PEADAGOGIJA ± KRITIKA I STVARALAKA ZNANOST O ODGOJU Pedagogija je znanost o odgoju. Savremeni odgoj u koli sve vie u zadatak da mlade osposobljava za samoodgoj i stjecanje znanja (samouenje) i da im pomogne da bolje upoznaju sebe, svjesnije oblikuje svoje odnose prema drugim. kolska pedagogija se konstituirala kao posebna nauka 70-ih godina XX vijeka.
PEDAGOGIJA U SISTEMU ZNANOSTI Pedagogija prouava fenomen odgoja u najopenijim odrednicama. Kao znanost u odgoju, pedagogija je povezana s mnogim znanostima i njihovim disciplinama, posebno s onima koje prouavaju djeiji tjelesni i psihiki razvitak. Didaktika je opa znanost o nastavi, a kako se odgoj najveim dijelom odvija putem nastave, to je posebno znaajna znaajna povezanost kolske pedagogije pedagogije sa ovom naukom. Antropologija je nauka o ovjeku. Za kolsku pedagogiju su bitni podaci o ovjeku kao prirodnom biu (fizika antropologija), njegovom povijesno-kulturnom opstankku kao drutvenog bia (socijalna antropologija), kao i sagledavanje biti ovjeka u odnosu prema svijetu (filozofska antropologija). Pedagogija je posebno povezana sa kulturnom antropologijom ( ta je kultura, kako nastaje, odnos izmeu linosti i kulture).
Kibernetika je nauka o najopijim zakonima upravljanja. Ona utvruje jedinstvene sisteme upravljanja i time povezuje postojea znanja o prirodi, drutvu i ovjeku. PEDAGOGIJA -NAUKA O ODGOJU
E l i (grk i: oikos ± dom, prouavan j kue) prouava meodnose ivi bia i n ji ove sredine, uti a j ivi bia na sredinu, kao i same sredine na iva bia. E l i je mlada nauka ko ja ui o radu, istrau je kako ov jek utjee na rad, stvara proi vode a istovremeno i kako rezultati rada utiu na ov jeka. i im l i je izrazito mlada nauka. Prouava r tve, kako se posta je r tva i ko je su m jere da do n ji ne doe. Pedagoke disci pline: kolska pedaagogi a ± prouava sve sastavnice odgo ja d jece od ranog d jetin jstva pa do punoljetstva obi el ska pedagogi a ± prouava odgo j u obitelji predkolska pedagogi a ± odgo j d jece do polaska u kolu visokokolska pedagogi a se bavi problemima u odgo ju na visokokolsko j nastavi u ko jo j se pr i prema ju edukator i za odgo jni rad u koli i vr tiu domska pedagogi a ± prouava odgo j u uv jetima domskog ivota i rada d jece/uenika povi es pedagogi e ± istrau je odgo j u prolosti surdopedagogi a (odgo j gluhonijemih) tiflopedagogi a (odgo j slijepih) oligof renopedagogi a (odgo j d jece sa intelek tualnim smetn jama u razvo ju) ortopedagogi a (odgo j d jece sa tjelesnim oteen jima i nedostacima) logopedi a (odgo j d jece sa smetn jama u razvo ju) pedagogi a slobodnog vremena integrativna pedagogi a (star iji naziv defek tologija) komparativna pedagogi a industri ska pedagogi a soci alna pedagogi a pededeutika f eministika pedagogi a
PE
KAO NAUKA (SAETAK)
R ije pedagogija dolazi od grke r ijei Äpadagogos³ to znai ona j ko ji vodi dijete. ETAPE U RAZVOJU PEDAGOKE TEORIJE: 1.
Refleksije u odgo j u u ant ik o poeziji ± razdoblje do V stoljea p.n.e.
2. P edagog ijsk a t eor ij a u ant ik o j fil o z o fij a
Pitagora u Kretonu (Italija) organizu je kolu ± internat Sof isti ± svak i ov jek moe postati f ilozof ako se ui i odga ja Protagora ± za uen je su potrebne sposobnosti i v jeban je Osnovna metoda ov jek sam sebe spozna po mudracima je : Ma jeutika Ironija Ironijom se dovodi sugovornik do pogrenih sudova a ma jeutikom odnosno sugestivnim pitan jima do pravilnih zak ljuaka. Odgo jni sistem obuhvata: Prekskolsk i odgo j Elementarna kola od 7 godina Palestra od 17-20 godina Dublje izuavan je nauke 20-30 godina 30-35 godina f ilozofsko obrazovan je
Ar istot el ± poli ti k a i o odgo j u
Razliku je tjelesni, moiralni i intelek tualni odgo j. Dijeli ov jekov odgo j na : d jetin jstvo d jeatvo mladenatvo zrelost Odgo jni sistem dijeli se na: obiteljsk i do 7 godina dravna kola od 7 ± 14 godina nauni od 14 -21 godine 3 . Osamostaljivan je pedagoga humanista
Michel Montaigne ± ESEJ Erazno Rotterdamsk i ± POHVALA GLUPOSTI Tomas Morus i Tommaso Campanella ± UTOPIJA Jan A. Komensky ± DIDAKTIKA John Lock ± MISLI O ODGOJU an ak Rousseau - EMIL ILI O ODGOJU Heinr ich Pestalozzi ± KNJIGA ZA MAJKE 4 . Autonomij a u ra zvo j u pedagog ijske z nanost i
Imanuel Kant, Johan Fr iedr ich Herbar t i d jela Opa pedagogija.
