje se ograni"ava na amaterski i omladinski nogomet. - cilju interpretacije rezultata na pravi na"in, iznimno je važno znati strukturu natjecanja u #izozemskoj. Ovakovi na"in organizacije natjecanja je od velikoga utjecaja na rezultate istraživanja. =G
0.).1 Pro4eiona!ni nogomet #izozemski profesionalni nogomet se sastoji iz dvije razine, 3o"asna liga ; 1H timova < i 3rva liga ; )* timova <. Amaterski nogomet i profesionalni su razdvojeni. +oš uvijek nije mogu!no da se ispadne iz 3rve lige u op amatere, kao niti obrnuto da se Apsolutni amaterski prvak #izozemske promovira u 3rvu ligu. a ovim je #izozemska jedinstvena u svijetu. 0.).) Amater%i nogomet 8ao što je re"eno, amaterski nogomet je sam po sebi zaseban. Amatersko natjecanje se dijeli na subotnje i nedjeljno natjecanje. Ova dva natjecanja su neovisna jedna od drugoga. Oba natjecanja imaju po tri op lige amatera. 2irektno ispod 3o"asne lige ; 1H timova < i 3rve lige ; )* timova < tre!i rang natjecanja u #izozemskoj se sastoji iz dva puta tri op amaterske lige od po 10 timova. #ajbolji amaterski nogometaši su raspršeni u H0 tima. Ovo upu!uje na sumnju da se radi kvantiteta šteti kvalitetu, to jest da dolazi do zastoja u razvoju top amaterski nogometaša. 6spod G ; državni < op amaterski liga nogomet se igra u D subotnji i G nedjeljni distrita. vaka od ovi 11 natjecanja se sastoji u principu iz jedne 3rve lige, dvije 2ruge lige, "etiri re!e lige i osam 7etiri lige. - nekim distritima postoje i 3eta i Šesta liga. 6zme4u ovi liga postoji ispadanje i propocija timova u niži odnosno viši razred. 3oznati su neki primjeri da su timovi iz Šeste lige za par godina napredovali do op amaterske lige i "ak postajali Apsolutni amaterski pobjednici #izozemske. o im je bila zadnja postaja, jer sve do danas nije mogu!no napredovati u profesionalni nogomet takovim timovima. 0.).= Om!adin%i nogomet - strukturi nizozemskog omladinskog nogometa bilo puno promjena u zadnji nekoliko godina. Obe!avaju!a liga > za igra"e do )= godine starosti > se sastoji iz 3o"asne lige i druge 2vije lige. u se natje"u rezervni timovi profesionalni klubova. 6 u ovomu slu"aju dolazi do odvajanja izme4u preofesionalnog i amaterskog nogometa. 6spod obe!avaju!e lige je natjecanje za dva godišta ; vidi sliku truktura natjecanja <. 8od A$juniora do zaklju"no sa C$lima"ama natje"u se timovi omladinaca kako profesionalaca tako i amatera. #a primjer kod stariji uzrasta natjecanje se sastoji iz jedne #ajviše lige koja se sastoji iz timova iz profesionalnog nogometa. #akon najviše razine postoje dva odjeljenja. Ona se formira od manje kvalitetni timova profesionalnog nogometa i bolji timova amaterskog nogometa. 6spod ovi dvije kategorije postoji, kod svakog godišta, jedan broj državni i regionalni liga. truktura natjecanja Obe!avaju!a A$juniori &$juniori @$juniori 2$lima"i B$lima"i C$lima"i 0.=
6spod )= 6spod 1I i ispod 1H 6spod 1E i ispod 1G 6spod 1D i 6spod 10 6spod 1= i 6spod 1) 6spod 11 i ispod 1* 6spod I i ispod H
Nogometno %ondi0ij%o otere.enje godine 6CCD
(odine 1II0 uradio sam istraživanje o nogometno kondicijskom optere!enju u nizozemskom nogometu. - poglavlju 1 knjige #ogometna kondicija prrikazao sam dobivene rezultate. (odine 1IIH uradio sam svoju drugu analizu nogometne kondicije. Rezultati ovi analiza su bili dostupni na razli"itim trenerskim te"ajevima #ogometno saveza #izozemske. %oje najnovije istraživanje je sprovedeno )**G. Rezultati ti testova su sada dostupni u ovoj knjizi. -nutar profesionalnog, amaterskog i omladinskog nogometa =E
sproveo sam nogometno kondicijsku analizu utakmice na razinama i po starosnim kategorijama koje se razlikuju izme4u sebe. amo po sebi se name!e zaklju"ak da se radi o razli"itim nogometnim sposobnostima. +edino pitanje koje ostaje je to kako se ta razlika manifestira u praksi i koje nogometno kondicijske zatjeve nosi sa sobom. 0.=.1 8o!je i$voenje nogometne a%0ije 6gra", koji nastoji da ima bolje nogometne sposobnosti, mora prvo da u"i da izvodi nogometne akcije na bolji na"in. #a višoj razini igre je manje prostora i vremena za izvršenje nogometni akcija. 2a bi se u manjem prostoru izvodile precizne nogometne akcije igra" mora 1< da izabere poziciju djelovanja, )< prepoznati momenat djelovanja, =< pravac djelovanja i da odabere prilago4enu brzinu djelovanja. -skla4ivanje ova 0 vremensko$prostorna faktora vode ka boljoj nogometnoj izvedbi u malom prostoru. 6z perspektive nogometno kondicijske analize utakmice faktor brzine je interesantan za &olje izvo4enje nogometne akcije. 5a trenere je iznimno važno da zna maksimalnu brzinu izvo4enja nogometne akcije kao i to da cijelu utakmicu izvodi nogometne akcije tom brzinom. 2o danas je nažalost ta brzina nepoznat pojam za trenere, to jest kakva je eksplozivnost izvo4enja nogometne akcije. 0.=.) I$dr'!jivot do(rog i$voenja nogometni& a%0ija 3ad u brzini sprinta može da vodi do toga da igra" u zadnjoj fazi utakmice ne može da se odvoji od direktnog protivnika. o zna"i da igra" nema izdržljivost u izvo4enju kretanja bez lopte. +oš uvijek nema analize o brzini nogometaša u zadnjoj fazi utakmice. 0.=.= 7e2.e onav!janje i$voenja nogometne a%0ije #ogometno kondicijska analiza utakmice u amaterskom nogometu ne govori nam o tomu koliko igra" ukupno tr"i bez lopte, radi pritisak i sli"no. lika 0.) pokazuje nam da op amateri više sprintaju u prvom poluvremenu. Obrambeni igra"i rade više sprinterski akcija u po"etku utakmice ; E) < nego li to rade igra"i u 2rugoj amaterskoj ligi ; D) < ili igra"i u 3etoj amaterskoj ligi ; =I <. 6sto vrijedi i za vezne kao i za napada"e. lika 0.= pokazuje da su ovakovi sprintevi uglavnom od D do 1* metara. Ovi podaci ne govore ništa o broju ne$sprinterski akcija kretanja bez lopte ili o broju presing akcija na protivnika. lika 0.0 prikazuje da op amateri u po"etnoj fazi utakmice imaju više duela ; =0 < od svoji kolega u 2rugoj ligi amatera ; =1 < i više od igra"a u 3etoj ligi amatera ; )H <. 6sto vrijedi i za vezne igra"e kao i za napada"e. o je jedan od prvi pokazatelja da su u op amaterima viši nogometni zatjevi nego li u nižim ligama amatera. 0.=.0 I$dr'!jivot "e2.eg i$voenja nogometni& a%0ija lika 0.) pokazuje da igra"i op amatera u drugom poluvremenu dulje mogu izdržati u izvo4enju sprinterski akcija ; 01 < od svoji kolega u 2rugoj ligi amatera ; =0 < i u 3etoj ligi amatera ; )= <. #a slici 0.0 je tako4er vidljivo da vezni igra"i u drugom dijelu utakmice izdržavaju da izvode "eš!e duele ; )H < od svoji kolega u 2rugoj ligi amatera ; )= < i igra"a u 3etoj ligi amatera ; 1E <. +ednako vrijedi i za obrambene kao i za napada"e. -kratko, u nižim rangovima amatera vidljiv je veliki pad nogometni sposobnosti u drugom poluvremenu utakmice. Ovi rezultati potvr4uju da su u op amaterima viši zatjevi što se ti"e 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija. o upu!uje na konstataciju da nogometaši na višoj razini natjecanja moraju imati bolju nogometnu kondiciju. Razlika izme4u razina natjecanja nije u efektivnom vremenu igre. lika 0.)
-kupan broj sprinteva i pad u sprintu za vrijeme drugog poluvremena po linijama tima u amaterskom nogometu. =H
ukupno sprinteva
sprintevi 1. sprintevi ). poluvrijeme poluvrijeme
pad u ). poluvrijeme
Obrana op amateri 11I 2ruga liga a. H= 3eta liga ama. G1
E) D) =I
0E =1 ))
)D ; =D S < )1 ; 0* S < 1E ; 00 S <
/ezni igra"i op amateri 1*0 2ruga liga a. I* 3eta liga ama. G0
G= DG 01
01 =0 )=
)) ; =D S < )) ; =I S < 1H ; 00 S <
#apada"i op amateri 1=G 2ruga liga a. 11E 3eta liga ama. EI
H= E= D1
D= 00 )H
=* ; =G S < )I ; 0* S < )= ; 0D S <
lika 0.=
printevi podijeljeni u razli"ite distance po liniji tima za amaterske igra"e ukupno akcija
1$D m
D$1* m
1*$)* )*$=* =*$0* 0*F m m m m
ukupno rastojanje
Obrana op amateri 11I 2ruga liga a. H= 3eta liga ama. G1
H0 DE =H
)D 1G 1D
E E G
) ) 1
1 1 1
* * *
*.I km *.E km *.0 km
/ezni igra"i op amateri 1*0 2ruga liga a. I* 3eta liga ama. G0
GI G= 0D
1G 1G 11
1) D 0
D 0 =
) ) 1
* * *
*.I km *.H km *.0 km
#apada"i op amateri 1=G 2ruga liga a. 11E 3eta liga ama. EI
H1 GI D)
=E == 1E
11 I H
G D )
1 1 *
* * *
1.) km 1.* km *.G km
lika 0.0
-kupan broj duela ; sa i bez lopte < i pad u duelima za vrijeme drugog poluvremena po linijama tima za amaterske igra"e. ukupno
dueli 1.poluvrijeme dueli ).poluvrijeme pad u ).poluvremenu
Obrana op amateri DH 2ruga liga a. D1 3eta liga ama 0=
=0 =1 )H
)0 )* 1D
1* ; )I S < 11 ; =D S < 1= ; 0G S <
/ezni igra"i op amateri E1 2ruga liga a. G= 3eta liga ama D)
0= 0* =D
)H )= 1E
1D ; =D S < 1E ; 0= S < 1H ; D1 S <
#apada"i =I
op amateri DI 2ruga liga a. D* 3eta liga ama 0*
=D =* )G
)0 1H 10
11 ; =1 S < 1) ; 0* S < 1) ; 0G S <
0.=.D U%)no ratojanje retr"ani& dioni0a lika 0.D pokazuje da rezultati ukupno pretr"ani dionica ; omladinski < igra"a nije najbolji na"i da se ; nogometno kondicijska < prikaže razlika izme4u razina natjecanja. nema velike razlike u ukupno pretr"anim dionicama za vrijeme I* minuta igre ; tako4er kad se prevede trajanje utakmice mla4i kategorija na I* minuta trajanje igre <. ako4er ukupno pretr"ane dionice u drugom dijelu utakmice ne pokazuju znakovitu razliku izme4u top razine i niži razina natjecanja. ve to vrijedi za sve amaterske razine natjecanja. 2a li to upu!uje na zaklju"ak da analiza ukupno pretr"ani dionica nema smisla? Odgovor na ovakovo pitanje je opisan u okvirima 9 Što nam govori ukupno pretr"ane dionice za vrijeme utakmice ?. rajanje rajanje utakmice po starosnim uzrastima omladinaca Omladinski nogomet je podijeljen u kategorije od ) godine, gdje se trajanje utakmice postupno pove!ava u starijim uzrastima, sve do I* minuta -1I N -1H -1E N -1G -1D N -10 -1= N - 1) -11 N - 1*
A$juniori &$juniori @$juniori 2$lima"i B$lima"i
) K 0D minuta ; I* minuta < ) K 0* minuta ; H* minuta < ) K =D minuta ; E* minuta < ) K =* minuta ; G* minuta < ) K )D minuta ; D* minuta <
5bog ove razlike u trajanju utakmice je teško raditi uporedbu izme4u starosni kategorija što se ti"e nogometno kondicijske analize utakmice. lika lika 0.D
-kupno pretr" -kupno pretr"ane ane dionic dionicee po po lini liniji ji tima tima u omla omladin dinsko skom m nogo nogomet metuu rela relativ tivizi iziran ranee s obz obziro irom m na trajanje utakmice i prera"unato u trajanje od I* minuta -kup -k upno no rast rastoojanj janjee u utakm takmic icii
-kupn kupnoo ra rasto stojan janje za I* I* min minut utaa
Obrana -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori < -1= ; 2$lima"i < -11 ; B$lima"i <
H.G km ; u I* minuta < H.E km ; u I* minuta < E.I km ; u H* minuta < G.D km ; u E* minuta < E.* km ; u G* minuta < 0.H km ; u D* minuta <
H.G km H.E km H.I km H.G km I.* km H.G km
/ezni igra"i -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori < -1= ; 2$lima"i < -11 ; B$lima"i <
1*.0 km ; u I* minuta < 1*.* km ; u I* minuta < I.1 km ; u H* minuta < E.0 km ; u E* minuta < G.) km ; u G* minuta < D.G km ; u D* minuta <
1*.0 km 1*.* km 1*.) km I.D km I.= km 1*.1 km
#apada"i -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori <
I.H km ; u I* minuta < I.G km ; u I* minuta <
I.H km I.G km 0*
-1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori < -1= ; 2$lima"i < -11 ; B$lima"i <
H.E km ; u H* minuta < E.1 km ; u E* minuta < G.G km ; u G* minuta < D.0 km ; u D* minuta <
I.H km I.1 km I.I km I.E km
Što nam kazuje ukupno pretr"ana metraža? -koliko je tim u posjedu napredne aparature za mjerenje ukupno pretr"ane metraže, mogu!no je koristiti dobivene parametre radi analize mogu!ni problema. -koliko jedan igra" pretr"i na svakoj utakmici u prosjeku 1* kilometara i odjednom se desi da na odre4enoj utakmici pretr"i H kilometara, samo po sebi postavlja se pitanje što je uzrok tomu? rener rener prvo treba da analizira takti"ke zadatke jer to može biti jedan od odgovora. -koliko to nije slu"aj, onda bi uzrok mogao da bude nešto drugo. 3itanje je uvijek kako se informacije koriste. 0.0
Porat nogometno %ondi0ij%i& $a&tjeva ) ra$do(!j) i$me) 1B i 6CCD
Rezultati nogometno kondicijske analize utakmice iz )**G godine je centralna tema ovoga poglavlja. Ona daje dobru sliku ; nogometno kondicijsku < o zatjevima koji se postavljaju na amaterski nogomet. 8akovi su to rezultati, potvr4uje analiza iz )**G godine u usporedbi sa onima iz 1II0. 0.0.1 Jo2 "e2.e i$voenje nogometni& a%0ija lika 0.G pokazuje da se u amaterskom nogometu broj izvedeni nogometni akcija$ u sprintu$ u prvom poluvremenu pove!ao u odnosu na 1II0 godinu. /ezni /ezni igra"i su 1II0 u prosjeku izvodili 0G sprinteva u prvom poluvremenu utakmica, utakmica, danas DG sprinteva. +ednako +ednako vrijedi za obrambene i napada"e. napada"e. -pada u o"i da je najve!i porast u broju sprinteva od 1 do D metara ; slika 0.E <. 3ored toga karakteristi"no je to da se skor skoroo nika nikako ko ne poja pojavl vlju juju ju sprin sprinte tevi vi dulj duljii od 0* meta metara ra.. %ožd %oždaa je to uzro uzrokk u na"i na"inu nu izvo izvo4e 4enj njaa kontranapada u #izozemskoj. 6gra"i sve "eš!e se kre!u bez lopte i rade pritisak na protivnika kratkim sprintevima, te na takovi na"in smanjuju teren oko lopte na kojemu se odvija igra. o objašnjava i pojavu da je sve više i više duela. #a svim razinama je porastao broj duela. lika 0.H pokazuje zorno da se u amaterskom nogometu izvodi ve!i broj duela za vrijeme prvoga poluvremena od D do 1* ponavljanja više. +oš jedna konstatacija je znakovita, da je sve manja razlika izme4u linija tima što se ti"e nogometno kondicijski zatijeva. -zrok je najvjerojatnije takti"ki razvoj, kao što je trend da napada"i sve više u"estvuju u obrambenim zadacima nego li je to bio slu"aj 1II0. 3ored toga uzrok može biti izmjena pozicija u igri radi kreiranja nepredvidivi situacija za protivni"ki obrambeni blok. akozvani totalni nogomet nogo met poništava poništava nogometno nogometno kondicijsk kondicijskee zatjeve zatjeve izme4u linija tima. &ez obzira na uzrok, stoji konstatacija da se nogomet u zadnje vrijeme veoma razvio. +edan od nogometni zatijeva je taj da igra"i u kratkom vremenu moraju "eš!e da se kre!u bez lopte, da izvode presing i sli"no. 0.0.) Jo2 d)!ja i$dr'!jivot "etog i$voenja nogometni& a%0ija 3orast nogometnog optere!enja u drugom poluvremenu je još uvijek velika za amaterske nogometaše. lika 0.G i 0.H pokazuje da amateri u drugom poluvremenu utakmice imaju 1* do )* više ponavljanja izvo4enja nogometni akcija, u formi sprinteva ili duela, nego li deceniju ranije. (odine 1II0 napada"i iz 3ete lige izvodili su u drugom poluvremenu )1 sprinta i I duela. (odine )**G isti napada"i su izvodili u drugom poluvremenu )H sprinteva i 10 duela. +ednako vrijedi za obrambene igra"e i vezne. -kratko, postavljenu su viši zatjevi, što se ti"e 6zdržljivosti u "estom izvo4enju nogometni nogometni akcija, u amaterskom nogometu #izozemske. #izozemske. lika lika 0.G
3ore4e 3ore4enje nje u pad paduu broj brojaa spri sprinte nteva va za vrijem vrijemee drug drugog og poluvr poluvreme emena na izme4u izme4u 1II 1II00 godi godine ne i )**G, po linijama tima u amaterskom nogometu. ukupno
sprintevi
sprintevi 01
pad
Obrana op amateri
1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G /ezni igra"i op amateri
1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G #apada"i op amateri 1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G 0.E
sprinteva
1 poluvrijeme
) poluvrijeme
u ) poluvremenu
111 11I ;FH< G) H= ;F)1< 0H G1 ;F1=<
E* E) ;F)< 01 D) ;F11< == =I ;FG<
01 0E ;FG< )1 =1 ;F1*< 1D )) ;FE<
)I ; 01 S < )D ; =D S < )* ; 0I S < )1 ; 0* S < 1H ; DD S < 1E ; 00 S <
I) 1*0 ;F1)< GI I* ;F)1< D1 G0 ;F1=<
DI G= ;F0< 0G DG ;F1*< =D 01 ;FG<
== 01 ;FH< )= =0 ;F11< 1G )= ;FE<
)G ; 00 S < )) ; =D S < )= ; D* S < )) ; =I S < 1I ; D0 S < 1H ; 00 S<
1)E 1=G ;FI< II 11E ;F1H< GG EI ;F1=<
H1 H= ;F)< GD E= ;FH< 0D D1 ;FG<
0G D= ;FE< =0 00 ;F1*< )1 )H ;FE<
=D ; 0= S < =* ; =G S < =1 ; 0H S < )I ; 0* S < )0 ; D= S < )= ; 0D S <
Uored(a rinter%i& dioni0a i$me) 1B i 6CCD o !inijama tima igra"a ) amater%om nogomet)
Obrana op amateri
1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G /ezni igra"i op amateri
ukupno akcija
1$D m
D$1* m
1*$)* )*$=* =*$0* 0*F m m m m
ukupna distanca
111 11I ;FH< G) H= ;F)1< 0H G1 ;F1=<
E1 H0 ;F1=< == DE ;F)0< )H =H ;F1*<
)) )D 10 1G 11 1D
1* E H E D G
0 ) = ) = 1
= 1 ) 1 1 1
1 * ) * * *
*.H km *.I km *.D km *.E km *.= km *.0 km
DI GI ;F1*< 00 G= ;F1I< =D 0D ;F1*<
1) 1G 11 1G G 11
I 1) D D 0 0
D D = 0 0 =
0 ) 0 ) 1 1
= * ) * 1 *
*.H km *.I km *.G km *.H km *.= km *.0 km
GE H1 ;F10< D) GI ;F1E< 01 D) ;F11<
=) =E )G == 11 1E 0)
1G 11 1= I 1* H
E G 0 D = )
= 1 ) 1 * *
) * ) * 1 *
1.) km 1.) km *.I km 1.* km *.D km *.G km
1II0 I) )**G 1*0 ;F1)< 2ruga liga a. 1II0 GI )**G I* ;F)1< 3eta liga ama. 1II0 D1 )**G G0 ;F1=< #apada"i op amateri 1II0 1)E )**G 1=G ;FI< 2ruga liga a. 1I 1II0 II )**G 11E ;F1H< 3eta liga ama. 1II0 GG )**G EI ;F1=<
lika lika 0.H
-spore -sporedba dba pada pada u duel duelima ima ; sa sa i bez lopte lopte < za vrijem vrijemee drug drugog og poluvr poluvreme emena na izme4u izme4u 1II 1II00 i )**G po linijama tima za amaterske nogometaše.
Obrana op amateri
1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G
/ezni igra"i op amateri
1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G #apada"i op amateri 1II0 )**G 2ruga liga a. 1II0 )**G 3eta liga ama. 1II0 )**G
ukupno duela
dueli dueli pad 1.poluvrijeme ).poluvrijeme u ). ).poluvremenu
D= DH ;FD< 01 D1 ;F1*< =0 0= ;FI<
=) =0 ;F)< )E =1 ;F0< )0 )H ;F0<
)1 )0 ;F=< 10 )* ;FG< 1* 1D ;FD<
11 ; =D S < 1* ; )I S < 1= ; 0H S < 11 ; =D S < 10 ; DH S < 1= ; 0G S <
GG E1 ; FD< D1 G= ;F1)< 00 D) ; FH<
0) 0= ;F1< =D 0* ;FD< =) =D ;F=<
)0 )H ;F0< 1G )= ;FE< 1) 1E ;FD<
1) ; 0= S < 1D ; =D S < 1I ; D0 S < 1E ; 0= S < )* ; G= S < 1H ; D1 S <
0I DI ;F1*< =G D* ;F10< )I 0* ;F11<
=* =D ;FD< )0 =* ;FG< )* )G ;FG<
1I )0 ;FD< 1) 1H ;FG< I 10 ;FD<
11 ; =E S < 11 ; =1 S < 1) ; D* S < 1) ; 0* S < 11 ; DD S < 1) ; 0G S <
0.0.= 8e$ ve.i& )%)no retr"ani& dioni0a - pore4enju sa 1II0 ukupno pretr"ane dionice po igra"u su prije opale nego li što su porasle ; vidi sliku 0.I <. o je suprotno od teze da su nogometno kodicijski zatjevi u porastu. a druge strane to zna"i da ukupno pretr"ana metraža po igra"u nije dobar pokazatelj nogometno kondicijski optere!enja optere!enja lika 0.I 3ore4enje ukupno pretr"ane metraže igra"a u omladinskom nogometu u 1II0 godini i )**G. -kupne dionice za I* minuta 1II0 )**G Obrambeni -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
I.* km H.* km I.1 km I.* km
H.G km H.E km H.I km H.G km
/ezni igra"i -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori <
1*.E km 1*.E km
1*.0 km 1*.* km 0=
-1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
1*.) km I.I km
1*.) km I.D km
#apada"i -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
I.G km I.= km 1*.1 km I.G km
I.H km I.G km I.H km I.1 km
0.D
Ve.a ra$!i%a nogometne %ondi0ije i$me) ra$!i"ite ra$ine natje0anja
#izozemski profesionalni nogomet koristi jedan dobar prilijev mladi talentirani igra"a iz omladinskog nogometa i 3rve lige u 3o"asnu ligu. Ovaj prilijev igra"a je baziran na infrastrukturi kako je to i opisano na slici 0.1*. 3reciznija analiza rezultata nogometno kondicijske analize utakmica pokazuje da sadašnja struktura omladinskog nogometa i amaterskog nogometa nije optimalna. 0.D.1 Ve.a ra$!i%a i$me) ro4eiona!nog nogometa i amater%og nogometa #ogometno kondicijski rascjep izme4u profesionalnog i amaterskog nogometa je u zadnje vrijeme postao ve!i ; vidi sliku 0.11 <. amo gdje je broj sprinteva i duela za vezne igra"e iz 3rve lige porastao sa G), za vezne igra"e primje!ujemo da je za vezne igra"e op amatera ograni"io se na 1E. 6sti odnos je i za obrambene i napada"e. Razlika izme4u 3rve lige i op amatera je još ve!a. &rojke pokazuju da je sve ve!a razlika izme4u navedeni razina što se ti"e 7eš!eg izvo4enja nogometni akcija i 6zdržljivosti "eš!eg izvo4enja. - amaterskom nogometu nisu idealni uvjeti za optimalno razvijanje nogometno kondicijski sposobnosti igra"a. 6spitivanja su potvrdila da se ne primjenjuje periodizacija na pravi na"in prilikom prelaska igra"a u viši rang natjecanja ; vidi okvire 9 2oziranja ka višoj razini 9. lika 0.1*
Omladinska škola nogometa i amaterskog nogometa se brinu za opskrbu profesionalni nogometni klubova talentiranim igra"ima 3ROCB6O#A'#6 #O(O%B 3O7A#A '6(A 3R/A '6(A
lika 0.11
Obrambeni 3o"asna liga
-)=
O3 A%ABR6
-1IN-1H
3R/A '6(A
-1EN-1G
2R-(A '6(A
-1DN-10
RBTA '6(A
-1=
7B/RA '6(A
O%'A26#8A Š8O'A #O(O%BA
A%ABR86 #O(O%B
3orast broja sprinteva i duela izme4u 1II0 i )**G u profesionalnom nogometu i amaterskom nogometu. 3orast sprinteva
3orast duela
-kupna porast
F00
F=)
FEG 00
3rva liga op amateri 2ruga liga 3eta liga
F=* FH F)1 F1=
F)1 FG F11 FI
FD1 F10 F=) F))
/ezni igra"i 3o"asna liga 3rva liga op amateri 2ruga liga 3eta liga
FDH F0= F1) F)1 F1=
F)I F1I FD F1) FH
FHE FG) F1E F== F)1
#apada"i 3o"asna liga 3rva liga op amateri 2ruga liga 3eta liga
F=) F)= FI F1H F1=
F=* F)= F1* F10 F11
FG) F0G F1I F=) F)0
2ozirano ka višoj nogometnoj razini 7eš!e izvo4enje nogometni akcija$ ili izvo4enje više nogometni akcija u kra!em vremenu$ zna"i da intenzitet nogometa raste. renažna znanost nam govori da viši intenzitet nogometa utje"e na obujam nogometa. 3ostoji jaka povezanost izme4u obujma i intenziteta. -koliko netko brže tr"i automatski zna"i da to može radi kra!e vrijeme. +ednako to vrijedi i za nogometaša, kada prelazi na višu razinu nogometnog natjecanja. 6ntenzitet kojim se igra na višoj razini je svakako i ve!i. #ogometaš koji je prešao u viši rang natjecanja ne!e, usljed pove!anog intenziteta, mo!i da jednako dugo izdrži napore kako je to mogao na nižoj razini. o automatski zna"i da takovi igra" u prvo vrijeme, par tjedanaNmjeseci, trenira manje i obujmom i brojem treninga nego li to rade njegove kolege u timu. +ednako to vrijedi i za utakmice. +edini na"i za takovog igra"a da postane ravnopravan suigra" ostalima u timu, je da se uvede postupno u rad na dozirani i postupni na"in. Ozlje4ivanje takovi igra"a se može sprije"iti ukoliko se primjeni navedeni na"in rada ; korekcija obujma i intenziteta rada <. o se zove periodizacija tima. 0.D.1.1 To amater%i nogometa2i "ine jedan dr)gog (o!jim +edan od razloga zaostajanja ; nogometno kondicijskog < u razvoju op amatera u odnosu na profesionalni nogomet je sustav natjecanja amaterskog nogometa. #ajbolji nogometaši su raspršeni u veliki broj klubova ; H0 <. 5a razvoj nogometaša je krucijalno da se kvaliteta koncentrira. reniranjem najbolji na treningu pove!ava se nogometni otpor i za jedne i druge te to pridonosi uzajamnom razvoju. &ez da trener išta poduzme igra"i tjeraju jedan drugoga da &olje izvode nogometne akcije i da i 7eš!e izvode i da to zajedno 6zdržavaju duže vrijeme. Razlika izme4u op amatera i profesionalni igra"a bi bila manja ukoliko bi se u op amaterima natjecalo 1G do =) tima. Razvoj amaterskog nogometa bi vodio do toga da bi više nogometaša prelazilo iz amatera u profesionalni nogomet. #a takovi na"in bi i profesionalni nogomet imao dodatni impuls. 0.D.1.) Ve.a ra$!i%a )n)tar To amatera #igdje drugdje kao u op amaterima nije takova razlika u kvaliteti izme4u timova u gornjem dijelu i donjem dijelu tablice. 3ostoji desetak timova, me4u kojima su i 6+sselmeervogels i Rijnsburgse &os$ koji se izdvajaju od ostali op amaterski timova. Oni se vremenom ja"aju i postaju prejaki za ostale timove u natjecanju. Otprilike 1*$tak timova se približava profesionalnoj razini nogometa. Ostali E) tima su kamen spoticanja u razvoju, i razlog zašto amaterski nogomet stagnira. o !e se u budu!nosti morati mijenjati. 0D
0.D.1.= Manja ra$!i%a i$me) To amatera i +r)ge !ige tagnacija top amatera se potvr4uje i kroz sve manju razliku izme4u nji i 2ruge lige amatera. lika 0.1) pokazuje da je porast broja sprinteva i duela, za obrambene ;F=)<, vezne ;==< i napada"e ;F=)< u 2rugoj ligi ve!i od porasta u op amaterima. -kratko, u #izozemskom nogometu je sveprisutan znakoviti razvoj nogometno kondicijskog segmenta nogometa, osim u op amaterima. 8ao što sam naveo, mogu!i uzrok je sustav natjecanja. lika 0.1)
3orast broja sprinteva i duela izme4u 1II0 i )**G i amaterskom nogometu. 3orast sprinteva
3orast duela
-kupna porast
Obrambeni op amateri 2ruga liga 3eta liga
FH F)1 F1=
FG F11 FI
F10 F=) F))
/ezni igra"i op amateri 2ruga liga 3eta liga
F1) F)1 F1=
FD F1) FH
F1E F== F)1
#apada"i op amateri 2ruga liga 3eta liga
FI F1H F1=
F1* F10 F11
F1I F=) F)0
0.D.) Ve.a ra$!i%a i$me) ro4eiona!nog nogometa i om!adin%og nogometa tarije svatanje nogometa je podrazumijevalo da talentirani mladi nogometaši moraju direktno da pre4u iz -1I u seniorsku A selekciju. %e4utim, rezultati nogometno kondicijske analize utakmica na slici 0.1= pokazuju da je sve ve!a nogometno kondicijska razlika izme4u profesionalnog i omladinskog nogometa. - odnosu na kraj prošlog stolje!a rast sprinteva i duela je najmanji kod vezni igra"a -)= ;F11< upore4uju!i i sa 3rvom ligom ;FG)< i 3o"asnom ligom ;FHE<. +ednako vrijedi i za obrambene i napada"e. Ova konstatacija proizvodi sumnju da u takozvanoj Obe!avaju!oj selekciji nema dobri okvira za razvoj talentirani nogometaša. #ajvažniji razlog zbog "ega dolazi do nogometno kondicijske stagnacije je pozicija Obe!avaju!e selekcije u omladinskoj školi. 0.D.).1 U6 je ve vi2e i vi2e va'na e!e%0ija $a ra$voj igra"a #ogometnu razinu na treningu i utakmicu na prvom mjestu odre4uje nogometna kondicija nogometaša. 3uštaju!i nogometaše -)= da treniraju sa prvom mom"adi oni su suo"avaju sa višim nogometnim zatjevima. reniranje sa prvom mom"adi zna"i manje prostora i vremena za izvo4enje nogometne akcije. Ovakove nogometne prepreke zna"e svakako dobar podražaj za razvoj nogometni sposobnosti. 3orast &oljeg izvo4enja nogometni akcija, 7eš!e izvo4enje nogometni akcija, 6zdržljivost izvo4enje dobri akcija i 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija je logi"na posljedica na"ina na koji se nogomet igra za vrijeme treninga prve mom"adi. 5a vrijeme ovakovog razvoja nogometni sposobnosti nogometaši probijaju svoje nogometno kondicijske granice. - praksi nogometaši -)= dobivaju suprotno$ umjesto da treniraju sa prvom mom"adi i navikavaju se na seniorske igra"e, oni zajedno sa -1I formiraju zasebnu skupinu koja nije najbolja priprava za profesionalni nogomet. lika 0.1= pokazuje da je razlika nogometno kondicijske razine izme4u -)= i -1I skoro nestala. 8od igra"a -)= je u zadnju deceniju došlo do blagog porasta u broju sprinteva i duela, za obrambene ;FI<, vezne ;F11< i napada"e ;F1*<. Ovo 0G
pove!anje je puno manje u pore4enju sa obrambenim igra"ima ;F=G<, veznim igra"ima ;F=E< i napada"ima ;F=0< selekcije -1I. +asno je da igra"i -1I profitiraju od ovakovog rada. reniranjem sa starijim uzrastima -1I nogometaši razvijaju svoje nogometno kondicijske granice. #a duže staze dolaze u probleme jer za par godina treniraju sada oni sa mla4im uzrastima. Redovno se dešava da ova selekcija -)= služi kao dodatna mogu!nost da ozlje4eni i pri"uvni igra"i seniora imaju dodovljnu minutažu odigravanja utakmica. tandardni igra"i -)= u tim momentima sjede na klupi za pri"uve. 5a njiov razvoj to je pogubno. -kratko, nastaje zatvoren krug dešavanja. 3raksa potvr4uje da ovakovi na"in razvoja igra"a proizvodi mnogo problema, i mnogo nedoumica. 3ostavlja se pitanja postojanja ovakove selekcije, zbog navedeni problema. 6 dalje ostaje problem prelaska mladi nogometaša -1I u seniorski profesionalni nogomet. oliko su nogometno kondicijski zatjevi porasli da je sve teže i teže postalo i za najtalentovanije nogometaše da bezbolno prije4u iz -1I u profesionalni nogomet. alentirani nogometaši imaju problema da se nogometno kondicijski razviju na takovi na"in da mogu bez problema da igraju profesionalni nogomet. 5a nji je idealan prelaz selekcija -)=. 7ak i ako se radi o samo nekoliko mjeseci boravka u ovakovoj selekciji, to je idealan me4u korak ka putu u profesionalni nogomet. #ogometno kondicijski zatjevi !e u budu!nosti zasigurno da rastu.. 8ako su igra"i od 1H godina nedovoljno nogometno kondicijski pripravni za profesionalni nogomet, nije dobro da završe sa svojim omladinskim školovanjem u ovakovoj selekciji, ve! da nastave sa razvojom, do na primjer )*$)1 godinom. #a takovi na"in bili bi optere!eni sa adekvatnim nogometno kondicijskim optere!enjima koji odgovaraju njiovom uzrastu. 5bog toga bi nizozemskoj selekciji Obe!avaju!i trebalo da se da mjesto koje zaslužuje u omladinskoj školi. o je idealan na"in da se smanji razlika izme4u profesionalnog i omladinskog nogometa. #a takovi na"in bi se prilijev mladi igra"a u profesionalni nogomet pove!ao. lika 0.1=
3orast broja sprinteva i duela izme4u 1II0 i )**G u profesionalnom i omladinskom nogometu 3orast sprinteva 1II0$)**G
3orast broja duela 1II0$)**G
-kupan porast 1II0$)**G
Obrambeni igra"i 3o"asna liga 3rva liga -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
F00 F=* FH F1H F)) FI
F=) F)1 F1 F1H FE FG
FEG FD1 FI F=G F)I F1D
/ezni igra"i 3o"asna liga 3rva liga -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
FDH F0= FH F)1 F1E F11
F)I F1I F= F1G F10 FE
FHE FG) F11 F=E F=1 F1H
#apada"i 3o"asna liga 3rva liga -)= ; Obe!avaju!i < -1I ; A$juniori < -1E ; &$juniori < -1D ; @$juniori <
F=) F)= FE F1G F1E FE
F=* F)= F= F1H F1* FG
FG) F0G F1* F=0 F)E F1=
0.D.= Pre!a$a% i$ U1F %a U1: jo2 )vije% ve!i%i %ora% 0E
3odaci sa slike 0.1= pokazuju da je prelazak iu -1E ka -1I, sa stanovišta nogometno kondicijskog razvoja, je postalo sve teže i teže. 3orast broja sprinteva i duela je kod -1I ve!e nego li je to slu"aj kod -1E. -koliko se nastavi nogometno kondicijski razvoj ovakovim tempom sve !e teže i teže biti prelazak mladi nogometaša iz -1E ka -1I. -koliko igra"i -1I nastave sa treniranjem sa selekcijom -)= sve !e teži zatjevi biti za mlade nogometaše -1E prilikom prijelaza ovoga koraka razvoja.
B@@@1
U1 je ve vi2e i vi2e (itna e!e%0ija ) om!adin%oj 2%o!i
#aprijed navedeno može prouzro"iti ozlje4ivanje mladi nogometašama. Što se dešava sa nogometašima -1H koji moraju da naprave korak u selekciji -1I? ve dok ne bude postojala zasebna selekcija -1H, ovi !e se nogometaši suo"avati sa problemima prijelaza u viši korak nogometne naobrazbe, možda na uštrb minutaže koju bi trebali da dobiju za igru. -jedno postoji opasnost da manje talentirani igra"i a fizi"ki ja"i od svoji vršnjaka, dobiju prednost u odnosu na talentirane suigra"e u svojoj uzrasti. 0.D.0 Pre!a$a% i$ U1 %a U1F: jo2 )vije% ve!i%i %ora% #izozemska omladinska škola nogometa je tako ure4ena da se o"ekuje da talentirani @$juniori ; pioniri < prije4u direktno iz -1D ka -1E. amo nekoliko klubova ima mom"ad uzrasta -1G. lika 0.1= pokazuje da je nastao veliki ambis izme4u ova dva uzrasta što se ti"e nogometne kondicije. 8od uzrasta -1E su puno ve!a optere!enja, kod obrambeni ; F)I <, vezni igra"a ; F=1 < i napada"a ; F)E <, u pore4enju sa -1D. - budu!nosti !e biti veoma teško da igra"i -1D prije4u u selekciju -1E. 0.D.0.1 U1D je ve vi2e i vi2e va'na e!e%0ija@ #aravno da !e uvijek biti pojedinaca koji lakše prebrode ovakovi prijelaz. %e4utim, zbog rasta optere!enja igra"ima koji prelaze iz -1D ka -1E !e, zbog povišeni zatjeva u -1E, !e trebati odre4eno vrijeme prilagodbe. elecija -1G je idealna za ovakovi prijelaz. #a ovakovi na"in !e se sprije"iti ozlje4ivanje igra"a, kao i veliki broj igra"a u pri"uvi. #avedeno je u svakom slu"aju prepreka koja usporava razvoj igra"a. 7esto se "uje da su igra"i u ovomu uzrast premaleni da bi igrali za -1E. 3osljedica takovog razmišljanja je da mnogi igra"i napuštaju nogomet ili se vra!aju jednu stepenicu niže u razvoju igra"a. - takovom slu"aju se ne gledaju nogometne sposobnosti i umije!a ve" se akcenat daje na fizi"ke sposobnosti kao i na nogometno kondicijske osobine. 3itanje je koliko je to opravdano. -vo4enjem selekcije -1G bi se ovakova problematika izbjegla. -kratko, selekcija -1G može da ima zna"ajnu ulogu u lancu izobrazbe mladi nogometaša. 0.D.D I$ U1 %a U1: jo2 )vije% ve!i%i %ora% Rezultati nogometno kondicijske analize utakmica -1= selekcije, koji su dobiveni 1II0 i )**G, pokazuju da nema velike razlike izme4u ova dva mjerenja. 8od prijelaza iz -1= ka -1D je veliki rascjep. #aime, nije slu"ajno da se u ovomu razvoju igra"i puno razlikuju, što se ti"e nogometno kondicijski zatjeva, zbog ormonalni promjena koji se dešava u organizmu. - periodu dje"ijeg razvoja izme4u 1) i 10 godina, igra"i se suo"avaju sa iznenadnim pove!anjem ormona testosterona. +edna od posljedica toga je pove!anje procesa rasta. - organizmu se nalazi velika koli"ina navedenog ormona. 5avaljuju!i tom ormonu mogu!no je probijati nogometno kondicijske granice. -koliko nema takovi ormona ne postoji nogometno kondicijski efekat. 0.D.D.1 U1B je ve vi2e i vi2e va'na e!e%0ija - budu!nosti ova selekcija !e imati sve više i više važnu ulogu u razvoju mladi nogometaša. Ova, takozvana @), selekcija je me4u korak za 1=$godišnjake prilikom njiovog prijelaza u -1D. a ovom selekcijom se izbjegava pretjerano optere!enje za vrijeme utakmice -1D. 6zbjegava se ozlje4ivanje igra"a i usporavanje razvoja mldi nogometaša. 5a nogometaše koji su fizi"ki jaki a ne tako talentirani, nije 0H
problem da naprave prijelaz iz -1= ka -1D. -vo4enjem -10 se spre"ava da talentirani nogometaši, koji trenutno ne mogu da odgovore nogometno kondicijskim zatjevima, imaju prilagodbu na povišene nogometno kondicijske zatjeve. 0.G
8roj om!adin%i& 2%o!a nogometa ) Ni$o$em%oj
Rezultati nogometno kondicijski analiza utakmica upu!uje na zaklju"ak da se omladinske škole u #izozemskoj moraju nanovno organizirati. Ova reorganizacija ne neopodna jer je #izozemska mala zemlja sa ograni"enim brojem mladi talentirani igra"a. #emogu!na je misija da se izvrši kvalitetna popuna svi =H profesionalni omladinski škola nogometni klubova po kalendarskoj godini. 2a li je to razlog da se izvrši reorganizacija natjecanja u omladinskom natjecanju? 6li je zaklju"ak taj da je u #izozemskoj preveliki broj omladinski škola te se njiov broj mora reducirati? - zadnjem slu"aju trebalo bi na takovi na"in obezbijediti dovoljan broj igra"a za kvalitetan rad, i to u selekcijama koje traju jednu godinu umjesto dvije. 0.E
5a%o e de2ava da ta!entirani nogometa2 ()de meta ovratnog )dara?
Optimalizacija strukture omladinskog pogona i natjecanja u #izozemskoj !e voditi nesumnjivo ka kvalitetnom impulsu kako za amaterki tako i za profesionalni nogomet. #ajbolji igra"i !e trenirati i igrati jedni protiv drugi te na taj na"in imati dodatni podražaj za razvoj. #a takovi na"in se postupno, korak po korak, pospješuje ravoj mladi nogometaša. -jedno se nogometno kondicijski zatjevi na razli"itim razinama bolje uvezuje. #e!e se u svakom slu"aju odjednom riješiti svi problemi prelaska igra"a na višu razinu. #e kaže se uzalud da talentirani igra"i kad tad kod prelazaka u viši razred dožive povratni udar. o je period koji traje nekoliko tjedana ili "ak mjeseci, u kojemu igra" slabije radi i igra nego li u periodu prije toga. %nogi smatraju da je to normalna i nezaobilazna pojava. 3ostavlja se pitanje da li je to normalna pojava? 2a li se netko potrudio da istraži ovu pojavu? -kratko, vrijeme je za kri"nu analizu. 3redpostavimo da je jedan igra" prešao iz -1D ka -1E. - selekciji -1E je manje vremena i prostora za izvo4enje nogometni akcija te su stoga igra"i prisiljeni da &olje izvode nogometne akcije i da i 7eš!e izvode. o vodi ka ve!em intenzitetu nogometa. #ormalno je da ovakova optere!enja nogometaši kra!e mogu izvoditi. 3ostoji zakonitost u nogometu, da netko tko izvodi intenzivnije akcije te akcije ne može da izvodi jednako dugo kao kod nižeg intenziteta ; vidi stranicu EG <. #a osnovu ove zakonitosti o"ekuje se da trener smanji obujam treninga na višoj razini uzrasta. - praksi se to ne dešava. rener pušta igra"e da u punom obujmu treniraju, jer se stje"e utisak da nakon nekoliko tjedana rada ovi igra"i mogu da prate intenzitet i obujam rada. 6gra"i u stvari podnose velika optere!enja jer crpe rezerve. - odre4enom momentu te rezerve se iscrpe i samo po sebi je logi"an pad. 3rvo što igra"i opaze je da se nakon treninga sporije oporavljaju i da osje!aju umor. 8ao posljedica umora nastupaju fizi"ke smetnje a nakon toga ozljede. #akon toga nastupaju i ostale negativne posljedice ovakovog rada igra"a, koje se na koncu reflektiraju na nogometni razvoj mladog nogometaša. o je ono što se zove povratni udar. 5bog "ega nije mogu!no sprije"iti nastanak povratnog udara? 6gra" kada pre4e u višu kategoriju uzrasta prvo treba da trenira &olje izvo4enje. - situacijama sa manje prostora i vremena igra" u"i da bolje daje pasove, bolje otkrivanje, bolje vrši presin, i sli"no. 5a takovi proces u"enja moraju se obezbijediti okvirni uvjeti. -koliko takovi igra"i treniraju skra!eno ili sa manjim brojem treninga, spre"ava se iscrpljivanje pri"uva kod nogometaša. 8roz ograni"avanje obujma rada smanjuje se mogu!nost premaranja i svaki trening igra" po"inje odmoran. o je prvi preduvjet da igra" izvodi nogometne akcije na pravi na"in. -koliko je igra" umoran, on ne!e mo!i da izvodi nogometne akcije potrebitom brzinom. o nije dobra baza za brže izvo4enje nogometni akcija. -koliko se poštiva zakonitost postupnosti u radu, igra"i imaju vremena da se prilagode na rad više razine. o se zove periodizacija u nogometu. #a"in rada, opisan u ovoj knjizi, pruža mogu!nost da igra" pre4e na višu razinu rada, bez premaranja, bez ozljeda i bez povratnog udara. 0.H
-a%!j)"a%
#ogometno kondicijska analiza utakmice ništa ne govori o tomu kolko igra"i ukupno tr"e bez lopte, rade pritisak, i sli"no. Ova analiza se ograni"ava na broj akcija koje se izvode u sprintu ; eksplozivne akcije <. 0I
Rezultati istrage ne pokazuju koliko puta nogomataš izvodi akcije koje nisu sprinterskog karaktera. 3ostoje nogometne akcije gdje ne treba izvoditi radnju u visokoj brzini. 3od sprintom se ne podrazumijeva premještanje igra"a iz mjesta A u mjesto & maksimalnom brzinom. Rezultati u ovomu poglavlju nisu direktan povod da se treniraju izolirani sprintevi. reniraju!i izolirano$ bez nogometne situacije i bez komunikacije$ postiže se da igra" u"i da izvodi na pogrešan na"in nogometnu akciju ve!om brzinom. &roj sprinteva i duela je samo jedna mjera. %nogo važnije stvari u nogometu, kvalitet izvo4enja nogometni akcija, smisao za igru, komunikaciju još uvijek nisu mjerljivi i nije i mogu!no kvantificirati. #ajvažniji zaklju"ak nogometno kondicijske analize utakmice je taj da igra"i koji igraju na višoj razini posjeduju bolje nogometno kondicijske sposobnosti. #a"in igre na višoj razini prisiljava nogometaše da probijaju nogometno kondicijske granice. 5bog toga je neopodno da predmet fiziologije dobije svoje mjesto unutar trenažne nauke nogometa. 3robijanje nogometno kondicijski granica je povezano sa odre4enim fiziološkim zakonitostima. -koliko se trener ne pridržava pravilima ovi zakonitosti , ve!a je mogu!nost da nastupe ozljede ili prekomjerno preoptere!enje. 3laniranje i uskla4ivanje treninga i utakmica sa fiziološkim zakonitostima zove se periodizacija nogometa. 3rofesionalni nogomet se popunjava sa mladim igra"ima iz omladinski škola ; -1I i -)= <, u ve!em broju, i u manjem broju tako4er iz amaterskog nogometa ; vidi sliku 0.10 <. estiranja su pokazala da igra"i iz selekcije -)= i op amatera zaostaju u nogometno kondicijskom razvoju u pore4enju sa profesionalnim nogometom. 5aostatak u op amaterima je prvenstveno zbog sustava natjecanja u o ligi amatera. #ajbolji amaterski nogometaši su raspršeni u H0 kluba. - tom natjecanju se prvenstveno radi o kvantitetu na uštrb kvalitete. Što se ti"e -)= tu je problem primarne prirode u na"inu popune te selekcije. 8ona"no, izostaje priljev -1I i op amatera u 3rvu ligu profesionalaca. #a takovi na"in profesionalni nogomet ostaje uskra!en priljevom mladi talenata. #a kraju treba zaklju"iti da rezultati pretraga pozivaju na smanjivanje broja omladinski škola u #izozemskoj. 8oncentracijom mladi talenata u manjem broju nogometni omladinski škola, mladi talenti , treniraju!i i igraju!i zajedno, brže se razvijaju jer imaju ve!i trenažni podražaj. Osim toga ovakovi na"in organizacije rada omogu!uje da se formiraju starosne selekcije igra"a po obrascu jednogodišnjeg uzrasta ; sadašnja dvogodišnja selekcija <. 3rojekat odgoja ngometaša se sastoji iz nekoliko mali koraka. #a ovakovi na"in se spre"ava da u kratkom periodu igr"i budu suo"eni sa prevelikim nogometno kondicijskim zatjevima.. #a takovi na"in se garantira postupnost u razvoju mladi nogometaša. lika 0.10
3regled proto"nosti nogometni talenata iz omladinskog i amaterskog nogometa u smjeru profesionalnog nogometa.
3ROCB6O#A'#6 #O(O%B 3O7A#A '6(A 3R/A '6(A 3unovrijedna selekcija za odgoj? 0.D.) -)=
H0 tima? 0.D.1 op amateri
-1I
3rva liga
-1E
2ruga liga
-1D
re!a liga
-1=
7etvrta liga
-1H? 0.D.= -1G? 0.D.0 -10? 0.D.D Omladinska škola nogometa
Amaterski nogomet D*
vaki nogometaš ima svoju individualnu periodizaciju -poznao sam Ramond /ereijen$a u ljeto 1III. elio je da sprovede istraživanja sa mojim tadašnjim klubom A2O )* u Peemskerk. o je bila fantasti"na godina istraživanja, kada smo osvojili amaterski kup #izozemske. o je bila po"etna godina u blistavoj karijeri Ramonda. je!am se da smo "esto do duboko u no! razgovarali o nogometu, trenerskom poslu, periodizaciji nogometa i ostalim stvarima vezanim za nogomet. Odma sam se zainteresirao za fenomen periodizacije i specijalizirao sam se uz pomo! mega znanja Ramonda. 3ostao sam svjestan da smo mi, treneri, odgovorni za tjelesnu spremu nogometaša, kao i za spre"avanje ozlje4ivanja nogometaša. vki nogometaš traži poseban pristup i posebno doziranje u radu. 3o"eli smo sa time u Puizen$u u periodu )**1 do )**=. 6mali smo mali broj ozlije4eni igra"a, tako da smo skoro uvijek nastupali sa najja"im sastavom. im je bio spremniji od suparnika i održavao je spremu sve do kraja natjecanja. Osvojili smo D titula u dvije godine. je!am se još i danas oporavka našeg napada"a Andre 8emper$a u sezoni )**=. -vjerili smo ga da on još uvijek može da igra zna"ajnu ulogu u našemu timu. 3onovno je bio spreman zavaljuju!i pristupu /ereijen$a. o je rezultiralo osvajanjem šampionata u "emu je 8emper odigrao klju"nu ulogu. #e samo da se takovi rad odrazio na rezultate mom"adi, ve! se odrazio i na razvoj igra"a kroz period od nekoliko sezona, što se pogazali rezultati mjerenja. o sam iskusio i u sezoni koju sam proveo u klubu 6+sselmeervogels, kada sam bio glavni trener. - mjesecu prije zimske stanke pobijedili smo sva tri direktna konkurenta. 3obijedi li smo jer smo bili izdržljiviji. u samo sezonu imali velike šanse za osvajanjem titule. #akon toliko uspjea, zaklju"ak je da to nije slu"ajno. 3rema tomu, želim vam svima zadovoljstvo "itanja ove knjige koja je u svakom slu"aju prednost. Ramond, u tvojemu putu ka uspjeu upuznao si stranu vra, i dokazao da je tvoja vizija ispravna.. Pvala ti na pokazanom interesovanju i "estitam ti na uspjesima. Ro Uesseling ; državni šampion )**= sa Puizen$om. <. 3omo!no sredstvo za trenere na svakoj razini 5a vrijeme prve godine moga rada kao trener Vuick &os$a, nisam još uvijek bio upoznat sa G$tjednim ciklusom /ereijen$a. Radio sam u to vrijeme na staromodni na"in. 5a vrijeme seminara trenera upoznao sam se sa novim na"inom rada. 6pak ni sljede!u sezonu nisam primjenio novu nogometnu viziju rada na nogometno kondicijskoj pripremni igra"a. 3rve godine rada imao sam osrednje rezultate u svojemu radu. #apravili smo odre4eni iskorak na tablici nakon nekoliko mršavi sezona. #astavio sam po starom na"inu rada, usprkos saznanjima o novom na"inu rada. Razmišljao sam da ne treba ništa mijenjati jer smo na takovi na"in postali šampioni subotnjeg natjecanja. ako sam razmišljao sve dok nismo igrali doigravanje protiv Puizen$om. ada sam uvidio da mi je mom"ad umorna, prazna dok je Puizen bio spreman i svjež, mada su kvaliteti mom"adi bili ujedna"eni. Oni su nas nadigrali i pobjedili. ada sam saznao da i vodi Ro Uesseling i Rajmond /ereijen po principima /ereijenove nogometne periodizacije. %ogao sam samo zaklju"iti da sam na tom polju griješio. akovo iskustvo me je natjeralo da od nove sezone primjenim G$tjednu periodizaciju /ereijen$a. #ije nam se smjelo više dogoditi da nam na kraju titula izmakne. #akon teškog starta na krajusezone smo superiorno osvojili titulu Apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske. vatio sam kao trener da je neopodna periodizacija, jer sam želio strukturalno raditi sa svojim timom. -z konzultaciju sa Ramondom, probao sam nove stvari, izme4u ostalog underload, diferencijaciju i oporavak igra"a, udubio sam se u materiju i svatio koliko je to dobro pomo!no sredstvo za trenere. ljede!e sezone nismo nažalost uspjeli da ponovimo uspje u finalu, protiv 6+sselmeervogels$a nismo obranili titulu. 6skustvo koje sam stekao u radu sa /ereijenom mogao sam da primjenim kao trener u profesionalnom nogometu. ve više i više sam poštivao rad i viziju /ereijen$a. Ova knjiga je sigurno sredstvo koje pomaže svim trenerima, bez obzira na razinu na kojoj rade. 3uno zadovoljstva u korištenju ove knjige i budite kao trenri uvijek otvoreni za nova trenerska saznanja. (ert AandeWiel ; državni prvak )**0 sa Vuick &os$ima < reneri op amatera o periodizaciji D1
o više nije slu"ajno %oje prvo poznanstvo sa Ramondom datira iz 1IIH godine kada sam poa4ao trenerski te"aj @ ). 2io te"aja je bila dvodnevna sesija u 5eist$u gdje je /ereijen upoznao trenere sa pojmovima kao što su #ogometna kondicija i 3eriodizacija. #akon toga je održao iznimno snažno predvanje u svezi poboljšanja nogometne kondicije. 8asnije sam "uo predavanje Ramonda u 3apendalu o problematici omladinske škole u #izozemskoj. 8asnije sam "itao, za vrijeme te"aja @ 1, ideje i vizije /ereijen$a u svezi #ogometne kondicije. -stvari sve je kod njega logi"na pri"a. Ono što se primjenjuje u edukaciji nogometaša, savladavanje nogometni vještina korak po korak, primjenjuje se i u razvijanju nogometne kondicije. e godine bio sam trener u Argon$u )$ gdje sam primjenio principe /ereijena$ bez da sam o tomu izvjestio igra"e. ek na kraju sezone sam i informirao što sam radio na poboljšanju nogometne kondicije. 6nteresantno je da igra"i nisu uop!e primijetili da se radilo o specifi"nim nogometno kondicijskim treninzima. Oni su se jednostavno nogometno osje!ali, kao i što su ranije radili nogometne treninge. Rezultat Argon ) je bio najspremnija mom"ad u natjecanju rezervni mom"adi #izozemske. lu"ajnost? 8ao glavni trener Argona radio sam = godine po principima /ereijen$a na nogometnoj kondiciji. 6gra"i su se osje!ali izvrsno, jer se radilo u nogometnim formama. o je dobar osje!aj, samo što uz takav rad neopodno je da ostvarite i rezultate. Argon je bio ) godine finalista u borni za Apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske i drugo finale je riješio u svoju korist, osvajaju!i titulu Apsolutnog prvaka amatera #izozemske, godine )**E. #jegove principe sam primijenio i u profesionalnom nogometu, rade!i u Paarlemu, osvježavaju!i svoj rad primjenom ti principa u radu na poboljšanju #ogometne kondicije i u timskoj periodizaciji. %oram se još jednom zavaliti Ramondu na njegovom udijelu u ne tako malom rezultatskom uspjeu amatera Argon$a. #adam se i o"ekujem da !e Ramond naraniti nogometni svijet sa svojim nogometnim znanjem vezano za nogometnu kondiciju i periodizaciju. Ramonde, samo tako nastaviJ +an 5outman ; državni prvak )**E sa amaterima Argon$a <. 9 5akonitost dugotrajnosti. 8ondicija koja se postupno izgra4uje, istom se brzinom i razgra4uje. ve u nogometu po"inje sa na"inom igre. #a osnovu na"ina igre trebate i nogometnu kondiciju. 9 Bvo nekoliko moji re"enica zapisani u bilježnicu sa predavanja sa @1$ te"aja za trenere. a mnogo pasije, sa mnogo entuzijazma, ispri"ao je /ereijen svoju pri"u. 3ri"a koju je napravio je u stvari praksa prenijeta u teoriju. Ona nije samo izgra4ena na brojkama ve! i na mnogim primjerima iz prakse. na takovi na"in pokušao je kod nas da na4e plodno tlo za svoje sjeme znanja. voju pri"u je dobro izgradio. #akon te"aja jedva smo "ekali da to primjenimo u praksi. +a sam to primjenio u 2P@$u u 2elft$u. 3rvo planiraš, a onda to primjeniš na terenu. eliš kao trener sve precizno da primjeniš. eliš sve da u metar, sekundu da pretvoriš u prakti"ni rad, baš onako kako treba. o je me4utim kao sa vožnjom automobila. ek nakon polaganja u"iš u praksi na pravi na"in. - po"etku sam se puno obazirao na okvire rada vrijeme, metri koji se moraju pretr"ati. - tom periodu sam više bio kondicijski trener nego li nogometni. Što sam primjetio je bilo to da igra"i 2P@$a uživaju u takovu radu. ve sa loptom, i sve u formama koje su odslikavale naš na"in igre. #akon = godine rada u 2P@$u dobio sam šansu da radim u C@ 'isse. op klub iz okruga &ollenstreek$a. - prvoj sezoni smo bili viceprvaci u ligi i igrali smo u finalu kupa. ezona je za igra"e bila duga, ali sam primjetio da su bili fit spremni. rado su dolazili na treninge i uživali u radu. #akon kratke ljetne stanke krajem srpnja )**E, po"ela je memorijalna sezona za C@ 'isse. %om"ad je od po"etka izgledala svježe i spremna.vježinu smo trebali za naša na"in igre. 6z sustava 10== preš"i smo u sustav 1=0=, sa puno presinga na protivni"ko polovici. #a"in igre koji zatjeva puno snage i dobru nogometnu kondiciju. 3rimjenom pravila periodizacije osje!ali smo se dosta spremni i na kraju natjecanja, u finalnim utakmicama za op!eg državnog amaterskog pravaka #izozemske. - prvoj finalnoj utakmici protiv Poolandia, ostali smo bez 1 igra"a nakon =* minuta igre. -sprkos tomu pritiskali smo protivnika na njegovoj polovici terena. -sprkos igra"u manje izgubili smo samo =) i imali dobru podlogu za uzvratnu utakmicu u Poorn$u. 3ri"a je poznata. 3obijedili smo =1 u uzvratu i postali apsolutni šampioni #izozemske za amatere. +edna stvar mi je postala posve jasna 9 5akonitost trajnosti 9. #iek Oosterlee ; državni prvak )**H sa C@ 'isse <. D)
POGLAVLJE D=
NOGOMETNI T3ENING D.1
Uvod
rening je momenat nogometnog procesa. -nutar trenažni oblika postoje uzlazni koraci u radu. 5a vrijeme trajanja ciklusa radi se od lakšeg ka težem , od jednostavnijeg ka težem, od op!eg ka specifi"nom. 8orak po korak postavljaju se sve teži zatjevi u izvršavanju nogometni radnji. #ogometaši se suo"avaju sa sve manjim prostorom i sa sve manjim vremenom izvršenja akcije pri "emu se prisiljavaju da izvedu nogometnu radnju bolje i "eš!e i da poduzete radnje poduzimaju što duže. treningu se postavljaju sve ve!i zatjevi mijenjanjem nogometni formi uz pomo! metodski koraka, te se na takovi na"in igra"i automatski podvrgavaju probijanju nogometni granica. - ovome poglavlju se govori o kojim se nogometnim kondicijskim granicama radi. D.)
Metod%i %ora% )n)tar nogometni& 4ormi
#a"in kojim igra"i bolje u"e nogometnu igru je taj da se na treningu suo"e sa zatjevnim nogometnim situacijama. o je neopodno da se probiju nogometne granice. o je jedinstven proces na osnovu metodski koraka, to jest na osnovu otežavanja unutar nogometni formi. o otežavanje se mora dešavati kroz duži vremenski period a ne samo kroz jedan trening. vaka mom"adska funkcija ima svoje razvojne korake. #avesti !emo neke primjere. #apominjemo da se radi o fiktivnim metodiskim koracima. Ovo poglavlje ne sadrži detaljnu razradu planski koraka. ve je dato u op!enitim smjernicama. 3raksa zatjeva uvijek nanovo zasebne planove. Oni ovise o razini mom"adi, na"inu igre, kao i o brzini željenog razvoja. vaki metodski korak podrazumijeva i razvoj me4ukoraka koji su specifi"ni za pojedine uloge u mom"adi. #ekada je te uloge najbolje trenirati sa jednostavnijim nogometnim oblicima ili sa jednostavnim nogometnim vježbama na po"etku treninga. 5atim dolaze razli"iti me4ukoraci za vrijeme drugog dijela treninga u nogometnim oblicima H protiv H i 11 protiv 11. Ovakva izgradnja unutar treninga je prikazana u primjeru periodizacije amaterskog tima ; seniora i omladinaca < na stranici 1*0 knjige. #a kraju treba napomenuti da je ispunjavanje zadataka igra"a ovisno od na"ina igre mom"adi. D.).1 Naad - napadu mom"adi mogu se podjeliti uloge igra"a na one u pripremi napada i one u završnici. 3oboljšanje ova dva zadatka poznaje sli"nosti ali i velike razlike. 5ato ne postoji jedan jedinstven metodski plan. vaki plan je zaseban za sebe. 5bog toga se i polazi od "injenice da su zadaci u napadu i obrani me4usobno suprostavljeni. 8ada se jedan tim obu"ava da napada bolje drugi se tim pritiska da se bolje brani i obrnuto. 5a vrijeme treninga sredstvo za poboljšanje rada na napadu mom"adi je svakako bolja obrana protivnika. D.).1.1 I$gradnja naada 3redpostavimo da jedan tim ima poteško!u organizacije napada na svojoj polovici terena. 5a vrijeme treninga trener se može odlu"iti za po"etnu situaciju gdje se tim koji se brani povla"i na svoju polovicu terena iza središnje linije terena gdje na toj visini radi opstrukciju organizacije napada. - takovoj situaciji mom"ad u posjedu lopte ima mogu!nost da bez problema odigrava povratne pasove na slobodne igra"e u obrani koji sa lako!om okre!u stranu. #a takovi na"i igra"i imaju više vremena i prostora za izgradnju napada. #akon izvjesnog vremena trener !e pove!ati zatjeve igra"ima u organizaciji napada. 2avati !e zadatke timu koji se brani da postupno pove!ava visinu destrukcije napada na protivni"koj polovici terena poduzimaju!i metodske me4ukorake otežanja nogometne situacije. /isinu pove!ava za deset metara u protivni"ku polovicu u odnosu na središnju liniju terena, zatim na dvadeset metara i kona"no na trideset metara, te na taj na"in otežava timu koji organizira napad nogometnu izvedbu. 6gra"i u posjedu lopte imaju sve manje prostora i vremena da organiziraju napad. 'opta se sve teže prenosi sa jedne strane na drugu stranu terena. #a takovi na"in se sve više otežava obrada lopte i slobodna kretnja igra"a bez lopte. D0
#ogometaši se prisiljavaju da izvode sve bolje i "eš!e nogometne akcije od koji ovisi organizacija napada. o tako4er vrijedi i za vratara. 3ostoje tako4er i drugi planovi koraka za izgradnju napada na svojoj polovici terena. #avedeni primjer je namijenjen samo kao objašnjenje što jedan metodski plan sadrži u sebi da bi prisilio nogometaša na bolju nogometnu izvedbu to jest na razvoj nogometni sposobnosti. 3od nogometnim sposobnostima podrazumijevamo &olja izvedba, 7eš!a izvedba, 6zdržljivost bolji izvedbi i 6zdržljivost "eš!i izvedbi, kako je to i prikazano na slici D.1 %etodski koraci za razvijanje mom"adski zadataka u izgradnji napada 8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0
tim koji se brani ometa napad preko središnje linije terena tim koji se brani ometa napad 1* metara preko središnje linije terena tim koji se brani ometa napad )* metara preko središnje linije terena tim koji se brani ometa napad =* metara preko središnje linije terena
lika D.1 #ogometne sposobnosti u jeziku izvedbe. &O'+A 65/B2&A
@6@1@6
#O(O%B#B 3OO&#O6 7BŠTA 65/B2&A 652R'+6/O 652R'+6/O &O'+6P 65/B2&6 7BŠT6P 65/B2&6
Poti$anje $godita%a
vaki trener se suo"ava sa problemom da napada"i teško realiziraju kreirane prigode. - tom slu"aju postoji mogu!nost da na treningu trener kreira situacije sa smanjenim nogometnim otporom za napada"e. On može, na primjer, da postavi tri napada"a protiv tri obrambena igra"a. ada !e napada"i dolaziti u situaciju 11 sa ve!om mogu!nosti kreiranja prigoda i postizanja zgoditaka. ituacija za napada"e se može otežati dodavanjem jednog obrambenog igra"a tako da se otežava napada"ima postizanje zgoditka. #aime, u skoro svakoj situaciji imaju protiv sebe dva obrambena igra"a. 8od sljede!eg motodskog koraka može se dodatno otežati nogometna situacija napada"ima. Obrambeni igra"i dobivaju mogu!nost da se kre!u po širini terena izlaze!i grupno na igra"a sa loptom. - takvim situacijama napada"i nisu više okruženi obrambenim igra"ima samo sa dvije ve! sa tri strane. ljede!i korak otežavanja situacije postizanja zgoditka napada"ima je dodavanje jednog veznog igra"a obrambenoj formaciji gdje se on priklju"uje obrambenim zada!ama. Ovo se naziva dabl$tajming. #a ovakav na"in se smanjuje prostor i vrijeme djelovanja napada"a. %etodski koraci razvoja timski zadataka postizanja zgoditaka 8orak 1 tim koji se brani igra sa tri obrambena igra"a 8orak ) tim koji se brani igra sa "etiri obrambena igra"a 8orak = tim koji se brani igra sa 0 obrambena igra"a koji izlaze po širini terena na loptu 8orak 0 tim koji se brani ima jednog veznog igra"a koji dupla obrambene igra"e D.).). O(rana ako4er u okviru obrambeni zadataka primjenjuje se postupna primjena specifi"ne metodske izgradnje. reniranje razgradnje protivni"ke igre je bitno druga"ije od spre"avanja pogotka. - daljem tekstu sljede primjeri treniranja ova dva timska zadatka. D.).).1 3a$gradnja -koliko trener želi da uvježba svoj tim da razgradi igru protivnika na njegovoj polovici terena treba prvo da vrati svoje igra"e na svoju polovicu. -koliko ovakav na"i obrane dobro funkcionira i poštiva se dogovor onda se trener može odlu"iti, korak po korak, da se protivni"ka izgradnja napada na njegovoj DD
polovici razgra4uje. 3revi korak je da sve tri linije tima pomjeri prvo na deset metara preko središnje linije terena prema protivni"kom golu. 3itanje koje se postavlja je to da li još uvijek dobro funkcionira suradnja izme4u igra"a kao u predodnoj situaciji. -koliko je sve uredu može se krenuti na drugi korak a taj je pomjeranje na dvadeset metara u protivni"ku polovicu terena. re!i korak postupnosti je pomjeranje tima na trideset metara u protivni"ku polovicu terena. - ovakvoj izgradnju igre dolazi do toga da zadnja linija igra daleko od svoga gola tako da se stvara veliki prostor za napada"ki tim za odigravanje dubinskog pasa za protivni"ko veznog igra"a koji igra duboko. im koji se brani mora da izvodi akcije razgradnje i spre"avanja dubinskog pasa na višoj razini kao i da izvodi brže akcije. #a takovi na"in kreira manji manevarski prostor za protivnika kao i smanjivanje vremena za izvo4enje akcije. Ovakav metodski plan poduzimanja koraka za razgradnju protivni"ke igre se izjedna"ava sa planom izgradnje igre. -vježbavaju!i igradnju napada protivni"ki tim se uvježbava timskim zadacima razgradnje igre. -loge jednog i drugog tima su obrnute jedna drugoj.-kratko, za vrijeme treninga uloga protivnika je sredstvo kojim se igra"i konfrotiraju sa pove!anim zatjevima nogometne igre i sa probijanjem kondicijski barijera. %etodski koraci razvoja ragradnje protivni"ke igre 8orak 1 tim koji se brani razgra4uje igru na svojoj polovici terena 8orak ) tim koji se brani razgra4uje igru deset metara iza središnje linije terena u protivni"koj polovici 8orak = tim koji se brani razgra4uje igru )* metara iza središnje linije terena u protivni"koj polovici 8orak 0 tim koji se brani razgra4uje igru =* metara iza središnje linije terena u protivni"koj polovici
@6@6@6
*re"avanje oti$anja $godit%a
3oboljšanje igre spre"avanja postizanja pogotka je tako4er mogu!no razvijati postupno korak po korak. -nutar trenažni formi mogu!no je postupno otežavati obrambenim igra"ima situacije za postizanje zgoditaka, na primjer, uskra!ivanjem mogu!nosti suigra"ima da obezbije4uju "uvanje le4a. rener može na treningu da odlu"i da umjesto 0 obrambena igra"a da igraju samo =. Rastojanje izme4u obrambeni igra"a po širini postaje ve!e. - situacijama kada protivnik napada okrenuti su samo sebi bez podrške suigra"a. 2ruga otežavaju!a okolnost može biti da protivnik ima zadatak da "eš!e izmjenjuje pas izme4u sebe tako da !e se težište igre stalno prenositi sa jedne na drugu stranu terena. - takovim situacijama postaje veoma teško za obrambene igra"e da formiraju kompaktan obrambeni blok. - gore navedenim primjerima nastaje više vremena i prostora za napada"e i nastaju otežavaju!i uvjeti za obranu gdje sve više i više bivaju prisiljeni na intenzivnije pokrivanje i korištenje klize!eg starta. Obrambeni igra"i i vratar se moraju potruditi da smanje vrijeme i prostor napada"ima za postizanje zgoditka. %etodski koraci razvoja timski zadataka u spre"avanju postizanja zgoditaka 8orak 1 tim koji se brani igra sa 0 obrambena igra"a 8orak ) tim koji se brani igra sa = obrambena igra"a 8orak = tim koji napada izmjenjuje veliki broj pasova
Tran4orma0ija Ranije je ukazano na "injenicu da je transformacija elemenat koji povezuje funkcije tima izme4u organizacije napada i organizacije obrane. Razvoj transformacije ujedno zna"i i unapre4enje kako napada tako i obrane.
