knjiga iz pedagogije, dobro za spremanje drzavnog ispita
erzeFull description
Full description
pedagogija
Pedagogija djece s teškoćama u razvoju - cerebralna paraliza seminar
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen
Vodič između škole i studija PREDGOVOR Knjiga je nastala kao uvod u pedagogiju, nakon što je autor uvidio da nema odgovarajuće literature na trištu namijenjene po!etni"ima, tj# onima koji $i %tjeli studirati pedagogiju# &matra da neutralni uvod u znanost ne postoji te piše kako je knjigu napisao sa re'leksivnog stajališta koje on zastupa# &(R)K( &(R)K()R* )R* K+-GE K+-GE . od jedno jednosta stavni vnijeg jeg ka sloe sloenij nijem em tekstu tekstu . z$og z$og zakoni zakonitos tosti ti psi%ologije u!enja# u!enja# /# 0# 1# 3# 4# 5#
poglavlje poglavlje nado nadovezu vezuje je se na predznanje predznanje !itatelja !itatelja pa moda moda i na predra predrasude sude koje koje ima ima poglavlje poglavlje posve posvećeno ćeno je mladim mladimaa koji ele ele upisati upisati studij studij pedagogije pedagogije poglavlje poglavlje22 pedagogij pedagogijske ske dis"ipli dis"ipline ne i pedagogi pedagogijska jska zaniman zanimanja ja poglavlje poglavlje22 osno osnove ve znanstve znanstvene ne kon" kon"ep" ep"ije ije poglav pog lavlje lje22 osnovni osnovni pedag pedagošk oškii pro"esi pro"esi poglavlje poglavlje22 kratki pregled pregled o!ekiva o!ekivanog nog razvitka razvitka predmet predmetaa u $udućnosti $udućnosti /# )VOD
&tudij pedagogije iziskuje znatnu !itala!ku i kognitivnu kompeten"iju# (ko se $avi dje"om tre$a imati pedagoški pogled . društvenu moć opaanja 6primjer 0 o"a7# +eki ljudi već posjeduju taj pogled8senzi$ilnost pogled8senzi$ilnost za situa"ije i druge ljude, a neki ga nau!e kao dio pro'esionaliza"ije# pro'esionaliza"ije# -mmanuel Kant2 1 velike dimenzije sposo$nosti koje tre$a steći i posjedovati svatko tko se eli $aviti pedagoškom pro'esijom su2
Razum Razumski ski sud sud 6sposo 6sposo$no $nost st za ra"ion ra"ionaln alnoo djelov djelovanj anje, e, ra"ion ra"ionaln alnii iz$or iz$or sredst sredstava ava za
postizanje "ilja7 9oralni sud 6sposo$nost za prosud$u zadani% normi, vrijednosti, standarda, o!ekivanja7 Estetski sud 6sposo$nost opaanja drugoga u njegovim ivotnim situa"ijama7 :nanost o odgoju je dis"iplina koja proizvodi pedagoško znanje, preko sveu!ilišta ga prenosi na nositelje pedagoški% uloga i provjerava uspješnost pedagoškog djelovanja# Pravo je npr# kodi'i"irano zakonima i odred$ama, a pedagogija; +ije dovoljno razlikovati izme
/
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen
Studij Studij znanos znanosti ti o odgoj odgoju u studen studente te osposo osposoblj bljava ava za racion racionaln alno, o, moraln moralnoo i estets estetsko ko rasu rasuđi điva vanj njee o stjec stjecan anju ju znan znanja ja,, o proc proces esim imaa huma humano noon onto toge gene neze ze i svla svlada dava vanj nju u obrazovnog kurikuluma. Pedagogija, od gr!ke rije!i pais agein . voi% godina 0=# st# &tarija pedagogija se od /?# st# koristila %ermeneuti!nim metodama što je $ilo nedovoljno# Pojednostavljeno, odgojna stvarnost se du%ovnoznanstveno tuma!ila i nije se kontrolirano promatrala#
Normativna pedagogija nije moguća jer izvo