5 .
Ra z doblje r ef ormne pedagog ije
Pravci: f ilozofska pedagogija, socijalna, individualna, eksper imantalna. Zadaci pedagogijske znanosti 1. Na osnovu prouavan ja odgo jne stvarnosti pronalazi i otkr iva zakonitosti na podru ju od± do i nauno ih razvrstava u sistem i pedagoku praksu 2. Na temelju pedagogijsk ih spozna ja postavi cilj i zadatak odgo jnog rada, da to znatno odredi i organiozu je d jelovan je naraciolnijim oblicima, metodama i fak tor ima i tako unapreu ju odgo jnu d jelatnost 3. Da znanstveno vrednu je rezultate postignute na podru ju pedagoke teor ije 4. Da razvija i usavrava pedagogijsku metodologiju 5. Da se kor iste rezultati drugih znanosti ± interdisci plinarno povezivan je
PE AGOGIJSKA TEORIJAI PRAKSA Pedagogija istrau je i prouava zakonitosti odgo ja i obrazovan ja a zakonitosti posto je i d jelu ju u odgo jno j stvarnosti, u praksi odgo ja i obrazovan ja. Pedagoka teor ija je potek la iz prakse i mora jo j sluiti. Bez te na jtjenije povezanosti s odgo jnom praksom pedagogijska teopr ija posta je apstrak tna i bespredmetna.
Rever zi bil nost t eor ije i prakse U pres jeku teor ije i prakse nalazi se uenik kao potencijalna stvaralaka linost koa se stalno razvija, mijen ja i napredu je pod utjeca jima ko ji se vre izvamna pomou odreenih sadra ja, obliak i metoda i sredstava odgo jnog i obrazovnog d jelovan ja.
RAZ OJ PE AGOGIJE -
-
-
P rv obi tna z a jednica (besk lasno drutvo, odgo j nije posebno podru je rada, prvi uitelji iskusni starci i ene, prvo profesionalni odga jatelj nazivao se umi a) Robovl asnik o drut vo (dolazi do osva jan ja plemena i poveavan ja bogatstva, pokoreni su
pretvarani u robove a pob jednici robovlasnici, obiteljsk i odgo j otac-sin, star iji-mlai brat, mu-ena) K ina ± osnova odgo ja etika, svak i graanin mogao stjecati znan je Hindusi (Indija) ± jogai meditacija, na jrazvijenije kole svenike Egi pat ± sveenik im kolama unoeni i sv jetovni elementi, poetak medicine Grka ± prednost tjelesnom nad intelek tualnim Spar ta ± vo jnik i odgo j Atena ± trgovaka ar istrokacija, kola demokratska, cilj odgo ja je kalokagatia ± jedinstvo ljepote i dobrote R im ± pod utica jem grkog odgo ja, elementarne i gramatike kole, uitelji imali dravne plae F eudal no drut vo - Obuhvaa doba sredn jeg vijeka, cilj odgo ja vitez: snaan, lijepo i v jet ratnik, nakon toga vei bro j crkvenih kola ± katedralne kole, nakon toga se otvara ju cehovske kole (trgovake, magstrati, pomorstvo, graiteljstvo) K api talist ik o drut vo ± svi ljudi ima ju pravo na kolovan je ali pod jela kola na one za buroaziju (gimnazije, sveuilita) i za siromane (zanatske kole, proizvodne itdd...) S ocij alist ik o drut vo ± kolska naobraznba pr istupana svim slo jevima drutva, kolovan je i studiran je besplatno
Teori e razvoja ov jekove osbnosti i shvatanje odgoja Neke teor ije naglaava ju vanost nasljedn jih fak tora, nasljea. Zovu se nat ivist ike t eor ije . Nativistika teor ija ob jan java ov jeka d jelovan jem unutran jih, uroenih, genetsk ih fak tora. U genima je zapisan programa Änasljea³ ija je nasljedn ja informacija DNK. T eor ij a empi ri z ma nagalaava ulogu odgo ja i sredinsk ih fak tora na formiran je linosti ov jeka. T eor ij a k onverg encije naglaava s jedin jen je (konvergenciju) naslijeenij dispozicija i utica ja odgo ja i okolinsk ih fak tora.
RAZ OJ OVJEKA I OBRAZOVANJE LINOSTI gra ivan j u d P orod ica ± mod el u iz jeije osobnost i
Obitelj j temeljna drutvena jedinica, prv ai osnovna ivotna za jednica. Utemelju je se na za jednikom ivotu u krvnim srodstvom povezanih osoba, na jee roditelja i d jece, a mogu posto jati i drugi lanovi.