@6@@1
I$ o(rane ) naad
6z lakšeg ka težem za vrijeme uvježbavanja transformacije trener treba da pozicionira tim na svoju polovicu terena. - tom podru"ju je najlakše osvojiti loptu. 3ored toga na takovi na"in se protivnik drži daleko od svoga gola. - momentu osvajanja lopte nastaje veliki prostor u protivni"koj polovici za razvoj DG
napada. 8orak u razvijanju transformacije je u svakom slu"aju pomicanje obrambene formacije ka protivni"kom golu i razbijanje protivni"ke organizacije napada bliže njegovom golu. -jedno osvajanjem lopte smanjuje se prostor u protivni"koj polovici terena. o sve uvjetuje visoke zatjeve što se ti"e pasova koje izmjenjuje napada"ki tim. 5bog ograni"avanja prostora izme4u obrambeni igra"a napada"kog tima nastaje ubrzavanje protoka lopte koja rezultira opreznijim poduzimanjem nogometni radnji. %etodski koraci razvoja transformacije iz obrane u napad 8orak 1 tim koji se brani razgra4uje napad protivnika na svojoj polovici terena 8orak ) tim koji se brani razgra4uje napad protivnika 1* metara iza središnje linije tima na protivni"koj polovici terena 8orak = tim koji se brani razgra4uje napad protivnika )* metara iza središnje linije tima na protivni"koj polovici terena 8orak 0 tim koji se brani razgra4uje napad protivnika =* metara iza središnje linije tima na protivni"koj polovici terena
@6@@6@ Od naada %a o(rani - metodskom razvijanju transformacije od napada ka obrani može se po"eti sa protivnikom koji se nalazi =* metara preko središnje linije u razgradnji napada. 8od gubitka lopte puno igra"a se nalazi na sopstvenoj polovici i > još važnije > ima veoma malo prostora iza le4a obrambeni igra"a. - nekoliko koraka protivnik se vra!a prema svome golu. ve više i više igra"a napada"kog tima se nalazi bliže golu protivnika kreiraju!i sve ve!i i ve!i prostor iza svoje obrambene linije. ve više i više se postavlja zatjeva u slu"aju gubitka lopte na obrambene zadatke. 2ubinski pas u takpvom trenucima bi mogao biti fatalan. 5a vrijeme transformacije iz napada u obranu igra"i odbrambenog tima !e imati poteško!e da zatvore prostor iza sebe i da sprije"e šanse protivnika za postizanje zgoditka. ako4er i u ovim metodskim koracima mogu se poduzimati me4u koraci u oblicima posebni zadataka po nogometnim pozicijama. ako4er trener bi mogao da napravi drugi plan metodski koraka za uvježbavanjem transformacije iz napada u obranu. #avedeni primjer služi samo kao ilustraciju postavljanja razvojni koraka u realizaciji zacrtanog cilja. %etodski koraci razvijanja transformacije iz napada u obranu 8orak 1 obrambeni tim razgra4uje izgradnju napada preko središnje linije tima =* metara u protivni"koj polovici 8orak ) obrambeni tim razgra4uje izgradnju napada preko središnje linije tima )* metara u protivni"koj polovici 8orak = obrambeni tim razgra4uje izgradnju napada preko središnje linije tima 1* metara u protivni"koj polovici 8orak 0 obrambeni tim razgra4uje izgradnju igre po"ev od središnje linije terena
@6@B@ Metod%e !an %ora%a $a vrijeme e$one - primjeru periodizacije amatera na stranici 1*0 je opisano kako trener po"inje sezonu sa razvojem nogometni zadataka. 3ozornost se usmjerava na razvijanje timski zadataka. 6z tjedna u tjedan i od treninga do treninga poduzimaju se metodski koraci. #amjera je na ovakovi na"in razvoj napada postaviti u uzlaznoj liniji. -takmica je momenat kada !e se provjeravati postignuti razvoj. -takmica je sama po sebi momenat u"enja. 6gra"i se za vrijeme utakmice suo"avaju sa njiovim ja"im i slabijim to"kama i bivaju prisiljeni da donesu kvalitetna rješenja. ijekom vremena napreduju kako pojedinci tako i tim u cjelini. -nutar napada !e se pozornost razvijati u pravcu od igradnje napada ka postizanju zgoditaka. tom pogledu !e se poduzeti odre4eni koraci u realizaciji toga cilja. - datom momentu trener !e biti zadovoljan sa progresijom tima što se ti"e napada. im skoro svaku utakmicu kreira šanse i postiže zgoditke. 3ošto je kod organizacije napada neizbježan gubitak lopte trener !e se usmjeriti i na razvijanju transformacija iz napada u obranu. rener može za vrijeme uvježbavanja obrane tako4er poduzeti metodske korake koji su obrnuti koracima napada. 3rvo !e se fokusirati na razgradnju napada protivnika a DE
onda na razvoj spre"avanja postizanja pogodaka. @ilj je da se tim uvježba da spre"ava postizanje zgoditaka od strane protivnika. 8ako se ove funkcije budu razvijale tako !e mom"ad lakše dolaziti do oduzete lopte. 5bog toga !e se trener fokusirati i na uvježbavanje transformacije iz obrane u napad. navedenim primjerima trener je prošao sva "etiri momenta nogometne igre. 3osjed lopte, posjed lopte protivnika$ transformacija po izgubljenoj lopti i na kraju transformacija po oduzetoj lopti. 6z slike D.) dolazi se do zaklju"ka da je i utakmica dio plana razvoja igre mom"adi. 6zabir protivnika je dio plana razvoja igre mom"adi ovisno o visini koraka planiranja razvoja. - slu"aju rada na napadu poželjan je slabiji protivnik a priliko rada na defanzivnim zadacima poželjan je ja"i protivnik. - ovome primjeru trener je sa"inio trenažni plan u kojemu postoji jedan oblik ciklusa koji po"inje i završava sa napadom. - tijeku sezone trener prolazi nekoliko puta taj ciklus sa svojim timom. +asno je iz primjera periodizacije amaterskog tima prikazanog na stranici )H* naprijed navedena konstatacija. #a stranici )EI je prikazan pregled metodske izgradnje ciklusa za sezonu. 5a svaki ciklus trener koristi iste metodske korake. %ogu!no je da trener za svaki ciklus pove!ava postupno zatjeve u izgradnji igre. #a po"etku sezone trener je zauzet izgradnjom napada. -kratko, trener je odgovoran za sprovo4enje svoje ideje kroz metodski plan "ija realizacija ovisi o razini kvalitete tima. 5bog toga nije mudro odma planirati sve aktivnosti za cijelu godinu kako je to prikazano na stranici )H*. Ovaj primjer je samo dat da bi se stekao utisak o g izgledu godišnjeg planiranja. - stvarnosti trener planira samo jedan metodski plan u trajanju 0 do G tjedana. ijekom tog perioda dobit !e jasniju sliku o relaizaciji postignutog sa eventualnim korekcijama. u i tamo trener !e odstupiti od planiranog ovisno o razvoju igre tima. (odišnji plan prikazan na stranici 1*0 se zove periodizacija. %etodski plan koraka za izgradnju napada, obrane i transformacija je osnovica periodizacije. akav plan ne obuvata samo metodske korake. 5a vrijeme razvoja periodizacije trener obra!a pozornost i na kondicijski aspekt. D.=.
Pro(ijanje nogometni& %ondi0ij%i& grani0a
Otežavanje trenažni formi$ uz pomo! metodski koraka > tjeraju nogometaša ka probijanju kondicijski barijera unutar nogometaševi sposobnosti. 6gra nogometa na višoj razini podrazumijeva izvršenje nogometni akcija u sprintu i u jakim duelima. 3ostavlja se pitanje koje su to granice unutar nogometaševi sposobnosti? 2a bi se odgovorilo na to pitanje mora se nogometna kondicija opisati kroz svoje nogometne komponente kao što su &olje izvo4enje nogometni akcija, 7eš!e izvo4enje nogometni akcija, 6zdržljivost u boljem izvo4enju nogometni akcija i 6zdržljivost u "eš!em izvo4enju nogometni akcija. ek nakon toga je mogu!no govoriti o probijanju ti granica na podru"ju nogometne kondicije.
@@1 8o!je i$voenje nogometni& a%0ija -nutar na primjer metodski koraka za izgradnju napada tim u posjedu lopte ima na svojoj polovici terena manje prostora i vremena za izvo4enje nogmetni akcija vezani za izgradnju igre kao što je slobodno kretanje bez lopte. 8ao posljedica otežani nogometni uvjeta igra"i se suo"avaju sa problemima kod kretanja bez lopte. 6gra"i su prisiljeni ove radnje da izvode na višoj razini. #a slici D.= ve!i križi! simbolizira &olje izvo4enje kao posljedicu primjene metodski koraka. a boljim se podrazumijeva bolja realizacija akcije$ u slu"aju kretanja bez lopte je osloba4anje od protivnika$ u nogometnoj situaciji suženog prostora i skra!enog vremena. o takozvano &olje izvo4enje i u ovome primjeru bolje kretnje bez lopte je zbroj ;1< bolji odabir pozicije za kretnju bez lopte ;)< raniji momenat prepoznavanje situacije kretanja bez lopte, ;=< kretanje u pravom smjeru i ;0< brže kretanje. 8od na primjer bržeg izvo4enja akcije prije ili kasnije nogometaš se susre!e sa nogometnokondicijskom granicom. lika D.= #ogometno$kondicijske osobina &olje izvo4enje nogometni akcija, se zove tako4er Bksplozivna akcija. Ova osobina se ne može razdvojiti od pojmova kao što su pozicija, momenat i pravac. 0 9 %etodski korak 0 bolji odabir pozicije DH
3rotivnik razgra4uje napad =* metara preko središnje linije terena = %etodski korak = Razgra4ivanje napada )* metara preko središnje linije ) %etodski korak ) Razgra4ivanje napada 1* metara preko središnje linije 1 %etodski korak 1 Razgra4ivanje napada oko središnje linije terena
ranije prepoznavanje momenta L
ispravan pravac djelovanja &O'+B 65/OXB#+B #O(O%B#B A8@6+B
brže izvo4enje akcije
K B83'O56/#A A8@6+A K
D.=.1.1 E%!o$ivna nogometna a%0ija &rže izvo4enje nogometne akcije zna"i > u slu"aju kretanja bez lopte$ u kra!em vremenu odvojiti se u nekoliko koraka od protivni"kog igra"a. o je mogu!no samo ako se potrebita snaga oslobodi u kratkom vremenskom intervalu. 8ombinacija što brže akcije sa što više snage zove se eksplozivnost. #ogometno kondicijska osobina u okvirima &oljeg izvo4enja nogometne akcije se zbog toga i naziva Bksplozivno izvo4enje akcije ; vidi sliku D.= <. #ije slu"ajno re"eno da igra" koji se eksplozivno kre!e u stvari se bolje kre!e. On tako4er može da se eksplozivno kre!e i u pogrešnom pravcu. 5bog toga se ne mogu ni ostali elementi razdvajati od eksplozivnog izvo4enja akcije kao što su ;1< bolji odabir pozicije za izvo4enje nogometne akcije, ;)< ranije prepoznavanje momenta izvo4enja akcije, ;=< pravilan smjer izvo4enja akcije i ;0< brzina izvo4enja same akcije. #a slici D.= je prikazan krug povezanosti odabira pozicije, pravca i brzine. Ova povezanost ima posljedice i za nogometnu praksu. #avedena kondicijska osobina se trenira samo unutar nogometne situacije sa nogometnim metodskim koracima. D.=.1.) E%!o$ivna oo(not - trenažnoj znanosti rije" sposobnost se spominje u kontekstu da netko nešto može. 2a bi se istaklo da igra" djeluje eksplozivno koristi se termin Bksplozivna sposobnost. #ogometaš koji se kre!e eksplozivno posjeduje u stvari veliku Bksplozivnu sposobnost. %e4utim on sam po sebi je van konteksta jer ništa više ne govori o akcijama nogometaša. Ovaj termin je dobar u atletici. 5bog toga !e se u daljem tekstu knjige govoriti u obliku Bksplozivni akcija a ne o Bksplozivnim sposobnostima u op!em smislu.
*PO*O8NO*TI I 5APA>ITETI 3ojam sposobnosti se dalje može pojasniti na osnovu primjera sa automobilom. /e"ina ljudi !e u slu"aju automobila rije" sposobnost povezati sa blokom motora. posobnost bloka motora odre4uje maksimalnu prezentaciju automobila. Ovdje se na primjer misli na brzinu automobila koju postiže iz stanja mirovanja. 8od zapremine auta od 1.) litra daleko sporije ubrzava nego li to radi auto sa ).* litra zapremine. Ovaj drugi auto ima dakle ve!u sposobnost. 2akle sposobnost bloka motora odre4uje maksimalnu prezentaciju automobila. ermin kapacitet se može rasvijetliti tako4er sa primjerom automobila. 3retpostavimo da je maksimalna brzina auta )** km na sat. 8oliko dugo auto može da održi ovu brzinu? Ovisi direktno o veli"ini spremnika za gorivo. premnik od G* litara može duže da izdrži od spremnika veli"ine 0* litara. ermin kapacitet govori o tomu koliko igra" u utakmici može dugo da izdrži optere!enje na istoj razini. Oba termina, sposobnost i kapacitet, odražavaju koliko nogometaš može da igra dobro. Ovo sugerira da oba termina ozna"avaju isto. 6pak to nije tako. posobnost ozna"ava maksimalnu prezentaciju a kapacitet koliko dugo se može izdržati ta maksimalna prezentacija nogometaša. posobnost govori o kvaliteti DI
prezentacije dok kapacitet govori o kvantitetu. Ovi termini su u svakom slu"aju razli"iti. 8apacitet ozna"ava prema tomu izdržljivost sposobnosti. +asnije izlazi na vidjelo korištenjem termina izdržljivost sposobnosti ; izdržljivost ponavljanja sposobnosti <. 8apacitet je u stvari izdržljivost sposobnosti. D.=.). 7e2.e a%0ije 5a vrijeme razvoja nogometni zadataka tim koji se brani pokušava u nekoliko koraka ; metodski < što ranije da razgradi igru protivnika. im koji se brani pokušava da iza4e što dublje u protivni"ku polovicu terena kreiraju!i ve!i prostor iza svoje obrambene linije i pove!avaju!i mogu!nost protivniku da odigra dubinski pas i šansu za stvaranje prigode za postizanje zgoditka. im koji se brani ima sve više problema da sprije"i taj dubinski pas protivnika. #a naprijed opisani na"in postavljaju se povišeni zatjevi za stvaranje pritiska timu koji se brani u odnosu na tim koji organizira napad. 3ored toga obrambeni tim mora da "eš!e izvodi akciju stvaranja pritiska na protivni"ke igra"e. Što je ve!i prostor iza obrambene linije to je ve!a mogu!nost odigravanja dubinskog pasa na napada"e tima koji organizira napad. 3oslije svakog metodskog koraka nastupa sve više i više kriti"ni situacija koje tim mora da savlada.ada je pitanje koja nogometna osobina stoji kao baza za 7eš!e nogometne akcije.
@@6@1 8r'i oorava% 3retpostavimo da tim koji se brani za vrijeme prvog metodskog koraka u D minuta vremena svaki igra" deset puta mora da izvrši pritisak na direktnog protivnika. o zna"i da je prosje"no vrijeme oporavka =* sekundi. 5a vrijeme drugog metodskog koraka postavljaju se viši zatjevi za igra"e. ada igra"i mora da izvrši pritisak na protivni"kog igra"a 1D puta u D minuta. - ovomu slu"aju vrijeme oporavka je prosje"no smanjeno na )* sekundi za svakog igra"a. 8od metodskog koraka 0 igra" mora 7eš!e izvoditi akcije i ima još manje vrijeme za oporavak. Ovaj primjer je slikovito prikazan na slici D.0. koriste!i se simbolima križi!i i crtice. 8riži! predstavlja nogometnu akciju. 2užina crtice izme4u akcija govori o vremenu oporavka izme4u nogometni akcija. 8od svakog metodskog koraka dužina crtice je kra!a. o simbolizira da igra"i kod svakog sljede!eg metodskog koraka imaju sve manje vremena za oporavak kao posljedicu metodski koraka. -kratko 7eš!e akcije zna"e u stvari da se automatski igra"i za kra!e vrijeme oporavljaju. &rži oporavak je u stvari nogometno kondicijska osobina koja se razvija za vrijeme izvo4enja treninga gdje su igra"i prisiljeni da izvode 7eš!e nogometne akcije. lika D.0 #ogometno kondicijska osobina u kontekstu 7eš!eg izvo4enja nogometni akcija naziva se &R6 O3ORA/A8. Ova osobina se trenira metodskim koracima. %etodski korak 0 Razgradnja napada =* metara preko središnje linije terena K > K > K > K > K > K > K 1*: 1*: 1*: 1*: 1*: 1*: %etodski korak = Razgradnja napada )* metara preko središnje linije terena K $$$ K $$$ K $$$ K $$$ K 1D: 1D: 1D: 1D: %etodski korak ) Razgradnja napada 1* metara preko središnje linije terena K $$$$ K $$$$ K $$$$ K )*: )*: )*: %etodski korak 1 Razgradnja napada oko središnje linije terena K $$$$$$$$$$ K $$$$$$$$ K =*: =*: D.=.).) *oo(not oorav%a G*
7BŠTB 6/OXB#+B #O(O%B#B A8@6+B
&R6 O3ORA/A8
2a li je igra"u potrebno 0* sekundi da se oporavi ili je ve! nakon )* sekundi sposoban da ponovi nogometnu akciju? Ranije je u knjizi napomenuto da se termin sposobnost koristi kao prikaz koliko je nogometaš dobar nešto da uradi. Ovaj se termin može koristiti tako4er u situacijama prikaza koliko se brzo igra" može oporaviti. - ovomu slu"aju se radi o posobnosti Oporavka. %e4utim, termin je op!enit i ništa ne govori o nogometnom kontekstu. 5bog toga !e se u daljem tekstu govoriti o &ržem Oporavku izme4u nogometni akcija a ne o posobnosti Oporavka. D.=.=
I$dr'!jivot do(ri& a%0ija
3redpostavimo da za vrijeme razvijanja timskog zadatka izgradnje napada trener se nalazi na tre!em metodskom koraku. rener daje zadatak timu koji se brani da se pomjeri )* metara od središnje linije terena u cilju razgradnje organizacije napada protivnika. 5a vrijeme ovakvog treninga nastupi!e veliki broj nogometni situacija u kojima se igra"i prisiljeni da izvode bolje nogometne akcije. %e4utim, nakon izvjesnog vremena nogometna izvedba !e biti slabija. o se zove zamor igra"a. Ovaj op!eniti pojam ne govori ništa preciznije o tomu što se stvarno slabije dešava na terenu. 6zraz zamor nema puno veze sa izvedbom nogometaša. Što se u stvarnosti dešava da nogometaši ne odabiraju više pravi momenat djelovanja, same akcije nisu više dovoljno brze ili se ne odabire pravi smjer djelovanja. -kratko, igra"i imaju problema sa 6zdržljivoš!u dobri nogometni radnji. 2a li je ovakva situacija izme4u ostalog posljedica "injenice da su igra"i dostigli kondicijske granice unutar konteksta 6zdržljivosti dobri nogometni radnji ;akcija <. D.=.=.1
I$dr'!jivot e%!o$ivni& radnji a%0ija ;
Ranije je u knjizi spomenuto da se &olje nogometne radnje sastoje iz kondicijske osobine zvane Bksplozivne radnje ; akcije <. - nastavku se može konstatirati da se 6zdržljivost dobri nogometni radnji sastoji iz nogometno kondicijske osobine 6zdržljivost eksplozivni radnji. 2rugim rije"ima, igra" mora i u završnoj fazi utakmice da obavlja nogometne radnje na eksplozivan na"in kako to radi i na po"etku utakmice. #ije namjera trenažnog procesa da igra" u po"etku utakmice izvodi nogometne radnje sa 1** S eksplozivnosti u nastavku utakmice sa I*, H* S a u završnici utakmice sa E* S maksimalne eksplozivnosti. #ogometno kondicijska osobina 6zdržljivost eksplozivni radnji je ilustrirana na slici D.D. /eli"ina kruži!a predstavlja na"in kako jedan igra" obavlja nogometnu radnju. 5a razliku od igra"a A igra" & je u stanju da mu križi! nogometne radnje ostane iste veli"ine. 2rugim rije"ima, igra" & je i na tre!em metodskom koraku zadržao na istoj razini dobre izvedbe odabira pozicije, pravog momenta prepoznavanja nogometne situacije, pravog smjera djelovanja i sli"no.. on je i dalje u stanju da jednako dobro obavlja eksplozivne radnje. vi ovi elementi zajedno rezultiraju u dužoj 6zdržljivosti dobri nogometni radnji. lika D.D #ogometno kondicijska osobina unutar 6zdržljivosti dobri nogometni radnji, naziva se 6zdržljivost eksplozivni nogometni radnji. Ova osobina se ne može odvojeno promatrati od pojmova kao što su pozicija, momenat i smjer. 6gra" A Y 6gra" & Y
9$$$$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$$$$K$$$$$$$$$$K 9HHHHHHHHHHHHHH9HHHHHHHHHHHHHHL$$$$$$$$$L
@@@6 E%!o$ivni 5aa0iteti G1
Z 6zdržljivost odabira dobre pozivije Z 6zdržljivost prepoznavanja pravog momenta Z 6zdržljivost pravog smjera djelovanja Z 6zdržljivost eksplozivni radnji
8ao što za maksimalnu prezentaciju postoji pojam sposobnost, tako postoji i pojam izdržljivost prezentacije. 5a ovo se koristi izraz kapacitet. 2a bi se pojasnila nogometna kondicijska osobina 6zdržljivost eksplozivni nogometni radnji može se koristiti pojam Bksplozivni 8apaciteti. %e4utim, pošto je ovaj termin op!enit i ne govori mnogo o nogometu. 5bog toga se u daljem tekstu knjige spominje pojam 6zdržljivost eksplozivni radnji a ne Bksplozivni 8apacitet. D.=.=. I$dr'!jivot "etog o(av!ja nogometni& radnji 5a vrijeme razvoja timskog zadatka razgradnje protivni"kog napada zadržavamo se kod 0 koraka metodskog plana. Obrambeni tim pokušava ne više na )* ve! na =* metara preko središnje linije terena da razgradi protivni"ki napad. 8ao što je i napomenuto tim !e morati u ovakvim trenucima da poduzme više akcije pritiskanja protivni"ki nogometaša. - suprotnom bi protivnik lako mogao da dubinskim pasom izbaci zadnju obrambenu liniju tima iz igre. Što vrijeme više odmi"e obrambeni tim sve više ima poteško!e u stvaranju pritiska protivni"kim igra"ima u posjedu lopte. 7esto se koristi termin za ovakvu pojavu nastupanje zamora. Ovo je tako4erpreop!enit pojam da bi se pojasnilo što se to"no dešava na terenu. - stvarnosti igra"i imaju problema sa 6zdržljivoš!u "esti nogometni akcija kao i posebnostima izdržljivost "estog stvaranja pritiska. 8oja nogometna osobina je zakazala u ovakvom slu"aju.
@@B@1 I$dr'!jivot (r$og oorav%a i$me) nogometni& a%0ija radnji ; 3redpostavimo da je igra" u prvom dijelu treninga sposoban svaki 1* sekundi da radi pritisak na protivnika sa loptom. 8ako se u trenažnom procesu na4emo na 0 koraku metodskog plana to se penje na )*, =* i u odre4enom momentu na 0* sekundi. o zna"i da igra"u sve više i više treba vremena da se oporavi izme4u dvije nogometne akcije ; radnje <. - tom momentu ima problema sa 6zdržljivoš!u brzog oporavka izme4u nogometni radnji. 6dealno bi bilo da igra" ima mogu!nost da se i u zadnjoj fazi treninga oporavi na na"in da svaki deset sekundi može da izvrši pritisak na protivnika sa loptom. 6zdržljivost brzog oporavka je dakle nogometno kondicijska osobina koja je osnova za 6zdržljivost "estog ponavljanja. Ova nogometno kondicija je pojašnjena na slici D.G. 'inije izme4u križi!a su kod igra"a & manje brže duže nego li kod igra"a A, što simbolizira da igra" & u zadnjem dijelu treninga može duže izdržati da se brzo oporavi izme4u dvije nogometne radnje. lika D.G #ogometno kondicijska osobina unutar 6zdržljivosti "esti nogometni radnji, zove se 6zdržljivost brzog oporavka. 6gra" A Y L$$$$$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$L 6gra" & Y L$$$$$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$L 6zdržljivost brzog oporavka
@@B@6 5aa0itet Oorav%a #aprijed navedeno se može definirati kao kapacitet. 5a nogometno kondicijsku osobinu 6zdržljivost brzog oporavka bi se mogao koristiti termin 8apacitet Oporavka. 8ao što je ve! napomenuto ovaj termin je preop!enit i ništa ne govori o nogometu. 5bog toga !e se u ovoj knjizi govoriti o 6zdržljivosti brzog oporavka a ne o 8apacitetu Oporavka.
@B -a%!j)"a% 5a vrijeme poboljšanja nogometni sposobnosti > uz pomo! metodski koraka > nogometaši podižu svoje kondicijske granice. @ilj ovoga poglavlja je bio da se utvrdi o kakvim se kondicijskim granicama radi za vrijeme nogometnog razvoja. 3rilikom definiranja razli"iti nogometni kondicijski osobina konstatirano je da su te osobine puno kompleksnije kod nogotetaša nego li kod maratonaca ili sprintera. 3rilikom tr"anja na duže staze "esto se koristi termin izdržljivost sposobnosti. -koliko se tr"i na 1** metara govori se o snazi i brzini. #ogometna igra je kompleksnija u pogledu nogometne kondicije te se G)
na prvom mjestu može podijeliti na op!e$ koje ništa posebno ne govore > termine kao što su snaga, brzina, izdržljivost sposobnosti, koordinacija i eventualno fleksibilnost. #išta od ovi komponenata ne govori o nogometnim radnjama. 5bog toga se u ovoj knjizi govori o nogometnoj kondiciji koriste!i jezik nogometni radnji. #a slici D.E nogometna kondicija je operacionalizirana u konkretno nogometno ponašanje. rener na osnovu ovoga može da odredi jasno nogometni cilj treninga i na što !e obratiti pozornost za vrijeme treninga. o je suprotno od onoga što je tradicionalna terminologija koristila u kadru kao što je aerobno, anaerobno i ostale nenogometne izraze. vjesno se išlo na odvojeno opisivanje 0 nogometne kondicijske osobine ali se one tijekom utakmice svakako prožimaju ; vidi sliku D.E <. 5a vrijeme nogometnog treninga automatski se pomjeraju nogometno kondicijske granice. 5a pomjeranje ovi granica vezane su neke zakonitosti. rener nema mogu!nost da anari"no podvrgava igra"e raznoraznim nogometnim podražajima. %ora postupati razumno pa na primjer kada sastavlja plan metodski koraka > na primjer poboljšanja napada > mora uzeti u obzir ove zakonitosti. 3rimjena ovi saznanja omogu!ava se mom"adi da za vrijeme nogometnog procesa istovremeno oja"a i u kondicijskom planu bez da nastupi zamor i ozljede. -kratko, razvijanje nogometne kondicije igra"a je integralni dio nogometne periodizacije. -sprkos "injenici da se za vrijeme poboljšanja napada, obrane i trasformacije tima ujedno razvija i nogometna kondicija igra"a ne isklju"uje se mogu!nost da trener odlu"i dodatno da stavi akcenat rada na kondicijski aspekt treninga. a specifi"nim nogometnim formama može se jedna od 0 nogometno kondicijske osobine > na primjer &rži oporavak > dodatno trenirati kao nadodatak kondicijskim poboljšanjima koji nastupaju automatski primjenom metodski koraka razvijanja igre mom"adi. 5a ovakav nogometno kondicijski trening stoji na raspolaganju model periodizacije. - sljede!em poglavlju knjige centralna tema je taj ponu4eni model. lika D.E 7etiri nogometne kondicijske osobine se prožimaju za vrijeme utakmice. niska razina
-A8%6@A 9HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHL$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$<$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$K
visoka razina 9HHHHHHHHHHH9HHHHHHHHHHHHHHHH9HHHHHHHHHHHHHL$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$L$$$$$$$$$$$$$$$$L #ogometne sposobnosti &olje izvo4enje radnji
7eš!e nogometne radnje
6zdržljivost 6zdržljivost bolje izvo4eni "eš!i radnji radnji
Bksplozivne radnje
&rži oporavak
6zdržljivost 6zdržljivost eksplozivni bržeg oporavka radnji #O(O%B#A 8O#26@6+A
Aero(no, anaero(no i vi2e neHnogometni& termino!ogija - poglavlju 1 se usmjerila pozornost na na"in na koji se prije razgovaralo o kondicijskom treningu. %noge generacije trenera su educirani u kondicijskomkontekstu termina kao što su aerobne sposobnosti, aerobni kapaciteti, anaerobne sposobnosti, anaerobni kapaciteti i drugi nenogometni termini. o je tradicionalno imenovanje trenažni pojava i bili su odvojeni od nogometa. Analizirali su pojave koje se dešavaju u tijelu nogometaša za vrijeme utakmice. #isu ništa govorili o nogometnim radnjama i kako da se na te pojave djeluje na nogometni na"in. 8od termina anaerobne sposobnosti ljudi nisu razmišljali direktno o nogometu i obrnuto trener za vrijeme utakmice nije razmišljao o anaerobnom pristupu njegovog špica kad je ovaj bio u kretnji. Rije" anaerobno nema nikakav nogometni kontekst. 2a bi bili precizni moramo re!i da se rije" anaerobno odnosi na proces koji se dešava u tijelu nogometaša kada on obavlja neku eksplozivnu akciju. Anaerbno je u stvari eksplozivno. 3rema tomu zašto stvari otežavati kad mogu biti jednostavne. 8oristite konkretnu nogometnu terminologiju. %nogi treneri imaju puno jasniju G=
sliku kada se konstatira da je nogometaš izveo nogometnu radnju eksplozivno. amo poneko od trenera !e imati jasnu sliku kada se kaže da nogometaš ima velike anaerobne kapacitete. #avedene 0 nogometno kondicijske osobine su u stvari novo razvijeni nogometni termini koji zamjenjuju 0 stara termina iz op!e teorije treninga ; vidi sliku E.)* <. - trenucima kada se koristi ova terminologija mogu!e je odrediti da li je odre4ena kondicija igra"a i tima dovoljna za igranje nogometa na izvjesnoj razini. 6zdržljivost "esti nogometni akcija je lako analizirati za vrijeme utakmice. 5a odre4ivanje aerobni kapaciteta je neopodna komplicirana tenologija mjerenja. Radi se o istoj stvari sa totalno razli"itim nazivima. tara 0 termina su dostatna možda za trenera atletike ali ne i za nogometnog trenera. #ova terminologija zatjeva da trener može da osje!a ; "ita < igru i da može da je analizira.
PE3IO+I-A>IJA AMATE3*5OG NOGOMETNOG TIMA Tjedan 1: 3on., 1I.srpanj
-torak, )*.srpanj
7etvrtak, )).srpanj
ubota, )0.srpanj
Tjedan 6: 3on., )G.srpanj
-torak, )E.srpanj
7etvrtak, )I.srpanj
@iklus 1 N tjedan 1 rening 1 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening ) imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening = imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening 0 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH @iklus 1 N tjedan ) rening D imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening G imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening E imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH G0
ubota, =1.srpanj
3rijateljska utakmica
Tjedan : 3on., ).kolovoz
@iklus 1 N tjedan = rening H imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, D.kolovoz rening 1* imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, E.kolovoz 3rijateljska utakmica
Tjedan B: 3on., I.kolovoz
@iklus 1 N tjedan 0 rening 11 imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, 1*.kolovoz rening 1) imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, 1).kolovoz rening 1= imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, 10.kolovoz 3rijateljska utakmica
Tjedan : 3on., 1G.kolovoz
#eutralni tjedan rening 10 imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, 1E.kolovoz 3rijateljska utakmica 7etvrtak, 1I.kolovoz rening 1D imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, )1.kolovoz 8up utakmica
Tjedan D:
@iklus 1 N tjedan G GD
3on., )=.kolovoz
rening 1G imski zadaci napad ; realizacija < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, )0.kolovoz rening 1E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, )G.kolovoz rening 1H ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, )H.kolovoz 8up utakmica
Tjedan F: 3on., =*.kolovoz
-torak, =1.kolovoz 7etvrtak, ).rujan
ubota, 0.rujan
#eutralni tjedan rening 1I ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 8up utakmica rening )* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH #atjecateljska utakmica u prvenstvu 1
Tjedan : 3on., G.rujan
@iklus 1 N tjedan G rening )1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH
-torak, E.rujan
rening )) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening )= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH #atjecateljska utakmica u prvenstvu )
7etvrtak, I.rujan
ubota, 11.rujan
Tjedan :
@iklus ) N tjedan 1 GG
3on., 1=.rujan
-torak, 10.rujan
7etvrtak, 1G.rujan
ubota, 1H.rujan
Tjedan 1C: 3on., )*.rujan
-torak, )1.rujan
7etvrtak, )=.rujan
ubota, )D.rujan
Tjedan 11: 3on., )E.rujan
-torak, )H.rujan
7etvrtak, =*.rujan
ubota, ).listopad
rening )0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening )G imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH #atjecateljska utakmica u prvenstvu = @iklus ) N tjedan ) rening )E imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening )H imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening )I imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH #atjecateljska utakmica u prvenstvu 0 @iklus ) N tjedan = rening =* imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening =1 imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH rening =) imski zadatak obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH #atjecateljska utakmica u prvenstvu D GE
Tjedan 16: 3on., 0.listopad
@iklus ) N tjedan 0 rening == imski zadatak obrana ; spre"avanje zgoditka < %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, D.listopad rening =0 imski zadatak obrana ; spre"avanje zgoditka < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, E.listopad rening =D imski zadatak obrana ; spre"avanje zgoditka < %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, I.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu G
Tjedan 1: 3on., 11.listopad
#eutralni tjedan rening =G imski zadatak obrana ; spre"avanje zgoditka < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; ista razina 0D$I* min < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadatak obrana ; spre"avanje zgoditka < %etodski korak = $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu E
Tjedan 1B: 3on., 1H.listopad
@iklus ) N tjedan D rening =H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, )1.listopad rening 0* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, )=.listopad rening 01 GH
ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH
Tjedan 1: 3on., )D.listopad
@iklus ) N tjedan G rening 0) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH -torak, )G.listopad rening 0= ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH 7etvrtak, )H.listopad rening 00 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111NHH ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu H vaki trener podmlatka ili seniora amaterski nogometni klubova može se koristiti periodizacijom tima. #a stranici )EH je opisano kako treneri mogu koristiti ovaj primjer periodizacije u praksi njiovi timova koji treniraju dva puta u tjednu. - ovoj periodizaciji je prikazan i model razvoja timski zadataka napada, obrane i transformacija, kako je to opisano u poglavlju D. 8orišteni su metodski koraci koji su razra4eni na stranici HI do zaklju"no sa I=.
POGLAVLJE D GI
MO+EL PE3IO+I-A>IJE Uvod 3eriodizacija u nogometu se pored utakmica sastoji i iz treninga radi poboljšanja napada, obrane i trasformacija. - predodnom poglavlju je opisano kako trener postavlje ve!e zatjeve igra"ima uz pomo! metodski koraka. Oni su prisiljeni da probijaju nogometno kondicijske granice. 3redpostavimo da trener nekoliko tjedana radi na poboljšanju igre razgradnje protivni"kog napada. #apraviti !e metodski plan koraka u poboljšanju te igre. -nutar takvog plana !e tako4er uvrstiti i nogometno kondicijske treninge sa posebni nogometnim oblicima. Ovi nogometni oblici su jednostavno dio tog metodskog plana. Oni imaju za razliku od drugi treninga samo ve!i nogometno kondicijski aspekt, na primjer, u odnosu broja igra"a, veli"ini terena ili odnos izme4u rada i odmora. amo gdje se trening unutar metodskog plana sastoji od nogometni igara H protiv H i 11 protiv 11 one se pretvaraju zbog nogometno kondicijski razloga u nogometne forme G protiv G, = protiv = ili "ak 1 protiv 1. 5a vrijeme ovi takozvani nogometno kondicijski treninga trener se fokusira na nogometnu izvedbu razgradnje napada protivnika. Odabir forme i odnos izme4u rada i odmora garantira nogometno kondicijski aspekt to jest probijanje kondicijski granica. - prvom dijelu ovoga poglavlja pozornost se usmjerava na opis mjesta nogometno kondicijske trenažne forme unutar > na primjer > plana metodski koraka razgradnje napada. 5atim se na svaki ovaj plan vezuju 0 nogometne kondicijske osobine kao gradivna materija modela periodizacije. Ovaj model je razvijen na osnovu trenažni zakona i principa. lika G.1 #ogometna kondicija > kao dio nogometni sposobnosti > u jeziku djelovanja &olje nogometne radnje
7eš!e nogometne radnje
6zdržljivost "eš!i radnji
6zdržljivost bolji nogometni radnji
Bksplozivne nogometne radnje
&rži oporavak
6zdržljivost brzi oporavaka
6zdržljivost eksplozivni radnji
NOGOMETNA 5ON+I>IJA D@6 Trena'ni o(!i0i nogometne %ondi0ije -nutar svakog nogometnog treninga sve "etiri nogometno kondicijske osobine igraju odre4enu ulogu. 2a li se radi o 11 protiv 11, 0 protiv 0 ili završnici po golu, igra"i moraju djelovati Bksplozivno, izme4u akcija se moraju &rzo oporaviti o obje osobine dugo izdržati. -koliko trener za vrijeme treninga želi posebno naglasiti jednu od ovi osobina$ na primjer Bksplozivno izvo4enje nogometne akcije > tada !e to izvesti kroz odre4enu trenažnu formu koriste!i nogometne zatjeve ograni"avaju!i prostor, broj igra"a$ pojednostavljuju!i igru 11 protiv 11 i manipulirati !e sa odnosom rada i odmora$ a sve to u cilju probijanja granica nogometno kondicijske osobine. 8ao što je ve! ranije napomenuto, ove trenažne forme ostaju i dalje dio metodskog plana poduzeti nogometni koraka. ako4er i u ovim situacijama je trener više fikusiran na samo poboljšanje nogometni sposobnosti igra"a nego li na tjelesnu pripravu igra"a.
E%!o$ivno i$voenje nogometni& a%0ija - okvirima nogometni sposobnosti postoji &olje izvo4enje nogometni akcija koje se zatim sastoji iz nogometno kondicijske osobine Bksplozivno izvo4enje nogometne akcije ; vidi sliku G.1 <. 8od treniranja ove osobine je važno da se igra" izme4u dvije akcije može potpuno oporaviti. amo u takvim situacijama je igra" sposoban da sljede!u akciju eksplozivno izvede 1** S od svoji mogu!nosti. -koliko je to E*
vrijeme oporavka nedostatno za igra"a onda !e on tre!u, "etvrtu akciju izvesti I* S, a svaku narednu H* S i tako dalje. ada se više neradi o o treniranju Bksplozivnog izvo4enja akcija. 6zvo4enje akcije u 1** S iznosu je neopodno da bi se granice osobine probile to jest da bi se Bksplozivna akcije izvela u iznosu 1*1 S to jest na višoj razini. 6gra 11 protiv 11 je neadekvatna za treniranje eksplozivni akcija. 5bog velikog broja igra"a u malom vremenu se izvodi relativno mali broj eksplozivni akcija. ako4er pošto se radi o velikom broju igra"a na ve!em prostoru igra"i nemaju dovoljno vremena da se oporave izme4u eksplozivni izvedbi jer nema dovoljno vremena. rener !e u takvim situacijama formu igre 1111 da pojednostavi u trenažnu formu u kojoj !e zavaljuju!i broju igra"a mo!i da upravlja sa brojem eksplozivni akcija i vremenom oporavka izme4u eksplozivni akcija. - praksi to zna"i da se ne!e služiti uobi"ajenim pomo!nim igrama sa smanjenim brojem igra"a. 8oristi!e naj"eš!e igru 1 protiv 1 da bi mogao da kontrolirati navedene faktore. &ez obzira što je u ovakovom slu"aju igra maksimalno uproštena trener je u mogu!nosti da poboljša i timsko$takti"ku igru nogometaša. 11 protiv 11 $
6zdržljivost u brzom oporavku
G protiv G
$
6zdržljivost u brzom oporavku
= protiv =
$
&rzi oporavak
1 protiv 1
$
Bksplozivne nogometne akcije ; radnje < 6zdržljivost eksplozivni radnji
lika G.) 7etiri nogometno kondicijske osobine se mogu trenirati uz pomo! nogometno kondicijski trenažni formi. o su "esto nogometni oblici kao što su pojednostavljene igre iz bazi"ne igre 1111.
Nogometni rint a )no odmora i$me) onav!janja #ogometna forma 1 protiv 1 najpogodinija za razvoj nogometno kondicijske osobine Bksplozivno izvo4enje nogometne akcije, je #ogometni sprint sa puno odmora izme4u ponavljanja. ermin nogometni sprint podrazumijeva da nogometaš izvodi nogometnu radnju u sprintu u datoj nogometnoj situaciji. 5a razliku od izoliranog sprinta kod nogometnog sprinta igra" mora ra"unati sa faktorima kao što su odabir pozicije, prepoznavanja situacije, brzine izvo4enja akcije. 8onkretno misli se na završnicu po golu u igri 1 na jedan. Oblik treninga po"inje sa završnicom po golu nakon odigranog dubinskog pasa nakon kojega slijedi duel igra 1 na jedan. 6gra" koji osvoji loptu završava akciju udarcem po golu. Oba igra"a se nakon akcije dovoljno odmaraju do novoga sprinta ; vidi sliku G.G <. Što se to"no podrazumijeva pod dovoljno odmora stoji opisano u poglavlju H ove knjige. Ovaj oblik nogometno kondicijske trenažne forme može biti dio metodskog plana radi poboljšanja nogometne igre razgradnja igre protivnika ; vidi sliku G.= <. ovomu slu"aju nakon uproštavanja igre 11 protiv 11 akcenat se polaže na razgradnju igre protivnika gdje se poboljšava Bksplozivno djelovanje akcije razgradnje protivni"kog napada. rener je fokusiran na izvo4enje akcije razgradnje koja se izvodi na eksplozivni na"in. lika G.= -nutar metodskog plana trener može dati akcenat na nekoliko trenažni jedinica nogometno kondicijskog usmjerenja.
I$dr'!jivot e%!o$ivni& nogometni& a%0ija 5a izdržljivost eksplozivni nogometni akcija tako4er vrijedi tako4er konstatacija da ne odgovara nogometna forma 11 protiv 11. Ova forma traje op!enito predugo, pošto su igra"i prisiljeni da ponavljaju duže vrijeme eksplozivne akcije. 5bog toga ovdje ne može biti govora o probijanju nogometno kondicijski granica. renažni oblik 11 11 se uproš!uje u formu 11 ; vidi sliku G.) <. 5a vrijeme E1
pozicioni igara ili pomo!ni igara trener teško može da rukovodi brojem nogometni eksplozivni akcija niti sa odmorom izme4u nji. 8od sprinteva sa malo odmora to je treneru ipak mogu!no.
Nogmetni rintevi a ma!o odmora 6 kod nogometni sprinteva sa malo odmora se može koristiti nogometna forma završnica po golu. ovomu slu"aju igra"i imaju veoma malo vremena za oporavak izme4u ponavljanja tako da se ne mogu u potpunosti oporaviti. %oraju sprintati, ulaziti u duele i šutirati po golu a da su još uvijek bez daa. 5bog toga sve manje mogu izvoditi eksplozivne akcije, drugim rije"ima imaju problema sa 6zdržljivoš!u ekslozivni akcija. lika G.= pokazuje da je ova nogometno kondicijska osobina dio metodskog plana razgradnje napada protivnika. rener se fokusira na #ogometne sprinteve sa malo odmora u izvo4enju nogometnog zadatka razgradnje igre protivnika. -koliko se razvija timski zadatak završnice po golu onda !e se trener fokusirati na izvo4enje eksplozivni akcija završnice po golu. -sprkos "injenici da #ogometni sprint sa malim odmorom ima karakter nogometno kondicijske osobine možemo konstatirati da je izvo4enje ove nogometne akcije ipak primarni dio nogometni zadataka za poboljšanje napada, obrane ili transformacije mom"adi. - poglavlju H ove knjige je detaljnije razra4en #ogometni sprint sa malo odmora.
8r'i oorava% 5a vrijeme razvijanja timskog zadatka razgradnje napada protivnika, igra"i su prisiljeni > kao posljedica nekoliko metodski koraka > da 7eš!e izvode nogometne akcije ; vidi sliku D.0 <. Automatski se poboljšava i nogometno kondicijska osobina &rži oporavak. -koliko se u tijeku tjedna želi naglasiti ova osobina onda nogometna forma 1111 nije prikladna za njezin razvoj. 5bog velikog broja igra"a nema veliki broj ponavljanja akcija po jednom igra"u kad se ukupni broj igra"a podijeli sa brojem aktera nogometne igre. 8od pomo!ne igre E protiv E situacija je druga"ija. rener mora smanjiti broj igra"a da bi dobio za vrijeme treninga 7eš!e izvo4enje nogometni akcija a kao posljedica toka probijanje granica u &ržem oporavku.
Pomo.na igra B rotiv B i rotiv 5a vrijeme igre 00 i == je broj igra"a ograni"en. Ovi igra"i !e u veoma kratkom vremenu izvesti puno nogometni akcija usmjereni na razgradnju igre protivnika. 3ojednostavljuju!i igru 1111 u 00 i == trener je siguran 1** S da !e igra"i izvoditi "esto nogometne akcije. /rijeme oporavka izme4u izvo4enja akcija je kra!i nego li je za vrijeme utakmice. #ogometaši su prisiljeni kroz igru da probijaju granicu nogometno kondicijske osobine &rži oporavak. lika G.= prikazuje da su ove pomo!ne igre dio metodskog plana nogometni koraka za poboljšanje razgradnje igre protivnika. rener je na prvom mjestu fokusiran na poboljšanje izvo4enja nogometni akcija a ne na nogometnu kondiciju. 6zbor nogometnog oblika je garancija probijanja granice &ržeg oporavka. 3ored toga unutar ovi pomo!ni igara trener je u mogu!nosti da poduzima plan metodski koraka. #a primjer igrom 00 može se postupno unaprijediti igra vezni igra"a u razgradnji protivni"kog napada. - oba oblika 00 i == je ura"unat i vratar. 7etiri protiv 0 u biti zna"i da igraju tri igra"a u terenu F vratar protiv tri igra"a u terenu F vratar dok = protiv = zna"i da igraju dva igra"a u terenu F vratar protiv ) igra"a u terenu F vratar. -koliko u igri ne u"estvuju vratari onda 00 postaje == a tri protiv tri postaje )).
D@6@B@ I$dr'!jivot (r$og oorav%a - drugom dijelu utakmice igra"i op!enito izvode manje nogometni akcija. Rade manji broj transformacija ili rade manji broj akcija pritiska na protivni"ke igra"e sa loptom zbog toga što im treba više vremena za oporavak izme4u dvije nogometne akcije. #ajbolji na"in za treniranje 6zdržljivosti u brzom oporavku je taj da se igra"i dovedu na treningu u istu poziciju kao i na utakmici. Ova nogometno kondicijska osobina se najbolje može trenirati u nogometnoj formi 11 protiv 11. E)
D@6@B@1 Igra 11 rotiv 11 i omo.na igra oam rotiv oam 5a vrijeme razvoja na primjer timski zadataka u obrani, igra"i !e za vrijeme treninga nakon izvjesnog vremena rje4e izvoditi nogometne akcije. vaki metodski korak !e postavljati ve!e zatjeve na 6zdržljivost "estog ponavljanja pa prema tomu na nogometno kondicijsku osobinu 6zdržljivost brzog oporavka. -koliko trener želi da dodatno razvija ovu osobinu, može na primjer jednom tjedno da pušta igru 1111 da duže traje nego li predodni put. - tom slu"aju nogometaši dobivaju problem kao i za vrijeme utakmice da izdrže duže ponavljanje nogometni akcija. #a kraju treninga imaju problem sa oporavkom izme4u dvije nogometne akcije. vaki igra" na prvom mjestu mora da zadrži obavljanje nogometni radnji i na kraju treninga. renerova obveza postoji u oblicima coacing$a kao podrška igra"ima da izdrže obavljanje nogometni akcija. -kratko, kao posljedica prilagodbe odnosa rada i odmora u okvirima ove nogometne forme dolazi do probijanja granica nogometne kondicijske osobine
I$dr'!jivot (r$og oorav%a@ 3ošto trener pokušava da kreira nogometnu situaciju iz utakmice onda uproštavanje igre 11 protiv 11 nije neopodna ; vidi sliku G.) <. ako4er, što se ti"e kondicjskog aspekta$ trener je u mogu!nosti kasnije da uprosti igru na manji broj igra"a. 3roblemi što se ti"e nogometno kondicijse osobine 6zdržljivost brzog oporavka nastupa na utakmici nako G* minuta igre. manjuju!i broj igra"a na igru HH i II igra"i !e ranije na treningu do!i u navedeni problem ponavljanja nogometni radnji. 3o definiciji trening !e u ovome slu"aju trajati kra!e.
D@6@B@6 Pomo.na igra F:F i : 6zme4u igre 1111 N HH i ranije spomenuti pomo!ni igara 00N== nalaze se pomo!ne igre E protiv E i D protiv D. 3ostavlja se pitanje da li su ove igre bolje za razvijanje 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija ili za razvijanje 7estog izvo4enja nogometni akcija. Odgovor leži u dimenzijama terena na kojem se izvodi pomo!na igra. #a osnovu smjernica ove knjige teren dimenzija G* K 0* metara je idealan za pomo!nu igru E protiv E ; vidi stranicu 1E* <. #a ovom relativno velikom terenu sa igrom EE ; tako4er i sa GG i DD < postiže se više 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija. -koliko se znakovito smanje dimenzije terena onda je navedena igra više usmjerena na poboljšanje &ržeg oporavka. ako4er ova pomo!na igra uklju"uje u navedeni broj E i vratara. 3rema tomu kad kažemo EE mislimo na G igra"a u terenu F vratar protiv G igra"a na terenu F vratar ili kad kažemo GG mislimo na D igra"a na terenu F vratar protiv D igra"a na terenu F vratar.
D@6@@ -a%!j)"a% 7etiri nogometno kondicijske osobine se automatski razvijaju za vrijeme treninga zavaljuju!i postavljenim zatjevima u metodskim koracima. 3ored toga mogu se dodatno trenirati uz pomo! specifi"ni nogometni oblika treninga. vaka nogometna osobina poznaje svoju specifi"nu nogometnu formu treninga, tako da neka nogometna forma je isklju"ivo namijenjena za razvoj samo jedne nogometno kondicijske osobine ; vidi sliku G.0 <. #ogometno kondicijska forma je jednostavno dio metodskog plana koraka na kojemu se nalazi trener. 3rema tomu, za vrijeme rada na poboljšanju timskog zadatka razgradnje napada, treneru stoje na raspolaganju sve navedene forme treninga kao što su 1111NHH, EENDD i 00N== ili #ogometni sprintevi sa mnogo i malo odmora, u cilju poboljšanja razgradnje napada protivnika. lika G.0 vaka nogometno kondicijska osobina ima svoju nogometno kondicijsku trenažnu formu. &olje izvo4enje nogometni akcija dobri akcija
7eš!e izvo4enje nogometni akcija
6zdržljivost izvo4enja nogometni akcija E=
6zdržljivost izvo4enja
NOGOMETNE *PO*O8NO*TI Bksplozivnije izvo4enje akcija
&rži oporavak
6zdržljivost brzog oporavka
6zdržljivost eksplozivni nogometni
#ogometno kondicijska forma 1111NHHFEENDD
#ogometni sprint sa malo odmora
akcija NOGOMETNA 5ON+I>IJA #ogometni sprint sa puno odmora
#ogometno kondicijska forma 00N==
NOGOMETNO 5ON+I>IJ*5A T3ENANA O3MA 3rolaženje metodski koraka dešava se u kontinuitetu unutar nogometno kondicijski trenažni formi. 5a vrijeme razli"iti nogometno kondicijski trenažni formi mogu!no je u nekoliko koraka izgraditi ; poboljšati < timske zadatke u razgradnji protivni"kog napada. Što je broj igra"a manji to se trener više fokusira na treniranje tima po, na primjer u igri EE, linijama tima ili kod igre == na individualni pristup igra"a u timskom zadatku razgradnje protivni"kog napada. 5a vrijeme nogometnog treninga op!enito, kao i za vrijeme nogometno kondicijskog treninga specifi"no, igra"i probijaju nogometno kondicijske granice. #aravno da se to ne može dešavati u nedogled. 5a ovo treba imati neka teoriska saznanja. #ogometno kondicijski trening se susre!e sa nekim fiziološkim zakonitostima i principima. Ove takozvane zakonitosti i principi se odnose na odnos rada i odmora. 8oliko dugo i "esto igra" treba da izvodi nogometne akcije i koliko odmora dobiva izme4u akcija? 3rimjenom ovi zakonitosti i principa trener pokušava da postavi strukturu unutar periodizacije kako za timske zadatke tako i za specifi"ne nogometno kondicijske trenažne forme. reniranje timski zadataka razgradnje protivni"kog napada unutar pomo!ne igre EE traži drugoja"iji odnos izme4u rada i odmora nego li je to u igri 1111. -nutar nogometnog sporta pojam periodizacija se odnosi na planiranje svi treninga i utakmica. 3laniranje nogometno kondicijski treninga ima posebno mjesto u periodizaciji. -nutar ovi treninga trener pronalazi krajnje granice tjelesni mogu!nosti. - ovim tendecijama postoji realna opasnost od nastupanja pretreniranosti i ozljeda. ako4er treba sprije"iti nastanak umora koji ima negativne efekte na kvalitetu drugi treninga. 2a bi se nastupanje ovi mogu!nosti sprije"ilo u drugom dijelu ovoga poglavlja treneri !e dobiti smjernice u obliku jednog modela periodizacije.
Mode! eriodi$a0ije 3ojam periodizacija je op!enito poznat u svijetu sporta, pogotovu tamo gdje se radi o individualnom sportu. 3eriodizacija sadržava u sebi to da trener ra"una prilikom njezinog sastavljanja sve zakonitosti i principe trenažnog procesa. 8ao posljedica izbalansirane trenažne izgradnje je sportista koji na višoj razini izvršava sportske zadatke. 8od nogometa je primjena periodizacije nešto kompleksnija za primjenu. - nogometu se radi o ve!oj skupini individualaca koji imaju razli"itu sposobnost izdržljivosti. 5bog toga je plan periodizacije polazna to"ka za cijelu mom"ad ali je neopeoodna prilagodba individualnim potreba igra"a. 3oglavlje 11 je u cjelosti posve!eno tom pitanju. 2rugi faktor koji komplicira cijelu pri"u je taj da se nogomet minimalno igra jedanput svaki tjedan. - drugim sportovima kao što je atletika, sportski nastupi nisu redoviti pa se nekada "eka mjesecima sportski nastup sportaša. -kratko, nogomet je kompleksna prigoda za periodizaciju. 3eriodizacija se odnosi na sve treninge i utakmice. @entralnu ulogu periodizacije zauzimaju posebne nogometno kondicijske forme. 5a planiranje ovi trenažni oblika optere!enje je iznimno ograni"avaju!e. 8oliko daleko trener može da ide? - zadnje vrijeme su napravljene detaljne analize op!enito i specifi"no. Rezultat ti analiza je prvi D poglavlja ove knjige. #a osnovu ovi analiza se i vode diskusije o terminologiji i smjernicama na polju kondicijskog treninga . ve to je rezultirala o ponovnom definiranju pojma nogometni sposobnosti u nogometnom djelovanju ; vidi sliku G.1 <. #a osnovu ove nove terminologije i strukture je razvijen novi na"in razvoja E0
periodizacije u nogometu. o je sve na izvjesno dobar na"in ukomponirano sa novim nogometnim pogledima. va ova nova saznanja i iskustva su spojeni i došlo se do nove forme modela periodizacije koja je prikazana na slici G.D. Ovaj model se sastoji iz 0 nogometno kondicijske osobine kao i iz na nji uvezane nogometno kondicijske trenažne forme kako je to i predstavljeno u prvom dijelu ovoga poglavlja. %odel se sastoji iz G tjedana. @iklus je podijeljen u tri bloka od po dva tjedna. 5a vrijeme svakog bloka treniraju se dvije nogometno kondicijske osobine. #adalje !e se pokazati u ovoj knjizi da je podjela u blokovima od po dva tjedna ima veze sa na"inom kako se razli"ite trenažne forme postupno otežavaju za izvedbu tijekom cijele sezone ; vidi stranicu 1H1 <. - tjednima u kojima se igra više od jedne utakmice tjedno ne prepru"a se održavanje kondicijski treninga. o ima veza sa opravkom nakon utakmice. takovom slu"aju se planirani tjedan pomjera iz okvira modela periodizacije na sljede!i trenažni tjedan. takav model periodizacije se proširuje sa ciklusa od G tjedana na ciklus sedam ili "ak osam tjedana. ako4er se može desiti da na po"etku nove nogometne sezone još uvijek nije odra4en ciklus od G tjedana u momentu po"etka natjecanja.. - ovome poglavlju !e iza!i na vidjelo da ni to nije neki veliki problem. %e4utim, koliko je god važno primjeniti ovaj model u praksu treba postupno krenuti sa njegovom primjenom. Što je logika ovoga modela? %odel periodizacije je fakti"ki jedna vrsta zbroja razli"iti zakonitosti treninga i trenažni principa vezani uz nove nogometne vizije. 5a vrijeme pojašnjenja ovoga modela prikazan je jedan fiktivni model sa"injen za seniore ili mladi tim amatera kako je to i predstavljeno u predodnom poglavlju. 5avaljuju!i ovomu primjeru prikazanom na stranici 1=* postaje jasno kako se primjenjuje model periodizacije u praksi i što je uloga nogometno kondicijski oblika treninga unutar plana metodski koraka. tjedan 1 tjedan ) #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111N1*INIINHH
tjedan = tjedan 0 #ogometno kondicijske pomo!ne igre EENGGNDD
tjedan D tjedan G #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N==
6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija K$$$$K$$$$$K$$$$$$K$$$$$$$$$K K$$$K$$$$$K$$$$K$$$$$K$$$$$K 6zdržljivost brzi oporavaka
6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija K$$$K$$$$$K$$$$$$$$K$$$$$$$$K KMKMKMK$$$$$K$$$$$$$$K 6zdržljivost brzi oporavaka
7esto izvo4enje nogometni akcija K$$$$$$$$K K$$$$K$$$K &rzi oporavak
Bksplozivno pripremni oblici treninga
#ogometni sprintevi sa malo odmora 9$$$L$$$$$
#ogometni sprintevi sa puno odmora K 9 Bksplozivne akcije
Nogometna e0i4i"not #ajvažniji princip koji se primjenjuje u modelu periodizacije je specifi"nost treniraš ono što radišJ 8rajnji cilj treninga je da nogometaši igraju bolji nogomet. 5bog toga i primarno postoji ovaj model iz nogometni treninga. 6zgleda jednostavno unutar pomo!ni igara ili završnice po golu akcenat staviti na odre4ene nogometno kondicijske osobine. +ednostavno je mijenjati broj igra"a koji trenutno rade i veli"inu terena paze!i na odnos izme4u rada i odmora. - primjeru na stranici 1=* nogometno kondicijski trening je od tjedna do tjedna ispunjen i govori se samo o nogometnim treninzima. Ovaj princip specifi"nosti je zastupljen u nogometnom svijetu tek posljednju deceniju. 3rije toga se radilo na nogometnoj kondiciji odvojeno od nogometnog treninga na primjer tr"e!i kontinuiranom metodom po šumama i livadama. 3osljedica toga je ležala u "injenicama da je tadašnja znanost kondicijske pripreme na takovi na"in bila prezentirana na raznim nogometnim te"ajevima. (odinama treneri su obu"avani u terminima kao što su aerobno, anaerobno, laktatno, alaktatno, /O) i anaerobni prag. reneri su u"ili termine koji nemaju zna"enje za nji. 8ada se spominjao termin aerobno trener nije dobivao sliku iz ED
utakmice. Aerobno i anaerobno ne govore o nogometnim akcijama. 3redavanja na ovakovi na"in su stvarala slike da je kondicijski trening nešto drugo od nogometnog treninga.
Trčanjem oko terena nogometaš se uči da trči oko terena r"anje oko terena ili kroz šumu ima odre4eni trenažni efekat. #ogometaš !e sljede!i put mo!i da duže i brže tr"i kroz šumu ili oko terena. 2a li !e biti u stanju da duže izdrži ponavljanje dobri nogometni akcija, da bolje koristi prostor u tr"anju bez lopte ili da bolje napravi pritisak na protivni"kog igra"a. -koliko je cilj da nogometaš dulje vrijeme izdrži da dobro igra nogomet što onda može biti bolje od toga da kontinuirano igra što više nogometa? ako4er isto vrijedi i za igru visokim tempomJ renirajte onda igru u visokom tempu. #e dopustite da igra"i brže tr"e kroz šumu ili oko terena. r"anjem oko terena u"iti tr"anje oko terena. #ogometni trening za +užnu 8oreju i Rusiju 2a ljudi još uvijek imaju problema sa specifi"nim treniranjem pokazala je reakcija u vezi sa nastupom državnog tima +užne 8oreje ; vjetsko prvenstvo )**) < i Rusije ; Buro )**H <. Oba tima su ušla u polu finale turnira pod ravnanjem (uus Piddink$a zbog toga što su mogli da igraju nogomet u visokom tempu I* minuta$ pa "ak i 1)* minuta. o su mogli da rade zbog toga što su u pripremnom periodu igrali pomo!ne igre 1111, EE i 00 gdje je akcenat stavljen na što bržoj razgradnji protivni"kog napada. #a ovakovi na"in nogometaši +užne 8oreje i Rusije su razvili nogometnu kondiciju. -sprkos tomu svi su se poslije turnira pitali što su te mom"adi trenirali, po kojemu programu razvijanja snage ili plan tr"anja. 'judi nisu mogli sebi predo"iti da se tako mom"ad može pripremiti rade!i samo nogometne treninge. o je bio o"igledan primjer u svijetu nogometa > kao i u drugim sportovima kako su ljudi navikli na stereotep razmišljanja potrebe izlorani kondicijski treninga. 8ako se dogodilo takvo razmišljanje odvajanja kondicijski treninga od nogometa? 3ovratak u bazu
3a$)mno je da trener na rvom mjet) 2to e ti"e nogometno %ondi0ij%og treninga da tvari ojednotavi i e0i4i0i$ira@ +o)timo nogometnim trenerima da rade ono 2to naj(o!je $naj)@ Povrata% ) (a$)# +o%a$a!o e da je nogometni trening naj(o!ji %ondi0ij%i trening@ To amo o e(i nogometnog trenera "ini naj(o!jeg mog).nog %ondi0ij%og trenera@ Pred)vjet je da je nogometni trener ) tanj) da vodi nogometni trening@ Trener $a vrijeme treninga ne mije da i)ti i$ vida $adat%e igra"a@ Igra" %oji $a vrijeme nogometnog treninga ima dovo!jno rotora da ne i$vodi nogometne a%0ije dovo!jno )ta ne.e ro(iti %ondi0ij%e grani0e 8r$og oorav%a@ U ta%ovom !)"aj) je (o!je da tr"i o%o terena@ Trener %oji ima do(r) mo. $aa'anja ne.e ta%ove tvari i)2tati i$ vida@ Nogometa2i moraj) reo$anti da trener ima )vid ) nji&ovo i$(jegavanje $adata%a@ A%o to trener do(ro radi onda .e va%a nogometna 4orma $a igra"a (iti ro(ijanje nogometno %ondi0ij%e grani0e@ U%rat%o, naj(o!ji treneri imaj) najremnije igra"e@ -a ta%ove trenere je i ra$vijen ovaj mode! eriodi$a0ije@ -a trenere %oji nemaj) oo(not rao$navanja navedenog do(ra a!ternativa je tr"anje %ro$ 2)m) i!i o%o terena jer i na ta%ovi na"in .e igra"i do.i do o(o!j2anje %ondi0ij%e reme@ 5anije ) %nji$i .e (iti govora i o tom)@ D@@6@ Od o()jma %a inten$itet) +edan drugi trenažni princip veoma važan za model periodizacije je rad od obujma ka intenzitetu. 8od dužeg treninga je intenzitet naj"eš!e relativno nizak a kod visoko intenzivnog treninga je obujam ograni"en. Osim toga u prvi plan se postavlja pitanje trenažne izgradnje dugo i opušteno treniranje ili kratko a intezivno treniranje. 5bog toga što nogometna utakmica traje I* minuta na prvom mjestu se radi o obujmu ; izdržljivosti < nogometa, ili takozvana 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija. 5bog toga trenažna izgradnja po"inje sa dužim a srednje intenzivnim treninzima. Od tjedna do tjedna treninzi EG
!e se zatim skra!ivati i postaja!e intenzivniji, to jest trenirati !e se &olje izvo4enje nogometni akcija i 7eš!e izvo4enje. lika G.D pokazuje da se u prvi plan istje"e princip od obujma ka intenzitetu.
Nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre 5a vrijeme prva dva tjedna modela periodizacije dolaze na red pomo!ne igre 1111NHH. Ovakove nogometne forme imaju veliki obujam a relativno niži intenzitet. 5atim se u tre!em i "etvrtom tjednu prelazi na pomo!ne igre EENDD. 5bog smanjenog broja igra"a nogometaši !e morati da izvode "eš!e nogometne akcije u kra!em vremenu. 6ntenzitet raste a opada obujam. 6gra"i mogu da izdrže kra!e vrijeme igranje nogometa. #a kraju dva zadnja tjedna modela periodizacije izvode se pomo!ne igre 00N==. Ovakve nogometne forme su iznimno intenzivne te i stoga igra"i mogu izdržati samo u kratkom vremenu. Obujam je ograni"en. -kratko, u punoj mjeri se unutar modela periodizacije primjenjuje princip od obujma ka intenzitetu to jest od pomo!ni igara ve!eg broja igra"a ka pomo!nim igrama sa malim brojem igra"a.
Nogometni rintevi a ma!o i a )no odmora ako4er unutar izgradnje eksplozivni nogometni oblika stoji princip od obujma ka intenzitetu. 3ogotovu kod izgradnje eksplozivni trenažni oblika mora se postupno pristupiti izgradnji. Op!enito je poznato da u prvim tjednima priprema nije razumno organizirati sprinterski trening. 6zvoditi sprinteve samo po sebi nije problem, ali probijanje granice na tom podru"ju nije preporu"ljivo. 3rigoda za ozlje4ivanje je pove!ana. 5bog toga su u modelu periodizacije prva dva tjedna i predvi4ene pripremne vježbe eksplozivnosti. o su uglavnom ubrzanja nižeg intenziteta. 3ostupno se igra"i suo"avaju sa sve ve!im i ve!im intenzitetom bez da se radi o maksimalnom sprintu. #a ovakovi na"in nogometaši se polagano pripremaju za probijanje kondicijski granica unutar 6zdržljivosti eksplozivnog izvo4enja nogometni akcija po"ev od tre!eg tjedna modela periodizacije. - tre!em i "etvrtom tjednu centralno stoje #ogometni sprintevi sa malo odmora. -nutar na primjer nogometne forme završnica na gol igra"i imaju relativno malo odmora izme4u sprinterski akcija ; vidi slika G.G <. 5bog ograni"enog odmora igra"i sve manje i manje djeluju eksplozivno. 6ntenzitet je u ovom obliku treninga podcijenjen. #aglasak je na izdržljivosti ; obujam < eksplozivni akcija. 5a vrijeme D i G tjedna radi se na Bksplozivnim akcijama ali sa velikim odmorom izme4u eksplozivni akcija. 5bog velikog odmora izme4u nogometni akcija igra"i izvode nogometne akcije maksimalno eksplozivno. #aglasak je na kvaliteti ; intenzitetu < nogometne akcije a manje na obujmu ; izdržljivosti <. -kratko, u periodu od G tjedana radi se, što se ti"e eksplozivni akcija, od obujma ka intenzitetu.
D@@@ -a%on d)gotrajnoti 5a vrijeme prva dva tjedna modela periodizacije centralnu poziciju zauzimaju pomo!ne igre 1111NHH. ek poslije 0 ili D tjedana dolaze na red oblici 00N==. Ovi skra!eni oblici 00N== se izvode u prvim tjednima samo u nogometno nekondiciskom na"inu. #a navedeni na"in radi se na jedan postupan na"in. Ovakovi dozirani na"in rada ima veze sa starim zakonom znanosti o treniranju, naime sa zakonom o dugotrajnosti. Ovaj na"in je prikazan na stranici 1=*. 3rvo što se može zapaziti je ograni"en broj treninga za vrijeme pripremnog perioda. &roj treninga u prvim tjednima priprema je jednak ili nešto manji broju treninga u natjecateljskoj sezoni. Ovo je zakon dugotrajnosti u optimalnoj formi.
D@@@1 8r$a i$gradnja nogometne %ondi0ije taro je pravilo da u prvim tjednima pripremnog perioda amateri rade 0 do D puta tjedno. 2a li je razumno da igra"i koji su imali odmor G do 1* tjedana i tek nešto malo radili na kondicijskom planu u tom obujmu da imaju taj broj treninga? -koliko je odgovor potvrdan onda bi oni trebali i u natjecateljskom periodu da treniraju svakodnevno. - praksi to nije slu"aj. 5bog toga nije razumno odma EE
na po"etku trenirati toliki broj puta. 8ako je ovakva pogrešna praksa "esta nije ni "udo da ima puno ozlije4eni igra"a i da su igra"i na kraju polusezone i sezone iznimno umorni i optere!eni nogometom. 5akon dugotrajnosti govori treneru da ako se kondicija brzo podigne na višu razinu brzo !e i da opadne. 6gra"i od ovako izgra4ene kondicije nemaju veliku korist. o je veoma neprilago4eno za planiranje sezone koja traje deset mjeseci. 2irektno po"eti sa oštrim i "estim treniranjem može prouzro"iti da su u mjesecima studeniNprosinac kao i travanjNsvibanj igra"i potpuno prazni i da su doživjeli kondicijski pad. - tim slu"ajevima !e se žaliti da su umorni i da osje!aju nelagodu. #ije neobi"no što znatan broj timova u završnoj fazi polusezone imaju epidemiju ozljeda. 3ored toga velika koli"ina rada u kratkom periodu pove!ava šansu za nastanak ozljede. -koliko se igra" ozlijedi onda !e brzo opasti i kondicija ukoliko ju je izgradio u kratkom periodu. #akon povratka sa reabilitacije trebati !e mu opet izvjesno vrijeme da se ponovno vrati na kondicijsku razinu prije ozljede. -koliko krene sa radom ranije nego li je to mogu!no onda je velika šansa da se nanovno ozljedi. lika G.E 5akon dugotrajnosti ispisuje mirnu kondicijsku izgradnju. - tom slu"aju krivulja nogometne kondicije ima laganu uzlaznu putanju. mirna kondicijska izgradnja brza kondicijska izgradnja start priprema
po"etak natjecateljske sezone
kraj natjecateljske sezone
5a%o e de2ava ad %ondi0ij%i& oo(noti na%on d)ge e$one? 8lubovi nekada igraju dodatne utakmice nakon završetka sezone. #akon nekoliko tjedana odmora po"inje nova sezona. 5bog ovoga igra"i imaju nedovoljno vremena da se odmore. #ekada se igra"i nalaze pred ozljedama ili su ozlije4eni a sezona treba da po"ne. 7esto je uzrok dužina predodne sezone kao i kratak odmor igra"a. Osim toga kratak odmor je iznimno komplicirana pojava. O tome nema sumnje. %nogi klubovi mogu utjecati na to ali jednostavno propuštaju da poduzmu prave korake. rener mora procjeniti koliko je igra"ima potreban odmor. 8oliko !e jako trenirati i koliko "esto u prvim tjednima priprema. #akon duge sezone igra"i su naravno bolje kondicijski spremljeni nego li igra"i u klubovima koji su imali normalan odmor od G do 1* tjedana. 3ostoji opravdana predpostavka da igra"i koji su nakon prvenstva imali kratak odmor imaju dovoljnu tjelesnu spremu za novu sezonu. 5a nji nije prijeko neopodan kondicijski trening. #ije rijedak slu"aj da oni usprkos tomu budu optere!eni velikim brojem kondicijski treninga i da u natjecateljskoj sezoni imaju kondicijski podba"aj to jest da imaju slabiju nogometnu prezentaciju. -kratko, ukoliko igra"i nakon jedne duge sezone i kratkog odmora imaju u novoj sezoni pad kondicijski sposobnosti ili se ozljede u klubu nije odra4ena periodizacija na pravi na"in.
D@@@6 Mirna i$gradnja nogometne %ondi0ije 3ostupna izgradnja nogometne kondicije vodi ka tomu da igra" duže vrijeme zadržava kondiciju na visokoj razini. o je upravo ono što se i traži u dugoj nogometnoj sezoni. 6gra"i su u top kondiciji u drugom dijelu sezone kada se odlu"uje prvenstvo a pored toga postoji smanjena mogu!nost nastanka ozljeda. - slu"aju nastanka ozljeda > trneri nisu svemogu!i > igra"u koji je postupno izgradio kondiciju ona ne!e brzo opasti. #akon reabilitacije ne!e mu biti potrebno puno vremena da se vrati u mom"ad. -kratko, tako4er u pogledu prevencije nastanka ozljeda potupno izgra4ivanje kondicije, to jest princip dugotrajnosti, ima prednost u odnosu na brzo izgra4ivanje kondicije. - periodizaciji na stranici 1=* stoji da se u prvom tjednu radi samo tri treninga plus jedan trening za vrijeme vikenda. o je dovoljno za amatere. reneri rade ispravno ukoliko ne planiraju ve!i broj treninga tjedno za vrijeme priprema nego li je taj broj planiran za natjecateljske tjedne. avjet amaterskim trenerima je da u priprmenom periodu po"nu sa doziranim treninzima. imovi koji treniraju dva puta tjedno toliko bi trebali da treniraju i u EH
pripremnom periodu. na ovakovi na"in postupno stvaraju kondiciju za dugotrajnu sezonu bez nepotrebni ozljeda.