ristotel je vidi vidioo 1 dime dimenz nzij ije2 e2 teor teoriju iju,, prak praksu su i po poes esis is## !eorija . na!in ivota za !ije oz$iljenje !ovjek mora imati razum# Praksa . odrava se u društvenim radnjama 6ćudoredno djelovanje7# Poiesis . stvarno !injenje, proizvodnja, stvaranje stvaranje nekog djela 6umijeće7# 6umijeće7#
Pro"esionalna pedagoška praksa obuhva#a $ oblika rasuđivanja %razumni, moralni i estetski sud&umije#e' i sposobnost za teoriju, praksu i poesis. 0# &()D &()D- - :+* :+*+O +O&( &(-- O ODGO ODGO) ) Opće dispozi"ije za uspje% u studiju su2 poznavanje te%nika intelektualnog rada, sposo$nost izraavanja i pismenog prikazivanja, radne kvalitete, motiva"ija, ustrajnost i spremnost na naporan rad, kriti!nost prema vlastitoj oso$i i iznesenim !injeni"ama, %ra$rost za vlastite pokušaje, spremnost za ići vlastitim putem, kontrola !uvstava, sposo$nost za timski rad,
0
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen toleriranje 'rustra"ija, otvorenost prema novom# Osim opći% dispozi"ija potre$ni su i nadarenost, elja za uspje%om, zanimanje i predznanje 6dovoljno široko opće o$razovanje7#
(p#e obrazovanje . datiranje najvaniji% doga
Audući pedagozi $i tre$ali imati spremnost i sposo$nost za sljedeće postupke2 pristupiti drugim ljudima, ne dopustiti da preveliki jaz u kvali'ika"ijama izme
druge, da pomaganje ne smatraju altruisti!kim !inom već pro'esionaliziranom djelatnošću, pose$an jezi!ni talent za prenošenje sadraja drugima, odreći se za%valnosti i ne o!ekivati je od drugi%, da usluge ne ograni!avaju samo na vremenski okvir iz ugovora o radu kontroliranje a'ekata u sloenim me? godina# )odiplomski studij , usmjerenja2 strukovna pedagogija, gospodarska pedagogija, interkulturalna, predškolska 6temeljni studij7, kulturna, muzi!ka, re%a$ilita"ijska, spe"ijalna, medi"inska, te%ni!ka 6usmjerenja na 1# i 3# god7# 1 mjesta za u!enje2 predavaoni"a, knjini"a 6/B mjese!no, "ijeli dan7 i kućni kutak za rad 64 sati dnevno7# &truktura predmeta . 5 dimenzija
1
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen
&ljedeća poglavlja knjige se ograni!avaju na prikaz oni% 1 dimenzija strukture predmeta koje imaju neposredno zna!enje za odluke koje o!ekuju svakog studenta2 /# pedagogijske dis"ipline 3# znanstvene kon"ep"ije 6pregled svi% kon"ep"ija je $itan jer svaki pro'esor dri predavanje na temelju svoji% uvjerenja tj# kao zastupnik odr# kon"ep"ije# 5# osnovni pedagoški pro"esi 1# D-&C-PL-+E :+*+O&(- O ODGO) - PED*GOK* :*+-9*+* Postoje 0 skupine dis"iplina znanosti o odgoju2
/# (p#a ili sistematska pedagogija 3
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen Postoji u 0 varijante2
Opća pedagogija je okvirna dis"iplina za sve ostale grane i spe"ijalnosti odgojne znanosti# Opća pedagogija 'ormulira kriterije za sve odgojne radnje# ) pedagogiji su se o$likovali razl# pristupi me
+ormativna pedagogija . nastoji upute za normativno djelovanje izvesti iz vr%ovni% izvanpedagoški% normi ili "iljeva
Pedagoška etika . ima "ilj pronaći prikladna sredstva kako $i se odgojem usadile odre
(eorija o$razovanja . zastupa misao da !ovjek nije puki o$jekt pedagoškog djelovanja, već se i sam o$razuje 6o$razovanje je djelatnost ii samog djelatnika7# Pojam orazovanja je po svojoj prirodi paradoksalan, on je odre#eno neodre#en #
Opća ili sistematska pedagogija 6odnosno znanost o odgoju7 kao središnja dis"iplina utvr
Opća pedagogija je zase$na dis"iplina pored ostali% grana i spe"ijalnosti# Ovo je novija varijanta# Prema tome, zadaće pedagogije su2