Roditelji su pr imarni u odgo ju d jeteta. N jihovi odnosi pr ivlae pozornost d jeteta. Oni ih promatra ju, pr ihvaa ju i oponaa ju, te tako izgrau jusvo je socijalne stavove i formira ju navike rada. U lo ga ma jke i oca
U ranom d jetin jstvu ma jk a je na jvaniji i na jutjeca jni odga jatelj. Ve u prvim m jesecim aivota dijete prepozna je ma jin glas i razliku je ga od ostalih glasova. Ma jka je prva osoboa ko ja sa d jetetom razgovaram pr ia mu, ita i ob jaan jva to ga zanima. Nakon tree godine dijete se osamostalju je a u tom procesu mu na jvie pomae ma jka. Ma jin na j blii suradnik i pomaga ko ji sa n jom mora dijeliti sve napore i odgovornosti pr i ostvar ivan ju odgo jne funkcije jeste d jetetov otac i n jezin brani drug. Otac mora biti stalno u dodoiru sa d jetetom, mora promatrati n jegov razvo j i pomagati mu u trenucima kada mu je to potrebno.
Uloga ma jke i oca u ivotu d jeteta meudsobno se upot pun ju ju. Obitelj je pot puna, odnosno u ko jo j dijete dobiva ono na j bolje od oba roditelja, presudna je na arzvo j d jeteta u kompletnu individuu, ko ja e se spremno integr irati u drutvo i ko ja e dopr inijeti n jegovom odran ju. Obi te ljsk a kli ma i n jezi n ut ica j na odgo j d jece L j ubav je potreba svih ljudsk ih bia, ena i mukaraca, star ijih i mlaih, ali je na jvie potrebna d jeci
zbog n jihove nesamostalnosti i ovisnosti o roditeljima. Brak i ljubav su meusobno povezanifenomeni, te dsbi brak zaista uspio mora se temeljiti na zrelo j, pravo j i istinsko j ljubavi meu branim parovima. P otomst vo je uv jet ljudskog, te samim time i roditeljskog opstanka. Roditelji se radu ju roen ju svo je d jece, br inu se on jima, podiu ih i odga ja ju. L judsku egzistenciju omoguu ju potomci, a osigurava ju je zrele za brak i obiteljsk i ivot sposobne osobe ke spremno pr ihvaa ju ulogu odgovorni h rod it elj a. Ad ekvatna obi te ljsk a atmosfera osim svo jih temeljnih preduv jeta podrazumijeva i zadovoljen je niza uv jketa kako bi d jelovan je obiteljskog odgo ja na dijete bilo pot puno i uinkovito. S kl adni odnosi meu lanovima obitelji temeljni su uv jeti ko ji osigurava ju stabilnost obitelji, te ugodnu i por ijatnu atmosferu za n jene lanove. P edago ka k ul turai z r el ost rod i te lj a vr lo je bitna za uspostavljan je adekvatne obiteljske atmosfere. D jeca iji su roditelji man je obrazovani d jelu ju povueno i izolirano. Zbog man jkavosti pedagoke kulture i nezrelosti roditelja, mogu se javiti razni odgo jni problemi, kao to su slijepa roditeljska ljubav, postavljan je d jeci previsok ih zahtjeva i pretjerana strogost. Zadovoljen je z dravst veno ± hi g ijenski h i pr ehrambeni h potr eba uvelike ovisi o ekonomskom statusu roditelja, jer zbog niih mater ijalnih pr iman ja d jeca se esto slabo hrane i odijeva ju, to moe uzrokovatiman ju ot pornostd jeijeg organizma i esta oboljen ja. Domolj ublje i r eli g ijsk o opr ed jeljen je d jece u sk ladu je sa shvatan jima roditelja. D jeca im v jeru ju, slijede ih, te spremno pr ihvaa ju svak i n jihov stav i miljen je. Oblici suvr emenog obi t eljsk og ok ru en j a POT P UNE OBI TELJ I ± P otpuno obi te ljsk o ok ru en je podrazumijeva oba roditelja i d jecu ko ji ive
u za jednikom domainstvu.
NE E OBI TELJ I - N e potpuna, jednorod it eljsk a obi t elj na jee POT P UNE, JEDN O RO D I TELJ SK
se sasto ji od ma jke i d jece, jer se pr ilikom razvoda braka d jeca i na j bro jnijim slua jevima dod jelju ju ma jci a r jee ocu (u 10% slua jeva). U takvim obiteljima uvijek nedosta je jedan odga jatelj sa svo jim specif inim d jelovan jem. R AZV EDENE OBI TELJ I SA R AZ DVO JEN OM DJEC OM ± Brak je kao institucija sve man je pr ivlana za mlade parove. Danas je mnogo slobodnija nego ranije. Obitelji gd je su d jheca razdvo jena mora ju omoguiti meusobno kontak tiran je i druen je svo je d jece. R A N A DOP T I A OBI TELJ ± Adoptirano obitel jsko okruenje ine brani par i posvo jeno jedno ili vie d jece. Na jvei usp jeh posvo jenog d jeteta postie se ako ga brani par adoptira u predkolsko j dobi. O UH I L I MA EH A U OBI TELJ I ± U modernom drutvu esti su slula jevi da roditelji ponovo ene ili uda ju, te n jihovo dijete dalje odga ja osoba ko ja nije n jihovbiolok i roditelj. D jeca razliito regira ju na novog roditelja. Jedno je sasvim sigurno, a to je da novi lan u obitelji zahtijeva mnogo za jednikog razumijevan ja, tolerancije i odr ican ja. ULOGA ODGAJATELJA/UIITELJA U POTICANJU DJEIJEG KREATIVNO RAZVOJA D jeci treba omoguiti da budu kreativna. Dijete na svijet dolazi s kreativnim kodom ko ji posebice dolazi do izraa ja u vr tiko j skupini d jece i kod uenika I razreda osnovne kole. U koli se gubi kreativnost. Kreativna energija se kr ije u svakom ov jeku. L judi se meusobno razliku samo po vrsti, opsegu i intenzitetu stvaralak ih potencijala. Mlade za budunost treba pr i premati i u pogledu metoda i tehnika ef ikasnog uen ja kako bi se osposobili za c jeloivotnoobrazovan je ko je e im biti kor isno kada postano radno ak tivni. Posebne sadra je prua kreatologija ± znanost o stvaralatvu ko jim se mladi educira ju da znan ja stjeu stvaralatvom za stvaralatvo.