Ve.a 2ana $a o(jed) na ve.ini )ta%mi0a 3raksa nas u"i da treneri ne gledaju sa odobravanjem periodizaciju prikazanu na stranici 1=*. 2a li je to malo rada za moje igra"e za vrijeme priprema i da li su dovoljno spremni za natjecanje u sezoni? Ovo je legitimno pitanje trenera. Ali što to zna"i biti dovoljno spreman? nesvjesno radi se uvijek o nogometnoj kondiciji. 2a li je kondicija najvažniji dio u pripremnom periodu nogometaša? 3oruka ovoga poglavlja je ta da nogometna kondicija nije prioritet za vrijeme pripremnog perioda. a ovim se ne želi tvrditi da nogometna kondicija nije važna komponenta nogometne pripreme. 3ostoje me4utim važnije stvari kao što je na"in igre tima. 6gra"i moraju da znaju kakvi su im bazi"ni zadaci kada mom"ad napada, kada se brani i kada se osvoji odnosno izgubi lopta. o su možda i najvažniji dijelovi treninga mom"adi. 3osebno je to važno ako pristižu novi igra"i ili je došao novi trener sa novom nogometnom vizijom. - periodu stvaranja igre bitno je da nema ozlije4eni igra"a koji na skoro svakom treningu dobivaju informacije o svojim zadacima u stvaranju igre. &rzo izgra4ena kondicija zna"i mogu!nost da se igra"i "eš!e ozlje4uju i propuste treninge i utakmice na kojima se stvara igra i u"e timski zadaci nogometaša. tvaranje igre !e biti popra!eno teško!ama koje !e usporiti proces. - svakom slu"aju je bolje da je mom"ad podtrenirana ali da je zbog izostanka ozljeda na"in igre usvojen tako da postoje ve!e šanse da se u natjecateljskoj sezoni pobje4uju utakmice. %om"ad koja je imala ve!e kondicijske podražaje ali je zbog nji imala i ve!i broj ozlje4eni igra"aima manje šanse da pobje4uje utakmice zbog toga što nije usvojen zamišljeni na"in igre kod igra"a koji su odsustvovali sa treninga. -kratko, predodno navedeno zna"i da postupno izgra4ena kondicija daje ve!e šanse za mom"adske pobjede u natjecanju. 3ored toga to ujedno zna"i i da igra"i duže vremena mogu da igraju na potrebitoj razini. Oni i na kraju sezone mogu da drže visoku razinu igre a da se ne ozlje4uju. -kratko, strukturalno sprovo4enje nogometno kondicijskog modela periodizacije pove!ava šansu da mom"ad ostvaruje pobjede u nogometnim utakmicama tijekom cijele sezone. 3ove!avaju se šanse za ostvarivanje uspjea ali se ne garantira postizanje uspjea. Ako u ligi od 1) timova svi treneri rade po modelu periodizacije jedan od timova !e zauzeti zadnju poziciju. rener može re!i u takovom slu"aju da je sve poduzeo što se ti"e periodizacije. im je podbacio sigurno u drugim segmentima.
TaeringHo44 / eng!e%a rije" $a manjivanje rada ; vaki trener ima svoje prioritetne forme treninga. #ije razumno svaki tjedan upražnjavati iste trenažne forme. 3reporu"ljivo je da se spusti intenzitet i radi nešto što nije uobi"ajeno. #e može se, na primjer, svaki tjedan raditi 00N==. #akon tako jednoli"nog rada usljed monotonosti i prekomjernog optere!enje nastupa pretreniranost, zamor i ozlje4ivanje. Raznovrsno treniranje spre"ava navedene probleme. 5bog toga se i primjenjuje princip tapering$off$a gdje ovaj engleski termin bukvalno zna"i razgradnja rada. %odel se sastoji iz tri faze od po dva tjedna, tako da ne dolaze sve "etiri nogometno kondicijske osobine svaki tjedan. vaka dva tjedna treniraju se samo dvije osobine. 5atim se te osobine odmaraju "etiri tjedna tako da organizam dobiva vrijeme za oporavak i izgradnju trenažnog efekta što se ti"e ti nogometno kondicijski osobina. -me4uvremenu na dnevni red dolaze druge nogometno kondicijske osobine. #a stranici je na vrlo jasan na"in prikazana promjenljivost trenažnog optere!enja.
Primjena mode!a eriodi$a0ije )n)tar eriodi$a0ije tima rener primjenjuje model periodizacije iz tjedna u tjedan. renažne forme iz modela periodizacije dolaze na dnevni red u tjednu za vrijeme nogometno kondicijskog treninga. 3eriodizacija tima je prikazana na stranici 1=*. 8onkretna razrada se u ovome poglavlju ograni"ava na planiranje nogometno kondicijski treninga. 6zgradnja treninga i tjedna podjela kao i detaljno ispunjavanje programa sa ne$nogometno kondicijskim treninzima je razra4eno u poglavlju I. 5a vrijeme nogometno kondicijski treninga u prvom tjednu priprema ; trening ) i 0 < planirane su trenažne forme, kako je to i opisano u 1 tjednu modela periodizacije. 8onkretno radi se o eksplozivno EI
pripremnim formama i nogometno kondiciijskim formama 1111NHH. -nutar periodizacije tima ovaj trenažni tjedan se zove ciklus 1Ntjedan 1. ako4er u trenažnom tjednu ) je planiran nogometno kondicijski trening. 8onkretno radi se o treningu broj G. Ovaj trening je ispunjen sa nogometnim formama iz drugog tjedna modela periodizacije. /idimo da se radi o eksplozivno pripremnim formama i nogometno kondicijskim pomo!nim igrama 1111NHH. - kontekstu periodizacije tima govori se o ciklusu 1 N tjedan ). renažni oblici u tjednu = modela periodizacije > #ogometni sprintevi sa malo odmora i nogometno kondicijski oblici EE N DD$ ispunjavaju nogometnu kondiciju u tre!em tjednu ciklus 1 N tjedan =. Ovaj proces se ponavlja iz tjedna u tjedan. vaki trenažni tjedan trener ponovno popunjava sa tjednom iz nogometno kondicijskog tjedna. -kratko, za vrijeme prvi G tjedana sezone odra4uje se u cjelosti jedan model periodizacije. Osim u slu"ajevima kada se u nekom od tjedana nalazi u sredini tjedna utakmica onda se za taj tjedan pomjera model periodizacije.
Uta%mi0a ) redini tjedna: ne)tra!ni tjedan Amaterski tim ima u D tjednu timske periodizacije u sredini tjedna utakmicu ; utorak <. #ije razumno u ovomu tjednu bilo što trenirati u kondicijskom smislu. 6gra"i imaju potrebu da se izme4u utakmica oporave a za to im je neoodno dovoljno vremena. 5bog toga vremenski se ne može uklopiti niti jedan nogometno kondicijski trening za probijanje kondicijske granice. 5bog toga je u ovomu smislu iz o"iju trenera tjedan D neutralni tjedan. #ogometno kondicijski treninzi > #ogometni sprint sa puno odmora i nogometno kondicijska forma igre 00 N ==$ se pomjeraju za sljede!i tjedan. Ovaj ciklus 1 N tjedan D se pomjera na trenažni tjedan broj G.
Periodi$a0ije tije%om 0ije!e e$one 6zgradnja modela periodizacije se kod skoro svakog trenera poklapa sa trenažnim planom za vrijeme održavanja priprema mom"adi za natjecateljsku sezonu. koro svaki trener upražnjava forme igre od ve!eg broja igra"a ka manjem broju igra"a u pripremnom periodu. 3ored toga ne planiraju u prvim tjednima rada sprinteve radi izbjegavanja ozljeda. -kratko, u praksi treneri primjenjuju nogometne zakonitosti i principe ve! decenijama kada se radi o pripremnom periodu. reneri su uvijek u ovomu periodu radili periodizaciju. Razlika je bila u odaberu trenažni formi. -grubo krivulja optere!enja je kod skoro svakog trenara izgledala kao na slici G.D. &olje re"eno ovakav na"in rada je star kao i Rim. reneri su kopirali ovakav na"in rada od svoji trenera kada su ovi bili igra"i.
-a2to treneri od(a0)j) voj rad i $nanje ni$ vod)? reneri smatraju da nakon završetka priprema je izgra4ena kondicijska osnova za mom"ad. 3ostupno se izbacuju nogometno kondicijski treninzi a ako i treniraju onda treniraju samo intenzivne nogometne forme kao što su 00 i ==. #a ostale nogometno kondicijske osobine se ne obra!a više skoro nikakva pozornost. 8ako sezona odmi"e tako se sve manje trenira i sve slabijeg intenziteta. 8ao da su pobjede u drugom dijelu sezone manje bitne. 5ašto u tim trenucima treneri odbacuju periodizaciju i bacaju svoje znanje niz vodu? 6gra"i dobivaju za vrijeme pripremenog perioda dobru kondicijsku izgra4enost kao posljedicu specifi"ne trenažne izgradnje kako je to i opisano u knjizi. 3rimjena iste metodologije za vrijeme sezone !e igra"e samo oja"ati u nogometno kondicijskom smislu. o za trenere ne bi trebalo biti ništa nepoznato jer ve! od ranije kroz pripremni period posjeduju dovoljno nogometnog znanja.
5ontin)irana rimjena mode!a eriodi$a0ije #ogometna periodizacija se ne zaustavlja poslije G tjedna što je slikovito prikazano i na stranici 1=*. #akon što se zaokruži prvi ciklus trener nastavlja sa radom jednostavno ponavljaju!i 1 tjedan nogometnog modela periodizacije. 5a vrijeme ovoga drugog ciklusa ; drugog < od G tjedana optere!enje mogometno kondicijski treninga je nešto ve!e nego li je bilo u prvom ciklusu. 6sto vrijedi i za ciklus = u odnosu na ciklus ). - biti nogometna sezona se sastoji od odre4enog broja ciklusa od po G tjedana. Od ciklusa do ciklusa podiže se postupno razina optere!enja nogometno kondicijski treninga. - poglavlju H H*
je objašnjeno kako trener može unutar ciklusa da postupno pove!ava optere!enje. Ovaj na"in može da izgleda pomalo "udno. reneri stalno uo"avaju da se igra"i tijekom sezone zamaraju. 5bog toga je op!a tendencija kod trenera da u završnoj fazi rje4e treniraju i spuštaju intenzitet. 3osljedica toga je da su igra"i u kondicijskom smislu manje spremni i ne osje!aju se dobro. %anje treninga...manje nogometne kondicije...ve!a šansa za nastupanje ozljeda...mom"ad ne igra sa najboljim timom..manja mogu!nost pobjeda. rener sam odlu"uje. -koliko je grupa igra"a umorna onda trener nema drugu alternativu nego li da odmori ekipu. -mor ekipe u 1) i D mjesecu je posljedica slabe izgradnje nogometne kondicije. ve više trenera u #izozemskoj kao profesionalaca tako i amatera je iskusilo da treniranje na isti na"in u pripremnom periodu i natjecateljskom donosi pozitivne rezultate sve dok se trener pridržava principa dugotrajnosti.
5ora% o %ora% ) mjer) tota!ne tim%e eriodi$a0ije 8ona"ni cilj ove knjige je taj da treneri budu u stanju da u cjelosti razviju timsku periodizaciju. - svru toga su navedeni fiktivni treninzi > utakmice za seniore i omladinske selekcije u amaterskom nogometu. - sljede!im poglavljima knjige !e se razraditi korak po korak periodizacija fiktivnog tima. - poglavlju I na stranici )1H je prikazan kona"an rezultat timske periodizacije. 2a bi se u procesu u"enja dobila preglednost na stranici 1=* su prikazana optere!enja unutar nogometno kondicijskog treninga. - kasnijoj fazi !e biti prikazan odnos rada i odmora. amo po sebi se postavlja pitanje koje traži odgovor. 5ašto je naveden samo jedan kondicijski trening u tjednu? 5ašto se u tijeku cijele sezone rade pripremne eksplozivne vježbe? ako4er na ta pitanja "italac !e postupno, korak po korak, dobiti odgovore u sljede!im poglavljima.
Odr'avanje nogometno %ondi0ij%i& treninga - sklopu metodskog plana koraka trener može svaki tjedan jednom timsko$tatki"kom treningu da da nogometno kondicijska svojstva. On uproštava timsko$takti"ki trening ka specifi"no nogometno kondicijskoj formi. akova kondicijska forma je jednostavno dio metodskog plana koraka. -sprkos ve!em nogometno kondicijskom akcentu timsko$takti"ka karakteristika je centralno pozicionirana. #ajvažnija razlika izme4u timsko$takti"kog treninga i nogometno$kondicijskog je ta da trener za vrijeme ovoga drugoga ne prekida nogometne akcije i ne ukazuje na greške. On pušta da se igra razvije i da se automatski probijaju nogometno kondicijske granice. - takovim trenucima trener ima samo ulogu pra!enja procesa.
Na)0i $a tim%oHta%ti"%o voenje treninga 2a bi za vrijeme nogometno kondicijskog treninga trener ostvario i timsko$takti"ke zadatke, trener može koristiti protokol 9 razgovor$slika$djelo:. Ovaj protokol ima nekoliko uputstava koje trener može koristiti prije, za vrijeme i poslije nogometno kondicijski pomo!ni igara. 8orak 1 ragovor rener daje kratka uputstva o organizaciji ; podjela na mom"adi, teren za igru, pravila igre < i timske zadatke igra"a sa aspekta trenažne forme. 8orak ) slika rener pušta da se nekoliko minuta igra u zadatoj formi odvija ; probne vježbe <, tako da može kontrolirati organizaciju, i da se igra"i naviknu na postavljene zadatke. rener tako4er promatra da li su postavljeni zadaci izvedivi u okviru postavljene nogometne forme.
8orak =
djelo H1
5a vrijeme takozvani probni vježbi, trener odabire 1 do ) nogometne situacije da detaljnije pojasni takti"ke zamisli vježbe. - ti nekoliko sekundi stvaraju igra"i slike o onomu što trener želi posti!i tako da kasnije nemaju problema sa realizacijom postavljeni ciljeva treninga. 8orak 0 vo4enje od strane trenera 7im nogometno kondicijska forma po"ne trner kontrolira odnose rada i odmora kako je to postavljeno u trenažnim metodama. #akon toga trener više ne!e prekidati igru. ajna vo4enja od strane trenera leži u tomu da trener da jasne naputke prije izvo4enja nogometni formi koje zatim kontrolira bez osobne intervencije. /eoma je zbunjuju!e za igra"e da se tijekom takovi treninga daju zajedno zadaci napada, obrane i transformacija. 3ojavljuju se na ovakovi na"in kaoti"ne situacije koje vode do nepreglednosti nogometni situacija. rener se, na primjer za vrijeme nogometno kondicijske pomo!ne igre namijenjene za razvoj napada, fokusira samo na davanje uputa za napada"ke zadatke tima. 5a vrijeme razvoja obrambeni timski zadataka trener se fokusira na taj momenat igre davaju!i obrambene naputke igra"ima. 8orak D
situaciono vo4enje od strane trenera
-utar trenažne metode radi se u blokovima rada sa odmorima u minutama ili sekundima. - ovim trenucima odmora trener može da da naputke u svezi postavljeni ciljeva treninga. 5a to vrijeme trener može da vrati situaciju ; zamrzne sliku < koja se predodno desila i da napravi željenu korekciju. #ajpogodniji momenat za korištenje pauze za odmor je da se odsvira kraj jednoga bloka rada i svjesno se kod željene situacije položaja igra"a na terenu da odmor. ada su igra"i u idealnoj poziciji za davanje naputaka. #a primjer, to zna"i da trener može da prekine blok rada u igri EE nakon D minuta i D* sekundi ; ako je predvi4eni blok rada G minuta < a neki sljede!i put da pusti igru da se završi nakon G minuta i 1* sekundi. - pauzi daje naputke a odmor traje predvi4eni ) minute. #akon istjecanja vremena za pauzu jednostavno se nastavlja igra.
-a%!j)"a%: 5a vrijeme održavanja nogometno kondicijski treninga centralna uloga je data vo4enju od strane trenera. 5a vrijeme pauza treneri daju naputke igra"ima ne prekidaju!i nogometne akcije za vrijeme blokova rada. #aravno da je vo4enje treninga na ovakovi na"in sa takti"kog aspekta manje uspješno ali je nogometno kondcijski trening mnogo svrsisodniji nego li je to "isti kondicijski trening ili tr"anje oko terena ili "unjeva.
Nogometni rintHitra'ivanja - ovoj knjizi je prezentiran nogometni sprint. a ovim se podrazumijeva uvijek nogometni sprint u nogometnom kontekstu gdje se uvijek pojavljuju nogometni elementi kao što su lopta, suigra"i, protivni"ki igra"i, prostor vrijeme, i sli"no. reneri se još uvijek pitaju da li sprinteve treba trenirati izolirano sprinterskim treningom. 2a bi se odgovorilo na ovo pitanje ura4ena su istraživanja nogometnog sprinta. - godini )**G npravljene su analize i pore4enja izmjerenog izdvojenog sprinta sa integriranim sprintom u nogometnom kontekstu.
Nogometni rint 6gra" za vrijeme nogometne utakmice prosje"no sprinta 1D*$)** puta obavljaju!i nogometne radnje te stoga ljudi žele da uporede nogometaše sa sprinterima. o ne bi trebalo gledati na takovi na"in. #ogometni sprint nije sam po sebi cilj, ve! uvijek sredstvo da bi se ostvario nogometni cilj. -zmimo za primjer odvajanje od protivni"kog igra"a. 8od sprintanja se radi o tomu što prije da se pro4e cilj. &rzina sprinta je u ovomu slu"aju presudan faktor djelovanja. - stvari kod nogometa je brzina sprinta je relativna stvar a u atletici apsolutna stvar. H)
*tart (!o%: (iranje o$i0ije radi dje!ovanja printer kre!e uvijek sa startne pozicije. 2akle ta pozicija je uvijek unaprijed odre4ena. - nogometu je to druga stvar. #ogometaš sam kreira svoju startnu poziciju. 2ruga"ije re"eno, nogometaš sam bira odakle !e startati. Ovisno od njegove sposobnosti "itanja igre igra" uvijek može imati prednost u prvom koraku u odnosu na protivnika. - atletici je to nezamislivo.
*tartni igna!: reo$navanje momenata dje!ovanja printeri mogu kreniti tek pošto je dat zvu"ni signal. -koliko jedan od sprintera krene ranije radi se o pogrešnom startu i start !e se ponoviti. -koliko isti sprinter pogriješi ponovno biti !e diskvalificiran. nogometu je ovaj momenat potpuno druga"iji. 6gra"i sami sebi odre4uju po"etak sprinta. 6gra" sa dobrim predvi4anjem nogometne situacije kre!e ranije sprintati od protivni"kog igra"a. - nogometu ne postoji pogrešan start radi kojega se ponavlja sprint.
*ta$a $a rintanje: rava0 dje!ovanja vaki sprinter ima svoju stazu za izvo4enje sprinta. 3ravilo je da sprinter ne može napuštati svoju stazu za vrijeme sprintanja. 3onekad se dešava da nositelj medalje mora da vrati medalju nakon pregledanog snimka trke jer se utvrdilo da je napustio svoju stazu prilikom trke. #ogometaši mogu sami odrediti svoju stazu za sprintanje te je mijenjati za vrijeme sprinta i ulaziti u linije kretanja protivnika. 3ravovremenim odabirom staze i kretnje igra" je "ak u mogu!nosti da onemogu!i protivnika da uop!e sprinta. im ne mora vratiti medalju ukoliko se utvrdi da je netko izašao iz svoje staze prilikom postizanja zgoditka. takve igra"e koji to rade treneri u nogometu nazivaju pametni igra"i.
8r$ina rinta: (r$ina dje!ovanja vaki sprinter !e krenuti iz svoje startne pozicije nakon zvu"nog signala i to u u pravcu cilja koriste!i svoju stazu za sprintanje. ada dolazi do izražaja apsolutna brzina sprintera. 3rincipijelno to vrijedi i za nogometaše. #akon što sam odredi poziciju za start ; poziciju <, startni signal ; momenat prepoznavanja situacije za start <, odredi pravac djelovanja ; sam izabire put kretanja < nogometaš sprinta prema cilju ; sprintanje <. 6gra" sa dobrim pregledom igre nakon što je odabrao poziciju za sprint, momenat sprinta i put sprinta ne mora maksimalno da sprinta da bi se odvojio od protivni"kog igra"a. -kratko, maksimalna brzina sprinta ima sasvim druga"ije mjesto u nogometu nego li je to u atletici. 3redpostavimo da je za vrijeme sprinterske utrke dozvoljeno koristiti sljede!e trikove ;1< može da pomjeri u smjeru cilja svoju startnu poziciju, ;)< može da krene prije zvu"nog signala za start ;=< može da tr"i ispred protivnika smetaju!i mu u izvo4enju sprinta. 2a li bi u tom slu"aju trener sprintera inzistirao samo na treniranju maksimalne brzine ili bi trenirao na ovim pobrojanim trikovima? Obrnuto nogometaš sa manjim pregledom igre mora ja"e trenirati svoju maksimalnu brzinu. On je u startu endikepiran sa biranjem startne brzine, puta izvo4enja sprinta i momenta zapo"injanje sprinterski akcija. 5a ovakve nogometaše sprintanje na utakmici postaje atletika. #edostatak nogometnog predvi4anja kompenziraju postizanjem ve!e maksimalne brzine. -sprkos ovim pore4enjima ima još uvijek veliki broj trenera koji treniraju igra"e kao da su sprinteri. Oni doduše ne odbacuju važnost odabira prave pozicije, trenutka prepoznavanja starta i pravca djelovanja ali drže da je najvažnije trenirati maksimalnu brzinu. 5a nji je to nogometno prepoznavanje i brzina sprinta. 2a li je to razlog da se sprinterski trening izvodi izolirano ili u nogometnom kontekstu? #akon pozicije, momenta i pravca sprinta radi se na kraju o brzini izvo4enja.
D@@6@ Tetiranje igra"a H=
- )**G napravio sam testiranje maksimalne brzine sprinta nogometaša u tri razli"ite trenažne situacije. #ogometaši -1I, -1E i -1D renomiranog nizozemskog nogometnog kluba su bili testirani u pogledu maksimalnog sprinta i tri trenažne situacije rening situacija 1. 6gra" sprinta sam 1* metara rening situacija ). 6gra" sprinta sa drugim igra"em 1* metara rening situacija =. #akon dubinskog pasa dva igra"a sprintaju 1* metara i pobjednik duela šutira po golu printevi su mjereni elektronskim putem. vaka grupa igra"a za testiranje je podijeljena u tri grupe. vaka grupa je nastupala obrnutim redosljedom. #a ovakovi na"in je izbjegnuto da se isti igra"i uvijek nalaze u situaciji kada nakon tre!eg pokušaja nastupa zamor. 6sto testiranje je ponovljeno za tjedan dana. vi igra"i su na drugom testiranju radili obrnutim redosljedom za razliku od prvog testiranja. ve ove mjere su poduzete da bi se dobili što vjerniji rezultati. estiranje je uspješno obavljeno.
3e$)!tati tetiranja Rezultati ovoga testiranja su prikazani na slici G.H. 6nteresantne stvari su isplivale na površinu. #ogometaši su najbrže tr"ali u nogometnim situacijama ; trening situacija = < porede!i sa prve dvije nenogometne situacije. -nutar konteksta završnice po golu -1I igra"i su imali prosje"no 1.DG sekundi sprint na deset metara. o je svakako bolji rezultat od situacije 1 ; 1.GD < i ) ; 1.G1 <. Ovo dokazuje da nogometne prepreke su izazov ; motivacija < za postizanje bolji rezultata. %ožda su igra"i više motivirani kada na kraju truda slijedi nagrada za uloženo. - tom slu"aju je sprint samo sredstvo za postizanje odre4enog cilja. 2uel sa suigra"em je tako4er podražaj za ostvarivanje boljeg rezultata. 5aklju"ak je da igra"i i u izoliranom sprintu imaju bolji rezultat ako imaju protivnika. najlošiji rezultati su onda kada igra" djeluje izolirano sam. nakon ovoga napravljen je još jedan test pod sli"nim uvjetima tjedan kasnije. Ovoga puta je dionica bila =* metara. i rezultati su prikazani u tablici G.I i oni potvr4uju rezultate prvog testa. Radi što bolje komparacije rezultata mjereni su paralelno i prolazna vremena na deset metara. vi rezultati su potvrdili navedene zaklju"ke.
Po!jedi0e $a treniranje nogometa Rezultati nogometnog sprinta imaju daljni utjecaj na treniranje Bksplozivnog izvo4enja nogometni akcija. 3robijanje granica unutar nogometno kondicijske osobine zatijeva da igra"i kod svakog ponavljanja maksimalno izvode eksplozivne akcije. print koji se izvodi na IH S kapaciteta od maksimalne brzine ne!e dovesti do poboljšanja i podizanja izvo4enja Bksplozivni radnji na višu razinu. o je detaljnije pojašnjeno u H.=.1. zaklju"ak je da nogometaši ne postižu maksimalnu brzinu prilikom izvo4enja izoliranog sprinta. 5bog toga ta vježba nije idealna za probijanje granice unutar Bksplozivnog izvo4enja nogometni akcija. 3ošto igra"i za vrijeme nogometnog sprinta postižu više brzine sprinta izgleda da je ova nogometna forma prikladnija za probijanje navedene granice. reneri koji eventualno žele da koriste izolirane treninga za sprinteve moraju svatiti da igra"i ne postižu maksimalne brzine ovakovim na"inom treniranja. o su nedvojbeno rezultati testa i potvrdili. %ogu!no je da je su ovi testovi dali još neke vrijedne rezultate za druge sportove. 6nteresantna je stvar da se i u atletici ovi rezultati mogu iskoristiti jer je o"igledno da izolirano sprintanje u paru daje bolje rezultate sprinta nego li samostalno tr"anje. #atjecanje izme4u natjecatelja je svakako dodatni podražaj za sportiste. lika G.H 3ostignuta vremena sprinteva na dionici od 1* metara u tri trenažne situacije. H0
-1D -1E -1I
renažna situacija 1 est 1 est ) 1.HD sek 1.HD sek 1.E= sek 1.E) sek 1.GD sek 1.GD sek
renažna situacija ) est 1 est ) 1.H* sek 1.H1 sek 1.GI sek 1.GI sek 1.G1 sek 1.G) sek
lika G.I
priterska vremena na dionici od =* metara u tri trenažne situacije
-1D -1E -1I
renažna situacija 1 est 1 est ) 0.0) sek 0.0) sek 0.1D sek 0.1G sek 0.*) sek 0.*1 sek
renažna situacija ) est 1 est ) 0.=H sek 0.=E sek 0.1* sek 0.11 sek =.IE sek =.IE sek
Periodi$a0ija tima $a amater%i nogomet jedan 1 @iklus 1 N tjedan 1 3on. 1I.srpanj rening 1 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111< pomo!na igra 1111NHH -torak, )*.srpanj rening ) imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 eksplozivne pripremne forme nogometno kondicijski oblik 1111NHH 7etvrtak )).srpanj rening = imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, )0.srpanj rening 0 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) eksplozivno pripremne forme nogometno kondicijske forme 1111NHH jedan ) @iklus 1 N tjedan ) 3on., )G.srpanj rening D imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, )E.srpanj rening G imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak = eksplozivno pripremni oblici nogometno kondicijski oblici 1111NHH
7etvrtak, )I. srpanj
rening E HD
renažna situacija = est 1 est ) 1.EG sek 1.ED sek 1.G= sek 1.G= sek 1.DG sek 1.D0 sek
renažna situacija = est 1 est ) 0.== sek 0.=) sek 0.*E sek 0.*H sek =.I* sek =.I* sek
imski zadaci ; izgradnja napada < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111 ubota, =1.srpanj 3rijateljska utakmica jedan = @iklus 1 N tjedan = 3on., ).kolovoz rening H imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 nogometni sprintevi sa malo odmora nogometno kondicijski oblik EENDD 7etvrtak, D.kolovoz rening 1* imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, E.kolovoz 3rijateljska utakmica jedan 0 @iklus 1 N tjedan 0 3on., I.kolovoz rening 11 imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, 1*.kolovoz rening 1) imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak 1 nogometni sprintevi sa malo odmora nogometno kondicijski oblici EENDD 7etvrtak, 1).kolovoz rening 1= imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak ) pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, 10.kolovoz 3rijateljska utakmica jedan D #eutralni tjedan 3on.,1G.kolovoz rening 10 imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH
HG
-torak, 1E.kolovoz 3rijateljska utakmica 7etvrtak,1I.kolovoz rening 1D imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, )1.kolovoz 8up utakmica jedan G @iklus 1 N tjedan D 3on.,)=.kolovoz rening 1G imski zadaci napad ; završnica po golu < %etodski korak 0 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, )0.kolovoz rening 1E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 nogometni sprint sa puno odmora nogometno kondicijski oblik 00N== 7etvrtak, )G.kolovoz rening 1H ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, )H.kolovoz 8up utakmica jedan E #eutralni tjedan 3on.,=*.kolovoz rening 1I ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, =1.kolovoz 8up utakmica 7etvrtak, ).rujan rening )* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, 0.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 1 jedan H @iklus 1 N tjedan G 3on., G.rujan rening )1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, E.rujan rening )) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = nogometni sprintevi sa puno odmora nogometno kondicijski oblici 00N== HE
7etvrtak, I.rujan rening )= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, 11.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu ) jedan I @iklus ) N tjedan 1 3on., 1=.rujan rening )0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 eksplozivno pripremni oblici nogometno kondicijski oblici 1111NHH 7etvrtak, 1G.rujan rening )G imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, 1H.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu = jedan 1* @iklus ) N tjedan ) 3on., )*.rujan rening )E imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, )1.rujan rening )H imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) eksplozivno pripremne forme nogometno kondicijski oblici 1111NHH 7etvrtak, )=.rujan rening )I %etodski korak ) imski zadaci obrana ; uprošteno 1111 < pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, )D.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 0 jedan 11 @iklus ) N tjedan = 3on., )E.rujan rening =* imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 nogometni sprint sa malo odmora HH
nogometno kondicijski oblici EENDD 7etvrtak, =*.rujan rening =) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, ).listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu D jedan 1) @iklus ) N tjedan 0 3on., 0.listopad rening == imski zadaci obrana ; spre"avanje zgoditaka < %etodski korak 1 pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!ne igre 1111NHH -torak, D.listopad rening =0 imski zadaci obrana ; spre"avanje zgoditaka < %etodski korak ) nogometni sprintevi sa malo odmora nogometno kondicijski oblici EENDD 7etvrtak, E.listopad rening =D imski zadaci obrana ; spre"avanje zgoditaka < %etodski korak ) pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, I.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu G jedan 1= #eutralni tjedan 3on.,11.listopad rening =G imski zadaci obrana ; spre"avanje zgoditaka < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N 0D$I* minuta < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadaci obrana ; spre"avanje zgoditaka < %etodski korak = pozicijska igra ; uprošteno 1111 < pomo!na igra 1111NHH ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu E jedan 10 @iklus ) N tjedan D 3on., 1H.listopad rening =H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 pozicijska igra ; uproštena 1111< pomo!na igra 1111NHH -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 nogometni sprintevi sa puno odmora nogometno kondicijski oblici 00N== 7etvrtak, )1.listopad rening 0* ransformacija iz obrane u napad HI
%etodski korak 1 pozicijska igra ; uproštena 1111< pomo!na igra 1111NHH ubota, )=.listopad rening 01 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 pozicijska igra ; uproštena 1111< pomo!na igra 1111NHH jedan 1D @iklus ) N tjedan G 3on., )D.listopad rening 0) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) pozicijska igra ; uproštena 1111< pomo!na igra 1111NHH -torak, )G.listopad rening 0= ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) nogometni sprintevi sa puno odmora nogometno kondicijske forme 00N== 7etvrtak, )H.listopad rening 00 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) pozicijska igra ; uproštena 1111< pomo!na igra 1111NHH ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu H vaki trener seniora i podmlatka u amaterskom nogometu može se koristiti ovom periodizacijom. #a stranici )EH je opisano kako trener može primjeniti navedeni primjer periodizacije u svojoj nogometnoj praksi ako radi dva puta tjedno umjesto tri puta kako je to nevedeno u ovomu primjeru. - ovoj periodizaciji je tako4er obra4en i razvoj timski zadataka mom"adi napada, obrane i transformacija, kako je to opisano u poglavlju D. 8orišteni su metodski koraci koji su obra4eni na stranicama od HI do zaklju"no sa I=.
V3KUN*5I IG3A7I O PE3IO+I-A>IJI E*TO5 3A+ U- O*MJEK %islim da su svi ruski reprezentativci suglasni o tomu da je Ramond /ereijen top profesionalac. &ilo mi je zadovoljstvo raditi. - po"etku smo se privikavali. 3itali smo se zašto moramo tako žestoko raditi. Šalili smo se izme4u sebe da mu kupimo zrakoplovnu kartu da posjeti svoju trudnu suprugu. -vijek smo trenirali žestoko ali sa osmjeom. Odma smo znali da !e to voditi ka uspjeu. vaki trening je bio intenzivan. %e4utim, na kraju drugog trenažnog tjedna osje!ao sam se jak. 6ste trenažne forme su mi na kraju toga tjedna izgledale lakše. mršavio sam 0 kilograma. #a"in rada Ramond$a sam smatrao ispravnim. #a takovi na"in nisam ni sakim prije njega radio. vaka pomo!na igra nam je bila detaljno objašnjena. ako4er je koristio mjerne instrumente za mjerenje otkucaja srca i o tomu nas redovno informirao. Ovakav na"in rada je tipi"an za vrunskog profesionalca. ve što je radio bilo je na top razini. o"no je osje!ao u kakvoj smo fazi i znao je da ubaci forme za relaksaciju potpomognuto šalama. #a takovi na"in je pravljena pozitivna atmosfera u mom"adi. #a tom prvenstvu sam se osje!ao spremniji no ikada. %ogao sam odigrati cijelu utakmicu u visokom ritmu bez ikakvi problema. %islim da je puno ljudi u #izozemskoj vidjelo našu fantasti"nu predstavu protiv mom"adi %arka van &asten$a. elim da se I*
ovim putem zavalim Ramond$u na njegovom doprinosu našem uspjeu na prvenstvu i želim mu sve najbolje sa njegovom novom knjigom. Roman 3avlucenko ; Rusija i ottenam Potspur<
OVA 5NJIGA PO*TAVLJA NOVE NO3ME PE3IO+I-A>IJE ŠI3OM *VIJETA im +užne 8oreje je )**) bio u takti"kom i kondicijskom pogledu "eli"no jak. 3od rukovo4enjem (uus Piddink$a bili smo u prigodi da ostvarimo uspje dostižu!i polufinale vjetskog prvenstva. Asistent Ramond /ereijen je bio odgovoran za kondicijsku pripravu. - po"etku su treninzi bili iznimno naporni ali smo bili spremni na sve izazove vjeruju!i u stru"nost Ramonda. (ospodin Piddink nam je rekao da !emo biti, što se ti"e kondicijske priprave, na svjetskoj razini. o nam je dalo puno samopouzdanja prije samog turnira. Ramond je igrao klju"nu ulogu u našemu uspjeu. 5avaljuju!i njegovim trenažnim procesima bili smo u stanju da tr"imo I* do 1)* minuta bez ikakvi problema drže!i veliki tempo igre. ura4uju!i sa Ramondom svatio sam koliko je važna tjelesna priprava u nogometu. ako4er sam uvidio kako je kondiciju mogu!no trenirati kroz nogometne pomo!ne igre. #jegov na"in rada je umnogome utjecao na mene ali i na cijelu mom"ad. 'ijepo je saznanje da je svoje iskustvo preto"io u knjigu koja je dostupna mnogim trenerima. 2o sada su profitirali samo igra"i koji su radili sa njim. Ova knjiga ima svjetsku vrijednost i postavit !e nove norme periodizacije u nogometu. ada se mnogi treneri mogu informirati o svemu što i interesira o nogometnoj kondiciji. Ramonde vali ti na suradnji i puno sre!e sa svojom knjigom. [oung$3o 'ee ; +užna 8oreja i &orussia 2ortmund <
*UPE3 *P3EMA -A V3IJEME EU3OP*5OG P3VEN*TVA &io sam ve! upoznat sa na"inom rada Ramond$a /ereijen$a dok sam igrao za 5enit t.3etersburg. #a"in izgradnje treninga ruskog tima u pripremnom periodu za B3 bio je perfektan. - po"etku je bilo teško se naviknuti na žestok rad jer su ruski igra"i bili naviknuti na lakši rad u sredini natjecateljske sezone. Ramond nam je uvijek znao objašnjenje zašto nešto radimo. #aša tjelesna priprava je došla do izražaja na utakmici protiv #izozemske. 8ada je na kraju utakmice /an #iestelroo izjedna"io rezultat bio sam se zabrinuo da li !emo izdržati u produžecima. Odma na po"etku produžetaka osjetio sam da naša mom"ad može nastaviti tr"ati dok su #izozemci bili umorni. 7ak i u polufinalu protiv Španjolaca osje!ali smo se iznimno spremno za igru. 6 na toj utakmici smo mogli da tr"imo u visokom ritmu. #a toj utakmici smo morali da tr"imo puno bez lopte jer je Španjolska bila iznimno jak protivnik. - tri tjedna pripremnog rada stekli smo zavaljuju!i našim trenerima, posebno Ramondu, enormni kondicijski progres. #jegov rad je umnogomo dao veliki obol našemu uspjeu. 8onstantin 5ranov ; Rusija i 5enit t.3etersburg <
NOGOMET IMA UVIJE5 >ENT3ALNU PO-I>IJU 5a vrijeme pripremnog perioda za B3 ili 3 kao igra" nada4 se da stru"ni stožer na4e pravi balans izme4u rada i odmora. (odine )*** /ereijen je bio odgovoran za kondicijsku pripremu #izozemske. #a osnovu timskog plana formirane su grupe igra"a koje su nešto radile a i grupe koje to nisu radile. +a sam uvijek bio igra" koji je u kondicijskom smislu bio fit. 5a turnir B-RO)*** dobio sam program samo za oporavak. - tom periodu to je za mene bilo puno važnije nego li kondicijski treninzi. renažni program nam se sastojao iz nogometni oblika. 7ak ni za vrijeme zagrijavanja nismo tr"ali bez lopte. 5a vrijeme treninga radili smo duele, povla"enje, sprinteve u oblicima nogometni radnji. 5bog ovakvog pristupa morali ste uvijek sve maksimalno da radite. #a svim nogometnim radnjama je bila maksimalna koncentracija. Osje!ali smo se veoma spremni i za vrijeme turnira smo postajali sve snažniji. 3rotiv 6talije I1
smo svi 1)* minuta bili bolja mom"ad u svim pogledima. 6talija nam nije mogla parirati. 5a vrijeme predavanja na Bdukaciji za profesionalne trenere sve je dobilo svoje nazive. Rad Remonda se zvao periodizacija. 8ao igra" nisam puno mario za te nazive i pojmove jer sam bio naviknut na staromdoni rad kondicijski trenera. Remond je imao sasvim novi moderan pristup fiziologiji. On prakti"no sve što radi podkrepljuje brojkama i njegove metode imaju logi"an sljed. Remond na svojim predavanjima uvijek daje informacije na na"in da je periodizacija samo sredstvo pomo!u kojega !e trener da sam ispiše svoju nogometnu pri"u. 8ao treneru u AjaKu mnogo mi je pomogao model periodizacije u mome radu. 3rincipi periodizacije su uvijek isti a grupa igra"a je uvijek polazna osnova za rad. %oja je prednost što sam periodizaciju doživio u praksi kao igra". 2akle iskusio sam periodizaciju sa dvije strane i kao igra" i kao trener. Remondova periodizacija je bazirana na nogometu tako da ostavlja trenerima dovoljno prostora za primjenu svoji nogometni vizija. #a takovi na"in nogomet je u centru pažnje. Aron Uinter ; trener podmlatka AjaK Amsterdam <
I)
POGLAVLJE F NOGOMETNO 5ON+I>IJ*5I T3ENANI EE5TI F@1 Uvod 3rilikom pisanja ove knjige periodizacije samo se po sebi nametnulo pitanje fiziologije. 3laniranje treninga je ustvari povezano sa fiziološkim pravilima. 3ostoje dva na"ina da bi se predstavila fiziologija. %ože se prvo govoriti o fiziologiji a nakon toga predstaviti projekcija o nogometu. o se decenijama do sada radilo u nogometnom svijetu. reneri su bili suo"eni sa terminima i energetskim sustavima koji nisu imali direktnu vezu sa nogometom. 2rugi je na"in da se poznavanje fiziologije koristi direktno u nogometu pri "emu se odma razmišlja o nogometnoj igri u kojoj fiziologija ima svoje posebno mjesto. 8ao polazna osnova za analizu nogomet uzimaju se zatjevi koji se postavljaju za igru na višoj razini. 7im su ovi viši zatjevi poznati može se zatražiti od fiziologije da uzme u"eš!e u ostvarivanju ispunjavanja ti zatjeva. o je jedan puno efektniji na"in davanja doprinosa same fiziologije u razvoju nogometa. 7esto se koriste fiziološki nazivi i termini koji nisu relevantni za nogometnu igru. Ciziološke informacije dobivaju nogometni kontekst u nogometnoj praksi. -kratko, nogometna teorija > kako je to i navedeno u pravim poglavljima knjige > je idealna polazna osnova za opis fiziološki procesa koji se odigravaju u organizmu nogometaša za vrijeme &oljeg i 7eš!eg nogometnog djelovanja i 6zdržljvosti takovog nogometnog postupanja. 3robijanje nogometno kondicijski granica zna"i ustvari bolje fiziološko odvijanje procesa u tijelu nogometaša. Radi utjecaja na ove procese koriste se trenažne metode koje stoje na raspolaganju. Ove metode dolaze na dnevni red u sljede!em poglavlju a vezane su za fiziološke zakonitosti. 2a bi se te metode mogle pravilno primjenjivati sami procesi moraju biti pojašnjeni. E.)
*v%a nogometno %ondi0ij%a oo(ina ima voj 4i$io!o2%i ro0e
8ao osnova svakoj od 0 nogometno kondicijskoj osobini stoji specifi"ni fiziološki proces. vaki u proces zna"i u biti na"in proizvodnje A3 za izvršenje nogometne radnje. ijelo se može slikovito usporediti sa kemijskom tvornicom. 5a vrijeme svake radnje tijelo radi punom parom kao tvornica. &olje funkcioniranje proces zna"i automatski i bolju nogometnu prezentaciju. ako4er za vrijeme fiziološki procesa vrijedi pitanje da li je fiziologija polazna osnova ili se polazi od nogometa a fiziologija sama po sebi dolazi na dnevni red? 2rugim rije"ima, da li se prvo treniraju fiziološki procesi a nakon toga igra" sam po sebi igra bolje? 6li je to nogometni trening na kojemu se treniraju nogometne situacije zbog koji naposljetku igra"i u fiziološkom smislu bolje funkcioniraju? - skladu sa vizijom istaknutoj u ovoj knjizi kao polazna osnova se uzima nogomet. 3ostavljanjem viši zatjeva unutar nogometne igre utje"e se direktno i na fiziološke procese. o vrijedi na primjer za pomo!nu igru 00N==. 5a vrijeme ove nogometne forme nogometaši "esto izvode nogometne akcije gdje su prisiljeni da se brzo oporavljaju izme4u dvije akcije. Ciziološki proces koji se dešava za vrijeme ovoga nogometnog postupanja je snažno podražen. 3osljedica je ta da se tijelo mora prilagoditi i samim time fiziološki proces se bolje odvija. o naravno poznaje i nekoliko zakonitosti koje trener mora respektirati za vrijeme poboljšanja fiziološki procesa. Ove zakonitosti su vezane za odnos rada i odmora za vrijeme treninga i izme4u treninga. o su pravila koja poznaju granice optere!enja unutar koji se kre!e rad za vrijeme treninga. #ije razumno navedenu igru 00N== igrati u bloku od 1D minuta bez prekida zbog toga što nastupa ekstremna zakiseljenost organizma. Ciziološki proces koji je osnova 7estom izvo4enju nogometni akcija ima specifi"na obilježja koja se brine da oblik == se igra u blokovima od nekoliko minuta. #a osnovu ovi saznanja trener može odrediti do koliko se optere!enja njegovi igra"i mogu kretati. -koliko se te granice pre4u onda postoji velika opasnost od ozlje4ivanja. 5bog ovoga je poznavanje fiziologije veoma važno u periodizaciji. I=
E.=
Gorivo
#ogometaš koristi gorivo za vrijeme izvo4enja nogometni akcija. 2a li se radi o šetanju, džogiranju, brzom tr!anju, sprintanju, skokovima, uvijek je neopodno gorivo. ako4er kada igra" stoji na terenu koristi gorivo. One se u biti ne kre!e ali se odvijaju raznorazni precesi u njegovom tijelu ; rad srca, mozga i sli"no <. Odakle dolazi to gorivo? E.=.1 *)tav %ii%a 2a li su se igra"i ikada zapitali zašto moraju jesti, piti ili disati? 5naju da je rana važna da bi se unijeli uglji"ni$idrati, masti, bjelan"evine ili teku!ina. Ali što zatim radi organizam sa ovim ranjivm tvarima? ako4er to isto vrijedi i za disanje. Organizam ne može bez kisika. Što je to"no uloga kisika u organizmu? +elo, pi!e i disanje, je nešto bez "ega se ne može živjeti. /e!ina ljudi ne zna zbog "ega. -loga kisika u organizmu se može pojasnit kroz jedan jednostavan primjer. 3redpostavimo da se upali svije!a. 3lamen svije!e !e da gori. Što ako stavimo "ašu iznad svije!e? -brzo !e se plamen svije!e ugasiti. 5ašto? O"igledno je da plamen ima potrebu za kisikom. 7im se iskoristi sav kisik u "aši plamen se gasi. &ez kisika je nemogu!no da išta gori. 5bog toga vatrogasci savjetuju da se prilikom požara ne otvaraju prozori niti vrata. - takovim treucima ulazi novi svježi zrak koji samo pospješuje gorenje. 8isik ima ulogu u organizmu sagorijevanja.. Što sagorijeva uz pomo! kisika? - svakom slu"aju uglji"ni idrati i masti kao ranjive tvari. Što se to"no doga4a? 3reko krvi kisik dolazi ravno u miši!e. -glji"ni idrati i masti se ve! nalaze naslagani u miši!u. zatim se tamo dešava proces sagorijevanja. #akon sagorijevanja ti tvari isporu"uje se gorivo koje omogu!uje djelovanje "ovjeka. (orivo je prema tomu materijal koji nastaje kao posljedica sagorijevanja. Od tuda i dolazi rije" gorivo. (orivo u tijelu "ovjeka je A3. - sportskom svijetu se odma pomisli na tenis, ali ovaj izraz ima puno više zna"enja. A3 je skra!enica za kemijski naziv. 3ostavlja se pitanje da li trener mora znati za ovaj naziv. 2a bi "ovjek vozio automobil ne mora znati kemijsku formulu benzina ili dizela? ako4er isto vrijedi i za nogometnog trenera što se ti"e A3$a. A3 je naziv za gorivo koje je neopodno u jludskom organizmu da bi mogao igrati nogomet, a za ostalo je nebitno. Ovaj proces sagorijevanja, u kojemu se uz pomo! kisika proizvodi A3, se ne zove u cjelosti sustav kisika. 2a bi se pojasnilo u cjelosti rad sustava kisika služi još jedan primjer, primjer rada parne lokomotive. ovomu vozilu se ugalj ; uglji"ni idrati < ubacuje u parni kotao gdje sagorijeva. #akon izvjesnog vremena lokomotiva se pokre!e. (orivo nastaje sagorijevanjem uglja. /ažno je da vlakovo4a stalno ubacuje svježi zrak da se vatra ne ugasi. 2anas se ovaj proces odvija u rafinerijama tako da za pokretanja vozila gorivo se može kupiti na benzijskim crpkama. 5a ljude je nemogu!no da kupe A3 na crpkama. 8ada bi se on mogao kupiti onda ljudi ne bi morali disati. 'judi ne bi morali disati radi stvaranja A3$a. o sada nije stvarnost tako da ljudi i dalje moraju disati. 3ored toga treba naglasiti da se u rani ne nalazi samo tvari za gradnju A3$a. #a slici E.1 šematski je prikazano kako u stvarnosti sustav za kisik funkcionira. #aravno, radi se o pojednostavljenom prikazu. 3rvo dolazi do udisanja zraka, zatim zrak ulazi u plu!a. 8rv u svakom momentu kola kroz plu!a preuzimaju!i kisik i odvodi ga u smjeru miši!a. rce kuca tjeraju!i krv premam miši!ima. 8ada isporu"i kisik miši!ima krv se vra!a u plu!a bez kisika i tako se cirkularno ponavlja navedeni proces. - miši!ima krv otpušta kisik koji zatim služi za sagorijevanje masti i uglji"ni idrata iz "ega nastaje A3. -z pomo! A3$a kao pogonskog goriva miši!i obavljaju rad. E.=.) Gorivo $a nogometni rad 8ao što je re"eno, igra"i koriste gorivo za vrijeme dok stoje, šetaju, brzo tr"e i sprintaju. %ora biti jasno da je za intenzivniji rad potrebno više goriva. ijekom cijele utakmice intenzitet rada je promjenljiv tako da je i potreba za gorivom dosta fluktuiraju!a. %ože se desiti da se u roku jedne sekunde promjeni potreba za A3$om i do D puta. 3osljedica je totalni kaos u organizmu. 6spod na slikama je prikazan kako nastaje i zbog "ega ovaj kaos. - prilog pojašnjenja koristi!e se fiktivni brojevi. - stvarnosti ovi brojevi su fiktivni i služe kao slikovit prikaz fiziološki procesa. I0
E.=.).1 *tajanje #ogometaš koristi gorivo i kada stoji. rce i mozak i dalje radi bez obzira na stajanje. 3redpostavimo da se prilikom stajanja troši 1* A3$a. -zmimo da za proizvodnju 1* A3$a organizmu treba 1 litar kisika za sagorijevanje uglji"ni idrata i masti. 2isanjem !e se morati 1 litar kisika udanuti u plu!a. 5atim se putem krvi transportira kisik iz plu!a u miši!e. 2a bi kisik došao na vrijeme krv mora biti dovoljno brza u cilju dolaska iz plu!a u miši!e. &rzinu regulira sr"ani otkucaji. Što je ve!i broj otkucaja to je ve!a brzina protoka krvi to jest brzina dopremanja kisika u miši!e. Op!e je poznato da je broj otkucaja srca u minuti kod prosje"nog "ovjeka G*. O"igledno je ovaj broj otkucaja dostatan da bi se do miši!a transportiralo 1 litra kisika. -loga sustava kisika za vrijeme stajanja je prikazana na slici E.). E.=.).) Šetanje 5a vrijeme šetanja je potrebno više goriva. 3redpostavimo da je to )* A3. 5a proizvodnju ove koli"ine A3$a mora se sagoriti više uglji"ni idrata i masti. 5a to je neopodno više kisika, predpostavimo ) litra. ada treba frekfentnije disanje da bi se udanula dvostruka koli"ina kisika. 8rv brže cirkulira jer se mora dvostruko ve!a koli"ina kisika prema miši!ima transportirati. 2rugim rije"ima, srce mora brže raditi ; na primjer I* otkucaja umjesto G* <. -loga sustava za kisik za vrijeme šetanja je prikazano na slici E.=. E.=.).= +'ogiranje -koliko je za šetanje potrebno )* A3$a onda džogiranje potražuje =* A3$a. 2a bi se dobila ova koli"ina treba više uglji"ni idrata i masti da sagori. o se dešava uz pomo! = umjesto ) litra kisika. cilju unosa ve!e koli"ine kisika frekfencija disanja se i dalje pove!ava. 8rv cirkulira brže te se stoga frekfencija otkucaja srca diže na 1)* otkucaja u minuti. -loga sustava za kisik za vrijeme džogiranja je prikazana na slici E.0. E.=.).0 8r$o tr"anje &rzo tr"anje traži još više goriva ; 0* A3$a < i još više kisika ; 0 litra < nego džogiranje. rce brže radi, te je 1D* otkucaja u minuti dostatno da krv transportira povišene potrebe za kisikom u miši!ima radi sagorijevanja ve!e koli"ine uglji"ni idrata i masti. -loga sustava za kisik za vrijeme brzog tr"anja je prikazana na slici E.D. E.=.).D *rintanje #ajviše goriva treba za sprintanje, treba recimo D* A3 a time i najve!a koli"ina kisika ; D litara <. &roj sr"ani otkucaja raste na maksimalni mogu!ni iznos ; negdje oko 1H* <. a brzina otkucaja je dostatna da se transportira D litara kisika iz plu!a u miši!e. -loga sustava za kisik je prikazana na slici E.G. E.0
Nogomet: 4i$io!o2%i ro(!em
Rad sustava za kisik !e biti jasan. o je stalno ponavljanje. 6ntenzivnije kretanje traži više goriva. 2isanje i otkucaji srca se pove!avaju tako sve više kisika iz zraka dolazi u plu!a a preko krvi u miši!e. -z ovu ve!u koli"inu kisika može se sagoriti više uglji"ni idrata i masti kao podloga za intenzivnije kretanje. #a slici E.E je sve uredno prikazano. 6zgleda kao jednostavan red sa fiktivnim brojevima? Što je od ovoga korist? 3rikazan je slu"aj intenzivnijeg kretanja koje na primjeru izgleda da samo ovisi o ve!oj potrošnji goriva i kisika. - praksi to izgleda malo druga"ije. reba konstatirati da sustav za kisik i nije baš prikladan za izvo4enje eksplozivni nogometni radnji. lika E.E
3regled fiktivni brojeva, korišteni za objašnjenje sustava za kisik ID
%irno stajanje Šetanje 2žogiranje &rzo tr"anje printanje
8orištenje goriva 1* A3 )* A3 =* A3 0* A3 D* A3
3otrebe za kisikom 1 litar ) litra = litra 0 litra D litara
Otkucaji srca G* otkNmin I* otkNmin 1)* otkNmin 1D* otkNmin 1H* otkNmin
E.0.1 U%ra.enot %ii%om 3redpostavimo da tim A vodi )* i ostalo je još D minuta da se igra. im A igra mirno u zadnjoj liniji a protivnik i ne napada. o je za špicu A tima idealan momenat da lagano šeta. - tom trenutku on koristi malo goriva ; )* A3$a < pa prema tomu njegov broj otkucaja srca nije veliki ; I* otkNmin <. Odjednom špica & tima uradi pritisak na vratara i ovaj ispuca loptu prema naprijed. 'opta dolazi u blizinu špice A tima i on kre!e na loptu sa protivni"kim igra"ima koji ga prati u stopu. - punoj brzini prima loptu, okre!e se i ulazi u duel driblingom sa protivni"kim igra"em. završava akciju u punom sprintu i postiže zgoditak za =*. - ovomu primjeru špica je iz stanja šetanja brzo i iznenada prešao u stanje sprinta. 6znenada on nije više trebao samo )* A3 ; šetanje < ve! D* A3 ; sprintanje <. 6z jednog momenta u drugi nije više imao potrebu za ) litra kisika ve! D litara. - miši!ima je poranjeno dostatno uglji"ni idrata i masti za sagorijevanje i proizvodnju potrebni D* A3. 2a bi iz plu!a poslao u miši!e ne ) ve! D litara kisika srce mora za sekundu da pove!a broj otkucaja sa I* na 1H* otkNmin. - jednoj sekundi se mora organizam prebaciti iz stanja opisanog na slici E.= na stanje opisano na slici E.G. o je u stvari nemogu!no u tako kratkom vremenu udanuti umjesto ) litra D litara kisika. 6sto tako je nemogu!no u tako kratkom vremenu pove!ati broj otkucaja srca sa I* na 1H*. 2isanje i broj otkucaja je mogu!no pove!ati u kratkom periodu vremena ali ne tako brzo kao što je navedeno u primjeru. Radi se naime o sekundama. ako4er je nemogu!no da se u nekoliko sekundi transportira tolika koli"ina kisika ka miši!ima. lika E.H prikazuje da > u momentu sprinta > nedostaje = litra kisika koja bi umjesto )* A3 trebala da proizvede D* A3$a. Špica ima dakle =* A3 uskra!enosti kada iz stanja šetanja se prebacuje u stanje sprintanja. ustav za kisik je prespor. -disanje i otkucaji srca nisu dovoljno brzi tako da kasni transport kisika iz plu!a u miši!e. lika E.H
6z stanja šetanje špica prelazi u stanje sprintanja. - tom trenutku nastupa uskra!enost kisikom od = litre za proizvodnju potrebni D* A3.
lika E.I
-koliko jedan igra" ima kisi"ku uskra!enost za potrebitu proizvodnju A3, posu4uje A3 iz fosfatnog sustava.
E.0.) o4atni )tav 5na se da prelazak špice iz stanja šetanja u stanje sprintanja nije nikakav problem. 3ostoji pri"uva A3 u miši!ima u slu"aju iznenadne potrebe za A3$om. Ova pri"uva A3 u miši!ima se naziva fosfatni sustav. vaki puta kada nogometaš izvodi iznenadnu eksplozivnu akciju posu4uje se jedna odre4ena koli"ina A3$a iz fosfatnog sustava ; vidi sliku E.H <. - navedenom primjeru špica je trenutno bila uskra!ena za =* A3 koja je posu4ena iz pri"uva fosfatnog sustava. 8ao i kod svakog duga nastaje obveza vra!anja posu4enog, tako da se i u ovomu slu"aju posu4eni A3 mora vratiti u fosfatni sustav. 5bog ovoga se ovaj dug zove kisi"ki dug. Rješavanje ovoga duga !e do!i na dnevni red u ovomu poglavlju nešto kasnije. 3osu4ivanje A3 iz fosfatnog sustava je privremeno rješenje. Cosfatni sustav nije veliki. - njemu se nalazi pri"uva A3 za neki G do 1* sekundi eksplozivnog rada. #akon D eksplozivno akcija u trajanju ) sekunde fosfatni sustav je u cjelosti ispražnjen ; vidi sliku E.1* <. 3itanje je odakle uzeti gorivo za G eksplozivnu radnju. lika E.1*
Cosfatni sustav ima A3$a za samo D eksplozivni radnji od 1 do ) sekunde. Odakle dolazi gorivo za G radnju? IG
*)tav m!ije"ne %ie!ine
E.0.=.
#a sre!u tijelo posjeduje još jedno spremište A3$a sustav za mlije"nu kiselinu. 3roblem koji se javlja kod posu4ivanje A3 iz ovoga sustava je u tomu da se osloba4a mlije"na kiselina u miši!ima te se ovaj sustav i zove sustav mlije"ne kiseline. 5akiseljenost miši!a je cijena koja se pla!a kod ove posudbe. #akon 1D eksplozivni akcija zakiseljenost je tako velika da se igra" odma mora zamijeniti. -kratko, posudba A3$a iz sustava za mije"nu kiselinu je daleko od idelnoga. - me4uvremenu nastaje fiziološki problem. -koliko ; 1< je sustav za kisik prespor da bi se disanje i sr"ani otkucaji dovoljno brzo ubrzali, ; ) < fosfatni sustav je ispražnjen pošto nije veliki i ; = < bolje je ne koristiti radi zakiseljenosti, nogometaš nema drugog spremišta za neopodno gorivo za izvo4enje G eksplozivne radnje. Rješenje se nudi u sljede!em primjeru. E.D
8r$i oorava%:
- predodnom nogometnom primjeru špica je predriblala protivnika i savladala protivni"kog vratara. 5atim je odšetala na svoju polovicu terena. 2akle, opet je iz eksplozivne akcije prešao u stanje šetanja. ada odjednom više ne treba D* A3 ve! )* A3, odnosno ) litra a ne D litara kisika. 2a bi transportirao ovi ) litra kisika ne treba mu više otkucaja 1H* u minuti ve! I*. ako4er je nemogu!no da mu se frekfencija srca spusti sa 1H* na I* u tako kratkom vremenskom intervalu od nekoliko sekundi. 3rema tomu za vrijeme šetanja i dalje su otkucaji srca kod špice 1H* i velikom frekfencijom udisaja zraka. -diše D litara umjesto ) potrebiti. &roj otkucaja je 1H* umjesto I* potrebiti. 6 dalje se u miši!e transportira D litara kisika umjesto ) potrebiti pri "emu se stvara D* A3 umjesto )* potrebiti jer šetnja potražuje samo )* A3. 5na"i da sada u ovome momentu šetanja organizam špice proizvodi =* A3 viška. Što se radi sa viškom od =* A3? a ovim se pla!a dug fosfatnom sustavu u iznosu od =* A3 nastalom za vrijeme sprinta. 8ako trener može opaziti da igra" ima kisi"ki dug i usljed toga da mu fosfatni sustav nije u cjelosti napunjen? vakako, na njegovom disanju. 8ada je fosfatni sustav nanovno napunjen nema više potrebe za A3$om. #e treba više da udiše dodatnu koli"inu zraka od uobi"ajene, drugim rije"ima igra" nije više bez daa. &rzi oporavak nije ništa drugo do brzog dolaska do daa ; uobi"ajenog disanja > vidi sliku E.1) <. #ogometaš amater !e u prosjeku duže vremena biti vez daa nego li je to slu"aj kod profesionalnog nogometaša. -sljed toga amaterski nogometaš može izvesti puno manje nogometni akcija jednom za drugom u kratkom periodu. empo igre je prema tomu puno niži od profesionalnog. 8ako je fiziološki proces koji se krije iza &ržeg oporavka sada poznat, jasno je zašto je besmisleno da nogomeša treniraju dugometražno tr"anje u jednoli"nom tempu dionicama od 0**, H**, 1)** pa "ak i 1G** metara. - takovom treniranju uop!e se ne trenira &rži oporavak. - takovim situacijama igra" ostaje bez daa samo na kraju tr"anja kada oporavak više i nije bitan. -kratko, sada je jasno zašto ne treba trenirati dugometražna tr"anja u jednoli"nom tempu. -obi"ajeno je da se takovo tr"anje neopravdano zove stjecanje bazi"ne kondicije za nogometaša. -koliko se govori o bazi"noj kondiciji ; koja kondicija još postoji ? < onda se ona može trenirati za vrijeme treniranja pomo!ni igara 1111NHH a ne sa tr"anjem bez lopte. lika E.11
3oslije eksplozivne nogometne akcije špic je 9 bez daa 9. 5a vrijeme šetanja, špic udiše više kisika nego li je to neopodno za šetnju. Bkstra koli"ina zraka služi da se proizvede ekstra koli"ina A3$a. 3roizvedena koli"ina A3$a se vra!a fosfatnom sustavu ; pla!a se kisi"ki dug <.
lika E.1)
&rzi oporavak nije ništa drugo do brzog dolaska do daa.
E.G
NogometnoH %ondi0ij%o trena'ni e4e%ti
3odvrgavanjem igra"a razli"itim nogometnim situacijama dešavaju se razni fiziološki procesi u organizmu "ije se funkcioniranje na takovi na"in automatski poboljšava. 5a svaku od "etiri nogometno kondicijske osobine kao baza stoji jedan od fiziološki procesa. 3ostoje specifi"ne karakteristike za svaki IE
proces koje objašnjavaju zašto se odre4ene nogometne forme koriste za poboljšanje jedne od nogometno kondicijske osobine.
E.G.1 E%!o$ivnije i$voenje nogometni& a%0ija 6z navedene pri"e proizilazi da igra" za izvo4enje eksplozivne radnje mora posuditi jednu koli"inu A3 iz fosfatnog sustava. Što se mora poboljšati na tom fiziološkom procesu da bi se došlo do Bksplozivnijeg izvo4enja nogometne akcije? Odgovor je jednostavno dati uz pomo! metafore vožnja automobila. E.G.). Ve.a %o!i"ina ATP o)ena i$ 4o4atnog )tava #a semaforu se nalaze "esto vozila koja na zeleno iznenadno snažno startaju. Ovakvom sportskom vožnjom voza"i troše više goriva nego voza"i koji voze umjerenije. 5a vrijeme snažnog starta vozilo koristi ve!u koli"inu goriva iz spremnika. 3osljedica je da brže moraju na benzijsku crpku da bi nasuli goriva. reniranje Bksplozivnijeg izvo4enja nogometni akcija funkcionira po istom principu. Bksplozivnije izvo4enje nogometni akcija zatjeva više goriva i ve!u koli"inu A3$a iz fosfatnog sustava ; vidi sliku E.1= <. 3osljedica tog fiziološko trenažnog efekta je ta da A3 pri"uva se ranije isprazni. Ova konstatacija igra važnu ulogu u redosljedu trenažne izgradnje ; periodizacije <. lika E.1= 2a bi se izvela eksplozivna nogometna akcija igra" 9 posu4uje 9 A3 iz fosfatnog sustava. #a višoj razini igre akcije su prosje"no eksplozivnije. 3riliko njiovog izvo4enja posu4uje se ve!a koli"ina A3$a. E.G.1.)
-a2to nogometni rintevi a )no odmora?
-"enjem Bksplozivnijeg izvo4enja nogometni akcija igra"i se treniraju da te akcije izvode maksimalno mogu!no. amo u takovim slu"ajevima postoji šansa da Bksplozivnije izvo4enje nogometne akcije poraste sa 1** S na 1*1 S. talno izvo4enje maksimalno eksplozivne akcije je mogu!no ako se igra"i izme4u dvije uzastopne akcije maksimalno oporave. #edovoljan odmor prouzrokuje da se tre!a i "etvrta eksplozivna akcija izvodi I* S od maksimalnog eksploziviteta a peta i šesta akcija H* S. Što se podrazumijeva pod maksimalnim ; potpunim < oporavkom izme4u eksplozivnog izvo4enja nogometne akcije? #akon izvo4enja jedne eksplozivne nogometne akcije igra"i su uglavnom bez daa. On udiše ekstra kisika da bi proizveo ekstra A3$a, u cilju vra!anja posu4enog A3 fosfatnom sustavu. 7im je fosfatni sustav u cjelosti popunjen, može se govoriti o maksimalnom ; potpunom < oporavku. 6gra" u tim trenucima nije bez daa. 5a vrijeme treniranja Bksplozivnijeg izvo4enja nogometni akcija igra" izvodi sljede!i sprint tek nakon što nije više bez daa ; uspostavio je normalno disanje <, dakle nakon što je fosfatni sustav u cjelsoti napunjen A3$om. 5bog toga se govori o #ogometnim sprintevima sa puno odmora. -nutar modela periodizacije ovaj na"in treniranja se izvodi u D i G tjednu ; vidi sliku E.)1 <. E.G.). 8r'i oorava% #a višoj razini igra"i su u stanju na po"etku utakmice "eš!e da izvode razli"ite nogometne akcije. /rijeme oporavka izme4u izvo4enja akcija je kra!e. o zatjeva &rže oporavljanje. E.G.).1
8r'a nado)na 4o4atnog )tava
amo po sebi govori da je 7eš!e izvo4enje nogometni akcija > i prema tomu &rže oporavljanje > mogu!no samo ako se fosfatni sustav brže nadopunjuje ; vidi sliku E.10 <. +ednostavno re"eno, igra" dolazi brže do daa. -koliko se navedeno ne desi onda !e mu se fosfatni sustav ubrzo isprazniti i nastupit !e zakiseljenje. #aime, tada igra" koristi sustav mlije"ne kiseline za dobivanje A3. &rza nadopuna fosfatnog sustava je važna iz nekoliko razloga. #a višoj razini nogometne radnje se izvode eksplozivnije i IH
uzima se ve!a koli"ina A3$a iz fosfatnog sustava. #akon nogometne radnje ta uzeta koli"ina A3 se mora vratiti u fosfatni sustav. %e4utim na višoj razini ima manje vremena za oporavak izme4u akcija. -kratko, na višoj razini igra"i imaju manje vremena za povrat A3 u fosfatni sustav.
E.G.).)
-a2to omo.ne igre a ma!im (rojem igra"a?
- predodnom poglavlju je napomenuto da se 7eš!e izvo4enje nogometni akcija najbolje trenira uz pomo! pomo!ni igara sa malim brojem igra"a kao što su 00N==. 5a vrijeme izvo4enja ovi oblika treninga igra"i izvode ve!i broj nogometni akcija nego za vrijeme utakmice. Akcije su tako u"estale da nema dovoljno vremena da igra"i vrate A3 fosfatnom sustavu prije zapo"injanja druge nogometne akcije. &rza nadopuna fosfatnog sustava je pod velikim pritiskom. 6gra"i su stalno bez daa, fosfatni sustav je ispražnjen i igra"i aktiviraju sustav mlije"ne kiseline. 8ako se organizam brani protiv ovakovog stanja? +edino rješenje je da se organizam preorjentira na brzu nadopunu fosfatnog sustava izme4u dvije nogometne akcije. -nutar modela periodizacije pomo!na igra 00N== je predvi4ena u D i G tjednu ciklusa ; vidi sliku E.)1 <. - ovoj knjizi pomo!ne igre su uvijek predstavljene ura"unavaju!i vratara, ukoliko nije druga"ije posebno naglašeno. E.G.=
I$dr'!jivot i$voenja e%!o$ivni& nogometni& a%0ija
- drugom poluvremenu utakmice cilj je da igra"i izvode na kvalitetan na"in nogometne akcije. 3ostavljaju se zatjevi da ove akcije izvode na eksplozivan na"in. 5a izdržljivost izvo4enja eksplozivni akcija u završnoj fazi utakmice je neopodno da igra"i imaju dovoljno A3 za posudbu iz fosfatno sustava. Ovaj spremnik goriva mora biti dovoljno veliki da bi se izvodile nogometne akcije maksimalno eksplozivno tijekom cijeli I* minuta. E.G.=.1
Pove.anje 4o4atnog )tava
ve dok u fosfatnom sustavi ima dovoljno A3 igra" je u stanju da izvodi eksplozivne akcije. 3rirodno ova pri"uva A3 u organizmu nije velika. - slu"aju ispražnjenog spremnika igra" nije u stanju da izvodi eksplozivne radnje. #aime, on se mora preorjentirati na sustav mlije"ne kiseline. ada nastupa zakiseljenost, i dolazi do pada eksplozivni radnji. 8ako se ova pojava može sprije"iti? 3ove!anjem fosfatnog sustavaJ Što je spremnik za gorivo ve!i, to je manja šansa da ostane prazan za vrijeme utakmice. 6gra" !e u manjoj mjeri da koristi sustav mlije"ne kiseline. - tom slu"aju !e biti u mogu!nosti da duže izdrži izvo4enje eksplozivni radnji ; vidi sliku E.1D <. lika E.1D
6gra" sa ve!im fosfatnim sustavom može duže da izdrži izvo4enje eksplozivni nogometni radnji.
E.G.=.)
-a2to Nogometni rintevi a ma!o odmora?
6zdržljivost izvo4enja eksplozivni nogometni radnji se može trenirati uz pomo! #ogometni sprinteva sa malo odmora. 5avaljuju!i ovoj trenažnoj formi igra"i se stavljaju u otežane nogometne situacije za izvo4enje maksimalni eksplozivni radnji. %alo odmora izme4u nogometni sprinteva prouzrokuje nedovoljan oporavak. 2jelimi"no dolazi do pražnjenja A3$pri"uve. re!i i "etvrti nogometni sprint !e se izvoditi na I* S kapaciteta eksplozivnosti. 8od D i G sprinta radi se ve! o H* S maksimalne vrijednosti. 2rugim rije"ima, igra"i izvode sprint sa manje eksploziviteta. 8ako se organizam brani protiv ove pojave? #ajvažnija mogu!nost je pove!anje fosfatnog sustava. 3ad u eksplozivitetu u sljede!em sprintu !e biti manji. -kratko, igra" !e imati ve!u izdržljivost u izvo4enju eksplozivni nogometni radnji. modelu periodizacije nogometni sprintevi sa malo odmora su planirani za = i 0 tjedan ; vidi sliku E.)1 <. E.G.0
I$dr'!jivot (r$og oorav%a II
2a bi igra" i u drugom poluvremenu utakmice "esto izvodio nogometne radnje igra" se mora oporavljati izme4u dvije nogometne akcije. reniranje nogometno kondicijske osobine 6zdržljivost brzog oporavka ima za cilj poboljšanje sposobnosti nogometaša da i u završnoj fazi utakmice brzo nadopunjuje svoj fosfatni sustav. E.G.0.1
P)ni& C min)ta otima!an tranort %ii%a ) mi2i.e
Ograni"avaju!i faktor unutar 6zdržljivosti brzog oporavka nalazi se u transportu kisika u miši!e. 8ao posljedica nastanka ragradni materijala > toplina i mlije"na kiselina$ nastaje umor u svim dijelovima organizma za vrijeme utakmice. 8ao posljedica te pojave dolazi do usporenog transporta kisika u miši!e. porije trasportiranje kisika prouzrokuje i sporije sagorijevanje uglji"ni idrata i masti. Ova pogonska goriva "ekaju naslagana u miši!ima da se kisiki transportira. #edovoljan dotok kisika zna"i i manju proizvodnju A3$a. #ogometaš !e duže vremena biti bez daa jer traje duže vremena popuna fosfatnog sustava. 5a vrijeme treniranja 6zdržljivosti brzog oporavka radi se o poboljšanju transporta kisika ka miši!ima. - cilju transporta ve!e koli"ine kisika iz plu!a ; nakon udanutog zraka < preko krvi u miši!e mora se poboljšati rad a< plu!a, b< krvi, c< srca i d< krvni sudova. 3ored toga pri"uve uglji"ni idrata i masti kao i odnos teku!ine u organizmu igraju važnu ulogu u gore navedenom procesu.