Osnove odgojni% pro"esa . !esto lee izvan struke# ) to se u$rajaju znanja iz društveni% znanosti 6'ilozo'ija, so"iologija, psi%ologija7#
9etode pedagogijski% istraivanja . svi kora"i postupka kojim se proizvodi pedagoško znanje# Pro$lem2 doseg, istinitost ili eti!ka pri%vatljivost odre
Kon"ep"ije znanosti o odgoju . misaoni prav"i koji su se o$likovali tijekom povijesti struke# +e postoji samo / smjer pedagoškog mišljenja, danas se dopušta mnoštvo teorija 6s o$zirom na pluraliza"iju ivotni% odnosa7# :adaća studenta je ne tragati za stvarnom istinom, već potraiti kon"ep"iju primjerenu svome mišljenju, kao i studij i
pro'esiju i promatrati i% na osnovi takve kon"ep"ije# Povijest odgoja i obrazovanja kao i povijest znanosti o odgoju – U širem smislu se promatra kao povijest pedagoškog mišljenja od antike do danas. Pedagoško
4
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen mišljenje u flozofji = paideia. U užem smislu to je povijesna razrada institucionalizirane pedagogije, odnosno znanosti o odgoju (naziv od . pol. !. st.". #$$%. &rnst 'ristian )rapp osnovao je #. katedru za pedagogiju na *alle sveu+ilištu. stražuje se povijest pedagoški ideja i koncepcija, povijest društvene zbilje u kojoj su se odvijali odgoj i obrazovanje, kao i povijest stavova i dispozicija koje su vladale spram nekog odgojno relevantnog elementa 6npr# djetinjstva7#
0# *omparativna znanost o odgoju Ona u zadnje vrijeme ima pose$no zna!enje s o$zirom na u$rzane tenden"ije kulturalne glo$aliza"ije# Pritom je rije! o uspored$i osnovni% pedagoški% pro"esa i odgojno>o$razovni% situa"ija# +pr# komparativne studije o stupnju znanja koje u!eni"i pojedini% razreda posjeduju u odre
Soc. pedagog . pedagoški naglašena djelatnost# Soc. radnik . usmjeren na potre$u primarne pomoći svim ru$nim i pro$lemati!nim društvenim skupinama# Od so"# pedagoga se o!ekuje2
Politi!ka kompeten"ija . pro"ijeniti pojedine ustanove u nji%ovoj praksi o$našanja vlasti te i% u tome zao$ići#
Pravna kompeten"ija . poznavanje svi% relevantni% pravni% odred$i i zakona#
5
Vodič za studij znanosti o odgoju: Što može, što želi
Dieter Lenzen
*dministrativna kompeten"ija . primjenjivanje administrativni% pravni% odred$i na pojedina!ni slu!aj#
9edi"inska kompeten"ija . osnove medi"inskog znanja jer mnogi štićeni"i napuštaju vlastito zdravlje i %igijenu#
Ekonomska kompeten"ija . sposo$nost da i u neuo$i!ajenim okolnostima pri$ave pose$na sredstva#
Pedagoška kompeten"ija . spremnost i osposo$ljenost za odgajanje, pou!avanje, poti"anje, savjetovanje, praćenje, planiranje, koordina"iju, mirenje, rukovo
&o"# pedagog radi kao voditelj odgovarajući% odjela, u pravilu na 'unk"ijama koje ne predvi
)stanovama pedagoškog odgoja 6dje"a do 5# god#7 . podupiru i nadopunjavaju o$iteljski odgoj 6jasli"e, vrtići, uto!išta, spe"ijalni vrtići, male škole@7# Osiguravaju uvjete za rani dje!ji razvoj te savjetuju roditelje u nji%ovoj ulozi odgajatelja#
Radu s mladima 6/3>04 god7 . zaštita mladei, savjetovanja za mlade, udruge za suz$ijanje ovisnosti o drogama@
kolskoj so"# pedagogiji . dopuna školskog odgoja, veza izme
Domskom odgoju . zna!enje domova opada nakon što se pro$ila spoznaja da dom predstavlja najgori o$lik smještaja# )mjesto nji% terapeutske i pedagoške stam$ene zajedni"e#
&kr$i o invalidima . u posljednje vrijeme se skr$ o invalidnoj dje"i provodi unutar škola#