Odgo j z a vr ijednosnu buduno st
Za vr ijednosnu budunost mlade treba na vr ijeme pr i premati. Na jracionalnije e se pr i premiti stvaralatvom za stvaralatvo, u emu svak i odga jatelj i uitelj ima neproc jen jivu ulogu. Odgo j je dugotra jan i sloen proces ko ji podrazumijeva edukativne strategije ko je e omoguiti svakom po jedincu da u nekom podru ju ostvar i svo j individualni maksimum. Stvaralatvo se naalost jo uvijek nenam jerno sputava i u obitelji i u koli. Kod roditelja ko ji sputava ju kreativnost, vlada nepov jeren je u d jeije dispozicije i sposobnosti da se moe razvijati u sk ladu sa svo jim interesima i eljama. Kod odga jatelja je drugi slua j, n jima nedosta je potrebna edukacija za stvaralatvo, to znai da nosu dovoljno osposobljeniza zapaan je st varal ake li nost i, a samim time nisu u mogunosti tu linost na vr ijeme uk ljuiti u stvaralak i proces ko ji bi doveo do st varal ak og r ez ul tata (produk ta, d jel a, i na). K re at ivno bu en je d jeteta je osnovi smisao odga jateljevog d jelovan ja i za jendik ih ak tivnosti u
odgo jno j skupini. Dijete i odga jatelj nemogu biti kreativni, ako tu kreativnost ne pronau u sebi. Z a bolje upo z navan je d jeije g ra zvo j a
Odga jatelj i uitelj treba dobro poznavati d jeiji psihof izik i razvo j da bi mogli kreativno d jelovati. Na razvo j d jeteta utjee obitel j, odnosno obiteljsko por ijek lo i kola ko ju pohaa. Naa suvremena shvaan ja su usm jerena prema cilju odgo ja ko jim se trai odga jan je sk ladne osobe ko ja e moi ostvar iti svo j i nd ivi dual ni maksi mum. Uz ove vr ijednosti mlade treba osposobljavati za profesionalnu razvo j i za svijet rada ko ji ih oeku je po zavretku kolovan ja. A svijet rada ima nove kr iter ije ko ji bitno razliku ju od onih iz prve polovice proloh vijeka kada je dominiralo znan je. Odgo j u k onekstu odgo j a z a st varal at vo
D jeiji kreativni razvo j, a time i ulogu odga jatelja/uitelja, treba dovesti u kontekst ireg okruen ja u ko jem se nalazi odgo j na organiz acij a. Profesionalna kompetencija posebno karak ter izira odga jatelja/uitelja kao voditelja kreativnih potencijala d jece/uenika u svo jo j odgo jno j skupini. Tabela: Sedam fak tora ko ji potiu d jeiji kreativni razvo j
VOENJE 1. Profesionalna kompetencija 2. Za jednika vizija 3. Oek iva jui pros jek 4. Kontekst okoline 5. Proc jene napretka 6. Vr ti/kola kao organizacija 7. Par tnerstvo
STVARALATVO Potican je otvorenosti Kolaborativno uen je Individualni maksimum Istraivan je Inicijalno i f inalno m jeren je Kreativno kao stav Za jednica odga jatelja/uitelja, d jece/uenika i roditelja
T ehnok rat ski mod el je okrenut prolim odgo jnim strategijama u ko jima se prefer iralo memor iran je
gotovih podataka i uen je oponaan jem i dr ilom, dok stavaralak i odgovaralegitimnim interesima roditelja, d jece i ire drutvene za jednice, a temelji se na stvaralatvu kao imanentno j potrebi mladih za ivot u novom drutvu. S tv aral aki mod el je otvoreni sistem za utjeca j okoline na organizaciju stvaralakog d jelovan ja, interpersonalno stvaralako komuniciran je i interak tivno d jelovan je heterogenih sub jekata u edukativno-kreatologijskom procesu. S uradniki m pl anom odga jatelj/uitelj pokazu je roditeljske za jednice u realizaciji kreativnih sadra ja u odgo jno j skupini. K orporat ivni pl an oznaava veu par tici paciju roditeljske za jednice u realizaciji kreativnih sadra ja u odgo jno j skupini.