8o!je %ori2tenje adr'aja !).a venti!a0ija ; 5a vrijeme disanja, plu!a se popunjavaju zrakom. - zraku se nalazi kisik. 8roz plu!a prolaze krvni sudovi kroz koje cirkulira krv privataju!i kisik. 5atim se ta krv sa kisikom usmjerava ka miši!ima. 6ako krv cirkulira po cijelim plu!ima ne priavata cijelim obujmom udaniti kisik. #etrenirana osoba koristi samo 0* S sadržaja plu!a. - ostatku od G* S plu!a cirkulira krv ali ne preuzima kisik ; vidi sliku E.1G <. zatim taj dio krvi izlazi bez kisika iz plu!a i odlazi u miši!e. aj dio krvi je bezkorisan za miši!e. @ilj je da se treningom koristi taj 9 neaktivirani 9 dio plu!a, tako da možda od G* do H* S plu!a preuzima kisik. - takovom slu"aju !e i krv koja prolazi kroz taj aktivni dio plu!a preuzeti kisik i transportirati ga u miši!e. - kona"nici dolazi ve!a koli"ina kisika u miši!e. lika E.1G
-koliko igra" nau"i da koristi ve!i dio plu!a, krv !e transportirati i ve!u koli"inu kisika u miši!e. o u kona"nici ima bolji u"inak na transport kisika u miši!e. #etrenirana osoba koristi manji dio plu!a. renirana osoba koristi skoro cijeli sadržaj plu!a
Vi2e 0rveni& %rvni& $rna0a 0ir%)!a0ija ; 8rv se sastoji iz ve!im dijelom od crveni krvni zrnaca. Ova zrnca se mogu tretirati kao ta"ke koje prevoze kisik. a"ke ulaze u plu!a i bivaju natoverene kisikom. 5atim se prevoze do miši!a i tamo se prazne. 3razne ta"ke se poslije toga vra!aju u plu!a po nove koli"ine kisika. @ilj poboljšanja transporta kisika je imati što ve!i broj ta"ki. Što više se posjeduje ta"ki, to je i ve!a koli"ina kisika za trasnport u miši!e. +edan od trenažni efekata koji pripadaju 6zdržljivosti brzog oporavka je pove!anje broja crveni krvni zrnaca u krvi ; vidi sliku E.1E <. lika E.1E
-koliko igra" posjeduje ve!i broj crveni krvni zrnaca mogu!no je da transportira ve!u koli"inu kisika u miši!e.
Ja"e r0e 0ir%)!a0ija ; -koliko crvena krvna zrnca ; ta"ke < cirkuliraju kroz organizam u ve!em broju to ima izvjesne posljedice i na rad srca. Što je ve!i broj ti zrnaca srce mora da snažnije radi. 8rv je guš!a i sporije te"e tako da se na kisik mora duže "ekati. - tim trenucima srce mora da radi snažnije da bi ubrzalo cirkulaciju krvi. rce 1**
je miši! i ako mora da radi snažnije zna"i da se i miši! oja"ava ; srce postaje deblje <. o se zove sportsko srce ; vidi sliku E.1H <. 3ove!avanje broja crveni krvni zrnaca i oja"avanje srca je postupan proces. Ranije se gubila ova postupnost iz vida prilikom uzimanja dopinga. portista je prije održavanja sportskog natjecanja vadio po 1 litru krvi iz organizma. ada je umjesto D litara krvi 0 litra krvi cirkuliralo kroz tijelo. 'itra izva4ene krvi se "uvala u ladnjaku. 8oli"ina krvi se u organizmu postupno pove!avala sa 0 na D litara. #eposredno pred nastup uzimala se krv iz ladnjaka vra!ala u organizam i sada je sportista imao G litara krvi u organizmu. o je zna"ilo znatni porast crveni krvni zrnaca za trasnport kisika. #a drugoj strani srce nije postupno pratilo ovaj razvoj i u momentu upumpavanja krvi naglo se pove!avlo optere!enje rada srca za )* S. 3osljedica je bila zastoj sr"anog rada. lika E.1H
2a bi se pove!ani broj crveni krvni zrnaca mogao transportira kroz organizam srce mora da radi ja"e. 8ako je srce miši! i ono !e da raste u obujmu.
Ve.i (roj i de(!ji %rvni )dovi %ai!ari$a0ija ; - #izozemskoj se svake godine pojavljuje sve ve!i broj automobila na cestama. 3osljedica je da se pove!avaju i gužve. 3ostoje dva na"ina da se rješi problem gužvi. @este se proširuju ili se prave nove ceste. 6sti princip vrijedi i za tijelo. /iše crveni krvni zrnaca zna"i i ve!a gužva u krvnim sudovima. 2a bi se sprije"ili zastoji tijelo može napravit dvije stvari krvne sudove podebljati ili napraviti nove krvne sudove. - oba slu"aja krv !e brže cirkulirati i kisik !e do!i na vrijeme do miši!a ; vidi sliku E.1I <. lika E.1I
- cilju da se pove!anom broju crveni krvni zrnaca omogu!i brža cirkulacija u organizmu krvni sudovi postaju deblji i pove!ava im se broj. #a takovi na"in se izbjegavaju 9 gužve 9 u krvnim sudovima.
Ve.a ri")va )g!ji"ni& &idrata (orivo za nogometaše nastaje sagorijevanjem uglji"ni idrata i masti iz prisustvo kisika. -glji"ni idrati i masti su poranjeni u miši!u. #jiova pri"uva nije neiscrpna. 5nanstveno je dokazano da su pri"uve uglji"ni idrata kod igra"a uglavnom prazne u završnoj fazi utakmice. - takovim momentima se organizam prebacuje na sagorijevanje masti. o je me4utim spor proces u usporedbi sa sagorijevanjem uglji"ni idrata. 3osljedica je ta da proizvodnja A3 traje duže kao i popuna fosfatnog sustava. -kratko, ukoliko su pri"uve uglji"ni idrata prazne, igra" !e se sporije oporavljati izme4u dvije nogometne akcije i manje "esto !e obavljati nogometne radnje. 6zdržljivost brzog oporavka traži ve!e pri"uve uglji"ni idrata u miši!u.
Manje g)(it%a te"noti 8rv se sastoji ve!im djelom iz teku!ine. Ona omogu!ava da se crvena krvna zrnca kre!u unutar tijela. %e4utim, za vrijeme igre nogometaši se znoje da bi snizili radnu temperaturu miši!a. -sljed gubitka te"nosti krv postaje guš!a i sporija. (ubitak te"nosti je tako4er uzrok zašto igra"i na kraju utakmice imaju manji dotok kisika u miši!ima. 6gra" to može sprije"iti uzimanjem dovoljno teku!ine za vrijeme treninga ili utakmice. 3ored toga on se i efikasnije znoji. %isli se na to da igra" manje treba znoja za rasla4ivanje miši!a. - takovim slu"ajevima odnos teku!ine u organizmu ostaje na zadovoljavaju!oj razini. 3ored toga što plu!a, srce i krv bolje funkcioniraju i pove!avaju se pri"uve uglji"ni idrata, važno je da se održava i dostatna razina teku!ine u organizmu. E.G.0.)
-a2to omo.ne igre a ve.im (rojem igra"a?
8ona"an cilj duže 6zdržljivosti brzog oporavka, je taj da igra"i za vrijeme utakmice 1111 mogu duže da izdrže "eš!e izvo4enje nogometni akcija ; radnji <. #ajbolji na"in treniranja 6zdržljivosti "estog 1*1
izvo4enja nogometni akcija je taj da se igra"i dovedu u situacije kao što su za vrijeme utakmice. 6graju!i dovoljno dugo 1111NHH, igra"i se sami po sebi zamore$ kao i za vrijeme utakmice$ i rje4e izvode nogometne akcije. - momentu kada trener opazi da igra"i imaju problema sa nogometno kondicijskom osobinom 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija treba da usko"i sa svojim rukovo4enjem i potakne igra"e na nastavak nogometnog djelovanja. rener na ovakovi na"in prisiljava igra"e da nastave nogometno djelovanje i kod nastupanja zamora. - modelu periodizacije ove igre, 1111NHH stoje na rasporedu 1 i ) tjedan ciklusa ; vidi sliku E.)1 <.
Logi"an !ijed )n)tar mode!a eriodi$a0ije
E.E
Ranije je u knjizi spomenut princip rada od obujma ka intenzitetu da bi se pojasnio logi"an redosljed modela periodizacije. reniranje obujma je polazna osnova kako u oblasti eksploziviteta ; #ogometni sprint sa malo odmora < tako i kod oporavka ; pomo!ne igre sa ve!im brojem igra"a <. ljede!i koraci su prebacivanje akcenta rada ka intenzitetu, kako eksploziviteta ; #ogometni spirntevi sa puno odmora < tako i brzog oporavka ; pomo!ne igre sa malim brojem igra"a <. Ovaj logi"an slijed modela periodizacije je lako za objasniti na osnovu fiziološki saznanja nazna"eni u ovomu poglavlju knjige. E.E.1 Prvo Nogometni rintevi a ma!o odmora onda Nogometni rintevi a )no odmora 6zdgradnja unutar modela periodizacije od 6zdržljivosti eksplozivnog izvo4enja nogometni akcija ka Bksplozivnom izvo4enju je lako objasniti sa fiziološkog aspekta. Razumno je prvo pove!ati fosfatni sustav ; 6zdržljivost eksplozivnog izvo4enja nogometni akcija <. -koliko bi proces bio obrnut onda bi nogometaš se trenirao da uzima ve!i koli"inu A3$a iz relativno malog fosfatnog sustava. 3ri"uva A3 bi se brzo ispraznila i nastupila bi zakiseljenost. 'ogi"no je da je prvi korak u modelu periodizacije pove!avanje fosfatnog sustava. E.E.) Od omo.ni& igara a ve.im (rojem igra"a %a omo.nim igrama a ma!im (rojem igra"a 8ako nogometna utakmica traje I* minuta, igra"i se prvo moraju orjentirati na 6zdržljivost brzog oporavka a nakon toga se orjentirati na &rži oporavak. 3rvo transport kisika ka miši!ima mora biti optimalan svi I* minuta ; 6zdržljivost brzog oporavka <. ek nakon toga se može orjentirati na poboljšanje nadopune fosfatnog sustava ; &rži oporavak <. #ema svre da se prvo obrati pozornost na bržu nadopunu fosfatnog sustava ako nema dovoljno A3 uskra!enog sporijim transportom kisika ka miši!ima. 5bog tog fiziološkog razloga prvo se trenira u formi pomo!ni igara sa ve!im brojem igra"a pa tek onda sa formama sa malim brojem igra"a. E.H
Nogometno e0i4i"na trena'na teorija
Širom svijeta se govori o unificiranoj trenažnoj teoriji. Ovo je nastalo iz atletike, majke svi sportova. Onda je ova teorija preto"ena u jezik drugi sportova. vjesno ili nesvjesno se polazilo od toga da ako sportista u jednoj grani sporta na osnovu jedne metodike rada postane brži ili snažniji da !e to vrijediti i za drugi sport. #ije se uvažila specifi"nost odre4ene sportske grane. 5bog toga je ova knjiga i nastala kao objašnjenje specifi"nosti nogometa. #a osnovu toga razvijena je nogometno specifi"na trenažna teorija. 3olazna osnova ove specifi"ne teorije nisu energetski sustavi ve! nogometne radnje nogometaša unutar ove noegometno specifi"ne trenažne teorije ; vidi sliku E.)* <. lika E.)*
#ogometne sposobnosti i nogometna kondicija > u jeziku nogometni akcija > u odnosima prema tradicionalnoj trenažnoj teoriji
nogometne sposobnosti nogometna kondicija &olje izvo4enje nogometni radnji Y Bksplozivnije izvo4enje nogometni akcija 1*)
trenažna teorija Y anaerobne sposobnosti
7eš!e izvo4enje nog.radnji
Y &rži oporavak
6zdržljivost izvo4enja nog.radnji
Y 6zdržljivost eksplozivnog izvo4enja nog.akcija
6zdržljivost "estog izvo4enja nog.radnji
Y 6zdržljivost brzog oporavka
Y aerobne sposobnosti Y anaerobne sposobnosti Y aerobna sposobnost
E.H.1 Je$i% nogometa govori o radnjama nogometa2a a%0ijama ; tara nogometna teminologija govori o kondicijskom treningu u terminima aerobno i anaerobno. Što se sa ovim podrazumijeva? Aer je engleska rije" a zna"i zrak. - biti to zna"i proizvodnja A3 uz prisutnost kisika. Anerob zna"i ne$aerobno, ili prozvodnja A3$a bez prisutnosti kisika. Oba izraza ozna"avaju iste fiziološke procese u odnosu na nogomet. Ovi termini su u knjizi zamijenjeni nogometnim terminima a ozna"avaju identi"ne procese koji se dešavaju za vrijeme nogometne utakmice. E.H.) 8r'i oorava% )mjeto aero(no #akon izvo4enja eksplozivne nogometne akcije ; radnje < svaki igra" je manje više bez daa. 6gra" udiše više zraka nego je to uobi"ajeno potrebno. -z pomo! ekstra koli"ine zraka proizvodi se A3. Ova dodatna koli"ina A3$a se zatim poranjuje u fosfatni sustav. 5a vrijeme brzog oporavka A3 se proizvodi uz pomo! kisika. 5bog toga je ovo aerobni proces. Ono što se ranije zvalo aerobna sposobnost sada se zove &rži oporavak. 6sto vrijedi i za aerobni kapacitet. ada se ovaj kapacitet zove 6zdržljivost brzog oporavka. 3roces sam ostaje isti samo se mijenja naziv procesa. Aerobne sposobnosti i &rži oporavak su dvije rije"i za isti fiziološki proces. 8ako izgledaju aerobne sposobnosti za vrijeme utakmice? %ože li igra" iskazati aerobno$ponašanje? 8orištenjem termina &rži oporavak identi"an fiziološki proces postaje lakše uo"ljiv. vaki trener može vidjeti sposobnost igra"a da se brzo oporavi i da "eš!e izvršava nogometnu radnju ; izvodi nogometnu akciju <. 8orištenjem tradicionalne terminologije to je puno teže uo"iti. #aj"eš!e, u ovomu drugom slu"aju, se treneri oslanjaju na stru"njake koji su studirali aerobno$anaerobne termine. E.H.= E%!o$ivnije i$voenje nogometni& radnji a%0ija ; )mjeto anaero(no 5a maksimalno eksplozivno izvo4enje nogometni radnji nogometaš posu4uje A3 iz fosfatnog sustava. o je fiziološki proces gdje kisik ne dolazi. aj se proces nazvao anaerobne sposobnosti. - nogometnom smislu mnogo je logi"nije taj proces nazvati Bksplozivnije izvo4enje nogometni akcija ; Bksplozivne sposobnosti <. 6sto vrijedi i za anaerobne kapacitete. ada se to zove 6zdržljivost eksplozivnog izvo4enja nogometni radnji ; Bksplozivni kapaciteti <. 3rocesi ostaju identi"ni samo je naziv procesa promijenjen. %e4utim, ako se nešto zove anaerobne sposobnosti onda to nešto ne upu!uje da se radi o nogometu. Anaerobno govori o ne"emu što se dešava u organizmu nogometaša, proizvodnji A3 bez kisika. 8orištenjem termina Bksplozivnije izvo4enje nogometne akcije isti proces je lakše uo"iti od strane nogometnog trenera. #ogometaš izvodi akciju eksplozivno ili neeksplozivno. vaki trener može za vrijeme utakmice prepoznati igra"e koji izvode eksplozivne nogometne radnje. E.H.0 -a%!j)"a% Ako se koriste termini kao što su anaerobno i aerobno u svru ozna"avanja nogometno kondicijskog u"inka nogometaša, onda trener mora angažirati nekoga tko je studirao takovu terminologiju. 7im se nogometna kondicija izrazi u djelovanju igra"a, onda je trener sposoban samostalno da trenira nogometnu kondiciju nogometašima. On je ekspert kada se radi o nogometnom postupanju. 8orištenje terminologije je veoma bitno i krucijalno kako se trener nosi sa tim nogometnim fenomenom. 1*=
#ogometni sport ima potrebu za osobnu trenažnu teoriju koja je bazirana na nogomet. omu pripada i posebna terminologija. - svru navedenog se ne mogu koristiti termini iz tradicionalne trenažne teorije i prakse. #ogometni treneri moraju dublje prodrijeti u suštinu nogometne igre. O "emu se radi u nogometu? rener želi da utje"e na nogometne radnje svoji igra"a. On mora definirati trenažne ciljeve u terminima nogometni pojmova a ne u energetskim sustavima. amo tada je mogu!no da trener prati realizaciju ostvarivanja ciljeva na utakmicama. - suprotnom, ako se nogometaš promatra kao konglamerat raznovrsni energestski sustava onda mora koristiti raznorazne fiziološke testove za odre4ivanje rezultata ostvarivanja ciljeva treninga.
PE3IO+I-A>IJA O+ D TJE+ANA tjedan 1 tjedan ) $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111N1*1*NIINHH
tjedan = tjedan 0 $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre EENGGNDD
tjedan D tjedan G $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N==
6zdržljivost "estog izvo4enja nogometne akcije
6zdržljivost "estog izvo4enja nogometne akcije
7esto izvo4enje
K$$$K$$$$K$$$$$$$K$$$$$$$$$K K$$$K$$$$K$$$$$K$$$$$K$$$$$K
K$$$K$$$$K$$$$$$$K$$$$$$$$$K K$$$K$$$$K$$$$$K$$$$$K$$$$$K
K$$$$$$$$K K$$$K$$$$K
6zdržljivost brzog oporavka
6zdržljivost brzog oporavka
&rži oporavak
&olji sustav za transport kisika
&olji sustav za transport kisika
&rža dopuna fosfatnog sustava
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ Bksplozivno$pripremne forme
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometni sprintevi sa malo odmora 6zdržljivost dobri akcija 9HL$K$K 9HL$L$K 6zdržljivost eksplozivni radnji
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometni sprintevi sa puno odmora &olje izvo4enje akcije K L Bksplozivnije radnje
3ove!anje fosfatnog sustava
/e!a koli"ina A3 posu4ena iz fosfatnog sustava
1*0
POGLAVLJE NOGOMETNO 5ON+I>IJ*5E T3ENANE METO+E H.1
Uvod
#ogometni trening nije ništa drugo nego proces utjecaja na nogometne radnje nogometaša. 5a vrijeme izvo4enja nogometni radnji fiziološki procesi igraju odre4enu ulogu. Ovi procesi isporu"uju energiju za kretanje po terenu ili za stvaranja pritiska, na primjer. - nogometu se postavljaju sve ve!i zatjevi te stoga je neopodno poboljšati fiziološki procesi. uviše je pojednostavljeno ako konstatiramo da svaka trenažna forma automatski proizvodi trenažne efekte. #e zna"i da je igra" nakon treninga ja"i samo zato što je imao ugodan trening. 3ostizanje trenažnog efekta ovisi o postavljenim zatjevima za vrijeme treninga. H.)
Treniranje je o2te.enje organi$ma
renažni efekat nije ništa drugo do to da tijelo postaje ja"e nakon treninga u usporedbi sa stanjem prije treninga. 8ako je to mogu!no? Što podražuje organizam da bi se, na primjer, nakon treninga na kojemu se igralo HH, djelovalo na rad plu!a, srca, krvi, krvni sudovi u pravcu poboljšanog rada, to jest boljeg i dopremanja kisika u miši!e? 6zgleda da organizam postaje ja"i kao reakcija na ošte!enje. Šteta u tijelu nastaje kada nogometaš mora nešto da radi što trenutno nije naviknut da uradi. o se zove preoptere!enje. &ez ovoga preoptere!enja je nemogu! trenažni efekat. Organizam se osje!a neugodno prilikom preoptere!enja > i usljed toga ošte!enja > i traži na"in da se protiv toga obrani. 8ako termin preoptere!enje zvu"i negativno daljne pojašnjenje pojave je neopodno. H.).1 Over!oad reotere.enje ; -koliko se igra dovoljno dugo HH ; na primjer = K 1) minuta <, igra"i !e sami po sebi da se sporije kre!u, rade pritisak na protivnika i rade transformacije. rebaju više vremena za oporavak izme4u dvije nogometne akcije. Ciziološki proces koji igra ulogu za vrijeme 6zdržljivosti brzog oporavka ; transport kisika ka miši!ima < se sve više sporije odvija. 2obar trener !e odma da uo"i kada igra"i ne izvršavaju više svoje bazi"ne zadatka. -sprkos zamoru koji primjeti kod igra"a trener i dalje stimulira igra"e da nastave sa treningom ; igrom<. 3osljedica je da plu!a, krv, krvni sudovi i srce moraju da odrade prekomjerni rad. Ovi dijelovi tijela rade punom parom duže vremena nego što stvarno mogu. ijelo vrišti da se napor igranja HH zaustavi ali se nastavlja sa igrom još neko kra!e vrijeme. 8ao posljedica ovog blagog preoptere!enja tijelo blago puca i nastaju mali rascjepi u nekim dijelovima tijela. 3odnošljivost tijela opada ; vidi sliku H.1a<. reniranje sa preoptere!enjem se na engleskom kaže overload, što je bukvalan prijevod za preoptere!enje. #ogometno kondicijska pomo!na igra je trenažna forma u kojoj se primjenjuje princip overload$a. Ova forma overload$a je neopodna da bi se probile nogometno kondicijske granice. H.).) *)er%omen$a0ija - naprijed navedenom primjeru organizam !e nakon tri bloka od 1) minuta igre HH, slikoviti re"eno, zadobiti rascjepe u plu!ima, krvi, krvnim sudovima i srcu. Organizmu nije ugodno ova pojava te !e se nakon treninga nastojati da popravi ova ošte!enja. Ovi dijelovi !e biti reparirani na na"in da budu nešto ja"i nego što su bili prije treninga. - slu"aju 6zdržljivosti brzog oporavka zna"i da ; 1 < miši!i oko plu!a postaju ja"i, ; ) < pove!ava se broj crveni krvni zrnaca, ; = < krvni sudovi postaju deblji i uve!ava im se broj, ; 0 < sr"ani miši! postaje ja"i. - trenažnoj teoriji se ovaj trenažni efekat zove superkompenzacija ; vidi sliku H.1a <. &olje funkcioniranje plu!a, više crveni krvni zrnaca i krvni sudova kao i ja"e srce !e sprije"iti ponovna ošte!enja kada se bude izvodila ista pomo!na igra HH u istom trajanju = K 1) minuta. Organizam se naoružao protiv ovakovog optere!enja. lika H.1a pokazuje da !e ovaj trenažni efekat 1*D
nestati kada se prestane trenirati. - svru primjene principa overload$a na sljede!em treningu trener !e umjesto = K 1) minuta primjeniti trajanje = K 1= minuta u igri HH. - tim trenucima se od organizma traži da uradi nešto na što on nije naviknut. #anovno nastaju ošte!enja i organizam se opet reparira i oja"ava ; vidi sliku H.1b <. #a ovakovi postupni na"in, korak po korak, odigrava se u tijelu igra ma"ke i miša. +asno je da ovo postupno pove!avanje optere!enja ne može da ide u nedogled. renažni efekat nastaje nakon treninga a ne za vrijeme održavanja treninga. -koliko igra" nema dovoljno vremena poslije treninga za oporavak, ne nastupa trenažni efekat. -koliko se primjeni novi overload trening u momentu kada se tijelo nije u potpunosti obnovilo, samo !e se pove!ati ošte!enja dijelova tijela. #a prvomu mjestu nastupiti !e veliki zamor a ako se nastavi i dalje sa tom praksom do!i !e do pretreniranosti i ozljeda ; vidi sliku H.1c<. ežak trening nije problem ukoliko igra" dobije u danima nakon njega mogu!nost da se oporavi i od treninga i od ošte!enja. 5a vrijeme ovoga perioda obnove igra" može da nastavi sa trenažnim procesom ali bez overload$a. 6gra" mora da bude što je mogu!no više odmoran da bi mogao da ponovno trenira na overload treningu. -koliko to nije slu"aj trener se mora zapitati da li je razumno taj dan trenirati overload intenzitetom. /eli"ina ošte!enja tijela ovisi o tipu treninga. Ošte!enje !e biti manje nakon treninga HH nago li je to slu"aj nakon treninga ==. /rijeme oporavka nakon treninga == je u svakom slu"aju duže. Što je ve!a ošte!enje to je duže vrijeme oporavka. lika H.1b
3ostupno grupiranje superkompenzacije pravilnom primjenom overload treninga.
lika H.1c
6gra"i su pretrenirani i ozlije4eni ukoliko se overload primjenjuje prijevremeno.
H.).= Under!oad odotere.enje ; ek nakon što se igra"i podvrgnu do svoji nogometno kondicijski granica > i malo i pre4u > oštetit !e se tijelo i nastupiti !e trenažni efekat. 8ao što je re"eno, radi se o overload$u. 3onekad trenažna forma nema za cilj probijanja nogometno kondicijski granica. 5a vrijeme takovi treninga nogometaši se podoptere!uju ; svjesno <, zato što nije želja da se ošteti organizam, na primjer. tada govorimo o underload$u. o je engleska rije" za podoptere!enje. 2obar primjer za to je takti"ki trening gdje trener "esto prekida akcije radi davanja naputaka igra"ima. ako4er i kod pomo!ni igara 00N=0 je mogu!no primjeniti princip underload$a. takove forme se mogu primjeniti bez da se prelaze nogometno$kondicijske granice. o se postiže skra!ivanjem efektivnog rada i produženjem odmora. - ovakovim slu"ajevima ne nastupa ošte!enje u tijelu i nema potrebe za oporavkom. amo po sebi se name!e zaklju"ak da ovakove nogometne forme, primjenom underload principa, se mogu održavati svakodnevno. H.=
Trena'ne metode
renažni efekat se može dobiti samo ako se tijelo preoptereti. Ova rije" ima negativan prizvuk. Odma se misli na ozlje4ivanje. 5bog toga se preoptere!enje mora dobro dozirati. %oraju se primjenjivati striktna pravila pri trenažnom procesu da bi se izbjegle ozljede. 3ravila koja se primjenjuju kod preoptere!ivanja zovu se trenažne metode. vaka trenažna metoda se sastoji iz ponavljanja, serija, rada, intenziteta i odmora izme4u rada. akova metoda je, na primjer, metoda Bkstenzivnog trajnog treninga za razvijanje 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija ; vidi sliku H.11 <. 3rimjenom varijabli unutar ove metode mogu!no je za vrijeme izvo4enja pomo!ne igre HH kreirati overload. %ogu!no je kreirati overload ako trener dobro i precizno odredi po"etni korak za primjenu ove metode i pridržava se predvi4eni normi ; marža <. - principu nema nikakvi problema u predodnom slu"aju. ijelo !e se oštetiti ali ne!e nastupiti ozljeda. - predodnom poglavlju je na jednostavan na"in pisano o razli"itim fiziološkim procesima koji se odigravaju za vrijeme nogometnog rada. 6nformacije iz tog poglavlja služe kao pribor za pojašnjavanje zna"aja razli"iti metoda. 5bog toga !e se i u ovomu poglavlju koristiti primjeri ranije navedeni za pojašnjavanje fiziološki procesa. 1*G
H.=.1 E%!o$ivnije i$voenje nogometni& a%0ija radnji ; - modelu periodizacije Bksplozivnije izvo4enje nogometni akcija dolazi na dnevni red u D i G tjednu ciklusa. reniranje nogometno kondicijske osobine se dešava uz pomo! #ogometni sprinteva sa puno odmora. 5avršnica po golu je najbolja trenažna forma za izvo4enje ove metode. #a primjer, nakon odigravanja dubinskog pasa nastaje duel u sprintu izme4u dva igra"a koja završava šutem po golu od strane igra"a koji dobije duel. 3ošto se radi o #ogometnom sprintu sa puno odmora, igra"i dobivaju dovoljno odmora izme4u dvije akcije za oporavak. Ovdje se ne treniraju samo eksplozivnije akcije ve! se trenira i orjentacija u prostoru, duel igra"a, orjentacija prema golu, sama tenika izvo4enja šutiranja i sli"no. - poglavlju G je bilo govora rezultatima istraživanja iz koji je izašla jasna slika da igra"i postižu bolje rezultate spintanja nego kada izvode izolirane sprinteve ; bez lopte i protivnika <. - ovomu drugom slu"aju igra"i ne postižu svoje maksimalne sprinteve. o je krucijalna informacija za treniranje Bksplozivnijeg izvo4enja nogometni akcija. 5a poboljšanje ove nogometno kondicijske osobine igra"i moraju da izvode sprint sa 1** S intenziteta. amo onda kada igra"i izvode #ogometne sprinteve maksimalno intenzivno postoji šansa da igra"i nau"e da posu4uju ve!u koli"inu A3$a iz fosfatnog sustava. 6z istraživanja je jasno da igra"i mogu da poboljšaju navedenu osobinu. Aspekt eksploziviteta je velikim dijelom genetski predodre4ena. - literaturi se navodi da je mogu!no poboljšanje za oko 1* do 1D S. Ove vježbe su dobre za igra"e u segmentu prevencije ozljeda. 8ada se igra"i redovno treniraju na navedeni na"in, igra"i postaju otporniji protiv velike sile koja djeluje na niovo tijelo za vrijeme utakmice. H.=.1.1 *oo(not tarta i )(r$anja 5a razvijanje Bksplozivnijeg izvo4enja nogometni akcija, najbolja trenažna metoda je za sposobnost starta i ubrzanja ; vidi sliku H.) <. Ova metoda se sastoji iz tri dijela. Ovisno od utreniranosti nogometne grupe, na prvom mjestu se izvode G do 1* nogometni sprinteva ; ponavljanja < dužine D metara. #akon svakog ponavljanja nastupa pauza duljine =* sekundi. Ovo je vrijeme kada dolazi do potpunog oporavka. 5atim se izvodi 0 do H nogometni sprinteva duljine 1D metara. ada se primjenjuje 0D sekundi pauze izme4u ponavljanja, neopodni za potpuni oporavak. #a kraju se izvode sprintevi na dionciama od )D metara i to od ) do G puta, sa odmorom od G* sekudni izme4u dva sprinta. - ovoj metodi se dakle radi o sprintevima od D, 1D i )D metara. o su dionice koje se naj"eš!e pojavljuju za vrijeme nogometne utakmice ; vidi sliku 0.= <. 5a nogometni sprint od D metara ne treba puno goriva. 6gra" posu4uje malu koli"inu A3 iz fosfatnog sustava. 5bog toga je period oporavka u trajanju od =* sekundi dostatan za ponovnu nadopunu fosfatnog sustava. #ogometni sprintevi na ve!im dionicama zatijevaju posudbu ve!e koli"ine A3$a iz fosfatnog sustava. 5bog toga je i ponovno punjenje fosfatnog sustava duže. o objašnjava pojavu da je igra" nakon dužeg sprinta duže bez daa. 5bog toga su i odmori izme4u dva sprinta 0D sekundi pa "ak i G* sekundi. -kratko, duljina odmora izme4u dva nogometna sprinta je ovisna duljini samog sprinta ; vidi sliku H.= <. lika H.) 8orak 1
Bksplozivno izvo4enje nogometni akcija posobnosti starta i ubrzanja 3onavljanja Rastojanje Odmor Odmor ; Rad < PP erija G Dm =* sek. 0 min. 0 1D m 0D sek. 0 min. ) )D m G* sek. 0 min.
8orak )
E 0 )
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak =
E D )
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min. 1*E
8orak 0
E D =
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak D
H D =
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak G
H G =
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak E
H G 0
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak H
I G 0
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak I
I E 0
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak 1*
I E D
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak 11
1* E D
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak 1)
1* H D
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
8orak 1=
1* H G
Dm 1D m )D m
=* sek. 0D sek. G* sek.
0 min. 0 min. 0 min.
lika H.=
Cunkcija fosfatnog sustava za vrijeme sposobnost tarta i ubrzanja. bez daa ekstra O) ekstra A3
#ogometni sprint od D metara košta malu koli"inu A3$a iz fosfatnog sustava. 3ored toga =* sekudni je dostatno da se posu4eni A3 vrati. bez daa 1*H
ekstra O) ekstra A3 #ogometni sprint od 1D metara košta nogometaša ve!u koli"inu posu4enog A3$a iz fosfatnog sustava. On ne treba =* ve! 0D sekundi za odmor da bi se fosfatni sustav nadopunio. bez daa ekstra O) ekstra A3 #ogometni sprint od )D metara zatjeva veliku koli"inu A3 iz fosfatnog sustava. 6gra"u treba G* sekundi odmora da bi vratio A3 u fosfatni sustav.
@@1@6
I$gradnja )n)tar oo(noti *tarta i )(r$anja
8ada se organizam privikne na odre4ene trenažne podražaje onda je zadatak trenera da ponovno primjeni overload. 3oduzimanjem sljede!eg koraka unutar trenažne metode ponovno dolazi do ošte!enja organizma to jest do trenažnog efekta. ljede!e što trener poduzima u primjeni sljede!eg koraka unutar trenažne metode odre4eno je zakonom dugotrajnosti. Ovaj trenažni zakon propisuje da se nogometna kondicija postupno izgra4uje te stoga igra" duže vrijeme profitira takovom izgradnjom. ako4er i u završnoj fazi natjecanja igra" !e biti spreman i bez ozljeda. -kratko, postupno otežavanje treninga poduzimanjem mali koraka u takovom otežavanju je opravdano iz više razloga.
Vi2e onav!janja -nutar sposobnosti tarta i ubrzanja govori se u sustavnoj izgradnji. 8orak po korak se pove!ava optere!enje ; vidi sliku H.) <. 8orak 1 je najmanje optere!enje. Ovaj korak se sastoji iz G nogometni sprinteva ; ponavljanja < od D metara sa =* sekundi odmora izme4u dva sprinta. #akon odmora od 0 minute ; odmor izme4u serija < slijede 0 nogometna sprinta od 1D metara sa pauzom izme4u nji u trajanju 0D sekundi. +oš jedna pauza od 0 minute pa kona"no slijede ) nogometa sprinta od )D metara sa pauzom izme4u nji od G* sekundi. 3ostupnost pove!avanja optere!enja se uo"ava kod izvo4enja ) koraka ove metode, gdje se prva serija od G ponavljanja pove!ava na E ponavljanja od D metara. 5a ostale dionice od 1D i )D metara ostaje broj ponavljanja isti. 8od tre!eg koraka pove!ava se broj ponavljanja kod dionica od 1D metara sa 0 na D ponavljanja, ostalo ostaje isto. 7etvrti korak predvi4a pove!anje ponavljanja kod dionica od )D metara, sa ) na =, a ostalo ostaje isto. Ovakovi na"in pove!anja se nastavlja sve do koraka 1=. Ovaj korak se sastoji iz 1* ponavljanja od D metara, H ponavljanja od 1D metara i G ponavljanja od )D metara. Ovo je gornja granica ove metode. H.=.1.= Po"etna ra$ina rada -koliko se trenažna grupa po prvi puta susre!e sa ovakovim na"inom rada dobro je ako se trener odlu"i za korak 1 kao po"etni korak rada. 6gra"i dobivaju prigodu da se naviknu na ovakovi na"in rada te se stoga mogu dozirano opteretiti bez, na primjer, ozlije4ivanja zadnje lože. Osobito je trening intenzivan ako se koristi duel igra. Bventualno ako trener radi drugo godinu sa mom"adi može se po"etni korak pozicionirati na višem koraku, ovisno o razini koju želi posti!i na kraju sezone.3eriod rada u budu!nosti je uvezan sa po"etnim radom. 3osebno trena napomenuti da igra"i nemaju svi istu sposobnost podnošenja napora na istoj razini. 6gra" od 1H godina može manje da podnese od igra"a od )0 godine. 6gra"i stariji od =* godina u pravilu su manje otporni na povišene intenzitete. ako4er igra" koji se tek oporavio od ozljede nema istu mogu!nost rada kao ostali igra"i iz grupe.
1*I
H.=.1.0 -agrijavanje 6ako !e se kasnije govoriti o zagrijavanju iznimno je važno napomenuti da je kod ovakovog na"ina rada zagrijavanje krucijalno. - treningu gdje su planirani #ogometni sprintevi sa malo ili puno odmora važno je zagrijavanje zaklju"iti sa eksplozivno pripremnim formama. #a ovakovi na"in igra"i !e biti potpuno spremni za probijanje nogometno kondicijski granica Bksplozivnijeg izvo4enja nogometne radnje ; akcija <. Ozljeda ne može nikada biti isklju"ena u 1** S iznosu. H.=.) I$dr'!jivot e%!o$ivni& nogometni& radnji - cilju izvo4enja eksplozivni nogometni radnji i u drugom dijelu utakmice nogometna kondicija mora da ima dobar doprinos i u 6zdržljivosti dobri nogometni akcija. /ažno je da igra" i dalje izvodi eksplozivne nogometne radnje tijekom cijele utakmice. Radio se dakle o 6zdržljivosti eksplozivni nogometni radnji. -nutar modela periodizacije ova nogometno kondicijska osobina dolazi na dnevni red u = i 0 tjednu ciklusa u formi #ogometni sprinteva sa malo odmora. #apomenuto je da je najbolji oblik rada za ovu metodu završnica po golu.
@@6@1
Ponav!janje %rat%i& rinteva
Ova trenažna metoda je najbolja za nogometno kondicijsku osobinu 6zdržljivost eksplozivnog izvo4enja nogometni radnji ; vidi sliku H.0 <. -nutar ove trenažne metode izvodi se G do 1* nogometni sprinteva ; ponavljanja < od po 1D do )D metara. #akon svakog ponavljanja pravi se pauza od 1* sekundi. Ova kratka pauza spre"ava igra"a da se upotpunosti oporavi izme4u dva sprinta. namjera je da do4e do stvaranja zamora. lika H.0
6zdržljivost eksplozivni nogometni radnji 3onavljanje kratki sprinteva
8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0 8orak D 8orak G 8orak E 8orak H 8orak I 8orak 1* 8orak 11 8orak 1) 8orak 1= 8orak 10
erija 3onavljanja ; PP < ) G ) E ) H ) I ) 1* = E = H = I = 1* 0 H 0 I 0 1* 0 1* 0 1*
Rastojanje ; rad < 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m 1D m )* m )D m
Odmor PP 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek. 1* sek.
Odmor serija 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min.
H.=.).) I$gradnja )n)tar onav!janja %rat%i& rinteva -nutar ove metode radi se na dionicama od 1D do )D metara sa odmorima izme4u dva sprinta u trajanju od samo 1* sekundi. najmanje težak korak se sastoji iz dvije serije od po G nogometni sprinteva ; ponavljanja < od 1D metara sa odmor izme4u sprinteva od 1* sekundi ; vidi sliku H.0 <. 5atim slijede dvije mogu!nosto otežavanja 1< više ponavljanja ili )< više serija. ako4er i ovdje vrijedi zakonitost dugotrajnosti. 6znad svega poštiva se lagana izgradnja. 11*
Vi2e onav!janja 3rvo poja"avanje rada se manifestira u pove!anju broja ponavljanja. 8orak od ) serije po G nogometni sprinteva ; 1) ponavljanja < ka ) serije od po E nogometni sprinteva ; 10 ponavljanja < je puno manje nego kad se pove!a broj serija, ) serije od po G nogometni sprinteva ; 1) ponavljanja < ka = serije od po G nogometni sprinteva ; 1H ponavljanja <. -vo4enje pove!avanja ponavljanja puno se više poštiva postupnost. 8orak G se sastoji iz ) serije od po 1* nogometni sprinteva od 1D metara. &roj ponavljanja je na maksimalnom broju od 1*. #ije razumno pove!avati broj ponavljanja preko 1*. 7ak i kod iznimno velikom fosfatnom sustavu nije mogu!no sprije"iti zakiseljenje za vrijeme 11 nogometnog sprinta sa 1* sekundi odmora.
Vi2e erija 7im broj ponavljanja dostigne maksimum kre!e se sa pove!avanjem broja serija. 3oslije dvije serije od po 1* ponavljanja ; )* ponavljanja <, ne prelazi se na = serije od po 1* ponavljanja ; =* ponavljanja <. 5akonitost dugotrajnosti nas u"i da je najbolje prije!i na = serije od po E nogometni sprinteva ; )1 ponavljanje <. -koliko se dostigne I korak u kojem postoje = serije od po 1* nogometni sprinteva ; =* ponavljanja < prelazi se na 1* korak od 0 serije od po H nogometni sprinteva ; =) ponavljanja <. Ovakova izgradnja se nastavlja sve do zaklju"no sa 1) korakom od 0 serije po 1* nogometni sprinteva od 1D metara. 8od 1) koraka je postignut maksimum od 0 serije.
Ve.e ratojanje 6zgradnja unutar ponavljanja kratki sprinteva završava sa pove!avanjem rastojanja unutar izvo4enja nogometni sprinteva. 2o 1) koraka rastojanje je 1D metara. 8od 1= koraka rastojanje se pove!ava na )* metara a 10 korak se sastoji iz 0 serije od po 1* nogometni sprinteva rastojanja )D metara. o je i na top profesionalnoj razini najviši korak koji se ne prelazi. 6gra" mora imati veliki fosfatni sustav, otpornost na mlije"nu kiselinu da bi mogao izvesti ova zadnji korak. 5bog toga je pogrešno sebi postaviti za cilj kao treneru da se dostigne ova posljedna razina koraka. vaka trenažna grupa ima svoje gornje limite. H.=.).= Po"etna ra$ina rada 3rilikom izvo4enja eksplozivni radnji uvijek treba biti oprezan. 5bog enormnog optere!enja na miši!e i tetive trener mora poduzeti sve mjere da se otkloni mogu!nost nastupanja ozlijeda. 5bog toga treba po"eti sa korakom 1. #a ovakovi na"in igra"i imaju vremena da se naviknu na eksplozivne radnje bez da se probijaju granice ove nogometno kondicijske osobine. #e treba zaboraviti i na mogu!ne posljedice nastanka mlije"ne kiseline. reniranje nogometne kondicije kod omladinaca treba zapo"eti kada se završi period razvoja. ako4er igra"i stariji od 10 godina trebaju po"eti kod koraka 1. 8od stariji igra"a je nogometni otpor ve!i nego li je to kod mla4i kategorija. 5bog svega toga je razumno zapo"eti sezonu od koraka 1 kada se radi o 3onavljanju kratki sprinteva. #aro"ito ako se radi po prvi puta ovom metodom, pa "ak i u profesionalnom nogometu, treba krenuti od prvog koraka. ek drugu sezonu rada trener može po"eti sa radom od nekog drugog koraka. - parksi !e se potvrditi da je velika razina izme4u igra"a što se ti"e ove nogometno kondicijske osobine. #eki nogometaši padaju tek nakon H nogometni sprinteva a neki nakon G. #emaju svi nogometaši istu veli"inu fosfatnog sustava. 3rema tomu, kod neki igra"a se fosfatni sustav brže prazni. renutak zakiseljenja mlije"nom kiselinom nastupa razli"ito ovisno o fosfatnom sustavu. rener bi morao da razvrsta igra"e prema fosfatnim zaliama to jest prema optere!enju. #a primjer, jedan dio tima radi korak ) a drugi korak =. 6zgleda komplicirano ali u poglavlju 11 je opisano kako se to može jednostavno sprovesti u praksi. 5a vrijeme pripremnog perioda diferencijacija igra"a u pogledu nogometnog rada je krucijalno pitanje. 7esto dolaze novi igra"i u mom"ad i to iz nižig rangova. 6gra"i koji su prošlu sezonu radili po ovakovoj periodizaciji imaju ve!u sposobnost podnošenja naprezanja, pa prema tomu mogu raditi na višoj razini ; viši koraci metode <. #ovo$pridošli igra"i trebaju odre4eno vrijeme adaptacije na viša naprezanje. 111
Rješenje za ovu problematiku je diferencijacija igra"a prema trenažnim optere!enjima. H.=.).0 -agrijavanje 8ao i kod trenažne metode sposobnost tarta i ubrzanja je tako4er i kod ponavljanja 8ratki nogometni sprinteva veoma je važno da se zagrijavanje zaklju"i sa eksplozivno pripremnim formama. o spre"ava ozlje4ivanje igra"a kao posljedica nogometno kondicijski treninga. H.=.= 8r'i oorava% #a višoj razini igre igra"i izvode ve!i broj nogometni akcija. -nutar modela periodizacije treniranje 7eš!e izvo4enja nogometni akcija dolazi na red u D i G tjednu. 3omo!ne igre 00N== su najprigodnije za poboljšanje ove nogometno kondicijske osobine. 5a vrijeme izvo4enja navedeni pomo!ni igara igra"i izvode nogometne akcije "eš!e nego za vrijeme nogometne utakmice. rener zna pouzdano da je ovdje rije" o overload$u u pogledu 7eš!eg izvo4enja nogometni akcija. /iše nogometni akcija u kratkom vremenu zna"i da vrijeme izme4u dvije nogometne akcije postaje kra!e. 6gra"i se moraju brže oporavljati izme4u akcija. a aspekta fiziologije &rže oporavljanje zna"i brža nadopuna fosfatnog sustava. H.=.=.1
E%ten$ivni interva!ni trening
#ajpogodnija trenažna metoda za utjecaj na 7eš!e izvo4enje nogometni akcija, je Bkstenzivni intervalni trening ; vidi sliku H.D <. Ova metoda je odli"na za primjenu na pomo!ne igre ==N00. Ovi nogometni oblici ne mogu dugo trajati. 5a vrijeme izvo4enja pomo!ne igre, igra"i izvode veliki broj eksplozivni nogometni akcija. o košta puno A3 posu4enog iz fosfatnog sustava. Ovaj spremnik goriva se brzo prazni pa se igra" suo"ava sa enormnim zakiseljenjem. 5bog toga je razumno igrati 00N== u blokovima od maksimalno = minute. 6zme4u ovi blokova igra" dobiva od 1 do = minute odmora da do4e do daa i dopuni fosfatni sustav. -kupno se u Bkstenzivnom intervalnom treningu odra4uje 1) blokova podijeljeni u ) serije ; serija po G blokova <. 6zme4u ovi serija igra"i dobivaju 0 minute odmora radi potpunog oporavka. Bkstenzivni intervalni trening je opisan na slici H.D. lika H.D
&rži oporavak Bkstenzivni intervalni trening erija
8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0 8orak D 8orak G 8orak E 8orak H 8orak I 8orak 1* 8orak 11 8orak 1) 8orak 1=
) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) )
3onavljanja ; PP < G G G G G G G G G E H I 1*
Rad 1 min. 1 min. 1 min 1 min 1 min 1.D min. ) min. ).D min. = min. = min. = min. = min. = min.
11)
Odmor ; PP < = min. ).D min. ) min. 1.D min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min. 1 min
Odmor izme4u serija 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min.
H.=.=.)
I$gradnja )n)tar trena'ne metode
#a slici H.D su prikazani svi koraci koji postoje u Bkstenzivnom intervalnom treningu. #ajmanje težak korak ; 1 < je trajanje rada od 1 minutu sa odmorom izme4u rada od = minute. -kupno se rade ) serije od po G ponavljanja. 3redpostavimo da igra" u igri == za jednu minutu izvede D eksplozivni akcija. o zna"i da je D koli"ina A3 posu4eno iz fosfatnog sustava. - pauzi igra" ima = minute da vrati dug u fosfatni sustav. -koliko u tomu uspije ne!e biti bez daa. 5a igra"e koji su manje spremni, tri minuta !e biti dovoljno vremena za potpuni oporavak. /e!ina igra"a !e se oporaviti i brže od = minute te !e ostatak vremena do = minute beskorisno stajati. #a koji na"in trener može otežati trening u ovakovoj situaciji i u"initi da trening od po"etka bude overload?
5ra.i odmor i$me) odigravanja omo.ni& igara Bkstenzivni trening se može otežati smanjivanjem vremena odmora izme4u blokova rada. 6gra"i umjesto pauze od = minute dobivaju ).D minute nakon 1 minuta rada. 5a vrijeme ovoga ) koraka igra"i dobivaju =* sekundi manje odmora u kojemu moraju da vrate D koli"ina A3 u fosfatni sustav. 6gra"i nakon ).D minute po"inju opet da igraju iako se nisu dovoljno oporavili. +oš uvijek su malo bez daa . #jiov fosfatni sustav nije u cjelosti nadopunjen. Što se odigra ve!i broj ponavljanja problem se usložnjuje. #a primjer, nakon D blokova rada može se desiti da je fosfatni sustav prazan i da se aktivira sustav mlije"ne kiseline. - ovakovom slu"aju tijelo !e se morati pobrinuti da se odbrani od aktiviranja sustava mlije"ne kiseline. Rješenje je da se fosfatni sustav ubrza u punjenju izme4u dva bloka izvo4enja pomo!ne igre ==N00. ijelo se privikava da ne više za = ve! za dva i pol minuta vrati posu4eni A3 u fosfatni sustav. ijelo !e se naviknuti na ovo nogometno optere!enje i zakiseljenje !e izostati. - sljede!em ovakovu treningu odmor !e se skra!ivati, a kod petog koraka odmor !e ve! biti 1 minutu tako da !e se raditi o overload$u. Cosfatni sustav je prisiljen da se postupno sve brže i brže nadopunjuje ; vidi sliku H.G <. lika H.G
5a vrijeme Bkstenzivnog intervalnog treninga izme4u odigravanja pomo!ni igara == smanjuje se vrijeme za odmor radi nadopune fosfatnog sustava 1 minut == ; D akcija <
1 minut == ; D akcija < bez daa ekstra O) ekstra A3 = minute odmora ; korak 1 < ).D minute odmora ; korak ) < ) minute odmora ; korak = < 1.D minut odmora ; korak 0 < 1 minut odmora ; korak D <
+)'e trajanje omo.ni& igara -nutar Bkstenzivnog intervalnog treninga odnos izme4u rada i odmora se u D koraka smanjuje na 1 minut rada i 1 minut odmora. 7im se ovaj odmor dostigne dalje se ide na produžavanje trajanja rada u cilju otežavanja rada u igri 00N==. 8od G koraka rad se produžava na 1.D minut. 5a vrijeme trajanja rada od 1.D igra" izvodi ne više D eksplozivni akcija nego E. - tom slu"aju posu4uje se E koli"ina A3 iz fosfatnog sustava. #akon 1.D minute rada u igri == igra" je više bez daa nego li kod 1 minuta rada. ada za samo 1 minutu odmora organizam mora reagirati na na"in da vrati E koli"ina A3$a fosfatnom sustavu. 2a bi uspio da u kratkom vremenu od 1 minute vrati ve!u koli"inu A3 fosfatnom sustavu organizam se mora brže oporaviti ; vidi sliku H.E <.
11=
Ovaj se proces ponavlja. rajanje rada se konstantno i postpuno pove!ava do kona"ni = minute ; korak I <. Što je igra == duža to se više A3 posu4uje iz fosfatnog sustava. 5a samo 1 minutu se sve više mora vra!ati posu4enog A3 u fosfatni sustav. #adopuna ovoga spremnika goriva se sve brže i brže odvija. -kratko, dužim odigravanjem pomo!ne igre se djeluje na brži oporavak. Razlog zašto se prvo smanjuje odmor pa onda produžuje rad je taj da bi se kod D koraka ve! radilo = minute što je, pogotovo za amaterski nogomet, puno. /e! nakon prvog bloka rada bi se izvelo toliko eksplozivni akcija da bi fosfatni sustav bio u cjelosti prazan. 6gra" bi ve! nakon kratkog vremena bio zakiseljen. 6gra"i bi na nižoj razini ve! na prvim koracima ove metode dostigli svoj prag bez mogu!nosti napredovanja. 2akle, prvo se smanjuju odmori a onda se ide na produžavanje rada. - takovim slu"ajevima !e se i igra"i na nižim razinama priviknuti na rad i nau"iti organizam da se pravovremeno bore protiv mlije"ne kiseline. 6gra"i koji su ve! dobro utrenirani preska"u nekoliko koraka unutar Bkstenzivnog intervalnog treninga. lika H.E
5a vrijeme Bkstenzivnog intervalnog treninga u 1 minuti oporavka sve dužeg rada 1 minut == ; D akcija <
1 minut == ; D akcija < bez daa ekstra O) ekstra A3
1 minut odmora ; korak D < - 1 minuti == igra" uzima D koli"ina A3 iz fosfatnog sustava. On zatim ima 1 minutu odmora radi ponovnog punjenja fosfatnog sustava. 1.D minute == ; E akcija <
1.D minute == ; E akcija < bez daa ekstra O) ekstra A3
1 minut odmora ; korak G < - 1.D minuti == igra" uzima E koli"ina A3 iz fosfatnog sustava. - 1 minuti odmora fosfatni sustav se mora brže nadopuniti.
Ve.i (roj omo.ni& igara 8ada se stigne do I koraka ; = minuta rada i 1 minuta odmora <, dolazi se do trenutka kada se pove!ava broj pomo!ni igara. 2vije serije od po G ponavljanja ; 1) ponavljanja < se pove!ava na 10 ponavljanja, ili preciznije re"eno ) serije od po E ponavljanja u trajanju = minute po ponavljanju i to sa odmorom izme4u ponavljanja od 1 minute. Ovaj proces se ponavlja sve do ) K 1* ponavljanja. o je gornja granica unutar Bkstenzivnog intervalnog treninga. Odigravanje )* igara ==N00 u trajanju od po = minute, sa 1 minutom odmora izme4u ponavljanja je mogu!no samo za igra"e na top razini. Ova metoda pruža široki dijapazon mogu!nosti za igra"e na razli"itim razinama. 5a neke trenere je jednostavno otežati trening da svoje igra"e opteretiti pove!anjem broja ponavljanja, na primjer sa ) K G na ) K E, 1 minut rada i = minute odmora. - svakom slu"aju je to teži treninga, ali se postavlja pitanje da li je dostatan trenažni podražaj, to jest, da li nastupa željeni trenažni efekat? @ilj treninga kod 7eš!eg izvršenja nogometni akcija je da se igra"i u"e na &rži oporavak. 2a li !e se uvo4enjem ve!eg broja pomo!ni igara 00N== igra"i u"iti na brži oporavak? Odgovor je ne.J - tom momentu igra"i treniraju dužu izdržljivost oporavkom od = minuta izme4u ponavljanja koje traje 1 minutu. o se zove 6zdržljivost brzog oporavka. o je sasvim drugi cilj treninga. 5bog "ega se onda u zadnjim koracima Bkstenzivnog intervalnog treninga pove!ava broj ponavljanja pomo!ni igara? 7ak i za 110
najbolje utrenirane nogometaše je nemogu!no da se nakon = minute igre 00N== oporavi u cjelosti za jednu minutu. 3ove!anjem broja ponavljanja sa G na 1* otežava se dolaženje do daa. - stvari nastupa overload u bržem oporavku. Ovaj zadnji primjer pokazuje na sasvim jasan na"in kako se mora pažljivo raditi korak po korak u ovirima zadati normi. -koliko se ne postupa po zadatim koracima lako se pogriješi i nastupaju nastupaju sasvim drugoja"iji drugoja"iji trenažni efekti umjesto željeni. željeni. H.=.=.=
Po"etna ra$ina rada
Odre4ivanje koraka od koga !e se po"eti sa radom trenažne grupe je zatjevnije jer ne odre4uje samo dužina igre i broj ponavljanja dostignutu razinu napretka ve! i odmor izme4u ponavljanja. 5bog toga !e trener morati prije odre4ivanja koraka po"etka da napravi nekoliko odabira. 3ošto se radi u ) serije od po G ponavljanja, može se izme4u dvije serije uraditi prilagodba ovisno da li je izabrani korak preslab ili prejak. lik likaa H.H H.H
Odre Od re4i 4iva vanj njee po"e po"etn tnee razi razine ne rad radaa unut unutar ar Bks Bkste tenz nziv ivno nogg inte interv rval alno nogg treni trening ngaa
3o"etna razina rada Y
) K G K 1 minut Rada N ) minuta odmora ; 8orak = <
1 K G K 1 minut inutaa A N ) min minut utee R
slabiji rad jed jednak nak rad rad ja"i rad
1 K G K 1 minuta A N ).D minute R ; 8orak ) < 1 K G K 1 min minut utaa A N ) minu inute R ; 8or 8oraak = < 1 K G K 1 minuta A N 1.D 1.D minute R ; 8orak 0 <
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ $$$$$$$$$$$$$$$$$$ $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ erija 1 Odmor erija ) izme4u serija ; 0 minute < +a"i rad
1 korak više
reneri u amaterskom nogometu se savjetuju da se po"ne sa korak =, ili sa ) serije od po G ponavljanja od 1 minutu rada i ) minuta odmora. 3redpostavimo sada da se za vrijeme treninga ispostavi da je ovaj korak prenizak jer ne postoji overload, jer igra"i obavljaju akcije kod D i G ponavljanja istim intenzitetom i da jednako brzo dolaze do daa kod ovi ponavljanja kao i kod prvi. rener ima mogu!nost da za vrijeme pauze izme4u dvije serije da se prebaci na teži korak unutar Bkstenzivnog intervalnog treninga. #ajbolje rješenje u prikazanom primjeru je da se sa koraka = pre4e na korak 0. 5adnji G ponavljanja !e se smanjiti odmor izme4u ponavljanja na 1.D minuta. rener !e ra"unati da je ovaj trening odra4en kao da je bio cijeli na koraku 0. ljede!i trening !e po"eti na D koraku.
O!a%2avanje o"etne ra$ine: 1 %ora% ni'e Obrnuto, trener može uvidjeti da nakon 1 minute rada i ) minute odmora igra"i teško dolaze do daa i postaju umorni. rener rener uvi4a da igra"i sporije izvode nogometne akcije u nekim oblicima. ada je razumno sa = koraka ; planiranog < u drugoj seriji da se vrati na ) korak. - toj seriji igra"i ne dobivaju ) minuta odmora ve! ).D minuta odmora. ljede!i trening se može jednostavno nastaviti u = koraku.
Otere.enje otaje jedna%o: da!je a !jede.im %ora%om - pauzi izme4u dvije serije trener može do!i do zaklju"ka da je izabrani po"etni korak u cjelosti pogo4en. - tom slu"aju se nastavlja sa tre!im korakom i u drugoj seriji. 8ako igra"i imaju razli"ite nogometno kondicijske sposobnosti može se desiti da jedna grupa igra"a je sveža a druga umorna nakon identi"nog rada. rener u tomu slu"aju polazi od prosjeka. renutak kada je ve!ina igra"a umorna je polazna to"ka periodizacije. -vijek se odre4ivanje startne osnovice podre4uje ve!ini igra"a do to"ke kada do4e do njiovog umaranja. - momentu kada trener odlu"i da stane zbog umora ve!ine igra"a, postoji i nekolicina 11D
koja može nastaviti sa radom. - poglavlju 11 je nazna"eno kako da se u formi igre 00N== trenira sa igra"ima koji su, što se ti"e nogometno kondicijskog aspekta, najja"i. H.=.=.0
+imen$ije terena $a igr)
Blemenat koji veoma utje"e na intenzitet pomo!ne igre > a time i nogometno kondicijski trenažni efekat > je veli"ina terena na kojoj se odigrava pomo!na igra. 5bog toga su razvijena precizna pravila koja su prikazana na slici H.I. rener rener izra"unava veli"inu terena po igra"u koji u"estvuje u igri u omjeru 1* K D metara. -koliko se radi o pomo!noj igri 00 tu se radi r adi o tri igra"a koja su u terenu. 2imenzije terena su = K ; 1* K D < metara, ili =* K 1D metara. 6sto vrijedi i za igru ==. 2va igra"a u terenu zna"e )* K 1* metara. - praksi se pokazao ovaj izra"un privatljiv, "ak i u slu"ajevima kada se igra bez vratara. Ove dimenzije su date op!enito. 8od treninga sa specifi"nim ciljevima ove dimenzije se mogu prilagoditi i po dužini i po širini. lik likaa H.I H.I
mje mjern rnic icee za za dime dimenz nzije ije tere terena na za za nogo nogome metn tnoo kond kondic icijs ijske ke pom pomo! o!ne ne igr igree 1111 1*1* II HH EE GG DD 00 == ))
H.=.=.D
; 1* igra"a u terenu < ; I igra"a u terenu < ; H igra"a u terenu < ; E igra"a u terenu < ; G igra"a u terenu < ; D igra"a u terenu < ; 0 igra"a u terenu < ; = igra"a u terenu < ; ) igra"a u terenu < ; 1 igra" u terenu <
1** K D* metara I* K 0D metara H* K 0* metara E* K 0* metara G* K 0* metara D* K =* metara 0* K =* metara =* K 1D metara )* K 1* metara 1D K 1* metara
Inte$ivni interva!ni trening
- prošlosti je trenažna metoda 6ntenzivni intervalni trening bio dio modela periodizacije. Ova metoda se bila najbolje primjenljiva u formi igre 11 bez vratara, 11 F ) vratara ili )) bez vratara. 7injenica da ova metoda nije više sastavni dio modela ne zna"i da je ona nevažna za igra"e. /elika zakiseljenost za vrijeme igre 11 je razlog zašto ona ne u"estvuje u strukturalnom planiranju periodizacije. u i tamo se ona ipak može primjeniti. 5adatak je da se oprezno kontrolira odnos rada i odmora. 5bog toga je metoda i prikazana na slici slici H.1* kao korak u periodizaciji. lik likaa H.1* H.1*
8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0 8orak D 8orak G 8orak E 8orak H 8orak I
6nte 6ntennzivni ivni in interv tervaalni lni tren trenin ingg erija
3onavljanja ; PP <
Rad
Odmor ; PP <
) ) ) ) ) ) ) ) )
0 0 0 0 0 0 0 D G
1D sek. 1D sek. 1D sek. 1D sek. =* sek. 0D sek. G* sek. G* sek. G* sek.
G* sek. 0D sek. =* sek. 1D sek. 1D sek. 1D sek. 1D sek. 1D sek. 1D sek.
11G
Odmor izme4u serija 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min. 0 min.
H.=.0
I$dr'!jivot (r$og oorav%a
6gra" mora i u devedesetoj minuti da dovoljno "esto da obavlja nogometne radnje. -koliko je igra" nakon izvršenog presinga bez daa, mora opet brzo da uspostavi normalno disanje. 7ak i najbolje trenirani nogometaši su zamoreni u zadnjim trenucima utakmice. 6 oni imaju pad u izvo4enju nogometni akcija. 6gre sa velikim brojem igra"a su idealne za treniranje otklanjanja ove pojave, pošto u ovakovim formama je mogu!no isprovocirati situacije iz drugoga poluvremena. 6graju!i na primjer II nastaju situacije zamora kao i kod završne faze utakmice. - ovoj igri igra"i imaju pad u izvedbi nogometni akcija. modelu periodizacije treniranje 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogmetni akcija dolazi na red u prva 0 tjedna tjedna periodiz periodizaci acije. je. renažn renažnii oblici oblici 1111NH 111NHH H i EEND EENDDD ; sve uklju" uklju"uju uju i vratar vrataree < su idealn idealnee za poboljšanje spomenute nogometno kondicijskie osobine. 5ašto je navedeno da se koriste dvije forme pomo!ni igara, leži u tomu da postoje dvije trenažne metode, naime Bkstenzivni trajni trening i 6ntenzivni trajni trening. H.=.0.1
E%ten$ivni trajni trening
Ova trenažna metoda se može najbolje realizirati kroz pomo!ne igre 1111NHH. a trenažna metoda se sastoji od dva do G ponavljanja u trajanju od 1* do 1D minuta sa odmorom izme4u ponavljanja od ) minute. rajanje jednog ponavljanja je mnogo duže nego li je to u slu"aju pomo!ni igara sa manjim brojem igra"a, na primer 00N==. o ima veze sa "injenicom što u ovoj metodi igra"i imaju puno manje izvedbi nogometni akcija. /rijeme potrebno za oporavak izme4u dvije akcije je puno ve!e. 3uno manje se igra"i suo"avaju sa nastankom zamora i stoga mogu da dulje izdrže trajanje same igre. renažna metoda Bkstenzivni trajni trening je u cjellosti prikazana na slici H.11 lik likaa H.1 H.111
6zdr 6zdržl žlji jivo vost st brzo brzogg opo opora ravk vkaa Bkst Bksten enzi zivn vnii tra trajn jnii tren trenin ingg
8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0 8orak D 8orak G 8orak E 8orak H 8orak I 8orak 1* 8orak 11 8orak 1) 8orak 1= 8orak 10 8orak 1D 8orak 1G 8orak 1E 8orak 1H 8orak 1I 8orak )* 8orak )1
3onavljanje ) ) ) ) ) ) = = = = = 0 0 0 0 D D D G G G
Rad 1* min. 11 min. 1) min. 1= min. 10 min. 1D min. 11 min. 1) min. 1= min. 10 min. 1D min. 1) min. 1= min. 10 min. 1D min. 1= min. 10 min. 1D min. 1= min. 10 min. 1D min.
Odmor PP ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min.
11E
H.=.0.1.1
I$gradnja E%ten$ivnog trajnog treninga
#ajlakše optere!enje unutar ove trenažne metode su dvije igre 1111NHH 1111NHH od po deset minuta sa dvije minute pauze izme4u ponavljanja. 3oslije toga je mogu!no produljiti igru ; od 1* do 1D minuta < ili pove!ati broj ponavljanja sa ) na G. 5akon dugotrajnosti se i u ovoj metodi treba striktno primjenjivati. 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija traži tako4er jednu postupnost u izgradnji koja se postiže doziranim produljenjem trajanja igre.
+)!je omo.ne igre 3roduljivanjem trajanja pomo!ne igre sa ) K 1* minuta ; Y )* minuta < na ) K 11 minuta ; Y )) minuta < je mali korak nego li bi to bio pove!avanjem broja ponavljanja sa ) K 1* minuta na = K 1* minuta. 5bog toga svaki sljede!i korak u biti zna"i produljivanje trajanja ponavljanja za 1 minutu ; vidi sliku H.11 <. 8od G koraka je optere!enje naraslo na ) K 1D minuta tako da je trajanje tr ajanje jednog ponavljanja dostiglo svoje svoje maksimalnu vrijednost.
Ve.i (roj onav!janja 3ove!anje broja ponavljanja je jedina preostala mogu!nost da se poja"a nogometno optere!enje. 6 ovdje vrijedi put postupnosti. #akon dva ponavljanja od po 1D minuta ; Y =* minuta < ne dolazi na dnevni red = K 1D minuta ; Y 0D minuta <. 3ove!anje od 1D minuta je preveliko. ljede!i korak je = K 11 minuta ; Y == minuta < . 3ove!ava se po jednu minutu po ponavljanju. 8od 1) koraka postoje 0 ponavljanja po 1) minuta rada ; Y 0H minuta <. Ova izgradnja ide do )1 koraka ; G K 1D minuta <. - tom momentu igra"i se nalaze na maksimalnom optere!enju kada se govori o ovoj trenažnoj metodi. 7ak i u profesionalnom nogometu je teško dosti!u ovaj korak. reneri "esto odlu"e da ne idu dalje sa previ4enim koracima optere optere!en !enja ja ve! se zausta zaustavlja vljaju, ju, na primje primjerr na D K 1) minuta minuta.. raž ražee druga druga"ij "ijee na"ine na"ine pov pove!a e!anja nja optere!enja. - paragrafu 1*.).D je pojašnjeno na koji je na"in to izvedivo.
8roj igra"a 8orak 8orak po korak korak se pove!ava pove!ava nogometno nogometno optere!en optere!enje je sa ) K 1* minuta na G K 1D. vakako vakako da 0 K 1) minuta 1111 nije isto kao 0 K 1) minuta igre HH. &roj igra"a koji u"estvuju o pomo!noj igri diktiraju i intenzitet treninga. sa ovom "injenicom trener mora ra"unati. H.=.0.1.).
Po"etna ra$ina rada $a E%ten$ivni trajni trening
#akon "itanja predodno napisanoga jasno je da razli"ite trenažne grupe zapo"inju svoj rad na razli"itim koracima Bkstenzivne trajne metode. 3o"etna razina rada kod profesionalaca je viša nego li je to slu"aj kod amatera. 3itanje je na koji na"in je najbolje procijeniti po"etnu razinu rada. 5bog toga !emo dati nekoliko najvažniji smjernica. 8ada se po prvi puta radi sa ovom metodom najbolje je zapo"eti sa ponavljanjima koja traju 1* minuta sa odmorom izme4u ponavljanja u trajanju od ) minute. #akon toga je odgovornost trenera da prepozna visinu optere!enja kod igra"a na kojoj imaju problema sa izvedbom 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija. ada je trenutak da se prekine sa ovom trenažnom formom. #a razini op amatera je to možda najbolje u"initi u 0 ponavljanju od 1* minuta nakon = minuta rada ; nakon ukupno == minuta rada <. 8od profesionalaca je to nešto više, na primjer nakon I minuta u 0 ponavljanju ; nakon =I minuta rada <. rener uzima u obzir tablicu i može uporediti ono što je odra4eno sa prikazanom razinom koraka. - navedenim primjerima to bi zna"ilo da je trener op amatera došao do E koraka ; = K 11 minuta Y == minute < a da je trener profesionalaca na I koraku ; = K 1= minuta Y =I minuta<. -z pomo! globalni smjernica svaki trener može da odredi po"etnu razinu rada. Od ovoga koraka kre!e sa sustavnom primjenom propisani koraka, to jest sa overload$om. rener amatera primjenjuje u sljede!em treninga norme H koraka ; = K 1) minuta , dok trener profesionalaca po"inje sa I korakom i sljede!i korak mu je 11H
korak broj 1* ; = K 10 minuta <.#a ovakovi na"in se igra"i prisiljavaju da na razli"itim razinama sve duže izdržavaju "esto izvo4enje nogometni akcija. vi igra"i nemaju istu izdržljivost, tako da !e razli"ito i reagirati što se ti"e samog zamora. +edna grupa igra"a !e pokazati znakove zamora dok je druga grupa spremna za daljnje podražaje. rener uzima kao polaznu to"ku od spremnosti igra"a koji su na nižoj razini optere!enja. - poglavlju 11 je objašnjeno na koji na"in se kod igra"a sa ve!im kondicijskim sposobnostima može probijati nogometno kondicijska granica. H.=.0.1.)
+imen$ija terena $a igr)
2imenzija terena za izvo4enje pomo!ne igre 1111NHH uveliko utje"e na intenzitet rada i trenažne efekte. mjernica prikazana na slici H.I je odli"na polazna osnova za odre4ivanje dimenzija terena za rad za pomo!nu igru 1111 ; 1** K D* metara <, 1*1* ; I* K 0D metara <, II ; H* K 0* metara < i HH ; E* K 0* metara <. - igri HH u stvari igra E igra"a u terenu a na osnovu smjernica širina terena bi bila =D metara. praksi to ne bi bilo dobro rješenje jer je to ipak preuzak teren ; širina je manja od kaznenog prostora <. %inimum 0* metara širine je bolja opcija. Ovaj primjer upu!uje na stav da su date smjernice samo orjentir za odre4ivanje dimenzija terena i da trener u praksi prilago4ava dimenzije stvarnim potrebama za ostvarivanje nogometni ciljeva. Ovo pravilo vrijedi sa posebnim naglaskom na takti"ke treninge. reniranje izgradnje napada na svojoj polovici terena "esto zatjeva širi teren, dok izgradnja napada koriste!i dubinski pas zatjeva nešto duži i uži teren. H.=.0.).
Inten$ivni trajni trening
5a vrijeme trajanje pomo!ne igre EENDD, unutar 6ntenzivnog trajnog treninga, igra"i izvode ve!i broj nogometni akcija nego li za vrijeme 1111NHH. 5bog toga je trajanje ove pomo!ne igre kra!e i iznosi od 0 do H minuta. o je svakako kra!e od 1* do 1D minuta koliko traje Bsktenzivni trajni trening. 6ntenzivni trajni trening poznaje uglavnom 0 do G ponavljanja. Odmor izme4u ponavljanja je ) minute. renažna metoda 6ntenzivni trajni trening je prikazan na slici H.1). H.=.0.).1
I$gradnja )n)tar Inten$ivnog trajnog treninga
8od ove metode je izgradnja identi"na kao i kod Bkstenzivnog trajnog treninga. #ajmanje težak korak po"inje sa 0 ponavljanja od po 0 minute rada sa dva minuta odmora izme4u blokova rada ; vidi sliku H.1) <. #a osnovu zakona o dugotrajnosti prvo se pove!ava dužina trajanja ponavljanja a zatim se pove!ava broj ponavljanja. lika H.1)
6zdržljivost brzog oporavka 6ntenzivni trajni trening
8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0 8orak D 8orak G 8orak E 8orak H 8orak I 8orak 1* 8orak 11 8orak 1) 8orak 1= 8orak 10
3onavljanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 D D D G G
Rad 0 min. 0.D min. D min. D.D min. G min. G.D min. E min. E.D min. H min. E min. E.D min. H min. E min. E.D min.
Odmor ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. ) min. 11I
8orak 1D min.
G ) min.
H
+)'e trajanje omo.ne igre 5a vrijeme 6ntenzivnog trajnog treninga rad se otežava sve dužim trajanjem od pola minute a ne > kao kod Bkstenzivnog trajnog treninga > cijelom minutom. o ima veze sa brojem igra"a jer se ova metoda izvodi sa igrom EENDD. 6ntenzitet je kod ove metode ve!i zbog smanjenog broja igra"a. a koraka koji sadrži 0 ponavljanja po 0.D minute prelazi se na 0 ponavljanja sa po D minuta ; vidi sliku H.1) <. #a koncu se završavaju koraci sa 0 K H minuta. Ovo je gornja granica trajanja ponavljanja 6ntenzivnog trajnog treninga.
Vi2e onav!janja #akon što je dostignuta navedena granica pove!ava se broj ponavljanja ali se ne ide sa 0 K H ; Y =) minute < na D K H ; Y 0* minuta <. 6 ovdje se traži sporija izgradnja te se sa 0 K H minuta ide na D K E minuta ; sa =) minute na =D minuta rada <. Ovakovi na"in pove!anja se sustavno prati iz koraka u korak sve dok se ne stigne do G K H minuta. Ovo je gornja granica ove metode. 6skustvo nas u"i da je G K H minuta sa igrom EENDD i ) minuta odmorom izme4u ponavljanja gornja granica i za profesionalne nogometaše. 8ao što je ve! re"eno, 0 K 1) minuta u igri 1111 nije isto kao 0 K 1) minuta u igri HH. 6sto tako 0 K G minuta u igri EE nije isti kondicijski podražaj kao 0 K G minuta u igri DD. a ovim "injenicama trener treba da ra"una u sastavljanju periodizacije. H.=.0.).)
Po"etna ra$ina rada $a Inten$ivni trajni trening
- radu sa ovom metodom primjenjuju se isti principi kao i kod Bkstenzivnog trajnog treninga. +edina razlika je da se radi u bloku od 0 minute sa odmorom izme4u blokova rada u trajanju dvije minute. Radi se do trenutka kada igra"i rje4e izvode nogometne akcije i kada više nema govora o nogometu. 8od tima A taj momenat se može desiti na kraju G ponavljanja ; Y )0 minute <. 6gra"i & tima mogu možda manje izdržati i da imaju zastoj poslije D ponavljanja ; Y 1H minuta <. #a osnovu smjernica prikazani na slici H.1) trener A tima !e konstatirati da je po"etna razina rada D korak ; 0 K G minuta Y )0 minuta < dok trener & mom"adi uvi4a da njegovi igra"i mogu trenutno dostignuti razinu koraka = ; 0 K 0.D minute Y 1H minuta <. vaki od trenera !e za po"etak rada odabrati jedan od ovi koraka. vaki od nji !e na kraju sezone možda do!i u izgradnji do D K E minuta. 8ao i kod igre 1111NHH nemaju svi igra"i istu podnošljivost optere!enja u igri EENDD. 3oglavlje 11 daje odgovor na rješenje tog problema to jest problema kako da se gornja granica kod najja"i igra"a probije.
+imen$ije terena 8ao što je napomenuto, dimenzije terena direktno utje"u na intenzitet treninga i u kona"nici na trenažni efekat. 2a predložene smjernice nisu uvijek dostatne u praksi pokazuje primjer igre EENDD. 5a vrijeme izvo4enja ove pomo!ne igre ; G igra"a u terenu < predložena je širina terena od =* metara ; G K D metara <. naravno da je taj teren uzak. Ovdje je tako4er širina terena minimalno 0* metara. 5a formu GG ; D igra"a u terenu < je širina terena od )D metara ; D K D metara < preuska. 8od ovoga broja igra"a širina bi trebala da bude oko =* metara. - slu"aju igre DD ; 0 igra"a u terenu < širina terena je )* metara ; 0 K D metara <. Širina terena od =* metara je puno realisti"nija. 8rucijalno je da u igri EENDD dimenzije terena budu što je mogu!no ve!e. -koliko se trener odlu"i na manje dimenzije terena onda se više ne može govoriti o 6ntenzivnom trajnom terenu. 5bog smanjivanja terena intenzitet rapidno raste i onda nema više govora o ovoj metodi ve! se radi o drugoj metodi, Bkstenzivnom intervalnom treningu. - tim trenucima se ne trenira željena 6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija.
1)*
H.=.D
E%!o$ivno riremne 4orme
Bksplozivne radnje nemaju samo veze sa fiziologijom ; energetskim sustavima <. ako4er se igra"i optere!uju u anatomskom pogledu ; tjelesnom pogledu
Razli"iti koraci unutar eksplozivno pripremni formi
E5*PLO-IVNO P3IP3EMENE O3ME 8ORA8 1 $ G K G* metara ubrzanje do G* S sa G* sekundi odmora $ zaustavljanje unutar G metara 8ORA8 ) $ E K D* metara ubrzanje do E* S sa D* sekundi odmora $ zaustavljanje unutar D metara 8ORA8 = $ H K 0* metara ubrzanje do H* S sa 0* sekundi odmora $ zaustavljanje unutar 0 metra 8ORA8 0 $ I K =* metara ubrzanje do I* S sa =* sekundi odmora $ zaustavljanje unutar = metra 8ORA8 D $ 1* K )* metara ubrzanje do 1** S sa )* sekundi odmora $ zaustavljanje unutar ) metra H.=.D.1
U(r$avanje
3ostupan rad ka maksimalnim sprintevima i zaustavljanjem je najbolje uz pomo! ubrzanja. 8arakteristika kod ovoga je da se postupno ubrzavaju koraci. 6gra"i ne dostižu odma propisane brzine ; na primjer H* S<. a propisanom brzinom završavaju ubrzavanje. vako ubrzanje po"inje sa laganim tr"anjem. 5atim se brzina podiže na potrebitu razinu. 5a vrijeme, na primjer H K 0* metara do H* S igra"i postižu brzinu od H* S maksimalnog iznosa zadnji D do 1* metara. rener je najbolje da stane na 0* metara propisanu duljinu i da kontrolira ubrzanja i dostignutu brzinu pri kraju ubrzanja radi eventualne korekcije brzine tr"anje i zasutavljanja. H.=.D.)
I$gradnja )n)tar e%!o$ivni& riremni& 4ormi
5a vrijeme izvo4enja ovi eksplozivni pripremni formi izgradnja ubrzanja se odvija od treninga do treninga postupno pove!avanjem brzine ubrzanja i skra!ivanjem rastojanja. -brzanje sve više li"i na sprint koji se izvodi na utakmici. 3rvog treninga izvodi se G ubrzanja na dionici od G* metara. &rzina se polagano pove!ava do G* S od maksimalne brzine. 6zme4u dva ubrzanja odmor je G* sekundi. re!i put izvo4enja ovi pripremni formi broj ubrzanja raste sa G na sedam. 2ionica se smanjuje sa G* na D* metara s time što se brzina pove!ava sa G* na E* S. Odmor izme4u serija se skra!uje na D* sekundi. ljede!i koraci zna"e manje dionice a ve!a brzina. 5adnji korak se sastoji iz 1* ubrzanja od po )* metara gdje se brzina pove!ava do 1** S. #a osnovu ove dozirane izgradnje trener može u kasnijoj fazi da pre4e na izvo4enje #ogometni sprinteva sa malim i velikim pauzama. #a kraju ubrzanja igra"i se naglo zaustavljaju. printevi i zaustavljanje idu zajedno tako da se igra"i zaustavljaju na kraju dionice u nekoliko metara. 5a prvi korak ; G K G* metara do G* S sa G* sekundi odmora < dužina zaustavljanja je G metara. 8od ) koraka rastojanje se smanjuje na D metara dok je kod zadnjeg koraka nakon )* metara, 1)1
ubrzanja do 1** S, dionica zaustavljanja je ) metra. 8ako je to veoma optere!uju!e za tijelo, neopodno je kod ovi pripremni formi da i zasutavljanje do4e na red. #a primjer, kvadricepsi nogu trpe velika optere!enja i dozirano se u"e na istezanje za vrijeme podražaja. Ovako nastanak ozljede je smanjen na najve!u mogu!nu mjeru. H.=.D.=
E%!o$ivne radnje ) o"etnoj 4a$i riremnog erioda (e$ ro(!ema
2a bi se izbjegao nesporazum eksplozivno pripremne forme nisu namijenjene kao pripremne radnje u op!em smislu. o svakako ne zna"i da se ne smije sprintati. - pomo!nim igrama se nalaze kako kratki tako i duži sprintevi, tako da se izvo4enje sprinteva ne spre"ava. H.=.D.0.
Pro(ijanje e%!o$ivni& grani0a ) o"etnoj 4a$i riremnog erioda je ro(!em
renažni oblici koji su namijenjeni za probijanje granica eksplozivnosti su problemati"ni ako se obavljaju u prvoj fazi pripremnog perioda. - ovakvim treninzima se u kratkom vremenu izvode u kratkom periodu. 6gra"i koji se vra!aju sa odmora mogu se veoma lako ozljediti. 3itanje koje se postavlja je kako da se organizam pripremi za eksplozivne radnje na pravi na"in. H.=.D.0
Priremne 4orme $a m!ije"n) %ie!in)
3ostoje i drugi pripremni aspekti uklju"eni u forme ubrzanja. 5a vrijeme ovi formi ubrzanja igra" uzima odre4enu koli"inu A3 iz fosfatnog sustava. 5bog kratkog odmora izme4u ubrzanja igra" !e imati problema sa popunom fosfatnog sustava. o !e se svakako dešavati u slu"aju ubrzanja I K =* metara do I* S maksimalne brzine kada je odmor izme4u ponavljanja =* sekundi. #akon G, E ubrzanja fosfatni sustav !e biti ispražnjen i nastupit !e zakiseljenje. 5a vrijeme eksplozivni pripremni formi tijelo se priprema na maksimalne sprinteve ali ujedno se navikava na mlije"nu kiselinu. a ovim se spre"ava da u tre!em tjednu ciklusa, kada su na rasporedu #ogometni sprintevi sa malo odmora, organizam bude iznena4en sa nastupanjem mlije"ne kiseline. Ako tijelo nije pripravno, mlije"na kiselina može da izazove ošte!enja ili ozlje4ivanje. H.0
Vrijeme )er%omen$a0ije
Razli"ite trenažne metode su namijenjene za dozirano nanošenje jedne vrste oše!enja organizmu. Ciziološki procesi u tijelu bolje funkcioniraju ako se prvo nanesu ošte!enja organizmu. o se zove overload. &ukvalno to zna"i da se tijelo optereti nešto više nego li je naviknuto. /rsta ošte!enja ovise o tipu treninga. Ošte!enja nakon pomo!ne igre HH su manja od ošte!enja na"injeni nakon igre ==. /rijeme za popravku ošte!enja se razlikuju od tipa treninga do tipa treninga. Što je šteta ve!a duže je i vrijeme oporavka. - tekstu koji slijedi ide se dublje u razradu ove teme. H.0.1
E%!o$ivnije i$voenje nogometne a%0ije B ati
renažna metoda tartna brzina i brzina ubrzanja u obliku #ogometni sprinteva sa puno vremena za oporavak, gdje se tijelo privikava na uzimanje ve!e koli"ine A3$a iz fosfatnog sustava. ijelo treba 0H sati vremena da se oporavi od ošte!enja i da se tijelo oja"a. rener treba da ra"una sa ovim vremenom oporavka kako se približava utakmica. #ajkasnije 0H sati ; dva dana < prije utakmice trener može da optereti igra"e sa ovim trenažnim podražajom. -koliko je vrijeme superkompenzacije kra!e od ovoga, onda se može desiti da je igra" nedovoljno oporavljen. 6gra" ima manju sposobnost odigravanja utakmice i ve!u šansu za nastupanje ozljede. Op!enito nije preporu"ljivo da se trenira sa kondicijskim naglaskom dva dana prije utakmice. a ovim vremenom superkompenzacije se mora ra"unati i ako se želi više puta u tjednu trenirati ovom trenažnom metodom. 6zme4u dva treninga Bksplozivnog izvo4enja nogometni akcija mora minimalno pro!i 0H sati. - ovi 0H sati tijelo mora prvo da reparira sva ošte!enje prije nego li se optereti sa novim. o svakako ne zna"i da se izme4u ova dva treninga ne može trenirati nešto drugo. 5a vrijeme reparacije jednog fiziološkog procesa je mogu!no oštetiti drugi fiziološki proces. 1))
H.0.).
I$dr'!jivot i$voenja e%!o$ivni& radnji F6 ata
-z pomo! trenažne metode 3onavljanje kratki sprinteva$ primjenjenu unutar #ogometni sprinteva sa malo odmora$ trener pokušava da proširi fosfatni sustav igra"a. /rijeme superkompenzacije za ovu trenažnu metodu je duže nego li za tartnu brzinu i brzinu ubrzanja. o ima veze sa "injenicom da ne nastupaju ošte!enja samo kao posljedica sprinteva ve! i nastupanja mlije"ne kiseline. 5akiseljenost dodatno ošte!uje organizam. ijelo treba E) sata za repariranje i za oja"avanje organizma. a ovim vremenom superkompenzacije trener mora ra"unati kada dolazi sljede!a utakmica. Ovaj tip treninga se mora održati najkasnije E) sata prije utakmice. -koliko je vrijeme kra!e može se desiti da se jedan ili više igra"a ne oporave od ošte!enja i da sa tim ošte!enjem zapo"nu utakmicu. -koliko trener želi da održi dva ili više treninga ove vrste onda izme4u nji mora da bude minimalno E) sata. - ovi E) sata se moraju popraviti sva nastala ošte!enja. - tomu periodu se može trenirati neki drugi aspekt overload$a. H.0.=.
8r$i oorava% F6 ata
3rimjena metode Bkstenzivni intervalni trening na igru 00N== ima za cilj da se fosfatni sustav nogometaša privikne na brzo punjenje. 8ratka stanka izme4u dva bloka rada ove trenažne forme su nedostatna da se na vrijeme popuni ispražnjeni fosfatni sustav. #akon nekoliko blokova rada dolazi do poreme!aja procesa ovoga sustava tako da vrlo brzo nastupa zakiseljenost. ijeli treba ukupno E) sata da bi repariralo ošte!enja i samo se oja"alo za daljnji rad. 6 ovdje vrijeme superkompenzacije igra bitnu ulogu u nadolaze!oj utakmici. #ije razumno kra!e od E) sata održati trening ovakovog sadržaja prije nadolaze!e utakmice. 3ostoji opasnost da se igra"i nisu oporavili od djelovanja mlije"ne kiseline. ovo vrijeme superkompenzacije treba uzeti u obzir ako se želi trenirati dva puta u tjednu. 6 u ovakovim slu"ajevima vrijeme izme4u dva treninga mora minimalno biti E) sata. - tom periodu tijelo se prvo mora oporaviti repariraju!i sva ošte!enja. H.0.0.
I$dr'!jivot (r$og oorav%a 6BHB ati
3rimjenom trenažne metode Bkstenzivni trajni trening ; 1111NHH < i 6ntenzivni trajni trening namjerava se ošteti funkcioniranje plu!a, krvi da bi ovi dijelovi tijela bolje funkcionirali i transportirali kisik ka miši!ima. 6gra"i !e u tim slu"ajevima mo!i izdržati brzi oporavak izme4u nogometni akcija. - slu"aju metode Bkstenzivni trajni trening vrijeme potrebno za oporavak ošte!enja je )0 sata pri "emu tijelo postaje otpornije na ove oblike optere!enja. Ovo vrijeme superkompenzacije zna"i da je nerazumno kra!e od )0 sata prije utakmice trenirati ovom metodom. /elika je opasnost da igra"i koji su trenirali dan prije utakmice ovom metodom budu umorni i nespremni za odigravanje. - poglavlju I je napomenuto da nije preporu"ljivo dva dana prije utakmice trenirati ovom metodom. Oporavak nakon )0 sata trener mora uzeti u obzir ako želi trenirati 6zdržljivost brzog oporavka više od jednoga puta tjedno. 6zme4u dva podražaja mora u principu pro!i najmanje )0 sata radi oporavka ošte!enja organizma. 5a vijeme reparacije je mogu!no trenirati neke druge aspekte nogometne kondicije. 5a intenzivni trajni trening kompenzacija je 0H sati. o ima veze sa "injenicom da su nometno kondicijski oblici EENDD intenzivnijeg karaktera i nanose više štete organizmu nego li to rade oblici 1111NHH. H.0.D.
*)er%omen$a0ija e de2ava amo o!ije over!oadHa@
- ovomu poglavlju je bilo govora o vremenu superkompenzacije koja je neopodna da bi se odre4ena šteta organizma popravila nakon odra4ene trenažne forme i da bi dakle nastupili odre4eni trenažni efekti. reba imati na umu da se ovi procesi dešavaju samo ako je doživljen overload na treningu. amo onda kada trener o"ekuje u nekom segmentu da igra" probije granicu limita nastupit !e ošte!enje tijela. amo tada tijelo ima potrebu za odre4enim vremenom oporavka radi ja"anja. Tim igra" radi manje od onoga što je nau"io ošte!enja !e biti minimalna. ada se govori o podoptere!enju. Bngleska rije" za podoptere!enje je underload. 3ošto kod underloada ne nastupaju opšte!enja nema potrebe niti za superkompenzacijom jer nema se što oporavljati. 1)=
H.0.G
Oorava% na%on )ta%mi0e
- profesionalnom nogometu je postala praksa da se nakon utakmice organizam oporavlja dva dana. 2an nakon utakmice se radi trening oporavka. -z pomo! laganog intenzivnog treninga poja"ava se cirkulacija organizma ubrzavaju!i odvod otpadnog materijala iz organizma i ubrzava se ujedno i dovod gradivnog materijala u ošte!ene dijelove tijela. 2rugi dan nakon utakmice je u pravilu slobodan dan tako da se tijelo u potpunosti može orjentirati na oporavak ošte!eni dijelova tijela. #e treniraju!i na ovaj dan preusmjerava se cjelokupna energija na oporavak nakon utakmice i nakon tre!eg dana nakon utakmice tijelo je spremno za nove napore. - amaterskom nogometu prvi trening je dva dana nakon utakmice . Amateri naj"eš!e treniraju ponedjeljkom dok amateri koji igraju utakmice nedjeljom prvi trening održavaju u utorak. - oba slu"aja trening se održava nakon 0H sata od utakmice. Obi"no su svi igra"i veoma optere!eni na ovakovom treningu jer je organizam imao dovoljno vremena da se oporavi. imovi koji treniraju dva puta tjedno nemaju problema da ovakovi prvi trening održe ponedjeljkom nave"er. opamateri treniraju = puta tjedno tako da mogu podražajni kondicijski trening da planiraju jedan od sljede!i trening u tjednu. Obi"notaj top kondicijsi trening treneri planiraju u sredini tjedna. H.D.
Promjena over!oadHa )n)tar eriodi$a0ije tima
@entralna tema u ovomu poglavlju su razli"ite trenažne metode i koraci koji se mogu preduzeti unutar svake trenažne metode radi kreacije overload$a. Ovi koraci su prikazani na slici H.1D. - zadnjem dijelu knjige !e biti prikazano koje korake treneri mogu poduzeti u periodizaciji svoga tima. Ova metodika je objašnjena uz pomo! primjera periodizacije tima op$amatera ; vidi stranicu 1H0 <. H.D.1
N)!iranjeHHote'avanje=onav!janje=ote'avanje'
8ao što je re"eno ne može svaki tim po"eti na istoj razini optere!enja. 2a bi se odredila to"na razina po"etka rada trner se koristi nuliranjem. #a osnovu toga trener je u mogu!nosti da otežava trening korak po korak tijekom cijele sezone. Odabrali smo Bkstenzivnu trajnu metoda kao primjer pojašnjenja. #a primjeru navedenom na stranici 1H0 nalazi se tim iz opamatera koji koristi Bkstenzivnu trajnu metodu u radu u ciklusu 1N tjedan 1 ; trening ) <. 5a vrijeme ovoga treninga utvr4uje se nuliranje. #a osnovu toga je odre4ena po"etna razina rada unutar ove trenažne metode. u ovomu primjeru radi se o E koraku, ili = K 11 minuta igre 1111NHH. jedan kasnije dolazi na red opet ova metoda ; trening broj G <. Optere!enje je više za jedan korak. 5a vrijeme treninga G odra4uje se = K 1) minuta igre 1111NHH. 5atim jedno vrijeme se ne radi metoda Bkstenzivno trajnog treninga. %etoda se ponovno pojavljuje u ciklusu )N tjedan 1. -mjesto da se krene sa sljede!im korakom ; = K 1= < koji dolazi na red, ponavlja se zadnji korak ; H < iz zadnjeg ciklusa. o ima veze sa postupnom izgradnjom nogometne kondicije ili sa zakonom postupnosti. 6zme4u ova dva ciklusa je veliki vremenski interval. 2a bi se otklonila svaka nesigurnost u izgradnji ponavlja se zadnji korak iz zadnjeg ciklusa. 5a vrijeme )D treninga ponavlja se dakle = K 1) minuta rada u igri 1111NHH. ljede!eg tjedna ; ciklus ) N tjedan )
otežavanje > ponavljanje > otežavanje > ponavljanje > i tako dalje. #a stranici 1H0 je data jasna slika svi trenažni metoda.
1)0
H.G
U%)na eriodi$a0ija tima je oet %ora% (!i'e
vako nogometno optere!enje po trenažnoj metodi je konkretno nazvano za svaki nogometno kondicijski trening ; vidi sliku H.10 i H.1D <, tako da je periodizacija ispunjena. ako4er postoji jedan broj treninga koji nisu ispunjeni. ako4er nije spomenuta logika tjedne periodizacije. 5ašto se održavaju nogometno kondicijski treninzi opisani u ovomu primjeru? - sljede!em poglavlju !e biti više detalja objašnjenja. @entralna pozornost !e se odnositi na ne$kondicijske treninge. tjedan 1 tjedan ) $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH
tjedan = tjedan 0 $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogomtno kondicijske pomo!ne igre EENDD
tjedan D tjedan G $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N==
6zdržljivost "estog izvo4enja nogometni akcija
6zdržljviost "estog izvo4enja nogometni akcija
7eš!e izvo4enje nogometni akcija
K$$$$K$$$K$$$$$K$$$$$$$K K$$$K$$$K$$$K$$$K$$$$K
K$$$$K$$$K$$$$$K$$$$$$$K K$$$K$$$K$$$K$$$K$$$$K
K$$$$$$$$$$$K K$$$$$K$$$$$K
6zdržljivost brzog oporavka
6zdržljivost brzog oporavka
&rži oporavak
&olji sustav za transport kisika
&olji sustav za transport kisika
Bkstenzivni trajni trening )0 sata vrijeme oporavka
6ntenzivni trajni trening 0H sati vrijeme oporavka
&rža nadopuna fosfatnog sustava Bkstenzivni intervalni trening E) sata vrijeme oporavka
Rad 1*$1D minuta 3onavljanja )$G Odmor PP ) minute
Rad 0$H minuta 3onavljanja 0$G Odmor ) minute
Bksplozivno priremne forme
#ogometni sprint sa malo odmora #ogometni sprint sa puno odmora
Rad 1$= minuta 3onavljanja G$1* Odmor =$1 minuta erija ) Odmor izme4u serija 0 minute $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
6zdržljivost dobrog izvo4enja nogometni akcija
9$$$L$$$K$$$K 9$$$9$$$9$$$9
$ G K G* m ubrzanje do G* S sa G* sek. odmora $ E K D* m ubrzanje do E* S sa D* sek. odmora $ H K 0* m ubrzanje do H* S sa 0* sek. odmora $ I K =* m ubrzanje do I* S sa
&olje izvo4enje nogometne akcije K 9
6zdržljivost eksplozivni radnji 3ove!anje fosfatnog sustava
Bksplozivnije izvo4enje radnji 3osu4ivanje ve!e koli"ine A3 iz fosfatnog sustava
3onavljanje kratki sprinteva E) sata vrijeme oporavka
tartna brzina i brzina ubrzanja 0H sati vrijeme oporavka
Rad 1D$)D m 3onavljanja G$1* Odmor PP 1* sekundi 1)D
Rad D m N 1D m N )D m 3onavljanja G$1* N 0$H N )$G Odmor PP =* N 0D N G*
=* sek. odmora $ 1* K )* m ubrzanje do 1** S sa )* sek. odmora
erija )$0 odmor izme4u serija 0 minute
Odmor izme4u serija 0 min
lika H.10 Razli"ite trenažne metode unutar modela periodizacije od G tjedana
tjedan 1 tjedan ) $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH
tjedan = tjedan 0 $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogomtno kondicijske pomo!ne igre EENDD
tjedan D tjedan G $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N==
Bkstenzivni trajni trening 6ntenzivni trajni trening Bkstenzivni intervalni trening korak 1. ) K 1* min N ) min odmor korak 1. 0 K 0 min N ) min odmor korak 1. ) K G K 1 min N = m.od. korak ). ) K 11 min N ) min odmor korak ). 0 K 0.D min N ) min odmor korak ). ) K G K 1 min N ).D.m. korak =. ) K 1) min N ) min odmor korak =. 0 K D min N ) min odmor korak =. ) K G K 1 min N ) m.od. korak 0. ) K 1= min N ) min odmor korak 0. 0 K D.D min N ) min odmor korak 0. ) K G K 1 min N 1.D m. korak D. ) K 10 min N ) min odmor korak D. 0 K G min N ) min odmor korak D. ) K G K 1 min N 1 m.od. korak G. ) K 1D min N ) min odmor korak G. 0 K G.D min N ) min odmor korak G. ) K G K 1.D min N 1.od. korak E. = K 11 min N ) min odmor korak E. 0 K E min N ) min odmor korak E. ) K G K ) min N 1 m.od. korak H. = K 1) min N ) min odmor korak H. 0 K E.D min N ) min odmor korak H. ) K G K ).D min N1 od. korak I. = K 1= min N ) min odmor korak I. 0 K H min N ) min odmor korak I. ) K G K = min N 1 m.od. korak 1*. = K 10 min N ) min odmor korak 1*. D K E min N ) min odmor korak 1*. ) K E K = min N 1 od. korak 11. = K 1D min N ) min odmor korak 11. D K E.D min N ) min odmor korak 11. ) K H K = min N 1 od. korak 1). 0 K 1) min N ) min odmor korak 1). D K H min N ) min odmor korak 1). ) K I K = min N 1 od. korak 1=. 0 K 1= min N ) min odmor korak 1=. G K E min N ) min odmor korak 1=. ) K 1* K = min N 1 od. korak 10. 0 K 10 min N ) min odmor korak 10. G K E.D min N ) min odmor korak 1D. 0 K 1D min N ) min odmor korak 1D. G K H min N ) min odmor korak 1G. D K 1= min N ) min odmor korak 1E. D K 10 min N ) min odmor korak 1H. D K 1D min N ) min odmor korak 1I. G K 1= min N ) min odmor korak )*. G K 10 min N ) min odmor korak )1. G K 1D min N ) min odmor $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ Bksplozivno priremne forme #ogometni sprint sa malo odmora #ogometni sprint sa puno odmora 3ripremne radnje 3onavljanje 8ratki sprinteva tartna brzina i brzina ubrzanje trening 1 i trening ) korak 1 ) K G K 1D m N 1* sek. od. korak 1.GN0N)KDN1DN)DmN =*N0DNG* s $ G K G* m ubrzanje do korak ) ) K E K 1D m N 1* sek. od. korak ).EN0N)KDN1DN)DmN =*N0DNG* s G* S saG* sek. odmora korak = ) K H K 1D m N 1* sek. od. korak =.ENDN)KDN1DN)DmN =*N0DNG* s trening = i trening 0 korak 0 ) K I K 1D m N 1* sek. od. korak 0.ENDN=KDN1DN)DmN =*N0DNG* s $ E K D* m ubrzanje korak D ) K 1* K 1D m N 1* sek. od. korak D.HNDN=KDN1DN)DmN =*N0DNG* s do E* S sa D* sek. odmora korak G = K E K 1D m N 1* sek. od. korak G.HNGN=KDN1DN)DmN =*N0DNG* s trening D i trening G korak E = K H K 1D m N 1* sek. od. korak E.HNGN0KDN1DN)DmN =*N0DNG* s $ H K 0* m ubrzanje korak H = K I K 1D m N 1* sek. od. korak H.INGN0KDN1DN)DmN =*N0DNG* s do H* S sa 0* sek. odmora korak I = K 1* K 1D m N 1* sek. od.korak I.INEN0KDN1DN)DmN =*N0DNG* s trening E i trening H korak 1* 0 K H K 1D m N 1* sek. od.korak 1*.INENDKDN1DN)DmN =*N0DNG* s $ I K =* m ubrzanje korak 11 0 K I K 1D m N 1* sek. od.korak 11N1*NENDKDN1DN)DmN =*N0DNG* s do I* S sa =* sek. odmora korak 1) 0 K 1* K 1D m N 1* sek. od.korak 1).1*NHNDKDN1DN)DmN =*N0DNG* s trening I i trening 1* korak 1= 0 K 1* K )* m N 1* sek. od.korak 1=.1*NHNGKDN1DN)DmN =*N0DNG*s $ 1* K )* m ubrzanje korak 10 0 K 1* K )D m N 1* sek. od. 1)G
do 1** S sa )* sek. odmora ezona jedan 1 H K 0* m. ubrzanje do H* S sa 0* sek. odmora jedan ) I K =* m ubrzanje do I* S sa =* sek. odmora lika H.1D 8oraci unutar trenažne metode u kontekstu modela periodizacije od G tjedana 3BR6O265A@6+A 5A A%ABR86 #O(O%B jedan 1 @iklus 1 N tjedan 1 3on., 1I.srpanj rening 1 imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 1 $ Bksplozivno pripremne forme ; korak 1 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )*.srpanja rening ) imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 1 $ Bksplozivno pripremne forme ; korak ) < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < Bkstenzivni trajni trening = K 11 minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak E < 7etvrtak, )).srpanj rening = imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 1 $ Bksplozivno pripremne forme ; korak = < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, )0.srpanj rening 0 imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak ) $ Bksplozivno pripremne forme ; korak = < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < Bkstenzivni trajni trening = K 11 minuta sa ) minute odmora ; overload, korak E < jedan ) @iklus 1 N tjedan ) 3on., )G.srpanj rening D imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak ) $ Bksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )E.srpanj rening G imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak = $ Bksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < Bkstenzivni trajni trening = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 1)E
7etvrtak, )I.srpanj rening E imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak = $ Bksplozivno pripremne forme ; korak D < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, =1.srpanj
3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta <
vaki trener podmlatka i seniora u amaterskom nogometu se može koristiti ovim modelom periodizacije. #a stranici )EH opisano je kako trener , unutar ovoga modela periodizacije, može primjeniti u svoju praksu ovu izgradnju , ukoliko trenira dva puta tjedno. - ovoj timskoj periodizaciji je razvijen model izgradnje napada, obrane i transformacija, kako je to i opisano u poglavlju D. 8orišteni su metodski koraci razra4eni na stranici HI do zaklju"no sa I= stranicom. jedan = @iklus 1 N tjedan = 3on., ).kolovoz rening H imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 $ Bksplozivno pripremne forme ; korak D < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 #ogometni sprintevi sa malo odmora 3onavljanje kratki sprinteva ) K G K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 1 < #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD 6ntenzivni trajni trening 0 K D.D minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak 0 < 7etvrtak, D.kolovoz rening 1* imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, E.kolovoz 3rijateljska utakmica ; niza razina N 0D minuta < jedan 0 @iklus 1 N tjedan 0 3on., I.kolovoz rening 11 imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, 1*.kolovoz rening 1) imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak 1 #ogometni sprintevi sa malo odmora 3onavljanje kratki sprinteva ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < #ogometno kondicijska forma EENDD 6ntenzivni trajni trening 1)H
0 K G minuta sa ) minuta odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, 1).kolovoz rening 1= imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, 10.kolovoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < jedan 0 #eutralni tjedan 3on., 1G.kolovoz rening 10 imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, 1E.kolovoz 3rijateljska utakmica ; jadnaka razina N G*$I* minuta < 7etvrtak, 1I.kolovoz rening 1D imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, )1.kolovoz 8up utakmica jedan G @iklus 1 N tjedan D 3on., )=.kolovoz rening 1G imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak 0 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )0.kolovoz rening 1E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 #ogometni sprintevi sa puno odmora tartna brzina, brzina ubrzanja G K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 1 < #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N== ) K G K 1 minutu sa ) minute odmora ; nuliranje, korak = < 7etvrtak, )G.kolovoza rening 1H ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, )H.kolovoz 8up utakmica jedan E #eutralni tjedan 3on., =*.kolovoz rening 1I ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, =1.kolovoz 8up utakmica 7etvrtak, ).kolovoz rening )* ransformacija iz napada u obranu 1)I
$ $
%etodski korak ) 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < 3omo!na igra 1111NHH
ubota, 0.rujan
#atjecateljska utakmica u prvenstvu 1
jedan H @iklus 1 N tjedan G 3on., G.rujan rening )1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, E.rujan rening )) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = #ogometni sprintevi sa puno odmora tartna brzina, brzina ubrzanja E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N== Bkstenzivni intervalni trening ) K G K 1 minutu sa 1.D minuta odmora ; overload, korak = < 7etvrtak, I.rujan rening )= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, 11.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu ) jedan I @iklus ) N tjedan 1 3on., 1=.rujan rening )0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 Bkslozivno pripremne forme ; korak = < #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH Bkstenzivni trajni trening = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, 1G.rujan rening )G imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, 1H.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu = jedan 1* 3on., )*.rujan
@iklus ) N tjedan ) rening )E 1=*
imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )1.rujan rening )H imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) Bksplozivno pripremne forme ; korak 0 < #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH Bkstenzivni trajni trening = K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, )=.rujan rening )I imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, )D.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 0 jedan 11 @iklus ) N tjedan = 3on., )E.rujan rening =* imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 #ogometni sprint sa malo odmora 3onavljanje kratki sprinteva ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak D < #ogometno kondicijske pomo!ne igre EENDD 6ntenzivni trajni trening 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, =* rujan rening =) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, ).listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu D jedan 1) @iklus ) N tjedan 0 3on., 0.listopad rening == imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, D.listopad rening =0 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak ) #ogometni sprintevi sa malo odmora 3onavljanje kratki sprinteva ) K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak G < #ogometno kondiciske pomo!ne igre EENDD 1=1
6ntenzivni trajni trening 0 K G.D minute sa ) minute odmora ; overload, korak G <
7etvrtak, E.listopad rening =D imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, I.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu G jedan 1= #eutralni tjedan 3on., 11.listopad rening =G imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N 0D$I* minuta < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak = $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111< $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu E jedan 10 @iklus ) N tjedan D 3on., 1H.listopad rening =H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 #ogometni sprintevi sa puno odmora tartna brzina, brzina ubrzanja E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N== Bkstenzivni intervalni trening ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak = < 7etvrtak, )1.listopad rening 0* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, )=.listopad rening 01 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 #ogometni sprintevi sa puno odmora 1=)
tartna brzina, brzina ubrzanja E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < #ogometno konsicijske pomo!ne igre 00N== ) K G K 1 minutu sa 1.D minuta odmora ; overload, korak = < jedan 1D @iklus ) N tjedan G 3on., )D.listopad rening 0) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH -torak, )G.listopad rening 0= ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) #ogometni sprintevi sa puno odmora tartna brzina, brzina ubrzanja E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N== ) K G K 1 minutu sa 1 minutu odmora ; overload, korak 0 < 7etvrtak, )H.listopad rening 00 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu H
TOP AMATE3I O PE3IO+I-A>IJI P3AVO *3E+*TVO 3rije više od 1* godina kao igra" A2O )* iz Peemskerk$a ; topa amaterski klub, igra nedjeljom < upoznao sam Ramond$a /ereijen. On je bio savjetnik moga trenera, Ro Uesseling$a vezano za primjenu periodizacije. - amaterskom nogometu bilo smo pioniri periodizacije. 6mao sam utisak da je /ereijen bio veoma uvjerljiv. 5ra"io je na treninga pun samopouzdanja da zna svoj posao. %i, kao mladi igra"i u prosjeku )* godina stari, smo se morali priviknuti na novi na"in rada. akovi rad je donio plodove jer smo naglo po"eli vjerovati u metodiku rada. &ili smo suo"eni sa naglim usponom i silno smo vjerovali u metodiku, pogotovo kada smo dobili prve rezultate mjerenja u"inka rada. ve je egzaktno potvr4eno, i to nakon održavanja samo nogometno kondicijski treninga. ve što se dešavalo na utakmici bilo je prenešeno na ntražne forme. ijelo nam je o"vrsnulo bez da smo imali tr"anja bez lopte. -sprkos "injenici da sam prošao omladinsku školu A5$a i pristupio amaterima, ovakovi na"in rada mi je povratio samopouzdanje. /idio sam i osjetio, da sam se podigao u kondicijskom smislu. &io sam uvjeren u svoje nogometne kvalitete te sam uspio iskombinirati ova dva pojma. ako4er sam siguran da osim kondicijskog aspekta ovakovi na"in rada pozitivno utje"e i na mentalnu spremu igra"a. - drugim klubovima, u kojima sam na drugoja"iji na"in trenirao, odigrao sam svoje najslabije sezone. -vjeren sam da je to do metodike rada. o je rezultiralo da nisam imao povjerenje u na"in rada na treningu i da sam kako u tjelesnom, tako i mentalnom smislu, bio manje spreman. #akon takovog perioda jedno duže razdoblje trenirao sam na 1==
osnovu ove nove periodizacije i još uvijek sam u trenažnom procesu u kojemu se primjenjuje ova nova periodizacija. renutno moj trener Rijnsburg &os primjenjuje ovu metodu periodizacije ; top klasa amatera < . 3rimijetio sam da cijela momda" izvrsno reagira, posebito u zadnjoj fazi utakmice, i da nam to donosi rezultate. +a osobno sam osvojio nekoliko titula materskog nogometa i smatram da je periodizacija imala utjecaja na ovakovi pozitivni rezultat. 5bog toga sam veoma zavalan Ramond$u na njegovom poimanju nogometa. elim svim trenerima koji "itaju i u"e gradivo ove knjige sve najbolje. Ramondu želim da postigne još uspjea u svojemu istraživanju i radu. %artin (ootjes
PO8JEIVANJE U -AV3ŠNOJ A-I UTA5MI>E - periodu dok sam igrao za A2O )*, top amateri nedjeljnog nogometa, susreo sam se sa radom Ramonda /ereijen$a. -z suradnju sa našim trenerom Ro Uesselingom, /ereijen je bio odgovoran za našu top tjelesnu pripravu u sezoni. Objasnio nam je strukturu organizacije treninga i ciklus od G tjedana. reninzi su po"eli sa velikim brojem igra"a preko cijelog terena i vremenom su se dimenzije i broj igra"a smanjivali. reninzi nisu trajali duže od ED minuta. ada sam sa )H godina bio jedan od straji igra"a u klubu, i smatrao sam da je šteta što se sa takovim na"inom rada nisam ranije susretao. 2a sam Ramonda sreo ranije u radu, siguran sam da bi igrao profesionalni nogomet. rening nam pomaže da mentalno i fizi"ki budemo top spremni, i da, što se ti"e teni"ke izvedbe, igramo bolji nogomet. %i smo kao igra"i A2O )* osvojili šampionat amaterske lige #izozemske. renutno Ramond radi zajedno sa trenerima (ert AandeWiel i Arjen van der Uerf u nogometnom klubu Vuick &os, amaterski subotnji klub. ve se na treningu radi sa loptom i to u ciklusu od G tjedana. +edino što se ne mijenja je ve"ernji trening u "etvrtak ; dva dana prije utakmice <. 3rimijetio sam da zadnji dio utakmice imamo dosta snage i da smo dosta utakmica rješavali pri kraju regularnog isteka vremena. 2obar primjer za to je finalna utakmica za apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske, protiv nogometnog kluba P@ &rein. -takmica je trajala, uklju"uju!i i prekid utakmice zbog nevremena, zajedno sa produžecima oko tri sata. - produžecima smo bili toliko kondicijski superiorni da smo doslovno pregazili protivnika. a Vuick &os$om bili smo dva puta prvaci naše lige i jedan put apsolutni amaterski prvaci #izozemske. Ramond$e, u mome vremenu boravka u A2O )* i Vuick &os$u, tvoje su metode rada dale doprinos našim uspjesima. 2rago mi je da smo zajedno radili i želim ti sve najbolje sa izdavanjem tvoje knjige. &R6A# %-@PB
5ON+I>IJ*5I T3ENING U NOGOMETNOJ O3MI Radio sam tri sezone sa Ramond /ereijen$om kao i nekoliko sezona sa drugim trenerima koji su radili po njegovim metodama. a Ramondom sam prvo radio u A2O )* u Peemskerk$u. - to vrijeme on je stažirao u klubu za diplomu @$1 i sprovodio je periodizaciju u praksi. 3o prvi puta nam je dao da radiomo sutl run test. est nam se iznimno svidio. On je bio mnogo teži i nogometno usmjereniji nego li test koji smo ranije radili. o su bili prvi susreti sa njegovim radom. #akon te sezone prešao sam u nogometni klub ./.Puizen gdje sam opet susreo Ramond$a. Što je bilo naro"ito upadalo u o"i je "injenica da smo mnoge utakmice rješavali u samoj završnici, neposredno prije kraja utakmice. &ili smo iznimno spremni, osvojili smo titulu amaterskog prvaka #izozemske. #akon toga igrao sam nogomet nekoliko sezona kod trenera koji su primjenjivali njegove metode rada. (odine )**E susreo sam opet Ramonda, ovoga puta kao glavnog trenera 2O/O. - po"etku sam bio malo skepti"an po pitanju da kondicijski trener nastupa kao glavni nogometni trener. 3rvo što sam uo"io bilo je to da smo sve treninge odra4ivali sa loptom. 5a amatere je to poseban doživljaj da sve što se radi na treningu ima nogometnu formu. -koliko se tr"i naokolo onda se radi o atletici a ne o nogometu. @ijelu sezonu smo bili top spremni i bez ozljeda, te napominjem dasmo sa 2O/O postali šampioni. 8ada se kondicijski trening odra4uje u nogometnoj formi, po meni je efekat treninga daleko izraženiji. 2alje želim da istaknem da je velika razlika izme4u amatera i profesionalni nogometaša. 3rofesionalni nogometaši su cijeli dan zauzeti 1=0
svojim obijem i imaju više treninga. Amateri treniraju tri puta tjedno i žele da uživaju u treningu. 5a amatere je to "isti obi i nisu toliko zainteresirani za rezultate kondicijskog testa. e sezone kod 6+sselmeervogels imali smo dva testa. 3rvi test je bio sutl run test koji nismo morali da istr"imo maksimalno i odigrali smo pomo!nu igru 00 sa dva vratara nose!i na sebi pulsimetre. Ovaj zadnji dio testa je bio ugodan. 8ada smo dobili rezultate testova i vidjeli napredak bili smo iznimno zadovoljni. +a sam ina"e profesor tjelesnog odgoja u srednjoj školi u Amsterdamu. %oj posao je ljudsko tijelo. /eoma je interesantno kako se tjelesna kondicija može podi!i na višu razinu uz pomo! periodizacije. 8roz dugogodišnju suradnju sa /ereijenom unaprijedio sam svoj rad. Ramond &ronkorst
OLA5ŠANJE -A IG3A7E jelesni zatjevi koji se postavljaju za nogomet sve više utje"u na rezultat. 8ondicija nogometaš je baza za ispoljavanje nogometni kvaliteta igra"a. #ogomet se zadnji godina razvio u svim pogledima sa posebnim naglaskom na kondicijski aspekt. Ramond /ereijen je igrao u ovim procesima razvoja nogometa nezaobilaznu ulogu. #akon temeljiti istraživanja ponudio je model periodizacije radi rješavanje problema vezani za povišene tjelesne zatjeve koji se vezuju za nogometnu igru. 3rije nekoliko godina sam poa4ao te"aj za renera @oac 1, i susreo sam se po prvi puta sa modelom periodizacije /ereijen$a. 6grao sam nogomet za seniore PC@ Paarlem i trenirao, prvo kadete a zatim i juniore toga kluba. Ro Uesseling je bio trener seniora i primjenjivao je ovaj model periodizacije u svome radu. +a sam sam uveo u svoju trenersku praksu ovaj model rada i imao sam iskustvo i kao igra" i kao trener što se ti"e funkcioniranje modela u praksi. 3ostupno gra4enje kondicije i usmjerenost nogometno kondicijski treninga na utakmicu bilo je moto moga rada. Ove metide rada su bilo pravo olakšanje za nogometaše. #akon dvije godine igranja prešao sam u viši rang / Argon, gdje mi je bio trener +an 5outman, koji je moram napomenuti tako4er radio po /ereijenovim modelom periodizacije. matram da je izbalansirana izgradnja naše kondicije bila temelj našega sportskog rezultata. - sezonama )**D i )**E postali smo šampioni nedjeljni amatera #izozemske. - sezoni )**E smo postali apsolutni amaterski prvaci #izozemske. 5bog iznimno malo ozljeda ve!inu utakmica smo igrali u najja"oj postavi a smatram da smo bili i top spremni. #aš sadašnji trener %arcel 8eizer tako4er slijedi ovaj model rada u kondicijskom smislu drže!i Argon na visokoj razini nogometni utakmica. 2obra kondicija nije garancija za sportski uspje ali je bila dobra baza za igre koje je Argon zadnji godina pružio. +a osobnom sam iskusio i kao igra" i kao trener da je dobra kondicijska izgradnja temelj za postizanje dobri sportski rezultata. o ne vrijedi samo za profesionalni nogomet. 8njiga Ramonda /ereijen je odli"na teoretska knjiga za trenere koji !e svojim radom olakšati život nogometaša. 8elvin de 'ang
1=D
POGLAVLJE TIM*5A PE3IO+I-A>IJA Uvod 1 Razvoj timski zadataka napada, obrane i transformacija je esencija trenerskog posla. #ajvažniji razlog zbog "ega se dešavaju greške za vrijeme utakmice je taj da se igra"i ne razumiju me4usobno. 3ogrešan pas je "esto posljedica pogrešne komunikacije izme4u igra"a nego li teni"ke obrade lopte. 8lju"nu ulogu pogrešnog pasa u reprezentativnoj selekciji igra nekomunikacija izme4u igra"a. #acionalna selekcija se uglavnom sastoji iz igra"a koji igraju na visokoj razini. #jiova kontrola lopte i smisao za igru je uglavnom na top razini. -sprkos tomu njiova suradnja za vrijeme utakmice je "esto takva kako se ne o"ekuje da bude. uradnja jednostavno re"eno izostaje. Oni se vi4aju i rade zajedno samo nekoliko dana tako da imaju malo vremena da se upoznaju i jedni druge razumiju. 6maju malo vremena da svoje nogometne radnje pravilno usmjere jedni prema drugima. 8od uigrane mom"adi se može primjetiti da se igra"i me4usobno razumiju, te znaju kojemu igra"u se može odigrati u prostor dubinski pas, a kojemu se odigrava u noge. 3uno zajedni"ki dana treninga je svakako bolje za bolje upoznavanje, bolju komunikaciju ili bolje za takozvani timski smisao za igru. Cunkcioniranje tima se definira kao sposobnost igra"a da znaju u svakome momentu što je "ija uloga u timu u posebnosti i da prepoznaju kolektivno djelovanje tima. 6zgradnja tima je ustvari razvijanje timski zadataka igra"a.. aj proces je poveznica kroz cijelu knjigu. 3eriodizacija je dio te izgradnje. 3eriodizacija je namijenjena da da svoj doprinos boljem napadu, obrani i transformaciji tima. -nutar periodizacije nogometna kondicija je primarna u razvoju timski zadataka igra"a. 1
Periodi$a0ija vi& treninga i )ta%mi0a
3laniranje takti"ki treninga tima unutar metodski koraka je polazna osnova za sastavljanje plana periodizacije. Ovakovi treninzi se sastoje iz pozicijske igre, pomo!ni igara i završnice po golu. takti"kim treninzima sve 0 nogometno kondicijske osobine igraju odre4enu ulogu ali ipak igra 1111 nije prikladna za probijanje bilo koje nogometno kondicijske granice jedne od 0 osobine. 5bog toga se ta igra uproštava ; pojednostavljuje < u specifi"ne nogometne forme. Ove trenažne forme su opisane u G$tjednom modelu periodizacije. -z pomo! ovoga modela je u prošlom poglavlju ispunjen odnos rada i odmora za sve nogometno kondicijske treninge unutar periodizacije. - ovomu poglavlju !e se navesti tako4er optere!enja za ostale treninge u primjeru periodizacije na stranici )1H knjige. Ovo pojašnjenje sadrži tako4er postupnu izgradnju treninga. Ovo sve treba uzeti sa zadrškom jer je ovaj plan zamišljen u idealnim uvjetima. On je samo polazna osnova za trenere svi uzrasta. 3raksa može u stvarnosti donijeti nešto sasvim drugo. 3onekad su neki drugi faktori važniji od fiziološkog faktora. Razrada periodizacije je ura4ena na osnovu prakse. o su u stvari prakti"ne stvari koje su radili treneri u svojim klubovima, praksa koja je donijela velike uspjee. )
P!aniranje trena'nog tjedna ) amater%om nogomet)
- knjizi je korištena periodizacija tima za amatersku mom"ad da bi se pojasnila teorija periodizacije. Od stranice )H* koristi se periodizacija za cijelu godinu. 3ojaviti !e se "injenice da ova periodizacija nije samo prikladna za top amatere ve! i za trenere na svim razinama. #izozemski amaterski nogomet je podijeljen u dvije razli"ite grane. +edna grana igra svoje utakmice subotom dok druga igra nedjeljom. Ova dva natjecanja su nevezana jedna od drugog. amo seniorsje mom"adi na kraju sezone ; dva prvaka < razigravaju za apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske. 1
Trena'ni tjedan amatera %oji igraj) )(otom
%nogo klubova igra svoje utakmice subotom. -nutar tjedna treneri imaju dovoljno prostora da naprave idealnu periodizaciju. 3ostoje klubovi koji igraju kako subotom tako i nedjeljom, te stoga oni se moraju zbog ograni"enosti terena uklopiti u šemu periodizacije. - tekstu koji slijedi postoje navedeni primjeri 1=G
rješavanja navedenog. 6z ovoga proizilazi da je primjer naveden u knjizi idealan za svakon trenera, bez obzira na uzrast. 1
+va )ta trening ) tjedn): )tora% i "etvrta%
5a subotnje timove dva dana u tjednu, utorak i "etvrtak nave"er su idealni termini. - utorak nave"er igra"ui su upotpunosti oporavljeni od predodne utakmice. #aime, prošlo je E) sata. -glavnom je ovaj trening predvi4ena nogometna kondicija. - "etvrtak nave"er se radi o timskim zadacima, takti"ka priprema za subotnju utakmicu. - petak se igra"i oporavljaju od ve"ernjeg treninga održanog u "etvrtak. - subotu su igra"i spremni na napore utakmice. -kratko, za trenere koji treniraju dva puta tjedno je primjer periodizacije naveden u knjizi idealan za primjenu u praksi. Oni trebaju samo primjere treninga u ponedjeljak, nevedeni u primjeru na stranici )1H, da ignoriraju. )
+va )ta treniranje ) tjedn): onedje!ja% i rijeda
- praksi se dešava da subotnji timovi treniraju ponedjeljkom i srijedom. #aprijer pošto su tereni zauzeti utorkom i "etvrtkom. Ovo pomjeranje trenažni dana ne mijenja ništa na sadržaju periodizacije u tjednu ; vidi stranicu )EH <. #ogometno kondicijski trening se prebacuje sa utorka na ponedjeljak. akti"ki trening mom"adi se pomjera sa "etvrtka na srijedu. adržajno se treninzi ne mijenjaju. %ogu!no je da se održavanjem nogometno kondicijskog treninga ponedjeljkom postavljaju odre4ena pitanja u svezi oporavka poslije utakmice. #aime, trening ponedjeljkom je unutar dva dana ; oporavak < nakon utakmice. 2va dana nakon utakmice je vrijeme oporavka. eoriski )0 sata nakon utakmice se iz organizma odstranjuju otpadi i dolazi do popravke ošte!eni dijelova organizma. Ovaj proces se ubrzava ako je brža cirkulacija organizma. 5bog toga je u profesionalnom nogometu uvijek na dnevnom rasporedu prvi dan nakon utakmice trening oporavka. o je u stvari trening niskog intenziteta kojim se ubrzava sr"ani ritam, ubrzava cirkulacija krvi a sve u cilju poboljšanja otklanjanja otrovni otpadaka iz tijela sportiste. amaterizmu nije mogu!no, iz prakti"ni razloga, organizirati ovakovi trening. 6zme4u )0 i 0H sati ovakovi proces oporavka se dešava kod amatera. 3roces oporavka organizma traži novu potrošnju energije organizma. 5bog toga se igra"i drugi dan nakon utakmice osje!aju najumornije. &ol u miši!ima je najizrazitija drugi dan nakon intenzivni radnji. -kratko, razumno je da treneri u profesionalnom nogometu drugi dan nakon utakmice daju slobodno ako to situacija dopušta. #a takovi na"in se oporavljaju svi dijelovi tijela u potpunosti. Bnergija organizma se može u cjelosti preusmjeriti na oporavak svi dijelova tijela. 8ada se uzme u obzir da profesionalci svoje utakmice uglavnom igraju kasnije a treniraju u jutarnjim terminima onda se satnica poklapa ; 0H sati nakon utakmice < sa drugim danom slobodnim. Amateri svoje treninge održavaju u ve"ernjim terminima i zbog toga je situacija oporavka nešto drugoja"ija u amaterima nego li je to kod profesionalaca. #akon utakmice amateri imaju više od D* sati vremena za oporavak prije nego li se na4u na terenu za rad. /e!ina igra"a je potpuno oporavljena. o otvara mogu!nost treneru > uliko je to neopodno > da se planira nogometno kondicijski trening, tako da se može za srijedu planirati takti"ki trening$ kao priprava za subotnju utakmicu. %ora se uzeti u obzir da su igra"i ipak malo umorni u ponedjeljak uve"er, nakon subotnje utakmice. - takovim situacijama probijanje kondicijske granice je otežano. 5bog toga je zaklju"ak jasan$ idealni dani za treniranje dva puta tjedno za amatere koji igraju subotom su utorak i "etvrtak. #ekada je zbog infrastrukturalni razloga ponedjeljak i srijeda jedina opcija za treniranje. - ponedjeljak su ve!ina igra"a oporavljena za nogometno kondicijski trening. akti"ki trening za subotu, koji se održava u srijedu, je idealan termin za održavanje. =
Tri )ta treniranje ) tjedn): onedje!ja%, )tora% i "etvrta%
- subotnjoj ligi top amateri treniraju tri puta tjedno. 3ored utorka i "etvrtka mogu trenirati još jedan dan. 8oji je to dan najbolje za izabrati? -koliko se trener odlu"i da slobodan dan bude petak razumno postupa. #a taj dan se igra"i odmaraju za subotnju utakmicu. -koliko slobodan dan bude srijeda odluka je dobra jer se taj dan oporavljaju od nogometno kondicijskog treninga od utorka. Ostaje ponedjeljak kao najpodesniji dan za dodatni, tre!i trening. - daljem tekstu je opisano kako se taj dan može koristiti i za 1=E
nogometno kondicijski trening. 6gra"i imaju više nego dovoljno vremena za oporavak od utakmice ; više od D* sati <. %e4utim, posebna pogodnost treniranja tri puta tjedno leži u tomu da se ipak utorak koristi kao nogometno kondicijski trening, jer je uvijek bolje da se igra"i oporavljaju E) sata umjesto D* sati od optere!enja koja su imali na utakmici. %ože se dogoditi da je utakmica u subotu bila iznimno teška i zatjevna tako da je umor od utakmice prisutan i u ponedjeljak, tako da je u tom slu"aju nogometno kondicijski trening najbolje obaviti u utorak. rener može iskoristiti ponedjeljak da zapo"ne radni tjedan sa relativno niskim intenzitetom rada. a time se spre"ava mogu!nost da igra"i budu umorni na po"etku nogometno kondicijskog treninga. Što mom"ad "eš!e trenira to trener mora više balansirati sa optere!enjima. 0
Tjedan (e$ )ta%mi0e
3eriodi"no se pojavljuje tjedan bez utakmice. jedan broj 10 je primjer takovog slu"aja. Ovakav tjedan pruža mogu!nost da se radi na nogometno kondicijskom aspektu nogometaša. rener može u tomu tjednu da planira dva kondicijska podražaja ; trening =I i trening 01 <. #a stranici )*D je opisano da dvostruki podražaj je povezan sa nekim preduvjetima radi spre"avanja preoptere!enja. )
Trena'ni tjedan $a nedje!jne amatere
8ao što je re"eno, trenažni sadržaj za nedjeljne amatere ostaje isti i za nedjeljne amatere ; vidi pregled na stranici )EH <. 1
+va treninga tjedno: rijeda i eta%
5a mom"ad koja igra petkom, dva puta trening tjedno je najbolje organizirati srijedom i petkom. rijedom su igra"i u potpunosti oporavljeni od nedjeljne utakmice. - principu je prošlo E) sata od nastupanja zamora. -glavnom je na dnevnom redu nogometno kondicijski trening. - petak se uglavnom planira takti"ki trening kao priprava za sljede!u utakmicu. ubotom se igra"i oporavljaju od takti"kog treninga tako da su u potpunosti spremni za utakmicu u nedjelju. -kratko, za trenere koji treniraju dva puta tjedno, primjeri navedeni u knjizi su idealni za primjenu modela u praksi. 3otrebno je da samo izostave trening planiran za ponedjeljak. #ogometno kondicijski trening predvi4en za utorak se jednostavno prebaci u srijedu a takti"ki trening sa "etvrtka na petak. )
+va treninga tjedno: )tora% i "etvrta%
- praksi se ne pojavljuje "esto idealno zamišljen model periodizacije. Rijetko klubovi koji igraju nedjeljom, treniraju srijedom i petkom. Raznorazni razlozi su uzroci te pojave. -glavnom trenira se utorkom i "etvrtkom. reneri treba samo da prekriže trening planiran za ponedjeljak. -torkom se jednostavno održi nogometno kondicijski trening a takti"ki u "etvrtak nave"er, kako je to navedeno na stranici )1H. ako4er se i ovakovim slu"ajevima planira nogometno kondicijski trening u utorak, dva dana poslije utakmice. 8ao što je i ranije napomenuto, to ne bi trebao da bude problem jer amateri treniraju u ve"ernjim satima kada je ve! prošlo D* sati od završetka utakmice. 6zme4u takti"kog treninga i utakmice su tri dana što u svakom slu"aju nije idealna situacija za trenere. =
Tri treninga tjedno: onedje!ja%, rijeda i eta%
op amateri koji igraju nedjeljom treniraju tri puta tjedno. 6dealni termini su svakako srijeda, petak i još jedan ekstra trening. 2obro je ako je subota slobodan dan da se igra"i odmore za utakmicu. lobodan "etvrtak zna"i za igra"e da se odmore od nogometno kondicijskog treninga održanog u srijedu. renerima ostaje izbor izme4u ponedjeljka i utorka. -koliko se odlu"e za ponedjeljak nave"er, onda treneri imaju mogu!nost organiziranja treninga oporavka. 3rednost utorka je u tomu da trener može organizirati više radni aktivnosti nego li je to mogu!no ponedjeljkom. Ovo nije zanemarljiv razlog ako se sjetimo da se radi svakako o amaterima koji su ograni"eni sa brojem treninga u tjednu. 1=H
0
Tri treninga tjedno: )tora%, "etvrta% i eta%
-glavnom treneri planiraju tre!i trening negdje oko utorka i "etvrtka. #aj"eš!e izbor pada na petak. -torkom se zapo"inje tjedan sa nešto lakšim treningom, a "etvrtkom se održava nogometno kondicijski trening. 2an kasnije je takti"ki trening kojim se zaklju"uje trenažni tjedan. #edostatak ovakovog planiranja je da su igra"i malo umorni od nogometno kondicijskog treninga održanog u "etvrtak nave"er. o se može izbje!i prebacuju!i ovaj kondicijski trening u utorak nave"er. #iti ovo nije idealno rješenje jer su igra"i u utorak malo umorni od nedjeljne utakmice te nisu u stanju u pumom kapacitetu da probijaju nogometno kondicijske granice. =
Periodi$a0ija ta%ti"%i& treninga
5a vrijeme takti"ki treninga se tako4er probijaju nogometno kondicijske granice. 3ostavljaju!i sve ve!e i ve!e zatjeve i igri nogometaši se prisiljavaju da izvode eksplozivnije akcije i da se brže oporavljaju ; vidi sliku D.= i D.0 <. 5bog toga trener mora da bude na oprezu prilikom odre4ivanja odnosa izme4u rada i odmora. %ora, na primjer, da vodi ra"una o obujmu rada ; ili izdržljivosti <. - suprotnom može da do4e do preoptere!enja. - daljem tekstu postoje odre4ene smjernice koji se treba pridržavati sa ovakovom vrstom treninga. 1
Under!oad odtreniranje ;
- modelu periodizacije su uglavnom opisane nogometne forme sa nogometno kondicijskom karakteristikom. o ne zna"i da su ove trenažne forme > kao što su pomo!ne igre 00N==$ po definiciji namijenjene samo za nogometno kondicijsko probijanje granica. 3onekad treneri imaju sasvim drugoja"iji cilj sa ovim trenažnim formama, razli"it od prvotnog probijanja nogometno kondicijski granica. #a primjer, žele kroz formu 00N== da pripreme mom"ad za nadolaze!u utakmicu. Ovakove forme podpadaju pod termin underload$a, ili podoptere!enja sa nogometno kondicijskog stanovišta ; vidi stranicu 1DG <. 8ako se trener može pobrinuti da ovakove forme nemaju suštinu probijanja nogometno kondicijski barijera? 1
Pravi!o C
-koliko trener želi da bude siguran da se radi o underload$u, može da koristi pravilo D* S. -z pomo! primjene ovoga pravila prepolovljuje se overload optere!enje. 3redpostavimo da za pomo!nu igru EENDD vrijedi overload od 0 K G minuta. - ovomu slu"aju ) K G minuta se sa sigurnoš!u može promatrati kao underload. %e4utim, iako se ograni"io broj serija ipak trajanje bloka u igri EENDD može da bude veoma optere!uju!i zbog dužine trajanja od G minuta. -mjesto da se prepolovi broj ponavljanja bolje je da se pravilo D* S primjeni na dužinu trajanja u minutama. -kratko, overload od 0 K G minuta se prevodi u underload u 0 K = minute. 6sto vrijedi za pomo!nu igru 1111NHH. Overload optere!enje na primjer 0 K 1D minuta se može prepoloviti na 0 K H minuta, radije nego li na ) K 1D minuta. Optere!enje od 1D minuta je puno zamornije nego li je to H minuta kontinuiteta rada. ako4er se i ovdje primjenjuje pravilo D* S na obujam rada a ne na broj ponavljanja. 2rugoja"ija je pri"a kod igre 00N==. 8od ove igre se pravilo D* S prijenjuje na broj ponavljanja. -koliko se prepolovljuje odnos izme4u rada i odmora postoji opasnost da igra traje prekratko ili da je odmor izme4u ponavljanja preduga"ak. 3redpostavimo da je overload u odre4enom dijelu sezone ) K G ponavljanja od 1 minuta rada i ) minuta odmora. Šest ponavljanja u jednoj seriji je zasigurno underload. #a osnovu pravila D* S trener može biti siguran da je ostvario svoj cilj. 5a vrijeme ovakovog na"ina rada ne ošte!uje se dodatno organizam igra"a. #akon ovakovog treninga ne treba se brinuti o oporavku ili superkompenzaciji. ljede!i dan igra"i su u potpunosti oporavljeni i mogu normalno raditi sljede!i trening. 1=I
)
Porat )nder!oadHotere.enja
rener mora biti svjestan da !e tijekom sezone overload$optere!enje rasti. o automatski zna"i da !e zajedno sa tim optere!enjem rasti i underload$optere!enje. - primjeru periodizacije na stranici )1H naprijed navedeno pojašnjava primjer igre 00N==. - trenažnom tjednu G ; ciklus 1 N tjedan D < postoji overload ) K G ponavljanja u trajanju od 1 minute i ) minuta odmora ; trening 1E <. -nderload od ovoga optere!enja je 1 K G ponavljanja igre 00N== u trajanju od 1 minute i ) minuta odmora ; trening 1* i trening 1= <. @iklus kasnije ovo se ponavlja sustavno. +edina razlika je u tomu da overload optere!enje raste u me4uvremenu do ) K G ponavljanja trajanja 1 minutu sa odmorom izme4u ponavljanja od 1.D minuta ; trening =I <. 3osljedice su te da se underload optere!enje mijenja ; raste u odnosu na predodno optere!enje < u 1 K G ponavljanja sa u trajanju 1 minutu i odmorom od 1.D minutu. -kratko, radi se o pove!anju underload optere!enja. 3ove!anje optere!enja se dešava u svim pomo!nim igrama. =
Under!oad i over!oad otere.enje )tje"e me)o(no jedno na dr)go
- cilju izvla"enja iz nogometno kondicijskog treninga maksimalni efekata, igra"i trebaju da treniraju postupno. +edino na takovi na"in se mogu probiti nogometno kondicijske granice. rener mora biti oprezan kako se približava nogometno kondicijski trening. 6sto tako mora se biti na oprezu u danima poslije nogometno kondicijskog treninga. 6gra"i trebaju dovoljno vremena nakon treninga da bi se potpuno oporavili. -kratko, planiranje ; underload < treninga prije i nakon nogometno kondicijsko treninga je klju"no za postizanje trenažnog efekta. Obrnuto vrijedi tako4er konstatacija da nogometno kondicijski treninga ne smije imati negativan utjecaj na takti"ki trening. 8od takti"kog treninga je krucijalna teni"ka izvedba igra"a. 8od nedovoljno oporavljeni igra"a izvedba ne!e biti 1**S. - tomu slu"aju ne može biti govora o napretku. )
Under!oad omo.ne igre ) odno) na mode! eriodi$a0ije
8arakteristika modela periodizacije od G tjedana > je ta da jedan oblik pomo!ni igara > na primjer EENDD > se izvodi ) tjedna a onda ne dolazi na dnevni red 0 tjedna. o ne zna"i da sljede!i 0 tjedna se apsolutno ne izvode ove pomo!ne igre. 6zvode!i ove igre na ne$kondicijski na"in je poželjno unutar periodizacije. Ovo vrijedi za sve oblike pomo!ni igara. #a slici I.1 prikazane su underload forme pomo!ni igara unutar modela periodizacije od G tjedana. - tjednu 1 i ) modela, pomo!ne igre EENDD imaju specifi"nu ulogu. 5a vrijeme tre!eg i "etvrtog tjedna ciklusa pomo!ne igre 00N== igraju odre4enu ulogu. 5a vrijeme tjedna D i G igra 1111NHH imaju jesnu ulogu. 3itanje je koje ciljeve trener može postaviti izvode!i underload forme. - tablici ispod je prikazan zborj i razrada ciljeva. lika I.1
%jesto razli"iti underload pomo!ni igara unutar modela periodizacije od G tjedana.
tjedan 1 tjedan ) overload 1111 N HH underload EE N DD 1
tjedan = tjedan 0
tjedan D tjedan G
tjedan 1
EE N DD
00 N ==
1111 N HH
00 N ==
1111 N HH
Periodi$a0ija ta%ti"%i& omo.ni& igara 11:11 :
-nutar vizije treniranje nogometaša, polazna osnova je ta da se svaki trening završi sa igrom 1111 ili ne"im što na to sli"i. 7esto se cilj treninga ostvaruje u uproštenoj formi 1111. vaki cilj se opet usmjerava na situaciju iz nogometne utakmice. #aglasak je na tomu da je forma 1111 N HH sve prisutna na skoro svakom treningu. 8od omladinaca glavna trenažna forma je EE ili 00. - ovomu slu"aju trening se završava sa ovim formama. -koliko se izvodi igra 1111 N HH, bilo treniranjem takti"ki ciljeva bilo 10*
nogometno kondicijski, njome se razvija timski zadaci napada, obrane ili transformacije. 6pak postoji razlika u akcentu. 6z zadnjeg poglavlja se vidjelo da je nogometno kondicijska forma 1111 N HH usmjerena na dužu izdržljivost napada, obrane ili transformacija. - tim treninzima trener vrlo rijetko prekida igru. reniraju se nogometne situacije tako što se igra odvija nesmetano. #asuprot tomu kod takti"ki treninga 1111 N HH, akcenat je na boljoj nogometnoj izvedbi postavljeni zadataka u napadu, obrani ili transformacijama. 5bog toga trener ovakove treninga, samu igru, "eš!e zaustavlja i daje naputke. - takovim trenucima se pojašnjavaju igra"ima takti"ki zatjevi i utvr4uju nogometni dogovori. o je situaciono vo4enje treninga. - paragrafu G.E je pojašnjeno vo4enje kondicijski treninga op!enito, i uloga trenera specifi"no. -sprkos jasnim razlikama izme4u takti"ki pomo!ni igara i nogometno kondicijski pomo!ni igara, trener ne smije zanemariti odnos rada i odmora kod takti"ki treninga. %orati !e da pazi na obujam underload treninga.
Under!oad ) (!o%ovima od o min)ta 5a vrijeme nogometno kondicijski formi igre 1111 N HH trener održava igru u trajanju od 1* do 1D minuta. -koliko se radi o takti"kom treningu najrazumnije je primjeniti pravilo D* S. rener može odabrati da prepolovi ili trajanje ili broj ponavljanja. najbolje je da trener izabere da prepolovi samo trajanje jednog bloka ; ponavljanja <. 8onkretno to zna"i da se igra 1111 N HH igra u blokovima od maksimalno H minuta, to jest pola od 1D minuta. Ovi ) K H minuta igra"i !e da odrade kvalitetnije nego li je to slu"aj kod igre 1 K 1D minuta. 8od ove druge igre bi tempo igre nakon izvjesnog vremena pao kao i kvaliteta izvedbe. ovo navedeno ne zna"i da trener stoji sa štopericom i mjeri vrijeme, ve! zna"i da u okvirima postavljenog bloka korigira razvoj igre sa povremenim prekidima. 6gra u bloku od H minuta je samo jedna smjernica. #ekada, kada to igra zatjeva, blok može trajati i duže, na primjer 1* minuta, a nekada i kra!e od toga vremena. Odnos rada i odmora mora se pozorno pratiti da ne bi nastupilo preoptere!enje ili ozlje4ivanje.
8roj (!o%ova od min)ta akti"ki trening se sastoji iz jednog broja blokova od H minuta. o"an broj blokova ovisi o mogu!nosti podnošenja optere!enja tima. - parksi se pokazalo mogu!nim da amaterski tim ima sposobnost da odradi od ) do 0 bloka po H minuta pomo!ne igre 1111NHH. /iše blokova od 0 isto tako ne bi trebao da bude problem. o ipak utje"e drasti"no na pad tempa igre a samim time i na kvalitetu izvedbe. #a takovi na"in se ne ostavruje cilj treninga tako da su preporu"eni blokovi od H minuta u biti i najbolje rješenje za izvedbu amaterski timova. 3ostavlja se pitanje da li se takti"ki trening sastoji samo od ove navedene igre ili ima još neki sadržaja? - prvomu slu"aju takti"ka forma bi mogla imati veliki obujam rada. drugomu slu"aju sadržaj je usko povezan sa sadržajem rada u ostalim danima tjedna. 2akle, broj blokova je direktno ovisan od sadržaja treninga kao i o sadržaju rada u ostalim danima tjedna.
Tjedan 1 i tjedan 6 5a vrijeme prvog i drugog tjedna ciklusa na rasporedu rada su pomo!ne nogometno kondicijske igre 1111NHH. - treningu samom po sebi dolazi puno do izražaja takti"ki aspekt tako da nije neopodno u ostalim danima tjedna veliki naglasak stavljati na takti"ku pripravu. Radi ne stavljanja naglaska na igru 1111NHH u tijeku tjedna trener !e odabrati forme bez velikog obujma rada, kako je to i prikazano u treninzima 1, =, D i E.
Tjedan i tjedan B 5a vrijeme nogometno kondicijske forme igre EENDD u tjednu = i tjednu 0 svakoga ciklusa manje se naglašava takti"ki aspekt treninga. 3roblem takti"ke priprave leži u broju igra"a koji u"estvuju u radu. rener !e to kompenzirati takti"kim treninzima u ostalim danima tjedna, pove!anjem obujma rada unutar forme 1111NHH ; vidi trening 1* i 1= <. 101
Tjedan i tjedan D - petom i šestom tjednu svakoga ciklusa je sasvim druga pri"a. ada se odigravaju igre 00N==. 5bog maloga broja igra"a treneri !e se fokusirati na pojedina"nu izvedbu a manje na tim kao cjelinu. reneri se na takti"ki aspekt orjentiraju za vrijeme drugi treninga u tjednu. )
Odr'avanje nogometno %ondi0ij%i& oo(ina na itoj ra$ini
8ao što je re"eno, nekada postoji veliko vremensko rastojanje izme4u odre4ene nogometno kondicijske osobine. o je posljedica izgradnje nogometne kondicije. -nutar periodizacije tima na stranici )1H u trenažnom tjednu = ; ciklus 1 N tjedan = < i tjednu 0 ; ciklus 1 N tjedan 0 < stoji planirana igra EENDD, to jest treninzi broj I i broj 1). @ilj igre je poboljšanje 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija, ili 6zdržljivosti brzog oporavka.#akon treninga 1) ova specifi"na nogometno kondicijska osobina je planirana na rasporedu tek u trenažnom tjednu 11, preciznije u treningu =1. - cilju spre"avanja nestajanja trenažnog efekta izme4u treninga 1) i treninga =1 preporu"a se stalno odigravanje igre EENDND u undeload formatu. 8onkretno to se dešava za vrijeme treninga )G i treninga )I. #a ovakovi na"i se održava razina 6zdržljivost brzog oporavka a zatim se nastavlja sa izgradnjom ove nogometno kondicijske osobine u treningu =1 i treningu =0. 6sto vrijedi i za sve ostale nogometno kondicijske osobine. =
Pot)an rad na nogometno %ondi0ij%im omo.nim igrama
- tjednu D i G svakoga ciklusa su na redu pomo!ne igre 00N==. -koliko se u tjednima prije ova dva tjedna ne radi u ovim oblicima onda se igra"i odjednom suo"avaju sa ovim oblicima igre koji su iznimno intenzivni. Ovi iznenadni trenažni podražaji su veliko optere!enje za organizam. 3reporu"a se rad u underload formatu ovi pomo!ni igara u tjednima prije ova dva planirana tjedna ciklusa. 6gra"i dobivaju prigodu da se adaptiraju na ovakovi na"in rada. Overload za igra"e ne!e više biti tako težak a i oporavak poslije treninga !e biti puno brži. - tjednima D i G na stranici )1H je planirano da se nogometno kondicijska forma 00N== primjeni na treninzima =I i 0=. 5a vrijeme = i 0 tjedna ciklusa ) ovi treninzi se održavaju u underload obliku za vrijeme treninga =) i =D. o"an underload optere!enje za ovakove treninge je D* S treninga =I ; ) K G K 1 minut rada i 1.D minut oporavka <. o zna"i da za vrijeme treninga =I i treninga 0= tim radi 1 K G K 1 minutu i odmor je 1.D minut. 6gra"i dobivaju šansu da se priviknu na ovakovi rad sa malim brojem igra"a u pomo!noj igri koja je planirana sljede!i tjedan kao overload trening. #akon okon"anja tjedna D i G i igara 00N==, igra"i dobivaju potpuni odmor od dva tjedna što se ti"e ovog oblika pomo!ni igara. 5a to vrijeme se pozornost usmjerava na druge nogometno kondicijske osobine, dok se dešavaju odre4eni fiziološki procesi$ to jest oporavak i ja"anje organizma od ove nogometno kondicijske osobine. 2va tjedna nakon odre4enog nogometno kondicijskog podražaja zovu se superkompenzacijski tjedni. -kratko, za sve nogometno kondicijske pomo!ne igre vrijedi sljede!i raspored dva tjedna underload$a, dva tjedna overload$a, dva tjedna superkompenzacije ; oporavka <. #a slici I.) je nazna"ena sustavna izgradnja optere!enja za sve nogometno kondicijske osobine. 3onekad dolazi do neutralizacije tjedna zbog utakmice u sredini tjedna. ada se tjedan nogometno kondicijske osobine, koji dolazi, jednostavno pomjera korak unaprijed. -koliko je to mogu!no u ovomu se tjednu jednostavno radi u režimu underload$a. 3onekad je to nemogu!no jer se underload trening održava drugi dan nakon utakmice u sredini tjedna. Ako se radi o intenzivnim pomo!nim igrama kao što su EENDD i 00N==, to je veoma nerazumno. 3rogram tjedna 1= na stranici )1H to jasno prikazuje. #ormalno govore!i tim bi trebao na treningu u "etvrtak da igra 00N== u underload formatu ; trening =E <. 5bog utakmice u utorak to jednostavno nije mogu!no. lika I.)