V an jski k ont ekst oznaava poetni utica j na razvo j organizacije opred jeljne za stvaralatvo. Unutran ji k onekst se def inira kao star tna vr ijednost i dispozicija za stvaralake ak tivnosti,
prvenstveno u strunim i matrer ijalnim resursima.
ODGOJNI PROCES Li nost i odgo j (psi hol o ke t eor ije li nost i ) -
Linost je drutveno-pedagok i zadana Ostvaru je se tokom odgo jnog procesa kroz odgo jna podru ja Osnovna odgo jna podru ja (tjelesni, moralni, intelek tualni, estetsk i, radni i stvaralak i odgo j)
Z re l u li nost obilje ava j u bro j na lj ud sk a svo jst va k ao: -
Odnos prema sei, drugima, v jer i, narodu, domovini, duhovnim i mater ijalnim vr ijednostima
Dva su na jvanij a sub jek ta odgo j nog d jel ovan j a: -
Odga janik ± ona ko ji se odga ja Odga jatelj ± ona j ko ji je odgovoran za rezultate svog i d jeijeg odno jnog rada
Odgo j ni proces podra z umijeva st jecan je: -
Znan ja, umijea, moi, pr ihvatan je, htijen je, adekvatno d jelovan je.
et i ri su osnovna podruj a k ro z k o j a se ost varu je odgo j i obra z ovan je:
A. Racionalno podru je (znan je, shvatan je-koliina obratzovan ja), kognitivno podru je B. Emocionalno podru je (pogledi, uv jeren ja, stavovi), afek tivno podru je C. Voljno podru je ((ljudsko ponaan je i d jelovan je) ± konativno podru je. Tu je i psihomotor iko d jelovan je.
TE ELJNA ODGOJNA PODRUJA Temel jna odgojna podru ja: T jelesno Moralno Radno Estetsko Intelek tualno Stvaralako Ova podru ja su u jedno na jobuhvatniji temeljni zadaci odgo ja s ciljem mnogostranog razvo ja linosti: Zadaci odgo ja dijele se na: a) Mater ijalne b) Funkcionalne c) Odgo jne Bilo ko ji od n jih kada se ralani dobije se pet zadataka: a. Usva jan je znan ja b. Formiran je v jetina i navika c. Razvo j temeljnih f izik ih i psihik ih osobina d. Oblikovan je pozitivnih osobina linosti
ORALNI ODGOJ
M
Moralni odgo j je temelj svakog demokratskog i humanog drutva. U humanom drutvu ov jek je osnovna vr ijednost. Izgraivan je demokratskog drutva podrzumijeva sveopa nasto jan ja raznovrsnih drutvenih fak tora u utjeca ju na mlade. Moral je skup po jmova o dobru i zlu ± sistem drutvenih normi i obia ja, pravila, pr inci pa i i deala ko ji reguliu meusobne odnose meu ljudima. Obilje ja: A. L judska kategor ija ± nema morala izvan ov jeka i drutva B. Ima progreesivan razvo j u histor iji C. U antagonistik im odnosima i moral je takav D. Ima karak ter istine tra jne ljudske vr ijednosti E. Ima opeov jeanske karak ter istike
ETIKA Etika je f ilozofska disci plina ko ja prouava moral. N jen zadatak je da ob jansi bit morala, n jegovo pro jek lo, smisao i znaen je za drutveni ivot. MORAL ± regulira odnose meu ljudima ETIKA ± prouava moral i unapr jeu je ga MORALNI ODGOJ ± podrava i ostvaru je moral E P ROCE SMISAO I ET AP SA MO R A LN OG FO R MI R A NJ A
Smisao je u formiran ju moralnog shvaan ja, uv jeren ja i navika, da ov jek misli, os jea i postupa u sk ladu s dunostima Etape: a. Formiran je moralne spozna je b. Formiran je moralnih uv jeren ja c. Formiran je moralnog ponaan ja i d jelovan je
SV R H A MO R A LN OG DJELOVA NJ A
SVRHA - cilj je formiran je slobodne, humane i moralne linosti ± pr ihavtan je opeljudskog morala.
ZA D AC I MO R A LN OG DJELOVA NJ A
1. 2. 3. 4. 5.
Upoznavan je morala i n jegove teor ije Usva jan je moralnih stavova, formiran je uv jeren ja Formiran je navika moralnog ponaan ja i d jelovan ja Odgo j pozitivnih osobina volje i karaltera N jegovan je smisla za etike vr ijednosti
SA D R A J MO R A N OG O DGO J A
SADRAJ ± sistem pr inci pa i n jima odgovara juihmoralnih normi, lkategor ija i pravila MORALNI PRINCIPI ± temeljni zahtjevi, dunosti i kvalitete ko ji se pozitivno vrednu ju u jednom moralnom sistemu.
ORALNI PRINCIPI (NAELA) 1. Odgo j u duhu humanizma 2. Pr i preman je za porodini ivot 3. Pr i preman je za drutveni ivot 4. Odgo j u duhu patr iotizma (domoljublja) 5. Odgo j u duhu meunarodnog razumijevan ja 6. Formiran je pozitivnih odnosa prema radu 7. Formiran je pozitivnog odnosa prema mater ijalnim i duhovnim vr ijednostima
M
TJELESNI ODGOJ T jelesni odgo j je funkcija uvan ja zdravlja. Svrha je pravilan tjelesni razvo j, unapreen je zdravlja, podizan je ope tjelesne sposobnosti i harmonian razvo j linosti. Temeljne ljudske d jelatnosti su: Zdravlje Moral Estetika Istina Rad Sposobnost cr ta i karak ter istika Izgraivan je volje Svrha tjelesnog odgo ja je da u koordinaciji odgo jno-obrazovnih ak tivnostiomoguu optimalan svestran razvo j po jedinca. Oitu je se u br izi za pravilan tjelesni rast i razvitak u ouvan ju zdravlja i jaan ju organizma. P si hol o ke osobi ne su: Snaga Brzina Razvo j Moralni intelek t Izdrljivost Spretnost Volja, estetika U vjet i pr i rodni h i ni te lj a: Sunce Zrak Voda Z adaci t jelesnog odgo j a su : Zdravstveno-higijensk i Obrazovno-intelek tualni Odgo jno-etik i Rekreativno-stvaralak i
INTELEK TUALNI ODGOJ Osnovna pitan ja: Po jam intelek tualnog odgo ja Pitan jai sadra j intelek tualnog odgo ja Zadaci intelek tualnog odgo ja Bi tne k omponent e i nt elek tual nog odgo j a su: -
Znan je V jetine Navike Sposobnosti Stvaralatvo
Realiz acij u sadra j a i nt eletual nog odgo j a prat im o k ro z : Ope obrazovan je, Struno obrazovan je i odgo j, Sadra je tehnikog i proizvodnog odgo ja i obrazovan ja
ESTETSKI ODGOJ Platon je tvrdio da u tom sk lopu estetskog odgo ja ova nauka ne donosi kor ist. Estetsk i odgo j je ouvan je, doivljavan je i vrednovan je lijepog. Estetsk i odgo j je ope obrazovnii ope kulturni, um jetnik i odgo j je u funkciji profesionalnog obrazovan ja. T emelj ne postavke est et sk og odgo j a -
Potreba (drutva i individualna) Mogunost za razvo j estetskog smisla i sposobnosti Dunost kole i drutva da razvija ova j odnos
S vrha est et sk og odgo j a je u razvijan ju i oblikoan ju smisla za estetske vr ijednosti, u u voen ju potica ja
i os jea ja za lijepo, u formiran ju i n jegovan ju estetskog odgo ja uenika kao kra jn ji cilj.
RADNI ODGOJ ov jek je u svo jo j biti produk tivan stvaralako bie. Razvo j ov jeka ide uporedo s n jegovim stvaralatvom. Rad je osnova ivota i bitno odreu je ov jeka kao ljudskog bia. Osnovni pokazatelj ov jekove vr ijednosti jeste n jegov rad i stav prema radu. Radne stvaralake sposobnosti treba uiti.
SUTINA RADNOG ODGOJA : Razvijan je interesa i volje za rad, N jegovan je ljubavi za rad i prema radnom ov jeku, Razvijan je potrebnih radnih navika, Usva jan je opih, tehnik ih i radnih kultura i ostvaren je radne atmosfere u kui, porodici i koli, Pravilno shvatan je inteletualnog rada; razvo j tehnike i tehnik ih sadra ja. Sastavni dio dogo ja i obrazovan ja ± svuda u svijetu posto ji radno, prak tino obrazovan je i tehnik i odgo j. N OV NE M ET O DE U R A DN O-TJELE S N OM O DGO JU: OS -
Demonstracija, Metoda prak tinih radova, Metoda razgovora, Metoda rada s tekstom i izlagan jem, Metoda recepcije.
PORODINI (OBITELJSKI) ODGOJ Prva opa za jednica ene i mukarca, a kao posljedica togai d jece. - Poslije ± porodica krvnog srodstva ± isk ljuen je predaka i potomaka (iz spolnog open ja) - Porodica panalua ± usk ljuu je brau i sestre - Porodica jednog para Jo uvijek je jedino pouzdani roditelj ma jka, zbog ega se srodstvo rauna po n jo j matr ijarhat. Monogamna brana veza ± poetak nove faze u razvo ju porodice. U danan je vr ijeme Zakonom o braku reguliu se odnosi suprunika. Zakonom o odosima izmeu roditelja i d jece se pravno reguliu te relacije. PORODINA DINAMIKA I KOHEZIJA U RAZVOJU Odnos prema d jeci bio je razliit kroz histor iju, u patr ijarhalno j porodici, otac kao star ijeina usm jeravad jeiji ivot i sudbinu ± suprotno je razvo ju d jeije psihe.
Karak ter istike porodinog ivota: Porodica je ralitvno zatvorena intimna grupa Ten ja ka konzervativnosti porodinog ivota kola i porodica reverzi bilno d jelu ju jedna na drugu. P osebno je bi tno jed in st veno d jel ovan je rod it elj a u odgo j u.