1111NHH
6zgradnja underload$overload$superkompenzacija svi nogometno kondicijski pomo!ni igara u kontekstu modela periodizacije od G tjedana underload
overload
superkompenzacija ; oporavak <
tjedan DFG
tjedan 1F) 10)
tjedan =F0
EENDD
tjedan 1F)
tjedan =F0
tjedan DFG
00N==
tjedan =F0
tjedan DFG
tjedan 1F)
0
8o!je i$voenje nogometno %ondi0ij%i& omo.ni& igara
#ije samo razlog nogometno kondicijski aspekt da se radi na postupnom podražajnom optere!enju. ako4er i radi same nogometne izvedbe je bitno da se radi postupno. -koliko igra"i nisu dugo radili u formi 00N==, treba im nekoliko pomo!ni igara da u4u u ritam rada. 7esto imaju problema u startu izvo4enja sa ritmom rada. -koliko nisu imali dodira sa tim igrama duže vrijeme, igra"i imaju problema sa samim izvo4enjem nogometni akcija takove vrste. labije izvo4enje zna"i i manji iintenzitet a samim time i umanjeni trenažni efekat. rener to može sprije"iti izvo4enjeme te nogometne igre u formatu underload$a. 6sto vrijedi u manjoj mjeri i sa igrom EENDD. - modelu periodizacije na stranici )1H akcenat u tre!em i "etvrtom tjednu leži na nogometno kondicijkoj formi EENDD ; trening I i trening 1) <. 2a bi se sprije"ili problemi zapo"injanja rada sa ovim nogometnim formama, u prvom i drugom tjednu su planirani ovi oblici rada ; trening = i trening E <. 6gra"i su zavaljuju!i ovim treninzima pripravni za overload intenzitet ovi formi u treninzima kako je to predvi4eno planom periodizacije. ami kvalitet izvo4enja vježbi je u treninzima I i 1) na višoj razini. D
Promjen!jivo nogometno otere.enje )n)tar trena'nog tjedna
+edan od glavni razloga preoptere!enja je jednoli"no optere!enje na treninzima. -koliko je sadržaj treninga stalno isti može do!i do preoptere!enja. 5bog toga je promjena optere!enja na treninzima krucijalna. o variranje optere!enja je mogu!no napraviti dobrim planiranjem razli"iti pomo!ni igara u formatu underload$a. 3eriodizacija treninga je krucijalna i za spre"avanje nastanka ozljeda. - primjeru periodizacije u prva dva tjedna drugog ciklusa stoji planirana nogometno kondicijska forma 1111NHH ; trening )D i trening )H <. 3ošto i takti"ki treninzi imaju istu tu formu, prijeti opasnost jednoli"nog optere!enja. %e4utim, kao što je re"eno, u istom tjednu se može izvoditi i forma EENDD u underload formatu ; trening )G i trening )I <. Ova kombinacija pomo!ni igara garantira promjenljivost nogometnog optere!enja. jedni D i G prvog ciklusa su drugi lijepi primjer promjenljivosti treninga. - ovim tjednima su centralnu poziciju zauzeli nogometno kondicijski oblici 00N== ; trening 1E i trening )) <. #a drugoj strani su planirani treninzi u formama 1111NHH u underload formatu sa velikim obujmom od 0 K H minuta ; trening 1H i trening )= <. #a ovakovi na"in je promjenljivost optere!enja zagarantirana na treninzima. G
Prirema $a !jede.) nado!a$e.) )ta%mi0)
- okvirima optimalne priprave za utakmicu koristi se periodizacija veoma pozorno. 5a vrijeme prva tjedna periodizacije akcenat je u nogometno kondicijskom pogledu na forme igre 1111NHH. Ovo su forme sa velikim obujmom i relativno niskim intenzitetom gdje se u ralativno maloj mjeri pojavljuju dueli i brzina izvo4enja nogometni akcija. Ovakova opasnost se pojavljuje u primjeru periodizacije amatera u treningu I. 5avaljuju!i underload treningu EENDD u "etvrtak ; trening )G < igra"i se ipak susre!u sa duelima i brzinom izvo4enja nogometni akcija kao priprava za subotnju utakmicu. 0
E%!o$ivno riravni o(!i0i
- tjednu = i 0 svakoga ciklusa na red dolaze #ogometni sprintevi sa malo odmora. 8ao priprava u tjednu 1 i ) svakoga ciklusa pojavljuju se eksplozivno pripravni oblici. 5avaljuju!i ovim trenažnim formama igra"i se mogu priviknuti na maksimalne eksplozivne radnje u uvjetima nastupanja mlije"ne kiseline. 5a vrijeme izvo4enja ovi oblika nogometaši se nakon izvjesnog vremena suo"avaju sa odmorom izme4u ubrzanja u trajanju od )* do =* sekundi. 5bog toga dolazi do blagog zakiseljenja ; vidi sliku 1EE <. a ovim se spre"ava da se igra"i iznenada suo"e sa eksplozivnim radnjama i mlije"nom kiselinom u tre!em i 10=
"etvrtom tjednu ciklusa a bez da su se koliko toliko naviknuli na takovi režim rada. - primjeru periodizacije u tre!em i "etvrtom tjednu drugog ciklusa izvode se #ogometni sprintevi sa malo odmora ; trening =1 i trening =0 <. 5bog ograni"enog vremena za odmor izme4u dva sprinta iscrpljuje se fosfatni sustav ; vidi sliku 1G1 < tako da se zadnji sprintevi izvode u kiselom okruženju. 5a vrijeme treninga )D i )H igra"i dobivaju šansu da se suo"e sa eksplozivnim radnjama i zakiseljenjem. Bksplozivno pripravni oblici se izvode za vrijeme treninga gdje je tako4er planirano izvo4enje nogometno kondicijske igre 1111NHH. Ove pripravne oblike je idealno za korištenja kao produljeno zagrijavanje. D
Pravi!a $a !aniranje treninga i )ta%mi0a
- prvom dijelu ovoga poglavlja je predo"eno kako i zašto se nešto radi u tjednu nogometaša amatera. 5atim je opisano kako se unutar periodizacije sprovode metodski koraci nogometnog optere!enja. #a osnovu ovi informacija napravljen je ogledni primjer periodizacije op amaterskog tima ; vidi stranicu )1H <. -sprkos jasnijem i strukturalnijem objašnjenju pozadine periodizacije, postoji još nekoliko stvari koje nisu spomenute. O tomu !e biti govora u daljem tekstu. #avedene smjernice su jedna vrsta sumiranja svi pojava nastali i opaženi zadnji 1D godina periodizacije na svim razinama. One nisu navedene da bi se treneri slijepo pridržavali ovi smjernica ve! su namijenjeni za razmjenu iskustava izme4u trenera i mene. 1
-a vrijeme rirema $a nat)aj).) e$on) ne ta%o "eto trenirati
- prvim tjednima pripremnog perioda izdržljivost igra"a nije na visokoj razini. 6gra"i su tek došli sa odmora. -sprkos "injenici da su možda i bili aktivni za vrijeme odmora > igrali su nogomet ili tenis$ njiova kondicija je opala. 2ešava se "esto u praksi da na po"etku priprema igra"i "eš!e i ja"e treniraju nego li to rade tijekom natjecateljske sezone. reneri u ovakovim slu"ajevima ne uzimaju u obzir zakom dugotrajnosti. 6gra"i na ovakovi na"in ne grade rezerve i ne postaju ja"i. #a osnovu velikog naprezanja jednostavno igra"i postaju iscrpljeni. +edan nagli pad u studenomNprosincu i sigurno u travnju i svibnju je neizbježan. #a kraju polusezone igra"i pla!aju ce prejakom i pre"estom treniranju. avjet je taj da se trenira u pripremnom periodu onoliko "esto koliko je to slu"aj i tijekom natjecateljske sezone. -koliko amateri treniraju 0 do "ak D puta tjedno neizbježno je da !e nastupiti problemi. 3reoptere!enje, preumaranje ili "ak ozljede su logi"ne posljedice trenažne izgradnje igra"a. #ažalost, sve do danas, treneri ne preuzimaju odgovornost za nastanak ozljeda igra"a. #astanak ozljeda se "esto tuma"i kao pe. /e!i broj ozlje4eni igra"a se "ak koristi kao izgovor trenera. reneri su na kraju odgovorni za trenažnu izgradnju pa samim time i za ozlje4ivanje igra"a. 5a vrijeme dozirane nogometno kondicijske izgradnje treneri se ne moraju plašiti da !e njiovi igra"i biti manje spremni od konkurenata. 3robijanje nogometno kondicijski granica ima puno više poveznica sa kvalitetom treniranja nego li sa kvantitetom. 6gra" ne mora "esto trenirati da bi do"ekao prvesntvenu utakmicu jak kao "elik. 5avaljuju!i dugotrajnoj nogometno kondicijskoj izgradnji trener može biti siguran da !e njegovi igra"i biti spremni i u završnici sezone kao i da !e se rje4e ozlje4ivati. - primjeru periodizacije amaterskog tima, na stranici )1H, je navedeno da se trenira istim brojem treninga u tjednu kao i tijekom prvenstva. 7ak se nekada preporu"a manji broj treninga u pripremnom periodu nego li za vrijeme sezone. )
Prvi trening riremnog erioda niej nogometno %ondi0ij%i
6gra"ima treba dati prigodu da se prvi radni dan igra"i polako uvedu u trenažni proces. #emojte odma krenuti sa probijanjem nogometno kondicijski granica. kasnije !e biti dovoljno vremena za to. 6sto to vrijedi i za prvi trening zimski priprema. =
Nogometno %ondi0ij%i trening / )nder!oad / nogometno %ondi0ij%i trening
#ikada ne planirajte dva nogometno kondicijska treninga jedan za drugim. 3obrinite se da je izme4u ta dva treninga bar jedan trening underload karaktera. 8ada se završi sa jednim nogometno kondicijskim 100
treningom onda igra"i imaju problema na sljede!em treningu sa startom. #ogometaši trebaju vremena za oporavak te nakon overload treninga su previše kruti za novi overload te stoga može nastupiti preoptere!enje i usljed toga i ozlje4ivanje. -koliko se izme4u dva nogometno kondicijska podražajna treninga, planira trening koji nema takovi karakter, onda takovi trening ima karakter oporavka. 6zme4u dva nogometno kondicijska treninga ) i 0 planiran je underload trening = ; vidi sliku )1H <. 0
-adnji trening rije rijate!j%e ; )ta%mi0e ni%ada nogometno %ondi0ij%i
8ako su igra"i nakon nogometno kondicijskog treninga teški nije preporu"ljivo da se izvodi nogometno kondicijski trening. - suprotnom se igra"i nalaze u problemima na po"etku utakmice, a ako se radi o ja"oj utakmici može do!i do ozlje4ivanja usljed forsirani optere!enja. ako4er se postavlja pitanje kakva je korist od utakmice ako umorni igra"i igraju utakmicu. -mor u svakom slu"aju negativno djeluje na nogometnu izvedbu. 3osebno može biti iritantno igrati protiv slabiji protivnika ako su igra"i umorni. D
Uvije% tre(a ne)tra!i$irati tjedan a )ta%mi0om ) redini tjedna
8ao što je re"eno, savjetuje se izbjegavanje nogometno kondicijski treninga u tjednu u kojemu je na rasporedu odigravanje utakmice u sredini tjedna. 3ostoji nekoliko iznimaka u ovomu pravilu. - tjednu broj D periodizacije tima planirane su dvije utakmice. - utorak trener može odabrati da igraju rezervni igra"i a da standardni igra"i imaju nogometno kondicijski trening. - subotu prva mom"ad igra kup utakmicu dok rezervni igra"i odra4uju nogometno kondicijski trening. - ovakovu slu"aju nema govora o neutralnom tjednu. Ovaj primjer je mogu! samo ako trener ima na raspolaganju )G do =* igra"a. G
Un)tar trena'nog tjedna ni%ada ote'avati
3onekad se dešava da jedan nogometno kondicijski podražaj dolazi na dnevni red dva puta tjedno. #a primjeru periodizacije amatera na stranici )1H u trenažnom tjednu 1 planirana su dva trenažna podražaja nogometno kondicijske forme 1111NHH, trening ) i trening 0. o je mogu!no jer nije predvi4ena utakmica za vikend. - takovoj situaciji nije razumno drugi trenažni podražaj ; trening 0 < otežavati ; poja"avati rad < u odnosu na prvi trenažni nogometno kondicijski podražaj ; trening ) <. &olje je ponoviti ideni"nu ja"inu podražaja. 3ostoji opasnost da igra"i prebrzo budu suo"eni sa visokim korakom. o nije dobro sa stanovišta zakona dugotrajnosti. E
Neonav!jati dva dana )$ato0e over!oad omo.ne igre 11:11:
uperkompenzacija nogometno kondicijske osobine 1111NHH je samo )0 sata. 5bog toga je teoretski mogu!no u prvom i drugom tjednu ciklusa planirati ovakovi podražaj dva puta. - praksi to nije dobro. #a primjer za vrijeme drugoga treninga igra"i nisu u stanju zadržati tempo igre kako je to bilo u predodnom treningu. amo po sebi to zna"i da nema probijanja nogometno kondicijski granica a u svakom slu"aju dolazi do iscrpljivanja organizma. avjet je da se ovakovi trening radi jedanput tjedno u punom iznosu nego li dva puta polovi"no. H
E%!o$ivno riravne 4orme ) tjedn) 1 i tjedn) 6 va%oga 0i%!)a
#akon ljetne stanke igra"i po"inju od ništice što se ti"e eksplozivni vježbi. 5bog toga su prva dva tjedna pripremnog perioda, ciklusa 1, planirane eksplozivno pripravne forme skoro svaki trening. 5bog ovakovog sustavnog ponavljanja ovi oblika mogu!no je napredovati malim koracima. 6z treninga u trening se igra"i postupno pripremaju za eksplozivne akcije u tre!em tjednu rada. ako4er i u drugim ciklusima, u tjednu 1 i ), na rasporedu su ove forme treninga, tijekom cijele sezone. #a ovakovi na"i igra"i su u underload formatu suo"eni sa eksplozivnim trenažnim formama u tjednima u kojima se ne rade #ogometni sprintevi sa malo ili puno odmora. - odnosu na ciklus 1 u ostalim ciklusima ove vježbe se izvode u sklopu produženog zagrijavanja. One su idealne za zagrijavanje kada je planiran nogometno kondicijska forma 1111NHH. 10D
I
+an na%on )ta%mi0e nema e%!o$ivno riremni& 4ormi
5a vrijeme prva dva tjedna prvoga ciklusa ove pripremne forme su planirane svaki trening osim treninga , dan nakon utakmice. - cilju potpunog oporavka nakon utakmice nije dobro igra"e opteretiti sa raznoraznim ubrzanjima. - takovim slu"ajevima nema govora o oporavku ve! o novomu zamoru. 1*
E%!o$ivno riravne 4orme %ao $agrijavanje
- zagrijavanju pred trening #ogometni sprinteva sa malo ili puno odmora dobro je planirati i izvo4enje ovi vježbi u underload formatu. ada su igra"i najspremniji da probijaju nogometno kondicijske granice. - paragrafu I.G je detaljnije objašnjeno uloga dobrog zagrijavanja. 11
Nogometni rint a onda nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre
#aj"eš!e je za vrijeme overload treninga planirano i izvo4enje #ogometni sprinteva sa malo ili puno odmora. 3reporu"a se izvo4enje treninga u redosljedu kako je to i navedeno. 2akle, prvo se izvode sprintevi a nakon toga nogometno kondicijske pomo!ne igre sa ve!im brojem igra"a od ). -koliko se redosljed obrne postoji mogu!nost nastupanja ozljeda jer su nakon nastupanja umora kod igra"a, oni prisiljeni da maksimalno eksplozivno izvode nogometne akcije, te je stoga rizik ozlje4ivanja poja"an. -kratko, navedeni raspored treba poštivati. 1)
Nogometno %ondi0ij%e trena'ne 4orme tre(a ra$dvajati jedne od dr)gi&
- periodizaciji amatera je planirano da se eksplozivno pripremne i nogometno kondicijske forme zajedno, u istomu treningu izvode. o je jedan svjestan odabir. &olje bi bilo da se rade u dva odvojena treninga ; dva razli"ita dana <. - drugome slu"aju bi trebalo prvi trening da budu #ogometni sprintevi a u drugom nogometne pomo!ne igre sa nogometno kondicijskim podražajem. 1=
Na%on $im%e tan%e o"eti a rvim tjednom $adnjeg 0i%!)a
3redpostavimo da je jedna mom"ad završila polusezonu sa ciklusom = N tjednom 0. 6gra"i su otišli na odmor nekoliko tjedana. #akon stanke ne nastavlja trener sa radom na ciklusu = N tjedan D. Razumno je održati nekoliko uvodni treninga da se igra"i zagriju. #akon ti nekoliko dana nastavlja se sa radom na ciklusu = N tjedan 1. -kratko, nakon zimske stanke mom"ad nastavlja sa radom sa zadnjim ciklusom gdje se stalo sa radom i to u prvom tjednu ciklusa. - primjeru periodizacije na stranici )H* je slu"ajno naveden slu"aj gdje je trener zaokružio = ciklus. rener mora napraviti odabir nakon stanke da li ponoviti taj ciklus ili krenuti dalje sa radom na 0 ciklusu. 7esto to ovisi od mom"adi u kojemu se pravcu kre!e. -koliko je igra"ima, taj tre!i ciklus teško pao u nogometno kondicijskom smislu, onda ga je razumno ponoviti nakon stanke. -kratko, procjena trenera je iznimno važna za daljni nastavak rada. - navedenom primjeru, na stranici )H*, trener se odlu"io na nastavak rada sa ciklusom 0. 10
Treniranje na dan odigravanja )ta%mi0e
Ako se mora, igra"i > na primjer za vrijeme kampovanja$mogu trenirati i igrati utakmicu isti dan. 3ostavlja se pitanje što trener želi posti!i sa time? 5ašto trener preuzima rizik da mu se igra"i, umorni od treninga, ozljede? 5ar nije bolje da otkazivanjem treninga trener pokaže da mu je utakmica veoma važna? #a kraju krajeva, utakmica je pozornica gdje nastupaju igra"i. 3onekad, kada se radi o protivniku znatno slabije kvalitete i igra"i igraju po 0D minuta, može se odraditi lakši trening na dan odigravanja utakmice. 5a vrijeme kampovanja nije razumno "esto trenirati ; vidi stranicu )*I <. 7injenica je da amateri nisu naviknuti da treniraju dva puta dnevno.
10G
1D
P)no )ta%mi0a !a%2i trenin$i, ma!o )ta%mi0a inten$ivno treniranje
- periodu kada jedan tim ima više utakmica u kratkom periodu, nije preporu"ljivo da se trenira "esto i naporno. 6gra"i bi u takovim periodima trebali da šparaju snagu za utakmice i da imaju dovoljno vremena za oporavak. -koliko trener ne posveti pozornost na zgusnuti raspored odigravanja utakmica, onda !e nepovratno prouzro"iti nastajanje premora, preoptere!enja i u kona"nici nastanak ozljeda. - modelu periodizacije za op amatere se nalazi tjedan E kao dobar primjer tjedna sa više utakmica i malo treninga. ako4er obrnuto postoji period kada ima manje utakmica a više trenažnog rada. ada trener može da planira dodatne nogometno kondicijske trenažne podražaje. renažni tjedan 10 je tjedan sa malo utakmica. aj tjedan nudi šansu da se planira drugi kondicijski trening. 3ovišeno nogometno kondicijsko optere!enje ; trening =I i trening 01 < zna"i da igra"i trebaju više vremena za oporavak. -koliko se nogometno kondicijski podražaji upražnjavaju ve!i broj puta tjedno, trener mora biti veoma oprezam što se ti"e superkompenzacije. - trenažnom tjednu 10 primjera periodizacije je planiran nogometno kondicijska pomo!na igra 00N== u utorak ; trening =I < kao i u subotu ; trening 01 <. 3laniranjem treninga u ove dane zadovoljava potrebno vrijeme za superkompenzaciju od E) sata za ovu formu igre. ljede!i tjedan je na programu ovakovi trening samo jedanput, i to u utorak. 6zme4u subotnjeg treninga 01 i treninga u utorak 0= ima E) sata vremena za oporavak. 1G
8e$ )ta%mi0a rvi trena'ni tjedan
#ajuo"ljivija stvar u planiranju periodizacije za amatere, je ta da prvi tjedan nije planirana nikakva utakmica. o je jedan svjestan odabir. 6gra"i se prvo trebaju naviknuti na trenažna optere!enja, postupno, prije nego li se krene sa optere!enjima utakmice. o vrijedi i u slu"ajevima kada se radi o znatno slabijim protivnicima. Odigravanje prijateljski utakmica je jedna nepredvidiva situacija. 6gra"i uvijek daju maksimum tako da bi se u slu"aju nedovoljne priprave lako mogli ozlijediti, jer je doziranje napora za vrijeme utakmice veoma teško. - prvim tjednima priprema igra"ima se uvijek dešavaju lakše ozljede. -sljed ozlje4ivanja tim se može suo"iti sa nedostatkom standardni igra"a u prvoj postavi. 1E
Pot)na i$gradnja otere.enja na )ta%mi0i
#akon tjedna u kojemu nema utakmica, sljede!a stvar koja zaokuplja pozornost trenera je postupno pove!anje optere!enja na utakmicama. #egdje u drugom trenažnom tjednu na redu je utakmica sa slabijim protivnikom. Optere!enje bi trebalo da bude niže od onoga na što su igra"i naviknuti. 8ako pripreme odmi"u protivnik je sve bliže kvalitete i nešto kvalitetniji. Optere!enje na utakmicama postupno raste. ako4er se i obujam odigravanja utakmice postupno pove!ava. Ako je mogu!no trener bi trebao da ima ve!i broj igra"a na raspolaganju. 3rvo bi trebao svaki igra" da odigra po jedno poluvrijeme. sljede!im tjednima bi se trebao obujam utakmice pove!avati za standardne igra"e na G* do I* minuta. 3reduvjet je da trener ima na raspolaganju dovoljan broj igra"a. - suprotnom slu"aju ne!e biti postupnog pove!anja optere!enja. rener tako4er treba da pozorno prati i razvoj nestandardni igra"a da ne bi došlo do podtreniranja. 3ostoji rizik da nestandardni igra"i sve manje dolaze na red da igraju utakmice. 5a pri"uvne igra"e se može organizirati ve!i obujam utakmice na na"in kako je to opisano u trenažnom tjednu D periodizacije tima. rener može svoju selekciju da podijeli u dvije grupe ; vidi stranicu )*0 <. 1H
P!aniranje rijate!j%i& )ta%mi0a ) odno) na 0i%!)
5a vrijeme sezone trener ima potrebu da odigrava prijateljske utakmice. e utakmice moraju biti planirane na takovi na"in da se ne poremeti periodizacija. mjernice su prikazane na slici I.=. rener može planirati utakmicu izme4u drugog i tre!eg tjedna, izme4u 0 i D tjedna kao i izme4u šestog tjedna prvog ciklusa i prvog tjedna ) ciklusa. #a takovi na"in može se raditi na nogometno kondicijskom podražaju u tjednu 1 i ) ; pomo!ne igre 1111NHH<, u tjednu = i 0 ; pomo!ne igre EENDD i #ogometni sprintevi sa malo odmora < i u tjednu D i G ; pomo!ne igre 00N== i #ogometni sprintevi sa puno odmora <, bez da se periodizacija prekida. 10E
- tjednu 1 i ) je na programu nogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH. 5a sedam dana odra4uju se oavkova dva treninga. -koliko se planira jedna nogometna utakmica izme4u 1 i ) tjedna, onda !e vremenski razmak izme4u ova dva navedena treninga biti 10 dana. 5bog ovakovog vremenskog razmaka trenažni efekat !e biti manji. 3rijateljsku utakmicu bi trebalo planirati izme4u = tjedna i 0 tjedna. #aime, u tre!em tjednu je na rasporedu druga nogometno kondicijska osobina u odnosu na 1 i ) tjedan. -nutar periodizacije tima, na stranici )H*, je trenažni tjedan D dobar primjer. -takmica je planirana izme4u 0 i D tjedna prvoga ciklusa. - tjednima prije ove utakmice ne prekida se rad u utorak na nogometno kondicijskom treningu EENDD i #ogometnim sprintevima sa malo odmora. ako4er se isto dešava i sa nogometno kondicijskim oblikom 00N== i #ogometnim sprintevima sa puno odmora. nekada treneri ne mogu utjecati na ovakovo planiranje odigravanja utakmice. #a primjer, u tjednu E mora se igrati 8up utakmica. o se dešava, precizno re"eno, izme4u D i G tjedna prvoga ciklusa. o zna"i da pomo!na igra 00N== i #ogometni sprintevi sa puno odmora ne planiraju u tom tjednu. ada je vremenska distanca izme4u treninga 1E i )) pove!ana sa E na 10 dana. - takovim slu"ajevima se ništa ne može napraviti. lika I.=
3laniranje prijateljski utakmica u odnosu na model periodizacije od G tjedana
prijateljska utakmica prijateljska utakmica prijateljska utakmica tjedan 1 tjedan ) tjedan = tjedan 0 tjedan D tjedan G 1111 N HH EE N DD 00 N == Bksplozivno pripravni oblici
#ogometni sprintevi sa malo odmora
#ogometni sprintevi sa puno odmora
@@1 P!aniranje trena'nog %ama /ažan savjet treneru je da za vrijeme trenažnog kampa ne planira više treninga nego li su igra"i na nji naviknuti. #ije dobro da treniraju dva puta dnevno ili da treniraju i igraju utakmicu isti dan ako nisu naviknuti na to. #ajve!a greška u planiranju je ta ako trener planira treninge da bi ispunio slobodno vrijeme . reninzi nemaju taj cilj. reneri su odgovorni da dan ispune drugim sadržajima a ne trenažnim optere!enjima. akovo planiranje kampovanja može prouzro"iti samo premaranje igra"a. - zasjedi, tako4er, vrebaju i ozljede. 2a li !e sportista u pripremama za Olimpijske igre lumpovati no!u? #aravno da ne. 3ostoje treneri koji dopuštaju igra"ima no!ne izlaske. Oni to pogrešno nazivaju tim bilding ; vidi stranicu =G <. ve što su gradili igra"i gube tim no!nim izlascima. reba sprije"iti da igra"i za doru"kom izgledaju umorno. o se može odraziti u kasnijem radu. rener koji trenira neispavane igra"e ili i pušta da takovi igraju utakmice je amater u punom smislu. Ako trener i planira kampovanje, bitno je da nakon povratka sa kampovanja ukalkulira dodatan odmor za igra"e. Ovakovo kampovanje troši dodatnu energiju. #a savjetovani na"in planiranja postiže se efekat da !e igra"i biti manje umorni i optere!eni. 1I
+imen$ije terena nogometno %ondi0ij%i& omo.ni& igara
/eli"ina terena za igru u mnogomo utje"e na intenzitet pmo!ne igre. o je iznimno važno kod nogometno kondicijski treninga. - prošlom poglavlju su data "vrsta pravila koja se ti"u ove problematike ; vidi sliku H.I <. - igri II igra H igra"a u terenu i F 1 vratar. 2imenzije terena su u ovomu slu"aju H K ; 1* K D <, ili H* K 0* metara. - praksi su se ove dimenzije pokazale kao primjerene, sa iznimkom igre EENDD. - ovoj spomenutoj igri je bolje ako je teren nešto širi. 8od ove pomo!ne igre radi se o treniranju 6zdržljivosti "estog izvo4enja nogometni akcija, ili treniranje obujma. Ovo zatjeva jedan veliki teren. praksi treneri odabiraju manji teren od propisanog. ada se ne radi više o intenzivnom trajnom treningu. manjeni teren vodi ka ve!em trenažnom intenzitetu koji sve više poprima karakteristike Bkstenzivnog intervalnog treninga. Ovo zadnje spomenuto razvija 7eš!e izvo4enje nogometni akcija, umjesto da 10H
razvija, ono što je planirano, 6zdržljivost "estog izvo4enja. %anji teren vodi ka > neplaniranom > drugom cilju. jedni = i 0 li"e na tjedne D i G u kojima su planirane pomo!ne igre 00N==. - tom slu"aju prijeti da nastupi jednoli"no optere!enje. G
Periodi$a0ija $agrijavanja
3laniranje periodizacije zagrijavanja tako4er spada u model periodizacije. -skla4ivanjem sadržaja zagrijavanja sa sadržajem treninga postiže se bolji trenažni efekat.- daljem tekstu su opisani razli"iti dijelovi zagrijavanja. 5atim !e biti govora kako trener može manipulirati sa dijelovima zagrijavanja u svru postizanja bolji trenažni efekata. 1
3a$!i"iti dije!ovi $agrijavanja
5agrijavanje se ugrubo može podijeliti u nekoliko faza. 2ublja analiza ovi dijelova jasno pokazuje, da sadržaj zagrijavanja nije prosti skup rituala, ve! se sastoji iz ciljani vježbi. 11
!agano tr"anje
3rvi cilj zagrijavanja je da se podigne temperatura tijela. 'aganim tr"anjem, podiže se tenperatura tijela, prevasodno miši!a. %iši!i bolje funkcionoraju na višoj temperaturi.8ona"no, to ima svoje granice. 5a vrijeme veoma intenzivnog rada emitira se velika toplina koja spre"ava maksimalni rad miši!a. imovi u zadnje vrijeme koriste, za ovaj dio zagrijavanja, izvo4enje pasova izme4u igra"a, koji se dodaju korištenjem unutrašnje strane stopala. Rade prevasodno ovakove vježbe radi dobivanja osje!aja za kontrolu nad loptom. 6gra" se i u ovakovim vježbama može solidno zagrijati.
@D@1@6 *tati"no ite$anje #akon laganog tr"anja, istežu se miši!i. - H*$tim godinama prošlog stolje!a isklju"ivo se koristilo stati"no istezanje. 6gra"i stati"no istežu miši!e 1* do 1D sekundi. Ovakovo istezanje je došlo iz A2$a i služilo je kao prevencija ozlje4ivanju. %e4utim, nakon znanstveni istraživanja, došlo se do zaklju"ka da ovakovo istezanje nije donijelo nikakve pozitivne u"inke što se ti"e prevencije ozljeda, kako u sportu op!enito, tako i u nogometu specifi"no. 7ak je takovo istezanje negativno utjecalo na nogometnu izvedbu. Bksplozivno izvo4enje nogometni akcija i 6zdržljivost izvo4enja nogometni akcija su dvije od 0 nogometno kondicijske osobine nogometaša. tati"no istezanje ima negativni utjecaj na eksplozivitet nogometaša. #ogometaš koji se stati"no isteže prije utakmice, imat !e manje eksplozivne sposobnosti tijekom utakmice.
@D@1@ +inami"no ite$anje 6gra"i se ipak moraju za vrijeme istezanja pripremiti, da se za vrijeme eksplozivni radnji miši!i istežu. 3ored toga vježbe istezanja unupre4uju mobilnost i prokrvljenost zglobova. -kratko, umjesto stati"nog istezanja, igra"i moraju koristiti drugoja"iji oblik istezanja. 2inami"no istezanje je dobra alternativa. -kratko, dinami"ne vježbe istezanja za vrijeme zagrijavanja imaju veliki efekat za daljna trenažna optere!enja. rener bi morao da postavi pitanje igra"ima zašto se dinami"no istežu za vrijeme zagrijavanja. /jerojatan odgovor bi bio, da se istežu iz navike. Oni vježbe istezanja rade polovi"no jer to smatraju rirualno, a ne funkcionalno. Oni se od mali nogu u"e da je to ritual a ne potreba. 2anas su stvari malo druga"ije.
@D@1@B 5rat%i i d)gi aovi reneri vole da upražnavaju kratke i duge pasove kao produženi dio zagrijavanja radi stjecanja boljeg osje!aja u kotroli lopte. Ovo se pokazalo, sa njiovog aspekta, kao korisno što se ti"e kontrole lopte. 10I
%e4utim, praksa potvr4uje da ima mnogo bolji trenažni formi u postizanju bolje kontrole nad loptom, boljeg izvo4enja kratki i dugi pasova . ; vidi paragraf =.D.). <.
@D@1@ Po$i0ij%a igra rener može koristiti pozicijsku igru kao uproštenu igru 1111 unutar plana metodski koraka. 3ored toga, pozicijska igra može dobro poslužiti kao produženo zagrijavanje. 5a vrijeme produženog zagrijavanja u formi pozicijske igre igra"i ne dobivaju samo bolji osje!aj kontrole nad loptom ve! i se privikavaju na brže izvo4enje nogometni akcija i donošenje ispravni nogometni rješenja. )
E%ten$ivno i inten$ivno $agrijavanje
-grubo se zagrijavanje može podijeliti u dvije vrste. +edno je ekstenzivno sa niskim intenzitetom i ve!im obujmom. 2rugo je sa relativno ve!im intenzitetom a manjim obujmom. 1
+inami"no ite$anje
2inami"ne vježbe istezanja u pokretu, mogu se izvesti na ekstenzivan i intenzivan na"in. ekstenzivnom na"inu odmori izme4u istezanja su ve!i. 8od intenzivnog zagrijavanja izvode se razli"ite forme višim intenzitetom i sa kra!im odmorima, a završavaju se progresivnim ubrzanjem ili sprintevima. )
5rat%i aovi i dodavanje )dar0ima o !oti
6 u ovakovim vježbama razlikujemo ekstenzivne i intenzivne oblike. 5a vrijeme intenzivni oblika rastojanja izme4u igra"a su kra!a, tempo pasova i udaraca je viši i izvodi se više ponavljanja. 8od ekstenzivnog izvo4enja, samo po sebi, izvo4enje pasova i udaraca po lopti je duže ; rastojanja su duža <. empo izvo4enja je niži i rje4e se izvode. -kratko, ve!e rastojanje zna"i niži intenzitet izvo4enja. =
Po$i0ij%a igra
#a kraju , postoje dvije varijante pozicijske igre. Bkstenzivna i intenzivna varijanta. 8od intenzivne varijante radi se o manjem broju igra"a, kao što su igre G= i 00 F ) džokera. 8od ekstenzivne varijante je ve!i broj igra"a, HH F ) džokera. =
P!aniranje $agrijavanja
%ože se odma zaklju"iti da se ekstenzivno zagrijavanje sastoji iz dinami"ni oblika tr"anja, sa ve!im brojem ekstenzivni oblika pasova i udaraca po lopti i pozicijskom igrom sa puno igra"a ; na primjer HH F ) džokera <. 6ntenzivna varijanta zagrijavanja se sastoji iz dinami"ni formi tr"anja, istezanja, sa ve!im brojem kratki pasova i udaraca po lopti$ sa kra!im rastojanjem izme4u igra"a, i pozicijskom igrom sa manjim brojem igra"a ; na primjer G= <. Ovo navedeno ne zna"i da se zagrijavanje mora sastojati iz tri navedena dijela. 2inami"ni oblici tr"anja su uglavnom baza zagrijavanja, dok je odabir za pas igru ili pozicijsku igru ovisno od sadržaja glavnog dijela treninga. Razlikovanje na ekstenzivno i intenzivno zagrijavanje postoji u ovisnosti sadržaja treninga. adržaj zagrjavanja je u uskoj povezanosti s momentom treninga u tjednu. - daljem tekstu su predvi4ene sve mogu!nosti pozicioniranja zagrijavanja, koje se stavljaju pred trenera. On su postavljene po važnosti. -koliko se dva pravila istovremeno pojavljuju onda je prioritet ono pravilo koje je pozicionirano na višoj razini. 1. ). =. 0.
prvi trening nakon utakmice zadnji trening prije utakmice eksplozivne nogometne akcije sa malo odmora eksplozivne nogometne akcije sa puno odmora 1D*
zagrijavanje ekstenzivno zagrijavanje intenzivno zagrijavanje intenzivno zagrijavanje intenzivno
D. G. E.
nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH nogometno kondicijske pomo!ne igre EENDD nogometno kondicijske pomo!ne igre 00N==
E
Periodi$a0ija $avr2ni0e o go!)
zagrijavanje intenzivno zagrijavanje intenzivno zagrijavanje intenzivno
5avršnica po golu je za ve!inu igra"a omiljena trenažna forma. vaki tjedan ova forma je na dnevnom redu bar jedanput. veoma treba pažljivo odrediti tajming održavanja. 3oznato je da za vrijeme$ ili dan nakon$ ove trenažne forme nastupaju ozljede. 5a vrijeme održavanja ovakovog treninga prijeti opasnost preoptere!enja. rener se mora pripremiti da igra"i ovakovi trening zapo"nu odmorni. o zna"i da dva dana poslije utakmice nema ovakovi treninga. ako4er ova forma treninga ne može biti drugi dio treninga ako je prvi dio bio intenzivan, na primjer nakon pomo!ne igre 00N==. ako4er ne može biti održan ovakovi trening ni dan nakon nogometno kondicijskog treninga, jer je organizam još uvijek umoran i zauzet reparacijom ošte!enja nakon trenažnog podražaja. -kratko, ova trenažna forma je na programu kada organizam nije umoran. Šutiranje po golu zatjeva veliko podražajno optere!enje na miši!e. o su uglavnom maksimalne ekslozivne akcije. Šutiranje treba zapo"eti sa udarcima unutrašnjim dijelom stopala. ime se daje šansa tijelu da se privikne na ovakovo optere!enje. o je jedna vrsta zagrijavanja. nakon toga se šutira sve eksplozivnije. /ažno je da se trener fokusira na samo izvo4enje šutiranja, ne u smislu što ja"eg, ve! što preciznijeg šutiranja. Opasnost od ovakovog treninga je u tomu što u jednom kratkom periodu od 1D do =* minuta igra"i "eš!e šutiraju neg li je to slu"aj u svim utakmicama sezone zajedno. o je jedan oblik premora. 3uno ponavljanja u tako kratkom vremenu, kratak odmor izme4u ponavljanja su razlozi nastupanja zamora. 5amor je glavni razlog zašto nema koncentracije i koordinacije prilikom izvo4enja šutiranja. 3oznato je da prilikom umora signal iz mozga sporije putuje prema miši!ima. 5bog toga može da kasni napinjanje miši!a a kao posljedica toga nastupa istezanje ili pucanje miši!ni vlakana. 5bog toga !e trener upozoriti igra"e na na"in izvo4enja šuteva po golu u radu > na primjer nogometni sprinteva sa malo odmora. -pravo kod intenzivni treninga treneri moraju u potpunosti biti fokusirani na vo4enje treninga i na izvo4enje, te dati zadatak da se izvodi udarac unutrašnjim dijelom stopala. H
Periodi$a0ija treninga vratara
- principu je periodizacija treninga vratara integralni dio periodizacije tima. 8od vratara je tako4er intencija da se krene od obujma ka intenzitetu. /rijedno je pažnje analizirati nogometne akcije vratara za vrijeme utakmice jer još uvijek postoji raskorak izme4u onoga što oni rade za vrijeme utakmice i treninga. 1
*oo(noti vratara
#apravljena je analiza da bi se prikazalo koliko "esto se dešavaju nogometno kondicijske situacije vratara za vrijeme utakmice, kao što je na primjer izlasci vratar, vatanje centaršuta, postavljanje i vatanje šutirane lopte, sprintevi u utakmici kao i dueli. 6z slike I.0 proizilazi da vratari puno manje izvode eksplozivni akcija nego li je to slu"aj kod ostali igra"a. - ovakovim nogometnim akcijama nema puno razlike izme4u vratara razli"iti razina natjecanja. /ratari prve lige nemaju "eš!e intervencije nego li je to slu"aj kod nižerazredni vratara. 3onekad je situacija obrnuta. #a osnovu ovoga se može zaklju"iti da se, što se ti"e sposobnosti vratara, radi uglavnom o &oljoj nogometnoj izvedbi vratara. 2akle, razlika kod vratara je svakako u boljoj izvedbi a ne u "eš!oj izvedbi. - drugom dijelu utakmice vratari imaju tek nekoliko intervencija. 6zme4u dvije nogometne intervencije može pro!i i do D minuta. %e4utim, vratari moraju zadržati dovoljno dugo visoku koncentraciju. o upu!uje na drugu nogometno kondicijsku osobinu, 6zdržljivost dobrog izvo4enja nogometni akcija.
1D1
lika I.0
#ogometno kondicijska analiza za vratare
3rofesionalni nogomet 3rva liga 2ruga liga Omladinski nogomet -)= -1I -1E -1D -1= Amaterski nogomet op amateri 2ruga liga 3eta liga )
printevi
kokovi
2ueli
-kupno
)) 1I
1) 10
1G 1G
D* 0I
)) 1I )1 )= )*
11 10 11 1* 1=
1= 1H 10 10 1E
0G D1 0G 0E D*
)) 1G 1H
1) 1D 10
1E 1E 1G
D1 0H 0H
5ondi0ija vratara
2omanantna dva faktora unutar sposobnosti vratara su &olje izvo4enje nogometni akcija i 6zdržljivost izvo4enja nogometni akcija. o su u stvari eksplozivno izvo4enje nogometni radnji i 6zdržljivost izvo4enja nogometni akcija. - skladu sa tim se može konstatirati da je mogu!no planirati trenažne aktivnosti na osnovu ovi analiza. =
Trening vratara
#a osnovu navedeni trenažni teorija idealni treninzi za vratara su forme 1111 ili uproštene pomo!ne igre. one vrataru donose sve što mu treba, smisao za igru, komunikaciju, individualnu taktiku i nogometnu kondiciju, potrebitu za utakmicu. 2akle, izvo4enjem bilo kojeg oblika timskog treninga unutar modela metodskog plana koraka ili nogometno kondicijskog treninga, postiže se automatski potpuni potrebiti trenažni efekat vratara. rener vratara se fokusira na ko"ing vratara za vrijeme ovakovi treninga. =
Pomo.ne igre 11:11:
ako4er i za vratare je trening 1111NHH idealno usmjeren na doga4anje prave utakmice. 7esto ovakove treninge vratari ne doživljavaju na pravi na"in. matraju da za vrijeme ovakovi treninga nisu imali puno posla te da su stoga malo radili. rener im treba objasniti da su ovakovim treninzima u stvari trenirali 6zdržljivost izvo4enja dobri akcija. posobnost leži u, na primjer bloku rada = K 1) minuta još uvijek biti na visini zadatka i izvoditi dobre nogometne akcije. 8ao što je re"eno, narodski re"eno trenira se koncentracija. -kratko, za vrijeme treninga gdje se izvode pomo!ne igre 1111NHH vratari se u"e da se mogu fokusirati kroz duže vrijeme na nogometnu igru u cilju izvo4enja dobri nogometni akcija. 5a treniranje &oljeg izvo4enja nogometni akcija igre sa velikim brojem igra"a nisu prikladne zbog toga što je manje akcija u igri 1111. )
Pomo.ne igre F:F:
amo po sebi se kazuje da za vrijeme izvo4enja ovi pomo!ni igara vratari "eš!e interveniraju nego li j e to slu"aj u igri 1111. Raznorazne nogometne situacije dolaze na dnevni red mnogo "eš!e. Ovo je idealna forma za rad na suradnji izme4u vratara i obrane. vko malo vratar i obrana dolaze u prigodu suradnje u spre"avanju protivnika da ugrozi gol. ako4er sa kondicijskog aspekta ova forma je pun pogodak za vratara. 3onekad se na utakmici dešava da vratar mora intervenirati nekoliko puta uzastopce u kratkom 1D)
vremenskom roku. 5bog toga je zadatak da se razvije do izvjesne granice nogometno kondicijska osobina &rži oporavak. =
Pomo.ne igre B:B:
#ogometno kondicijska igra 00N== je poznata po tomu da igra"i izvode mnogo nogometni akcija u kratkome vremenu. o tako4er vrijedi za vratare za vrijeme ove igre. 6z istraživanja proizilazi da za vrijeme blokova ) K G K = minute igre 00 sa minutu odmora ; korak I <, vratar ima više intervencija nego li na svim utakmicama cijele sezone zajedno. 5a vrijeme takove igre prijeti da nastupi pre$overload za vratare. a opasnost je realna ukoliko se na treningu izmjenjuju tri do 0 tima. /ratari nemaju ni trenutak odmora. - stvari to je trening preoptere!enja za nji. 3ostoji velika opasnost od nastanka ozljeda. rener u takovim trenucima mora biti iznimno pozoran, što se ti"e vratara. 0
Nogometni rintevi a ma!o i )no odmora
Ovi sprintevi se uglavnom izvode kroz formu završnica po golu. nakon dubinskog pasa nastupa duel izme4u dva igra"a. 6gra" koji osvoji loptu završava akciju udarcem po golu. /ratar ima mogu!nost da istr"i, i na takovi na"in sprije"i postizanje zgoditka. 8oliko god u takovim situacijama vratar ima 1* tak uzastopni sprinteva , dobiva nekoliko minuta odmora prije nego li opet do4e na red da brani. Opasnost od preoptere!enja je znatno manja. D
*e0i4i"ni trening vratara
8oliko god je nogometni trening, to jest igra 1111 polazna osnova za rad vratara, neke nogometne situacije zatjevaju izolirani rad vratara. reneri vratara smatraju da u takovim situacijama odre4ene vratarske radnje se moraju trenirati bez suigra"a i protivnika. ada se uproštava situacija 1111 do individualnog pristupa ; vidi sliku I.0 <. - takovim trenucima trener mora paziti na omjer rada i odmora. Što se ti"e okvira #ogometno kondicijski osobina, tu se radi o Bksplozivnim izvo4enjem nogometni radnji. /ratar takve radnje mora maksimalno eksplozivno da izvodi. amo u takovim trenucima !e 1**S izvo4enje radnje da povisi na 1*1 S. o zatjeva maksimalan odmor izme4u ponavljanja, tako da je fosfatni sustav popunjen, to jest igra" nije bez daa. Ova konstatacija ima posljedice na broj ponavljanja u seriji rada. 3onekad vratari treba da naprave uzastopce H$1) ponavljanja, raznorazni padovi, parade i sli"no. 3o definiciji ovako veliki broj ponavljanja zna"i da ve! nakon = do 0 ponavljanja dolazi do pada eksplozivnosti akcije, koje više nisu 1** S. 5bog toga nema napretka što se ti"e Bksplozivnosti izvo4enja nogometni akcija. reniranje na na"in da se izvodi više od ) do 0 ponavljanja po seriji, uzastopce, ne donosi željeno ostvarenje cilja ovakog specifi"nog vratarskog treninga. 0
-a%!j)"a%
-z pomo! nogometno kondicijske analize utakmice analizirana je i sposobnst vratara. #a osnovu ove analize definirana je i kondicija vratara u jeziku nogometni akcija, te nakon toga opisane su teoretsko$ prakti"ne smjernice rada. 5a konkretne vratarske vježbe može se pogledati u specijalizirane knjige za rad sa vratarima. I
Periodi$a0ija $a trena'na otere.enja ri")vni& igra"a
3ri"uvni igra"i koji ne igraju redoviti mogu da imaju nogometno kondicijske zaostatke za standardnim igra"ina. 2a bi se to izbjeglo mora se sa njima dodatno raditi. %ora se sa planiranjem takovog rada biti oprezan. 8od treninga dva puta tjedno je to nemogu!no.
1D=
1*
-a%!j)"a%
3eriodizacija tima za omladince i seniore, prikazana na stranici )1H, ima više zna"enja. vi treninzi su opisani u grubim crtama i prikazana je izgradnja u svim segmentima. 8ao što je ve! re"eno, ovo poglavlje je rezultat dugogodišnje periodizacije nogometa na svim razinama. Ovo je rezultat odre4eni procesa bazirani na jasnim vizijama. 5bog toga nije namjera da se opisana periodizacija doslovno kopira u praksi trenera. #adamo se da "itatelj može neke stvari da iskoristi za svoj rad. 6sto vrijedi i za ostala poglavlja ove knjige. @ilj ove knjige nije kopiranje ve! inspiriranje.
Periodi$a0ija amater%og nogometa jedan 1 @iklus 1 N tjedan 1 3on., 1I.srpanj rening 1 imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 1 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )*.srpanj rening ) imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak ) < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra HH = K 11 minuta sa ) minute odmora ; nuliranje > korak E < 7etvrtak, )).srpanj rening = imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak = < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minute sa ) minuta odmora ubota, )0.srpanj rening 0 imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak = < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH = K 11 minuta sa ) minute odmora ; overload, korak E < jedan ) @iklus 1 N tjedan ) 3on., )G.srpanj rening D imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < 1D0
$
3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )E.srpanj rening G imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, )I.srpanj rening E imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minute sa ) minute odmora ubota, =1.srpanj 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta < vaki trener podmlatka i seniora u amaterskom nogometu se može koristiti ovim modelom periodizacije. #a stranici )EH opisano je kako trener , unutar ovoga modela periodizacije, može primjeniti u svoju praksu ovu izgradnju , ukoliko trenira dva puta tjedno. - ovoj timskoj periodizaciji je razvijen model izgradnje napada, obrane i transformacija, kako je to i opisano u poglavlju D. 8orišteni su metodski koraci razra4eni na stranici HI do zaklju"no sa I= stranicom jedan = @iklus 1 N tjedan = 3on., ).kolovoz rening H imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < 0 K = minute sa ) minute odmora -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora ) K G K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 1 < $ #ogometno kondicijski pomo!na igra EENDD 0 K D.D minuta sa ) minute odmora ; nuliranje , korak 0 < 7etvrtak, D.kolovoz rening 1* imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora 1DD
$
3ozicijska igra 00N== G K 1 minuta sa ) minute odmora ubota, E.kolovoz 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta < jedan 0 @iklus 1 N tjedan 0 3on., I.kolovoz rening 11 imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3omo!na igra ; uprošteno 1111NHH < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minute sa ) minute odmora -torak, 1*.kolovoz rening 1) imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, 1).kolovoz rening 1= imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minutu sa ) minute odmora ubota, 10.kolovoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < jedan D #eutralni tjedan 3on., 1G.kolovoz rening 10 imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minuta odmora -torak, 1E.kolovoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < 7etvrtak, 1I.kolovoz rening 1D imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )1.kolovoz 8up utakmica jedan G @iklus 1 N tjedan D 3on., )=. kolovoz rening 1G imski zadaci napada ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 1DG
$ $ $
zagrijavanje ; ekstenzivno < 3ozicijska igra ; uproštena igra 1111 < 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minuta odmora
-torak, )0.kolovoz rening 1E imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora G K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 1 < $ #ogometno kondicijska forma 00N== ) K G K 1 minut sa ) minute odmora ; nuliranje, korak = < 7etvrtak, )G.kolovoz rening 1H imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta sa ) minute pauze ubota, )H.kolovoz 8up utakmica jedan E #eutralan tjedan 3on., =*.kolovoz rening 1I imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta ) minute odmora -torak, =1.kolovoz 8up utakmica 7etvrtak. ).rujan rening )* imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta ) minute odmora ubota, 0.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 1 jedan H 3on., G.rujan
@iklus 1 N tjedan G rening )1 imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta ) minute odmora 1DE
-torak, E.rujan rening )) imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 00N== ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak 0 < 7etvrtak, I.rujan rening )= imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta ) minute odmora ubota, 11.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu ) jedan I 3on., 1=.rujan
@iklus ) N tjedan 1 rening )0 imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta ) minute odmora -torak, 10.rujan rening )D imski zadaci transformacije iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ #ogometno kondicijski pomo!na igra 1111NHH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, 1G.rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minuta odmora $ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minute sa ) minute odmora ubota, 1H.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu = jedan 1* 3on., )*.rujan
@iklus ) N tjedan ) rening )E imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra ; uprošteno 1111 < $ 3ozicijska igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora 1DH
-torak, )1.rujan rening )H imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripremni oblici ; korak 0 < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH = K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, )=.rujan rening )I imski zadaci obrane ; ragradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minute sa ) minute odmora ubota, )D.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 0 jedan 11 3on., )E.rujan
@iklus ) N tjedan = rening =* imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora ) K E K 1D minuta sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, =*.rujan rening =) imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minuta odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ubota, ).listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu D jedan 1) @iklus ) N tjedan 0 3on., 0.listopad rening == imski zadaci obrane ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora 1DI
-torak, D.listopad rening =0 imski zadaci obrane ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora ) K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak = < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD 0 K G.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak G < 7etvrtak, E.listopad rening =D imski zadaci obrane ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minuta sa 1.D minute odmora ubota, I.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu G jedan 1= #eutralni tjedan 3on., 11.listopad rening =G imski zadaci obrane ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N 0D$I* minuta < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadaci obrane ; spre"avanje postizanja pogotka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu E jedan 10 @iklus ) N tjedan D 3on., 1H.listopad rening =H imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1I.listopad rening =I imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora 1G*
$
#ogometno kondicijska pomo!na igra 00N== ; overload, korak ) < ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak 0 < 7etvrtak, )1.listopad rening 0* imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )=.listopad rening 01 imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 00N== ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak 0 < jedan 1D @iklus ) N tjedan G 3on., )D.listopad rening 0) imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minuta odmora -torak, )G.listopada rening 0= imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak = < $ #ogometno kondicijska pomo!na igra 00N== ) K G K 1 minutu sa 1 minutu odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, )H.listopad rening 00 imski zadaci transformacije iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta sa ) minuta odmora ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu H
1G1
POGLAVLJE 1C PE3IO+I-A>IJA JE P3E+VIANJE 1C@1 Uvod 3eriodizacija je polazna osnova za svakoga trenera koji kre!e sa radom sa jednom mom"adi. am plan za sebe nije sebi cilj. vra periodizacije je da igra"i igraju bolje. #ogometaši nisu sredstvo za osvarivanje zakonitosti koje se koriste u planiranju periodizacije. 5bog toga se svakodnevno kontrolira sadržaj samoga treninga. &rzina primjene metodski koraka direktno ovisi o brzini napretka sami igra"a i tima u cjelini. a ovim trener treba uveliko da ra"una i predvi4a. 6gra"i daju povratne informacije o svojemu privatanju periodizacije i na osnovu ti informacija trener prilago4ava svoj rad u planiranju. vakodnevno trener dobiva raznorazne informacije o igra"ima te stoga on ne može da obrati pozornost na sve nji, ve! mora da napravi pravi, filtrirani odabir. rener neke informacije ignorira a neke privata. o je u stvari prepušteno na osje!aj trenera. Što je u stvari osje!aj? o je dosta op!enito pitanje. 7esto se radi o tomu koliko trener ima iskustva, koliko je neke situacije ve! doživio i uo"avao. 2akle, osje!aj trenera je u stvari iskustvo. #eiskusan trener je u stvari trener, koji nije napravio odre4eni broj grešaka. 5bog toga je osje!aj trenera po"etnika upitan. -sprkos iskustvu, postoje treneri koji ne rade na duže staze, ve! se ponašaju od danas do sutra. akovi treneri onda "esto improviziraju. Rješenja za nji je u svakome slu"aju periodizacija. Ovako strukturno planiranje omogu!uje treneru da danas može izmjeniti sadržaj treninga, bez da dovede u pitanje sadržaj rada u sljede!em periodu. -kratko, struktuirano planiranje omogu!uje treneru da na osnovu osje!aja predvi4a odre4ena nogometna dešavanja. 5avaljuju!i takovu pristupu postaje izlišna podjela trenera na teoreti"are i prakti"are. 2obar trener mora imati razumijevanje za nogomet ; praksa <, ali isto tako mora na strukturalan i jasan na"in da to svoje znanje i osje!aj prenese na igra"e ; teorija <. tvari koje govori igra"ima moraju biti nogometne, ali isto tako njegova pri"a mora biti oslonjena na teoriju. - suprotnom igra"i ne mogu da slijede trenera i njegove ideje. - slu"aju da trener vodi trenažni proces na kaoti"an na"in, igra"i se ne mogu vezati za razvoj tima i igre. - takovim slu"ajevima nema strukture niti u radu niti u djelovanju tima kao cjeline. -kratko, nema prakse bet teorije i nema teorije bez prakse. - stvarnosti se može desiti da je planirano da trener mora, figurativno re"eno, da se kre!e u lijevu stranu a da ga uvjeti rada prisiljavaju da skrene u desno. Ovakovu slobodu treneri moraju da daju sami sebi. 3eriodizacija tima je samo sredstvo a cilj su igra"i. - daljem tekstu biti !e navedene neke prepreke koje se javljaju u praksi, koje na kraju krajeva, prisiljavaju trenera da odstupi od zacrtanog plana izvo4enja nogometno kondicijski oblika treninga. - ovoj knjizi se neizostavno mora nalaziti i poglavlje koje govori o na"inu zaobilaženja mogu!ni prepreka u radu. avjeti koji se daju su isklju"ivo formulirani kroz 1D$godišnje iskustvo bavljenja nogometom na svim razinama. rener mora mo!i predvi4ati nastupanje ovakovi prepreka u radu. 5bog takovi stvari se i radi na planiranju samo jednoga ciklusa od G tjedana. 1*.)
Pomo.na igra 11:11:
- tjednu 1 i tjednu ) svakoga ciklusa planira se nogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH. reneri moraju biti veoma kreativni u radu zbog objektivno velikog broja igra"a u radu, koji su potrebni za realizaciju ciljeva. - daljemu tekstu slijede neki savjeti za rješavanje potencijalni prepreka. 1*.).1 Ma!o igra"a na trening) #a stranici )H* je opisan primjer periodizacije u ciklusu ) N tjedan 1 , gdje stoji nogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH ; trening )D < -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 1G)
$ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH = K 1) minuta sa ) minuta odmora ; overload, korak H < 3redpostavimo da se pojavi samo 1) igra"a i ) vratara. ada se može izvesti samo pomo!na igra EE koja se ne uklapa u igru 1111NHH. Što da trener radi u takovu slu"aju? #e preostaje druga mogu!nost ve! iz planiranog Bkstenzivnog trajnog treninga pre!i u 6ntenzivni trajni trening. -nutar modela periodizacije tim je u ovoj fazi, 6ntenzivnog trajnog treninga, sezone na 0 K G minuta ; trening 1) i trening =1 <. 5bog toga !e trening )D izgledati na sljede!i na"in -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < - ciklusu ) N tjedan ) trener planira izvorno optere!enje = K 1) minuta pomo!nu igru 1111NHH. On ne nastavlja automatski sa = K 1= minuta. Ovakav prijelaz bi bio preveliki. Ovo sve je posljedica prilagodbe u ciklusu ) N tjednu 1. Što se ti"e nogometno kondicijske pomo!ne igre EENDD sve ostaje kako je zacrtano u planu periodizacije. 2obro je ispalo da je korak broj D 6ntenzivnog trajnog treninga dodatno došao na dnevni red. o ne zna"i da !e se u =1 treningu optere!enje, unutar ove trenažne metode, ubrzano pove!ati na 0 K G.D minuta kao posljedica treninga )D. 1*.).) Ma!o igra"a $a vrijeme treninga %ože se desiti da na po"etku treninga ima dovoljno igra"a, za naprimjer igru HH, ali da za vrijeme treninga u odre4enom momentu nedostje par igra"a. o može biti posljedica raznorazni razloga, na primjer usljed ozlje4ivanja, bolesti, uzrasta i sli"no. 3redpostavimo da je nakon ) K 1) minuta igre HH ostalo još 1* igra"a F ) vratara. +edina mogu!nost je da se nastavi sa igrom GG. Ovaj oblik igre podpada pod 6ntenzivni trajni trening, ili pod nogometno kondicijski obli EENDD. -nutar ove metode vrijedi drugoja"iji odnos rada i odmora. -mjesto da se tre!i blok ozvede u trajanju od 1) minuta, trening se zaklju"uje sa dva bloka GG u trajanju od po G minuta, dva minuta odmora izme4u blokova. -nutar periodizacije tim se nalazi u sezoni na koraku 0 K G minuta ; trening 1) i =1 <. rening )D bi izgledao ovako -torak, 10.rujan )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ #ogometno kondicijska pomo!na igra HH ) K 1) minuta sa ) minute odmora $ #ogometno kondicijska igra GG 1$) K G minuta sa ) minute odmora 1*.).= >ije!a e$ona a ma!im (rojem igra"a - amaterskom nogometu može se desiti da se trener suo"i sa problemom da na treningu ima mali broj igra"a, maksimalno 1) igra"a na treningu. - takovom slu"aju Bkstenzivna trajna metoda nije mogu!na u formi igre. va 0 tjedna jednoga ciklusa su onda predvi4ena za 6ntenzivnu trajnu metodu. jedan 1 i tjedan ) imaju isti korak. - tjednu = i 0 radi se jedan korak više. 3ored toga, trener u ovakovim slu"ajevima ne radi uop!e kondicijski trening jedan tjedan. - suprotnom prijeti djelovanje jednoli"nog optere!enja. 3omo!na igra EENDD je u biti stalno na dnevnom redu, kako je to i pprikazano na slici 1*.1. rener bi mogao u tjednu 1 i ) mogao da uvježbava igru GG F ) vratara na ve!em dijelu terena nego li u tjednu = i 0, tako da bi igra u prva dva tjedna imala karakter ekstenzivnog tipa treninga. 2ruga mogu!nost je da igra GG F ) vratara prva dva tjedna a druga dva tjedna da igra 00 F ) vratara, s tim da igraju tri tima po 0 igra"a. 6 u ovakovoj varijanti treninzi u prva dva tjedna bi bili ekstenzivniji. 1G=
1*.).0 Interva!no tr"anje 1 )mjeto omo.ne igre 11:11: 5bog razli"iti razloga može se desiti da tijekom cijele sezone ne može odigrati igra 1111NHH. 8oliko god predodno navedena rješenja mogu ovo nadomjestiti, ipak ostaje jedan veliki nedostatak Bkstenzivnog trajnog treninga. o se može odraditi bez lopte, intervalnim tr"anjem 1. Ovo izlirano tr"anje je opisano na stranici )=0. Ovo se u stvari primjenjuje naj"eš!e kod povratka igra"a nakon teže ozljede. a ovim tr"anjem se u velikoj mjeri može nadomjestiti igra predvi4ena periodizacijom. Ovakav izuzetak potvr4uje pravilo. 1*.).D Ve!i%i o()jam lika H.11 pokazuje da se unutar Bkstenzivno trajnog treninga moe napraiti neograni"en broj koraka. najekstremnijim slu"ajevima pomo!na 1111NHH igra se izvodi u blokovima G K 1D minuta. amo po sebi se vidi da je to ekstremno visoko optere!enje za igra"e. rener može zaklju"iti da nije poželjno pove!ati obujam rada kod koraka, na primjer, 0 K 1D. 2a bi se ipak otežao trening unutar ove forme igre, trener može smanjiti teren. %ože naprimjer, teren sa dimenzijama 1** K D* metara smanjiti na H* K D* metara. manjivanjem terena postiže se pove!avanje intenziteta. 3rvi put to može napraviti, na primjer, kod zadnjeg bloka ponavljanja od 1D minuta. 5atim može otežati sljede!i korak smanjivaju!i teren kod predzadnjeg bloka ponavljanja. aj proces se nastavlja sve dok se kod sva 0 bloka ponavljanja ne smanji teren. 8ao posljedica ovakovi koraka, umjesto pove!anja izdržljivosti dolazi do pove!anja izvdržljivosti visokog tempa igre. lika 1*.1
-koliko se tijekom cijele sezone ne može organizirati igra 1111NHH, trener može prva dva tjedna ciklusa izabrati igru EENDD. EENDD tjedan 1
EENDD tjedan )
EENDD tjedan =
EENDD tjedan 0
@iklus 1
0 K D minuta
0 K D minuta
0 K D.D minuta
0 K D.D minuta
@iklus )
0 K D.D minuta
0 K D.D minuta
0 K G minuta
0 K G minuta
@iklus =
0 K G minuta
0 K G minuta
0 K G.D minuta
0 K G.D minuta
@iklus 0
0 K G.D minuta
0 K G.D minuta
0 K E minuta
0 K E minuta
@iklus D
0 K E minuta
0 K E minuta
0 K E.D minuta
0 K E.D minuta
@iklus G
0 K E.D minuta
0 K E.D minuta
0 K H minuta
0 K H minuta
1*.=
Pomo.na igra F:F:
- tre!em i "etvrtom tjednu svakoga ciklusa je planirana nogometno kondicijska igra EENDD. 3raksa pokazuje da se i kod ove igre pojavljuje problem sa brojem igra"a. 1*.=.1 Pro(!em a (rojem igra"a #ajve!i problem sa brojem igra"a kod ovoga oblika igre je u stvari preveliki broj igra"a. #ajbolje rješenje kod ovoga je da se igra"i podjele u tri tima i onda i mijenjati u igri. -koliko jedan od timova ipak imaju jednog igra"a viška, onda se taj jedan može mijenjati, stime da taj tim ima manje optere!enje. 1G0
3redpostavimo da je na planiran korak sa optere!enjam 0 K D.D minuta. - tomu slu"aju igra traje ).0D sekundi, gdje se vrše lete!e izmjene dva tima. 3recizna sema izmjena je opisana na slici 1*.). 6z seme se vidi da svaki tim igra po dva bloka ponavljanja uzastopice ).0D sekundi ; ukupno D.D minuta < a zatim odmara ).0D sekundi. Ovaj period odmora je nešto duži od propisanog za 6ntenzivno trajnu metodu. 3raksa tjera trenera na ovakovi kompromis. 2uža pauza poznaje me4utim svoje granice. -koliko se radi o koraku nešto višem od predodnog primjera, 0 K E ili 0 K H minuta, onda bi odmor bio =.D do 0 minute. o je previše za igru tri tima. 3o"ev od optere!enja 0 K G minuta, odbro je rješenje ne pove!avati trajanje rada ve! broj ponavljanja. nakon optere!enja ; koraka < 0 K G slijedi D K G, G K G, i tako dalje. 6graju!i na treningu sa tri tima rad maksimalno traje u bloku od G minuta a odmor ne traje nikada duže od = minute. o je privatljiv kompromis. lika 1*.)
Organizacija pomo!ne igre EENDD sa tri tima
tim A tim & tim & tim @ tim @ tim A
) min 0D sek ) min 0D sek ) min 0D sek
; tim @ ) minute 0D sekundi odmora < ; tim A ) minute 0D sekundi odmora < ; tim & ) minute 0D sekundi odmora <
tim A tim & tim & tim @ tim @ tim A
) min 0D sek ) min 0D sek ) min 0D sek
; tim @ ) minute 0D sekundi odmora < ; tim A ) minute 0D sekundi odmora < ; tim & ) minute 0D sekundi odmora <
tim A tim & tim & tim @ tim @ tim A
) min 0D sek ) min 0D sek ) min 0D sek
; tim @ ) minute 0D sekundi odmora < ; tim A ) minute 0D sekundi odmora < ; tim & ) minute 0D sekundi odmora <
tim A tim & tim & tim @ tim @ tim A
) min 0D sek ) min 0D sek ) min 0D sek
; tim @ ) minute 0D sekundi odmora < ; tim A ) minute 0D sekundi odmora < ; tim & ) minute 0D sekundi odmora <
1*.=.) Prema!i (roj igra"a na trening) #a stranici )H*, u primjeru periodizacije amatera u ciklusu ) N tjedan =, planirane je nogometno kondicijska forme EENDD. rening =1 izgleda na sljede!i na"in -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ #ogometno kondicijska forma EENDD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < 3redpostavimo da je na treningu prisutno svega G igra"a i ) vratara. Što je najbolja alternativa? #ajbolje je da trener donese odluku da umjesto 6ntenzivne trajne metode odradi trening u Bkstenzivnoj intervalnoj metodi, to jest nogometno kondicijsku formu 00N==. Optere!enje za ovu metodu je u tomu momentu ) K G blokova ponavljanja od po 1 minutu sa 1.D minuta odmora ; trening )) i trening =I <. rening =1 izgleda ovako -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ #ogometno kondicijska forma 00N== ) K G K 1 minuta sa 1.D minuta odmora ; overload, korak 0 < 1GD
6zvorno planirano optere!enja u ciklusu ) N tjedan = od 0 K G minuta igre EENDD se prebacuje za ciklus ) N tjedan 0 ; trening =0 <.
1*.=.= Prema!o igra"a $a vrijeme treninga #aj"eš!e nastupaju problemi sa brojem igra"a za vrijeme treninga. %ože se desiti da za vrijeme igre EENDD nakon, na primjer ) K G minuta, ostane na terenu G igra"a i ) vratara. +edina mogu!nost je da se igra 00. o se nalazi u okvirima Bkstenzivnog intervalnog treninga. 2va zadnja bloka od G minuta se zamjenjuje sa = do G blokova od po 1 minutu igre 00 sa 1.D minutu odmora, u skladu sa odnosom rada i odmora u planiranoj formi igre treninga )) i treninga =I. rening =1 izgleda na sljede!i na"in -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ #ogometno kondicijska forma EENDD ) K G minuta sa ) minuta odmora $ #ogometno kondicijska forma 00 =$G K 1 minuta sa 1.D minuta odmora - ciklusu ) N tjedan 0 se nalazi planirani trening. rener !e da odradi što je planirano, 0 K G.D minuta u formi igre EENDD. u se u biti ne mijenja, iako se desila prilagodba u ciklusu ) N tjedan =. 1*.=.0 Interva!no tr"anja 6 )mjeto igre F:F: 2ruga mogu!nost da se zamjeni 6ntenzivni trajni nogometni trening je primjena ne$nogometnog treninga. #a stranici )=D je opisano intervalno tr"anje ), koje se koristi za igra"e koji se vra!aju nakon ozljede. Ovo tr"anje je izuzetak koje potvr4uje pravilo. 1*.0
Pomo.na igra B:B:
- tjednu D i tjednu G svakoga ciklusa je planirana pomo!na igra 00N==. 1*.0.1 Prema!i (roj igra"a Ovo je skoro nemogu!na situacija. &ez vratara ova igra je u stvari ==N)) a može se desiti da trener ima broj igra"a na treningu za = tima a ne može sastaviti 0 tima. #a primjer, može se desiti da su na treningu I igra"a. 1*.0.) Interva!no tr"anje )mjeto omo.ne igre B:B: 3onekad se dešava da se i ova nogometna forma mora odraditi bez igre. Rješenje za ovakove situacije je intervalno tr"anje =. Ovo tr"anje je opisano na stranici )=D a naj"eš!e se koristi za igra"e koji se vra!aju nakon ozljede. Ovo je izuzetak koji potvr4uje pravilo. 1*.D
Nogometni rintevi a ma!o i )no odmora
- svakom ciklusu tjedni = i 0 su rezervirani za #ogometne sprinteve sa malo odmora. 5adnja dva tjedna u ciklusu su rezervirani za #ogometne sprinteve sa puno odmora. ako4er i na ovakovim treninzima, trener mora slijediti svoj osje!aj. 1*.D.1 Lo2 teren i !o2i )vjeti $a rad 1GG
- kišnom periodu trener mora biti dosta oprezan što se ti"e treniranja eksplozivni nogometni radnji. 8lizavi tereni su opasnost za proklizavanje igra"a, a "esto nastupaju ozljeda lista potkoljenice. #a treninzima se dešavaju neželjeni i opasni klize!i startovi igra"a. -kratko, ako trener osjeti da je opasno izvoditi nogometne sprinteve zbog uvjeta koji vladaju na terenu, treba i izbje!i. +ednostavno i prolongira za idu!i planirani trening. #ekada su ubrzanja idealna zamjena za planirane eksplozivne radnje. 1*.D.) *rintevi )mjeto nogometni& rinteva ermin nogometni sprintevi se koristi radi toga da se istakne da se sprintevi treniraju u okvirima nogometnog konteksta. - ovakovom izvo4enju sprinteva uvijek su prisutni, lopta, protivnik, linije tima, protivni"ki gol, i sli"no. vi ovi elementi utje"u na poziciju, momenat, smjer i brzinu sprinta. akozvani nogometni sprintevi se izvode u nogometnim oblicima kao što je završnica po golu. 5bog svega navedenog nogometni sprintevi su više optere!uju!i nego li izolirano izvedeni sprintevi. ako4er za vrijeme izvo4enja nogometni sprinteva dolazi do kontakt duela ali tako4er se "esto mijenja i smjer i pravac djelovanja. -kratko, nogometni sprintevi zna"e veliki eksplozivni podražaj u odnosu na izolirane sprinteve. -pravo zbog velike eksplozivnosti, trener može ponekad, da se umjesto nogometni sprinteva, odlu"i na izvo4enje izolirani sprinteva. - sezoni sa puno utakmica ili sa puno ozlije4eni igra"a, trener bi mogao da se odlu"i na izvo4enje izolirani sprinteva. 6zvo4enjem ovakovi sprinteva mogu se izbje!i dueli i okolnosti pove!ane opasnosti za igra"e. 1*.D.= Pomo.ne igre F:F: i!i Nogometni rintevi a ma!o odmora - tjednima = i 0 svakoga ciklusa "esto se na jednomu treningu izvode pomo!ne igre EENDD zajedno sa #ogometnim sprintevima sa malo odmora. %ože se desiti da nastupi veliko optere!enje za igra"e zbog uvjeta treniranja. 2a li trener treba da nešto od ovoga ignorira za izvedbu? - amaterskom nogometu pomo!ne igre imaju prednost u odnosu na #ogometne sprinteve te se stoga odlu"uje na izvedbu samo nogometni pomo!ni igara. ovo ima veze sa ograni"enim vremenom za treniranje. #ikada se nema dovoljno vremena za pomo!ne nogometne igre. 1*.G
Predvianje o.enito
- prvom dijelu poglavlja opisane su specifi"ne situacije, koje mogu nastupiti u nogometno kondicijskim pomo!nim igrama i nogometnim sprintevima. - poglavlju 11 ; 3eriodizacija je diferencijacija < !e se detaljnije objasniti ove smjernice. 3ored predvi4anja ovakovi trenažni situacija, postoje još neki principi koji se odnose na predvi4anje. Oni su centralna tema sljede!eg dijela poglavlja. 1*.G.1 Ne)tra!i$a0ija trena'nog tjedna #ormalno govore!i, trener neutralizira cijeli tjedan ukoliko se igra utakmica u sredini tjedna. #ogometno kondicijski trening u takovu slu"aju nije mogu!. o ima veze sa vremenom potrebitim za oporavak nakon utakmice. 6ma još nekoliko situacija koje tjeraju trenera da nema nogometno kondicijski trening u jednomu trenažnom tjednu. 1*.G.1.1
Treniranje i igranje na te2%im terenima
%ože se desiti da neki tim trenira i igra na teškom terenu nekoliko tjedana. rening i utakmica košta puno više snage. - cilju spre"avanja nastanka zamora, može se desiti da trener jedan tjedan neutralizira što se ti"e održavanja nogometno kondicijski treninga. o može posti!i na na"in da jednostavno da igra"ima slobodan dan u danu kada ima planiran nogometno kondicijski trening ili da trenira u formatu underload$ a. #a takovi na"in trener daje mogu!nost igra"ima šansu da se oporave i sprije"e nastupanje zamora, preoptere!enja ili "ak nastupanja ozljede. 1GE
1*.G.1.)