PR EDKOLSKI ODGOJ Prema Frobelu odgo j d jeteta treba biti u sk ladu sa etir i d jeije instik tivne ten je (nagona): Nagon za rad Nagon za saznan je Um jetnik i nagon Religiozni nagon Ra zvo j d jet eta se obi no d ijeli na : Rano d jetin jstvo do 2-3 godine (razvo j ula i pokreta i n jega d jece) Sredn je d jetin jstvo do 7.godine ( jai razvo j ula, poin je prvi odgo j, razvo j govora kroz igru, um jetnik i rad i rad u pr irodi) D jeatvo C ilj , z adaci i organiz acij a pr ed ko lsk og odgo j a
Sastavni dio opeg odgo ja, cilj je da s epostavi osnove d jeijeg psiholokog i f izikog razvo ja. Odvija se u : Porodici M jesno jk za jednici U blio j i daljo j sredini Opini kao osnivau Drutveno-socijalnim organizacijama V jersk im organizacijama i ustanovama K ona an cilj : -
Da ostvaru je zadatke jedinstvenog cilja, odgo ja i obrazovan ja Da podstie, pomae i sum jerava formiran je kompletne linosti, da dopr inosi zdravom i vedrom d jetin jstvu, da utjee na sk ladan f izik i rast, razvija intelek tualne i druge sposobnosti Estetske, socijalne, moralne, stvaralake i emocionalne.
KOLSKI ODGOJ Ostvaru je se putem redovne, dopunske, dodatne nastave kao i vannastavnih ak tivnosti. Nastava je dobro planirani i organizirani odgo jno-obrazovni proces, temeljni dio kolskog rada, u kome se provodi odgo j i obrazovan je uenika, premautvrenom nastavnom planu i programu. Vannastavne kativnosti su takoer jedan od oblika odgo jnog rada u koliputem ko jih kola produblju je i proiru je svo j odgo jni rad.
ODGOJ DJECE SA POSEBNIM POTR EBAMA Upotrebljava ju se razni termini s ovim pedagok im disci plinama: Pedagogija lijeen ja Zdravstvena kategor ija Kolek tivna pedagogija Integrativna pedagogija -
P re dmet s pecij al nog odgo j a P re dmet iz u avan j a s pecij al nog odgo j a je tak o er i et io l og ij a. S adra ji su : -
Simtomatologija i sanacija razvo jnih smetn ji kod d jece Habilitacija ± razvijan je novih funkcija sposaobnosti ko jemogu nadoknaditi oteen ja ili onih ko je ne posto je Rehabilitacija ± ublaavan je i uk lan jan je psihik ih i tjelesnih nedostataka
A EC ZA D AC I IS T R IVAKOG R A D A U SP I J A LN OM O DGO JU -
Da prouava probleme d jece s posebnim potrebama i na to j osnovi otkr ije specif ine pedagoke zakonistosti specijalnog odgo ja, Da na osnovi prak tinih prak tinih iskustava i teor ijsk ih spozna ja izgrau je sistem vlastitih zakonitosti U sistem lastitih zak itosti ugrau je odgovara jue naune in jenice iz medicine, psihlogije i drugih znanstvenih disci plina Da na temelju novih teor ijsk ih spozna ja razvija i usavrava praksu specijalnog odgo ja
C iljevi s pecij al nog odgo j a: -
Osnovni ciljevi: odgo j i obrazovan je razvo jno ometene d jece i n jihovo oblikovan je kao sv jesnih linosti Posebni ciljevi: sanacija, otk lan jan je, ublaavan je u razvo ju smetn je
P re dmet i i z adaci s pecij al nog odgo j a
To su svi problemi ko ji se javlja ju kod d jece sa razvo jnom ometenou. Dva su osnovna procesa u odgo ju hendikepiranih : Habilitacija ± razvo j novih funkcija i sposobnosti ko ji mogu nadoknaditi oteen ja ili onih ko ji ne posto je Rehabilitacija ± uk lan jan je ili ublaavan je psihik ih ili f izik ih smetn ji Z adaci istra ivak og rada u s pecij al nom odgo j u: -
Da prouava probleme hendikepiranih i na osnovi toga otkr iva i specif ine pedagoke zakonitosti specijalnog odgo ja Da na osnovi prak tinih iskustava i utemeljenih zakonitosti izrau je sistem vlastitih pedagok ih uen ja Da u sistemu blastitih zakonitosti unapreu je i odgovara jue naune in jenice medicine
P od jel a s pecij al nog odgo j a: -
Tif lopedagogija ± odgo j i obrazovan je lsijepe i slabovidne d jece Surdopedagogija ± odgo j i obrazovan je gluhe i nagluhe d jece Logopedagogija ± odgo j i obrazovan je d jece sa govornim potekoama i snairan je potekoa Oligofenopedagogija ± odgo j i obrazovan jeumno nerazvijene d jece Pedagogija soci patske d jece ± saniran jesociopatsk ih stan ja Medicinska pedagogija ± odgo j i obrazovan je hospitalizirane d jece
Ra zvo j no omet eno d ijet e: Ono dijete iji psihof izik i rast odstupa od normi normalno razvijenog d jeteta Ovo dijete moe biti zbog senzorsk ih smetn ji, tjelesnog hendikepa, mentalne def icijencije, govornih poremea ja, socijaldevijalna ponaan ja, psihotini i drugi pooremea ji Izmeu termina razvo jna ometenost ± invalidnost posto ji razlika Invalidnost je ui po jam i odnosi se na anomalie uzrokovane sarotogenim fak tor ima, senzorna oteen ja, oligofrena satan ja, tei oblici logpedije, tjelesena invalidnost, tei psihotini slua jevi Razvo jna ometenost je ir i po jam i obuhvata sve namoalije uzrokovane sar togenim ili psihogenim fak tor ima. U n jih spada ju pored nabro janih anomalija kao invaliditeta i psihopatije, cerestobrenije, funkcionalni govorni poremea ji Razlika su takoer to se invalidna stan ja nemogu pot puno otk loniti sanacionim radom, dok se nek i oblici razvo jne ometenosti mogu pot puno sanirati.