Tim ima ro(!ema a nogometnom ra$inom
rener može da ima problema sa veoma mladom i neiskusnom mom"adi. 7esto se dešava takova situacija sa timovima koji u4u u viši rang natjecanja. 2ešava se da mladi i neiskusni igra"i daju više nego li su u stanju da daju. - takovim slu"ajevima je neutralizirani tjedan više nego neopodan. #e preporu"a se sa takovom mom"adi bez ikakvog prekida, iz tjedna u tjedan, probijati nogometno kondicijske granice. vaki mjesec planirati jedan neutralan tjedan je prioritet jer je potrebno nadipuna energije i spre"avanje iscrpljivanja i nastanka ozljeda. 1*.G.1.=
Prijete.i trend nat)anja o$!jeda
#e mogu se ozljede sprije"iti u 1** S iznosu. - jednoj neizbalansiranoj periodizaciji se može desiti da se ve!i broj igra"a fizi"ki slabije osje!a. ada se trener suo"ava sa manjim brojem igra"a na treningu, te stoga intenzitet rada neplanirano raste. - takovim slu"ajevima se treba smanjiti obujam rada. o u praksi zna"i ili da se smanji trajanje treninga ili da se manje "esto trenira. - slu"aju da to trener propusti u"initi, nastupa dramati"an rast rizika ozlje4ivanja. &roj ozlje4eni igra"a rapidno raste u kratkom periodu. akova pojava nije posljedica pea. - opisanoj situaciji raste i optere!enja na utakmicama. 3osebno je situacija ozbiljna kada se radi o standardnim igra"ima. ada pri"uvni igra"i dobivaju više prostora za igru. 3itanje je da li oni imaju dovoljnu otpornost za takove optere!enje. -koliko nemaju potrebitu izdržljivost i oni su u povišenoj opasnosti od ozlje4ivanja. - uvjetima manje selekcije igra"a, igra"i igraju duže vrijeme i nastupaju mikrotraume miši!a. - po"etku mikro traume, kasnije velike traume i ozljede. 5adatak trenera je da u ranoj fazi nastanka prijete!eg trenda prepozna takovo stanje. - nastavku treba da improvizira nogometne situacije radi izbjegavanja opasnosti. #ajbolje rješenje je neutralizacija tjedna.
1C@D@1@B -a%!j)"a% rener mora da osjeti momenat nastupanja neutralizacije tjedna. 3eriodizacija je dugotrajan proces. jedan više manje, ne zna"i mnogo. #e zna"i da !e trener osvojiti više bodova na kraju sezone ako završi G ciklusa. %odel periodizacije je samo pokazna smjernica rada trenera, to jest polazna osnova. 1*.G.) Igra"i ) dotig!i !a4on 8arakteristika za primjenu periodizacije je da ona konstantno raste tijekom sezone. #ogometni rad nije me4utim nešto što se može pove!avati u nedogled. 2olaze uvijek trenuci kada ve!ina igra"a mom"adi dostižu svoje limite. 3reporu"a se da trener u takovim situacijama konsolidira svoj rad. On i dalje primjenjuje model periodizacije ali ne pove!ava metodske korake unutar zadati metoda. o ne mora da zna"i isto za sve igra"e. Ovo se odnosi samo na jedan broj igra"a. - poglavlju 11 ; 3eriodizacija je diferencijalizacija < o tomu !e biti više govora. 1*.G.= Natrag %a tjedn) 1 0i%!)a 5a vrijeme sezone može se desiti da nogometno kondicijski treninzi nisu mogu!ni tjednima, zbog terena ili vremenski uvjeta. rener se mora ovakovim okolnostima prilagoditi. 3redpostavimo da se trener nalazi u ciklusu = N tjedan =. rener sljede!a = do 0 tjedna je trenirao zbog vremenski uvjeta u formatu underload$a. #e preporu"a se nastavak rada sa ciklusom = N tjedan 0. avjet je da se ponovno po"ne sa radom ciklus = N tjedan 1. 6gra"i nisu tjednima bili optere!eni u overloadu. #ije razumno da i se iz ništa ponovno optereti, sa na primjer, #ogometnim sprintevima sa malim odmorom. 5a jedan broj igra"a ovakovi skok optere!enja može biti preveliki. 3osljedica toga su ozljede. rener tako4er može da odlu"i da ne ponavlja cijeli ciklus = od G tjedana, ve! da ga skrati na tri tjedna. o !e napraviti preska"u!i tjedne ) i 0 i nastavljaju!i rad sa ciklusom 0. Od tog momenta nastavlja sa radom od G tjedana u ciklusu. 1GH
1*.G.0 >i%!) od tjedna a%o to it)a0ija tra'i 3ostoji nekoliko razloga zašto ciklus traje G tjedana a ne na primjer =. najvažnija prednost ovakovog ciklusa je velika zgusnutost nogometno kondicijski podražaja ; vidi sliku 1*.= <. 3rimjena ciklusa od G tjedana zna"i da, na primjer, pomo!na igra EENDD dolazi na dnevni red 0 puta u vremenskom intervalu od H tjedana. - ciklusu od = tjedna treba da pro4e 1* tjedana da bi se odradila 0 ovakova treninga. +oš jedan problem ciklusa od = tjedna je u tomu da ako jedan igra", zbog lakše ozljede propusti jedan kondicijski podražaj, postoji mogu!nost da mora dugo "ekati isti takav podražaj u drugom ciklusu od tri tjedna. #a kraju, u praksi se ispostavilo da je primjena trotjednog ciklusa puno brže optere!uju!a za igra"e. o se kosi sa zakonitosti trajnosti. 3ostoje situacije kada se primjenjuje ciklus od = tjedna. #a primjer u periodima kada se redovito vrši neutralizacija tjedna zbog, na primjer, utakmica u sredini tjedna. ada postoji opasnost da se ciklusi od G tjedana produže na "ak 1* tjedana. ada se na primjer, vremenski period izme4u dva treninga 00N==, &rzina oporavka, penje na E tjedana. ada je vrlo teško održavati neku nogometno kondicijsku osobinu, u navedenom slu"aju &rzina oporavka, u formatu underload$a. aj problem se može riješiti time što se ciklus prepolovi na = tjedna.. ada na dnevni red dolazi svaka nogometno kondicijska osobina jedanput umjesto dva puta. lika 1*.=
@iklus od G tjedana poznaje veliku gustinu nogometno kondicijski podražaja u pore4enju sa ciklusom od = tjedna.
@iklus od 2et tjedana 0 nogometno kondicijskog podražaja EE u oam trenažni tjedana tjedan 1 tj) ;; tj= tj0 tjD tjG tj1 tj) tj= tj0 << tjD tjG F:F << 1111 ;; F:F 00 1111 00 @iklus oe tri tjedna 0 nogometno kondicijska podražaja EE u deet trenažni tjedana tjedan 1 tj) tj= 1111 ;;F:F 00
tj1 tj) 1111 F:F
tj= 00
tj1 tj) 1111 F:F
tj= 00
tj1 tj) tj= 1111 F:F;; 00
1*.G.D Tr"anje (e$ !ote a%o to it)a0ija $a&tjeva 6z akcijsko teoretskog polazišta vrijedi nogomet se u"i kroz igranje nogometa. - ovim okvirima svoje mjesto nalazi i nogometno kondicijski trening. - ovomu poglavlju su navdeni razlozi kada se od ovoga principa odstupa. -koliko to vremenski uvjeti ne dozvoljavaju, ili uvjeti trenažne podloge, dobra alternativa za nogometne pomo!ne igre i za #ogometne sprinteve je izolirano tr"anje bez lopte. a aspekta nogometa se dosta toga gubi, ali sa aspekta uvjeta koji vladaju na treningu to je maksimalno dobro rješenje. 8ao što je re"eno, na stranici )=0 i )=D je opisano intervalno tr"anje koje trener može koristiti kao alternativu nogometnim treninzima. Ove forme tr"anja se koriste i prilikom povratka dugo ozlje4eni igra"a u proces rada. Bsencija voi oblika je u tomu da igra" ne tr"i nikada u jednom tempu. 8ao posljedica promjene tempa igra" je natjeran da se oporavlja izme4u dva ubrzanja ; kondicijskog podražaja <. -kratko, jedna vizija služi kao polazna osnovica treneru za njegovi rad. 3onekad situacija zatjeva da se napravi izuzetak. o nikako ne zna"i da se šteti viziji. o samo u"rš!uje nogometnu viziju trenera. ve dok trener zna zašto nešto radi i mijenja, navedeno je ispravno. 1*.E
-a%!j)"a%
3rimamljivo je za trenera da napravi jedan cjeloviti godišnji plna periodizacije. %e4utim, u ovomu poglavlju smo naveli što sve može takovi plan da poremeti. +edan tjedan neutralizacije zna"i pomjeranje svi tjedana u godinu unaprijed. re!om trener je svoj plan ispisao olovkom "iji se tekst može prebrisati. -kratko, najbolje je da trener isplanira samo jedan ciklus od G tjedana. ek u zadnjoj fazi ciklusa 1 je oportuno isplanirati sljede!i ciklus od G tjedana. #a takovi na"i se planiraju ciklusi tijekom cijele sezone. 6ntervalno tr"anje sa stranice )=0 1GI
1 2žogiranje Šetanje ) -branje E* S 2žogiranje = 2žogiranje -brzanje E* S 0 Šetanje 2žogiranje D lika 1*.0 3rakti"na izrada 6ntervalnog tr"anja 1 uz pomo! dimenzija nogometnog terena. Ova forma se može otežati uklanjanjem "unjeva 1 iNili D. lika 1*.D 3rakti"na izrada 6ntervalnog tr"anja ) uz pomo! dimenzija nogometnog terena. rener može otežati formu tr"anja uklanjanjem "unjeva 1 iNili D. Šetanje 1
2žogiranje )
2žogiranje
-brzanje H* N I* S =
-brzanje H* N I* S
2žogiranje 0
2žogiranje
D Šetanje
lika 1*.G 3rakti"na izrada 6ntervalnog tr"anja = uz pomo! dimenzija nogometnog terena. rener može otežati formu tr"anja uklanjanjem "unjeva 1 iNili D. Šetanje 1
2žogiranje )
2žogiranje
-brzanje ID N 1** S =
-brzanje ID N 1** S
0 2žogiranje
Trener i $nanot 1E*
2žogiranje D Šetanje
Ramond /ereijen je prvi znanstvenik i trener, koji je znanje iz prirodni znanosti, u ovomu slu"aju tjelesne fiziologije, preto"io u nogometnu specifi"nost. 6z istraživanja o fundamentu nogometne igre i zatjeva koji se postavljaju prema igra"ima, /ereijen je uvidio šansu da preto"i nogometne akcije u periodizaciju nogometa. Opis nogometno kondicijskog podražaja, efekti podražaja i na"in doziranja u trenerskoj praksi, su centralna tema ove knjige. 5avaljuju!i svojoj ulozi trenera asistenta, kao i glavnog trenera na svim razinama nogometne igre, primjenila se ova nogometna vizija i teorija u praksi i opravdala svoje vrijednosti. 5avaljuju!i primjeni ove nove nogometne vizije u radu sa #65O5B%8O% RB3RB5B#A@6+O% , vizija je postala svjetski poznata. #ogometni nastup je u stvari nastup tima. Cini rad individualaca, igra"a, unutar uloge u mom"adi > zatijevaju strukovno znanje trenera. 8amen temeljac periodizacije u top nogometu je prikazan u ovoj knjizi. 6nspiriraju!i razvitak &ert van 'ingen 2jelatnik 8#/& #ogometnog razvoja ; 1IEI$)**H <
5NV8 NOGOMETNA O3GANI-A>IJA NI-O-EM*5E ; O PE3IO+I-A>IJI 3riodizacija...je po definiciji prevencija ozljeda. %odel periodizacije koji je razvio Ramond /ereijen je primjenljiv na sve treninge muškaraca i žena. 3olazne osnove i smjernice su jednake. Ova knjiga je idealna za sve trenere ženskog nogometa i što se ti"e nogometni knjiga, ova je za mene prioritet. -vo4enje periodizacijskog modela koji je razvio /ereijen, je direktno utjecao na smanjenje nogometni ozljeda u ženskom nogometu. (odine )*** u Škotskoj, gdje sam ja bio izbornik, smo primjenili model njegovog rada i uspjeli smo da podignemo izdržljivost igra"ica na višu razinu. Od moga imenovanja za izbornika redovito smo primjenjivali metode rada /ereijen$a. Rezultati su bili iznena4uju!i. #ažalost, moram re!i tako4er i u negativnom smislu. amo gdje smo pretjerali sa ovim jednostavnim smjernicama desio s veliki broj ozljeda. 8ada smo se vratili pravilnoj primjeni modela, nestale su i ozljede. - ženskom nogometu je primjena modela puno važnija u smislu prevencije ozljeda nego li je to u muškom nogometu jer djevoj"ice u svojemu razvoju od 1D do 1E godine imaju više šanse za ozlje4ivanjem od dje"aka. ako4er, djevojke imaju ve!e rizi"ne periode za ozljede od muškaraca u periodu kada imaju mjese"nicu. -koliko se pažljivo primjene jednostavne smjernice modela navedene opasnosti se mogu izbje!i. 2io periodizacije za igra"ice je jedna poveznica izme4u stabilizacije trupa sa nogometno eksplozivnim vježbama, koje je razvio Ramond /ereijen zajedno sa Ruud Uielart. 3ored prevencije ozljeda, model periodizacije ima ulogu i tu da se igra"ice mogu ja"e opteretiti 9 mogu stajati "rvš!e na svojim nogama 9. te stoga dodatnom pospješiti razvoj igra"ica u pravcu nastanka top nogometašica. Ovakove u"inke model ima i u razvoju omladinaca i muškaraca seniora. - skladu s navedenim je i "injenica da su omladinske reprezentativne selekcije #izozemske uvrstile u svoj rad vježbe stabilizacije trupa. Pvala ti Ramonde za sve dobroga što si donio nogometuJ /era 3auW 6zbornica ženskog tima #izozemske 3eriodizacija sa stanovišta teorije aktivnosti Rad inovatora se može smatrati uspješnim ako se on sam prevazi4e. -koliko to vrijedi za odnos izme4u profesora i studenta, onda je to siguran u slu"aju dolje potpisanog i Ramond$a /ereijen$u. 8ao student 8ineziološkog fakulteta u Amsterdamu, /ereijen je slušao moja predavanja > prije 1D godina > iz predmeta Cilozofska osnova tjelesne kulture. uština moji predavanja se svodila na to da ljudsko kretanje nije samo savijanje i opružanje, kao niti to da je ljudsko kretanje jednostavan zbroj tijela i duše. 8retanje je na prvom mjestu radnja, posebna manir komunikacije sa okolicom. 1E1
/ereijen se specijalizirao za fiziologiju naprezanja pokušavaju!i da to primjeni u nogometnu praksu. -brzo je svatio da nogometni trening nije puka primjena znanja iz fiziologije. 3rije svega, treba se svatiti da je nogomet sastavljen od termina kao što su napad, obrana, transformacije, izgradnja, postizanje zgoditka, pasovi, slobodna kretnja$ ukratko nogomet je sastavljen na prvom mjestu od nogometni radnji > a nakon toga dolazi na red pitanje procesa koji se dešavaju u tijelu. - obrnutoj postavci stvari ubija se nogomet. Ramond je puno prou"avao praksu sa stajališta teorije aktivnosti koju je susreo na mojim predavanjima. 5ajedno sa &ert van 'ingen stimulirao me je da napišem knjigu o centralnim obilježjima nogometne igre. Rezultat je bila knjiga #ogometne teorija ; )**0 <. - produžetku toga rada /ereijen je uzeo sebi za zadatak da dostupna znanja sa terena fiziologije naprezanja primjeni u praksu nogometnog treninga. 6zdata nova knjiga o periodizaciji je, sa stanovišta teorijske aktivnosti , ne samo dobro znanstveno utemeljena ve! i detaljno opisuje prakti"nu primjenu. Ona je unikatna u tom podru"ju. #ogometni treneri, koji se žele usavršavati u oblasti periodizacije, moraju obvezno pro"itati ovu knjigu. +an amboer
1E)
3O('A/'+B 11
PE3IO+I-A>IJA JE 3A-+VAJANJE +IE3EN>IJA>IJA ; 11.1
Uvod
Ono što je unutar nogometne igre kompleksno, je to da je nogomet timski sport i da svi igra"i nemaju istu sposobnost podnošenja optere!enja. a ovim treneri moraju ra"unati za vrijeme održavanja nogometno kondicijskog treninga. 5bog toga i postoji ovo poglavlje knjige. 5a neke !e igra"e propisano optere!enje u ovoj knjizi biti isuviše veliko. Oni bi mogli biti preoptere!eni ili bi se mogli ozlijediti ukoliko bi odradili trening u cjelosti. #a drugoj strani smanjivanje optere!enja od propisanog bi za ostale igra"e bio format underload$a. #a takovi na"in bi oni morali dodatno da se opterete radi probijanja nogometno kondicijski granica. #ebi se smjelo desiti da jedna grupa igra"a spre"ava drugu grupu igra"a da se normalno razvijaju u nogometno kondicijskom smislu. rener nastoji da prilagodi svoj rad u cilju razvoja igra"a ali ne na uštrb kvalitete rada. amo po sebi u nogometnom treningu postoji razlikovanje u optere!enju. - igri, na primjer, II vezni igra"i obavljaju intenzivniji rad nego li obrambeni igra"i. 6sto vrijedi i za napada"e. - stvari ve! na prirodan na"in dolazi do razdvajanja igra"a na samom treningu što se ti"e trenažni optere!enja. (odinama igraju!i nogomet igra"i dolaze na pozicije koje odgovaraju njiovim kondicijskim sposobnostima. #ije slu"ajno da su vezni igra"i, u nogometno kondicijskom smislu najja"i igra"i u timu. rener može i unutar grupe jedne linije tima da napravi selekciju igra"a, to jest da ne rade svi isti obujam rada. o se zove razdvajanje ; diferencijacija <. -koliko se radi o odvajanju igra"a koji imaju manju sposobnost podnošenja optere!enja, govorimo o diferencijaciji sa donje strane. Obrnuto, odvajanje igra"a sa ve!im sposobnostima podnošenja optere!enja, zovemo diferencijacija sa gornje strane. 2a bi trener mogao da na pravilan na"in izvrši diferencijaciju igra"a, mora biti u stanju da isplanira periodizaciju kako je to i opisano u predodnim poglavljima. -koliko se napravi model periodizacije a pri tomu se ne izvrši diferencijacija grupa, trener je neizbježno suo"en sa nastupanjem ozlijeda. - ovomu poglavlju !e se ispostaviti da se radi o vrlo kompleksnom podru"ju trenerskog djelovanja. rener može da odlu"i da dio rada sa jednom grupom igra"a delegira na svojega trenera asistenta, koji je specijaliziran za to podru"je rada. (lavni trener kao najodgovorniji za cjelokupan rad, mora biti uvijek u tijeku svi dešavanja, pa i upotpunosti informiran što se ti"e ove grupe izdvojeni igra"a. -kratko, iako je trener zauzet sa raznoraznim zadacima, on uvijek mora biti informiran o svim detaljima rada. 11.)
+i4eren0ija0ija igra"a a donje trane
- današnjem nogometu$ svjesno ili nesvjesno$ trener !e pokušavati da preživi sa najspremnijim igra"ima u nogometno kondicijskom kontekstu. -koliko se ozlijedi jedan igra", napraviti !e mjesta za drugoga igra"a. #a takovi na"in igraju najspremniji igra"i u nogometno kondicijskom kontekstu. - takovim slu"ajevima otpadaju igra"i koji imaju nešto slabiju nogometno kondicijsku osobinu a imaju izvrsnost u smislu za igru. #a takovi na"in$ nenamjenski$ trener pravi tim sa polazne osnove da je nogometna kondicija najvažnija. 8ao da je kondicija odlu"uju!a za osvajanje vra nogometa. 3ored toga, na takovi na"in trener dopušta da trening vodi sam sebe, a ne da trening bude izdvojeni fragment nogometne utakmice. #aravno ovdje se radi o jednoj donjoj granici. +edan nogometaš mora imati nogometno kondicijske osobine koje ispunjavaju jednu odre4enu minimalnu normu da bi uop!e mogao nastupati. %e4utim, ne smije se desiti da jedan igra" koji ima klju"nu ulogu u mom"adi otpadne zbog pretjeranog nogometno kondicijskog zatjeva za vrijeme trenažnog procesa, na na"in da prelaze!i svoje granice nastupi ozljeda. #ajvažniji razlog zašto nekoga igra"a zaustaviti sa radom za vrijeme nogometno kondicijskog treninga, je upravo njegova smanjena podnošljivost optere!enja. (lavni razlog nastupanja ozlje4ivanja je u tomu, što igra"i kod prelaska na viši korak nogometno kondicijski zatjeva, bivaju prebrzo optere!eni. On u"estvuju u cjelokupnom radu i žele se dokazati. 3osljedica je nastupanje ozljede. reneri "esto zaklju"e 1E=
da takovi igra"i ne mogu igrati na toj razini. 3itanje je da li takovi treneri mogu raditi na toj razini? 2a li su igra"i dobili vremena za prilagodbu na rad na takovoj razini, kroz jedan izbalansirani, struktuirano postupni rad? 2a li su takovi igra"i direktno ba"eni u vatru? 8rajnje je vrijeme da se postavi pitanje odgovornosti za veliki broj ozljeda u nogometu. #aj"eš!i uzrok nastupanju ozljeda je upravo na"in rada trenera. #ajve!i problemje što ozljede ne nastupaju odma nakon takovi treninga, ve! nakon nekoliko dana. Razlozi ozlje4ivanja leže u danima prije nastupanja ozljede. #atupanje ozljeda se može posti!i diferencijacijom neki igra"a na donju stranu. #eki igra"i osje!aju male bolove poslije utakmice. Razumno je takove igra"e osloboditi nogometno kondicijski treninga ; overload$a < sljede!i tjedan. 5a ovakove igra"e nogometno kondicijski trening bi trebao biti u formatu underload$a. 2rugi razlozi zbog "ega igra"e treba osloboditi taj tjedan ovakovog treninga su starost, podtreniranost, povijest ozlje4ivanja i bolest. 3rednost rada u ciklusu od G tjedana je u tomu što se gore navedeno uvijek može primijeniti u radu, jer se uvijek taj jedan trening može nadoknaditi sljede!eg tjedna, kada je na dnevnom redu opet ta nogometno kondicijska osobina. #aime, svaka nogometno kondicijska osobina dolazi dva puta na dnevni red u dva tjedna rada u ciklusu koji traje G tjedana. 3redpostavimo da je igra" op amater u ciklusu ) N tjedan = periodizacije, za vrijeme treninga =1, nogometno kondicijska pomo!na igra EENDD, radi bolesti, odradio ) K G minuta umjesto 0 K G minuta. On nije u opasnosti kondicijskog zaostatka, jer sljede!i tjedan ; trening =0 < je na programo opet ova pomo!na igra, na kojoj on opet može u"estvovati u punom obujmu. Ovaj navedeni primjer nije mogu! u periodizaciji od = tjedna jer se realno može desiti da igra" nekoliko tjedana ne bude optere!en ovom vrstom nogometno kondicijskog podražaja. 11.=
+i4eren0ija0ija na gornj) tran) gr)e nogometa2a
8oliko "esto trener nastavlja sa radom sa grupom igra"a koji su nogometno kondicijski najja"i u timu, nakon završetka treninga? o se dešava rijetko. ada se postavlja pitanje zašto ne probijaju svoje trenutne granice? 6 kod ovakovi igra"a dolazi do podtreniranosti a usljed toga ozlje4ivanja na utakmicama. 5bog toga se postavlja pitanje diferencija u okvirima periodizacije, ovoga puta na gornjoj strani grupe. 8ako se radi o manjoj grupi igra"a, izvode se pomo!ne igre sa malim brojem igra"a. #akon igre DD, na kraju treninga se radi o pomo!noj igri, naj"eš!e, 00N==. Ostala grupa igra"a za to vrijeme dodatnog rada, ima la4enje ; lagano tr"anje <. 11.0
+i4eren0ija0ija )n)tar nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre
ežnja da se prilagodi trenažno optere!enje svakomu igra"u ne smije se desiti na uštrb kvalitete treninga. 2iferencijacija je neopodna ali se ne smije pretvoriti sama sebi cilj. 6 dalje mora biti govora o nogometnom treningu. - daljem tekstu knjige postoje neka uputstva za svaku formu pomo!ne igre, što se ti"e diferencijacije na donju ili gornju stranu mom"adi. 3olazna osnova za svaku ekipu su 1H igra"a u terenu F ) vratara. 11.0.1 Pomo.na igra 11:11: #a stranici )D* periodizacije je planiran u ciklus ) N tjedan 1 nogometno kondicijski trening 1111NHH ; trening )D <. Optere!enje = K 1) minuta nije privatljivo za sve igra"e. rener mora da diferencira igra"e na donju i gornju stranu. 11.0.1.1
+i4eren0ija0ija na donj) tran) gr)e
rening po"inje sa 1H igra"a i ) vratara. 3o"inje se sa tim brojem igra"a odigravati ) K 1) minuta 1*1*. #akon toga se "etiri igra"a odvajaju zbog njiove smanjene radne sposobnosti. #a primjer, dva igra"a su mla4i od 1I godina, a dva igra"a su odsustvovala zbog ozljeda. Ova "etiri igra"a se lade i odlaze u svla"ionicu radi medicinske skrbi. -torak, 10.rujan rening )D 1E0
ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ nogometno kondicijska forma 1111NHH diferencijacija na donju stranu grupe ) K 1) minuta 1*1* sa ) minute pauze 11.0.1.)
Periodi$a0ija tima
rajanje = K 1) minuta je planirano za ve!inu igra"a kao optimalno optere!enje. 5bog toga 10 preostali igra"a F ) vratara nastavljaju da rade tre!i blok u trajanju 1) minuta HH u okvirima planirane periodizacije. ako4er i oni završavaju treninga sa la4enjem. Ako to vrijeme dozvoljava ovi igra"i !e posužiti kao publika za nastavak rada za 0 najja"a igra"a u nogometno kondicijskom smislu. o je dodatni stimulans za rad preostali igra"a. -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111NHH diferencijacija na donju stranu ) K 1) minuta 1*1* sa ) minute odmora peridoizacija tima = K 1) minuta HH sa ) minute pauze 11.0.1.=
+i4eren0ija0ija na gornj) tran) gr)e tima
- sadašnjem primjeru nakon = K 1) minuta ostaju 0 igra"a na terenu za rad. rener smatra da su ovo 0 najja"a igra"a u nogometno kondicijskom smislu. Oni rade dodatno da bi probili svoje nogometno kondicijske granice. Radi se dodatno == u trajanju 1 minut rada i 1.D minuta odmora , na osnovu normi koje su vrijedile za trening )) ; u neposrednoj blizini ovoga planiranog treninga < i =I. - sadašnjem primjeru radi se o tri bloka dodatnog rada ==. -pravo na po"etku priprema, prvi par tjedana, je rezirvirano za nogometno kondicijsku formu 1111NHH. 8ako se igra"i vra!aju tek sa odmora nije razumno odma uprili"iti dodatan rad u formi 00N==, dakle uprili"iti diferencijaciju ka gornjoj strani grupe. aj oblik je u tomu periodu periodizacije pre$intenzivan. 5bog toga u ciklusu 1 N tjedan 1 i ciklusu 1 N tjedan ) nema diferencijacije ka gornjoj strani grupe igra"a. #akon ciklusa 1 N tjedan = diferencijacija ka gornjoj grupi je mogu!na. -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ nogometno kondicijski oblik 1111NHH diferencijacija ka donjoj strani grupe ) K 1) minuta 1*1* sa ) minuta odmora periodizacija tima = K 1) minuta 1*1*NHH sa ) minute pauze diferencijacija ka gornjoj strani grupe = K 1) minuta 1*1*NHH sa ) minute odmora = K 1 minuta == sa 1.D minuta odmora 3redpostavimo da nakon = K 1) minuta rada ne ostaju 0 ve! H igra"a najja"i u nogometno kondicijskom smislu. - ovakovom slu"aju !e se igrati DD. Ova !e se igra igrati u blokovima od po G minuta u skladu sa optere!enjima koja su planirana u okolnim treninzima , broj 1) i broj =1. 6gra"i !e se morati naviknuti da ne završavaju svi trening u isto vrijeme. 3raksa pokazuje da to igra"ima uvijek teško pada. rener mora 1ED
biti u stanju da na ispravan na"in objasni razloge ovakovog postupanja. Ovakovi na"in treniranja se odnosi samo na nogometno kondicijski trening a ne i na ostale treninge u tjednu. rener ne smije pretjerati u radu kada se radi o diferencijaciji na gornju stranu grupe. 2odatan rad mora biti funkcionalan. 7ak i najja"i igra"i u nogometno kondicijskom smislu mogu biti preoptere!eni i mogu se ozljediti. 11.0.) Pomo.na igra F:F: - primjeru periodizacije amatera, na stranici )D* u ciklusu 1 N tjedan =, planirana je nogometno kondicijska forma EENDD ; trening I <. 3lanirano optere!enje od 0 K D.D minuta ne vrijedi za sve igra"e. 2obra diferencijacija je veoma važna. 11.0.).1
+i4eren0ija0ija %a donjoj trani gr)e nogometa2a
8ao što je re"eno, po"inje se sa 1H igra"a F ) vratara. rener dijeli igra"e u dva tima po 0 igra"a i dva tima po D igra"a. /ratari brane na velike golove. imovi bez vratara igraju na manjem terenu bez golova. imovi igraju = K D.D minuta. #akon tre!eg bloka trener izabira G igra"a koji prestaju sa treningom zbog njiove slabije nogometno kondicijske sposobnosti podnošenja optere!enja. Ovi igra"i idu na la4enje a zatim na medicinsku skrb u svla"ionicu. 8ako igra"i vole da igraju na terenu sa velikim golovima, trener se može odlu"iti da se timovi izmjenjuju na ova dva terena ; sa i bez golova <. +oš jedan razlog izmjene terena leži i u "injenici da je rad na terenu sa golovima nešto intenzivniji nego li bez golova. -koliko bi igra"i cijeli trening trenirali na terenu sa malim golovima, onda bi i optere!enje bilo, za ovu grupu igra"a, niže od ostale grupe. %ijenjanjem terena za održavanje treninga postiže se jednaka razina optere!enja za sve igra"e. -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ nogometno kondicijska forma EENDD diferencijacija na donju stranu = K D.D minuta DDNGG sa ) minuta odmora 11.0.).)
Periodi$a0ija tima
8ao posljedica diferencijacije na donju stranu grupe ostaju na terenu 1) igra"a F ) vratara u 0 bloku ponavljanja u trajanju od D.D minuta. Ovaj zadnji blok se sastoji iz igre EE, i igra se na dva velika gola sa dva vratara. Ova igra je manje intenzivna nego li je to predodna forma DD. o je razlog da se ovaj zadnji blok vremenski nešto produži. 3rocjena trenera u ovakovim situacijama je klju"na. 5atim H igra"a nakon završetka ovoga bloka, prestaju sa radom, 0 najja"a igra"a u kondicijskom smislu nastavljaju sa radom ==. 6gra"i koji su prestali sa radom idu na la4enje a potom u svla"ionicu. -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ nogometno kondicijski oblik EENDD diferencijacija na donju stranu = K D.D minuta DDNGG sa ) minuta odmora periodizacija tima 0 K D.D minuta DDNGGNEE sa dva minuta odmora 11.0.).=
+i4eren0ija0ija na gornj) tran) gr)e igra"a
-nutar dodatne igre == koristi se odnos rada i odmora kako je to i predvi4eno za igru 00N==. Ovaj nogometno kondicijski oblik je planiran za trening 1E. #ogometno optere!enje u tom treningu 1EG
; nuliranje < je 1 minuta rada i ) minuta odmora. 5bog toga se takovi odnosi primjenjuju u I treningu prilikom diferencijacije na gornju stranu. - ovomu primjeru se dodatni rad sastoji iz = bloka ponavljanja od po 1 minuta rada i ) minute odmora igre ==. -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ nogometno kondicijski oblik EENDD diferencijacija na donju stranu = K D.D minuta DDNGG sa ) minuta odmora periodizacija tima 0 K D.D minuta DDNGGNEE sa dva minuta odmora diferencijacija na gornju stranu 0 K D.D minuta DDNGGN sa ) minute odmora = K 1 minut == sa ) minuta odmora Ovdje je naveden idealan primjer nogometnog optere!enja u pomo!noj igri EENDD. - praksi je diferencijacija unutar ove vrste igre nešto kompleksnija. Razlog kompleksnosti je broj igra"a. 3redpostavimo da se radi o neparnom broju igra"a, 1D igra"a u terenu i dva vratara. Odabir prave organizacijske forme nije jednostavan. #ajjednostavije je da se podijele u tri tima sa po D igra"a. takovu slu"aju se igra GG ; D igra"a F 1 vratar < na terenu na kojemu se izmjenjuju tri tima. 3redpostavimo da je u periodizaciji periodizacija tima 0 K D.D minuta rada. 3omo!na igra u takovu slu"aju traje ) minute i 0D sekundi, gdje se zatim rade lete!e izmjene. vaki tim igra ) minute i 0D sekundi jednu za drugom ; ukupno D.D minuta < a zatim odmara ). minute i 0D sekundi ; vidi sliku 1*.) <. 2uljina trajanja rada je dobra za propisanu metodu, 6ntenzivni trajni trening, a duljina odmora je nešto ve!a ; propisana je ) minute izme4u ponavljanja <. 5bog duljine odmora od ).0D sekundi može se desiti da ne nastupi overload poslije 0 K D.D minuta. rener u tomu slu"aju može odlu"iti da odradi D K D.D minuta sa ) minute i 0D sekundi odmora. 8roz veliki obujam kompenzira se duljina pauze. - takovu slu"aju dolazi do nogometno kondicijskog podražaja. 11.0.= Pomo.na igra B:B: - amaterskoj periodizaciji za timove podmlatka i seniora, na stranici )D* je naveden primjer ciklusa ) N tjedan D nogometno kondicijske forme 00N== ; trening =I <. 5a takovi trening je predvi4eno ) K G K 1 minut rada i 1.D minuta odmora koja nije dostižna za sve nogometaše. renerov zadatak je da izvrši dobru diferencijaciju za grupu igra"a. 11.0.=.1
+i4eren0ija0ija na donj) tran) gr)e
a 1H igra"a u terenu i ) vratara u igri 00N== postoje G timova sa po tri igra"a. 3omo!na igra == se odigrava na tri terena. #a jednom od terena se koriste veliki golovi sa dva vratara. ada se radi o igri 00. #a ostalim terenima se igra ==. 2uljina ponavljanja igre je 1 minuta. 5a vrijeme pauze od 1.D minuta radi se promjena terena za igru. #akon prve serije od 1 K G ponavljanja jedna grupa igra"a prestaje sa radom zbog njiove trenutne smanjene podnošljivosti napora. a grupa igra"a ide na la4enje a zatim u svla"ionicu. 6gra na tri terena zatijeva dobru organizacijsku formu. 6zmjena terena za igru naj"eš!e ovisi o postignutom rezultatu za vrijeme igre. 3objednici igraju na terenu za velike golove. akovi odabir terena na osnovu pobjede vrijedi tijekom cijelog treninga. - slu"aju neodlu"nog rezultata pravila moraju biti jasna. -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometno kondicijska forma 00N== 1EE
diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minuta 00N== sa 1.D minutom odmora 11.0.=.)
Periodi$a0ija tima
3reostali 1) igra"a nastavljaju sa treningom i odigravaju 00N==. #a jednom terenu se igra 00 a na drugom ==. 6zmjena terena opet ovisi o rezultatu. 6ntenzitet je ve!i u igri ako se igra u nešto, ovoga puta u mogu!nost da se nastupa na terenu sa golovima. #akon ovi 1) ponavljanja još H igra"a završava trening sa la4enjem i odlaskom u svla"ionicu. -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometno kondicijski oblik 00N== diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minuta 00N== sa 1.D minutom odmora periodizacija tima ) K G K 1 minuta igre 00N== sa 1.D minutom odmora 11.0.=.=
+i4eren0ija0ija na gornj) tran) gr)e
7etiri najja"a igra"a u nogometno kondicijskom smislu, ostaju na terenu i formiraju dva tima od po dva igra"a. #astavljaju sa radom i odigravaju tri bloka ponavljanja u duljini trajanja i odmora kao u predodnim ponavljanjima. Ovaj dodatan rad se odvija na terenu sa velikim golovima. -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minutu rada igre 00N== sa 1.D minutom odmora periodizacija tima ) K G K 1 minutui rada igre 00N== sa 1.D minutom odmora diferencijacija na gornju stranu tima ) K G K 1 minuta igre 00N== sa 1.D minutom odmora 1 K = K 1 minuta igre 00N== sa 1.D minutom odmora 11.0.0 Nogometni rintevi a ma!o odmora #a stranici )D* su planirani, ciklus ) N tjedan =, #ogometni sprintevi sa malo odmora ; trening =1 <. 3redvi4eni su ) K E nogometni sprinteva od po 1D metara sa 1* sekundi pauze izme4u dva sprinta, ali ne za sve nogometaše u selekciji. Ova forma rada je idealna za diferencijaciju igra"a. 6zme4u dvije serije su 0 minuta odmora za oporavak igra"a. - tomu periodu odmora može druga grupa igra"a da odradi svoju seriju nogometni sprinteva. Ovdje je mogu!no raditi u dvije grupe igra"a. #a ovkovi na"in mogu se razli"ito dozirati optere!enja po grupama igra"a. #ije uop!e bitno koliko je grupa velika. 3odijeliti 1) sa 0 je isto tako lako kao i G sa deset. 11.0.0.1
+i4eren0ija0ija na donj) tran) gr)e
Ova vrsta eksplozivni vježbi je veoma osjetljiva na sposobnost igra"a da podnose napor. -koliko igra"i imaju problema sa miši!nom muskulaturom ne savjetuje se rad na ovim formama treninga. - mnogim slu"ajevima trener može da radi sa igra"ima u formatu underload$a. %ože odlu"iti da igra"i odrade jednu 1EH
seriju a drugu da ne rade. /eoma je važno da prije ovi nogometni sprinteva, igra"i odrade eksplozivno pripravne vježbe kao produljeno zagrijavanje. #a takovi na"in igra"i !e biti spremni na ovakovi trenažni podražaj. o posebno vrijedi za igra"e sa smanjenim trenažnim sposobnostima, jer ove vježbe imaju preventivni karakter. -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja napada protivnika < %etodski korak 0 $ nogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora 11.0.0.)
Periodi$a0ija tima
5a ve!i dio selekcije je trenažno optere!enje dostatno. Oni odra4uju u punom obujmu ) K E nogometni sprinteva od po 1D metara. -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ nogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K E K 1D metara sa odmorom od 1* sekundi timska periodizacija ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < 11.0.0.=
+i4eren0ija0ija na gornj) tran) gr)e
#ogometno kondicijski najja"i igra"i formiraju jednu grupu za vrijeme treninga 0H. Ova grupa odra4uje svoje nogometne sprinteve za vrijeme odmora druge grupe. Ovakovi na"in rada omogu!uje razli"ito optere!enje grupa. reneri mogu umjesto dvije serije da odrade sa jednom grupo = serije a isto tako mogu da pove!aju broj ponavljanja unutar jedne serije. #a primjer, umjesto E ponavljanja mogu opteretiti igra"e sa H, I pa i 1* ponavljanja bez da to utje"e na rad druge grupe. o je u svakomu slu"aju ve!e optere!enje od planiranog optere!enja sa cijeli tim. 3ored toga, treba naglasiti da samo po sebi ne zna"i da najja"i igra"i, u nogometno kondicijskom pogledu, u formama pomo!ni igara automatski su najja"i i u ovim obliKima nogometni treninga. - praksi to može da bude obrnuto. -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ nogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu grupe 1 K E K 1D metara sa 1* sekundi pauze periodizacija tima ) K E K 1D metara sa 1* sekundi pauze diferencijacija na gornju stranu grupe = K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora 11.0.D Nogometni rintevi a )no odmora - primeru periodizacije za amatere, na stranici )D*, u ciklusu ) N tjedan D planirani su #ogometni sprintevi sa puno odmora ; trening =I <. 3lanirani sprintevi nisu izvodivi za sve igra"e u timu. rener mora i u ovakovim formama da izvrši pravilnu diferencijaciju. 8ako su i ovdje odmori izme4u serija 1EI
minimalno 0 minuta, mogu!no je bez problema izvršiti podjelu po grupama prema sposobnostima izvodivosti nogometni sprinteva. /eli"ina grupa nema preveliku važnost 11.0.D.1
+i4eren0ija0ija na donj) tran) gr)e
- okvirima diferencijacije na donju stranu grupe, trener postupa na na"in da igra"e koji imaju umanjenu sposobnost podnošenja napora podvrgne manjem broju serija ponavljanja nogometni sprinteva. -, na primjer, timskoj periodizaciji gdje je planirano E K D metara, 0 K 1D metara i ) K )D metara, trener smanjuje zadnju seriju i navedeni igra"i odra4uju 9 samo 9 E K D metara i 0 K 1D metara. 5a ove igra"e polazna osnova kod eksplozivno nogometni radnji su navedene serije. -torak, 1I.listopad, rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora 11.0.D.)
Tim%a eriodi$a0ija
5a tim kao cjelinu planirano je E nogometni sprinteva od po D metara, zatim 0 sprinta od po 1D metara i na kraju ) nogometna sprinta od po )D metara. - ovom periodu sezone je ovo navedeno pristojno optere!enje za cijelu grupu. -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija igra"a na donju stranu grupe E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora 11.0.D.=
+i4eren0ija0ija igra"a na gornj) tran) gr)e
3ove!avanjem broja serija nije relevantno za diferencijaciju na gornju stranu grupe. #ajkorisnije je samo pove!anje broja nogometni sprinteva u seriji. #ogometno kondicijski najja"i igra"i u timu !e na ovakovom treningu napraviti H nogometni sprinteva od po D metara, zatim D nogometni sprinteva od po 1D metara i na kraju = nogometna sprinta od po )D metara. ako4er kod ovi navedeni sprinteva trener mora biti jasan u odre4ivanju diferencijacije na gornju stranu. Opasnost ozlje4ivanja i pretreniranja je povišena u odnosu na nogometne pomo!ne igre. ovakova diferencijacija mora biti funkcionalna a ne sama sebi cilj. -torak, 1I.listopada rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ nogometni sprintevi sa puno odmora %etodski korak 1 $ nogometni sprintevi sa puno odmora 1H*
diferencijacija igra"a na donju stranu grupe E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora diferencijacija na gornju stranu grupe H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora 11.D
-a%!j)"a%
- ovomu poglavlju trener je dobio odli"na pomagala za diferencijaciju optere!enja izme4u igra"a unutar nogometno kondicijski formi. 2iferencijacija igra"a na donju stranu grupe se odnosi na igra"e sa smanjenom sposobnoš!u podnošenja nogometni optere!enja. vakako igra"i moraju da zadovolje minimalne nogometno kondicijske zatjeve, da bi uop!e igrali nogomet. -koliko se sposobnost igra"a nalazi ispod ti zatjeva, on !e imati problema sa igranjem na toj razini nogometa. vaki igra" mora minimalno da odgovori na ve!i dio treninga u tjednu. o ne zna"i da !e igra" "ija je sposobnost ispod odre4ene granice kontinuirano biti ozlje4ene, ve! zna"i da mora odgovoriti na odre4ene minimalne zatjev. %inimalni zatjevi ne zna"e sati treninga, ve! odre4eni nogometno kondicijski zatjevi. #eki treneri brkaju oavkove stvari. 2obrom diferencijacijom trener može izbje!i ozlje4ivanje igra"a sa smanjenom nogometno kondicijskom sposobnoš!u. #a takovi na"in mom"ad može imati korist od igra"a sa smanjenom nogometno kondicijskom sposobnoš!u a sa velik, drugim nogometnim kvalitetama ; odli"an smisao za igru, individualna kvaliteta i sli"no <. 5a vrijeme nogometno kondicijske pomo!ne igre igra"i su optere!eni podražajima specifi"nim za poziciju koju igraju. Obrambeni igra"i igraju = K 1) minuta pomo!nu igru 1111 kao obrambeni igra"i, dok vezni tu istu igru igraju kao vezni igra"i. /ezni su više optere!eni. rener može odlu"iti da jedan, ili više igra"a moraju biti dodatno optere!eni. 5a takove igra"e trener može napraviti diferencijaciju na gornju stranu grupe. 8ako se redovito radi o manjem broju igra"a, koriste se pomo!ne igre sa malim brojem igra"a. rener mora dubiozno da pristupi takovoj stvari jer u suprotnom stvari se mogu izma!i kontroli, može do!i do prekomjernog preoptere!enja. 5bog toga je diferencijacija na gornju stranu grupe uvijek funkcionalna a nikada sama sebi cilj. -z pomo! nogometnog alata navedenog u poglavlju ove knjige trener je u stanju da individualizira optere!enje za svakoga igra"a. - sljede!em poglavlju ove knjige, trener !e, zavaljuju!i diferencijaciji u trenažnom optere!enju, mo!i do!i do individualne periodizacije svakoga igra"a pojedina"no. jedan 1 @iklus 1 N tjedan 1 3on., 1I.srpanj rening 1 imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak 1 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )*.srpanj rening ) imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak ) < 1H1
$ #ogometno kondicijska forma 1111NHH diferencijacija na donju stranu grupe ) K 11 minuta II sa ) minute odmora timska periodizacija = K 11 minuta HH sa ) minuta odmora ; overload, korak E < 7etvrtak, )).srpanj rening = imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak = < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minuta sa ) minuta odmora ubota, )0. srpanj rening 0 imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak = < $ #ogometno kondicijska forma 1111NHH diferencijacija na donju stranu grupe ) K 11 minuta II sa ) minute odmora timska periodizacija = K 11 minuta HH sa ) minuta odmora ; overload, korak E < jedan ) @iklus 1 N tjedan ) 3on., )G.srpanj rening D imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak 0 < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )E.srpanj rening G imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak D < $ #ogometno kondicijska forma 1111NHH diferencijacija na donju stranu grupe ) K 1) minuta II sa ) minute odmora timska periodizacija = K 1) minuta HH sa ) minuta odmora ; overload, korak H < 7evtrtak, )I.srpanj rening E imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak D < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EENDD 1H)
ubota, =1.srpanj
0 K = minute sa ) minute odmora 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta <
vaki trener podmlatka i seniora u amaterskom nogometu se može koristiti ovim modelom periodizacije. #a stranici )EH opisano je kako trener , unutar ovoga modela periodizacije, može primjeniti u svoju praksu ovu izgradnju , ukoliko trenira dva puta tjedno. - ovoj timskoj periodizaciji je razvijen model izgradnje napada, obrane i transformacija, kako je to i opisano u poglavlju D. 8orišteni su metodski koraci razra4eni na stranici HI do zaklju"no sa I= stranicom jedan = @iklus 1 N tjedan = 3on., ).kolovoz rening H imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak D < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =.kolovoz rening I imski zadaci napada ; izgradnja < $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1D metara sa 1* sekundi odmora periodizacija tima ) K G K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 1 < diferencijacija na gornju stranu = K G K 1D metara sa 1* sekundi $ #ogometno kondicijska pomo!na igra EENDD diferencijacija donju stranu = K D.D minuta GG sa ) minute odmora periodizacija tima 0 K D.D minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak 0 < diferencijacija na gornju stranu 0 K D.D minuta GGNDD sa ) minute odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 7etvrtak. D.kolovoz rening 1* imski zadaci napada ; izgradnja < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== ubota, E.kolovoz 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta < jedan 0 @iklus 1 N tjedan 0 3on., I.kolovoz rening 11 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < 1H=
$ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1*.kolovoz rening 1) imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora periodizacija tima ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < diferencijacija na gornju stranu = K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra EENDD diferencijacija na donju stranu = K G minuta GG sa ) minute odmora periodizacija tima 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < diferencijacija na gornju stranu 0 K G minuta GGNDD sa ) minute odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 7etvrtak, 1).kolovoz rening 1= imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minutu sa ) minute odmora ubota, 10.kolovoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < jedan D #eutralan tjedan 3on., 1G.kolovoz rening 10 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3izicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1E.kolvoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < 7etvrtak, 1I.kolovoz rening 1D imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3izicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )1.kolovoz 8up utakmica jedan G 3on., )=.kolovoz
@iklus 1 N tjedan D rening 1G 1H0
imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3izicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )0.kolovoz rening 1E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu grupe G K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima G K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 1 < diferencijacija na gornju stranu grupe E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu grupe 1 K G K 1 minuta 00N== sa ) minute odmora periodizacija tima ) K G K 1 minuta 00N== sa ) minute odmora ; overload, korak = < diferencijacija na gornju stranu grupe ) K G K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 7etvrtak, )G.kolovoz rening 1H ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijiska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta ) minute odmora ubota, )H.kolovoz 8up utakmica jedan E #eutralan tjedan 3on., =*.kolovoz rening 1I ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =1.kolovoz 8up utakmica 7etvrtak, ).rujan rening )* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < 1HD
$ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 0.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 1 jedan H 3on., G.rujan
@iklus 1 N tjedan G rening )1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3izicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, E.rujan rening )) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu grupe E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < diferencijacija na gornju stranu grupe H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu grupe 1 K G K 1 minuta 00N== sa 1.D minuta odmora periodizacija tima ) K G K 1 minuta 00N== sa 1.D minuta odmora ; overload, korak 0 < diferencijacija na gornju stranu grupe ) K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora 7etvrtak, I.rujan rening )= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, 11.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu ) jedan I 3on., 1=.rujan
@iklus ) N tjedan 1 rening )0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < 1HG
$ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minuta odmora -torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak = < $ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH diferencijacija na donju stranu ) K 1) minuta II sa ) minute odmora periodizacija tima = K 1) minuta HH sa ) minute odmora ; overload, korak H < diferencijacija na gornju stranu = K 1) minuta IINHH sa ) minute odmora ) K 0 minute DD sa ) minute odmora 7etvrtak, 1G.rujan rening )G imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 0 K = minuta sa ) minute odmora ubota, 1H.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu = jedan 1* 3on., )*.rujan
@iklus ) N tjedan ) rening )E imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )1.rujan rening )H imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ Bksplozivno pripravne forme ; korak 0 < $ #ogometno kondicijske pomo!ne igre 1111NHH diferencijacija na donju stranu ) K 1= minuta II sa ) minute odmora periodizacija tima = K 1= minuta HH sa ) minute odmora ; overload, korak I < diferencijacija na gornju stranu = K 1= minuta IINHH sa ) minute odmora ) K 0 minute DD sa ) minute odmora 7etvrtak, )=.rujan rening )I imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora 1HE
$ 3ozicijska igra EENDD 0 K = minute sa ) minute odmora ubota, )D.rujan #atjecateljska utakmica u prvenstvu 0 jedan 11 3on., )E.rujan
@iklus ) N tjedan = rening =* imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )H.rujan rening =1 imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora periodizacija tima ) K E K 1D metara sa 1* sekundio odmora diferencijacija na gornju stranu = K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra EENDD diferencijacija na donju stranu = K G minuta GG sa ) minute odmora periodizacija tima 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < diferencijacija na gornju stranu 0 K G minuta GGNDD sa ) minute odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 7etvrtak, =*.rujan rening =) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minutu sa 1.D minuta odmora jedan 1) @iklus ) N tjedan 0 3on., 0.listopad rening == imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, D.listopad rening =0 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < 1HH
$ #ogometni sprintevi sa malo odmora diferencijacija na donju stranu 1 K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora periodizacija tima ) K H K 1D metara sa 1* sekundio odmora diferencijacija na gornju stranu = K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra EENDD diferencijacija na donju stranu = K G.D minuta GG sa ) minute odmora periodizacija tima 0 K G.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak G < diferencijacija na gornju stranu 0 K G.D minuta GGNDD sa ) minute odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa ) minute odmora 7etvrtak, E.listopad rening =D imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111NHH = K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra 00N== G K 1 minuta sa 1.D minuta odmora ubota, I.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu G jedan 1= #eutralni tjedan 3on., 11.listopad rening =G imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N 0D$I* minuta < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica u prvesntvu E jedan 10. @iklus ) N tjedan D 3on., 1H.listopad rening =H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad 1HI
%etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < diferencijacija na gornju stranu H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora periodizacija tima ) K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora ; overload, korak 0 < diferencijacija na gornju stranu ) K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora 7etvrtak, )1.listopad rening 0* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )=.listopad rening 01 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < diferencijacija na gornju stranu H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora periodizacija tima ) K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora ; overload, korak 0 < diferencijacija na gornju stranu ) K G K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora 1I*
1 K = K 1 minutu 00N== sa 1.D minuta odmora jedan 1D @iklus ) N tjedan G 3on., )D.listopad rening 0) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno < $ 3omo!na igra 1111NHH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )G.listopad rening 0= ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ #ogometni sprintevi sa puno odmora diferencijacija na donju stranu E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora periodizacija tima E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak = < diferencijacija na gornju stranu H K D metara sa =* sekundi odmora G K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora $ #ogometno kondicijska igra 00N== diferencijacija na donju stranu 1 K G K 1 minutu 00N== sa 1 minutom odmora periodizacija tima ) K G K 1 minutu 00N== sa 1 minutom odmora ; overload, korak D < diferencijacija na gornju stranu ) K G K 1 minutu 00N== sa 1 minutom odmora 1 K = K 1 minutu 00N== sa 1 minutom odmora 7etvrtak, )H.listopad rening 00 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ 3omo!na igra 1111NHH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica u prvenstvu H
1I1
POGLAVLJE 16 IN+IVI+UALNA PE3IO+I-A>IJA 16@1 Uvod - predodnom poglavlju opisano je kako trener može da napravi diferencijaciju izme4u ugra"a u odnosu na podnošenje optere!enja od strane igra"a. #a osnovu ovakovi saznanja trener isto tako može da napravi i individualnu poeriodizaciju za svakoga igra"a ponaosob. Ovakova individualna izgradnja je svakako odstupanje od timske periodizacije. %ogu!no je napraviti za svakoga igra"a individualnu semu, tako da je trenažna izgradnja jasno vidljiva za svakoga igra"a. Ova sema se primarno odnosi na pojedina"ne kondicijsko trenažne forme. 5a vrijeme ovakovi formi trener pojedina"no, za svakoga igra"a, svjesno traži probijanje nogometno kondicijski formi. #ema svaki igra" jednaku sposobnost podnošenja optere!enja. 5bog toga planiranje nogometno kondicijski formi traži pojedina"an pristup. sljede!im primjerima prikazano je kako trener, uz pomo! individualne periodizacije, optere!uje igra"e u nekoj mjeri, ovisno kojoj kategoriji igra"a pripadaju.
16@6 Proje"an igra" 9 /e!ina igra"a prolazi periodizaciju za vrijeme sezone bez ve!i problema. akovi igra"i su u ovomu poglavlju nazna"eni kao igra"i L. 3eriodizacija za ovakove igra"e su u formama nogometno kondicijski pomo!ni igara ; slika 1).1 < i eksplozivno nogometnim formama ; slika 1).) <. - nekim slu"ajevima dolazi do izvjesne prilagodbe u trenažnom optere!enju zbog ; lakši < ozljeda. - periodu od G tjedana svaka nogometno kondicijska osobina dolazi dva puta na dnevni red, te stoga ako, tu i tamo, igra" L presko"i jedanput trening ne nastupaju ve!i problemi. a nogometno kondicijska forma je opet sljede!i tjedan na dnevnom redu.
16@6@1 O$!jeda 1: ro(!emi a %o!jenom - ciklusu ) N tjedan 1, igra" L propušta nogometno kondicijski trening kao posljedicu problema sa koljenom. #a slici 1).1 i 1).) to je nazna"eno kao ozljeda 1. 3oslije toga u tjednima poslije toga, unutar individulne periodizacije optere!enja za nogometno kondicijsku formu kao što su nogometni sprintevi, slijedi korak periodizacije optere!enja na razini optere!enja tima. tjedan 1 tjedan) 1111NHH
tjedan = tjedan0 EENDD
ciklus 1
= K 11\ = K 11 \
= K 1)\ = K 1)\
0 K D.D\ 0 K D.D\
0 K G\ ) K G K 1 \aN)\o ) K G K 1\aN1.D\o 0 K G\ ) K G K 1 \aN)\o ) K G K 1\aN1.D\o
ciklus )
Ozljeda 1 = K 1)\
) K 1=\ = K 1=\
= K G\ 0 K G\
0 K G.D\ ) K G K 1 \aN1.D\o ) K G K 1\aN1\o 0 K G.D\ ) K G K 1 \aN1.D\o ) K G K 1\aN1\o
ciklus =
= K 1=\ = K 1=\
= K 10\ = K 10\
0 K G.D\ 0 K G.D\
0 K E\ ) K G K 1 \aN1\o ) K G K 1\aN1.D\o 0 K E\ ) K G K 1 \aN1\o ) K G K 1\aN1.D\o
ciklus 0
= K 10\ = K 10\
= K 1D\ = K 1D\
0 K E\ 0 K E\
Ozljeda ) Ozljeda ) 1 K = K ) aN1\o 0 K E.D\ ) K G K 1.D\aN1\o ) K G K ) aN1\o
ciklus D
) K 1D\
0 K 1)\
= K E.D\
G
tjedan D tjedan G 00N==
0 K H\ 1 K G K ) aN1\o ) K G K ).D\ aN1\o 1 K = K )\ aN1\o = K 1D\ 0 K 1)\ 0 K E.D\ 0 K H\ ) K G K ) aN1\o ) K G K ).D\ aN1\ciklus 0 K 1)\ 0 K 1=\ 0 K H\ D K E\ ) K G K ).D\aN1\o ) K G K = aN1\o 1I)
ciklus E
0 K 1)\
0 K 1=\
0 K H\
D K E\ ) K G K ).D\aN1\o ) K G K = aN1\o
0 K 1=\ 0 K 1=\
0 K 10\ 0 K 10\
D K E\ D K E\
D K E.D\ ) K G K = aN1\o D K E.D\ ) K G K = aN1\o
lika 1).1 #ogometno kondicijska forma unutar individualne periodizacije za igra"a K
16@6@1@1 Nogometno %ondi0ij%e 4orme #akon cijelog tjedna koje je propustio igra" L po"inje opet sa nogometno kondicijskim radom u formi 1111NHH 1111NHH ; vidi sliku 1).1 <. On u"estvuje u dva ponavljanja umjesto u tri. #a ovakovi na"in igra" dobiva šansu da se postupno uvede u periodizaciju. ako4er ako4er isti princip vrijedi i za sljede!i tjedan kasnije ; ciklus ) N tjedan = < za vrijeme nogometno kondicijske forme EENDD. ako4er igra" se ni u toj formi ne napreže maksimaln maksimalno. o. amo amo gdje tim odra4uje odra4uje 0 pona ponavljan vljanja ja od po G minuta, minuta, lakše ozlje4eni ozlje4eni igra" odra4uje odra4uje = ponavljanja. 5atim slijedi rad u sljede!em sljede!em tjednu ; ciklus ) N tjedan 0 < u punom predvi4enom predvi4enom optere!enju za timsku periodizaciju.
16@6@1@6 Nogometni rintevi - slu"ajevima lakši ozljeda nije dobro igra"e u punoj mjeri opteretiti sa eksplozivnim nogometnim formama. %e4ukorak nudi mogu!nost igra"u da se testira na optere!enje u eksplozivnom smislu kod nogometni sprinteva. - ciklusu ) N tjedan ) igra" L izvodi eksplozivno pripravne vježbe u cjelosti. jedan kasnije zapo"inje na dozirani na"in sa #ogometnim sprintevima sa malo odmora ; vidi sliku 1).) <. 6gra" se ograni"ava na E nogometni sprinteva po seriji. Ovo je momenat testiranja, kao što je ve! naprijed napomenuto. Ako je sve u redu, sljede!eg tjedna, ciklus ) N tjedan 0, igra" se maksimalno optere!uje sa ovim nogometnim sprintevima. tjedan 1 tjedan) Bksplozivno$pripravni oblici ciklus 1
G K G* m G* S N G*\\ G*\\
tjedan = tjedan0 #ogometni sprintevi sa malo odmora
tjedan D tjedan G #ogometni sprintevi sa puno odmora
1* K 1** m )KGK1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\o GKDmN=*\\o EKDmN=*\\o 1** 1** S N )*\\ )*\\oo 0K1D 0K1DmN mN0D 0D\\ \\oo 0K1D 0K1DmN mN0D 0D\\o \\o )K)DmNG*\\o )K)DmNG*\\o
GKDmN=*\\o EKDmN=*\\o G K G*m 1* K 1** m 0K1DmN0D\\o 0K1DmN0D\\o G* SN SN G*\\o G*\\o 1** 1**S S N )*\\ )*\\oo )KG )KGK1D K1DmN1 mN1*\\ *\\oo )KEK1 )KEK1DmN DmN1*\ 1*\\o \o )K)D )K)DmNG mNG*\\ *\\oo )K)Dm )K)DmNG* NG*\\o \\o ciklus )
ciklus =
Ozljeda 1
I K =* m I*S N =*\\
1KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\o EKDmN=*\\o EKDmN=*\\o 0K1DmN0D\\o DK1DmN0D\\o )K)DmNG*\\o )K)DmNG*\\o EKDmN=*\\o EKDmN=*\\o 0K1DmN0D\\o DK1DmN0D\\o )KEK1D )KE K1DmN1 mN1*\\ *\\oo )KH )KHK1D K1DmN1 mN1*\\ *\\oo )K) )K)DmN DmNG*\ G*\\o \o )K) )K)DmN DmNG*\ G*\\o \o
H K 0* m H* S N 0*\\ 0*\\
I K =* m I* S N =*\\ =*\\
H K 0* m G* S N G*\\ G*\\
I K =* m )KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\o EKDmN=*\\o EKDmN=*\\o 1** 1** S N )*\\ )*\\oo DK1D DK1DmN mN0D 0D\\ \\oo DK1D DK1DmN mN0D 0D\\o \\o )K)DmNG*\\o =K)DmNG*\\o
G K G*m
EKDmN=*\\o EKDmN=*\\o DK1DmN0D\\o DK1DmN0D\\o
1* K 1** m 1I=
H* SN SN 0*\\o 0*\\o I*S I*S N =*\ =*\\o \o )KHK )KHK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o )KIK )KIK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o )K)D )K)DmN mNG* G*\\o \\o =K)D =K)DmN mNG* G*\\o \\o ciklus 0
H K 0* m H* S N 0*\\
I K =* m )KIK1DmN1*\\o Ozljeda ) I* S N =*\\o
Ozljeda )
KKK
EKDmN=*\\o HKDmN=*\\o H K 0*m I K =* m DK1DmN0D\\o DK1DmN0D\\o H* SN SN 0*\\o 0*\\o I*S I*S N =*\ =*\\o \o )KHK )KHK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o )KIK )KIK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o =K)D =K)DmN mNG* G*\\o \\o =K)D =K)DmN mNG* G*\\o \\o ciklus D
H K 0* m H* S N 0*\\ 0*\\
I K =* m 1K1*K1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\o HKDmN=*\\o HKDmN=*\\o I* S N =*\\o =*\\o DK1D DK1DmN mN0D 0D\\ \\oo GK1D GK1DmN mN0D 0D\\o \\o =K)DmNG*\\o
G K G*m 1* K 1** m H* SN SN 0*\\o 0*\\o I*S I*S N =*\\ =*\\oo ciklus G
H K 0* m H* S N 0*\\ 0*\\
HKDmN=*\\o HKDmN=*\\o DK1DmN0D\\o GK1DmN0D\\o )K1* )K1*K1 K1Dm DmN1 N1*\ *\\o \o =KE =KEK1 K1Dm DmN1 N1*\ *\\o \o =K) =K)Dm DmNG NG*\ *\\o \o =K) =K)Dm DmNG NG*\ *\\o \o
I K =* m =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\o HKDmN=*\\o HKDmN=*\\o I* S N =*\\o =*\\o GK1D GK1DmN mN0D 0D\\ \\oo GK1D GK1DmN mN0D 0D\\o \\o =K)DmNG*\\o 0K)DmNG*\\o
HKDmN=*\\o HKDmN=*\\o H K 0*m I K =* m GK1DmN0D\\o GK1DmN0D\\o H* SN SN 0*\\o 0*\\o I*S I*S N =*\ =*\\o \o =KEK =KEK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o =KHK =KHK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o =K)D =K)DmN mNG* G*\\o \\o =K)D =K)DmN mNG* G*\\o \\o ciklus E
H K 0* m H* S N 0*\\ 0*\\
I K =* m =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\o HKDmN=*\\o IKDmN=*\\o I* S N =*\\o =*\\o GK1D GK1DmN mN0D 0D\\ \\oo GK1D GK1DmN mN0D 0D\\o \\o 0K)DmNG*\\o 0K)DmNG*\\o
HKDmN=*\\o IKDmN=*\\o H K 0*m I K 1** m GK1DmN0D\\o GK1DmN0D\\o H* SN SN 0*\\o 0*\\o I*S I*S N =*\ =*\\o \o =KHK =KHK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o =KIK =KIK1D 1DmN mN1* 1*\\o \\o 0K)D 0K)DmN mNG* G*\\o \\o 0K)D 0K)DmN mNG* G*\\o \\o lika 1).) Bksplozivne nogometne forme unutar individualne periodizacije igra"a K. 1).).) O$!jeda 6: mi2i.ne metnje - slu"aju da nogometaš ima smetnje sa miši!ima, treba biti pažljviji nego li je j e to slu"aj kod zglobova. o o pogotovo treba kontrolirati za vrijeme izvo4enja eksplozivni radnji. 8od nogometno kondicisjki podražaja te smetnje se brzo mogu pretvoriti u ozljede. 3ostupna izgradnja nogometne kondicije dolazi jasno do izražaja u induvidualnoj periodizaciji nogometaša L. - tijeku ciklusa 0 N tjedan tj edan 0 nogometaš je osjetio smetnje u miši!ima. #a slici 1).1 i 1).) ove smentje su nazna"ene kao ozljeda ). 8ao posljedica smetnji u miši!ima igra" ne trenira u tjednima 0 i D ciklusa 0. 1).).).1
Nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre
lika 1).1 pokazuje da se igra" L oporavio od ozljede u ciklusu 0 N tjedan G i da može u"estvovati u igrama 00N==. 3eriodizacija tima propisuje da se odigrava ) K G ponavljanja. 6gra" L u"estvuje samo u = ponavljanja. Ovakovo optere!enje izgleda marginalno, ali je ono u praksi odli"an korak za uvo4enje igra"a u periodizaciju nakon ozljede. #a takovi na"in se igra" "uva od ponovnog ozlje4ivanja. sljede!im tjednima se igra" L postupno uvodi u peridoizaciju tima. 6gra" L u"estvuje , kako u igrama 1111NHH 1111NHH ; ciklus D N tjedan 1 < tako i u igrama EENDD ; ciklus D N tjedan = <, samo u odre4enom broju broju 1I0
ponavljanja, ne u svim. - momentu kada se utvrdi da se igra" L, bez problema uveo u periodizaciju tima jednostavno nastavlja nastavlja sa radom tima tima u cjelosti. 1).).).)
Nogometni rintevi
#akon ozljede miši!a #ogometni sprintevi sa puno odmora su prezatjevni za nogometaša. 5bog toga se ovakovi treninzi u sljede!em dijelu ciklusa 0 jednostavno preska"u ; vidi sliku 1).) <. 5a vrijeme sljede!eg ciklusa D igra" L se postupno uvodi u rad na #ogometne sprinteve sa malo odmora. - ciklusu D N tjedan = igra" odra4uje jednu seriju od po 1* nogometni sprinteva umjesto dvije serije. 6sto vrijedi za ciklus D N tjedan 0, gdje se umjesto = serije, rade ) serije od po E nogometni sprinteva. - sljede!em ciklusu, igra" se u cjelosti priklju"uje radu mom"adi sodno periodizaciji tima. #a slici 1).) je prikazano da se u ciklusu ciklusu D N tjedan tjedan D nalazi nalazi me4ukorak me4ukorak unutar unutar #ogo #ogometn metni i sprinteva sa puno odmora što se ti"e igra"a igra"a L, dok se u G tjednu odra4uje odra4uje u cjelosti cjelosti ono što je planirano planirano za cjelu mom"ad. mom"ad. - primjeru je navedeno kako se igra" postupno uvodi u rad periodizacije tima. 8ako je kondicija postpno izgra4ivana tijekom pripremnog perioda postoje mali gubici tijekom perioda ozljede. #akon ozljede se igra" L postupno uvodi u rad, da bi se nakon kra!eg vremena ponovno priklju"io radu mom"adi u punom obujmu, zato što nije postojao veliki zaostatak u nogometnoj kondiciji. 3ored toga, ovakovi na"in uvo4enja u rad smanjuje šansu ponovnog ozlje4ivanja. ako4er povratak u rad igra"a koji je bio teže ozlje4en, podpada u ovo poglavlje knjige. #akon napuknu!a križni ligamenata, na primjer, igra" nema veliku sposobnost podnošenja napora. On mora nanovno da izgradi nogometnu kondiciju da bi se priklju"io ekipnom radu mom"adi. o je jasan primjer diferencijacije igra"a. 3ostupno se pove!ava nogometno optere!enje takovu igra"u unutar nogometno kondicijskog treninga. ve do momenta dok nije u cjelosti spreman za rad sa mom"adi. 1).=
Pri!agod(a nogometa2a %oji je do2ao i$ ni'eg ranga netje0anja
8od ovakovi igra"a je krucijalna diferencijacija. 7esto se dešava da se ovakovi igra"i pogrešno treniraju i da do4e, vrlo brzo do ozlje4ivanja. reneri konstatiraju da novopridošli igra"i ne mogu igrati na toj razini. 3itanje je da li treneri mogu raditi na toj razini. #aravno da se na razli"itim razinama radi i igra sa razli"itim intenzitetima. reneri reneri moraju opseg treniranja da ; trenutno tr enutno < prilagode novopridošlom igra"u iz nižega ranga. 3od prilagodbom se podrazumijeva da se ili trening skrati po dužini, ili da se smanji broj treninga. #a slici 1).= i 1).0 je opisan primjer individualne periodizacije igra"a koji se priklju"uje iz druge lige amatera, nakon D godina igranja, u op ligu amatera. Što se ti"e nogometne kondicije to je ogroman korak. tjedan 1 tjedan) 1111NHH
tjedan = tjedan 0 EENDD
tjedan D tjedan G 00N==
ciklus 1
) K 11\ = K 11\
) K 1)\ = K 1)\
) K D.D\ 0 K D.D\
) K G\ 0 K G\
1KGK1\aN)\o 1KGK1\aN1.D\a )KGK1\aN)\o )KGK1\aN1.D\a
ciklus )
) K 1)\
= K 1=\
) K G\
) K G.D\
= K 1)\
= K 1=\
0 K G\
0 K G.D\
1KGK1\aN1.D\o 1K 1KGK1\aN1\o 1K=K1\aN1\o )KGK1\aN1.D\o )K )KGK1\aN1\o
= K 1=\
= K 10\
= K G.D\
0 K E\
= K 1=\
= K 10\
0 K G.D\
0 K E\
1KGK1\aN1\o )KGK1.D\aN1\o 1K=K1aN1\o )KGK1\aN1\o )KGK1.D\aN1\o
ciklus 0
= K 10\ = K 10\
= K 1D\ = K 1D\
0 K E\ 0 K E\
0 K E.D\ 0 K E.D\
)KGK1.D\aN1\o )K )KGK)\aN1\o )KGK1.D\aN1\o )K )KGK)\aN1\o
ciklus D
= K 1D\
0 K 1)\
0 K E.D\ 1ID
0 K H\
)KGK)\aN1\o )KGK).D\aN1\o
ciklus =
= K 1D\
0 K 1)\
0 K E.D\
0 K H\
)KGK)\aN1\o )KGK).D\aN1\o
ciklus G
0 K 1)\ 0 K 1)\
0 K 1=\ 0 K 1=\
0 K H\ 0 K H\
D K E\ D K E\
)KGK).D\aN1\o )KGK=\aN1\o )KGK).D\aN1\o )KGK=\aN1\o
ciklus E
0 K 1=\ 0 K 1=\
0 K 10\ 0 K 10\
D K E\ D K E\
D K E.D\ D K E.D\
)KGK=\aN1\o )KGK=\aN1\o
lika lika 1).= 1).= #ogome #og ometno tno kondi kondicij cijske ske pomo! pomo!ne ne igre igre unutar unutar indiv individu idualn alnee periodi periodizac zacije ije igra" igra"aa koji dolaz dolazee iz niži rangova natjecanja.
@iklus 1
tjedan 1 tjedan) tjedan = tjedan 0 Bksplozivno pripravne #ogometni sprintevi sa forme malo odmora G K G* m 1* K 1** m KKKKK KKKKK G*S N G*\\o 1**S N )*\\
tjedan D tjedan G #ogometni sprintevi sa puno odmora KKKKK KKKKK
G K D mN=* mN=*\\o \\o E K D mN=* mN=*\\o \\o G K G* m 1* K 1** m 0 K 1D mN0D\\o 0 K 1D mN0D\\o G*S N G*\\o G*\\o 1** 1**S S N )*\\ )*\\oo )KG )KGK1D K1DmN1 mN1*\\ *\\oo )KEK1 )KEK1DmN DmN1*\ 1*\\\ )K)Dm )K)DmNG* NG*\\o \\o ) K )D )D mNG* mNG*\\o \\o @iklus )
@iklus =
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
1KEK1DmN1*\\o 1KHK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\o
H K 0* m I K =* m H*S H*S N 0*\\ 0*\\oo I*SN I*SN=* =*\\ \\oo
E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o mN=*\\o 0 K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KEK )KEK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\oo )KHK )KHK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\ )K)D )K)DmN mNG* G*\\ \\oo ) K )D mNG*\ NG*\\o \o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m I K =* m H*S H*S N 0*\\ 0*\\oo I*SN I*SN=* =*\\ \\oo @iklus 0
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m I K =* m H*S H*S N 0*\ 0*\\o \o I*SN I*SN=* =*\\ \\oo @iklus D
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m I K =* m H*S H*S N 0*\\ 0*\\oo I*SN I*SN=* =*\\ \\oo
1KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\o D K 1DmN0D\\o =K)DmNG*\\o E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KHK )KHK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\oo )KIK )KIK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\ )K)D )K)DmN mNG* G*\\ \\oo = K )D mNG*\ NG*\\o \o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\o E K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ D K 1DmN0D\\o = K )DmNG*\\o = K)DmNG*\\o E K D m N =*\\o H K D mN=*\\o mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KIK )KIK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\oo )K1 )K1*K *K1D 1DmN mN1* 1*\\ \\ =K)D =K)DmN mNG* G*\\ \\oo = K )D )D mNG mNG*\ *\\o \o )K1*K1DmN1*\\o =KEK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ G K 1DmN0D\\o = K )DmNG*\\ =K)DmNG*\\o H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o mN=*\\o D K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o )KEK )KEK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\oo )KHK )KHK1D 1DmN mN1* 1*\\ \\ =K)D =K)DmN mNG* G*\\ \\oo = K )D mNG*\ NG*\\o \o 1IG
@iklus G
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o
@iklus E
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\ H K 0* m H*S N 0*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
=KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o G K 1DmN0D\\GK1DmN0D\\o = K )DmNG*\\ = K )DmNG*\\o H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
=KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o I K D mN=*\\o GK1DmN0D\\ GK1DmN0D\\o 0K)DmNG*\\ 0K)DmNG*\\o H K D m N =*\\o I K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\ 0K)DmNG*\\o 0 K )D mNG*\\o
lika 1).0 Bksplozivne nogometne forme unutar individualne periodizacije igra"a koji dolaze iz nižeg ranga natjecanja.
16@B@1 U 0i%!)) 1 amo ta%ti"%i trenin$i 6gra" koji je -1I a koji je napravio prijelaz u višu selekciju A1 suo"ava se sa ve!im zatjevima u trenažnom procesu. 6gra se odigrava na manjem prostoru i vrijeme za reakciju je puno kra!e. -kratko, dolazi u nogometne situacije gdje mora djelovati bolje i "eš!e nego što je navikao. #ogometni intenzitet je nešto viši. Što da trener radi sa obujmom rada za takove nogometaše? - ciklusu 1 ovakovi talentirani nogometaši bi trebali da presko"e sve nogometno kondicijske treninge. &roj treninga u tjednu im nije isti kao kod odrasli nogometaša. ako4er trener smanjuje obujam treninga, to jest prilago4ava ga takovim igra"ima. 3rva prilagodba za ovakove igra"e je brzina djelovanja, izvo4enja nogometni akcija. %ladi igra"i se mogu prilagoditi na brzinu djelovanja tek onda kada odmorni zapo"inju trening. -moran igra" ima problema sa brzinom djelovanja. 2akle, u prvoj instanci se govori o kvalitetu rada a ne o kvantitetu rada. -kratko, treniraju!i manje "esto i kra!e, igra"i dobivaju šansu da se prilagode na brzinu nogometni akcija seniorskog nogometa. 5bog toga se ovi mladi igra"i priklju"uju samo timu na takti"kim treninzima. %etodski koraci sami po sebi su dovoljan zatjev za razvoj mladog igra"a. 3ostupno se igra" uvodi u obujam treninga dok ga u cjelosti ne ispuni nakon izvjesnog protoka vremena.
16@B@6 U 0i%!)) 6 nema over!oadHa - ovomu ciklusu po prvi puta u"estvuju mladi nogometaši na nogometno kondicijskim treninzima. amim tim se pove!ava broj treninga u tjednu za mlade igra"e. 5a vrijeme nogometno kondicijskog podražaja ne rade u u cjelosti ovakove treninge. -kupan propisani obujam treninga ne vrijedi za mlade nogometaše. a ovim se sprije"ava da se igra"i upotpunosti iscrpljuju. vaki mladi igra"i se žele dokazati. Ako treba oni treniraju dva puta na dan. %ože se primjetiti da oni to izdrže sa lako!om. %e4utim, na duže staze igra"i pla!aju ce ovakovom radu. 2olazi trenutak kada nastupa zamor. o "ak može da prouzro"i ozljede. o je povratni udar. o se kosi za zakonom o trajnosti. - svru spre"avanja ovakovi stvari mladi igra"i se trebaju prvo upoznati sa radom na nogometno kondicijskom treningu.
16@B@ Nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre Oprezno uvo4enje nogometno kondicijski pomo!ni igara u ciklusu ) se dodatno proširuje ; vidi sliku 1).D <. #a prvom mjestu pove!ava se broj ponavljanja u igri 1111NHH sa dva ponavljanja na tri. - ciklusu 1IE
= to je trajanje = K 10 minuta. a uvo4enjem u optere!enje u igri EENDD "eka se do = ciklusa. 2o tog ciklusa igra"i igraju dva bloka dok od = ciklusa dodaje se jedan blok ponavljanja tako da se u 0 ciklusu radi 0 K E.D minuta u pomo!noj igri EENDD. - ovomu trenutku je dostignuto predvi4eno optere!enje u periodizaciji tima. #ogometno kodicijska forma 00N== je najteža u nogometno kondicijskom obliku. 5bog toga se "eka do ciklusa D kada i ona dolazo na dnevni red rada za mlade navedene igra"e. 6gra"i su u ovomu ciklusu dovoljno navikli, i dovoljno otporni na ovakove trenažne podražaje. 1).0.0 Nogometni rintevi 5a eksplozivne nogometne forme vrijedi u biti ista formula izgradnje kako je to navedeno i za pomo!ne igre ; vidi sliku 1).G <. Ovakovi intenzitet u svakom slu"aju može da bude previsok za mlade nogometaše. #ogometni sprintevi sa malo i puno odmora se rade u underloadu u drugome ciklusu. - ciklusu = pove!ava se broj nogometni sprinteva sa puno odmora. Ovi sprintevi su manje optere!uju!i od nogometni sprinteva sa malo odmora. reninzi nogometni sprinteva sa malo odmora dolaze na dnevni red u ciklusu 0. 3oslije toga se pove!ava razina intenziteta dok se ne do4e na razinu propisanog intenziteta u timskoj periodizaciji. 1).0.D Otere.enja na )ta%mi0i 2obro je igra"e uklju"iti u odigravanje utakmica u fazi kada nisu u punom obujmu u trenažnom procesu. #e zna"i da svi igra"i moraju odraditi treninge u cjelosti da bi odigravali utakmice. ve dok se igra"i postupno uvode u cjeloviti rad mom"adi dobro je da imaju odre4enu minutažu na utakmicama. utakmicama se postupno pove!ava minutaža nastupa za mlade igra"e. 1).0.G -a%!j)"a% 5avaljuju!i doziranoj i strukturnoj izgradnji mladi igra"i dobivaju šansu da se postupno nogometno kondicijski izgrade i dožive razvoj ka višem rangu natjecanja. #jiova nogometna kondicija se dugotrajno izgra4uje i smanjene su šanse za nastupanje ozljeda. 6zgradnja na slikama 1).D i 1).G je samo jedan primjer. o je polazna osnova za svakoga trenera. - praksi se to uveliko razlikuje od igra"a do igra"a. #ijedan igra" nema isti razvojni put. 5adatak trenera je da izvrši individualizaciju mladi igra"a. 1).D
5aniji ri%!j)"a% $a vrijeme riremnog erioda
- amaterskom nogometu se "esto dešava da se po"ne sa radom za novu sezonu a da neki igra"i kasne. o je zbog toga što oni kasne sa povratkom sa odmora. #ekada pro4e i do tri tjedna a da se ti igra"i tek tada priklju"uju radu. 8ako izgleda njiova individualna periodizacija? #jiova podnošljivost napora je u tom momentu znakovita niža od ostatka grupe. akovi igra"i moraju da treniraju prilago4eno svojim sposobnostima, to jest ne mogu trenirati punim kapacitetima grupe. #jiov rad mora biti doziran. Ovakovi na"in izgradnje nogometne kondicije je opisan na slici 1).E i slici 1).H. #erazumno i je tjerati da u nekoliko tjedana dostignu razinu intenziteta grupe. akova brza izgradnja nogometne kondicije se kosi sa zakonitoš!u trajnosti. Ako trener navedenu zakonitost ne svati ozbiljno desiti !e se kolaps u radu. o je svakako praksa i pokazala. %nogi to nazivaju povratni udar. 1).D.1 >i%!) 1 5adnji tjedana ciklusa 1 je razumno da igra"i, koji su zakasnili sa radom na po"etku priprema, presko"e nogometno kondicijske treninge. 5bog njiovog zaostatka takti"ki treninzi su za nji treninzi overload$a. 5a nji bi nogometno kondicijski treninzi bili preoptere!enje i prouzro"ili bi ozljede. jedan 1 jedan ) 1111NHH
jedan = jedan 0 EEN GG N DD 1IH
jedan D
jedan G 00N==
@iklus 1
KKKKK = K 11\
KKKKK = K 1)\
KKKKK 0 K D.D\
KKKKK 0 K G\
KKKKK KKKKK )KGK1\aN)\o )KGK1 aN1.D\o
@iklus )
) K 1)\ = K 1)\
= K 1=\ = K 1=\
) K G\ 0 K G\
= K G.D\ 0 K G.D\
1KGK1 aN1.D\o 1KGK1\ aN1\o )KGK1\aN1.D\o )KGK1\aN1\o
@iklus =
) K 1=\
= K 10\
= K G.D\
= K E\
= K 1=\
= K 10\
0 K G.D\
0 K E\
1KGK1 aN1\o 1KGK1\ aN1.D\o 1K=K1.D\aN1\o )KGK1\aN1\o )KGK1.D\aN1\o
@iklus 0
= K 10\ = K 10\
= K 1D\ = K 1D\
) K E\ 0 K E\
0 K E.D\ 0 K E.D\
1KGK1.D aN1\o )KGK)\ aN1\o )KGK1.D\aN1\o )KGK)\aN1\o
@iklus D
= K 1D\ = K 1D\
0 K 1)\ 0 K 1)\
0 K E.D\ 0 K E.D\
0 K H\ 0 K H\
)KGK) aN1\o )KGK).D\ aN1\o )KGK)\aN1\o )KGK).D\aN1\o
@iklus G
0 K 1)\ 0 K 1)\
0 K 1=\ 0 K 1=\
0 K H\ 0 K H\
D K E\ D K E\
)KGK).D aN1\o )KGK=\ aN1\o )KGK).D\aN1\o )KGK=\aN1\o
@iklus E
0 K 1=\ 0 K 1=\
0 K 10\ 0 K 10\
D K E\ D K E\
D K E.D\ D K E.D\
)KGK= aN1\o )KGK=\aN1\o
lika 1).E #ogometno kondicijske pomo!ne igre unutar individualne periodizacije igra"a koji kasni nsa po"etkom rada. 1).D.) >i%!) 6 #akon neutralizacije ciklusa 1 igra"i koji su kasnije po"eli sa radom, po"inju sa raznoraznim nogometno kondicijskim treninzima u underload$u. -nutar nogometno kondicijski treninga pove!ava se i intenzitet, korak po korak, na na"in kako je to opisano na slikama 1).E i 1).H. 6gra"i sustižu grupu, što se ti"e nogometno kondicijskog optere!enja, tek u 0 ciklusu. 1).D.= Otere.enje na )ta%mi0i #akon dva dobra tjedna rada trener može dopustiti igra"ima, koji kasne sa radom, da imaju odre4enu doziranu minutažu na prijateljskim utakmicama. 5a nji je iznimno važno da prvo treniraju sa grupom, pa tek onda da imaju odre4enu minutažu na utakmicama. Od krucijalne je važnosti da se uvode postupno u utakmice, a ne da odma startaju sa I* minuta optere!enjem. 1).D.0 -a%!j)"a% #ajvažniji zaklju"ak je taj da igra"i koji su zakasnili sa pripremama ne zna"e veliki problem za trenera. On samo treba da odabere postupnu izgradnju njiove nogometne kondicije. 6zgradnja takove kondicije mora biti naoružana strpljenjem, kako trenera tako i igra"a. /ažno je da takova izgradnja bude usmjerena u interesu i smjeru izgradnje mom"adi. - stvari to vrijedi i za sve ostale igra"e prilikom diferencijacije.
@iklus 1
tjedan 1 tjedan) Bksplozivno pripravne forme KKKKK KKKKK G K G* m
tjedan = tjedan 0 #ogometni sprintevi sa malo odmora KKKKK KKKKK
tjedan D tjedan G #ogometni sprintevi sa puno odmora KKKKK KKKKK G K D mN=*\\o E K D mN=*\\o 0 K 1D mN0D\\o 0 K 1D mN0D\\o
1* K 1** m 1II
G*S N G*\\o 1**S N )*\\o )KGK1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o @iklus )
@iklus =
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
1KEK1DmN1*\\o 1KHK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o
E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o 0 K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus 0
I K =* m I*SN=*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*SN=*\\o
@iklus D
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus G
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus E
I K =* m I*SN=*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\ H K 0* m H*S N 0*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
1KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\o D K 1DmN0D\\o =K)DmNG*\\o E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\o E K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ D K 1DmN0D\\o = K )DmNG*\\o = K)DmNG*\\o E K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
)K1*K1DmN1*\\o =KEK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ G K 1DmN0D\\o = K )DmNG*\\ =K)DmNG*\\o H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o )KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o G K 1DmN0D\\GK1DmN0D\\o = K )DmNG*\\ = K )DmNG*\\o H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o I K D mN=*\\o GK1DmN0D\\ GK1DmN0D\\o 0K)DmNG*\\ 0K)DmNG*\\o H K D m N =*\\o I K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\ 0K)DmNG*\\o 0 K )D mNG*\\o )**
lika 1).H Bksplozivne nogometne forme unutar individualne periodizacije igra"a koji su zakasnili sa pripremama. 1).G
Individ)a!na eriodi$a0ija $a tarije igra"e
vaka mom"ad u svojim redovima ima jedan broj igra"a stariji od =* godina. amo po sebi to ne zna"i da oni imaju manju sposobnost podnošenja optere!enja. %e4utim, dobro je ako trener smanji optere!enje igra"ima koji su oko =D godina starosti. najbolje je ovakove igra"e diferencirati ka donjoj strani grupe, kako je to prikazano na slici 1).I i 1).1*. #a ovakovi na"in ova grupa igra"a !e biti fit cijelu natjecateljsku sezonu. akovi igra"i imaju veliku vrijednost za mom"ad. 3omo!ne igre 1111NHH kao i EENDD stariji igra"i rade jedno ponavljanje manje od mla4i igra"a. #ogometno kondicijske pomo!ne igre 00N== se ograni"avaju na jednu seriju od G ponavljanja. tariji igra"i rade 1 seriju manje od planiranog kada na dnevni red do4u #ogometni sprintevi sa malo odmora. Što se ti"e nogometni sprinteva sa puno odmora, rad se ograni"ava tijekom cijele sezone na sprinteve duljine D i 1D metara. -sprkos "injenici da su stariji igra"i manje izloženi nogometno kondicijskim podražajima, i kod stariji igra"a radi se o pregresiji u izgradnji nogometne kondicije. 3omo!ne igre nisu smanjene u trajanju ve! u broju ponavljanja. Rad se postupno pove!ava kao i kod drugi igra"a. -sprkos diferencijaciji ka donjoj strani grupe, ipak dolazi do probijanja granica nogometne kondicije. 5nakovita je pozitivna reakcija stariji igra"a u parksi u slu"ajevima kada se radi na ovakovi na"in. Redovno se potvr4uje da u zadnjoj fazi natjecanja ovi igra"i ostaju na visokoj razini nogometno kondicijske spreme. #a ovakovi na"in se produžava radni vijek igra"ima. jedan 1 jedan ) 1111NHH
jedan = jedan 0 EEN GG N DD
jedan D
@iklus 1
) K 11\ = K 11\
) K 1)\ = K 1)\
= K D.D\ 0 K D.D\
= K G\ 0 K G\
1KGK1\aN)\o 1KGK1\aN1.D\o )KGK1\aN)\o )KGK1\ aN1.D\o
@iklus )
) K 1)\ = K 1)\
= K 1=\ = K 1=\
) K G\ 0 K G\
= K G.D\ 0 K G.D\
1KGK1 aN1.D\o 1KGK1\ aN1\o )KGK1\aN1.D\o )KGK1\aN1\o
@iklus =
) K 1=\
) K 10\
= K G.D\
= K E\
1KGK1 aN1\o 1KGK1\ aN1.D\o
= K 1=\
= K 10\
0 K G.D\
0 K E\
)KGK1\aN1\o )KGK1.D\aN1\o
@iklus 0
) K 10\ = K 10\
) K 1D\ = K 1D\
= K E\ 0 K E\
= K E.D\ 0 K E.D\
1KGK1.D aN1\o 1KGK)\ aN1\o )KGK1.D\aN1\o )KGK)\aN1\o
@iklus D
) K 1D\ = K 1D\
= K 1)\ 0 K 1)\
= K E.D\ 0 K E.D\
= K H\ 0 K H\
1KGK) aN1\o 1KGK).D\ aN1\o )KGK)\aN1\o )KGK).D\aN1\o
@iklus G
= K 1)\ 0 K 1)\
= K 1=\ 0 K 1=\
= K H\ 0 K H\
0 K E\ D K E\
1KGK).D aN1\o 1KGK=\ aN1\o )KGK).D\aN1\o )KGK=\aN1\o
@iklus E
= K 1=\ 0 K 1=\
= K 10\ 0 K 10\
0 K E\ D K E\
0 K E.D\ D K E.D\
1KGK= aN1\o )KGK=\aN1\o
lika 1).I
#ogometno kondicijske pomo!ne igre unutar individualne periodizacije starijeg igra"a. tjedan 1 tjedan) Bksplozivno pripravne forme
tjedan = tjedan 0 #ogometni sprintevi sa malo odmora )*1
jedan G 00N==
tjedan D tjedan G #ogometni sprintevi sa puno odmora
@iklus 1
G K G*m 1* K 1** m 1KGK1DmN1*\\o 1KEK1DmN1*\\ GKDmN=*\\ EKDmN=*\\ G*S N G*\\o 1**S N )*\\o 0 K 1DmN0D\\o 0K1DmN0D\\o G K D mN=*\\o E K D mN=*\\o G K G* m 1* K 1** m 0 K 1D mN0D\\o 0 K 1D mN0D\\o G*S N G*\\o 1**S N )*\\o )KGK1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o
@iklus )
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
1KEK1DmN1*\\o 1KHK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o 0 K 1DmN0D\\o D K 1DmN0D\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o
E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o 0 K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o
@iklus =
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus 0
@iklus D
@iklus G
@iklus E
lika 1).1*
I K =* m I*SN=*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
1KHK1DmN1*\\o 1KIK1DmN1*\\o E K D mN=*\\o E K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\o D K 1DmN0D\\o =K)DmNG*\\o E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o 1KIK1DmN1*\\o 1K1*K1DmN1*\\o E K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ D K 1DmN0D\\o = K )DmNG*\\o = K)DmNG*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*SN=*\\o
E K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
1K1*K1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o D K 1DmN0D\\ G K 1DmN0D\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o
H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o )KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
)KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o H K D mN=*\\o G K 1DmN0D\\GK1DmN0D\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o
H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
)KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o I K D mN=*\\o GK1DmN0D\\ GK1DmN0D\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o
H K D m N =*\\o I K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\ 0K)DmNG*\\o 0 K )D mNG*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
Bksplozivne nogometne forme unutar individualne periodizacije starijeg igra"a )*)
1).E
Individ)a!na eriodi$a0ija nogometno %ondi0ij%i ja%i& igra"a
2iferencijacija u trenažnom optere!enju daje mogu!nost treneru da dodatno optereti igra"e koji su ja"i od ostali u nogometno kondicijskom smislu. #a slikama 1).11 i 1).1) opisana je indivisualna periodizacija igra"a koji pripada gornjoj strani grupe. vaki nogometno kondicijski trening za ovoga igra"a zna"i da !e dodatno da radi u odnosu na planiranu periodizaciju.
@iklus 1
tjedan 1 tjedan) tjedan = tjedan 0 tjedan D tjedan G Bksplozivno pripravne #ogometni sprintevi sa #ogometni sprintevi forme malo odmora sa puno odmora G K G*m 1* K 1** m )KGK1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\ HKDmN=*\\ IKDmN=*\\ G*S N G*\\o 1**S N )*\\o G K 1DmN0D\\o GK1DmN0D\\o 1KGK1DmN1*\\o 1KEK1DmN1*\\o G K D mN=*\\o E K D mN=*\\o G K G* m 1* K 1** m G K 1D mN0D\\o E K 1D mN0D\\o G*S N G*\\o 1**S N )*\\o )KGK1DmN1*\\o )KEK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o
@iklus )
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus =
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus 0
I K =* m I*SN=*\\o
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*SN=*\\o @iklus D
@iklus G
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
)KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\o I K D mN=*\\o I K D mN=*\\o G K 1DmN0D\\o E K 1DmN0D\\o 1KEK1DmN1*\\o 1KHK1DmN1*\\o 0 K)D m N G*\\o 0 K)D mNG*\\o E K DmN=*\\o E K D mN=*\\o 0 K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KEK1DmN1*\\o )KHK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o ) K )D mNG*\\o )KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\o I K D mN=*\\o I K D mN=*\\o E K 1DmN0D\\o E K 1DmN0D\\o 1KHK1DmN1*\\o 1KIK1DmN1*\\o 0K)DmNG*\\o D K )D mNG*\\o E K D m N =*\\o E K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KHK1DmN1*\\o )KIK1DmN1*\\ )K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\oI K D mN=*\\o 1* K DmN=*\\o E K 1DmN0D\\ E K 1DmN0D\\o 1KIK1DmN1*\\o 1K1*K1DmN1*\\o DK )DmNG*\\o DK)DmNG*\\o E K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o D K 1D mN0D\\o )KIK1DmN1*\\o )K1*K1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o )K1*K1DmN1*\\o =KEK1DmN1*\\o 1*KD mN=*\\o 1*KDmN=*\\o E K 1DmN0D\\ H K 1DmN0D\\o 1K1*K1DmN1*\\o 1KEK1DmN1*\\o DK)DmNG*\\o DK)DmNG*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*SN=*\\o
H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o D K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o )K1*K1DmN1*\\o =KEK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o
H K 0* m
=KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\o 1* K D mN=*\\o 1*KDmN=*\\o
I K =* m
)*=
H*S N 0*\\o
H K 0* m H*S N 0*\\o @iklus E
I*S N =*\\
I K =* m I*SN=*\\o
H K 0* m I K =* m H*S N 0*\\o I*S N =*\\
HK1DmN0D\\ HK1DmN0D\\o 1KEK1DmN1*\\o 1KHK1DmN1*\\o DK)DmNG*\\o GK)DmNG*\\o H K D m N =*\\o H K D mN=*\\o G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o =KEK1DmN1*\\o =KHK1DmN1*\\ =K)DmNG*\\o = K )D mNG*\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\o H K D mN=*\\o I K D mN=*\\o GK1DmN0D\\ GK1DmN0D\\o 0K)DmNG*\\o 0K)DmNG*\\o
H K D m N =*\\o I K D mN=*\\o H K 0* m I K =* m G K 1D mN0D\\o G K 1D mN0D\\o H*S N 0*\\o I*SN=*\\o =KHK1DmN1*\\o =KIK1DmN1*\\ 0K)DmNG*\\o 0 K )D mNG*\\o lika 1).1) eksplozivno nogometne forme unutar individualne periodizacije nogometno konfivijski najja"i igra"a 1).E.1 Nogometno %ondi0ij%e omo.ne igre 3rilikom diferencijacije na gornju stranu grupe radi naj"eš!e o par nogometaša. odno tomu uglavnom se odigravaju pomo!ne igre sa malim brojem igra"a. -koliko to broj igra"a dozvoljava, odigrava se nekoliko ponavljanja igre EENDD. 6pak, mali broj igra"a naj"eš!e diktira odigravanje igre 00N==. rener mora paziti da je odnos rada i odmora u skladu sa korakom u tom momentu periodizacije. - ciklusu ) N tjedan 1 najja"i igra"i, u nogometno kondicijskom pogledu, odigravaju nakon planirane pomo!ne igre 1111NHH u trajanju od = K 1) minuta ekstra blok igre DD u trajanju od G minuta. #aime, u ciklusu 1 N tjedan 0 i ciklus ) N tjedan = planirana je nogometno kondicijska forma EENDD u trajanju od G minuta. akovi princip vrijedi i za ciklus D N tjedan =. Osim planirane EENDD igre u trajanju od 0 K E.D minuta, najja"i igra"i odigravaju još = bloka od po ) minute igre 00 sa odmorom u trajanju od 1 minute. Ovaj odnos rada i odmora odgovara nogometno kondicijskoj pomo!noj igri 00N==, koja je planirana u ciklusu 0 N tjedan G i ciklusu D N tjedan D. 2akle, tjednima koji se naslanjaju na ovaj planirani ciklus. /eoma je važno da na kraju sezone trener drži pod kontrolom individualnu periodizaciju. - mjesecima travanjNsvibanj nogometno kondicijske pomo!ne igre imaju znatno ve!i utjecaj nego li to imaju u mjesecima kao što su rujanNlistopad. o ima veze sa rastu!im optere!enjem unutar periodizacije tima. Odabir izme4u = ili 0 bloka igre od po E.D minuta mnogo je manje utjecajno nego li odabir izme4u = ili 0 K 0 minute. 5bog toga se u zadnjoj fazi sezone i ne radi diferencijacija izme4u igra"a. 1).E.) Nogometni rintevi #ogometno kondicijski najja"i igra"i u pomo!nim igrama nisu automatski i najja"i igra"i u eksplozivnonogometnom pogledu. o u praksi može da bude veoma varijabilno. 5a vrijeme takozvani #ogometni sprinteva sa malo odmora, kao i sa puno odmora, dodatni rad se sastoji iz dodatnog broja sprinteva. rener mora biti potpuno siguran da dodatni rad nogometno kondicijski najja"i igra"a je 1**S optere!uju!i. -koliko igra"i imaju ; mali < problema sa miši!ima onda rad treba ograni"iti na pplaniranu periodizaciju. #a slici 1).1) se vidi da je trener odabrao da ne radi više diferencijaciju na gornju stranu u ciklusu E. 1).H
-a%!j)"a%
6ndividualna periodizacija se ograni"ava na nogometno kondicijske pomo!ne igre, kako je to i opisano u G$tjednom modelu periodizacije. #ormalno govore!i svi igra"i u"estvuju u punom kapacitetu u takti"kim treninzima. 3risustvo svi igra"a, mladi, igra"a pridošli iz nižeg ranga natjecanja, reprezentativaca, stariji igra"a, nogometno kondicijski najja"i igra"a i svi ostali igra"a je od krucijalne važnosti za )*0
vrijeme metodske izgradnje na"ina igre mom"adi. 5a specifi"ne, nogometno kondicijske treninge, to je ve! druga pri"a. 5a vrijeme ovakovi treninga traže se nogometno kondicijske granice svi igra"a kao i njiovo probijanje. 8ako je razlika u podnošenju igra"a razli"ita, to zatjeva i individualizaciju periodizacije za svakog igra"a ponaosob. - ovomu poglavlju su date smjernice kako da se rad indivisualizira. -sprkos razli"itim nogometno kondicijskim sposobnostima nogomet je timski sport. Bsencija rada na treningu timskog sporta je suradnja. renažni proces se ne smije poremetiti zbog nogometne kondicije igra"a. 8valiteta treninga je uvijek na prvome mjestu za svakoga trenera. 2iferencijacija igra"a na donju ili gornju stranu ne smije nikada da bude sama sebi cilj. rener mora da posjeduje kvalitet da se uvati u koštac sa organizacijskim problemima ovakovog rada. talna promjena broja igra"a na treningu traži konstantnu prilagodbu trenažni formi i zadataka. 5bog toga glavni trener mora da delegira svoje nadležnosti na asistente koji rade sa njim u strau"nom stožeru. #a takovi na"in olakšava se proces periodizacije za svakoga igra"a ponaosob. - svakom slu"aju glavni trener mora da ima asistente.
Š%o!a nogometa o eriodi$a0iji reniranje tijekom cijele sezone na viskoj razini 8ao teni"ki direktor Ceenoorda analizirao sam raznorazne situacije, kako kod seniora tako i kod škole nogometa. &rzo sam zaklju"io da periodizacija u školi nogometa nije na op razini. (odine )**G zaklju"ili smo da sklopimo ugovor sa Ramondom /ereijenom da nam razvije periodizaciju za školu nogometa. - sljede!im godinama ra"unali smo da nam omladinska škola nogometa bude najja"a karika naše klupske politike. 5bog toga smo tjeli da nam /ereijen razvije plan razvoja. - sljede!e dvije godine napravili smo zna"ajan iskorak. o se dokazuje na osnovu testiranja koja smo proveli, i na osnovu izostanka ozlje4ivanja u školi nogometa. 3uno ljudi je primjetilo da se nam nogometaši nogometno kondicijski ja"i i da su na kraju sezone još uvijek fit i svježi. #a takovi na"in bili smo u mogu!nosti da na kraju sezone radimo na visokoj razini sa našim najboljim omladincima. 5avaljuju!i ovoj knjizi i ostali treneri mogu da imaju korist od na"ina rada Ramond$a. 3eter &osz eni"ki direktor Ceenoord$a Rotterdam ; )**G$)**I <. 3eriodizacija u školi nogometa zna"i svakodnevno predvi4anje situacija 3onedjeljak je, u rano jutro dolaze treneri. 3rošli tjedan su odradili periodizaciju. /odi se rasprava kako su ekipe odigrale svoje utakmice. 8ako su rješavani nogometni problemi i kakav je bio intenzitet na utakmicama? 8ako su se prezentirali pojedini igra"i? 3ostoji nekoliko razloga zašto pojedinci nisu iskazali svoje potencijale. +edan je bio ozlje4en, jedan je imao proslavu vjerskog praznika. #eki igra"i su ranije izrasli. 3itanje glasi što po ovim pitanjima možemo u"initi? -koliko igra" ima školski obveza, igra za neke lokalne selekcije, treba se napraviti individualna periodizacija. o su sve neke stvari sa kojima trener treba ra"unati prilikom izrade individualne periodizacije. o su za mene, za trenere, bile nove stvari na koje smo se morali navi!i. -z pomo! periodizacije napravili smo za dvije godine krupne pomake. reneri su mogli optimalno trenirati i prezentacija mom"adi je bila na višoj razini. 7eš!e smo bili skupa, u punom broju, na treninzima jer su izostajale ozljede. 3rimijetili smo da su igra"i, za vrijeme treninga i za vrijeme utakmice, postali ja"i u nogometno kondcijskom smislu. #aša tendencija je bila da igra"i održe visoki intenzitet za svi I* minuta, pa i cijeli 1)* minuta, za vrijeme utakmice. #e zaboravimo i izvo4enje penala, oni pripadaju igri, zar ne. Što je još jedan dobitak u ove dvije godine bio na nogometaše se pozornije gledalo kroz nogometne nao"ale nogometaš mora postati bolji, mora uživati u nogometu. -koliko napreduje nogometaš !e se više udubiti u rad, slijediti !e protivnika, nastojati !e da dobije duel. ve dok sudac ne otfu!ka kraj utakmice. 3eriodizacija nikada ne prestaje. )*D
ada moram prekinuti moram napraviti raspored. 3uno uspjeaJ tanle &rard Rukovoditelj škole nogometa CeKenoord Rotterdam /izija koja spaja ljude 8ao sportski fizioterapeut u profesionalnom nogometu upoznao sam /ereijena kada je )**G godine došao u Ceenoord radi sprovedbe periodizacije. Osim toga bio je i trener mlade mom"adi Ceenoord$a, tima za koji sam skrbio medicinske tretmane. 5a vrijeme naše suradnje razmjenjivali smo nogometne vizije. 5ainteresirale su me njegove nogometne ideje i želio sam i iskusiti. -brzo mi je bilo j asno da je to sasvim unikatna nova nogometna filozofija periodizacije. &io je uvjerljiv i u segmentu perimjene periodizacije kod ozlje4eni igra"a. Razvili smo program rada za ozlje4ene igra"e gdje je polazna osnova rada bila njegova periodizacija. 3rimjenom njegovi metoda u praksi postao sam veoma entuzijasti"an. 3ostalo je o"igledno da igra" ne treba da prvo pro4e sam cijeli proces oporavka pa da se tek onda priklju"i radu tima. 8roz godine iskustva uvidio sam da igra"ima > koji su cijeli život u timskom sportu$ veoma teško pada individualni proces rada u reabilitaciji. Rade!i odvojeno od grupe ti igra"i su se postupno izolirali i osje!ali su se odba"eno. o je u znatnoj mjeri utjecalo na njiovu psiu. 5avaljuju!i novoj metodi to više nije bio slu"aj. 8ada je stupanj ozljede to dozvoljavao postajali su dio procesa izgradnje tima. - po"etku su to bila desetominutna druženja, ali je to bio za nji ogroman korak. ami po"etak i pristup radu je bio ogroman napredak. 2rugi važan korak je bilo samo prisustvo i zainteresiranost trenera. 5avaljuju!i periodizaciji trener je u svakom momentu bio obaviješten o trenutnom stanju igra"a u reabilitacijskom procesu. o je pozitivno utjecalo i na odnos trener$igra". Ovakovi na"in rada je u cjelosti trasprentan unutar kluba$ zato što je nogomet nešto što nas sve zajedno spaja u jednu cjelinu. #a takovi na"in nestaje poznati termin$ 9 onaj ozlje4eni igra" 9. o je razlog zbog "ega sam u cjelosti zainteresiran za ovu viziju. 3ored sadržajne kvalitete ova vizija nam nudi i dobru poveznicu dijelova jedne cjeline kao centralna polazna osnova za ozlje4ene igra"e. 7itateljima želim da uživaju u štivu knjige i nadam se da !e i sadržaj inspirirati. %ikael 8uijpers portski fizioterapeut N Ceenoord Rotterdam ; 1III$)**I <
@iklus 1
@iklus )
@iklus =
@iklus 0
jedan 1 jedan ) 1111NHH
jedan = jedan 0 EEN GG N DD
jedan D
jedan G 00N==
= K 11\ KKKKK
= K 1)\ KKKKK
0 K D.D\ 1 K D.D\ DD
0 K G\ )KGK1\aN)\o )KGK1\aN1.D\o = K 1\aN)\o 00 = K 1\aN)\o 00= K 1\aN1.D\o ==
= K 11\
= K 1)\
0 K D.D\
0 K G\
= K 1)\ 1 K G\ DD
= K 1=\ 0 K G\ 0 K G.D\ )KGK1 aN1.D\o )KGK1\ aN1\o =K1\aN1.D\ == =K1\aN1.D\== = K 1\aN1.D\00 =K1\aN1.D\00 = K 1\aN1\ 00
= K 1)\
= K 1=\
)KGK1\aN)\o )KGK1\ aN1.D\o
0 K G\
0 K G.D\
)KGK1\aN1.D\o )KGK1\aN1\o
) K 1=\ = K 10\ =K1\aN1\== =K1\aN1\==
0 K G.D\ 1KG.D\ DD
0 K E\ =K1\aN1\==
)KGK1 aN1\o )KGK1.D\ aN1\o =K1\aN1\== =K1.D\aN1\ 00
= K 1=\
= K 10\
0 K G.D\
0 K E\
)KGK1\aN1\o )KGK1.D\aN1\o
= K 10\
= K 1D\
0 K E\
0 K E.D\
)KGK1.D aN1\o )KGK)\ aN1\o
)*G
@iklus D
@iklus G
@iklus E
lika 1).11 1).11
=K1.D\aN1\00 1KE\DD
1KE\ DD
=K1.D\aN1\== =K1.D\aN1\00 =K)\aN1\ ==
= K 10\
0 K E\
0 K E.D\
= K 1D\
)KGK1.D\aN1\o )K )KGK)\aN1\o
= K 1D\ 0 K 1)\ 1KE.D DD =K)\aN1\00
0 K E.D\ 0 K H\ =K)\aN1\ 00 =K)\aN1\00
)KGK) aN1\o )KGK).D\ aN1\o =K)\aN1\00 =K).D\aN1\ ==
= K 1D\
0 K E.D\
)KGK)\aN1\o )KGK).D\aN1\o
0 K 1)\
0 K H\
0 K 1)\ 0 K 1=\ =K).D\aN1\== 1K 1KH\ DD
0 K H\ D K E\ =K).D\aN1\== 1KE\ DD
)KGK).D aN1\o ))KKGK=\ aN1\o =K).D\aN1\== =K=\aN1\ 00
0 K 1)\
0 K H\
)KGK).D\aN1\o )KGK=\aN1\o
0 K 1=\
D K E\
0 K 1=\ 0 K 10\ =K=\aN1\== 1KE\ DD
D K E\ D K E.D\ =K=\aN1\o == 1KE.D\DD
)KGK= aN1\o =K=\aN1\==
0 K 1=\
D K E\
)KGK=\aN1\o
0 K 10\
D K E.D\
#ogometnoo kondicij #ogometn kondicijska ska forma forma unuta unutarr individual individualne ne periodi periodizaci zacije je za nogom nogometno etno kondic kondicijski ijski najja"e igra"e.
3rimjer periodizacije u ovoj knjizi je primjeniljiv za svakog trenera bez obzira na kojoj razina rade - primjeru periodizacije na stranici )H* je napravljen izabir od = treninga tjedno, ponedjeljak, utorak i "etvrtak. o o se jasno vidi u trenažnom tjednu I. Ovaj tjedni raspored nazivamo opcija 1. %e4utim, mnogi treneri seniora i omladinskog pogona su odabrali rad dva puta tjedno, u drugim danima. 5a takove trenere postoje 0 opcije, kojim prilago4avaju svoju trenažnu izgradnju. - opciji 0 treneri treniraju dva puta tjedno, u ponedjeljak i srijedu. Ovakovi treneri mogu sve treninge ponedjeljkom, u primjeru periodizacije, jednostavno da prekriže. o konkretno zna"i da u trenažnom tjednu I, trening broj )0 se ne održava. 3lanirani trening )D, koji pada utorkom po primjeru periodizacije, se jednostavno odradi. - trenažnom tjednu I, trening broj )G se odradi u cjelosti. +ednako vrijedi i za druge trenere sa drugim tjednim rasporedom. Opcija 1 ponedjeljak$utorak$"etvrtak ponedjeljak$utorak$"etvrtak jedan I @iklus ) N tjedan 1 3on., 1=. rujan rening )0 ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; eks ekste tenz nziv ivno no < $ pozi pozici cijsk jskaa igr igraa ; upr uproš ošte teno no 11 11111 < $ 3om 3omo!na !na ig igra 111 111 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 10. rujan rening )D ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ eksp eksplo lozi zivn vnoo pri pripr prav avne ne form formee ; kor korak ak = < $ nog nogome ometno tno kon kondic dicijs ijske ke pomo!n pomo!nee igre igre 111 11111 N HH HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < )*E
7etvrtak, 1G. rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ pom pomo!na igra igra 1111 11 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute sa ) minute odmora Opcija ) utorak$"etvrtak$petak jedan I @iklus ) N tjedan 1 -torak, 10. rujan rening )0 ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; eks ekste tenz nziv ivno no < $ pozi pozici cijsk jskaa igr igraa ; upr uproš ošte teno no 11 11111 < $ 3om 3omo!na !na ig igra 111 111 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora 7etvrtak, 1G. rujan rening )D ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ eksp eksplo lozi zivn vnoo pri pripr prav avne ne form formee ; kor korak ak = < $ nog nogome ometno tno kon kondic dicijs ijske ke pomo!n pomo!nee igre igre 111 11111 N HH HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 3etak, 1E. rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ pom pomo!na igra igra 1111 11 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute sa ) minute odmora Opcija = utorak$"etvrtak jedan I @iklus ) N tjedan 1 rening )0 izostaje -torak, 10. rujan rening )D ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; eks ekste tenz nziv ivno no < $ pozi pozici cijsk jskaa igr igraa ; upr uproš ošte teno no 11 11111 < $ 3om 3omo!na !na ig igra 111 111 N HH HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, 1G. rujan rening )G ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ nog nogom ometn etnoo kond kondici icijsk jskee pomo pomo!ne !ne igre igre 111 11111 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora )*H
$
pozicijska igra EE N DD 0 K = minute sa ) minute odmora
Opcija 0 ponedjeljak$srijeda jedan I @iklus ) N tjedan 1 rening )0 se ne održava 3on., 1=.rujan rening )D 3on., 1=. rujan rening )D ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ eksp eksplo lozi zivn vnoo pri pripr prav avne ne form formee ; kor korak ak = < $ nog nogome ometno tno kon kondic dicijs ijske ke pomo!n pomo!nee igre igre 111 11111 N HH HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < rijeda, 1D. rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ pom pomo!na igra igra 1111 11 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute sa ) minute odmora Opcija D srijeda$petak jedan I @iklus ) N tjedan 1 rening )0 se ne održava rijeda, 1D. rujan rening )D ransformacija ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ eksp eksplo lozi zivn vnoo pri pripr prav avne ne form formee ; kor korak ak = < $ nog nogome ometno tno kon kondic dicijs ijske ke pomo!n pomo!nee igre igre 111 11111 N HH HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 3etak, 1E. rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagr zagrij ijav avan anje je ; int inten enzi zivn vnoo < $ pom pomo!na igra igra 1111 11 N HH HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute sa ) minute odmora 3regled metodski koraka unutar periodizacije tima za amaterski nogomet tranica )H*$)HE - poglavlju D je više bilo govora o primjeni metodski koraka za razvoj timski zadataka napada, obrane i transformacija. Ciktivni plan koraka na stranici HI do zaklju"no sa I= stranicom je razra4en u primjeru periodizacije na stranici )H*. - pregledu koji slijedi u daljem tekstu prikazani su metodski koraci kao i vrijeme njiove primjene. 3eriodizacija tima, kako je razra4eno na stranici )H*, je primjenljiva kako za seniorski tako i za omladinski nogomet. )*I
3la 3lan meto metods dski ki kora oraka 1 #apad ; izgradnja izgradnja < 8orak 1 8orak ) 8orak = 8orak 0
rening 1, ), = 0, D, G, E, H, I, 1*,
3la 3lan metods todski ki kora korakka )
D1, D)
3lan lan metod etodsk ski i kora korakka =
IH, II D=, D0, DD DG, DE, DH, DI,
1**, 1*1, 1*), 1*=,
#apad ; postizanje postizanje zgoditaka < 8orak 1 11, 1), 8orak ) 1=, 8orak = 10, 1D, 8orak 0 1G,
G*, G1, G), G=, G0, GD, GG,
1*0, 1*D, 1*G, 1*E, 1*H, 1*I,
ransformacija ransformacija iz napada u obranu 8orak 1 1E, 1H, 8orak ) 1I, )*, 8orak = )1, )), )=, 8orak 0 )0, )D,
GE, GH, GI, E*, E1, E), E=, E0, ED, EG,
11*, 111, 11), 11=, 110, 11D, 11G, 11E,
Obrana ; razgradnja napada protivnika < 8orak 1 )G, )E, 8orak ) )H, )I, 8orak = =*, 8orak 0 =1, =),
EE, EH, EI, H*, H1, H),
11H, 11I, 1)*, 1)1, 1)), 1)=,
Obrana ; spre"avanje dubinskog pasa < 8orak 1 ==, 8orak ) =0, =D, 8orak = =G, =E,
H=, H0, HD, HG, HE, HH, HI,
1)0, 1)D, 1)G, 1)E, 1)H, 1)I,1=*,
ransformacija iz obrane u napad 8orak 1 =H, =I, 0*, 01, 8orak ) 0), 0=, 00, 8orak = 0D, 0G, 0E, 8orak 0 0H, 0I, D*,
I*, I1, I), I=, I0, ID, IG, IE,
1=1, 1=), 1==, 1=0, 1=D, 1=G, 1=E, 1=H, 1=I, 10*, 101,
*T3ANI>A 6C / PE3IO+I-A>IJA TIMA -A AMATE3*5I NOGOMET jedan 1 @iklus 1 N tjedan 1 3on., 1I. srpanj rening 1 imski zadaci zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 1 < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )*. srpanj rening ) imski zadaci zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak ) < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < )1*
$ pomo!na igra 1111 N HH = K 11 minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak E < 7etvrtak, )). srpanj rening = imski zadaci ; izgradnja < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak = < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < 0 K = minute sa ) minute odmora $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )0. srpanj rening 0 imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 11 minute sa ) minute odmora ; overload, korak E < jedan ) @iklus 1 N tjedan ) 3on., )G. srpanj rening D imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )E. srpanj rening G imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111 N HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, )I. srpanj rening E imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minute sa ) minute odmora $ pomo!na igra EE N DD 0 K = minuta sa ) minute odmora ubota, )0. srpanj 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta < jedan = @iklus 1 N tjedan = 3on., ). kolovoz rening H imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 )11
$ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =. kolovoz rening I imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak D < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K G K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 1 < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K D.D minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak 0 < 7etvrtak, D. kolovoz rening 1* imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minute sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1 minuta sa ) minute odmora ubota, E. kolovoz 3rijateljska utakmica ; niža razina N 0D minuta < jedan 0 @iklus 1 N tjedan 0 3on., I. kolovoz rening 11 imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1*. kolovoz rening 1) imski zadaci napad ; postizanje zgoditka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, 1). kolovoz rening 1= imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minute sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1 minuta sa ) minute odmora ubota, 10. kolovoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < )1)
#edjelja, 1D.kolovoz
lobodno
jedan D #eutralan tjedan 3on., 1G. kolovoz rening 10 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1E. kolvoz 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N G*$I* minuta < 7etvrtak, 1I. kolovoz rening 1D imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )1. kolovoz 8up utakmica jedan G @iklus 1 N tjedan D 3on., )=. kolovoz rening 1G imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )0. kolovoz rening 1E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora G K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 1 < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 00 N == ) K G K 1 minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak = < 7etvrtak, )G. kolovoz rening 1H ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minute sa ) minute odmora $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < ubota, )H. kolovoz
8up utakmica
jedan E #eutralni tjedan 3on., =*. kolovoz rening 1I ransformacija iz napada u obranu )1=
%etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =1. kolovoz 8up utakmica 7etvrtak, ).rujan rening )* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 0. rujan jedan H 3on., G. rujan
#atjecateljska utakmica 1
@iklus 1 N tjedan G rening )1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, E. rujan rening )) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K 1 minuta sa 1.D minute odmora ; overload, korak 0 < 7etvrtak, I. rujan rening )= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno< $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, 11. rujan jedan I 3on., 1=.rujan
#atjecateljska utakmica )
@iklus ) N tjedan 1 rening )0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora )10
-torak, 10.rujan rening )D ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijska igra 1111 N HH = K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, 1G. rujan rening )G imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute odmora sa ) minute odmora ubota, 1H.rujan #atjecateljska utakmica = jedan 1* 3on., )*.rujan
@iklus ) N tjedan ) rening )E imski zadaci obrane ; zargradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )1.rujan rening )H imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak 0 < $ nogometno kondicijska igra 1111 N HH = K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, )=. rujan rening )I imski zadaci obrane ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K = minute odmora sa ) minute odmora ubota, )D.rujan #atjecateljska utakmica 0 jedan 11 3on., )E. rujan
@iklus ) N tjedan = rening =* imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )H. rujan rening =1 imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 )1D
$ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K G minuta sa ) minute odmora ; nuliranje, korak D < 7etvrtak, =*. rujan rening =) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minute sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1 minuta sa ) minute odmora ubota, ). listopad #atjecateljska utakmica D jedan 1) 3on., 0. rujan
@iklus ) N tjedan 0 rening == imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, D. listopad rening =0 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; inteenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K G.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak G < 7etvrtak, E. listopad rening =D imski zadaci obrana ; spre"avanja postizanja zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minute sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1 minuta sa ) minute odmora ubota, I. listopad #atjecateljska utakmica G jedan 1= #eutralni tjedan 3on., 11.listopad rening =G imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < )1G
$ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1).listopad 3rijateljska utakmica ; jednaka razina N 0D$I* minuta < 7etvrtak, 10.listopad rening =E imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 1G.listopad #atjecateljska utakmica E jedan 10 @iklus ) N tjedan D 3on., 1H.listopad rening =H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1I.listopad rening =I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 00 N == ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak 0 < 7etvrtak, )1.listopad rening 0* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )=.listopad rening 01 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora 0 K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak ) < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 00 N == ) K G K 1 minutu sa 1.D minutu odmora ; overload, korak 0 < jedan 1D @iklus ) N tjedan G 3on., )D. listopad rening 0) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) )1E
$ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )G.listopad rening 0= ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 00 N == ) K G K 1 minutu sa 1 minutom odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, )H.listopad rening 00 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, =*.listopad #atjecateljska utakmica H
jedan 1G @iklus = N tjedan 1 3on., 1.studeni rening 0D ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, ).studeni rening 0G ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, 0.studeni rening 0E ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EE N DD 0 K =.D minute sa ) minute odmora ubota, G.studeni #atjecateljska utakmica I jedan 1E 3on., H.studeni
@iklus = N tjedan ) rening 0H )1H
ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, I.studeni rening 0I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak 0 < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 10 minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1* < 7etvrtak, 11.studeni rening D* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K =.D minute sa ) minute odmora ubota, 1=.studeni #atjecateljska utakmica 1* jedan 1H #eutralni tjedan 3on., 1D.studeni rening D1 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1G.studeni 3rijateljska utakmica 7etvrtak, 1H.studeni rening D) imski zadaci napad ; izgradnja napada < $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )*.studeni #atjecateljska utakmica 11 jedan 1I @iklus = N tjedan = 3on., )).studeni rening D= imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa odmorom od ) minuta -torak, )=.studeni rening D0 imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) )1I
$ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K G.D minute sa ) minute odmora ; overload, korak G < 7etvrtak, )D.studeni rening DD imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1 minuta sa 1 minutom odmora ubota, )E.studeni #atjecateljska utakmica 1) jedan )* @iklus = N tjedan 0 3on., )I.studeni rening DG imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =*.studeni rening DE imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K I K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 0 < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K E minuta sa ) minute odmora ; overload, korak E < 7etvrtak, ).prosinac rening DH imski zadaci napad ; izgradnja < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 0.prosinac rening DI imski zadaci napad ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K I K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 0 < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD 0 K E minuta sa ) minute odmora ; overload, korak E < jedan )1 @iklus = N tjedan D 3on., G.prosinac rening G* imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < ))*
%etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, E.prosinac rening G1 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ) K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak = < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K 1 minuta sa 1 minutom odmora ; overload, korak D < 7etvrtak, I.prosinac rening G) imski zadaci ; postizanje zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, 11.prosinac #atjecateljska utakmica 1= jedan )) @iklus = N tjedan G 3on., 1=.prosinac rening G= imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 10.prosinac rening G0 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K 1.D minuta sa 1 minutom odmora ; overload, korak G < 7etvrtak, 1G.prosinac rening GD imski zadaci ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ))1
ubota, 1H.prosinac
3rijateljska utakmica
jedan )= #eutralni tjedan 3on., )*.prosinac rening GG imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )1.prosinac lobodno rijeda, )).prosinac lobodno 7etvrtak, )=.prosinac lobodno 3etak, )0.prosinac lobodno ubota, )D.prosinac lobodno #edjelja, )G.prosinac lobodno jedan )0 #eutralni tjedan 3onedjeljak, )E.prosinac lobodno -torak, )H.prosinac lobodno rijeda, )I.prosinac lobodno 7etvrtak, =*.prosinac lobodno 3etak, =1.prosinac lobodno ubota, 1.sije"anj lobodno #edjelja, ).sije"anj lobodno jedan )D @iklus 0 N tjedan 1 3on., =.sije"anj rening GE ransformacija iz napad u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 0.sije"anj rening GH ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 10 minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1* < 7etvrtak, G.sije"anj rening GI ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EE N DD 0 K =.D minute sa ) minute odmora ubota, H.sije"anj rening E* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < )))
$ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora jedan )G @iklus 0 N tjedan ) 3on., 1*.sije"anj rening E1 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, 11.sije"anj rening E) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111 N HH = K 1D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 11 < 7etvrtak, 1=.sije"anj rening E= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K =.D minute sa ) minute odmora ubota, 1D.sije"anj
3rijateljska utakmica
jedan )E @iklus 0 N tjedan = 3on.,1E.sije"anj rening E0 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1H.sije"anj rening ED ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K I K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD 0 K E minuta sa ) minute odmora ; overload, korak E < 7etvrtak, )*.sije"anj rening EG ransformacija iz napada u obranu ))=
%etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1.D minuta sa 1 minutom odmora ubota, )).sije"anj 8up utakmica ; osmina finala < jedan )H @iklus 0 N tjedan 0 3on., )0.sije"anj rening EE imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, )D.sije"anj rening EH imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K 1* K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak D < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD 0 K E.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, )E.sije"anj rening EI imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K 1.D minuta sa 1 minutom odmora ubota, )I.sije"anj #atjecateljska utakmica 10 jedan )I @iklus 0 N tjedan D 3on., =1.sije"anj rening H* imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1.velja"e rening H1 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora E K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora ))0
= K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K 1.D minuta sa 1 minutom odmora ; overload, korak G < 7etvrtak, =.velja"e rening H) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, D.velja"e #atjecateljska utakmica 1D
jedan =* 3on., E.velja"e
@iklus 0 N tjedan G rening H= imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, H.velja"e rening H0 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak D < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K ) minute sa 1 minutom odmora ; overload, korak E < 7etvrtak, 1*.velja"e rening HD imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, 1).velja"e #atjecateljska utakmica 1G jedan =1 @iklus D N tjedan 1 3on., 10.velja"e rening HG imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < ))D
$ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1D.velja"e rening HE imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 1D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 11 < 7etvrtak, 1E.velja"e rening HH imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra ; uprošteno 1111 <
ubota, 1I.velja"e rening HI imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH = K 1D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 11 < jedan =) @iklus D N tjedan ) 3on., )1.velja"e rening I* ransformacija iz obrane napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )).velja"e rening I1 ransformacija iz obrane napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111 N HH 0 K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1) < 7etvrtak, )0.velja"e rening I) ransformacija iz obrane napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD ))G
0 K 0 minute sa ) minute odmora ubota, )G.velja"e
#atjecateljska utakmica 1E
jedan == #eutralni tjedan 3on., )H.velja"e rening I= ransformacija iz obrane napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1.ožujak 3rijateljska utakmica 7etvrtak, =.ožujak rening I0 ransformacija iz obrane u napad $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, D.ožujak #atjecateljska utakmica 1H jedan =0 @iklus D N tjedan = 3on.,E.ožujak rening ID ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, H.ožujak rening IG ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora ) K 1* K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak D < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD 0 K E.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak H < 7etvrtak, 1*.ožujak rening IE ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K ) minute sa ) minute odmora ubota, 1).ožujak #atjecateljska utakmica 1I jedan =D @iklus D N tjedan 0 3on., 10.ožujak rening IH imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < ))E
$ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1D.ožujak rening II imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora = K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak G < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD 0 K H minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, 1E.ožujak rening 1** imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K ) minute sa 1 minutom odmora ubota, 1I.ožujak #atjecateljska utakmica )*
jedan =G @iklus D N tjedan D 3on., )1.ožujak rening 1*1 imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )).ožujak rening 1*) imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora D K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak D < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K ) minuta sa 1 minutom odmora ; overload, korak E < 7etvrtak, )0.ožujak rening 1*= imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, )G.ožujak 8up utakmica ; Q finale < jedan =E
@iklus D N tjedan G ))H
3on., )H.ožujak rening 1*0 imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )I.ožujak rening 1*D imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora G K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak G < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K ).D minute sa 1 minutom odmora ; overload, korak H <
7etvrtak, =1.ožujak rening 1*G imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, ).travanj #atjecateljska utakmica )1 jedan =H 3on., 0.travanj
@iklus G N tjedan 1 rening 1*E imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, D.travanj rening 1*H imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH 0 K 1) minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1) < 7etvrtak, E.travanj rening 1*I imski zadaci napad ; postizanje zgoditaka < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ))I
$ 3ozicijska igra EE N DD 0 K 0 minuta sa ) minute odmora ubota, I.travanj #atjecateljska utakmica )) jedan =I @iklus G N tjedan ) 3on., 11.travanj rening 11* ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1).travanj rening 111 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111 N HH 0 K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1= < 7etvrtak, 10.travanj rening 11) ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD 0 K 0 minute sa ) minute odmora ubota, 1G.travanj
8up utakmica ; finale <
jedan 0* @iklus G N tjedan = 3on.,1H.travanj rening 11= ransformacija iz napada u obranu %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1I.travanj rening 110 ransformacija iz napada u obranu %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora = K E K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak G < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD 0 K H minuta sa ) minute odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, )1.travanj rening 11D ransformacija iz napada u obranu )=*
%etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K ) minute sa ) minute odmora ubota, )=.travanj #atjecateljska utakmica )= jedan 01 @iklus G N tjedan 0 3on., )D.travanj rening 11G imski zadaci napada ; izgradnja napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )G.travanj rening 11E ransformacija iz napada u obranu %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora = K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak E < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD D K E minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1* < 7etvrtak, )H.travanj rening 11H imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH = K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra 00 N == G K ).D minute sa 1 minutom odmora ubota, =*.travanj #atjecateljska utakmica )0 jedan 0) @iklus G N tjedan D 3on., ).svibanj rening 11I imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =.svibanj rening 1)* imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora G K 1D metara sa 0D sekundi odmora = K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak G < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K ).D minute sa 1 minutom odmora ; overload, korak H < )=1
7etvrtak, D.svibanj rening 1)1 imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, E.svibanj #atjecateljska utakmica )D jedan 0= @iklus G N tjedan G 3on., I.svibanj rening 1)) imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1*.svibanj rening 1)= imski zadaci obrana ; razgradnja protivni"kog napada < %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora G K 1D metara sa 0D sekundi odmora 0 K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak E < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K = minute sa 1 minutom odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, 1).svibanj rening 1)0 imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja zgoditaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH 0 K H minuta sa ) minute odmora ubota, 10.svibanj 8up utakmica ; finale < O2A/2B jedan 00 @iklus E N tjedan 1 3on., 1G.svibanj rening 1)D imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, 1E.svibanj rening 1)G imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremni oblici ; korak = < )=)
$ nogometno kondicijske pomo!ne igre 1111 N HH 0 K 1= minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1= < 7etvrtak, 1I.svibanj rening 1)E imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ 3omo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ 3ozicijska igra EE N DD D K =.D minuta sa ) minute odmora ubota, )1.svibanj #atjecateljska utakmica )G jedan 0D @iklus E N tjedan ) 3on., )=.svibanj rening 1)H imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )0.svibanj rening 1)I imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ eksplozivno pripremne forme ; korak 0 < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 1111 N HH 0 K 10 minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 10 < 7etvrtak, )G.svibanj rening 1=* imski zadaci obrana ; spre"avanje postizanja pogodaka < %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora $ pozicijska igra EE N DD D K =.D minute sa ) minute odmora ubota, )H.svibanj
Cinalna utakmica za subotnjeg amaterskog prvaka #izozemske 1
jedan 0G @iklus E N tjedan = 3on., =*.svibanj rening 1=1 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, =1.svibanj Cinalna utakmica za subotnjeg amaterskog prvaka #izozemske ) )==
7etvrtak, ).lipanj rening 1=) ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 1 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minute sa ) minute odmora ubota, 0.lipanj rening 1== ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora = K H K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak E < $ nogometno kondicijske pomo!ne igre EE N DD D K E minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 1* < jedan 0E 3on., G.lipanj
#eutralni tjedan rening 1=0 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska pomo!na igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, E.lipanj
Cinalna utakmica za subotnjeg amaterskog prvaka #izozemske =
7etvrtak, I.lipanj rening 1=D ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijske pomo!ne igre ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, 11.lipanj jedan 0H 3on., 1=.lipanj
Cinalna utakmica za subotnjeg amaterskog prvaka #izozemske 0
@iklus E N tjedan 0 rening 1=G ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora
-torak, 10.lipanj rening 1=E ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa malo odmora )=0
= K I K 1D metara sa 1* sekundi odmora ; overload, korak H < $ nogometno kondicijska pomo!na igra EE N DD D K E.D minuta sa ) minute odmora ; overload, korak 11 < 7etvrtak, 1G.lipanj rening 1=H ransformacija iz obrane u napad %etodski korak = $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minute sa ) minutom odmora ubota, 1H.lipanj Cinalna utakmica za apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske jedan 0I 3on., )*.lipanj
@iklus E N tjedan D rening 1=I ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; ekstenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora -torak, )1.lipanj rening 10* ransformacija iz obrane u napad %etodski korak ) $ zagrijavanje ; intenzivno < $ nogometni sprintevi sa puno odmora H K D metara sa =* sekundi odmora G K 1D metara sa 0D sekundi odmora 0 K )D metara sa G* sekundi odmora ; overload, korak E < $ nogometno kondicijska pomo!na igra 00 N == ) K G K = minute sa 1 minutom odmora ; overload, korak I < 7etvrtak, )=.lipanj rening 101 ransformacija iz obrane u napad %etodski korak 0 $ zagrijavanje ; intenzivno < $ pozicijska igra ; uprošteno 1111 < $ pomo!na igra 1111 N HH ) K H minuta sa ) minute odmora ubota, )D.lipanj Cinalna utakmica za apsolutnog amaterskog prvaka #izozemske ; uzvratna <
)=D
P3E+GOVO3 Ova knjiga je sažetak moga iskustva do sada na polju kou"inga u nogometu u op!enitosti i u specifi"nosti periodizacije nogometa. 8njiga daje dobar primjer razvoja u zadnji 1D godina 8ao crvena nit prolazi kroz cijelu knjigu pojava imena dva "ovjeka &ert van 'ingen i +an amboer. -poznao sam &ert van 'ingena osamdeseti godina. - to vrijeme obnašao je 6zborni"ku poziciju za mlade #izozemske, a ja sam igrao za #acionalnu selekciju mladi razli"ite me4unarodne utakmice. (odine 1II* morao sam prestati sa aktivnim igranjem zbog ozljede. 5atim sam poa4ao fakultet 5a tjelesnu kulturu na lobodnom univerzitetu u Amsterdamu. 8roz nao"ale nogometa sam promatrao fiziologiju. 3ored toga pratio sam studij portske filozofije profesora +an amboer$a. ada sam se po prvi puta susreo sa teorijom jezika radnji. Cascinirao sam se njegovom vizijom. #a kraju studija bio sam na stažiranju godinu i pol u 'iverpulu. 3rou"avao sam rad nogometaša profesionalaca u Bngleskoj 3remijer ligi. o je bio povod da objavim knjigu 3riru"nik nogometne kondicije 1IID godine. ada me je nazvao &ert van 'ingen iz 5eist$a. 3oznavao me je još iz vremena kada sam igrao za omladinske reprezentacije. jedan novinski "lanak o mojemu radu ; 9 2a li nogometaši znaju tr"ati 9 < je bio povod da me pozove. 3itao me je što sam mislio kada sam objavio rezultate istraživanja, jer po njemu to nije bile mogu!no potkrijepiti. -brzo smo se složili da smo mislili jednako, sa zajedni"kog polazišta teorija radnji od ... +an amboer$a. #akon moga prvog razgovora u 5eistu ostao sam tamo da radim. Radi sam istraživanja po nalogu #ogometnog saveza #izozemske i postao sam predava" na akedemiji. 5atim sam radio periodizaciju #izozemske reprezentacije. 2va mentora sam imao &ert van 'ingena i +an amboer$a. Od )**1 djelovali smo kao tim sa ciljem teorijatizacije i prijenosa saznanja u nogometnu praksu. #aš prvi proizvod je bila knjiga #ogometna teorija iz )**0. u je knjigu napisao +an amboer sa polaznom osnovom teorije radnje. Ovim smo postavili fundament za pisanje drugi knjiga u nogometu. 2rugu knjigu je napisao &ert van 'ingen, a sadašnja knjiga o periodizaciji nogometa je tre!i dio serije sa naslovom 8ou"ing nogometa. Ova nova knjiga o periodizaciji nogometa, nema samo teorijski fundament. adrži tako4er i veliki broj prakti"nog iskustva koje sam stekao u radu sa trenerima Crank Rijkaard, +oan #eeskens, 'ouis van (aal, Ruud 8rol, (uus Piddink, 3im /erbeek, 2ick Advocaat i %arco van &asten. #jima svima se zavaljujem za prigodu koju sam dobio i za sve lijepe momente u"enje i druženja. +edinstven je osje!aj razviti jedan poseban na"in rada i provjeriti ga u praksi na #ajvišoj razini #izozemske, #a razini lige prvaka Buropskom prvenstvu i vjetskom prvenstvu. voj rad sam mogao provjeriti i u amaterskom nogometu. #e samo kod amaterskim prvaka Puizen i Vuick &os ve! i kod 2rugoligaški nizozemski profesionalaca 2O/O i kod tre!eligaša kao što su ; Amstelveen Peemraad <, primjenio sam periodizaciju nogometa. elio bi se zavaliti trenerima Ro Uesseling ; Puizen < i (ert AandeWielu ; Vuick &os < za njiovu suradnju i njiovom doprinosu razvojnom procesu. 6 dan danas je periodizacija u razvoju. Ove godine ; )**H i )**I < smo u poslu razvoja kod op amatera 6+sselmeervogels, na primjer kod razvoja individualizacije periodizacije kod pojedini igra"a. #akon 1* godina rada kod #ogometnog saveza #izozemske odabrao sam u )**G godinu da radim u omladinskom pogonu Cenoorda u Rotterdamu. 2o tada sam radio samo globalnu periodizaciju omladinskog nogometa. Ova ponuda mi je omogu!ila da se perfekcionizira periodizacija omladinskog nogometa. ovom prilikom se želim zavaliti kolegama u Cenoordu za njiovim doprinosu u radu na razvoju periodizacije u omladinskom nogometu. 5avaljujem se teni"kom direktoru 3eter &oszu koji mi je dao šansu da radim kao trener %ladi Penoorda. &ilo je fantasti"no iskustvo biti sa tim igra"ima prvak. +oš ve!e zadovoljstvo mi je bilo što je se sve više ljudi udubilo u rad u periodizaciji. reneri su mi dali dodatnu pozitivnu dimenziju ovoj knjizi. )=G
#akon pisanja 3riru"nika #ogometna kondicija u 1IIH nisam više pisao nikakvu knjigu. rebalo mi je puno vremena da sve stavim na papir. (odine )**) u avionu za +užnu 8oreu po"eo sam spontano da pišem knjigu. -brzo sam imao puno radnog materijala. @ijeli proces je trajao šest godina. Ovu sam knjigu tri puta nanovo pisao. talno sam dobivao nove vizije i ideje iz prakti"nog iskustva tako da sam imao potrebu da neka poglavlja nanovo napišem. uradnja sa &ert van 'ingenom i +an amboerom mi je davala nove impulse za knjigu. - avionu za +užnu 8oreju dobio sam signal da okon"am pisanje knjige. 6pak proces pisanja je trajao još dvije godine. ek prošlog ljeta u trening kampu u Rusiji sam napisao zadnje retke knjige ; B-RO )**H <. 8njiga je ispala bolja nego li sam o"ekivao. 5a ovo treba prije svega da zavalim on de +ongu i izdava"ima 3rima %edia. #jiova kreativnost je došla do izražaju u publikaciji knjige. - teni"koj obradi knjige u"estvovali su još +an de 8oning, oener @amid, Bric /eroeven, Uillemjan, Cerr ot, Pans van Peemskerk i moj ruski prijatelj 8onstantin Rbin. #akon izlaska iz tiska profesionalne knjige )**H prezentirao sam sa ponosom i amatersku verziju 9 3eriodizacija nogometa. Ona odslikava kako danas radim u praksi. Ovim na"inom rada nadam se da !e treneri dobiti bolju inspiraciju u njiovom radu, i da !e posti!i bolje rezultate. ve najboljeJ Ramond /ereijen 65&OR#6@6 O 3BR6O265A@6+6 #a"in rada po mjeri #ogometni sport, uloga individualca unutar timskog sporta i na"in rada trenera su se u zadnje vrijeme umnogome promijenili. rener je danas odgovoran za stožer sa specijalistima koji imaju svoje zadatke, a sve u cilju dobrog funkcioniranja tima. Ovi specijalisti pomažu glavnom treneru u radu sa dodatnim saznanjima koje imaju i svojim specifi"nim kvalitetama. Cormiraju esencijalni dio slagalice da bi na koncu mom"ad bila na top razini timske prezentacije. Rmond /ereijen je pionir u svojemu podru"ju. #apravio je istraživanja u svezi fizi"kog razvitka u nogometnom sportu. On je razvio model rada koji se primjenjuje u praksi i koji se potvrdio. %nogi vrunski treneri su koristili njegove specifi"ne usluge savjetodavca. - mnogim završnicama na reprezentativnoj razini bio je sudionik u stru"nim stožerima. #jegov na"in rada se potvrdio u praksi i jedino se to može uzeti za ozbiljno. #jegov pristup radu je kombinacija istraživanja, teoriski potkovane pri"e, filozofija, i sve to primjenjeno u praksi je dalo rezultate. 8ako je Ramond koristio uvijek rezultate testiranja u po"etku svoga rada, uvijek je imao referentni okvir svoga rada. &rojke i "injenice su uvijek najbolji feed back odabranog na"ina rada. (odine iskustva i izgra4enog znanja daju mu prednost u odnosu na svoje kolege. #jegova knjiga je standardni radni materijal za svakoga "lana stru"nog stožera. %etoda rada je primjenljiva za sve razine nogometne igre. 5namo da !e se sljede!i godina nogometna igra razvijati a samim time i nogometno kondicijski zatjevi koji se postavljaju za igra"e. 3ioniri u svakome slu"aju imaju prednost u radu u odnosu na kolege koji rade standardnim metodama koje nisu u koraku sa vremenom. +a sam jedan od trenera koji prati i primjenjuje njegove metode rada sa velikim interesom. 'ouis van (aal #a"in rada koji prouzrokuje malo ozljeda Razvijanje, kako je to ranije navedeno, kondicijskog treninga je skrenuo puno pozornosti u zadnje vrijeme. /eliki doprinos tomu je svakako rad /ereijena. %nogo godina unazad on je studirao fiziologiju. 3rou"avao je podru"je optere!enja igra"a i na koji na"in se izdržljivost radom može podi!i na višu razinu. ve više i više se rad na kondicijskom podru"ju pove!avao. 3riodizacija nogometa je najbolji termin za takovu pojavu. Ovakovi na"in rada sam mogao da pratim u posljednje vrijeme pokraj aut linije. 3rvi puta )=E