K at e gor ije ra zvo j no omet ene d jece 1. D jeca ot e enog vi da
Slabovidno dijete Slijepo dijete 2. S jeca ot e enog sl uha Nagluho dijete Gluho dijete 3 . P si hiki z aostal a d jeca D jeca zaostalog ili usporenog psihof izikog razvo ja, intelek tualno zaostalo dijete IQ = ispod 70. Oblici : Kretenizam nasta je kongenitalnom insuf icijencijom titne lijezde, nema nikakvih inteletualnih sposobnosti (samikretene ± neto razvijeniji sli nije sposoban za pouavan je, kretenoid moe uiti u specijalnim uv jetima) Endemsk i kretenizam se javlja zbog nedostatka joda u organizmu Mongoloizam ± esto se naziva kalmik im, tatarsk im oblikom mentalne nerazvijesnoti Tr i tjelesne oznake (oblik loban je, koso poloene oi i skrotalan jezik) 4 . Epile pt i na d jeca Osnovni simptomi su epizodna pran jen ja svijesti, uzrok povreda centralnog sistema 5 . D jeca sa psi honeourot i ni m smetn j ama Poremea j ravnotee, psihik ih i tjelesnih funkcija, dovode do poremea ja linosti i ponaan ja . P si hopat sk a d jeca 6 Ovi oblici slie psihoneurotinim a manifestu ju se grubim oblicima abnormalnih reakcija i ekscentr inog asocijalnog ponaan ja . P si hot i na d jeca 7 To su na jtei oblici ko ji se manifestira ju u razliitim oblicima dezintegracija linosti, asocijalnom ponaan ju i poremea ju motornog ponaan ja 8 . D jeca s k ombi ni rani m smetn j ama i nedostaci ma To su d jeca ko j aima ju dva ili vie nedostataka u isto vr ijeme, rad sa ovom d jecom je posebno otean su i govoru 9 . D jeca s por emea ji ma u g la To su d jeca s ko jom je ptean proces sporazumijeban ja zbog smetn ji ili oteen ja mako jeg govornog organa, zovemo ih logopedska d jeca 10. T jelesno i nvali dna d jeca D jeca sa oteen jima i deformacijam ili motornim poremea jima ko ji im onemoguava ju da se obrazu ju i osposobljava ju pod normalnim okolnostima -
PANJA NAASU Pan ja je osnovna pret postavka za usp jean rad uenika na asovima. Uenici ko ji su paljivi obino su usp jeniji u uen ju. PANJA I OSOBINE NJENOG RAZVOJA
P an j a je jedna od po j ava ili procesa lj ud ske svijest i
Ona je kao odraz sa opaan jem, miljken jem i pamen jem. U usko j je vezi sa opaan jem , mieljen jem i pamen jem. Razvo j nam jerne pan je uslovljen je zahtjevima straijih i pravilima ponaan ja d jeteta u uslovima igre.
K arak t er ist ike pan je: -
Koncenteacija Distr i bucija Prebacivan je ± transpozicija Posto janost Kolebljivost Obim
P roblemi d isci pli ne u odgo j no-obra z ovnom radu
Za usp jean rad sa uenicima neophodan je odreeni red u uionici i posluh uenika. Temelj dobre disci pline je usp jerno pouavan je. VRSTE UENIKE NEDISCIPLINE -
Brbljan je Galama Neizvravan je zadae Bezrazlono odlaen je sa m jesta Ometan je drugih uenika Kan jen je na nastavu Okretan je, gledan je kroz prozor
UZROCI NEDISCIPLINE
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Dosada Dugotra jnim umni napor Nemogunost sa izvri ak tvinost Niska kolska samosvijest Emocionalni problemi Negativan odnos Nedostatak negativnih posljedica
N A J VA N I JE ZA S T ATU S N I JE D A GA N AS T AV N IK IMA V E D A S E PO N AA KAO D A GA IMA .
Djelotvorno rjeavanje nediscipline Prevencija disci pline: Pogledom proletjeti po razredu Kruiti pogledom po razredu Gledati uenika u oi Ipsitivan je poimence Prostorna blizina uenika Mijen jan je ak tivnosti ili brzine rada Onemoguavan je nedisci pine uenika Nauavan je reagovan je na neuljudnost Prem jetan je uenika P R I JE KO R Pr ijekor je verbalno upozoren je ili komentar nastavnika uenika ili kompletnom razredu koada su neposluni. O DGO J I OB R AZOVA NJE O D R AS L I H -
ov jek se ui dok je iv Odrasli ljudi se i odga ja ju a ne samo obrazu ju Odrasla je osoba ona ko ja je biolok i, psiholok i, emocionalno i socijalno zrela